Professional Documents
Culture Documents
Supercitanje - Superucenje - Superpamcenje - Ramon Campayo PDF
Supercitanje - Superucenje - Superpamcenje - Ramon Campayo PDF
net
Ramn Campayo
SUPERITANJE SUPERUENJE
SUPERPAMENJE
SADRAJ
Zahvale
Poglavlje 1. Um i pamenje
UM
PAMENJE
VRSTE PAMENJA
PAMTLJIVE INFORMACIJE
TIPOVI PAMTLJIVIH INJENICA
PRAVAC ZAPAMIVANJA
NAINI ZAPAMIVANJA
Poglavlje 2. Superpamenje
PRVA VJEBA
MENTALNE TABLICE
DRUGA VJEBA
KREIRANJE NAE MENTALNE TABLICE
TREA VJEBA
ETVRTA VJEBA
PETA VJEBA
ESTA VJEBA
KOMPLETIRANJE MENTALNE TABLICE
PROIRIVANJE MENTALNE TABLICE
Poglavlje 3. Fotografsko itanje (Ultra-brzo)
ZATO JE VANO NAUITI ISPRAVNO ITATI?
PRVA VJEBA
DRUGA VJEBA
TREA VJEBA
TRENING U ITANJU (1)
ETVRTA VJEBA
PETA VJEBA
ESTA VJEBA
SEDMA VJEBA
TRENING ULTRA-BRZOG ITANJA (2)
OSMA VJEBA
DEVETA VJEBA
DESETA VJEBA
Poglavlje 4. Generalni sustav uenja (R.C.S.)
1. PERSONALIZACIJA GRADIVA
IZRADA SAETAKA
ADAPTIRANJE GRAE
IZRADA MENTALNIH MAPA
2. MEMORIRANJE
ZAPAMIVANJE MENTALNIH MAPA
MEMORIRANJE SAETAKA
ZAPAMIVANJE OGLEDNOG GRADIVA
ZAPAMIVANJE PRIMJERA SAETKA
3. PONAVLJANJE
SAVJETI ZA KRAJ
Poglavlje 5. Ispiti i razliite vrste testiranja
ESEJI I KRATKI ODGOVORI NA PITANJA
TESTOVI VIESTRUKIH ODGOVORA
KORITENJE INTUICIJE U ODGOVORIMA
USMENI ISPITI
NATJEAJNA TESTIRANJA
TESTIRANJA: PISANI TESTOVI
TESTIRANJA: ODOGOVARANJE NA PITANJA S VIESTRUKIM IZBOROM
FORMATI TESTOVA VIESTRUKOG IZBORA
INTUICIJA NA NATJEAJNIM TESTIRANJIMA
Poglavlje 6. Korisni savjeti
Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju,
napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad
mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na
snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada
dolaze sami od sebe.
ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i
biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.
Zahvale
Napisao sam ovu knjigu potaknut molbama brojnih entuzijasta, uenika i prijatelja
koji su se ozbiljno zainteresirali za moja istraivanja tehnika pamenja. elio bih svima
zahvaliti za sav udesan "pritisak" kojem su me izloili, a koji me prisilio da sjednem za
tipkovnicu i ponem pisati. inim prvi korak u oblikovanju cjelovitog teaja, u kojem
namjeravam otkriti sve nune "trikove" to bi trebali, bez razlike, zadovoljiti sve
znatieljne itatelje: poetnike i profesionalce.
Dakle, svi ste vi do odreene mjere dali svoj udio u oblikovanju ove knjige. Htio bih
vam vratiti tu uslugu dijelei s vama tajnu vae mentalne moi. Nadam se da ete ovladati
ba svakim svojim mentalnim, radnim i kreativnim mehanizmom, kako biste trijumfirali u
ivotu - i to ne samo ispravnom primjenom mojih tehnika uenja nego i maksimalnim
snaenjem samopouzdanja i psiholoke pripreme.
Ne bih ove retke mogao zakljuiti, a da posebno ne zahvalim Mariji Jesus Garciji, od
milja zvanoj "Chus", svojoj supruzi, prijateljici, partnerici, potpori...
Zahvaljujui njoj uspio sam ostvariti toliko divnih stvari!
Njoj i svima vama upuujem izraze najdubljeg potovanja i zahvalnosti.
Ramn Campayo
1
Um i pamenje
UM
PAMENJE
kontrolirati svoje pamenje. Primjerice, kad trebaju polagati vane ispite mnogi ljudi
pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosno mentalnu blokadu. Uzrok lei u
prekomjernom pritisku i emocionalnoj napetosti, to moe ometati nae pamenje (i
druge mentalne sposobnosti) u pravilnome radu.
Kad bi se pamenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bi moglo
izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ivotu poalili da vam je neto "na vrhu jezika"? I
to ste jae to "s vrha jezika" pokuali prizvati u pamenje, to vam je tee ilo. Postoji li na
svijetu ena ili mukarac koji se mogu pohvaliti da ih pamenje nikada nije prevarilo?
Stoga to pamenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moemo njime upravljati 100
posto vremena. Meutim, praksom i treningom moi emo ga kontrolirati 99 posto
vremena.
Dobro, sada znamo da je pamenje skladite za pohranu informacija. Nije vano je li
informacija vizualna, sluna ili neka druga. Jedino uistinu vano jest kako doi do kljua
koji otvara to skladite i, kad smo ga se konano domogli, kako dobiti mogunost
apsolutnog pristupa i kontroliranja informacija. Eto, mi emo prouiti i usvojiti te
mehanizme, nauiti kako rade te shvatiti zato nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o
tome kako od pamenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.
VRSTE PAMENJA
PAMTLJIVE INFORMACIJE
Poeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamenja. Ali, koje su vrste informacija
pamtljive? to uistinu moemo pamtiti?
Moemo zapamtiti "samo" jednu stvar: injenice. injenice su sastavnice
informacije, a najjednostavnija informacija moe biti sastavljena od samo jedne injenice.
Uzmimo primjer:
"Glavni grad Francuske je Pariz."
Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedne injenice.
Priopio sam vam jednu injenicu o Francuskoj, da joj se glavni grad zove Pariz.
Ova se injenica sastoji od dva dijela (ili arine toke): "Francuska" i "Pariz";
"glavni grad" je karika to ih povezuje. Karika je relacija izmeu druge arine toke
(Pariz) i prve arine toke (Francuska). U ovom sluaju, prema tome kako sam ja sroio
reenicu, "Francuska" je izvor ili poetak injenice (napisana je prije) i stoga predstavlja
poetnu arinu toku. "Pariz" je kraj ili odredite arine toke informacije.
Moda se ini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu injenicu unatrag,
mijenjati arine toke i rei: "Pariz je glavni grad Francuske". Startna arina toka treba
uvijek biti ona koja je veega opsega, u konkretnom sluaju Francuska je vea od Pariza.
Stoga bi radi boljega pamenja najpravilniji i najbolji poredak unutar injenice bio
ovaj:
Ove vrste injenica uistinu su isti podaci (vratit emo im se neto kasnije). Odsad
nadalje pamtite da je, kada elite zapamtiti iste podatke, uvijek bolje uzeti arinu toku
veeg opsega ili vee vanosti kao izvor ili poetak injenice. U naem primjeru, kao to
sam ve objasnio, oito je da "Francuska" ima vei opseg jer se radi o dravi, a "Pariz" je
samo grad. Stoga zapamtite, kada god je to mogue, injenicu trebamo memorirati u
pravilnome poretku:
Jaa (major) arina toka, karika, slabija (minor) arina toka.
Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poetku kada smo
rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeru injenicu mnogo tee memorirati,
zato to se pojavljuje u ovom obliku:
KARIKA (glavni grad), jaa arina toka (FRANCUSKA), slabija arina toka
(PARIZ).
Kad bi poredak u injenici bio ovakav: "Pariz je glavni grad Francuske", mi bismo
prvo uoili slabiju arinu toku, "Pariz" bi bio startna toka injenice, a "Francuska"
odredina. I u ovom bi sluaju pri pamenju bilo mnogo bolje zamijeniti red onako kako
sam prije objasnio.
To se nekima moe initi komplicirano, moda i udno, ali nuno je da to dobro
shvatite i usvojite kako biste mogli uspjeno nastaviti probijati se kroz tekst ove knjige.
Napomena: imajte na umu da su termini to ste ih dosad susreli u tekstu (arine
toke, karike itd.), jednako kao i termini s kojima ete se tek susresti (isti podaci,
sekvencijske injenice...) moje osobne kovanice. Nastale su kao rezultat temeljitoga
istraivanja. Vama su svakako nove pa je normalno da vam se isprva moda ine
kompliciranima. Meutim, vrlo su logine i dobro utemeljene, brzo ete se na njih
naviknuti i bit e vam ugodno s njima raditi.
Kada uenik poinje itati tekst, lako moe uoiti da se informacije ili injenice
mogu svrstati u dva tipa:
1. isti podaci
To su informacije u kojima ne postoje nikakvi odnosi, nema logike meu arinim
tokama.
Na primjer, ako netko eli memorirati sve glavne gradove na svijetu, mora mu biti
jasno da izmeu imena glavnog grada i njegove drave ne postoji nikakva logika veza.
Zato se glavni grad Kine zove Peking? Kojom bi se vrstom logike to moglo
objasniti? Mogao bi to biti bilo koji drugi grad, zar ne?
Nikad ne bih mogao postupkom dedukcije doi do imena glavnog grada,
zakljuivanje tu ne pomae. Ime se mora zapamtiti. Budem li ga opetovano ponavljao
uspjet u ga zadrati u pamenju nekoliko sati ili, u najboljem sluaju, nekoliko dana
(doslovno). Kako god bilo, na kraju bih nedvojbeno zavrio tako to bih sva imena
zaboravio ili jo gore, tako to bih pobrkao imena glavnih gradova.
injenice ije arine toke nisu ni u kakvom loginom ili predvidljivom odnosu, a
koje smo odluili nazvati "istim podacima" (zato to su one oito i nedvojbeno ba to;
naprosto podaci), ine glavninu pitanja na ispitima i testovima.
One su ujedno i najtee za pamenje svakome tko ne zna kako ih se treba pamtiti. A
to je neto to se nama nee dogoditi.
Nedvosmisleno moemo tvrditi da gustoa istih podataka sadranih u jednom
predmetu - to znai njihova kvantiteta ili proporcionalnost - odreuje koliko e "teko"
studentu ili ueniku (dakako, onome koji ne zna uiti) ii pamenje gradiva i njegovo
zadravanje u pamenju.
Imajte na umu, mi samo umaemo prst u vodu, nismo jo skoili. Zasad vam samo
iznosim gole injenice, ali jo uvijek ne znamo kako ih zapamtiti. To emo otkriti poslije.
Sada emo se pozabaviti drugim tipom injenica, onim koji susreemo dok itamo,
uimo ili gledamo dokumentarce ili filmove.
2. Sekvencionalne injenice
Izmeu njih postoji manje ili vie logina i predvidljiva meupovezanost, dolaze u
odreenom slijedu (to se katkad lako racionalizira ili previa) - otuda i ime sekvencionalne injenice.
Uenicima te injenice predstavljaju kostur svih informacija vezanih uz odreeno
gradivo. Meutim, oni ne zarone dovoljno duboko, u potrazi za detaljima.
Nita ne moe bolje od dobrog primjera pomoi da shvatite o emu govorimo:
pretpostavimo da elite zapamtiti film ili sadraj Titanica, a znamo da on sadri koliinu
informacija ekvivalentnih informacijama u poveoj knjizi.
Nudim opepoznati primjer tako da itatelj moe jasno razumjeti o emu govorimo
te da lake prati izlaganje.
U ovom filmu pojavljuje se mnogo loginih injenica koje dolaze u manje ili vie
predvidljivim sekvencama. Kako bih zadrao termine srodne toj rijei, odluio sam ih
nazvati sekvencionalnim injenicama.
Meu tim sekvencionalnim injenicama, od kojih su neke loginije od drugih, (a
neke je uistinu lako zapamtiti jer su bolno predvidljive), moemo u prvom redu izdvojiti
sljedee; na poetku filma, putnici trebaju biti ukrcani na brod i onda, nakon luksuznog
putovanja, brod se sudara s ledenjakom (samo primjera radi, logino je da se brod ne moe
nasukati na ledenjak prije nego to je putovanje poelo). Nakon sudara, i samo nakon
sudara, voda nadire u trup. Tada e brod tonuti, brodolomci e se spaavati itd.
Tko ne bi mogao zakljuiti ili predvidjeti logian poredak tih sekvenci?
Teko je zbuniti se ili se izgubiti u sekvencionalnim injenicama zato to nam one
omoguuju da lake pratimo radnju filma.
Drugim rijeima: sekvencionalne injenice moemo prepriati prijatelju nakon
izlaska iz kina, nakon to smo pogledali film. Drugim rijeima, sve informacije iz filma
nesvjesno su pohranjene u pamenju.
Kao to sam ve rekao, te injenice ine kostur informacije to je treba zapamtiti (ili
je ve zapamena) - u naem primjeru, to je spomenuti film. Taj nam kostur nee otkriti
zamrene detalje, ali niti one koji nadilaze logiku ili zakljuivanje. Nee nam otkriti niti
proizvoljne detalje, poput razdaljine koju je brod uspio prevaliti do sudara ili toan broj
rtava brodoloma.
Opet, u filmu ima mnogo istih injenica, takvih koje nisu logine niti povezane
jedna s drugom. Primjerice, injenica da se brod to je doao u pomo Titaniku zvao
Karpatija, injenica da je Titanik potonuo 14. travnja 1912. godine, te injenica da je to bio
irski brod (mogao je biti engleski ili iz bilo koje druge zemlje, zar ne?), itd.
Dakle, to su primjeri istih podataka, takvih koji nisu proizvod neke logike, do kojih
se ne moe doi zakljuivanjem i koje nije mogue predvidjeti ili pogoditi. S druge strane,
zahvaljujui iskustvu sa sekvencionalnim injenicama moemo zakljuiti da brod moe
potonuti tek nakon to se sudario s ledenjakom, a ne prije.
U najee iste podatke ulaze datumi, brojevi, mjere, koliine itd. Takve je injenice
mogue jedino memorirati koristei tehnike stvaranja neobinih, domiljatih i
neuobiajenih asocijacija, no uenici esto pri memoriranju primjenjuju jedino
neuinkovite tehnike mehanikog ponavljanja.
Tehnika ponavljanja u memoriranju istih podataka mnogo toga preputa carstvu
pukih slutnji. Budemo li podvrgnuti ispitivanju, primjerice, moda se neemo moi sjetiti
je li spomenuti brod potonuo 14. 4. 1912. ili 12. 4. 1914.
Uas ovakve dvojbe na ispitu iskusio je svatko, bez obzira na to koliko su puta ti
podaci prijeeni i ponavljani u procesu usvajanja gradiva, i bez obzira na "ljubav i volju"
uloene u uenju. Uistinu, postoji li netko tko to nije doivio?
PRAVAC ZAPAMIVANJA
Sada ete nauiti glavno i najvanije pravilo uenja, pravilo to ga moete smjesta
primijeniti:
Uvijek trebamo uiti od veega k manjemu.
To znai da pamtimo od veeg opsega prema manjemu, od ireg dosega prema
uemu, od ireg pojma prema uemu i u detalje.
Sukladno navedenome pravilu, elimo li zapamtiti film, moramo ga pogledati od
poetka do kraja, dakle prvo radimo s cjelinom, kompletnim opsegom. Ista stvar mora
vrijediti i za knjigu ili gradivo. Na tome uistinu insistiram. Morate uiti od veega prema
manjemu, naprosto morate. To je potpuno suprotno od onoga to se dogaa s dubljim
znaenjima i detaljima filma ili knjige, koji e rasti od manje prema vie.
To je vrlo logino, premda se pri prvom gledanju filma moe initi da smo pogubili
mnogo detalja ili ih nismo razumjeli, pa ak ni zapazili. Meutim, jo uvijek bismo trebali
gledati film od poetka do kraja bez zaustavljanja zato to e to biti udobnije i efikasnije u
dugoronom smislu.
Kad ga gledamo drugi ili trei put, kad se dobro upoznamo s njim, tada bismo
trebali temeljitije prouiti detalje u sloenijim scenama.
Meutim, to je neto to bismo trebali initi malo pomalo. Na taj nain progresivno
uranjamo u najsloenije i najkrae detalje, zato to emo se postupno
osposobljavati/pripremati za usvajanje sve sloenijih informacija.
Jednako moemo postupiti sa svakom vrstom grae. Nastojimo li od samog poetka
postii dublje razumijevanje (umjesto da prvo s graom postupamo kao s cjelinom,
"povrnije", obraajui pozornost samo na najjednostavnije detalje) - velika je vjerojatnost
da emo se zaplesti i obeshrabriti, te da e nam se cijela stvar uiniti mnogo
kompliciranijom nego to uistinu jest. Mogli bismo se ak i prestraiti, pa i obeshrabriti do
odreene mjere. Treba jo dodati da takva vrsta memoriranja nedvojbeno mnogi vie stoji.
Dakle, ne trebate se zabrinjavati zbog toga to se pri prvom itanju odreene injenice
nisu "primile" u vaem pamenju.
Mnogi uenici i studenti znaju da se odgovori na mnoga pitanja otkrivaju dalje u
tekstu poglavlja, ili u narednim poglavljima. Usvajaju sve vie i vie znanja, a u isto vrijeme
uvruju stara znanja i popunjavaju praznine u nepotpunim informacijama. Isto se
dogaa u sluaju kada nas neke scene iz filma zbunjuju ili ih posve ne razumijemo. esto
se dogodi da ih shvatimo na kraju, zato je zasad najbolje, kako ne bismo izgubili
koncentraciju niti motivaciju, pustiti na miru stvari koje ne razumijemo, ne misliti na njih,
i samo nastaviti s gledanjem filma, zar ne?
Cijela je poanta u tome da se povea motivacija i utedi dragocjeno vrijeme, jer
mnogo bi se vremena izgubilo kad bi na uenik zastajao na svakoj prepreci i sumnji to bi
se javila tijekom gledanja filma, a isto vrijedi i za uenje ozbiljnijih i sloenijih dijelova
gradiva.
Dakle, shvatili smo da knjigu ili gradivo moramo itati kao da se radi o filmu,
pokuavajui vidjeti i uti proitanu informaciju kao da je scena iz filma, bez stalnog
"prematanja". Osjetili bismo silnu nelagodu kad bismo stalno zaustavljali film i vrtjeli
svaku scenu nekoliko puta. Znai, prvo i najvanije je da potpuno razumijete opu ideju ili
okvir informacije (sekvencionalne injenice).
Ponovit u posljednji put: bolje je kad se neka graa ili tema prvi put sagleda u
cjelini i bez pretjeranog udubljivanja u detalje. Tada, pri svakom novom prouavanju
grae, ponirat ete sve dublje, usporedno s usvajanjem ope strukture gradiva.
Ako smo film odgledali dva ili tri puta, jasno je da emo izvrsno zapamtiti kostur.
Usprkos tome, neemo jo moi zapamtiti iste podatke; to emo morati obaviti pomou
neobinih asocijacija.
NAINI ZAPAMIVANJA
2
Superpamenje
Postoje oni koji su se ve okuali u smiljanju neobinih asocijacija ili poveznica jer
su ve itali o tome ili im je netko objasnio kako se to radi. To neu prihvatiti. Tu tehniku
treba savreno nauiti i kontrolirati, te znati tono kada, gdje i kako je treba koristiti. To je
najmonije mentalno orue kojim raspolaemo.
U ovom ete poglavlju nauiti tajne to upravljaju svijetom najdojmljivijega
pamenja, strunjacima dobro poznate, a nune svakom studentu i ueniku koji dri do
sebe.
S tim tehnikama pamenja, koje doista ostavljaju dojam autentinih uda u oima
onih koji za njih jo nisu uli, i zahvaljujui nekim jednostavnim i praktinim vjebama,
vae umijee usmenog i pisanog izraavanja, jednako kao i okretnost u miljenju, znaajno
e se poboljati.
PRVA VJEBA
Deblo, bik, knjiga, sat, pokriva, oblak, vrata, kamen, more, lopta.
Kad zavrite s asocijacijama, sjetite se prve rijei: "traktor". Zatim provjerite jeste li
uspjeli zapamtiti svih 20 rijei.
Preporuujem vam da rijei to ih se prisjeate zapiete na komad papira, kako
biste poslije mogli provjeriti rezultate.
Hej! Nema varanja niti prepisivanja! Sretno!
MENTALNE TABLICE
5l
6 s, , , z (s je objanjeno, za est, i z nekako slie paru s i )
7f
8 g,j
9 b, p, v ( b i p su zvuno-bezvuni par, v zato to se s njima "rimuje")
0r
Slova h i nisu ukljuena u ovu tablicu i mogu se koristiti kao dokeri koje je
mogue dodati kada treba oblikovati rije, kao to se koriste samoglasnici. Slova nj i lj
koriste se za 28 i 58.
Uzmite vremena koliko vam treba da biste tablicu nauili napamet i tek nakon toga
nastavite itati. Nee vam trebati vie od nekoliko sekundi.
***
Sada imamo kompletan sustav koji moemo primijeniti u pretvaranju brojeva u
slova. Ove rijei bit e lako vizualizirati i povezati neobinim asocijacijama.
Recimo da tijekom uenja naletimo na godinu 1856. Moemo je zamijeniti rijeju
"tjelesa". Samoglasnike moemo dodavati kako god elimo da bismo oblikovali neku
suvislu rije. Sada provjerite oblikuju li suglasnici u rijei "tjelesa" broj 1856.
Sada nam preostaje samo stvoriti neobinu asocijaciju s rijeju "tjelesa" i s onim to
taj broj predstavlja, kao to smo uinili u primjeru niza od 20 rijei.
Po ovom sistemu moemo zapamtiti sve mogue brojeve: datume, telefonske
brojeve, lanke zakona, paragrafe, ifre, valencije i atomske brojeve, fizikalne konstante,
mjere i veliine, udaljenosti, formule itd.
Recimo da elite memorirati telefonski broj lokalne bolnice. Recimo da je broj 386494.
Ako broj razdijelimo na 3864 i 94 dobit emo dvije rijei: "mjesec" i "boce". Sada
od toga moramo napraviti neobinu asocijaciju. Predlaem trostruko povezivanje:
Zamislite bolnicu gdje svi pacijenti lee u svojim krevetima. Moete vidjeti Mjesec
kroz bolnike prozore. Pacijenti tresu boce ampanjca. epovi pucaju toliko snano da
uspijevaju pogoditi sam Mjesec, buei gomile kratera.
Neobinu asocijaciju morate zamisliti to vjernije moete. Morate uti pucanje
epova koji iskau iz boca, jednako kao i eksplozije koje se uju dok epovi divljom
snagom bombardiraju Mjesec. Tako emo lako zapamtiti kljune rijei: "mjesec" i "boce"
to zajedno tvore telefonski broj nae bolnice, a to je mjesto gdje neobina asocijacija koju
smo smislili poinje (startna arina toka).
Predlaem vam da napravite sljedee vjebe kako biste postigli lakou i okretnost u
pretvaranju brojeva u slova. Radite po uzoru na ve opisani primjer.
DRUGA VJEBA
Tako moete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa e vam biti mnogo
lake prisjetiti se rijei koje biste mogli sloiti pretvarajui brojeve. Ja ovdje, primjerice,
vidim rijei "tuiranje" za brojke 16028. Sjetite se da samoglasnici slue kao dokeri.
Sada moramo traiti drugu rije kojom emo zamijeniti brojeve 1 i 9. Zato ne
bismo uzeli rije "deva"?
Zamislite da se tuirate pod tuem koji crpi vodu iz grba dviju velikih "deva", od
kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tua. Morat ete od toga napraviti
neobinu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) tako da rezultat tog trostrukog
povezivanja bude neto to e vam uistinu zaokupiti pozornost i to vas nee dovesti u
zabunu - ukratko, neto to e biti nemogue zaboraviti.
Uinite isto sa sljedeim brojevima:
b) autobusni kolodvor: 786509
c) eljezniki kolodvor: 455475
d) aerodrom: 361230
e) kazalite: 906238
***
Nee uvijek biti lako pronai rije, ali to se nee dogaati kad se jednom sloi
vlastita mentalna karta. Njoj ete uvijek moi pribjei u sluaju hitnosti.
Svaka kutija (ili komora) koju oblikujemo da bismo kompletirali nau kartu treba
biti prikazana imenom objekta koji je lako vizualizirati.
Taj objekt mora sadravati slova prema pravilima koja smo prije utvrdili za
pretvaranje brojeva u suglasnike.
Dakle, za prvu kutiju treba nam ime nekog objekta (objekte je mnogo lake
vizualizirati od rijei) koji sadri samo jedan suglasnik, slovo "t" ili "d". Broj samoglasnika
je proizvoljan i moemo ih dodavati po volji kako bismo mogli sloiti rije.
Slino tome, da bismo napravili kutiju s brojem 90, recimo, treba nam rije koja
sadri "p", "b" ili "v" i "r". Vidimo da se rije "pero" savreno uklapa u tu shemu.
Nemojte zaboraviti da samoglasnike moete dodavati po volji.
U nastavku trebamo konstruirati vlastitu mentalnu tablicu sa 100 kutija.
Tablica mora biti vrlo osobna, a rijei to ih budete birali moraju biti objekti koji se
meusobno jako razlikuju i koje su vam bliski. Osim objekata moemo koristiti i ljude i
ivotinje, zato to se i njih moe lako vizualizirati.
Obino ete za ime jedne kutije moi birati izmeu nekoliko objekata. Odabrat ete
jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, ako vam se tako vie svia,
prema pravilima to ste ih sami smislili.
Evo imena objekata koje moemo iskoristiti u prvih deset "kutija" nae tablice:
1 duh, tuha (dijalektalna rije za poplun ispunjen perjem)
2 Noa (onaj koji je skupio sve ivotinje na svojoj arci)
3 muha
4 aa
5 hala
6 ah
7 UFO (slavni neidentificirani letei objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura
Prisjetimo se da slova "h" i "" moemo koristiti kao dokere, jednako kao i
samoglasnike.
Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moe praviti krugove). Primijetite da
rije "orao" sadri samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak za glas koji smo povezali s
brojem 0.
Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako.
Podsjetit u vas da morate odabrati samo jednu rije po kutiji, onu koja vam je
draa ili dojmljivija. Konaan odabir ne bi se smio mijenjati.
U sluaju da vam se niti jedna od predloenih rijei ne svia, slobodno smijete
pronai drugu, sve dotle dok se drite svih pravila (broj/suglasnik) to sam ih zadao (ili
pravila to ste ih sami oblikovali).
TREA VJEBA
ETVRTA VJEBA
Kako biste vjebu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol s
korespondirajuom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt to ste ga
pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje to ih zadani glagol oznaava. Smijete
zamisliti i slinu akciju koja sugerira glagol to ga morate zapamtiti.
Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoi da se scena
utvrdi u pamenju.
Primjerice, na treem mjestu imamo rije "smijati se".
U treoj kutiji moete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-D naoalama
na oima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gleda vau omiljenu komediju
ili smijenu scenu.
Jo jedan primjer. Na estom mjestu imamo rije "spavati".
Ako ste za 6 odabrali rije "ah", tada biste mogli zamisliti veliku plou na kojoj su
ahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliini: kraljica, kralj itd. I svi su oni
usnuli kao u bajci o Trnoruici, hru i spavaju... ah spava!
Pokuajte "uti" i "vidjeti" te neobine asocijacije sa to vie detalja i realistinosti.
Ako ste pogrijeili, znai da niste pravilno sloili neobinu asocijaciju, ili je niste
dovoljno jasno vizualizirali.
PETA VJEBA
Sada emo memorirati, redom i uz pomo nae tablice, devet rijei koje nije mogue
jednostavno vizualizirati:
njenost, alost, prekrasno, toan, prijateljstvo, hladno, smijeno, plavo, apetit
U ovom sluaju moramo te rijei zamijeniti objektima ili radnjama koje nas
podsjeaju na njih ili ih sugeriraju. Vano je jo, dakako, da te rijei moemo vizualizirati.
Na primjer:
Rije "njegovati" moe zamijeniti rije njenost, pa onda moemo tu rije asocirati
s rijeju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno odluili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" lei
bolesna u bolnici s toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere
temperaturu, dakle, njeguju" bolesnika).
Za rije alost moete upotrijebiti glagol "plakati", ili moda vizualizirati imenicu
koja slino zvui.
Za rije prekrasno zamislite neto ija vas ljepota osobito oduevljava.
Za rije "toan" moete zamisliti veliki stajai sat koji otkucava tono vrijeme u
polju punom ae (ili smislite neku drugu asocijaciju ovisno o predmetu to ste ga
smjestili u 4. kutiju).
ESTA VJEBA
Sada emo obaviti drugu praktinu vjebu koja e nam koristiti pri memoriranju
istih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za emo koristiti mentalnu
tablicu.
Dakle, kad bi apnuo: "Poinje Mar...", odmah bismo odgovorili: "Marlon Brando!" S
druge strane, mnogo biste se tee sjetili da vam je rekao: "Zvui slino malini."
Zato uvijek kad je mogue odaberite zamjenu za rije koja nas navodi da se
prisjetimo rijei koja nam treba, i to zahvaljujui podudarnosti u prvim slovima.
U ovoj vjebi, uzimajui u obzir spomenuta pravila, bilo bi najbolje upotrijebiti rije
"litica" jer se moe vizualizirati. Sada moemo smisliti neobinu asocijaciju s rijeju
"muha" jer je to rije iz nae mentalne kutije koja korespondira s atomskim brojem litija
(3). Tu vjetinu ste, pretpostavljam, ve svladali.
Pa prionimo onda na posao i dovrimo ovu vjebu!
Zapamtite da smiljanje asocijacija samo po sebi predstavlja velianstvenu vjebu
za va mozak.
6 ah
7 UFO (slavni neidentificirani letei objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura
11 tuta, duda, tata, teta
12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljenica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (cmogorini otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke)
21 nota (glazbena), inat, nit
22 neon, nona (reg. baka)
23 Nemo (kapetan podmornice, iz romana 20 000 milja pod morem)
24 Inka (pie ili pripadnik naroda)
25 Nil (vidim ga s piramidama)
26 nos
27 Info (zamiljam informacijski desk)
28 noga, noj
29 nova (supernova), nebo, Nova (TV)
30 more
31 moda
32 mina
33 mama
34 ma, Miki (Maus), muka, me
35 mula
36 mi
37 mafia (zamislite tipinoga gangstera stranoga lica u kiastom odijelu), muf
38 mag (maioniar, arobnjak, mudrac)
39 ameba, mapa, mop(krpa za pod)
40 car
41 ita (popularna impanza iz filmova o Tarzanu)
42 kuna, un (manji plitki amac)
43 kuma (moda vilinska kuma iz Shreka II)
44 kua, koka (domaa ptica)
45 koala, elo
46 aa, kaa, koza
47 kafe (caf)
48 aj
49 up, okovi
50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora ivaga)
51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let, Ledo (sladoled)
52 luna, lane
53 lim, Lama (zamislite Dalal Lamu ili tibetanskog redovnika)
54 lea, Ilica
55 lula
56 loza, leo, le
57 laf (momina, frajer)
58 liga
59 lava
60 sir, ir
61 sat
62 ina, una, ena, san
63 Sumo (zamislite sumo-borca), uma,
64 eik, aka
65 sol, al, al
66 suza, zez, a
67 sofa
68 soja, ega, uja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne Univerzijade)
69 soba, aba, Sava, sob
70 far (na autu),
71 feta, Fido (ime psa)
72 fan
73 fama
74 faca, fio
75 faul, "fila" (krema za kolae)
76 fui, fi (paprika), faza (strujna)
77 Fifi (lik iz crtica)
78 fuga, fuj
79 FBI (zamislite njihove tipine jakne s inicijalima "FBI" sa stranje strane)
80 gora, Jura
81 gad, gate (dijalekt, hlae), gat, jato, jahta
82 Jana (mineralna voda ili ime), gnu (ivotinja), jen
83 guma, jama, gem
84 gae, gica, jak (ivotinja)
85 iglu, gel, jela
86 gaza, gas, je
87 gaf, jafa (keksi, namjerno grijeimo samo s jednim f)
88 guja, gaga, jugo (vjetar), jug
89 Job (biblijski lik), guba
90 bura, pura, vrh
91 bide, put, pad
92 vuna, Pan, vino, poni
93 puma, bum!
94 bi, pak, vuk
95 vol, bol, val, pol
96 Pisa, viza, pusa, vaza
97 VHF (zamislite televiziju), puf, pat
98 vaga
99 beba, papa, buba
100 Etruria, terra (lat. zemlja)
Vidimo da se rije "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smo pronai i neku
drugu rije, recimo "druid" ili "trut".
Za kutiju 102 moemo uzeti rije "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje.
Budui da ova metoda proirivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no, valja rei da
je ujedno i najizravnija i najuinkovitija) preporuujem vam da je primjenjujete po
potrebi.
Iskoristite ove situacije ili zamislite vlastite. Kao to moete vidjeti, jedina prepreka
u svemu tome su eventualne granice vae mate.
Postoje i druge vrste tablica: multiplikativne tablice. Za njih vam treba osnovna
karta od barem 200 kutija, a ideja je da multiplicirate svaku grupu od 100 kako biste dobili
tablicu od 10 000 kutija. Neemo se udubljivati u to jer iziskuje vie pripreme a i vie
prouavanja. Usto zahtijeva i da prethodno savreno ovladate tehnikama iz ove knjige.
BILJEKA
Pazite ovo! Ako multiplicirate lanac od 10.000 kutija s 10 drugih doker-situacija,
dobit ete lanac od 100.000 kutija! To je dovoljno da prestrai svakoga. Naravno, svaka
vaa asocijacija morat e biti etverostruka! Da zadovoljim vau znatielju, rei u vam da
osobno vladam desecima raznovrsnih mentalnih tablica: osnovnim, viestrukim,
razgranatim, itd. Najvea ima nezamislivih 1.000.000 kutija - ali nisam je jo ispunio (ni
blizu tome). Ali drim je u pripravnosti, za svaki sluaj!
3
Fotografsko itanje (Ultra-brzo)
ZATO JE VANO NAUITI ISPRAVNO ITATI?
Prije svega, trud i vrijeme to ga uloite u kvalitetnu tehniku itanja vratit e vam
se dvostruko. Drugim rijeima, uspjet ete razviti brzinu itanja koja nadilazi svaki prosjek
(itat ete barem tri do etiri puta bre). Moi ete takoer lake i efikasnije memorirati
informacije pri itanju, ime e se znaajno smanjiti potreba za viekratnim pregledom
materijala.
Drugo, uz malo treninga, tijekom itanja moi emo memorirati informacije
zahvaljujui razvijanju sposobnosti stvaranja "mentalnog videa". To znai da emo
informacije itati tako brzo i precizno da e se initi kako da gledamo film u kinu. Da smo
ovu informaciju gledali u kinu, zapamtili bismo je mnogo bolje nego itajui je u knjizi, zar
ne?
Osjetit emo entuzijazam i koncentraciju. Dok budemo uivali u senzacijama
naeg mentalnog videa, inspirirat e nas oevidna brzina i pouzdanost nae italake
plovidbe tekstom.
Nadalje, zahvaljujui mnogo boljem razumijevanju proitanoga, brzom itau
mnogo je lake shvatiti opi smisao informacije.
Najvei NEDOSTACI to ih nalazimo u veine ljudi sljedei su:
a) Linearno itanje rijei, bez da se zastane i pogleda ih se nakratko. Ako tako inimo,
neemo moi uistinu shvatiti proitane ideje i informacije. Kad je objekt nepomian, poput
redaka u tekstu koji itamo, i oko mora biti nepomino, kako bi moglo jasno percipirati
objekt. Ako tijekom snimanja neprekidno pomiemo fotografski aparat, neemo dobiti
jasnu sliku nepominog objekta, zar ne?
Ista se stvar dogaa pri naoj tehnici fotografskog itanja. Moramo istovremeno
obuhvatiti grupu rijei i "fotografirati" ih tijekom trenutne stanke. Ne smijemo se
prepustiti jednostavnom skeniranju rijei bez zastajkivanja, to uglavnom veina nas radi.
To e nam samo dati neskladnu, zamuenu i nefokusiranu sliku rijei te nam onemoguiti
da ih ispravno vidimo.
b) Sporo itanje. Prosjena brzina itanja iznosi 200 rijei u minuti, zbog ega:
Gubimo vrijeme
Gubimo koncentraciju
Ometa se naa sposobnost zadravanja informacija, zbog vee praznine meu
idejama.
Nadalje, neki studenti koji, zbog svojih pogrenih italakih navika (esto vraanje
ve proitanim recima) zavre na prosjeku od 100 proitanih rijei u minuti.
Kako bi se naa tehnika pravilno primijenila, oi se moraju micati po stranici nizom
vrlo brzih skokova, zastajkujui na svakoj grupi rijei (unutar istog reda) koju kanimo
fotografirati. Te pauze trebaju trajati od 0,25 do 0,75 sekundi.
Te pauze ili zastajkivanja - bolje reeno, fotografije - trebaju obuhvatiti grupu od 4
do 6 rijei. Zapravo, dok itamo reenicu nismo zainteresirani za pojedinani smisao
svake rijei; mi traimo opi smisao reenice. Uzmimo, recimo, reenicu:
"Kanarinac skakue i pjeva u svom kavezu."
Ova reenica opisuje scenu koju je mogue vizualizirati u potpunosti. Budemo li
tako postupili, dulje e nam ostati u pamenju, jer nas zanima cjeloviti smisao reenice, ne
svaka rije zasebno: "Kanarinac...skakue... i....pjeva...u...svom....kavezu." Sporiji itatelji
moraju postupno nadodavati smisao svakoj rijei koju itaju, to se dogaa nesvjesno, rije
po rije, sve dok ne dou do konanog smisla. To pak rezultira smanjenjem brzine itanja i
koncentracije. Takvi se itatelji prerano iscrpe, jer tekst gledaju est puta ee - nesvjesno
se napreu kako bi se prisjetili svake rijei posebno, sve dok ih ne poveu i ne dou do
konanog smisla, a to sve uzrokuje mentalnu napetost.
Vratimo se reenici: "Kanarinac skae i pjeva u svom kavezu." Proitate li to rije po
rije, slijeva nadesno (obino to svi ine), primijetit ete da ste uistinu morali napraviti
podsvjestan napor kako biste memorirali svaku rije i kasnije je se prisjetili. Zapazite kako
se, ako doemo do rijei "skakue", a ne moemo se prisjetiti daje rije o kanarincu,
neemo moi sjetiti smisla reenice. Dakle, neemo znati o kakvoj se informaciji radilo.
Kako bismo na taj nain uope mogli uinkovito pamtiti?
itati 1000 rijei u minuti, ali kad gledamo film u kinu, sposobni smo zadrati informacije i
injenice ekvivalentne itanju do 60.000 rijei u minuti. Ja sam to mnogo puta uspio
postii na natjecanjima, a postiem i dalje, s jo veim uspjehom.
Budui da itamo mnogo sporije nego to na um moe snimati podatke, sporo
itanje moe samo usporiti proces pamenja. Stoga brzinu itanja trebamo dovesti do
maksimuma.
Zar je stvarno istina da nai umovi mogu primati informacije brzinom
ekvivalentnom itanju 60.000 rijei u minuti, te ih u isto vrijeme i razumjeti?
Naravno! Dopustite da vam pokaem. Na primjer:
U jednoj filmskoj sceni vidimo kako ovjeka odjevenog u crno odijelo, koji visi s
ograde broda, kane dokrajiti s lea, velikim noem, za punoga mjeseca...
Mentalna apsorpcija nam je tako brza da smo u stanju sve informacije preuzeti u
manje od jedne sekunde, s potpunom jasnoom i obiljem detalja: bljesak noa, tiina,
svjetlo i sjena, priblina visina i fizika obiljeja likova, brzina pokreta, glazba, pozadinski
zvukovi, itd. Kad bismo rijeima morali opisati sve to smo vidjeli u toj sekundi, trebalo bi
nam otprilike 1000 rijei.
Imamo tako mnogo potencijala da moemo ak i s prilinom lakoom predvidjeti
to e se dogoditi u sljedeoj sceni:
"Hoe li ovog ovjeka na kraju ubiti?" Ili bismo mogli osjetiti i pomisliti neto slino
ovome: "Pomakni se ve jednom! Ubit e te!" (Naravno, u sluaju da smo na strani lika.)
Stoga, u jednoj sceni filma moemo upiti koliinu informacija ekvivalentnu itanju
60.000 do 80.000 rijei u minuti. Drugim rijeima, toliko bi nam rijei trebalo da savreno
opiemo jednominutnu scenu. U teoriji bi to bila maksimalna brzina itanja, ipak mnogo
via nego u praksi.
Dok primjenom mentalnog videa (to ga svi posjedujemo) kozmikom brzinom
skupljamo podatke, maksimum dosiemo gledajui filmske scene (izuzev patnje, osjeaja
straha, emocija itd.). Informacije skupljene u samo jednoj sekundi toga filma, kad bi se
zapisale, stale bi otprilike na jednu stranicu knjige.
Pogledajmo koliko nam je malo vremena potrebno da odgledamo film (dva sata
otprilike) i kako dobro uvamo informacije iz njega. Usporedite to s time koliko vam treba
da proitate knjigu. Nadalje, knjiga redovito sadri mnogo manje informacija od filma. U
njoj nema glazbe, niega te vrste, da ne spominjemo injenicu kako je nae zanimanje,
koncentracija i ostala motivacija uvijek via dok gledamo film.
Proces usvajanja podataka tijekom itanja toliko je usporen da na podsvjesni um
ne uspijeva povezati ideje koje smo proitali u tekstu, ometajui sposobnost razumijevanja
i procesuiranja informacija prikupljenih na svakoj stranici. Zato insistiram da brzo i dobro
itanje bude slino gledanju filma u kinu, sa svim prednostima koje uz to idu. Istrenirani
um brzog itaa procesuira informacije tako brzo da neizbjeno stvara serije slika, ili
barem senzacija - upravo zato to je to jedini nain da se u tako kratkom vremenu
PRVA VJEBA
Sada ete proitati dvije zgodne priice tiskane vertikalno u uskim stupcima.
Morat ete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjeli svaki redak. Svaki
redak sadri otprilike dvije do tri rijei. Bit je u tome da sve rijei vidite odjednom, jednim
brzim pogledom. To znai da u isti mah morate vidjeti poetak i kraj reda.
PANJA!
Ne itajte slijeva nadesno. Cijeli redak proitajte odjednom, kao da ga
fotografirate. Tada, uz male skokove, nastavite prema kraju stupca sve do kraja
teksta.
Dok itate (ili fotografirate) tekst, skokovi trebaju biti brzi, a zastajkivanja
vrlo kratka, trenutna.
Koristite vizualno pomagalo. Moete koristiti olovku ili tapi te pokazivati
redak time, kako biste omoguili oima da kreu brzo i precizno du stranice.
Trebali biste itati dva retka u sekundi. Ne bojte se. Uvjerit ete se da takav
ritam nije teko odrati.
Prvo proitajte tekst A, mnogo puta zaredom, sve dok u umu ne uspijete
"vidjeti" to itate. Tu senzaciju zovemo "mentalnim videom". Osim to je vrlo
ugodan, omoguuje nam da tekst memoriramo bre i kvalitetnije. Pomae nam i da
se bolje koncentriramo.
Svaki puta itajte bre i bre. Kad to dobro usvojite i uspijete "vidjeti"
proitano u svom umu, ponite s tekstom B.
Jednoga jako
sunanoga dana
u mjesecu kolovozu
jedan se djeak
na ljuljaki
u parku
ljuljao s mamom.
Otmjen ovjek
u skupom odijelu
proao je
kraj njih
i zastao
da ih pogleda.
Odjednom odloi
svoju aktovku
pod stablo,
olabavi kravatu,
i sjedne na ljuljaku
do njih.
Veselo im
se smijeio.
U sredini
uurbanog dana
ovjek je naao
malu oazu
djetinje radosti.
TEKST B
Pod vodstvom
svoga vodia
sedam putnika
hodalo je
po bijelome pijesku
plae na
najjunijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traili su gnijezda
u kojima zelene kornjae
nose svoja jaja
i ostavljaju ih
da se izlegnu.
Svake godine,
u travnju ili svibnju,
male kornjae
izlaze iz
svojih gnijezda
i kreu u
grozniavu
neizvjesnu trku
do mora
da ne bi
postale ruak
gladnim pticama.
DRUGA VJEBA
Sluajte ovo! Prosjena brzina itanja studenta na fakultetu iznosi 200 do 250 rijei
u minuti.
Tome jo morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraanje i ponovljeno itanje ve
proitanih materijala. Nakon svega toga, prosjena brzina itanja mogla bi iznositi jedva
150 rijei u minuti ili ak i manje.
Sada trebate misliti na VRIJEME. Posebnu pozornost posvetite sljedeemu:
Prethodna dva jednostavna teksta imaju otprilike 60 rijei, razdijeljenih u 25
redaka. Ako svaki tekst proitate u 8 sekundi, itali biste fotografski brzinom od 8 rijei u
sekundi, to i nije loe za poetnika. To je ekvivalentno itanju inspirativnih 480 rijei u
minuti!
Dakle, to bi trebao biti va prvi cilj u poetku. Ponite s tekstom A. Svaki redak
trebate pratiti olovkom, ali trebate paziti da olovkom ne skaete previsoko ili zakrivljeno,
bolje da je naprosto pomiete preko teksta, skaui horizontalno i blizu teksta, glatko a
opet brzo.
Pokuajte malo-pomalo poveavati brzinu sve dok ne dostignete drugi cilj, a taj je
da Tekst A proitate u 6 sekundi. Tako ete dostii brzinu od 10 rijei u sekundi, ili, drugim
rijeima, ne manje od 600 rijei u minuti!!! To je sad ve vonja, zar ne?
Onda biste isto trebali postii s Tekstom B.
Moda vam se ini da su predloeni tekstovi prejednostavni, no takvi tono trebaju
biti. Prvo morate poeti s jednostavnim tekstovima koji sadre vrlo malo istih podataka
te ih se moe lako mentalno "vidjeti". To je zato da bi i najljeniji umovi (a lijeni su samo
zato to su toliko dugo radili usporeno) poeli valjano koristiti svoje sposobnosti.
Sjetite se da smo ve prouili tri mogua naina pamenja. Iz onoga to smo dosad
vidjeli, moemo zakljuiti da ovi tekstovi ne sadre (ili jedva sadre) iste podatke, pa je
jedino mogue da ih zapamtimo ponavljanjem. Drugim rijeima, ako ih nekoliko puta
proitamo, sigurno emo moi detaljno govoriti o njima. Logino, ovaj je sistem ovdje
najbolji.
Nemojte zaboraviti da morate pokuati mentalno "OSJETITI" ili "VIDJETI" ono to
itate. To je kao da prisiljavate svoj mentalni video da se pojavi, to, usput reeno, nije isto
to i itanje teksta i pokuavanje da ga se mentalno proe gledanjem slika. Ni to, s druge
strane, nije loa ideja i moe posluiti za vjebu. Mentalne senzacije idu paralelno s
informacijama to ih itate, istovremeno, ponavljam, kao da gledate film u kinu.
Ako ste spremni, zgrabite topericu i ponite itati.
Rekao sam itati??? Letjeti kroz tekst!
TREA VJEBA
Sada emo uzeti u obzir sve to smo dosad nauili i krenuti s itanjem pravih
tekstova. Sigurno ste ve vjebali brzo itanje na nekoj lakoj knjizi. Bacimo sad pogled na
tekstove to smo ih prije itali. Nai ete ih na stranici 62. i 64. Razlog je vrlo jednostavan:
U ovoj vam vjebi elim pokazati da se sekvencionalne injenice najbolje memoriraju
ponavljanjem
Zapazite kako:
Svaki tekst koji namjeravamo itati sainjen je od sedam redaka s 11 do 12 rijei. Na
listu papira, ovisno o duini retka, bit e ostavljen prazan prostor s desne strane, priblino
jednoj treini njegove irine. Taj emo prostor iskoristiti da bismo zapisali neobine
asocijacije s istim podacima na koje budemo naili.
Shvatit ete to bolje u poglavlju s opem sistemu uenja, pa o tome sada nemojte
previe brinuti.
Desna margina bit e bez poravnanja. Reci i odlomci bit e bitno razliito oblikovani
(fotografski reeno). To e vam jako koristiti, a i poveati brzinu itanja zato to nee biti
razdvojenih rijei, to bi znatno otealo itanje. Nadalje, to je bolje i za pamenje, zato to
mi nastojimo pamtiti mjesta u tekstu gdje se odreene informacije mogu pronai, bilo da
je to na kraju nekog osobito dugog reda, ili u nekom koji je krai od ostalih.
Sada uzmite svoje vizualno pomagalo i proite kroz svaki redak s dva skoka u
sekundi. Drugim rijeima, prolazit ete jedan redak u sekundi, to e vam omoguiti brzinu
od otprilike 700 rijei u minuti.
Izmjerite si vrijeme i uvjerit ete se da vam uistinu treba osam sekundi za svaki
tekst. Tekstove biste trebali itati onoliko puta koliko je potrebno da postignete taj
rezultat. Nemojte brinuti ako isprva budete sporiji, zato to svakodnevno vjebanje i
itanje igra kljunu ulogu u postizanju rezultata.
Sjetite se pravila o pravilnom pomicanju vizualnog pomagala:
morate ga drati ravno i blizu stranici;
pomicati brzo izmeu skokova;
zastati na pola sekunde na svakom dijelu reda oznaenom simbolom "()"
Na primjer:
"Jednoga stvarno sunanoga () dana u mjesecu kolovozu () jedan se..."
Ne dajte se hipnotizirati promatranjem vrka olovke ili vizualnoga pomagala.
Trebali biste koristiti periferni vid da snimite polovicu svakog reda, pri svakom "skoku".
Olovka je vano pomagalo, ali tajna je u tome da zaboravite da ona postoji, da se uope ne
obazirete nju. Ponaajte se kao daje nema.
Sada znamo da prosjean redak ne moe sadravati dugake rijei. No, moramo
paziti i na kratke rijei. Radi potpune tonosti, predlaem da sve rijei u takvom retku
imaju u prosjeku etiri do pet slova. Mogli biste nadodati takve rijei iznad punog retka i
tada biste vidjeli kako se one uklapaju u njega. To bi vjerojatno bio najlaki i najizravniji
nain pronalaenja prosjenog broja rijei u jednom redu.
Sada prebrojite koliko redaka ima prosjena stranica (moete to provjeriti na
nekoliko stranica ako mislite da je broj redova nedosljedan).
Sada nam je preostalo jedino to da nakon itanja prebrojimo stranice i redove na
posljednjoj stranici. Budui da znate koliko vam je vremena trebalo da proitate stranice,
nee vam biti teko izraunati brzinu itanja.
ETVRTA VJEBA
ARKTIKI DABROVI
PETA VJEBA
ESTA VJEBA
SEDMA VJEBA
Sretno!
TRENING ULTRA-BRZOG ITANJA (2)
Nadalje, bilo bi nemogue doslovno prevesti isti tekst na sve jezike. Obim teksta,
broj rijei, cjelovita ekstenzija teksta (ovisno o promjenama u duljini prevedenih rijei)
smanjivala bi se i poveavala, katkad pomaui, i katkad odmaui odreenom
natjecatelju.
Sada emo dodirnuti tu disciplinu, premda ona nije nezaobilazan dio treninga za
poboljanje brzine itanja. Ove jednostavne vjebe samo su pomo i nadopuna. Ipak, vrlo
su uinkovite.
Nee vam oduzeti previe vremena, a siguran sam da ete uivati u njima. Kad
budete spremni, naprijed!
OSMA VJEBA
Vidjet ete brojeve posloene u tri grupe. itate ih tako da se fokusirate (bez
vizualnog pomagala) na srednju brojku u broju, i pritom ne smijete skretati pogled s tog
mjesta. Fiksirajte pogled na taj broj pola sekunde, a onda se premjestite na drugi broj i
tako dalje. Kao to ete lako vidjeti, uspjet ete obraditi dva broja u sekundi.
Potrudite se otvoriti periferni vid kako biste jasno obuhvatili sve tri znamenke u
svakom broju. Vidjet ete da je to prilino jednostavno.
Krenite od prvog lijevog stupca (on sadri jednostavnije brojeve), zatim prijeite na
srednji stupac i na kraju na desni.
DEVETA VJEBA
Sada emo ponovno itati brojeve iz prethodne vjebe, ali tako da mentalno
ponovimo broj koji je prethodio onome to ga upravo itamo.
Primjerice, zamislite da ve itate drugi broj, 455, kojeg smo istaknuli masnim
slovima. Pretpostavljamo da ste zavrili itati (ili fotografirati) broj "est stotina
osamdeset i est":
686
455
324
295
Slino, dok itate, odnosno fiksirate pogled na drugi broj (otprilike pola sekunde),
broj 324, trebali biste istovremeno u umu ponoviti broj 455, zato to je to broj to ste ga
upravo fotografirali.
Nastavite tako sve dok ne zavrite sa svim ponuenim brojevima.
Primjeujete da ete uvijek zaostajati s jednim brojem i stoga izgovarati (u mislima,
ne glasno) odreeni broj malo prije broja to ga u isto vrijeme promatrate.
To je izvrsna vjeba za fotografsko obuhvaanje, a u isto vrijeme poboljava
koncentraciju i omoguava naem umu da bude istovremeno na dva mjesta, ime se
uveava njegova brzina rada.
Vjebajte to koliko god je potrebno da biste u potpunosti ovladali tehnikom.
Preporuujem vam da malo-pomalo vjebate svaki dan, dokle god je to neophodno.
DESETA VJEBA
Sada emo zakomplicirati stvari, ali samo malo. Radit emo s brojevima koji slijede,
a koji su malo tei zato to se sastoje od etiri znamenke, ne vie od tri.
Prvo napravite isto kao u osmoj vjebi. Sjeate li se? Napravite to bez mentalnog
izgovaranja, samo itajte.
Onda ponovno proitajte, ali sada ponovite brojeve u svom umu, s jednim brojem
"zaostatka", kao to smo inili u proloj vjebi.
4
Generalni sustav uenja (R.C.S.)
Sada u vam predstaviti svoj sustav uenja. Nazvao sam ga Sustav uenja Ramona
Campave, a rije je o jednom od najuinkovitijih sustava kojim uenici ili studenti trenutno
mogu ovladati. Rezultat je to mojeg viegodinjeg istraivanja te ujedinjuje razliite
metode i strategije kojima smo se dosad u knjizi bavili. Ako se ispravno primijeni, rezultati
su iznenaujui, to se mnogo puta pokazalo.
GRADIVO je u prvom redu sloeno u nizove SADRAJNIH PODRUJA.
Sadrajna podruja sastavljena su od TEMA. Podrazumijevamo da je tema temeljna
jedinica grae.
Teme su sastavljene od POGLAVLJA.
Poglavlja sadre KLJUNE TOKE koje sainjavaju okvir ili temeljne dijelove teme.
Njih se moe razdijeliti na SEKCIJE I PODSEKCIJE.
I na kraju dolazimo do PARAGRAFA (ODLOMKA).
Naravno, ne susreemo uvijek toliko podjela.
Prvo moramo odvojiti 5 do 10 minuta za pregledavanje materijala koji smo skupili u
vezi s naim gradivom. To ukljuuje sve iz ega emo uiti (knjige, biljenice itd.) - u
daljnjem tekstu govorit u o tome kao o sirovoj ili bazinoj grai. inimo to kako bismo
dobili predodbu o opsegu i teini gradiva, kao i da bismo mogli poeti sa sastavljanjem
saetaka. Kroz cijelo ovo poglavlje rije "sirovo" odnosi se na gradivo ili njegove odsjeke
koje jo nismo uspjeli pregledati, sumirati i adaptirati za potrebe uenja.
Nakon toga moramo poeti itati sirovo gradivo, izdvojeno iz nae sirove grae,
uglavnom s popisa literature ili tema. Kad se radi o testiranjima ili prijemnim ispitima to
ne mora nuno biti prva tema. Trebala bi to biti najopenitija grada, najmanje sloena, ona
koja nam je najdraa ili nam najvie privlai panju. Uvijek je bolje poeti s dobrim
osjeajem.
Na sustav uenja sastoji se od tri jasno definirana dijela:
1. Personalizacija gradiva
2. Memoriranje
3. Ponavljanje
1. PERSONALIZACIJA GRADIVA
Nakon itanja nae prve sirove grae, trebali bismo se vratiti i iitati kljune toke
iz grae (ponavljamo, u grai za prijemne ispite to ne mora biti prva). Onda emo poeti
stvarati na saetak, toku po toku, mijenjajui poredak injenica i informacija prema
tome kako mi vidimo da je nuno ili logino. (injenice koje naemo na kraju sirove grae
mogu se nai na poetku naeg saetka.)
Kljuna toka postaje osnova za stvaranje saetka, pa stoga tu polaznu toku
moemo slobodno odabrati.
Jako je vano da na saetak sadri sve iste injenice iz sirove grae. Takoer je
vano da, kad ponete izraivati svoj saetak, posebnu panju posvetite glavnim idejama,
jednako kao i veini grafikih prikaza. Drugim rijeima, da veinu opih informacija,
zajedno s onima koje nekako moemo "fotografski vidjeti", stavimo na poetak.
Iznimno, i to samo u sluaju kada nemate vremena izraivati saetak,
doputeno je sve vane informacije podcrtati zelenom olovkom. (Ne preporuujem da
koristite marker zato to je to prilino neugodno za oi.) Izostavite samo umetnute ili
nebitne informacije (ako se radi o testu na zaokruivanje). Ako se test pie u obliku eseja,
tada oznaite najvanije dijelove, ograniavajui i prilagoavajui informacije tako se
uklope u okvire toga kako namjeravate oblikovati ispitne odgovore. Malo uenika i
studenata shvaa koliko je apsurdno uiti dodatne informacije koje ionako nee stii
napisati u testu. U svakom sluaju, to pomae da se znaajno smanji obim svake grae.
Takoer je dobra ideja, u sluaju kada nemamo vremena raditi saetke, da
asocijacije izmeu istih injenica ispiemo u zasebnu biljenicu. Trebali biste takoer na
stranicama knjige pribiljeiti broj stranice u biljenici na kojoj se nalazi asocijacija
povezana sa stranicom u knjizi (obino na marginama knjiga i nema mjesta za vie
podataka). Trebali biste plavom olovkom oznaiti te injenice u knjizi, jer ete tako kasnije
iste injenice moi pronai u tren oka.
U knjizi podcrtavamo zelenom olovkom zato to tako moemo lako i brzo razdvajati
od crnog tiskanog teksta i onoga oznaenog plavom bojom koji predstavlja iste injenice i
s njima povezane asocijacije. Jednako tako, uenje za ispit i uenje iz iste zabave nije ista
stvar, ba kao to se tehnike uenja za razliite tipove ispita znaajno razlikuju.
Isto tako ne smijemo zaboraviti da emo s dobro sastavljenim saetkom utedjeti
mnogo vremena, ne samo dok pokuavamo razumjeti gradivo, nego i tijekom memoriranja
i ponavljanja. Brzina itanja ovdje takoer igra znaajnu ulogu, pa vas podsjeam da biste
saetke trebali proitati mnogo puta ako ih elite pravilno zapamtiti.
Posljednji savjet koji u vam dati, pretpostavljajui da ste stvarno u stisci, da
napravite barem nekoliko saetaka tema iz vae grae, osobito onih koje su vam naroito
komplicirane i teke. S druge strane, zapamtite da se ti saeci izrauju samo jednom.
Stoga, ako iz nekog razloga niste proli ispit, imat ete pripremljene saetke sa sljedei
pokuaj (nikad, nikad ne odustajte), pa e ponovna priprema biti brza i jednostavna.
Dakle, koncentrirajte se i saimajte, ali onako kako smo rekli. Zaboravite to ste o
tome otprije znali. Ovo je najbolji nain za budunost.
Naim emo saecima pokuati:
Eliminirati prekomjerne/suvie podatke ("ispunjae") iz sirove grae.
Koristiti vlastite rijei i izraavati se na sebi svojstven nain (to e vam
pomoi da gradivo poslije zapamtite), no pritom trebate zadrati razinu izraavanja i
jasnoe, te potovati tehnike izraze i termine na koje nailazite, osobito u definicijama.
Iz naeg saetka neemo izostaviti nijedan isti podatak. Svi moraju biti ukljueni.
Drugim rijeima: na e saetak sadravati minimum potrebnih informacija, ali, u isto
vrijeme, s tim saetkom u rukama morate moi odgovoriti na bilo koje pitanje o grai.
Trebali bismo takoer iskljuiti sve informacije to su nam poznate iz prolih
saetaka, ili informacije poznate iz ope kulture i otprije usvojenih znanja, zato to od
takve vrste ponavljanja podataka nema koristi. Na ispitu nam nee biti teko prisjetiti se
tih znanja. I jo neto: trebali bismo potpuno vjerovati u sebe. Na kraju e se sva usvojena
znanja uklopiti u cjelokupan sadraj znanja to ga nosite u sebi.
IZRADA SAETAKA
fotografske itatelje - oni ne mogu "zahvatiti" ili "fotografirati" onoliko rijei koliko bi
inae mogli, zbog previe bijelih praznina. Ako pak ne poravnavamo desnu marginu i ako
ne odvajamo kiticama rijei koje ne stanu u red (to takoer usporava itanje), vidjet emo
koliko je lake raditi s "neravnim" tekstom kada ga treba fotografski zapamtiti. To je
upravo zato to duljina svakog retka varira, pa time i olakava zapamivanje informacija.
To je pak podudarno s fotografskim efektom zbog kojeg bolje pamtimo ono to se nalazi
kraj neega to je, primjerice, prekrieno.
Desna margina, koja e nam zauzeti priblino jednu treinu stranice, trebala bi biti
rezervirana za biljeenje neobinih asocijacija za iste podatke. Asocijacije treba biljeiti
nakon sitnog simbola koji emo odabrati posebno za ovu svrhu. Simbol e nam pomoi
da se vizualno bre kreemo izmeu istih podataka zapisanih u tekstu saetka i njihovih
asocijacija pribiljeenih na desnoj margini. To e nam takoer pomoi da se bre kreemo
kroz asocijacije zapisane na desnoj margini, zato to jednim pogledom moemo vidjeti
koliko nam je asocijacija zapisano kao i gdje koja poinje i zavrava.
Ovaj mali simbol (ja koristim zvjezdicu) odmah e nam signalizirati prisutnost
neobine asocijacije. Asocijacije bismo trebali zapisivati plavom olovkom. Trebali bismo
takoer istu boju koristiti za podcrtavanje ili zaokruivanje kljunih rijei asocijacija na
desnoj margini, jednako kao i u saetku.
VANO: Dok piemo saetak, moramo drati na umu da svaki pasus treba
objanjavati samo glavnu ideju i njene sekundarne dijelove, jer se tako kasnije lake
memorira. ak i ako sirova graa nije odvojena odlomcima, mi to moramo uiniti, jer
saetak treba prilagoditi tom pravilu.
To e nam takoer biti od pomoi kasnije kad budemo trebali izraditi vlastite
mentalne mape. Korisno je i za povremeno memoriranje u hitnim situacijama, zahvaljujui
meusobnom asociranju razliitih kljunih rijei koje predstavljaju svaki odjeljak. Bit e
nam to od pomoi ako budemo morali obrazlagati temu na usmenom ispitu, ili ak ako
budemo morali odrati izlaganje, iz razloga koje sam ve spomenuo.
Sve brojane podatke treba pisati u znamenkama, nikako slovima.
Svaku nejasnou koja bi se mogla pojaviti prilikom izrade saetka treba zapisati na
bijeli papir ili na kraju biljenice (piui odostraga prema naprijed) zato to se one mogu
opet pojaviti. Tako emo ih skupiti zajedno uz gradivo pa se nee zagubiti. Ako koristimo
biljenicu, najbolje je nejasnou i njeno rjeenje zapisati u saetku.
Napomena: Prije nego to nastavimo sastavljati saetak nejasnoe bismo trebali
razjasniti sa strunjakom ili uiteljem. Imate li mnogo nejasnoa bilo bi najbolje da
privremeno zaboravite na sastavljanje tog saetka (koristite li biljenicu moete ostaviti
nekoliko listova praznih) i prebacite se na drugu temu. Upravo zbog toga preporuujemo
da se saimanje pone od jednostavnijih tema. To nam daje zdrav i realan osjeaj
napredovanja kroz gradivo, brzo, od prvoga dana, a priznat ete da to uistinu motivira.
Nadalje, kad se konano dotaknemo teih tema, prethodno smo ve ovladali gomilom
pozadinskih informacija iz nae grae, pa e nam to pomoi da gradivo razumijemo bolje i
bre.
Prije nego to zaponemo sastavljati svoj saetak, sve bi nam informacije trebale biti
pri ruci, iz svakog izvora koji koristimo, tako da saetak bude rezultat skupljanja
informacija iz raznih izvora. Ako saetke piemo u biljenicu, uvijek trebamo ostaviti
nekoliko praznih stranica izmeu dva saetka, za sluaj da kasnije naiemo na informacije
koje je korisno pridodati.
Najbolja olovka za pisanje saetaka jest crna. Iz istog razloga zbog kojeg sam vam
maloprije preporuio reciklirani papir, naime ova boja reflektira najmanje svjetla. U
kombinaciji s recikliranim papirom dobivate minimum odsjaja, to e vam omoguiti da
radite dulje, izbjegnete preuranjeno umaranje esto uzrokovano prejakim odsjajem.
Takoer emo koristiti plavu olovku za biljeenje asocijacija povezanih s istim
podacima, kao to se sjeate.
Plavi tekst oputa oi. Upravo zato ne bismo plavu olovku trebali koristiti za pisanje
saetaka jer bi nas to moglo prerano umoriti. Meutim, tu je boja idealna za pisanje
esejnih ispita, stoga to dugo gledanje u tu boju ima oputajui uinak.
Trebalo bismo takoer koristiti markere. Preporuujem vam tri vrste:
Plavi, za oznaavanje naslova teme, poglavlja i kljunih toaka.
Crveni, za oznaavanje podnaslova koji sainjavaju svaku kljunu toku.
Zeleni, za oznaavanje podnaslova poddijelova koje smo prije oznaili crveno.
Oprez! Uvijek oznaujte samo naslove dijelova svake teme, nikad ne oznaujte tekst.
Primjenu i poredak boja za oznaavanje lako ete zapamtiti jer idu od veeg prema
manjem: od plave, koja predstavlja "prostranija" podruja (nebo, more itd.), prema
zelenoj, koja se, s obzirom na to da je najsmirenija boja (priroda, drvee itd.), nee ljutiti
zato to smo je stavili na posljednje mjesto.
Ako vam je neki dio inicijalne grae osobito kompliciran, ak toliko da ga ne moete
saeti, najbolje je neko vrijeme zaboraviti na njega - uokviriti ga ili oznaiti olovkom kako
biste ga ubudue lake pronali. (Jedna od prednosti saetaka je u tom to ih moemo
sastavljati kojim god redom elimo.) Neovisno o tome, najtee bi teme trebalo ostaviti
za kraj, jer e nam tako biti svjeije u umu kada doe vrijeme za ispit. Takoer, dotad
emo ve skupiti vie znanja i temeljito obraditi ostatak grae pa nam nee biti teko
prihvatiti se teih stvari kad za to doe vrijeme. Vjerojatno emo dotad ak i nauiti neke
specifine informacije koje e nam razjasniti druge, sloenije teme, ili nam barem pomoi
da ih bolje razumijemo.
Slino tome, ostavljanje teih tema za kraj takoer znai da nas nita nee ometati
da se brzo, sretno, lako i s pouzdanjem kreemo kroz gradivo, od samog poetka. A to sa
sobom nosi neprocjenjivo pozitivne psiholoke efekte.
Openito gledano kandidati za prijemne i sline ispite u prednosti su pred
uenicima u kolama bar to se tie pripreme personalizirane grae. Oni mogu uiti svojim
tempom, pa stoga mogu biti oputeniji tijekom cijelog procesa pripreme. Suprotno tome,
uenici u akademskim institucijama obvezani su slijediti ritam koji diktiraju drugi, koji je
pak katkad prebrz, a katkad prespor, ovisno o okolnostima.
Iz svojih emo saetaka izraditi MENTALNE MAPE, jednu za svaku temu, i time
emo zakljuiti personalizaciju grae.
ADAPTIRANJE GRAE
U sluaju prijemnih i slinih ispita koji ukljuuju ili su u cjelini zamiljeni u formi
eseja, svoju personaliziranu grau trebati ADAPTIRATI kada se pone pribliavati datum
ispita. Ta adaptacija mora rezultirati reduciranim saecima koji oduzimaju tono toliko
vremena koliko ete imati na testu, ovisno o pravilima ispitivanja.
Meutim, zato adaptirane verzije ne piemo od samog poetka? Zato i ekamo da
se pone pribliavati datum ispita?
Zato to se, na kraju krajeva, pravila testiranja mogu promijeniti u zadnji tren, te se
s eseja prijee na pitanja na zaokruivanje (to se znalo dogaati, a moe se uvijek
ponoviti) - tada emo strahovati od rizika da nismo zapamtili dovoljno informacija koje bi
nam mogle osigurati uspjean prolaz na tom novom testu. Tako se neto ne bi moglo
izbjei kad bismo koristili samo skraenu verziju grae. Za profesionalce kakvi smo vi i ja,
to je jednostavno prevelik rizik.
Nadalje, skraivanje gradiva bez dobrog razloga takoer podrazumijevanje
rtvovanje mogunosti uenja dodatnih informacija koje bi kandidatu mogle kasnije dobro
posluiti u sluaju da pristupa slinom ispitu s pitanjima na zaokruivanje ili kratkim
odgovorima (na njih treba odgovarati samo s nekoliko rijei koje mogu biti izvuene s bilo
kojeg mjesta). Takve vrste testova iziskuju temeljitije poznavanje grae pa i priprema
treba odgovarati tim zahtjevima.
Zapamtite: pri testovima s viestrukim izborom ("na zaokruivanje") gradivo treba
maksimalno obuhvatiti jer pitanja mogu biti uzeta od bilo kuda, ak prividno beznaajnih
detalja.
Stoga, kao to sam ve rekao, ako te adaptirane saetke sastavimo kad je ispit blizu,
takoer emo uvjebati izdrljivost u pisanju, to e nam znatno pomoi na dan ispita. Ruka
nam se nee umoriti pa nas vjerojatno nee uhvatiti "spisateljski gr". To je takoer
korisno za uvjebavanje prezentacije svake teme za ispit, jer pomno pazimo koje izraze
biramo jednako kao i na opisna pravila, i izbjegavamo pogreke. Openito gledano ovaj je
stup koristan za uinkovitije organiziranje svega nauenog.
Budui da e naa osobna graa gotovo uvijek biti mnogo obimnija od te
prilagoene za ispit, trebali bismo odabrati uistinu vane dijelove (za adaptirane saetke)
te najvanije tehnike informacije. Tada te informacije moemo uljepati onim to nam je
najdrae ili ega se najbolje sjeamo. Slino tome, za sluaj da nam zatreba vie
informacija da bismo popunili vrijeme na ispitu piui o odreenoj temi, trebamo ih
potraiti. Trebamo nai sve to nam nedostaje, koristei sve dostupne izvore: biljeke
drugih uenika ili studenata, nove knjige i sl.
Moram INSISTIRATI na vanosti pisanja tih adaptiranih verzija iskljuivo nakon to
smo sastavili i savreno memorirali sve nae osobne saetke. Evo zato:
Nakon toga bit e lake stvarati saetke, zato to smo ovladali kompletnim
gradivom i takoer po svoj prilici usvojili nove informacije iz drugih slinih ili
komplementarnih podruja. Zahvaljujui tome, te emo informacije pridodati ili ak
premjestiti iz jednog podruja u drugo gdje e se savreno uklopiti.
U sluaju da se nain ispitivanja na testu u posljednji tren promijeni, recimo u
kratke odgovore, jo emo uvijek raspolagati komplementarnim informacijama iz naih
svjee usvojenih osobnih saetaka i tako nam pomoi da lake odgovorimo na pitanja.
U posve nevjerojatnom sluaju da se ne moemo sjetiti informacije o kojoj
trebamo raspravljati na ispitu ili je napisati kao odgovor, uvijek je moemo nadomjestiti
nekom drugom informacijom. Premda je moda nismo ukljuili u adaptirane saetke,
neemo imati problema da je se prisjetimo. Zapravo, na samom ispitu mi esto moemo
prizvati u pamenje ne samo informacije iz reduciranog (adaptiranog) saetka, nego ak i
informacije iz naih osobnih saetaka. Moemo to zahvaliti injenici to smo svoje
revidirane saetke izradili u zadnji tren pa su nam informacije jo uvijek svjee.
Dakle, ponimo sada od jednostavnog primjera toga kako bi se saetak trebao
funkcionirati, tako da se moete priviknuti formatu.
PRVI SAETAK koji emo vidjeti izraen je na raunalu. Trebalo je otprilike 40
minuta da se napie i preostalo je jedino oznaiti naslove dijelova razliitim bojama, te
ispisati asocijacije istih podataka na desnoj margini.
Rije je o postojanju imaginarne planete. Odabrao sam tu temu zato da bi nam sve
informacije bile potpuno nepoznate. Tako vae prethodno znanje nee ni na koji nain
utjecati na proces zapamivanja kojim emo se poslije baviti.
Logino, saetak je reduciran za nae potrebe, tako da cijelu stvar moete vidjeti na
jednoj stranici.
Saeci su malog opsega zato to je i sirova graa bila takva. Ovdje se ne radi o tome
da pokazujemo dugake ili komplicirane saetke, nego da vam pomognemo razumjeti
kako ih treba pisati.
Usporedite li dva saetka, vidjet ete da saetak napisan na raunalu ima vie
prednosti od onoga pisanoga rukom:
Lake se ita.
Mnogo vie rijei stane u jedan red (10 do 12). Kod rukom pisanih saetaka mnogo
e manje rijei stati na isti prostor, a to onda negativno utjee na brzinu itanja. To
moemo zahvaliti tome to se na periferni vid nikad ne mijenja; u oba sluaja proi emo
kroz red teksta pomou dva fotografska skoka. Vie rijei stane u saetak ispisan na
raunalu, zato pri svakom skoku upijamo vie informacija.
Ako imate raunalo, pokuajte svoje saetke izraivati pomou raunalnih
programa koji piu na diktat (takvih programa ima na tritu). Dakako, oni grijee, ali tako
ete biti prisiljeni ispravljati greke, to je jo jedna vjeba pamenja. Ako pak program
bude savreno "skidao" to mu govorite, jo bolje, utedjet ete mnogo vremena.
Pokuajte. Ako vam se bude svidjelo i utedjelo vam dosta vremena, nastavite ga koristiti.
Ako ne, zaboravite na to i nastavite dalje po starom.
Suraujem s kompanijama na izradi uinkovitog i jeftinog programa koji bih mogao
preporuiti polaznicima svojih teajeva. Nadam se da e program uskoro biti dovren i
dostupan na mojim internetskim stranicama.
Mentalna mapa za svaku temu treba uvijek zauzimati jedan list papira. Ako je tema
mala, moemo je popuniti dodatnim informacijama, te dopisati neobine asocijacije koje
smo napravili za zapamivanje istih podataka. Ipak, nemojte pretjerati jer sve vane
detalje imate u saetku. Mentalna mapa, najvanije od svega, treba biti ugodna oku i
udobna za uenje zato to je njezina glavna svrha pruiti nam brzi fotografski prikaz
kostura grae.
Kao to smo i prije inili, moramo koristiti markere, to e nam znatno olakati
kretanje oko dijagrama. Koristit emo ih onako kao to smo to inili u saecima, to znai
da e svakom bojom oznaiti naslov u grai koji toj boji odgovara, redom koji smo ve
ranije objasnili.
Plavu olovku koristit emo za pisanje neobinih asocijacija koje elimo predoiti
na mapi. Dobra je ideja ispisivati ih s istim simbolom kojim ste se sluili u saecima. Kako
biste izradili mentalnu mapu koja, kao to ve znate, sadri kostur ili strukturu teme,
nuno je temeljito poznavanje teme. Zato je mentalna mapa uvijek posljednja stavka
pripreme i njenoj izradi treba pristupiti nakon to smo sastavili i usvojili saetak.
Naziv mentalne mape, zajedno s brojem teme (ako postoji takav poredak) treba
ispisati nasred lista papira i uokviriti. Tada moemo urediti dijelove teme smjetajui ih na
"grane", poinjui na vrhu (tamo gdje bi na satu bilo 12 sati), i nastavljajui u smjeru
kretanja kazaljke na satu.
Naslov teme (smjeten u sreditu mape) i te glavne grane markirat emo plavom
bojom.
U mentalnu bi mapu trebalo unositi po jednu rije ili vrlo kratke fraze, bez ulaenja
u dubinu ili adresiranja tekoa s kojima smo se susretali; mapa bi trebala biti jednostavna
i ugodna za itanje.
Mentalne mape omoguuju nam da postignemo vano fotografsko zadravanje
sadraja i, bude li potrebno, omoguuje nam da je lako u budunosti nadopunimo novim
zanimljivim informacijama. Studenti na fakultetu (ne oni koji polau ispite u razliite
druge svrhe) idealno bi trebali napraviti saetak za svaku temu predavanja, i to dok
predavanja jo traju a profesor razjanjava teme.
Jer tko osim njega moe bolje razjasniti nejasnoe i nedoumice?
Mentalne mape, s druge strane, treba izraivati kasnije, kod kue, a to je ujedno i
dobar nain da se ponovi gradivo.
Drugaije od tradicionalnih pregleda koji su svi nalik jedan drugome zahvaljujui
svom linearnom stilu, mentalna mapa je uvijek u veoj ili manjoj mjeri kruna (cirkularna)
i jedinstvenoga oblika. Taj oblik elipse ili kruga, zajedno s upotrebom razliitih boja,
zasluan je to memoriranje postaje osjetno lake, a pomae nam i pri ponavljanju. To e
izravno djelovati na brzinu memoriranja usporednog saetka.
S ovim naim saecima i mentalnim mapama kompletirali smo izradu osobne grae.
Ova PRVA MENTALNA MAPA (na kraju knjige ) odnosi se na vrlo jednostavnu
temu koja se bavi kretanjem terenskog vozila kroz umu.
Obratite posebnu pozornost na:
Okrugli dizajn mape.
Naslove i kljune rijei istaknute plavom bojom.
Ostale nove podjele koje izlaze iz glavnih dijelova (ili kljunih toki istaknutih
plavom bojom) istaknute su crvenom bojom.
Nove podjele, koje izlaze iz prije spomenutih "crvenih" podjela, istaknute su
zelenom bojom.
2. MEMORIRANJE
S uenjem saetaka trebali bismo poeti tek kad savreno zapamtimo mentalne
mape. To je ope pravilo koje biste zasad trebali slijediti. S vremenom, kako se vaa
vjetina bude razvijala, moi ete i promijeniti ovo pravilo. Ali to emo vidjeti poslije, kad
budemo govorili kako uiti saetke.
MEMORIRANJE SAETAKA
Ve smo rekli da prvo moramo memorirati mentalne mape to nam nee biti previe
naporno, niti sloeno. Kad dobro nauimo mape, moemo nastaviti s memoriranjem
saetaka.
elimo li nauiti saetke, moramo ih itati tehnikom fotografskog itanja (uzgred
reeno, tu tehniku bismo ve trebali primjenjivati na svakome tivu) dva ili tri puta
zaredom (ili kolikogod vam puta treba). Uzmite si vremena, nastojte razumjeti to itate i
zastanite svaki put kad neto ne razumijete.
Nastavit emo initi isto sa svim odjeljcima u kojima su naslovi oznaeni plavo, sve
dok ne dokuimo glavnu ideju svakog odjeljka. Zapamtite da ne biste trebali isprva
pokuavati zapamtiti sve detalje grae. Bolje bi bilo pokuati ba suprotno: postupno
ponirati sve dublje u materijal.
Trebali bismo na taj nain proitati cijelu jedinicu gradiva, pokuati razumjeti i
usvojiti tekst u plavim sekcijama, pravei neobine asocijacije za sve iste podatke na koje
nailazimo. Trebali bismo ih istovremeno ispisati na desnoj margini lista. Jo se uvijek ne
bismo trebali doticati dijelova gradiva oznaenih drugim bojama (crvenom i zelenom),
zato to oni pripadaju kompleksnijim dijelovima.
Kad jednom usvojimo opu ideju svakoga dijela gradiva koje pripada "plavom
naslovu", poinjemo na isti nain raditi s informacijama unutar naslova oznaenih
crvenom bojom. Trebali bismo slijediti isti proces zapamivanja koji smo i ranije koristili,
ne ulazei pritom u dijelove teksta ukljuene u zelene sekcije, zato to ovi dijelovi gradiva
sadre jo vie kompleksnih detalja.
Konano, nakon to smo memorirali sve glavne ideje u crvenim odjeljcima istu stvar
trebamo uiniti sa zelenim odjeljcima. Trebali bismo biti sigurni, nakon to smo nekoliko
puta proitali odjeljke i pododjeljke, da smo uistinu uspjeli shvatiti njihovu glavnu ideju i,
ba kao i u sluaju mentalnih mapa, to e nam uspijevati sve bolje i bolje - usvajajui
pritom postupno sve struniju terminologiju.
Zapamtite da e brzina itanja isprva biti neujednaena zato to moramo shvatiti
neke od proitanih informacija (premda je to stvar koju smo trebali obaviti dok smo
saetke sastavljali) - svakako zastanite da biste to uinili. U daljnjim itanjima, kada smo
ve dobro razumjeli gradivo, naa e brzina itanja dosei maksimum.
iste podatke u saetku trebali bismo memorirati pomou neobinih asocijacija, kao
to sam ve objasnio. Zapamtite da ih treba oznaiti njima namijenjenim simbolom, na
desnoj margini rezerviranoj za ovu svrhu. Vjerojatno ste to ve uinili dok ste sastavljali
saetak (to je svakako preporuljivo uiniti) i prije nego to ste poeli izraivati mentalne
mape. U tom sluaju samo jo jednom provjerite jeste li ih dobro usvojili.
ZDRAVLJE:
a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci):
- Otorinolaringolozi: zelena
- Kirurzi: uta
- Kardiolozi: crvena
- Oftalmolozi: crna
- Fizioterapeuti: bijela
- Hitna pomo: smea
- Medicinske sestre: plavo
b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost bolesti)
- Laka: uto
- Srednja: plavo
- Teka: sivo
TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do transporta na njihova etiri satelita:
Preston, Galias. Rotu i Eulen (poredani od najblieg prema najdaljem)
ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta rasporeena su ovako:
- Na sjeveru (umjerena klima): Copoal (bogat). Zeleni divovski hrastovi.
- U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman. Stoga 2 savjetnika). Kiseli hrastovi.
- Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna. Gotovo nenastanjena) i Ekstraivarius
("siromaan"). Gigantski borovi.
.../ tako dalje...
VANO: Podsjeam vas da ne bismo trebali nastojati zapamtiti cijeli saetak u
jednoj sesiji. Isprva e biti dovoljno da se dobije proirena opa ideja (glavna ideja + neki
jednostavni detalji), izostavljajui privremeno sloenije dijelove. Bolje im je pristupiti tek
kad kvalitetno ovladamo opim dijelovima grae.
Sljedee, zajedno emo uiti gradivo ija vam je faktografija posve nepoznata. To je
najbolji pristup zato to nam omoguuje uvid u to koliko su ove tehnike doista uinkovite.
Kada zavrite i uistinu dobijete jasnu predodbu o tome kako obraditi i zapamtiti
gradivo iz primjera, preporuujem vam da se bacite na posao i vjebate tehniku na nekoj
drugoj temi, upravo kad steknete dodatnu agilnost i samopouzdanje.
Moram vas ljubazno zamoliti da na poetku pazite na svaki detalj i nikako ne urite.
Morate paljivo proi kroz svaki korak. Dogovoreno?
Kao to vam je ve poznato, na proces uenja mora proi kroz tri faze:
Personaliziranje grae (saeci i mentalne mape)
Pamenje
Ponavljanje (pregled)
Prva stvar koja nam mora biti poznata jest poetna graa (sirova ili bazina graa).
Kako nijedan uenik ne bi bio u prednosti pred ostalim, informacija u gradivu to ga
namjeravamo memorirati u potpunosti je plod mate. Govori se o izmiljenoj civilizaciji na
izmiljenom planetu.
Ali prvo emo napraviti vrlo vanu prvu vjebu. Uzmite olovku, tri ili etiri lista
papira i topericu. Pourite! ekam vas...
Nakon to ga proitate, prepiite donji sastavak, smireno i normalnom brzinom.
Uzmite si vremena koliko vam treba.
Kad se suoite s ispitom u obliku eseja, uistinu je vano znati koliko brzo piete
rukom. Uvijek pamtite da biste trebali imati dobar rukopis i nimalo pravopisnih greaka,
te da biste se trebali izraavati jasno i razumljivo. Nadalje, dok piete takav ispit, ideje
nastojte to jasnije predoiti. Trebalo bi to biti zabavno i lako, jer je potrebno jedino
koherentno i logino povezivati injenice.
Ovaj e vam tekst zauzeti otprilike etiri stranice, ako se koriste jednostrano, pravo
bi pisanje eseja trajalo oko 40 minuta pri normalnoj brzini. Pisat ete bre nego to bi to
bilo da sastavljate esej na ispitu - morate samo prepisivati - ne morate razmiljati - pa e
vam trebati otprilike 32 minute (vie ili manje) da zavrite s prepisivanjem u sluaju da
vladate prosjenom brzinom pisanja.
PLANET TX-5910
Rije je o vrlo udaljenom planetu kojeg sa Zemlje nije mogue vidjeti. Sve to
o njemu znamo temelji se na informacijama koje smo primili od izvanzemaljskih
bia to su posjetila na planet dana 1.8.1964. godine.
Oni su nam rekli daje njihov svijet mnogo napredniji od naega. Vjerojatno
nas prestiu za otprilike 2.500 godina.
Opa organizacija gotovo je u svemu posve slina naoj. Ovaj planet, od nas
udaljen 85 svjetlosnih godina, naseljavaju vrlo miroljubiva i marljiva bia. Prema
onome to su nam rekli, ini se da je njihov planet slian naem Neptunu. Ima isti
ekvatorijalni dijametar od 48 000 kilometara, a toliko ima i na susjed u sunevu
sustavu.
Zdravstveni sustav im je takoer jako razvijen, ba kao i svi ostali sustavi.
Zdravstveno osoblje razlikuje se po boji narukvica koje nose na desnoj ruci, po boji
se zna kojoj specijalizaciji svaki lijenik pripada.
Evo kako su organizirani:
- Oftalmolozi nose crne narukvice.
- Kardiolozi nose crvene narukvice.
- Otorinolaringolozi nose zelene narukvice.
- Kirurzi nose ute narukvice.
- Fizioterapeuti nose bijele narukvice.
- Medicinske sestre, plave.
- Hitna pomo, smee, itd.
Pacijenti, s druge strane, nose narukvice koje pokazuju ozbiljnost bolesti,
takoer u obojenom kodu:
- Ozbiljno bolesni nose sive narukvice
- Manje ozbiljni bolesnici nose plave narukvice
- Obini bolesnici nose ute narukvice
Postoji gradski, meugradski i interkontinentalni prijevoz (izmeu etiri
kontinenta koja sainjavaju planet), kao i svemirski transport. Posljednji povezuje
planet s etiri naseljena satelita. Imena satelita su (redom od najblieg prema
najdaljem): Preston, Galias, Rota i Eulen.
Njihov trgovinski sustav je takoer prilino sofisticiran, premda imaju valutu
koju nazivaju moderio. Dolazi samo u denominacijama od jedan, deset i stotinu,
osim u najbogatijem kontinentu, Copoalu, u kojem koriste i kovanicu od tisuu
moderia.
***
Dobro. Dosad ste ve trebali ustanoviti brzinu pisanja, to e vam koristiti pri
planiranju vremena za pisanje eseja - dok budete pripremali svoje adaptirane saetke - u
prethodno zadanim ispitnim okvirima.
PLANET TX-5910
(Saetak)
Planet je promjera 48 000 km (slino Neptunu) i udaljen 85 svjetlosnih
godina. Napredniji je za 2.500 godina.
Njihovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964.
Visoki su 2 metra.
ene imaju stoasti oblik sa suenjem prema dolje. Mukarci su valjkastog
oblika s ogromnim glavama i rukama.
Vrlo su miroljubivi i marljivi, a njima vlada kralj (poasna funkcija) koji ima 5
savjetnika (1 po kontinentu). Komuniciraju telepatski (druge vrste komunikacije
nisu doputene da bi se izbjegla interferencija).
Njihova velika kultura, obrazovanje i zajedniki ideali (nema politikih
stranaka) ine nepotrebnim postojanje zakona, zatvora i sudova.
ZDRAVLJE:
a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci):
- Otorinolaringolozi: zelena
- Kirurzi: uta
- Kardiolozi: crvena
- Oftalmolozi: crna
- Fizioterapeuti: bijela
- Hitna pomo: smea
- Medicinske sestre: plavo
Gotovo
nenastanjena)
TX ima jedan slani ocean bez valova ("Jezero spokoja") zato to tamo nema
vjetra, seizmikih pomaka niti drhtanja, a nigdje nije dublji od 100 metara.
Njihova valuta zove se moderio. Dolazi u denominacijama od 1, 10 i 100.
Copoal ima i novanice od 1000 moderia.
Budui daje graa puna istih podataka, neobine asocijacije koje emo morati
smisliti zauzet e gotovo sve gradivo.
Prva stvar koju moramo uiniti jest paljivo promotriti naslov. Zamislite na trenutak
da u svojem gradivu imate jo mnogo planeta za nauiti (u drugim dijelovima gradiva) te
da svaki od njih ima svoje vlastite karakteristike.
Ne treba dokazivati koliko je neugodno (a siguran sam da se to desilo mnogim
studentima i uenicima) kada na ispitu dobijete savreno poznato pitanje, ali ne moete se
sjetiti tonog odgovora zato to ste podatke pomijeali sa slinim gradivom. Oba su vam
gradiva poznata, ali nikako se ne moete sjetiti koji se odgovori odnose na "TX-5910", a
koji na "TV-5163", na primjer. Je li vam se to slino ve dogodilo?
ini se da vam elim malo zakomplicirati stvari pri zapamivanju ove teme. Kaem
"ini se" zato to ete uskoro shvatiti da je to "maji kaalj", tj. da uope nije teko uiti
tako da nam se podaci o razliitim "planetima" ne pomijeaju unutar iste grae. Nauit u
vas kako to postii na najuinkovitiji i najbezbolniji mogui nain. Oh! Naravno, i
najzabavniji. Hajdemo reducirati mogunost pogreke na, recimo, 0.0%
Ako ste spremni, ponimo. Odvojimo malo vremena za zabavu i pouku!
"TX" podsjea na rije "taxi", a njegov identifikacijski broj "5910" moe se pretvoriti
u rije "leptir", primjerice. Sjeate se kako pretvaramo brojke u rijei, zar ne?
S tako poredanim slovima lako je nai rije ili frazu to ukljuuju sva slova koja bi
trebala zamijeniti identifikacijski broj planeta.
Trebali biste odabrati samo jedno slovo iz prikazanog stupca. U ovom sluaju
odmah vam pada na um rije "LEPTIR. Ako se pak ne moete sjetiti rijei, bez oklijevanja
se posluite rjenikom. U najgorem sluaju uvijek se moete posluiti mentalnom
tablicom. Smijete i povezivati rijei ovako: "taxi-lava-dar," pri emu su rijei "lava" i "dar"
izvuene iz dijagrama.
Kako vam se "svia" ovaj prizor: taxi bjei pred rijekom uarene lave, kad u jednom
trenutku podivljali vulkan izbaci gigantski, u srebrni papir umotan dar, pada na cestu
ispred taxija koji zbog toga mora snano zakoiti....
Ipak emo se u naem sluaju drati rijei "taxi" i "leptir".
Prouite:
Tone gela u vozaevoj kosi podsjeaju nas na injenicu daje planet od nas udaljen
"85 svjetlosnih godina".
aj na zadnjem sjedalu taksija s tri kotaa prijevod je podatka o promjeru planeta:
"48.000" kilometara. "48" je aj u naoj tablici, a tri kotaa su tri nule. Nemojte zaboraviti
da se radi trokutastom taksiju.
U rijei Nil vozi na dva kotaa, a to je podatak za 2500 godina koliko je planet
napredniji od nas. "Nil" je broj 25, a dvije nule simboliziraju dva kotaa - na dva kotaa je
voza ubrzavao dok je pretjecao ostala vozila.
Nadalje, u gradivu pie da su nas "njegovi stanovnici posjetili 1.8.1964. godine".
Budui da se radi o istom podatku, logino ga moramo prevesti u neobinu asocijaciju.
Najbolji i najuinkovitiji nain prevoenja datuma uvijek ukljuuje sljedee:
1. Ako se radi o 20. stoljeu, uzimaju se samo dvije znamenke (recimo, u 1964.
uzima se "64")
2. Ako godina pripada drugom tisuljeu (1001.-2000. godina), uzimamo posljednje
tri znamenke (u 1475. uzimamo 475).
Prema tom sustavu datum posjeta izvanzemaljaca, 1.8.1964., reducirat e se na
"1864" pa emo morati pronai rije koja korespondira s tim brojem. Za datume nam ne
treba posebna tablica jer tu ne moramo posebno dovoditi informacije u red.
Ipak emo je u ovom sluaju upotrijebiti i raspoloviti broj na dva dijela jer se ovog
trena ne mogu sjetiti rijei kojom bismo mogli zamijeniti broj 1864.
Ali moemo dobiti rijei "daj" i "sok". Nema veze jesu li to rijei iz vae mentalne
tablice ili nisu. Vano je samo da ti fiktivni izvanzemaljci nisu samo jako marljivi nego su i
nevjerojatno miroljubiv i, pa je njihov voa pri svom prvom susretu s nama Zemljanima
rekao:
Oh! Nadam se da ete mi svi vi taksisti oprostiti na ovome! Primite moje pozdrave i
izraze potovanja, i...hm, hvala vam na pomoi!
Ossen je najprostraniji i najvei, a to se osjea i u njegovu imenu: dva s pokazuju da
je dvostruko vei od svega ostaloga.
Extradivarius je najsiromaniji. Njegovi su stanovnici toliko tuni zbog svog
siromatva da sviraju tune melodije na svojim violinama, "Ex-Stradivarijima", jeftinijim
verzijama autentinih Stradivarija.
Drugaije, neto manje uinkovite asocijacije moe se napraviti jednostavnim
podcrtavanjem ili oznaavanjem inicijala razliitih koincidencija. Uvijek biste to trebali
initi plavom olovkom, tako da se ne zbunite.
Na primjer:
Na siromanom kontinentu rastu gigantske smreke.
Jo par asocijacija:
Mukarci imaju velike ruke i glave zato to su prilikom posjeta drugim planetima
navikli nositi ogromne ae vonog soka na glavama i rukama. Zato im nisu potrebni
posluavnici (zamislite ih kako odravaju ravnoteu).ene su trokutastog oblika, poput
leptira.
Preostale asocijacije moete i sami smisliti. Ne morate se toga prihvatiti upravo
sada. Smiljajte ih onoga dana dok budete obavljali drugi pregled.
Proitajte saetak tri ili etiri puta koristei pritom tehniku fotografskog itanja, ali
ne prebrzo. Koristite olovku kao vodi. Izvedite i oivite sve nae prijanje asocijacije.
Zapiite ih na desnu marginu plavom olovkom (nemojte zaboraviti staviti svoj simbol prije
asocijacije). Ovdje e biti mnogo asocijacija pa ako ne stanu na margine vaega saetka
prijeite na drugu stranu ili uzmite drugi papir.
Onda napravite mentalnu mapu grae.
U teoriji bismo mentalnu mapu trebali napraviti prije nego to memoriramo grau,
ali budui da nam asocijacije naprosto naviru (zar nije tako?), a ova je tema poprilino
gusta (sudei po koliini istih podataka), mnogo se toga obavi i prije izraivanja
mentalne mape.
Zamolit u vas da se sutra pokuate sjetiti tih podataka. Izrecitirajte ih, i onda nakon
tjedan dana napravite isto i vidjet ete to e se dogoditi.
Posljednji je korak PREGLED i PONAVLJANJE saetka.
3. PONAVLJANJE
premda nekim uenicima treba manje ili vie vremena za to, ovisno o tehnici,
sposobnostima i teini grae.
Takoer morate razumjeti da je jednotjedno inicijalno ponavljanje prosjek i, uz
malo vjebe, uenici e odjednom otkriti da sve bre i bre potpuno ovladavaju graom,
to pak znai da se vrijeme ponavljanja progresivno smanjuje. Unutarnji e vam osjeaj
govoriti da ste gradivo prenauili, te da je daljnje ponavljanje gubitak vremena. Taj osjeaj
se razlikuje od ovjeka do ovjeka, pa i odluka ovisi o individualnim kriterijima.
S obzirom na njihovu veliinu, posvetit emo jedan dan ponavljanju saetaka.
Zapamtite da se u tjednu inicijalnih ponavljanja dogaa preklapanje o ijoj sam
vanosti ve govorio. Ono se, kao to ve znate, sastoji od progresivnog memoriranja
preostalih, dubljih i kompleksnijih informacija. Njih uimo zajedno s ponavljanjem onoga
to smo ve memorirali.
Na kraju emo morati uiti sve vie mapa i saetaka jer e nam pristizati sve vie
novog materijala. Sve to u hodu treba uklapati u fazu ponavljanja.
Kad skupimo zavidan broj tema u fazi ponavljanja te nam vie niti jedna nova ne
stane u dnevni ritam ponavljanja, trebamo stati s uenjem i potpuno se posvetiti
ponavljanju mapa i saetaka, sve dok nam se uvrste u pamenju. Tada tek moemo rei
da smo zavrili s prvom fazom ponavljanja.
Zapazite da smo ponavljanju dali prednost pred memoriranjem. Bilo bi uistinu teta
kad bi zbog nedostatka ponavljanja injenice koje smo ve nauili (a nismo ih dovoljno
puta ponovili) poele "kopniti" u naem pamenju.
Nakon toga poinjemo drugu fazu uenja-ponavljanja, sve dok opet ne skupimo
dovoljno novog materijala da se moemo i opet u potpunosti posvetiti ponavljanju.
U ponavljanje ne bismo smjeli zaboraviti ukljuiti teme iz prijanjih faza. I njih
treba ponavljati jer ako to ne budemo inili, doi e do zaboravljanja, a zaboravljanje znai
gubitak vremena.
Taj postupak ponavljamo dok ne "sredimo" kompletno gradivo.
Neki bi mogli pomisliti da u svemu tome ima previe ponavljanja. E pa njima mogu
samo rei da su ona apsolutno nuna jer samo i jedino zahvaljujui ponavljanjima
moemo potpuno ovladati svakim gradivom. S druge strane, ubrzo ete se uvjeriti da nam
je za ponavljanje svake teme dovoljno nekoliko minuta.
Ovo su opa pravila za svakoga, pravila od kojih svaki uenik ili student koji dri
do sebe treba poeti.
Vrhunski uvjebani uenici uvijek trebaju manje ponavljanja, ba kao to im
treba manje vremena da neto proitaju, razumiju i zapamte.
Oni bolje od ikog drugog znaju najuinkovitiji ritam uenja u smislu vremena koje
im treba da personaliziraju grau, zapamte je i ponove, kao i to koliko vremena trebaju
odvojiti za svaku fazu. U svemu tome oni e biti uinkovitiji i profesionalniji od svih
ostalih.
Konferencijsko ponavljanje
Nakon inicijalnih ponavljanja nastavit emo ponavljati gradivo bez potrebe za
konzultiranjem biljeki. Ovisno o tome hoemo li moi ponavljati bez biljeki znat emo u
kojoj smo fazi ponavljanja.
Ako nam biljeke budu zatrebale svaki put kad zapnemo, znai da jo nismo
odmakli od inicijalne faze. No, ako smo u stanju kompletno gradivo precizno reproducirati
u pamenju, znai da smo u uli u konferencijsku fazu ponavljanja.
Pri konferencijskim ponavljanjima u stanju smo reproducirati svako gradivo "poput
strunjaka" - kao da ga izlaemo publici na simpoziju.
Dobro je zamiljati i osjetiti ovu "konferenciju" u mati. Trebamo se uivjeti kao da
se ona stvarno dogaa.
Za razliku od inicijalnih ponavljanja, biljeke nam vie uope nisu potrebne, premda
bi moda bilo dobro da neto poslije, nou ako je mogue, provjerimo jesmo li uistinu
precizno ovladali injenicama.
Pri konferencijskim ponavljanjima vie ne pravimo razliku izmeu saetaka i
mentalnih mapa. Jednostavno emo se ograniiti na iznoenje informacija sadranih u
grai, premda je istina da nam fotografska pomo to je dobivamo iz mentalnih mapa
moe u poetku posluiti kao pomo u organizaciji i izlaganju informacija.
Konferencijska ponavljanja moe se i treba obavljati u dnevnim situacijama
prisilne mentalne neaktivnosti, kako bi se utedjelo vrijeme - primjerice, dok ekamo u
redu u banci, trgovini i slino.
Budete li tako inili, odmah ete vidjeti da se ovakvo ponavljanje isplati jer je
zabavno i spaava nas od dosade.
Znajte takoer da gradivo moemo ponavljati kojim god redom elimo.
Sukcesivnim ponavljanjima stjeemo potpunu kontrolu nad graom, toliko dobru da
je nou vie ne moramo ponavljati. Sigurni smo da smo je pravilno ponovili i kompletno
razumjeli. To znai da smo dospjeli od tree faze: finalnog konferencijskog ponavljanja.
itanje-ponavljanje
To je posljednja vrsta ponavljanja u koju moemo ukljuiti togod poelimo.
Ova je ponavljanja dobro esto obavljati na poetku, a prije svega sa saecima. Kada
se radi o mentalnim mapama, takva ponavljanja nisu potrebna.
Takoer je najprikladnije i zapravo jedino mogue u sluajevima kada imamo samo
dva ili tri dana do natjeajnog ispita za koji smo se uistinu dugo pripremali.
Ovoj vrsti ponavljanja moemo pribjei kada smo previe umorni za bilo koju drugu
vrstu mentalnog napora. Meutim, pazite da vam se ne nakupi previe loih dana!
SAVJETI ZA KRAJ
Naposljetku, u posljednja dva ili tri dana prije ispita (ovisno o tome koliko je
opirno nae gradivo) ponavljanja e postati ekskluzivna ponavljanja za itanje i, ako je
mogue, tivo za oputanje. Ona su najprikladnija za to jer su, meu ostalim stvarima,
najbra i iziskuju najmanje mentalnog napora, to nam pak omoguuje da ispitu
pristupimo odmoreniji i sa stanovitom "potrebom" da prenesemo nauene informacije.
Prvo treba ponoviti mape, a tek onda saetke. Bude li vremena, grau bismo trebali
ponoviti dvaput. Meutim, ako je osobito opsena, a ni naa brzina itanja jo nije dosegla
svjetlosne brzine, ponovit emo grau jednom.
Kad ve radimo na finalnim ponavljanjima, trebali bismo se osjeati poput
"strunjaka" ali ne samo to. Morali bismo biti smireni i oputeni. Ne bismo trebali
previe razmiljati o ispitu.
Kandidati za testiranja trebali bi paljivo skupiti svu dokumentaciju potrebnu za
testiranje, certifikate i slino.
Oni kandidati koji moraju pristupiti lijenikom pregledu tog bi dana trebali paziti
to unose u organizam, vrsto i tekue, jednako kao i u danima prije ispita. Trebali bi
izbjegavati poviene razine eera u krvi, kolesterola, povieni krvni tlak itd. osobito treba
paziti DA SE NE TROE NIKAKVI LIJEKOVI, makar u uputama pisalo da je dovoljna potvrda
lijenika ili obino obavjetavanje lijenikog povjerenstva.
Nita od toga moda nee biti dovoljno. Na nesreu, preesto sam svjedoio
sluajevima nepravednog eliminiranja kandidata zbog banalnog razloga uzimanja
propisanih lijekova za prehladu, gripu ili kaalj.
Na dan ispita trebali bismo misliti samo na to da se opustimo i uivamo u lijepom
danu, tako da usvojeno znanje moe prirodno tei iz nas. Nikakvo ponavljanje vie nije
potrebno! Time bismo samo postali tjeskobniji i u posljednji bismo tren poeli sumnjati u
neke stvari, izazvali si nesigurnost pa ak i nervozu. Sve to, kao to i sami znate, nije
nimalo korisno.
5
Ispiti i razliite vrste testiranja
Prije ili poslije doi e vrijeme da pokaemo to smo nauili, to smo zapamtili.
Dolo je vrijeme da se natjeemo, da sebi i drugima pokaemo to znamo!
Ovdje naa psiholoka i emocionalna kontrola igraju kljunu ulogu. Dobro naueno
gradivo malo znai ako kandidat ili kandidatkinja to ne umiju pokazati.
U ovom emo poglavlju temeljito prouiti sve mogue tipove provjere znanja. Otkrit
u vam male tajne svih vrsta testova.
Na poetku moemo sve vrste testova, ispita, provjera znanja, strunih ispita,
prijemnih ispita, testiranja za posao itd. razvrstati u sljedee kategorije:
esej ili kratki odgovori na pitanja
test viestrukog izbora ("test na zaokruivanje")
usmeni ispiti
praktini ispiti
testovi sposobnosti
Tu su jo i testovi fizike spremnosti i zdravstveni pregledi koje neki moraju proi
kod primanja na odreene poslove.
Svaka vrsta testiranja ima svoje prednosti i nedostatke. Nemogue je za svaku vrstu
testa pripremati se na isti nain. Ne ui se jednako za ispit u koli i testiranje za posao.
Ti se ispiti mogu temeljiti na opirnim pitanjima na koja treba dugo odgovarati ili na
kratkim pitanjima koja zahtijevaju saet odgovor.
U ovom posljednjem trebamo se drati pitanja, izbjegavati predugake preopirne
odgovore. Da su od nas htjeli dobiti vie informacija, zadali bi m esej i dali vie vremena da
sroimo iscrpne odgovore.
Openito gledano, morate odgovoriti na sva pitanja, i to dobro, da biste dobili prolaz na
testu, bez obzira na to je li to samo po sebi dovoljno da dobijete posao.
Iznoenje definicije/tvrdnje u odgovorima takoer je preporuljivo. Trebala bi
biti jasna i precizna i izriito se odnositi na postavljeno pitanje. Ne bi trebala biti
preopirna, oskudna ili konfuzna.
Nemojte zaboraviti da kadgod elimo brzo napisati mnogo teksta, vea je
vjerojatnost da emo se zbuniti i zaboraviti kljune informacije, "blokirati", napisati krive
informacije ili pravopisne pogreke.
Stavljajte mnogo pravopisnih toaka zato to one u isto vrijeme ostavljaju jak
dojam istovremene opirnosti i jezgrovitosti. Nadalje, ispitiva e cijeniti to to je va test
toliko jednostavno i lako itati i ispravljati. Tako e dobiti bolji dojam o nama, to e se
odraziti na konanu ocjenu. On e nesvjesno biti sklon povisiti vam ocjenu. Zar i vi ne biste
postupili isto kad biste bili u prilici ocjenjivati testove?
Zapamtite da se siromaan jezik, neitljiv i neuredan rukopis, pravopisne greke
i turi odgovori uvijek "kanjavaju".
Na kraju bi moda bilo interesantno kratko sumirati pitanje, koristei
terminologiju i izraze iz njega. Time pokazujemo da nismo odlutali od teme te pomae
da nai odgovori ispitivau djeluju organiziranije i uvjerljivije. Savjetujem vam da to inite
osobito onda kada znate premalo injenica da biste doista kvalitetno odgovorili na pitanje,
pa ovo moe posluiti kao svojevrstan "ispunja".
Trebali biste trenirati vrlo brzo pisanje saetaka grae; tako ete uvjebati ruku i
postii da se na ispitu prerano ne iscrpi. Dakako, takav trening pomae i da se izbjegne
gnjavatorski spisateljski gr.
Ako se test sastoji od kombinacije pitanja s viestrukim odgovorima i esejnih
pitanja, trebali bismo napraviti neku vrstu "sendvia" tako to emo odgovore
zaokruivati usred testa - a "kruh" emo praviti od esejnih pitanja, tako to emo na njih
odgovarati na poetku i na kraju testa. Time odmaramo ruke i um jer usred testa
prianjamo lakem zadatku i prikupljamo energiju za kraj.
Prva tajna ovih testova jest u tome da shvatimo kako za njih, posve suprotno od
esejnih pitanja, ne moramo nita pamtiti od poetka do kraja. Ne morate pamtiti tekst i
strukturu grae. Samo iste podatke. Takoer ne morate znati objanjavati ili diskutirati.
Kod takvih je testova vrlo vana pristupnikova razina opega obrazovanja i
kulture - to se mora ozbiljno uzeti u obzir. Sveukupno steeno znanje olakava
pristupniku pronalaenje pravih odgovora.
B) Ako je odgovor ne, dakle ako nismo odgovorili na dovoljno pitanja za prolaznu ili
dobru ocjenu, morat emo riskirati. Da bismo u tome uspjeli, trebamo slijediti sljedeu
matematiku formulu:
"1 / (broj moguih opcija -1)"
Pretpostavimo, na primjer, da su ponuena 4 mogua odgovora (a,b,c i d).
Primijenimo li ovu jednostavnu matematiku formulu, rezultat iznosi:
1 / (4 - 1)= 1/3
Broj "4" je broj moguih opcija.
Dobivena vrijednost: "1/3" ili ako vam je drae "0.33" predstavlja matematiku
ravnoteu ili jednakost.
Dobro pazite! Uvijek bismo trebali riskirati gubitak 0.33 boda ili manje za svaki
negativni odgovor (pogrean). Ako gubimo vie od 0.33 boda za svaki negativni odgovor,
tada je bolje ne odgovarati na pitanje.
Sada bacimo pogled na nazivnik naega razlomka: 1/3. Razlomak se uvijek moe
interpretirati ovako:
"Za svaka tri negativna odgovora (nazivnik) oduzima se po jedan toan odgovor
(brojnik "1"; to e uvijek biti 1)."
Zamislite da nam, umjesto toga da za svaka tri negativna odgovora gubimo jedan
toan (ili pozitivan), (1/3), kau da bismo izgubili bod za broj negativnih odgovora vei od
nazivnika toga razlomka. Na primjer, na cestu bi nam mogli rei da za svaka etiri
negativna boda gubimo jedan pozitivan, pa ak i za vie od etiri. U tom bismo sluaju
mogli mirne due riskirati sva pitanja jer bi matematika vjerojatnost ila nama u korist, i
to u probitanim omjerima.
Ponavljam: u tom sluaju niti jedno pitanje ne treba ostati bez odgovora, ali, kao to
sam ve rekao, ne biste trebali odgovarati nasumce, ve biste trebali koristiti intuiciju. O
tome emo jo govoriti.
Zapazite da u ovom sluaju, da bismo si dopustili "riskiranja" i bili u pravoj
prednosti, nazivnik (broj greaka potrebnih da se izgubi jedan bod) mora biti vei od 3.
Moglo se takoer dogoditi, premda se to ne dogaa tako esto, da nazivnik bude manji od
3 i stoga blii broju 1. Primjerice, da su vam rekli da za svaka 2 negativna odgovora gubite
1 toan, dobili bismo razlomak 1/2. U tom bismo sluaju dvojbena pitanja u principu
trebali ostaviti prazna.
Unato tomu meu pitanjima na koja nismo znali odgovoriti uvijek ima nekih kod
kojih bismo postupkom eliminacije mogli suziti izbor odgovora. Zapravo se uistinu rijetko
dogaa da uistinu nemamo pojma kako bi mogao glasiti odgovor - uglavnom nam se "upali
lampica" pa uspijevamo izdvojiti mogue odgovore. Dakle, nad dvojbenim pitanjem esto
mozgamo ovako: "Siguran sam da ovo nije odgovor."
Ako naa formula pokazuje da bismo trebali riskirati odgovor na dvojbena pitanja,
no mi ne znamo koji odgovor odabrati, najbolje je pretpostaviti da e biti ravnotee u
konanom prebrojavanju odabranih mogunosti, kada dodajemo i grupiramo odabrane
odgovore (a,b,c,d, itd )prema broju puta u kojem se ta slova pojavljuju (to se zapravo
dogaa vrlo esto).
To je lako pokazati. Primjerice, ako svaka osoba zapie slova a, b, c i d brzo i
proizvoljno, jedno za drugim, i tada ih prebroji, vidjet e da je, najee, broj puta u kojem
se svako slovo pojavljuje nevjerojatno blizak ili ak identian.
Zato bismo trebali odgovarati na pitanja u koja sumnjamo birajui opcije (slova)
koja su se posljednja pojavila, a kada postane "gusto" trebali bismo oznaiti slovo koje se
najdulje vremena nije pojavilo. Treba znati da su oni koji sastavljaju takve testove gotovo
uvijek nesvjesno skloni izjednaiti broj puta u kojem svako slovo predstavlja toan
odgovor.
Kako god bilo, ne dajte se zaplaiti i zapamtite da poinjemo od povoljne
matematike vjerojatnosti. Eto zato morate "riskirati" dvojbena pitanja.
Nadalje, u dijelu o pripremanju za testiranja za posao ili prijemnih ispita pronai
ete vie informacija o ovome.
USMENI ISPITI
(nekima treba vie vremena za to, sve ovisi o osobi). Cijela je ideja u tome da se uvijek
izbjegne nervoza zbog koje bismo mogli izgubiti kontrolu.
Vie informacija o ovoj grai pronai ete u poglavlju o samokontroli i tehnikama
oputanja.
Primijenite sofroloke tehnike. U najefikasnije spada vizualizacija. Moemo
zamiljati da smo vrstan znanstvenik koji odrava konferenciju za novinare. Pristupnici ili
studenti koji sluaju ispit su publika, a nai su ispitivai novinari.
Vizualiziramo nou, u krevetu, kada smo najprijemiviji i moemo utjecati na
podsvijest takvim mislima i senzacijama. Osjetite uionicu; onjuite je. Trebali biste se
osjeati udobno i oputeno. Trebali biste osjetiti da ste "vani". Nakon svega, ipak ste
temeljito prouili grau pa se moe rei da ste postali pravi strunjak za nju.
Na dan ispita trebali biste se opustiti i osjetiti sve to ste nou vizualizirali, te se
posvetiti ostatku tehnika oputanja ako bude potrebno. Ako ne treba, jo bolje.
NATJEAJNA TESTIRANJA
Osobno sam uvijek vie volio testiranja za posao i sline natjecateljske ispite od
obinih kolskih testova. Ovi prvi daju vam vie slobode i mogunosti da organizirate
vrijeme; premda je istina da ti testovi vie nalikuju zavrnim ispitima na kolama i
fakultetima, koji su strahovito vani i nose sa sobom visok faktor rizika. Meutim, istina je
i da mnogi ljudi nakon to prou takve testove nastavljaju uiti i pripremati se za nove,
koji im onda osigurava bolji poloaj na poslu ili pak novi posao
Glavna prednost takvih testova pred obinim ispitima jest ta da uenje moemo
organizirati po elji, bez pritiska. Ako nam se danas ne ui, nema problema. U razdoblju
pripremne faze moemo si priutiti ak i mali odmor. Openito je pravilo da sami
odreujemo ritam uenja.
S druge strane, uenici i studenti trebaju slijediti striktne i neproporcionalne
nastavne programe, s preopirnim materijalom i jako puno "ispunjaa", pa mnogi zbog
osjete preoptereenje. U tim sluajevima akademski sustav prisiljava uenike da rade
tempom koji nije njihov.
Akademski programi trebali bi uistinu biti mnogo koncentriraniji i precizniji.
Trebali bi ukljuivati manje materijala, oistiti se od svega zastarjeloga i beskorisnoga.
Tako bi postali i mnogo temeljitiji te bi ih u isto vrijeme bilo lake slijediti. To bi vodilo
mnogo kvalitetnijoj specijalizaciji u budunosti.
Dakako, ne vjerujem da bilo tko od nas moe ita poduzeti u vezi s time, barem
zasad. Najbolje to moemo uiniti jest da se dobro pripremimo za uzbudljivu avanturu
natjeajnih ispita! Jeste li spremni? OK. Idemo onda dalje.
Ova vrsta sainjava gotovo 100 posto svih testova. Neki se ak sastoje od vie
dijelova. Mogu doi u obliku eseja ili pitanja viestrukih izbora.
A) Za esejne testove trebamo pripremiti adaptirane verzije gradiva za ispit, ija
duljina koincidira s vremenom koje imamo da bismo objasnili svako pitanje. Te reducirane
jedinice gradiva upravo su ono to e nas zatei na ispitu.
To znai sljedee: ako imate sat vremena za pisanje o svakoj temi, onda je glupo
memorirati 20 kartica teksta za svaku temu. Kad biste sve i zapamtili, ne biste stigli sve to
znate o temi zapisati u sat vremena. A nemate na raspolaganju pet ili est sati. Zar to nije
logino? Pa, zaudili biste se koliko mi uenika i studenata dolazi s ovim problemom. I ne
samo da time gube dragocjeno vrijeme, nego jo i ugroavaju sve druge usvojene
informacije. Zahvaljujui takvom uzaludnom samoiscrpljivanju moglo bi im se desiti da
zaborave ono to ve znaju.
Stalno drite na umu da je za ispite u obliku eseja jedino realno uiti samo ono to je
nuno da bi se prolo na testu, ali opet s najveim moguim pouzdanjem. O tim emo
stvarima ionako vie nauiti u praksi, nakon to uistinu dobijemo posao. To je uostalom i
najbolji nain uenja.
Takoer se drite svega to smo rekli o prilagoivanju jedinica gradiva vremenu
koje nam je dano na ispitu. Takve bi adaptacije trebalo prirediti blie datumu ispita i
nakon to smo provjerili da se struktura ispita nije u posljednji tren promijenila.
Rekli smo takoer, a sada samo ponavljamo, da bismo trebali ukljuiti samo
najvanije informacije u materijalu odreene teme, upotpunjujui ih informacijama koje
su nam najdrae ili najbolje poznate. Slino tome bismo trebali iskljuiti materijal koji se
objektivno ili subjektivno tee pamti.
B) Na testovima viestrukih izbora, za razliku od eseja, to je gradivo
ekstenzivnije, to bolje. O tome smo ve raspravljali, ali sada bih elio naglasiti da je za
razliite vrste testiranja ak i nuno proiriti zadano gradivo novim informacijama, koje su
sline ili srodne gradivu. One se mogu pronai u drugim knjigama ili biljekama, u
knjinicama, na internetu, u dokumentarcima. Na testiranjima se takva pitanja znaju
pojaviti, esto ih zovu "slobodnim" pitanjima, a katkad nitko stvarno ne zna odakle su
uzeta.
koji se uobiajeno ukljuuju u takva testiranja, trebali bismo si uzeti vremena i razmisliti
o sljedeem:
Ovo je zadnji rezultat koji se pribraja konanom rezultatu. Vjerojatno emo ve
znati gdje smo na listi (zajedno s dosad prikupljenim bodovima, a vidjet emo gdje su
zavrili drugi pristupnici). Ako smo u ovom trenutku ve uli u popis onih koji su se
kvalificirali za jedno od radnih mjesta - to e rei meu one koji su proli - moda vie ne
bi trebalo riskirati odgovarajui na dodatna pitanja. Sve ovisi o tome koliko vie bodova
imate od pristupnika koji je prvi ispod crte. Ili, ako se nudi 10 radnih mjesta, treba vas
zanimati koliko bodova ima onaj koji je na 11 mjestu.
Dat u vam primjer tako da potpuno shvatite to vam elim rei. Zamislimo
testiranje za posao u kojem se nudi 10 radnih mjesta. Pretpostavimo da nam ide dobro, da
smo zavrili na 3. mjestu na listi.
Nema veze koliko kandidata pristupa testiranju, nas bi jedino trebalo zanimati
koliko bodova ima kandidat koji je zavrio na 11. mjestu.
Na klasifikacijskoj listi moi emo provjeriti za koliko smo bodova bolji od prvoga
ispod crte, znat emo i koliko bodova nosi taj posljednji test (to je vjerojatno navedeno u
pravilima i smjernicama). Ako nije tako, raspitajte se kod voditelja testiranja ili
informacijske slube.
Nakon toga jednostavnom matematikom kalkulacijom prethodno skupljenim
bodovima dodajemo broj bodova koji bismo mogli osvojiti na posljednjem testu. Ovo
posljednje dobivamo procjenjujui na koliko smo pitanja odgovorili tono u prvoj rundi
zaokruivanja.
S druge strane, na isti nain, bodovima prvog kandidata ispod crte dodajemo
maksimalan broj bodova koji bi mogao dobiti na posljednjem testu - dakle, kalkuliramo
maksimalan broj bodova koje bi on mogao osvojiti da nekim sluajem u posljednjem testu
postigne savren rezultat.
Ako za tog 11. kandidata ne postoji nikakva matematika ansa da se izjednai s
naim rezultatom, moemo se nasmijeiti i opustiti. Tada nam jo samo preostaje
provjeriti jesmo li ispravno napisali svoje ime i ostale traene informacije. Moemo jo
jednom provjeriti odgovore na pitanja, tek toliko da budemo sigurni da nismo pogrijeili iz
nepanje. Ako nam jo preostane vremena, mogli bismo pregledati ostala pitanja, u sluaju
da nam je promaklo neko na koje znamo odgovoriti.
Ali budite paljivi: u drugoj rundi odgovarajte iskljuivo na pitanja za iji ste
odgovor 100% sigurni! Odgovarajte samo na pitanja koja su vam u prvoj rundi promakla,
a tek ste ih sada primijetili (to se katkad dogaa). Kadgod se suoite s nekakvim
sumnjama, bolje je ne odgovarati. Zato bismo riskirali siguran dobitak?
Naravno, sve to vrijedi kada zbog netonih odgovora gubimo bodove, to obino jest
sluaj. Ako nema oduzimanja bodova, trebali bismo odgovoriti na sva pitanja. Meutim, na
nepoznata pitanja ne treba odgovarati hirovito. Tada treba koristiti intuiciju, kao to smo
ve savjetovali.
U suprotnom sluaju:
Ako nas 11. kandidat jo moe sustii, ili ako smo sami zavrili na 11. mjestu (ili negdje
jo dublje) posljednji nam test mora posluiti da ostvarimo najbolji mogui rezultat. Da
bismo to postigli jo jednom moramo pribjei naoj formuli:
"1/(broj moguih opcija-1)"
Sjetite se da smo rekli da na ispitu s ponuene 4 opcije (a,b,c i d) ova formula daje
rezultat: "l/(4-l) = 1/3" pri emu vrijednost "1/3" ili "0.33" predstavlja matematiko
ravnovjesje. Trebali bismo i morali bismo uvijek riskirati gubitak 0.33 boda (ili manje) za
svaki negativni odgovor. S druge strane, ako svaki negativni odgovor odnosi vie od 0.33
boda, tada bismo pitanje trebali ostaviti prazno.
Slino tome, to je nazivnik formule blii broju 1, to znai, ako je to bilo koji broj
manji od 3 - dvojbeno bi pitanje trebalo pustiti bez odgovora, naprosto zato to nam
matematika vjerojatnost ne ide na ruku.
Meutim, ako za tri negativna odgovora ne gubimo jedan pozitivan, nego broj
negativnih odgovora treba biti vei (4 ili vie), tada trebamo riskirati jer je matematika
vjerojatnost na naoj strani. Tada bismo trebali odgovoriti na sva pitanja, ali nikako ne
bismo smjeli pogaati. Ponavljam, trebamo koristiti intuiciju.
Oni se sastavljaju puno prije testiranja pa stoga openito sadre vie "zloudnih"
pitanja, a moete raunati da e im pristupiti vie ljudi "s vezama". Trebali bismo znati
koja nas vrsta testova eka.
Misli li netko da se radi o jednoj te istoj stvari? E pa nije tako. Meu njima postoje
neke suptilne razlike (premda ih nema puno) i njih emo razmotriti.
Korisni savjeti
Mnogo je bolje svaki ili skoro svaki dan uiti malo pomalo (bilo da samo
pregledavate obraeno gradivo ili se usredotoujete na dijelove koji vam ba i ne idu
najbolje), nego kampanjski bubati.
Korisno je odmoriti se 5 do 10 minuta nakon svakih 30 ili 40 minuta uenja, i 10
do 15 minuta svakih sat vremena. Odmor omoguuje podsvjesnom umu da prihvati i
organizira nauene informacije. Usto je mnogo lake motivirati se i koncentrirati ako znate
da se svakih pola sata ili vie moete relaksirati i odmoriti uz alicu kave, mineralnu vodu
ili lagani obrok, etnjom ili jednostavnim oputanjem. Kako god bilo, nije loa ideja
promijeniti prostoriju ili atmosferu te potpuno zaboraviti na posao. Nikakvih mentalnih
ponavljanja, ak i kad vam se ini da biste trebali. Bolje se od toga suzdrati i razviti neku
oputajuu "naviku".
Soba u kojoj uite treba biti dobro osvijetljena. Pripazite na refleksiju svjetlosti
koja pada na knjige ili papire koje itate.
Ako nije dobra, moe vas vrlo brzo umoriti i natetiti koncentraciji. Dnevno
svijetlo uvijek je najbolji izbor.
Uimo tako da lea okrenemo sunevoj svjetlosti koja je, usput reeno, najbolja
vrsta osvjetljenja. Svjetlo bi u potpunosti trebalo prekrivati na radni prostor. Najbolje
umjetno svjetlo daje stropna svjetiljka; na taj nain osvjetljava cijeli prostor i jednoliko
raspruje svjetlost. Ne preporuuje se koritenje stolnih svjetiljki jer umaraju oi i
uzrokuju takozvani gubitak stupnja osvjetljenja.
Na primjer, ako nam svjetlo dolazi s lijeve strane, mnogo vie svjetlosti primamo u
lijevo oko i zjenica tog oka bit e znatno proirena. S druge strane, desno oko prima mnogo
manje svjetla. Ta neravnotea prouzrokuje prerano umaranje oiju i moe prouzroiti
glavobolje.
Uiti biste trebali u udobnom poloaju. Obino se preporuuje sjediti, a ne leati,
kako ne bismo umorili miie vrata, ruku i dr. Pretjerana oputenost moe prouzroiti
pospanost ili slabost. Svatko mora za sebe otkriti najbolji poloaj za uenje. Takoer se
moramo pobrinuti da nam odjea bude udobna i prikladna za rad.
Pokuajte koliko god je mogue uiti u mirnoj sobi, slobodnoj od buke i ometanja.
Izbjegavajte svakojaka ometala (radio, televiziju, itd.). Potpuno je pogreno misliti da se
tako bolje ui. Uenje nalikuje gledanju filma u kinu: film neemo razumjeti ako pritom,
recimo, namjestimo slualice i ukljuimo glazbu.
Kada izvanjske okolnosti nametnu nepovoljne uvjete za uenje, bolje je
promijeniti mjesto ili proetati dok se ne prui bolja prilika. Kako god bilo, budite oprezni!
Nemojte se zavaravati neradom, kako vam to ne bi postala uobiajena isprika.
Prije poetka uenja dobra je ideja imati sve materijale pri ruci: saetke,
mentalne mape, olovke, markere, prazne papire, itd.
Nije dobra ideja uiti nakon glavnog, obilnog obroka; bolje je u to vrijeme
odmarati, ili, ako ve moramo, kratko ponoviti naueno.
Zapravo, jutro je najbolje vrijeme za uenje - nakon buenja i laganog
doruka. Dobro se ui i poslijepodne. Ponavljati je preporuljivo naveer. No, poslije emo
vidjeti da je svaki dio dana dobar za ponavljanje.
Kada se pripremamo za testiranja s nizom teorijskih testova, i to samo ako imamo
dovoljno vremena, uenje bismo trebali poeti od tema koje e se pojaviti u
posljednjem nizu testova. To je zato to konana selekcija kandidata poinje od njih.
Zapamtite daje na posljednjim testovima psiholoki faktor najvaniji. ivci se u to vrijeme
mogu s nama vrlo okrutno poigrati. Dakle, to smo pripremljeniji, to bolje.
Zahvaljujui toj taktici teme koje smo pamtili i nauili za posljednje testove bit e
nam najsvjeije i najlake emo ih zapamtiti, jer smo ih najprije nauili. S druge strane, u
razmaku izmeu dva testa u sklopu cijelog postupka dobivamo nekoliko fantastinih dana
za kompletno ponavljanje gradiva teorijskih ispita - onih koje smo ostavili za kraj i koje
emo tako dobro nauiti.
Obratite pozornost:
Kraj prozora nas mogu ometati vanjska buka, sunevo svjetlo i temperaturne
promjene, uobiajene tijekom oblanog vremena kad se sunce povremeno pojavljuje
izmeu oblaka.
U prednjem dijelu prostorije otkrit emo da su ispitivai buniji nego to bi ovjek
oekivao te da katkad znaju meusobno avrljati.
Mjesto koje sam vam ranije preporuio nee ovisiti o temperaturi i svjetlu te je
mnogo stabilnije za rad. Sunce nas nee ometati, a i buka e biti udaljena, ak i ona koja
dolazi od nervoznih pristupnika koji nogama struu po podu, kaljucaju i slino. Sjednemo
li kraj zida okruivat e nas manje ljudi, to odmah jami i manje buke.
Uoite razmjetaj i vrednovanje razliitih mjesta sjedenja u sljedeem dijagramu:
Budemo li prisiljeni sjesti kraj prozora (to je posve mogue s obzirom na prije
navedene razloge), a sunce nam smeta, nijedan pristupnik ne mora se bojati zatvoriti
prozore, spustiti rolete ili razvui zavjese.
Ako to nije mogue jer, primjerice, nema zavjesa, najbolje je ljubazno i smjerno
pitati ispitivae doputaju li da se premjesti ce.
Znajte da se oni nee uvrijediti, vea je vjerojatnost da e biti sretni to vam mogu
pomoi.
Pokraj prozora jae smo izloeni vanjskoj buci uslijed graevinskih radova,
prometa, prolaznika, itd.
U takvim i slinim okolnostima i opet zamolite ispitivae da vam dopuste
promijeniti mjesto. Budete li ljubazni, nee vas odbiti. Konano, to je posve prirodna
molba.
7
Pamenje i zdravlje
OSNOVNI SAVJETI
Uravnoteena prehrana, bez pretjerivanja u nekim namirnicama ili nedostatku
istih, pomoi e nam u svakoj aktivnosti kojom se u ivotu bavimo, fiziki i mentalno. Stoga
uenje i pamenje nisu u tome iznimka.
Dok se pripremamo za uenje, ne bismo trebali jesti velike koliine hrane, kao ni
preteku hranu ili hranu koja se teko probavlja
Naravno, cigareto, alkohol ili druge vrste opojnih tvari uvijek e nam tetiti.
8
Psihometrija
Psihometrijske testove sve ee susreemo na razliitim tipovima testiranja. esto
su i sastavni dio intervjuiranja za primanje na odreene vrste posla. Nadalje, oni u
mnogima izazivaju strah, gotovo uas. Pristupnici misle da im situacija izmie kontroli te
da su openito bespomoni. Katkad ne razumiju to se od njih oekuje i kako bi trebalo
rjeavati takve testove.
To je razlog zbog kojeg sam odluio ove testove ukljuiti u knjigu: elim vas uvesti u
njih i pomoi da se skine "veo tajne" kojim su obavijeni. Kao to ete vidjeti, ne radi se o
nepoznatim ili maginim vjebama - prije suprotno, te vjebe su ugodne i zabavne.
Moda ve znate za njih jer ste ih negdje rjeavali. ak i ako je tako, savjetujem vam
da prouite ovo poglavlje. Uvijek se moe nauiti neto novo.
Psihometrijske testove moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:
Prva grupa slui za mjerenje inteligencije (kvocijent inteligencije, IQ).
Testovi osobnosti temelje se na odreivanju odreenog psiholokog profila ili
balansa osobnosti - ovisno o tome to je potrebno za obavljanje odreenog posla.
Sada emo razmotriti prvu grupu. Ovdje ete pronai mnogo praktinih primjera, a
onda i neke zadatke za vjebu.
TESTOVI INTELIGENCIJE
MENTALNA RETARDACIJA:
0-24 Teka retardacija (u odraslih mentalna dob od 2 godine)
25 - 49 Umjerena retardacija (mentalna dob 3-6 godina)
50 - 69 Laka retardacija (mentalna dob 7-10 godina)
Cilj ovih testova jest potraiti u seriji kalkuliranih vjebi kraj ili nastavak logikoga
slijeda koji moe doi u obliku brojeva, geometrijskih oblika ili slino. Jednom kad
otkrijemo logiku slijeda, pomou naenoga pravila lako slijedimo figure do kraja.
Testovi se takoer mogu baviti sljedovima brojeva i slova, domina, "suvinim"
rijeima i izrazima. Premda, kada se u test umijeaju rijei ne moemo dobiti pravi IQ jer u
igru ulazi srea, kao to je est sluaj.
Svrha testova s rijeima esto jest naprosto ustanoviti posjeduje li osoba minimum
zahtijevane inteligencije.
Najbolje to mogu savjetovati kandidatima jest da budu izvanredno pripremljeni te
da uklone svaku slabu toku. Zato biste trebali znati i vjebati sve to bi vam na neki nain
moglo zatrebati u budunosti, premda vam trenutno nije potrebno.
Bacimo sada pogled na najee primjere zadataka u testovima inteligencije.
Brojevni nizovi
Ove se vjebe sastoje od nizova brojeva meusobno povezanih tako da, ako znamo
kakva je to veza - koje pravilo vodi od jednog broja prema drugome - moemo nastaviti
brojevni niz ili lanac unedogled, dodajui onoliko brojeva koliko elimo.
Bacimo sada pogled na jednostavnije primjere:
1,2, 3, 4...
Koji bi broj mogao doi nakon 4?
Prvo morate pogoditi koje pravilo prati ovaj niz. U prethodnom primjeru pravilo
uistinu nije moglo biti jednostavnije. Dakle, budui da se pravilo primjenjuje svaki put,
sljedei broj je 5. Slino tome lanac se moe brojiti unatrag:
8, 7, 6, 5...
Koji broj dolazi nakon 5?
Pravilo ovoga niza je da je svaki broj koji slijedi za jedan manji od prethodnog znai, brojevi se svaki puta smanjuju za jedan - broj koji traimo je broj 4.
Brojevni nizovi, ba kao i svaki drugi oblik psihometrijskih zadataka, obino su
poredani po teini. Dakle, ako negdje zapnemo, bolje je zaboraviti na tee zadatke u
nastavku. Kasnije, i to samo ako budemo imali vremena, vratit emo se teim problemima
po drugi put.
Nemojte zaboraviti da je za rjeavanje ove vrste testova predvieno mnogo
vremena. Zapravo, i vie nego dovoljno vremena, pa to nije faktor koji bi utjecao na
rezultate.
U sljedeem nizu:
4, 7,10,13...
Koji je sljedei broj u nizu?
Vidimo da se broj svaki put poveava za tri, dakle logino je da sljedei broj bude
16.
No, sljedei je niz sloeniji:
3, 4, 6, 9...
Koji je sljedei broj u nizu?
Nije teko otkriti pravilo ovoga niza. Vidimo da se razlika izmeu svaka dva broja
poveava za jedan. Dakle, razlika izmeu 3 i 4 je jedan, izmeu 4 i 6 je 2, razlika izmeu 6 i
9 je tri, pa e razlika izmeu sljedea dva broja biti 4, dakle pisat emo broj 13.
U sljedeem primjeru:
4, 3, 7,10, 17, 27...
Koji je sljedei broj u nizu?
Zapazite daje 7 zbroj brojeva 3 + 4, a to su brojevi koji mu prethode u nizu. Broj 17,
primjerice, suma je brojeva 10 i 7, koji mu takoer prethode u nizu. Stoga, ako nastavimo
slijediti ovo pravilo, sljedei broj trebao bi biti suma brojeva 17 i 27, a to je 44.
Prouimo sljedei primjer:
2, 6,14, 30...
Koji je sljedei broj u nizu?
Ako pomnoimo broj sa 2 i dodamo 2 (2 x 2 + 2 = 6), dobivamo sljedei, dakle broj
koji traimo je 62 (30 x 2 + 2).
Nastavimo sada sljedei niz:
3, 4, 8, 8, 23, 12, 68, 16...
Koji broj slijedi?
Ovaj je primjer sloeniji, a njegova teina lei u injenici da postoje dva razliita
umetnuta slijeda u istom lancu. Gledajte na to ovako:
3,4, 8, 8, 23,12, 68,16...
Prvi slijed sastavljen je od podcrtanih brojeva. Pravilo koje moramo slijediti da
bismo dobili sljedei broj jest pomnoiti sa 3 i oduzeti 1. Dakle, imamo: 3 x 3 = 9, i onda, 91 =8, drugi podcrtani broj u nizu. Onda napravimo isto s ovim: 8 x 3 = 24 i 24 - 1 =23.
Napravimo li isto s posljednjim brojem u ovom dijelu slijeda, 68, dobit emo: 68 x 3 = 204 i
204 - 1 = 203, a to je broj koji traimo.
Domino
Naravno da ne morate znati pravila ove slavne igre da biste rijeili zadatke. Ba kao
to smo radili s nizovima brojeva, trebamo samo otkriti pravilo ili pravila prema kojima je
oblikovan niz i koje e nam onda omoguiti da niz nastavimo.
Ovi se testovi esto koriste na natjeajnim testiranjima zato to daju vrlo pouzdane i
objektivne rezultate. Zato emo im se osobito posvetiti.
Prva i osnovna stvar je da svaki domino ima sedam moguih lica, koja idu od 0
(prazno) do est. Te se mogunosti udvostruuju zato to se mogui rezultati pojavljuju
dvaput:
Jedan ispod i jedan iznad, ako je domino u vertikalnoj poziciji, to nalikuje
brojniku i nazivniku u razlomku.
Slijeva nadesno, ako su domina horizontalna.
No, dva broja u dva dijela domina mogu biti ista, kao, recimo 3/3, to moemo zvati
dvojnikom. Ako domino nije dvojni, tada brojnik i nazivnik nee biti isti pa nee biti
svejedno u kojem je domino poloaju.
Zapamtite da u ovom zadnjem sluaju govorimo o razliitim dominima pa je nuno
znati pravilan poredak brojeva.
Domina mogu ii prema veim ili prema manjim brojevima, pa je vrlo vano znati
da moemo doi do broja 6. Sa 6 se vraamo na prazan domino ili 0, i tako dalje, u
beskonanim krugovima.
Paljivo promotrite sljedei niz domina. Obratite pozornost na neke karakteristike
koje sam prije opisao.
Morate pronai domino koji dolazi na mjesto s isprekidanim linijama, a koja nikada
ne biste smjeli pobrkati s praznim dominom
U prvom primjeru, koji je usput reeno vrlo jednostavan, moemo vidjeti da su svi
nazivnici isti. Logino moramo pretpostaviti daje nazivnik sljedeeg domina u nizu
takoer 3.
Brojnik se, meutim, uvijek poveava za jedan. Zapazite kako tvore beskonane
krugove o kojima smo govorili, zato to kada dou do broja 6, sljedei broj mora biti 0,
koja zatvara krug. Tada se vraa na 1 i u naem primjeru nastavlja na 2, to je brojnik koji
traimo. Dakle, rjeenje je domino 2/3.
Ovdje imamo brojnik koji se svaki put poveava za 2. Ponavljam (kao i obino) kada doemo do 6, najveeg broja koji se moe pojaviti u dominu, nastavljamo na isti
nain i poveavamo za 2 (prvo je bilo od 0, pa od 1) -brojnik koji traimo je 3.
U nazivniku primjeujemo da se niz jednostavno smanjuje za jedan dok ne doemo
do broja 2. Dakle, na konaan odgovor bio bi domino 3/2.
U novom primjeru, koji je slian onom prethodnom, brojnik se svaki put poveava za
jedan. Zato odgovor za brojnik glasi 0. Nazivnik se pak smanjuje svaki put za 2 pa takoer
zavrava na 0. Dakle, domino koji traimo je 0/0.
Ovdje vidimo novi sluaj umetanja - dobiven dvama nizovima koji se izmjenjuju.
Prvo vidimo da se za dva poveavaju brojnici prvog, treeg, petog i, logino, sedmog
domina. Jedan je odgovor koji traimo. S druge strane, nazivnici ovih domina smanjuju se
uvijek za jedan: 6, 5, 4... pa moemo pretpostaviti da e nazivnik odgovora biti 3. Konaan
odgovor je 1/3.
Domino 4/5 sainjava drugi niz - usporedan s onim koji nam je dao odgovor. Taj se
niz temelji na jednostavnoj izmjeni domina 4/5 i 5/4.
U ovom sluaju vidimo da dvojna domina nisu ometajua; oni su ti koji tvore glavni
niz. Prva kombinacija 3/2 izmjenjuje se s preokrenutom kombinacijom 2/3, a izmeu njih
su umetnuta domina koja tvore drugi niz. Posljednji domino - i odgovor - jest 2/3.
Uvijek je dobro potruditi se razumjeti nastavak niza, premda se to od nas ne trai.
To je dobro za vjebu. Vidimo da je drugi niz 2/0, 2/6, 2/5 iz ega nije teko zakljuiti daje
brojnik uvijek 2, a da se nazivnik smanjuje za jedan. Dakle, u ovom nizu nakon traenog
odgovora slijedi domino 2/4.
Nastavimo s drugim primjerom. Odvojite nekoliko sekundi i pokuajte sami pronai
rjeenje. Ako elite, odgovor nacrtajte u iscrtkanom dominu:
Zapazite da i ovdje imamo dva razliita niza. U jednom imamo domina 1,3 i 5 plus
odgovor koji dolazi na broju 7. Zamjeujemo da se brojnici poveavaju za 2, a nazivnici
smanjuju za 1, pa je odgovor koji traimo 1/3.
Drugi niz je sastavljen od domina na parnim mjestima. Njihovo je pravilo da im se
brojnici smanjuju za dva, a nazivnici za jedan, to pak znai daje sljedei domino u nizu,
onaj koji nije dio zadatka, 1/2.
Prva stvar koju bismo trebali zamijetiti jest da ovdje nema toliko domina kao prije.
Kad imamo malo domina, odmah bismo trebali pomisliti da se radi o jednom
cjelovitom nizu.
Jeste li se dosjetili odgovora?
Evo rjeenja. Zapazite kako brojnik u jednom dominu postaje nazivnik u drugom, a
nazivnik +1 korespondira s brojnikom sljedeeg domina. Stoga je odgovor koji traimo
6/0.
To je bilo lako, zar ne? Da bi se rjeavali ovakvi zadaci potrebna je vjeba i poneto
mate. Ipak, ti nizovi mogu postati strahovito komplicirani.
Cilj mi nije ovdje vam pokazivati svaki mogui sluaj zato to bi to bilo nemogue.
elim vam ih samo pribliiti te vas uputiti u najee vrste nizova.
Slian je onome to smo ga upravo vidjeli. Ovaj put, kad bismo brojniku dodali 1,
dobili bismo nazivnik sljedeeg domina. Ako nazivnicima dodamo 2, dobit emo brojnik
sljedeeg domina. Logino, odgovor je 0/2.
Novi primjer:
U ovom primjeru imamo tri para i logiko pravilo koje uoavamo u prva dva para.
Ovaj prvi primjer iznimno je jednostavan.
Domina su "ukriena". To znai da je brojnik prvoga nazivnik u drugome, a nazivnik
prvoga je brojnik u drugome. Zato odgovor glasi 6/2. Zapazite kako ovdje pravila za jedan
par vrijede i za sva tri.
Jo jednom trebamo nai vezu izmeu dva domina u jednom paru - to e pravilo
onda vrijediti za cijeli niz parova.
Ako oduzmemo 2 od prvog brojnika, dobit emo drugi nazivnik. Ako dodamo 1
prvom nazivniku, dobit emo drugi brojnik. Odgovor je 6/6.
Paljivo prouite sljedei primjer:
Rjeenje je neto jae zakamuflirano, ali nije ga preteko pronai. Brojnici svakog
para zbrojeni daju 6, a nazivnici svakog para zbrojeni daju 7. Primjenom ovog pravila
dobivamo rjeenje 4/4.
Zadaci u kojima se domina javljaju u grupama od tri mogu biti malo tei.
Ovo je spirala kojom poinje dominom 3/1, koji je, kao to vidite, horizontalan. Bilo
bi vam moda lake kad biste zamislili da je svaki domino automobil koji putuje u smjeru
posljednjeg domina, odgovora. Svaki "automobil" (ba kao i svi normalni automobili)
imaju prednji dio (ovdje je to 3) i stranji dio (ovdje je to 1). Prednji dijelovi automobila
svaki se put smanjuju za 1, a stranji dijelovi se poveavaju za 2. Stoga je posljednji auto pardon, domino, 3/1.
Vidite li rjeenje?
etiri horizontalna domina (poloena) izgledaju kao odraz u ogledu. Zapazite kako
su dva vanjska broja, 1 i 2, u istoj poziciji sa svake strane. Meutim, unutarnje tokice, 5 i
3, zamijenile su mjesta.
Sada samo isto to pravilo morate primijeniti na etiri vertikalna domina. Dakle,
kako biste pronali "izgubljeni" domino, vanjske tokice moraju ostati iste - ovdje je to 4 i
5, a zatim morate zamijeniti mjesta unutarnjim tokicama. Rezultat je 1/5.
Kad obavimo najtei dio posla, tj. otkrijemo pravilo ili logiku problema, tada nam
samo jo preostaje dobro paziti da ne napravimo neku banalnu pogreku, recimo neto
krivo zbrojimo.
Mogli bismo se takoer zbuniti i nehotice zamijeniti poredak tokica te preokrenuti
rezultat posljednjega domina. Naravno, to e se raunati kao greka.
Na kraju poglavlja za vjebu nudim jo zadataka s rjeenjima.
Dijagramski testovi
Prvo i prvo, vano je ne dati se zastraiti ovim nazivom (kao ni bilo kojim drugim
kad smo ve kod toga). Naprosto moramo smisliti nekakav naziv za ove bezazlene vjebe.
Vidjet ete niz kvadrata. Moramo proniknuti u njihovu logiku. Tako emo dovriti
sekciju - naravno, prije toga u vas upozoriti da vie psihometrijskih vjebi moete pronai
na kraju ovoga poglavlja. Vjebajte, a usput se malo i zabavite!
Koji od dijagrama to slijede (A, B, C ili D) korespondiraju s praznima, onima s
iscrtkanim linijama?
Jeste li pogodili?
Odgovor je C. Pogledajte putanju jedne tokice koja se kree kvadratom u smjeru
kazaljke na satu, a i druge dvije toke ine isto, samo u smjeru suprotnom kazaljki na satu.
Dobro pazite da odgovor ne pomijeate sa B. Odgovor B nudi istu raspodjelu kao i C,
ali se dvije toke pojavljuju na dnu kvadratia, a ne na vrhu gdje im je mjesto!
Promotrimo sada drugi primjer. rtvujte nekoliko trenutaka i pokuajte samostalno
doi do odgovora.
Prvo usmjerite panju na krug koji se kree dijagonalno udesno i onda nestaje.
Ostali oblici pojavljuju se prvo u donjoj lijevoj kutijici, penju se u gornju lijevu kutijicu i
onda sputaju dijagonalno poput onog kruga, te konano nestaju. Jedini dijagram koji
slijedi ovaj obrazac jest dijagram A .Dijagram C to ne moe biti,zato to se u donjoj levoj
kutiji ne pojavljuje nikakav novi oblik.
Evo sljedeeg primjera:
U ovom sluaju imamo "prazan" pravokutnik (unutar njega je toka koja nije njegov
sastavni dio) koji se nalazi u donjem desnom kutu, jedan u gornjem lijevom kutu i jedan u
donjem desnom kutu - oni su djelomino ispunjeni. Imamo dakle i toku koja putuje,
naizgled proizvoljno, izmeu sve etiri kutije.
Toan odgovor je A, gdje se dvije figure susreu u jednoj kutiji. Pravokutnik je posve
ispunjen i prekriva toku.
Kad zavrite s prouavanjem primjera moete rjeavati ponuene zadatke koje
nudim na sljedeim stranicama. Onda provjerite rezultate u odsjeku s rjeenjima.
Zabavite se!
RJEENJA
Brojevni nizovi
1) 23
2) 32
3) 36
4) 33
5) 15131
6) 3
7) 64
8) 5
9) 41
10) 16
Domino
1) 1/1
2) 4/3
3) 2/5
4) 4/1
5) 1/3
6) 5/1
7) 6/3
8) 6/4
9) 6/3
10) 5/5
11) 4/4
12) 6/2
13) 1/0
14) 5/4
15) 5/6
16) 4/1
17) 0/2
18) 0/6
Dijagramski testovi
D
A
C
C
Usput reeno, nikoga ove preporuke ne bi trebale uznemiriti, niti izazivati krivnju
kod onih koji ih slijede, osobito kad se radi o testiranjima za posao - sve je doputeno u
ljubavi i testiranjima. Oficijelne organizacije i njihovi delegati prvi su kada treba "povui
veze" za prijatelje i rodbinu, pa je ionako teko upasti u to kolo. Dakle, naalost za neke, a
nasreu za neke druge, natjeajna testiranja pretvaraju se u svojevrstan rat u kojem je sve
doputeno!
9
Psiholoka priprema
Ovo poglavlje nije posveeno samo onima koji polau ispite, posveeno je svima.
ivot je jedan neprekidan ispit. Uvijek neemu teimo, traimo nove ciljeve.
Uzmimo ovu uzbudljivu temu kao najvaniji dio knjige. Sve uenje na svijetu i
najbolja mogua memorija ne znae nita ako tijekom ispita sve "pokvare" nai napeti,
neukrotivi ivci.
U meni nema ni traka sumnje u to da onome tko eli postati ampion u pamenju,
uenju ili briljirati na ispitima treba neprobojna psiha, psihologija pobjednika - visoko,
bolje rei vrtoglavo visoko samopouzdanje. U tome nema nita loe, ba suprotno, pokuat
u iskreno pomoi itateljima da otkriju tajne pretvaranja mate u stvarnost. Ovo poglavlje
osobito posveujem onima koji ga u psiholokom smislu najvie trebaju i nadam se da u
takve zaraziti svojim entuzijazmom. Njega pak dugujem nieg drugom do primjeni
jednostavnih smjernica koje u vam ovdje otkriti.
Paljivo prouite ovo poglavlje i razmislite o njegovu sadraju. Tada pokuajte
primijeniti malo samokritike, tj. usporedite dobivene informacije s vlastitom osobnou,
time kakvi ste. Recimo ovako:
Koje slinosti i razlike uoavate izmeu sebe i razliitih karakteristika osobnosti
to ste ih ovdje otkrili?
Kakvi ste, i kakvi biste eljeli biti?
Jeste li u stanju osjetiti dovoljno naklonosti prema sebi?
Kad zavrite s itanjem poglavlja, vratite se na ova pitanja i pokuajte na njih
odgovoriti.
ISPITI
ak i oni koji su najvie uili i temeljito upili gradivo nisu poteeni mogunosti
blokade. Nose cijelu tonu odgovornosti na svojim pleima i osjeaju ogroman pritisak.
Pritisak nevjerojatne odgovornosti moe biti previe za njih. Glavni razlog zbog kojeg naa
podsvijest moe uiniti da na um stane jest strah od neuspjeha.
Kad ve sjedite na ispitu, kocka je baena. U tim trenucima nismo vie odgovorni ni
za to. Bili smo odgovorni dok smo se pripremali ili proputali pripremati za ispit, ali u
trenutku istine ne bismo si trebali nita predbacivati. Trebamo se opustiti, uivati u ispitu i
dopustiti svome znanju da prirodno tee.
Strah od neuspjeha na ispitu raa se iz misli da je pad neto loe. Unato tomu
nemojte zaboraviti da poraz ne postoji za one koji su se borili svim snagama. Izbjegnemo li
precjenjivati ispite i prestanemo ih povezivati s uspjehom i porazom, oni nas automatski
prestaju plaiti, a to rezultira boljim rezultatima. U ovo moete biti sigurni.
Ne treba posebno naglaavati da e se strah probuditi u podsvijesti onih koji su ve
pali na nekom vanom ispitu i patili zbog toga. Boje se opet prolaziti kroz situaciju koja im
je uzrokovala patnju. Ovdje dobro pazite to vam elim rei: patnju nije uzrokovao ispit,
nego osobni stav i procjenjivanje rezultata.
Ukratko: postoji stanje uzbune, ak i fobije, u umovima onih koji su odluili
prekomjerno vrednovati mogue rezultate ispita, esto jo dok ih ekaju (katkad i mnogo
ranije). Kada pak moraju pristupiti sljedeem ispitu, osjetit e strah koji e se manifestirati
u obliku beskrajne koliine neugodnih tjelesnih senzacija koje je uistinu teko kontrolirati.
Taj je strah direktan rezultat njihova stava. Nalikuje to reakciji na odreene
podsvjesne mehanizme obrane. Vaa podsvijest ne razumije zato ste ovdje i zato patite
te eli da ubudue izbjegnete takvu i svaku slinu situaciju. Dakle, kad se sjetite da vas
sutra ili sljedei tjedan eka vaan ispit, um e odmah poeti negodovati u obliku nervoze,
tjeskobe, ubrzanog kucanja srca, nesanice ili nekog drugog neugodnog simptoma. Sve to za
vae dobro, kako se ne biste uputili na drugi ispit i cako izbjegli ponavljanje toga zauvijek
stranog iskustva.
Podsvijest vas jedino eli zatititi (sve fobije i obrambeni mehanizmi nisu nita
drugo do metode samozatite to dolaze iz te nae "udne" podsvijesti). Nemogue joj je
razumjeti zato smo zbog obinog odgovaranja na nekoliko pitanja (to je ono to ispit
uistinu jest, ostalo je naa izmiljotina) spremni toliko ugroziti svoje zdravlje,
samopouzdanje i dobro miljenje o sebi.
Prolaz ili pad nisu sami po sebi ni dobri ni loi. Moda suoavanje s neuspjehom u
nekom razdoblju ivota pomae da neto nauimo i to primijenimo u blioj ili daljoj
budunosti. Moda nam to moe pomoi da se bolje motiviramo.
Kratkorono se ini daje dobro proi testove pod svaku cijenu, ak i kad to nismo
zasluili. Ali zar nije pametnije uiti dobrom tehnikom, ovladati umijeem pripreme i
memoriranja grae, te se jednom zauvijek rijeiti straha od ispita?
Ovo bismo mogli dobiti u nekoliko fantastinih godina prakse, stjecanja znanja i
kompletnog treninga to bi nam usto svakim danom nedvojbeno otvaralo vrata
budunosti. Recimo da smo pristupili testiranju za privlaan posao ili smo bez ikakvih
problema dobili posao u struci za koju smo se kolovali - naprosto zbog svojih kvaliteta
autentinog strunjaka.
U svakom sluaju, zahvaljujui primjeni tih vjetina razina produktivnosti
neprestano e nam se poveavati i napravit emo sve to bude trebalo da uemo na trite
rada ili se pak nastavimo penjati na obrazovnoj ljestvici.
esto studenti koji samo ele proi ispit budu pretjerano samouvjereni i oputeni.
Zadovoljavaju se prosjenou i ne priu ni blizu ostvarenju svojih najviih potencijala.
Kasnije jadno prolaze i na natjeajnim testiranjima, premda su na fakultetu ili u koli bili
"dobri" uenici i studenti.
Pazite! Ne tvrdim da je tu i tamo dobro pasti na ispitu. elim rei da dobro i loe lei
u naoj tehnikoj i psiholokoj pripremi za ispit.
Ispit samo podrazumijeva da anjete to ste sijali i stoga ne biste u tom trenutku
trebali oekivati nita vie od toga, a ponajmanje uda.
Ustanovljeno je da odgovorni ljudi nakon pada na ispitu nastoje pronai uzroke
svoga "neuspjeha", ue iz njega i tako jaaju svoje slabe strane. Dugorono postaju mnogo
uspjeniji i kvalitetniji od konformistiki nastrojenih koji prou tek da prou.
S druge strane morate zapamtiti da postoje faktori koji utjeu na konane rezultate
ispita i koji ne ovise o pristupniku. Dakle, ispite je mogue proi na vie naina, to nikako
ne donosi dobrobit u budunosti.
Srea. Neki naue samo dvije ili tri stvari, a onda ih ba to pitaju na ispitu.
Lutrija. Ako pristupnici ne znaju barem malo o sadraju ispita, bilo bi im uistinu
teko poloiti test s mogunou odabira odgovora - mnogo tee nego savreno pogaati
ili naslijepo predvidjeti svaki ishod nogometne igre.
Mogue je pasti na ispitu zbog razloga koji su izvan vae kontrole. Meutim,
vjerojatnost da e se svi nuni faktori poklopiti i proizvesti stvarno veliki peh moe se
javiti samo jednom u ivotu, ba kao i zgoditak na lotu. Vjerojatnost da se tako neto
dvaput dogodi ravna je nuli, osim ako ba nismo zloupotrijebili sve svoje kreativne snage
da tako neto insceniramo.
Dakle, zapamtimo da tajna nije u tome da proemo ili padnemo na ispitu, nego u
tome da znamo kako se pripremiti za suoavanje s cijelim tim procesom od trenutka kad
smo poeli, uiti pa do trenutka kad smo predali rijeeni test. Kljuno je takoer znati da
nakon dobivanja rezultata sebe moramo poastiti razumijevanjem i brinou - osobito
ako su rezultati loi. Samo tako moemo izvui najbolje za sebe u budunosti i sprijeiti
nau dragu podsvijest da nam u budunosti pokua pomoi jednim od svojih obrambenih
mehanizama...udarajui tamo gdje smo najslabiji!
Rezultati e uvijek doi sami od sebe, to je sigurno, zato ne brinite o njima.
Jednostavno se suoite s onime to dolazi, bilo to dobro ili loe. U svakom sluaju prema
sebi se moramo ponaati kao to bismo se ponaali prema osobi koju volimo najvie na
svijetu.
Posluimo se primjerom: to bismo uinili ili kako bismo reagirali kad bismo pali na
ispitu?
Trebali bismo reagirati tako da se opustimo, volimo se i dalje, budemo sebi u tom
trenutku najbolji prijatelj te da se prema sebi tako i ophodimo. Razgovarajte sa sobom i
savjetujte se s ljubavlju! Jeste li to ikada pokuali pred ogledalom? Pa, preporuujem vam
to. Uinite to! Kad se udaljite od ogledala osjetit ete da se neto u vama promijenilo
nabolje. Osjetit ete olakanje i slobodu. Ponavljajte to toliko esto koliko je potrebno, sve
dotle dok ljubav i brinost ne uine da postanete "nezamjenjiva osoba u svom ivotu."
Naravno, morate prouiti i analizirati sve faktore koji su utjecali na va oit
"neuspjeh". Pronalaenje uzroka sigurno e vam pomoi da se bolje upoznate i kvalitetnije
pripremite za ispite koji dolaze. Ako tako budete radili, moete biti sigurni da e vai
neuspjesi u budunosti postati uspjesi. Naravno da ne govorimo o "studentima" koji uvijek
iznova propadaju zato to ne ue ili zato to se ne ele pripremati za ispite. To su oni koji
se iskljuivo brinu za tulumarenje i provode i ni za to drugo. Takvi ljudi moraju odrasti i
hrabro prigrliti uenje te svakako nauiti kako se ui.
Usput reeno, tko kae da se uenje i polaganje ispita ne moe pretvoriti u zabavu?
Oni koji tako ne misle, osobito kad se radi o testovima, vjeruju da izlaskom na ispit previe
riskirate zar ne? A to je s opasnim sportovima? Njih ima puno, a ljudi koji se njima bave
uglavnom nisu profesionalci. Cine to iz iste zabave. Pa i oni puno riskiraju, zar ne? S time
da oni riskiraju ni manje ni vie nego vlastiti ivot. Riskiraju mnogo vie od nekoga tko
polae ispit te mu je jedini rekvizit u tome olovka i bezopasan list papira.
Uistinu nema potrebe duljiti s takvim oiglednim primjerima, ali zar svaki novi dan
nije svojevrstan test? Zar ne riskirate neto svaki puta kad izaete iz kue. uete u auto,
prelazite ulicu ili hodate pored neke zgrade? Jesam li u krivu?
Budete li stvari inili ispravno i s ljubavlju, sve moe postati zabavno. I jo emo
imati vie vremena za ugodne i zabavne stvari. Nauit ete iskoristiti svaku minutu svoga
vremena za kvalitetniji i radosniji ivot, otkrivajui predivne osjeaje koji se bez iznimke
javljaju nakon dobro obavljenog posla.
Oni koji u potpunosti znaju uivati u svom poslu ne boje se rezultata. Kada se ne
bojimo krajnjih rezultata, izvlaimo najbolje iz sebe i svojih umijea, a time jo vie
uivamo u sebi. Uhvaeni smo u zaarani, vrtoglavi krug neprekidnoga poboljanja i
napretka!
Mislim daje to neto to uistinu vrijedi pokuati.
Ispiti su nunost
Kada to ne bi bio sluaj, tko bi od nas uope htio uiti? Budimo iskreni.
Bez ispita mnogi ljudi ne bi znali ak ni pravilno itati i pisati, da ne govorimo o
dubljem poznavanju grae.
Svi uenici i studenti moraju razumjeti i prihvatiti da su sve vrste ispita apsolutno
nune. Kad to moemo razumjeti, nauit emo ih voljeti i u njima vidjeti neto dobro, neto
to oblikuje dio naega drutva, premda i nije uvijek pravedno.
Ispiti su nuni zato to nas obvezuju na prouavanje i uenje, na razvijanje
natjecateljskog duha, bolju pripremljenost za budunost. Oni odvajaju ili odabiru one koji
se trude od onih koji se ne trude, odgovornije od neodgovornijih. Ne bi bilo pravedno kad
bi svakoga mjerili isto mjerom te kad bi se iz lane solidarnosti svakome dopustilo da
proe na ispitu, dobije diplomu, certifikat, nezaslueno radno mjesto, bez obzira na
kvantitetu i kvalitetu usvojenih znanja i vjetina. Kakvo bismo drutvo tako stvorili?
Odgovorit u vam: lijeno drutvo bez priprema, bez ikakvih standarda, bez
strunjaka i profesionalaca. Zato se uope truditi ako svi na kraju dobiju isto?
Uope pritom ne elim ulaziti u globalne rezultate i posljedice koji koje bi poplavile
nae drutvo (koje ve ionako ne funkcionira kako treba) na svakoj razini (ekonomskoj,
politikoj, itd.) i dovele do potpunoga kolapsa.
Dakle, ispite i testiranja prihvatimo kao neto vano i neophodno, bez krivih
predodbi i promatranja jedino negativnih strana (koje katkad uistinu postoje). Uivajmo
u njima! Ali budite oprezni! Za njih se moramo i pripremiti.
Psiholoki faktor obino utjee na rezultate ispita, zbog ega oni odraavaju tek 60
do 90 posto naih stvarnih sposobnosti.
No, postotak je esto jo i nii, a moe se spustiti do nule. To su sluajevi kada
pristupnike zbog velike napetosti i izrazitog psiholokog pritiska uhvati proljev,
povraanje, nesvjestica, tjeskoba, abnormalno lupanje srca, bolovi u prsima ili trbuhu i
mnogi drugi simptomi. Neki zbog toga naputaju ispit ili se uope ne pojave.
Odreeni postotak ljudi od tolikoga straha razvija fobiju. Njima je u prevladavanju
tih problema potrebna struna pomo.
Osobno primjeujem da mi u posljednje vrijeme dolazi sve vie ljudi koji se ale na
prije pobrojane probleme te navode jedan i vie simptoma, lieni nade, bez sposobnosti
koncentracije i bez trunke samopotovanja. U njihovu je sluaju potrebno intervenirati
prije nego to se stvari pogoraju, a oni dou do ruba psihikog sloma.
Kada smo suoeni s vanim testiranjem ili ispitom (psiholoki faktor ne igra tako
veliku ulogu kod manje vanih ispita), u osnovi susreemo tri tipa osobnosti, s obzirom
na stupanj nauenosti gradiva i postignutih rezultata:
A) SUPERPRIPREMLJENI. Ovih kandidata ima 2 posto, a psiholoki faktor (p.f.)
moe njihov uspjeh smanjiti na 80 do 90 posto stvarne pripremljenosti.
Na ispit ponesite barem dvije olovke. to su kvalitetnije tim bolje, jer bi moglo biti
prilino neugodno ako olovka ne pie dobro, pa morate nekontrolirano arati po papiru
kako biste je prije ispita natjerali da pie. Uvijek postoji netko s tim problemom na svakom
ispitu, ara praznom penkalom po papiru dok konano nije prisiljen zamoliti za novu
nekoga tko je voljan sluati.
Dok smo jo pri ovoj temi, podsjetit u vas da je najbolje koristiti plavu kemijsku
olovku, posebno za esejistike ispite, jer je frekvencija svjetlosti koju reflektiraju
oputajua (jednako kao to crvena stvara uzbuenje). Na taj nain, itanje plavoga
rukopisa ima oputajue djelovanje.
Morate ispravno razumjeti upute i apsolutno se ne smijete utrcavati postaviti ak
i najjednostavnija pitanja. Nitko nee "zapamtiti vae lice" i svetiti vam se. Ba suprotno,
ako nekome budu davali prednost, dat e je onome tko postavlja pitanja uljudno i
prijateljskim tonom.
Vrlo je vano shvatiti da iz sebe moemo izvui 100 posto samo ako na ispit idemo
kao da to nije nita osobito - kao da nemate to izgubiti. Ispitu moramo pristupiti potpuno
oputeno, ali s maksimumom samopouzdanja i sigurnosti.
Nikada se ne bismo trebali osjeati osramoeno ili to pokazivati, uglavnom zato to
tako neto uope ne postoji. "Napravio sam budalu od sebe" osobna je procjena, to nije
ope miljenje i nema nikakve veze sa stvarnou.
Takoer se ne trebamo bojati uvara na ispitu ili ispitivaa. Kako god bilo,
zapamtite da oni uvijek vole kada im pristupate s krajnjim potovanjem i ljubaznou.
Dok uimo, i prije svega nakon intenzivnog napora, moramo se znati osobno
ocijeniti i nagraditi. Takoer moramo biti strpljivi s dugim, iscrpljujuim aktivnostima ili
onima koje ne daju ba pozitivne rezultate, jer posao uenja, poput svake druge aktivnosti,
takoer ima svoje tekoe.
Uspjenim studentima potrebna je velika doza samopotovanja i samopouzdanja,
kao i volja i upornost. Istovremeno s uenjem moraju poduzeti sve to je mogue da se
oslobode strahova ili kompleksa. Siguran sam da vi poinjete shvaati kako to postii na
najbolji nain.
Morali bi nauiti bez ikakva problema priznati svoje zablude i svoje pogreke jer iz
njih uite mnogo vie nego to se ini. Ne oklijevajte poeti ispoetka uvijek kada osjetite
daje to potrebno.
Dok uimo moramo se pokuati koncentrirati na temu koja je pred nama, bez
obzira to radili u tom trenutku. Potrebno je rijeiti ili odloiti na stranu sve vrste
mentalnih ili psihikih problema koji bi mogli utjecati na nae rezultate. To je vrlo
jednostavno ako primijenimo uinkovitu tehniku uenja.
Kada poinjemo s uenjem, osobito ako je tema opirna ili kompleksna, morali
bismo ojaati svoje strpljenje i ii korak po korak, ak kad se ini da nam je ostalo dosta
gradiva ili da oteano napredujemo. Tisuu je puta bolje temeljito utvrditi gradivo, ak i
kad se napreduje malim koracima, kao to smo nauili raditi, nego prelijetati gradivo
ubrzano, gradei time kule u pijesku (sjetite se prie o tri mala praia).
Ne bismo trebali imati previe povjerenja u nae kolege kandidate -samo u one
kojima apsolutno vjerujemo - jer mnogi od njih mogu negativno utjecati na nas zbog
manjka tehnike ili emocionalne pripreme.
Prakticirajte sofroloke tehnike da biste prevladali ili poboljali odreeni aspekt
svoje linosti kada god je to potrebno.
Nakon svega, morali bismo eljno iekivati dan polaganja ispita. To je slino
onome to se dogaa trkaim konjima pred natjecanje, kad u svojim boksovima nestrpljivo
ekaju poetak utrke.
Izbjegavajte brbljanje i tate i neprimjerene komentare drugih ljudi - osobito u
sluaju natjeajnih testiranja gdje je u pitanju naa budunost.
Osobito je mudro izbjegavati tipine gnjavatore koji ne prestaju govoriti kako nisu
mogli uiti i kako su ovdje samo da pokuaju proi, ili koji nam pripovijedaju cijelu svoju
ivotnu priu (neki se ak hvale kako su no prije proveli partijajui). Dok to ine, cijelo se
vrijeme cerekaju i zbijaju ale, oekujui da im odobravamo i hvalimo njihova "velika
postignua".
Ukratko, moramo osjeati mentalni mir. Izbacite svaku misao koja tome ne
doprinosi i zamijenite je mislima koje to ine.
Na ispit morate ii s ukljuenim autopilotom bez analiziranja ili razmiljanja o
tome to radite. To je drugi dobar nain kontroliranja ivaca.
Konano, dobro zapamtite da e naa podsvijest, budemo li previe patili zbog
nervoze, pokrenuti obrambene mehanizme izbjegavanja patnje. Zato da to ne uini?
"Pomoi" e nam "uvijek tako dragom" mentalnom blokadom ili neim slinim, kako bi nas
udaljila s ispita i tako prekinula muke. Nije li to naprosto sjajno?
Vjerojatno e u posljednjem pokuaju spaavanja nai ivci htjeti biti fiziki
primijeeni. Priutit e nam zadovoljstvo munine u elucu, oteanog disanja i slino.
Ukratko, podsvijest e nastojati procijeniti situaciju i zatititi vas, ovisno o tome koliko ste
u tom aspektu u posljednje vrijeme napredovali. To je njen nain da vas pita: "Jesi li
uistinu sretan s time gdje si i to radi?"
Budite sretni i smijte se, jer to je jezik kojim svojoj nutrini poruujete: "Hvala,
prijatelju, ali danas se osjeam sigurno i pouzdano. Ne mora me ni od ega tititi."
Ljudi koji znaju kako rijeiti vlastite probleme inteligentni su, zar ne mislite tako?
Ali, nisu li jo inteligentniji oni koji znaju kako izbjei probleme?
Nervoza i napetost pojavljuju se kada osjetimo strah. Usprkos tome, ve smo ranije
shvatili da se ispita ne bismo trebali bojati. Naprotiv, morali bismo ih voljeti i prihvatiti ih
kao neto uistinu nuno. Kad se uspijemo rijeiti svih svojih strahova i briga, tada
naprosto ne moemo osjetiti nervozu. To je matematiki tono.
U temelju svega, kao to znate, nai su ivci sastavni dio instinkta samoobrane.
Podsvjesni um nas upozorava da nalazimo u "opasnosti", te nam svim sredstvima nastoji
pomoi da tu opasnost izbjegnemo.
U svakom sluaju, sve dok elegantno ne prihvatite ispite, ne otkrijete zadovoljstvo u
njima i slinim naizgled neugodnim situacijama u ivotu, a svjestan sam da je to isprva
teko, pametno je ovladati samokontrolom i tehnikama oputanja kao sredstvima dodatne
pomoi. Uskoro u vas nauiti ovim tehnikama.
Pa ipak, tehnike kontrole i oputanja nalikuju lijeku koji nam pomae nositi se s
odreenim trenutkom i odreenim okolnostima. Ako ih trebate uzeti, znai da neto nije
kako treba. Cesta potreba za tehnikama oputanja jednaka je ovisnosti o stalnom uzimanju
lijekova (ovo je samo kako bih vam dao primjer.)
Ne zaboravite da je gram prevencije bolji od tone lijekova. Stoga je uvijek bolje
potraiti i napasti uzroke koji stvaraju nelagodu ili bolest. Uzroci napetosti su poznati:
strah i zabrinutost.
Stoga napadnimo korijen problema. Moramo jednom zauvijek eliminirati uzroke i
tek tada ne trebamo lijek da bismo kontrolirali simptome. To jest, tehnike oputanja
postaju suvine jer se vie ne moramo oputati, a sve zato to vie nema situacija zbog koji
bi to bilo potrebno. Uvijek emo biti mirni i oputeni.
Svima koji svakodnevno koriste kvalitetne vjebe oputanja, a o tome imam
najbolje mogue miljenje, ipak moram rei da to to stalno trebaju taj "lijek" pokazuje da
neto nije kako treba.
Pa ipak, pametno je za svaki sluaj na poetku pripremiti "malu pilulu", dok sve ne
stane na svoje mjesto. Stoga vam savjetujem da dobro ovladate tehnikama oputanja i
samokontrole koje u vam opisati.
Prva stvar jest postizanje potpune kontrole nad miiima. im primijetite simptome
koji upozoravaju da postajete napeti i nervozni, poduzmite sljedee:
Prvo, prestanite se kretati ili gestikulirati, i pustite da se vae tijelo potpuno
opusti i omlohavi. U meuvremenu pokuajte izbaciti sve misli i tada, malo pomalo,
oistite um, potpuno ga ispraznite.
Tada udahnite dva ili tri puta, polako i duboko, izdiui sav zrak koji imate u
svojim pluima. U isto vrijeme, poet ete osjeati kako vae tijelo postaje sve tee.
Osjeajte kako tijelo sa svakim udahom i potpunim izdahom postaje sve
tee.
Dok diete i dok vae tijelo postaje sve "mlohavije", iznutra bi trebali poeti
izranjati ugodni i vedri osjeaji. Potaknite ih ovako: "Nita te ne smeta," "Nita te ne
razoarava," "Poinje se osjeati uistinu dobro," "Sve si bolje i bolje."
Moramo se mentalno izolirati od izvanjskog svijeta, iznutra se osjeajui
"sve bolje, bolje i bolje...".
Dobro je prakticirati ovu tehniku do ovladavanja, kako bi poela tei prirodno i bez
pritisaka. Budemo li stalno morali razmiljati to sve moramo uiniti da bismo se opustili,
NEEMO MOI isprazniti um onako kako bi trebalo. Stoga biste ovo trebali vjebati svaki
dan i u svakoj prilici, kao to se ini sa svim vjebama.
Budu li vai ivci pokazali svoju runu stranu tijekom pisanja ispita, nabolje je:
Prestati pisati na nekoliko sekundi.
Izvoditi opisane tehnike tijekom jedne minute.
Ako se to dogodi na usmenom ispitu:
Trebali bismo se prestati micati i gestikulirati.
Trebali bismo spustiti glas i priati sporije.
Trebali bismo diskretno poeti duboko disati i oputati tijelo dok izdiemo.
Trebali bismo nastaviti priati sporo, duboko diui.
Trebali bismo misliti samo i iskljuivo na informaciju o kojoj u tom trenutku
raspravljamo, bez ikakva pritiska. Pokuajte iznutra osjetiti sreu. Jamim vam da ete
dobiti iznenaujue rezultate.
U svakom sluaju moi emo se osjetno opustiti u svega nekoliko sekundi. Kako
bismo ostali oputeni i zadobili samopouzdanje, trebali bismo nastaviti s onim to smo
radili, no pritom pokreui samo one miie koje moramo, bez gestikulacije i suvinih
pokreta.
I psihiki si moemo pomoi. Nemojte se muiti negativnim mislima ili razmiljati o
stvarima koje nemaju nikakve veze s testom, o drugim ljudima ili o svojim obvezama.
TEMELJNO
Nikad nemojte misliti: "Ja to ne mogu" ili "Ovo mi izmie kontroli."
Ako to uinite, izgubljeni ste.
Moramo se osjeati sigurno i zapamtiti da smo sami sebi najbolji prijatelji. Morate
uistinu osjetiti prisutnost svog "najboljeg prijatelja". Kad smo u tako dobrom drutvu,
zato da brinemo?
10
Sve o brizi i zabrinutosti
Briga je krivac za najtee probleme u svakom drutvu. Devedeset i devet posto
svjetske populacije ivi u stanju neprekidne zabrinutosti, a to loe utjee na kvalitetu
njihova ivota.
inzistiram, uinite to sa stilom, dostojanstvom i integritetom koje svi ljudi imaju, samo to
mnogi ne znaju gdje traiti.
Nemojte dopustiti da jo vie patite, kao to ne biste svog najboljeg prijatelja pustili
da pati kada bi on bio taj koji ima problem. Dajte svom intimnom unutarnjem prijatelju
najbolji mogui savjet. Razgovarajte s njim! Tada obratite pozornost na to to ste rekli i
odmah to primijenite u praksi. Budete li uvijek tako postupali, ne sumnjajte da e vas ivot
uvijek iznenaditi kompenzacijama mnogo veim od kratkorone tete koju ste pretrpjeli.
Prije svega, svi smo mi kreatori vlastite sudbine, a naa mo da stvaramo okolnosti daleko
nadilazi sve to moemo zamisliti.
Jednom je na moje konzultacije doao ovjek koji se alio da je uistinu "sagorio" od
posla. Rekao mi je da je sve tamo loe jer svaki dan mora vrlo rano ustati i raditi mnogo
sati; nije mogao podnijeti svog efa, svoje kolege, radno okruenje i tako dalje. Povrh
svega, nije zaraivao puno.
"Ovo mi se ini jednostavnim," odgovorio sam mu. "Oigledno je daje uzrok vaeg
problema posao. Dajte otkaz i nemojte sutra ii na posao. Vidjet ete kako e vai problemi
nestati."
ovjek se pobunio: "to to govorite? Ne mogu to uiniti. Imam obitelj i djecu i svi oni
ovise o mojoj plai."
Pitao sam ga voli li svoju obitelj, a on mi je odgovorio da ih neizmjerno voli - vie od
iega na svijetu.
Dakle, oboje smo se sloili daje zahvaljujui svom poslu mogao zadrati ono to je
za njega znailo sve na svijetu, svoju obitelj. Zakljuili smo iz toga da u njegovom poslu
mora biti barem neto dobro, pa makar to bila ta jedna jedina stvar. Stoga sam mu
predloio da prednosti i nedostatke zajedno stavimo na vagu, odnosno da ih zapiemo na
papir.
U jedan smo stupac upisali sve negativne aspekte njegova posla, a u drugi stupac
pozitivne. Tada smo zajedno procijenili rezultate - to jest, koji je stupac prevagnuo i koje
mogunosti stoje pred mojim klijentom.
Na negativnoj strani naao se njegov raspored, radna satnica i tako dalje. Odmah je
poeo nabrajati: "Ovo je loe, ovo je takoer loe...," i nastavili smo dodavati sve vie
tereta: njegov ef, njegovi kolege, mjesto gdje je radio, njegove perspektive, njegova
motivacija, plaa, godinji odmor, slobodni dani...
Kraj se nije nazirao. Negativna je strana bila potpuno popunjena teretom negativnih
stvari. Tada me pogledao s mjeavinom zadovoljstva i ponosa i rekao: "Sto? Nije li to
dovoljno? Imam dovoljno razloga da se osjeam loe, zar ne?"
Na pozitivnu stranu stavili smo teinu koja podudara s financijskom neovisnou
koju mu je posao pruao: plaa je opskrbljivala njega i njegovu obitelj.
Odjednom moj klijent zakljui: "Ovdje moete prestati."
Pretpostavio sam da procjenjuje naklon vage, ali ne prema broju utega na njoj, jer
bilo je posve jasno da ima mnogo vie negativnih okolnosti nego pozitivnih, nego prema
teini tog jednog jedinog utega to je bio na pozitivnoj strani. To je na kraju krajeva bilo
ono uistinu vano te e odrediti koja e strana prevagnuti.
Ovaj je ovjek prepoznao da eli nastaviti raditi, ba kao to je izjavio na poetku.
Premda je postojala samo jedna pozitivna stvar u njegovu poslu -financijska neovisnost to mu je bilo vanije od svih negativnosti zajedno. Zahvaljujui poslu mogao je odravati
ono to mu je najvie znailo i to je najvie cijenio: svoju obitelj.
Na kraju sam mu predloio da uloi maksimalne napore u pronalaenje novoga
posla - da nae neto bolje za sebe. U meuvremenu, s obzirom na to da je slobodno
odabrao ostati na sadanjem poslu, neka promijeni stav prema njemu, za vlastito dobro i
dobro svoje obitelji. Trebao bi razmiljati o naem popisu i promatrati ga kao cjelinu, bez
razdvajanja negativnih i pozitivnih strana.
"Istina je da imate problema", rekao sam mu. "Ali to trenutno dobivate time to
svaki dan nosite teret negativne strane, umjesto da promatrate cjelinu? Vi promatrate
samo onu stranu za koju ste i sami rekli da ima manju teinu od pozitivne. Koncentrirajte
se za promjenu nekoliko minuta samo na pozitivnu stranu. Pogledajte je! Razmislite to
vam govori."
Sloio se s prijedlogom da pokua promijeniti stav prema sadanjem poslu. Takoer
e se dublje zamisliti nad time koliko mu znai pozitivna strana te e provoditi kvalitetnije
vrijeme sa svojom obitelji. Budui da je odluio nastaviti s poslom u istoj firmi, napravit e
s time najbolje to moe, jer mu protestiranje i aljenje zapravo nee stvarno pomoi da
ita promijeni. Takoer, njegova patnja na poslu bila je rezultat iskljuivog promatranja
negativne strane vage - djelomine i nepravedne procjene stvarnosti i vlastite slobode
izbora.
Nisam mu uope zabranio da gleda negativnu stranu popisa kad zaeli, ali sam ga
upozorio da uvijek kad to bude inio treba itati cijeli popis i promatrati ga kao nedjeljivu
cjelinu. Upozorio sam ga da se treba prisjetiti kako je i zato jedna strana popisa
prevagnula. Zaelio sam mu puno sree i oprostio se s njim uz nadu da e uskoro pronai
bolji posao.
Dva mjeseca poslije ovaj se klijent vratio na savjetovanje. Lice mu je sjalo od
zadovoljstva.
"Mora da ste pronali bolji posao", rekao sam mu objeenjaki.
"Ne, nita tome slino," odgovorio je. "Jednostavno sam u trenutku najveeg oaja
odluio promijeniti svoj stav prema poslu. Unato tome to ga jo uvijek nisam prihvaao,
prouio sam popis kao cjelinu, ba kao to ste mi savjetovali."
Nastavio je priati kako se zatim dogodilo neto poput maloga uda. Kad je
promijenio svoj stav i stanje uma, odnos kolega prema njemu takoer se naglo promijenio.
Sef ga je vie cijenio i zapitkivao gdje je nestao onaj drugi momak (onaj koji se nikad nije
prestajao aliti).
Moj dragi klijent realizirao je istinsku snagu rijei: one omoguuju da osjeamo i
kreiramo sve to kontinuirano izraavamo. Na kraju povjerujemo u ono to si stalno
ponavljamo. Prestao je negativno priati o svom poslu, a vie toga pozitivnog o obitelji
koja mu je vie znaila.
Taj novi pogled na stvari, mnogo poteniji i realistiniji, takoer je poboljao njegov
odnos s obitelji i krugom prijatelja. Nekoliko mjeseci poslije opet sam naletio na tog
ovjeka. Bez rijei je preao ulicu i vrlo me odluno zagrlio, pri emu me gotovo sruio
(definitivno je bio impulzivan). Insistirao je da me poasti kavom. Sjeam se vrlo dobro da
sam mu rekao: "Sada sam definitivno siguran da ste konano nali fantastian novi posao."
"Nita takvo. Moja se situacija jako poboljala. Kolege me vole i ja volim njih. Sef me
cijeni mnogo vie pa mi je odredio bolji raspored i dao vie slobodnog vremena. Osjeam
da sam vaniji, a da stvar bude bolja, dobio sam poviicu. ak mislim - Boe! Prije bi mi to
bilo nezamislivo - mislim da mi se moj posao ak i svia! I kad se samo sjetim da ovu
radikalnu promjenu u poslovnoj situaciji ne trebam zahvaliti promjeni radnog mjesta nego
promjeni stava prema radnom mjestu! Kad sam promijenio stav, sve se promijenilo."
Primijetite koje je sve mudrosti izgovorio nakon to je shvatio da sam stvara
vlastitu realnost.
Ovaj je klijent (sada moj dobar prijatelj) stav sreom promijenio na bolje. Kreativna
snaga naeg uma, naih rijei i naih djela je ogromna, ali potrebno je znati da postoji. Ne
znati da je imamo dovoljno je loe, ali jo je gore kad je pogreno koristimo.
Zapamtite: Sve je u naim ivotima odreeno onime to odabiremo uiniti ili to
odabiremo biti u suoavanju sa svim okolnostima i dogaajima koje pred nama iskrsnu.
Ako naem autu pukne guma, zapravo imamo samo dvije opcije: Jesmo li voza koji
je pretpostavljao da bi se jednog dana tako neto moglo dogoditi te se jednostavno hvata
ukotac s popravkom i ak zvidi neku pjesmicu dok mijenja gumu? Ili spadamo u one koji
bijesno nabiju praznu gumu i udare haubu automobila uz povik: "Zato sam tako loe
sree!"
Problem je isti za oba vozaa: jednostavno neoekivano puknue gume. Kako god,
ono to definira svaku od tih linosti i po emu se one razlikuju jest stav i njihova
sposobnost da odaberu to e sljedee rei ili uiniti.
Vozai koji se razbjesne na kraju ipak moraju promijeniti gumu, ba kao i smireni.
Moda e im trebati vie vremena da obave posao, a s takvim si stavom oteavaju rad. Kad
se vrate u auto moda e ih boljeti noga, ruka ili prsti koje su priklijetili u nekom od
koritenih alata ili dijelu auta dok su mijenjali gumu. Noge ih moda bole jer su udarali
automobil da se ispuu. Da ne spominjem kako e si pokvariti dan i koliko e ljutnju
pretrpjeti. Plus, tu je i dodatni rizik da e ta ljutnja negativno utjecati na vozake vjetine i
dovesti ih u opasne situacije.
Ako usporeujemo ovaj tip osobe s onim prvim tipom, taj tip promijenit e gumu
mnogo prije prvog, obavit e to mnogo sigurnije i kvalitetnije i onda jednostavno nastaviti
put bez ikakvih problema. Cijeli dogaaj njima je obina neplanirana sirnica za koju se
Da. u onom dijelu mozga koji s nama katkad moe izvoditi vrlo lukave trikove - ako
ne uspijemo razumjeti kako djeluje i ako se prema sebi ne odnosimo strpljivo i s
razumijevanjem, kao s najboljim prijateljem.
Naa podsvijest ne razumije zato netko tko polae ispit (njegov "vlasnik") mora
zbog toga toliko patiti. Ona nas uvijek eli zatititi. Tako jednostavno. Kako bi provela tu
misiju, ima bezbroj obrambenih mehanizama koji mogu zavriti fobijama. O njima emo
govoriti neto poslije. Naa se podsvijest nee skanjivati upotrijebiti te mehanizme ako
misli da nas time titi o veega zla.
Ako tijekom polaganja ispita ili obavljanja bilo koje druge aktivnosti osjeamo
preveliku zabrinutost, naa podsvijest uinit e sve to je u njenoj moi (a to je uvijek
mnogo) da nas sprijei u bilo emu to u nama izaziva preveliku brigu. To e nam dojaviti
tako to e izazvati razliite, vrlo neugodne simptome, od kojih su neki prilino tetni za
zdravlje. O tome je u knjizi ve bilo rijei.
Podsvijest moe ak i pogorati simptome do toke u kojoj smo prisiljeni u
najkraem roku prekinuti ono to radimo. Ako je potrebno, nee oklijevati da nam blokira
pamenje dok, primjerice, pred publikom usmeno odgovaramo na pitanja. Tako e jednom
i zauvijek prekinuti patnju i natjerati svog "vlasnika" da se smjesta vrati kui na odmor i
oporavak.
Zamislite! Naa podsvijest reagira zatitniki i obrambeno te u skladu s poretkom
prioriteta, a u tom je poretku zdravlje "tienika" vanije od svega ostaloga (mnogo vie od
odgovaranja na nekakva ispitna pitanja).
Ona razumije jedino osjeaje. Pitat e vas uvijek iznova kako se osjeate u vezi s
onim to radite. Ako osjeate zadovoljstvo, ugodu ili dobre vibracije (kako pjesma kae),
vaa podsvijest eli da redovito ponavljate te dobre stvari. Ako ste otili u kino i uistinu
uivali u tome, vjerojatno ete eljeli to ponoviti. ak i od same pomisli da danas opet
idete u kino, osjeate se bolje i lake podnosite loe stvari koje ste moda doivjeli tijekom
dana.
Razmislite, primjerice, kako vam je bilo kad ste posljednji put igrali igru pogaanja
ili slinu igru s prijateljima. Sjetit ete se kako ste tijekom igre bili potpuno u sadanjosti i
kako ste uivali odgovarajui na pitanja. Ponavljam, to moe biti prilino zabavno. Nikoga
nije briga hoe li pobijediti ili izgubiti (osim onih koji imaju nekih psihikih problema).
Iekujui igru sigurno ste manje brinuli nego iekujui ispit. Upravo zato to je igraima
igra ugodna i zato to se jedino ele dobro zabaviti, njihova podsvijest ini sve to je u
njenoj moi da se sretno nastave igrati. Podsvijest im u potpunosti olakava prisjeanje do te mjere da se kod igraa koji ne zna odgovor aktivira mata, a memorija, refleksi i cijeli
um izotruju do krajnjih granica. Podsvijest moe u takvim okolnostima ojaati
sposobnosti do te mjere da e oni koji inae nikada ne bi mogli pogoditi pravi odgovor u
tome sada s lakoom uspjeti, ili barem doi blizu odgovora. To je u potpunoj suprotnosti s
onim to se dogaa kada "rtva" ispita prenosi osjeaj zabrinutosti u svoju podsvijest.
Takoer zapazite kako pamenje ovih igraa nije jedina stvar koja se izotrava
tijekom igre. Podsvijest moe uiniti jo i vie da pobolja atmosferu i potakne igrae da se
nastave igrati i zabavljati. Moda e to postii rako to e ukloniti ili barem ublaiti
FOBIJE/STRAHOVI
toga! Napravio si najvie to si mogao", "Uspjet e sljedei put" ili neto slino kako bi se
osjeali bolje?
To je pravi nain ophoenja s prijateljima. Zagrlimo ih, poastimo piem i utjeimo
nekim inspirativnim rijeima.
Kad se nama dogodi da padnemo na ispitu (ili bilo to drugo krene u krivom
smjeru) trebali bismo se ponijeti jednako. Dakle, nastojati se oraspoloiti, popiti hladno
pie, zato ne, "proslaviti" (ili moda preferirate rije "kompenzirati") omiljenom hranom.
to je tako loe u tome da dragoga prijatelja poastite dobrom veerom kako biste mu
kompenzirali sve ono loe to je doivio tijekom dana? Jamim vam da e se nakon svega
toga va problem smanjiti, a vi se osjeati mnogo bolje.
Imajte na umu. kao to sam ve rekao, da naa podsvijest razumije jedino osjeaje.
Kakvi god bili vai osjeaji u vezi s onim to trenutno radite, vaa e podsvijest u
budunosti reagirati sukladno tome. Ako neuspjeh (ili neto drugo u ivotu) pretvorite u
traumu i uslijed toga patite, vaa podsvijest poeljet e vas zatititi od slinih situacija pa
e bez izuzetka poduzeti sve potrebne mjere da to provede u djelo. Pribliavanjem dana
ispita, primjerice, poinjete se osjeati sve loije. Imate probavne smetnje, probleme sa
spavanjem ili neto slino. Va um, kao bezuvjetni prijatelj uvijek i svugdje, nee htjeti da
ikad vie morate proi kroz takvo iskustvo. Dakle, stvorili ste fobiju (ili je barem zaeli).
Kao sve ostale fobije i ova se temelji na strahu koji, kao i svi strahovi, poinje
prekomjernom brigom, a ona, kao i sve brige, potjee od loeg odabira, odnosno suvie
negativne procjene okolnosti.
Ako je tako, sve dok vaa fobija ne nestane, neete se osjeati udobno prije ispita ili
situacije koja je uzrokovala ovu obrambenu reakciju u vaoj podsvijesti. Meutim, fobija
moe nestati jedino zajedno sa svojim uzrocima i to nakon to svojoj podsvijesti pokaete
da vas nema razloga tititi. To postiete tako to ete promijeniti svoja djela, svoje misli i
svoje rijei. Ukratko, vai novi i promijenjeni osjeaji pokazuju podsvijesti da opozove
zatitu - jednostavno zato to novi izbor ponaanja vie ne generira nikakav oblik straha ili
zabrinutosti.
To znai da biste trebali uiniti sve to je u vaoj moi da proete, ali u isto vrijeme
ne biste trebali brinuti o rezultatima. Onda i samo onda kad to istinski osjeate, podsvijest
e vas pustiti na miru, a vi ete osjetiti ogromno olakanje. Fobija se poinje povlaiti.
S druge strane, ako se budete drali starih navika i putali da vas svaki neuspjeh
pogodi istom estinom, osigurat ete si samo jedno: dan za danom vaa e fobija sve vie
jaati. Simptomi e se prije izraziti, biti ei i intenzivniji. A onda ih je tee lijeiti zbog sve
veeg gomilanja negativnih iskustava. U nekom trenutku moda ak i pomislite da ste
naprosto takvi, da za va problem ne postoji rjeenje. No, to je pogreno jer niste oduvijek
bili takvi. Niste takvi roeni. Jednostavno ste onakvi kakvima ste se stvorili - kakvi ste
odluili biti.
Tu vjerojatno nije kraj prii. Sve e to ostaviti znatne posljedice na vaem
samopouzdanju i slici o sebi. Poet ete vjerovati da niste sposobni za ovo ili ono, osjeat
ete sve veu frustraciju, dok na kraju ne zavrite u kompleksu inferiornosti. A kada taj
kompleks postane stvaran, na to nee trebati dugo ekati, nai ete se u zaaranom krugu
Odjednom dobijete elju za sladoledom, ali pomislite kako ga ne moete kupiti jer
sa sobom niste ponijeli novac. No zapravo ga imate jer ste prije dva sata naletjeli na
nekoga tko vam je bio duan i taj vam je vratio novac.
Sve se dogodilo tako brzo. etali ste, druga osoba je urila, a vi ste takoer hitro
gurnuli novanice u dep u koji inae ne spremate novac. No danas ste napravili iznimku i
sada ga tamo ima. U stvari, tko nije u depu naao novanicu kada se tome najmanje nadao
- i ugodno se iznenadio. Svatko je jednom pronaao izgubljenu novanicu u torbi, pretincu
ili depu koji rijetko koristi traei neto posve drugo, ili mu se dogodilo neto slino. U
naem sluaju zamislite da ste u ruci kojom inae primate stvari, u trenutku kad vam je
prijatelj priao, drali mobitel. Novac ste primili drugom rukom i odmah ga strpali u dep
u koji inae nikada ne spremate novac.
Nastavimo.
Dakle, unato tome to imate dovoljno novca i zahvaljujui tome to toga niste
svjesni (ili se ne sjeate), vi hodate uokolo uvjereni da su vam depovi prazni.
I premda ste malo usporili prolazei kraj slastiarnice, a usta su vam se navlaila,
neete zastati. alei "to sa sobom niste ponijeli novac" nastavit ete hodati i u sebi
razmiljati: "Moda sljedei put".
Netko vas promatra s druge strane ulice. Primijetio je kako ste usporili zurei u
slastiarnicu i istovremeno posegnuli prema depu u kojem inae drite sitni. Prema
tome kako ste traili kovanice, prema tome kako ste usporili, promatrali slastiarnicu,
prema razoaranju na vaem licu, promatra pogaa da biste htjeli kupiti sladoled, ali ne
moete. Na promatra izotrena uma razmilja i naposljetku izvodi dva zakljuka:
"Osoba koja je prola kraj slastiarnice eli kupiti sladoled, ali nema novaca; ili ima
novac ali to ne zna. U svakom sluaju, nastavlja hodati."
Dakle, to kako je promatra razmiljao i donio zakljuke o situaciji realnost je naih
umova, to je nae svakodnevno iskustvo. Nema razlike izmeu stvarnoga "ne" i vjerovanja
u nijean odgovor, premda je u stvarnosti odgovor potvrdan.
Ako vjerujemo da smo ogranieni, sigurno emo biti ogranieni. Zapamtite: ako
mislite da nemate novaca, tada nemate novaca; tu nema razlike. Ako vjerujete daje neto
teko i da se ne moe postii bez patnje, nema sumnje da e vam biti tee nego to jest i da
ete uistinu patiti. Kreativna snaga naih umova ovdje je trenutna, odmah ete uoiti njene
uinke. S druge strane, budete li vjerovali da neto moete postii, ako to budete mislili
svaki dan - s hrabrou, bez vezanosti, bez straha i neprekidno - nemogue je da ne
uspijete ostvariti to emu teite. Gdje postoji volja, postoji i nain.
Upornost je klju uspjeha. Siguran sam cl a ste sline izraze ve vie puta uli. Ne
samo da su prekrasne, one su potpuno istinite.
Povijest pokazuje koliki su ljudi osjeali nevjerojatan poriv i kako su s tim porivom
postigli svoje ciljeve. Pritom nikad nisu gubili nadu i nikad nisu izgubili motivaciju. Ba
suprotno, uvijek su vjerovali u sebe, ali u isto vrijeme nisu sebi postavljali suvine
zahtjeve, iako su tono znali to ele postii. Nikad nisu brinuli o konanim rezultatima, i
uvijek su se prema sebi ophodili kao prema najboljem prijatelju.
S druge strane ima ljudi koji se tjeraju do ruba snaga kako bi sve u njihovim
ivotima savreno funkcioniralo - da se ne bi morali ni o emu brinuti. To im uspijeva: ive
brinui se za to da uklone brige. ak i kad to od njih trai velike rtve, oni se jako trude
drati ritam, obavljati stvari na vrijeme, zavriti sve to su zapoeli, ak i obaviti neto
izvan plana. Uistinu su uvjereni da e bolje spavati ako ne budu imali nikakvih nezavrenih
poslova.
I ovo je legitimna mogunost, ali je bolje nauiti uivati u aktivnostima, ugodnim i
manje ugodnim. I dobro je zapamtiti da smo ih odluili obaviti zato to vjerujemo daje u
naem najboljem interesu da tako uinimo, ak i ako nam se katkad ne sviaju. Nastojanje
da sve oko nas ispadne savreno esto je toliko naporno i nanosi nam toliko patnje daje,
bez ikakve sumnje, katkad bolje pustiti da neto i ne ispadne kako treba. Tako se moemo
opustiti i osloboditi se psiholokog pritiska.
Naravno, katkad morate biti dovoljno hladnokrvni da dopustite, ili se ak prisilite
na neke "loe stvari u ivotu, koje vam ak mogu donijeti neku vrstu nagrade. Gak i bez
mogunosti bilo kakve nagrade, skidanje nagomilanih briga s lea moe biti dovoljna
utjeha u oiglednom neuspjehu. Da me ne biste krivo shvatili, pokazat u vam na primjeru
to tono mislim.
U jednoj je prilici k meni na savjetovanje doao petnaestogodinji uenik s
roditeljima. Imao je problema u koli, to je tipina situacija: u kolskoj svjedodbi pisalo
je da je pao iz pet predmeta.
Na temelju iskrene panike u njegovim oima i rezultata individualnog razgovora
koji smo vodili, kristalno sam jasno zakljuio da je ovaj uenik uloio poprilian trud da
proe ispite, ali to mu nikako nije uspijevalo. Oba njegova roditelja sloila su se da je
proveo dovoljno vremena s knjigama, iako nisu stvarno znali je li koncentrirano uio ili
sanjario.
Tijekom savjetovanja pokazalo se da je ovaj djeak zbog jednog predmeta prekinuo
sve drugo. Vei dio vremena troio je na taj predmet, ali nikako ga nije mogao razumjeti.
Na njega mu je odlazilo toliko vremena da je ostale predmete posve zapostavio. Predmete
koje je uspio proi, proao je za dlaku. inilo se da ga ozbiljno psihiki pogaa odnos
izmeu vremena koje provodi uei i postignutih rezultata.
Najbolje rjeenje koje sam mogao smisliti bilo je da uenik prestane troiti toliko
vremena na predmet koji ga toliko izluuje i brine, te rasporediti prestalo vrijeme na
uenje ostalih predmeta. Nije mogao puno izgubiti jer je skoro iz svega pao. Posveivanjem
vie vremena ostalim predmetima mogao je oekivati bolje rezultate, da ne spominjem
oslobaanje od psiholokog pritiska uzrokovanog hrvanjem s onim najteim predmetom.
To nam se inilo razumnim rjeenjem. Kaem "inilo nam se" jer su se i roditelji
sloili s mojim prijedlogom, sretni to se nazire kakvo-takvo rjeenje. Uenik je bio vie
nego oduevljen kad je shvatio da se jedina njegova obveza prema tom predmetu sastoji
od toga da se njime uope ne bavi.
OSOBNI PODSJETNIK
Osobni podsjetnici ili rokovnici - oni koji imaju posebnu stranicu za planiranje
svakog dana u godini, iz sata u sat - najjednostavniji su i ujedno najpraktiniji izum za laki
ivot u dananjem drutvu. Usudio bih se ak rei da su"jednostavno revolucionarni".
Danas moramo planirati brojne sastanke i uvijek iznova mijenjati planove, i zapisati to da
ne bismo zaboravili. Kad bismo pokuali pamtiti sve to moramo uiniti ili, jo bolje,
strahovati hoemo li zaboraviti, to ne bi bilo nimalo dobro za nas.
Tada bi pamenje mnogobrojnih sastanaka, obveza i ostalih stvari koje treba obaviti
postalo jo jedna briga u ivotu: "Ne smijete nita zaboraviti!" Nema nieg to u sebi ima
toliko brige kao kad se brinete hoete li se sjetiti svojih briga! To je neto poput brige nad
brigama. Na podsvjesni um apsolutno mrzi prisjeati se svojih briga i takoer mrzi ivjeti
u stanju konstantne brige o tome.
Kad koristimo podsjetnik znai da imamo samo jednu stvar o kojoj moramo brinuti:
otvoriti ga svaki dan, proitati to u njemu pie i prema tome postupati. Jednom kada ga
zatvorimo, moemo se iskljuiti i prestati brinuti. Na prijatelj podsjetnik svako nas malo
podsjea na sve preuzete obveze, ak i one koje tek planiramo, poinjemo s pripremama,
ili su tek u dugoronom planu, samo ako smo ih se udostojali zabiljeiti.
Podsjetnik je neto poput anela uvara koji dolazi i govori: "Spavaj mirno.
Pobrinut u se za sve. Sutra u biti sretan to te mogu podsjetiti na sve to mora uiniti.
Zasad se iskljui i odmori."
Taj moan i u isto vrijeme vrlo jednostavan i ekonomian alat preporuuje se i
onima koji vode oputen ivot bez mnogo briga. Nekoliko briga koje moda imaju bile bi
da ne zaborave otii frizeru ili nekome estitati roendan.
Ako ga nikad niste koristili ili vam se ini da nije od velike pomoi, predlaem da ga
ipak pokuate koristiti mjesec ili dva dana i onda definitivno odluite.
Zapiite sve u njega. Skinite sve sa svojih lea detaljnim planiranjem rasporeda. Va
prijatelj podsjetnik moe vam mnogo toga za ponuditi i nikad vas nee iznevjeriti ili
ostaviti na cjedilu (osim ako ga izgubite). Kad ga otvorite, lako ete se prisjetiti to morate
napraviti, a to je jednostavno sve to ste odluili zabiljeiti - tako jednostavno.
***
Dragi prijatelji, nadam se da e vam ovo to sam napisao pomoi u ivotu. Volio bih
kad biste svoj um koristili u svoj njegovoj snazi i veliini. Ne kae se uzalud da je um nae
najmonije orue. Uvijek se osjeajte dobro, sebi elite najbolje, ugaajte si i ophodite se
prema sebi ljubazno, s potovanjem i uvaavanjem. Nimalo ne sumnjajte da ete na taj
nain privui svako dobro. Osim toga, tako ete lake pomagati drugima jer ete im davati
od onoga to imate, a imat ete tako puno toga za dati.
Na taj nain ne moete imati nikakvih briga ili misli koje vas negativno pogaaju, jer
nakon svega to je uinjeno i reeno, sve se temelji na vaoj slobodi izbora. Ono to vam
elim rei jest: birajte! Uvijek birajte uzvienu viziju o sebi. Odaberite ono to biste uinili
za osobu koju volite najvie na svijetu. Ako otkrijete da ono to ste odabrali initi ili misliti
nije dobro za vas, s entuzijazmom to zamijenite novim djelima i mislima, bez ikakvog
straha ili oklijevanja.
Birajte slobodno i bez straha jer va najbolji prijatelj, va um, uvijek e stajati iza
vas i podravati vas. Svaki dan nekoliko minuta priajte sa sobom u ogledalu. Povjerite se
sebi s potpunim povjerenjem. Na kraju krajeva, razgovarate s osobom koju najvie volite i
koja vas najvie voli. Tada se savjetujte i vidjet ete da ste mnogo mudriji nego to ste
mislili.
Kada prestanete gledati u ogledalo, a odraz vaeg najboljeg prijatelja nestane; kada
vie niste zajedno i vratite se u svoj dnevni boravak, vidjet ete da se neto u vama
promijenilo. Osjeat ete se ugodno i mnogo slobodnije. Vi ste za sebe stvorili te osjeaje.
Problemi postaju mnogo jednostavniji i lake ih je podnijeti. Moda ak i sasvim ieznu.
Svaki dan napravite ovu krasnu vjebu. Onda se vratite na ove stranice i itajte ih
koliko god bude potrebno; sve dok itanje postane suvino, a to e biti kad vas ovo novo
iskustvo preobrazi u autentine majstore ivota. inite to dok ne postanete majstori svojih
rijei, misli i djela.
Kako bi vam to uspjelo, morate se bezuvjetno sjediniti sa sobom i odvaiti se na
fantastinu avanturu ivota, posve lieni straha i puni velikih nada.
Ne zaboravite: vi birate.
11
Kreativna mo naih umova
Tko nije dobio greve u elucu (da ne spominjem ireve), proljev, glavobolju,
tjeskobu, muninu i jo svata...jer nije mogao svladati vlastite ivce?
Sve te tjelesne osjete stvorio je na nemiran i neobuzdan um. Ovi tjelesni simptomi
potpuno su stvarni i nisu proizvod nae mate, kao to neki moda vjeruju. Onaj tko
najvie pati i plaa posljedice nae je tijelo, barem u poetku.
to se dogaa nakon to iskusimo te loe tjelesne osjeaje i neugodu?
Kada se ti osjeti (ili iskustva koja su ih izazvala) dovoljno dugo ponavljaju, mogu
utjecati na nae najdublje osjeaje.
A to nam se moe dogoditi mentalno?
Stalni osjeaji nervoze ili munine mogu nas uistinu ograniiti u radu, drutvenim
odnosima i openito u mnogim svakodnevnim situacijama. U nama mogu ak stvoriti i
komplekse. Takvi se ljudi naposljetku osjeaju inferiorno, misle da su nesposobni za ovo ili
oni. Konano razviju samo sebi svojstvene komplekse.
Zapazite kako jedna "jednostavna" mentalna aktivnost u sluaju nemirnih ivaca (ili
pogrene interpretacije realnosti) moe sama kreirati realne (i nepoeljne) tjelesne
senzacije i bolesti poput razliitih bolova i greva, ireva, migrena, itd.
Zanimljivo je ustanoviti kako je kreativna snaga naeg uma "uspjenija" kada stvara
negativne fizike i psihike realnosti (ranije spomenute) nego kada stvara pozitivne. Zato
je tako? jesmo li loi kreatori?
Evidentno nismo loi kreatori jer stvaramo punom parom, iako to uglavnom inimo
tako to sebi proizvodimo negativne ili kodljive situacije.
Mnogi se ljudi ponu uvjeravati da imaju bolest koju zapravo nemaju. Nakon nekog
vremena uspiju je uiniti stvarnom te je tako iskusiti. Istina je, nai umovi posjeduju
nevjerojatnu snagu autosugestije!
U redu, nismo grozni kreatori jer smo ak u stanju stvoriti fizike stvarnosti
naprosto mislei o njima ili ih zamiljajui.
Meutim, ako se ini da za sebe stvaramo uglavnom negativne ili kodljive stvari,
tada slijedi pitanje:
emu dugujemo ovaj oevidan neuspjeh proizaao iz vlastitih kreacija?
Prvo to ne bismo trebali zvati neuspjehom, zato to uvijek kreiramo ono to elimo,
ak i kad nam treba vremena da bismo uspjeli. Stvaramo i ono ega se bojimo ili ono od
ega zaziremo, premda uglavnom nesvjesno.
Drugo, uistinu se dogaa to da svoju mentalnu energiju ne troimo ispravno. Naa
mentalna energija moe nam ozbiljno nakoditi, ba poput i vlastite fizike snage kada je
ne bismo bili svjesni. Poeemo li prejako oko koje nas svrbi, mogli bismo ga ozlijediti. I
na um posjeduje jednaku mo, a to je kreativna mo, strahovita energija - i zato vam je
bolje da se sprijateljite sa svojim umom - sklopite stopostotno prijateljstvo.
Neki mentalnu snagu koriste kontinuirano, a jo vie njih je koristi nesvjesno, da ne
spominjem one koji je uope ne koriste. U principu je ne koriste zbog nedostatka
vrijednosti, kriterija, banalne lijenosti. Naprosto se preputaju dominantnoj struji svijesti i
kolektivnim idejama, miljenjima, svjetonazorima i hirovima.
No da se vratim na ono o emu sam govorio: kao to uz pomo naeg uma moemo
kreirati negativne fizike i psihike realnosti, tako moemo stvoriti pozitivne. Rekao bih
da je to ak i lake; ako uzmemo da smo postali toliko dobri u koritenju mentalne snage u
pogrenom smjeru, i to iz dana u dan - to je posljedino proizvelo realno iskustvo koje
nam teti.
Stvarni smo majstori u tome. Kad biste istu koliinu energije uloili u kreiranje
pozitivne stvarnosti, nemojte mislite da je ne biste kreirali jednakim tempom, ako ne i
bre. Jer uistinu duboko u sebi elimo da nam se dogodi vie dobrih nego loih stvari.
Samo to esto svoju mentalnu kreativnu mo koristimo na pogrean nain.
Postoje tri kljua koji nam omoguuju da kontroliramo svoju osobnost, ivot, ak i
sudbinu. Ta tri personalna modusa djelovanja definitivno kreiraju nau stvarnost, a to su
misao, rije i djelovanje.
Razmotrimo to se dogaa. Kada netko misli da nije zdrav ili da je bolestan (ak i
ako jest u tom trenutku), ne moe se prestati saalijevati i svima govori kako se loe
osjea, a u drutvu se onda i ponaa sukladno tome. Na primjer, bezvoljno ivi svoj ivot,
zatvara se u kuu, ne eli izlaziti, itd. Bolest se nepopravljivo uvukla u um (moda je,
zapravo vrlo vjerojatno, nesvjesno stvorena, mnogo je stvari u to ukljueno.)
To se toliko duboko ugnijezdi u umu da, nastavi li misliti i djelovati u skladu s time,
stvara breme koje e nositi cijeli ivot. A usput reeno, bit e to ivot konstantno lien
najvanijih stvari, a prepun pun patnje i muenja. No, mogue je promijeniti mentalitet,
nain gledanja na ivot i, naravno, samim time djelovanje i postupke.
Neki se moda pitaju: "A to ako je osoba bolesna zbog vanjskih okolnosti?"
Ostavimo na trenutak okolnosti, vanjske i unutarnje. Ovakvi ljudi, pa i ostali kad se
radi o tome, radi vlastite dobrobiti svoju kreativnu mo trebaju koristiti na pozitivan
nain, a ne tetiti sami sebi kao to obino ine.
Vi nasuprot tome trebate cijelom svijetu rei da se osjeate dobro. Recite svima da
se osjeate bolje i da svaki dan imate sve vie nade. Na kraju ete uistinu stvoriti i osjetiti
svoju vlastitu dragocjenu stvarnost.
C) Ponaaju se apatino, jadno, oevidno potvrujui "kako se loe osjeaju",
ponovno stvarajui bolest u svom umu, sada mnogo jau i konzistentniju.
Vi biste s druge strane trebali djelovati zadovoljno, sukladno onome to elite
postati i kreirati za sebe. Na kraju ete postati onakvi kakvi elite jer ete stvarati takvu
realnost svakim danom, svakom svojom milju, rijeju, gestom i postupkom. Sve je ovo
stvoreno zahvaljujui vama. Vi ak ne moete ni misliti da niste ono to ste odredili da
budete, jer ete uistinu to i postati.
Negativni ljudi svoju kreativnu mo koriste slabo ili nesvjesno, ali to ine
svakodnevno i konzistentno. To ine uistinu dobro. Slijedite ih u tome: inite to
svakodnevno i konzistentno, ali pozitivno. Uvijek gledajte naprijed jer svaki danje novi
svijet. Nemojte pokuati popraviti neto to imate, a ne svia vam se, jer bi to znailo da
gledate u prolost. Napravite radikalnu promjenu! Zamijenite svoje misli novim, boljim
mislima. Preobrazite se u svog najboljeg stvarnog prijatelja, svaki dan, pomognite sebi i
volite sebe onakvima kakvi jeste. Stvarajte! To znai gledati u budunost.
Stupajte svojim ivotnim putem kreirajui najbolju predodbu o sebi - najuzvieniju
sliku vlastite osobnosti. inite to neprekidno s ljubavlju i nadom.
Ne brinite za rezultate: oni e doi. I uvijek e biti povoljni za vas. Drugaije ne
moe biti.
O autoru
5/3, iako su u biti iste). 1 taj je zadatak izveo zavezanih oiju, za svega 8 minuta, nakon to
je samo jednom uo znaenje ploica (1999).
Drugom je prilikom u svega 9 minuta zapamtio 6 cijelih domino kompleta (168
ploica).
Devetog studenog 2003. godine u njemakom Starnbergu Ramn Campayo
uspostavio je 15 svjetskih rekorda u brzini zapamivanja, u etiri razliita zadatka.
Potukao je vlastite rekorde jedan za drugim u manje od sat vremena. Konani rekordi u
svakom zadatku bili su sljedei:
1) Zapamtio je 16-znani broj (7934625...) u jednoj sekundi. Na dananji dan
poveao je taj rekord na 19-znani broj.
2) Zapamtio je u svega jednoj sekundi binarni 30-znani broj (10010110...). Na
dananji dan poveao je taj rekord na 46-znani broj.
3) U dvije sekunde zapamtio je 42-znani binarni broj. Na dananji dan poveao je
taj rekord na 54-znani broj.
4) U 3 sekunde zapamtio je 48-znani binarni broj. Na dananji dan poveao je taj
rekord na 62-znani broj.
Kao to vidite, rezultati svih rekorda postupno se poboljavaju od natjecanja do
natjecanja. U svakom natjecanju u kojem je Ramn sudjelovao, svojim je vrhunskim
intelektualnim sposobnostima postigao nove rekorde.
Takoer, potukao je svjetske rekorde u zapamivanju 100-znanog broja u 50
sekundi i 1000-znanog broja u 15 minuta.
Na jednak nain pravilnim redoslijedom pamti popise rijetkih znakova, game s
golemom koliinom boja, prepoznaje ljude prema prethodno zapamenim DNA
strukturama, pamti tekstove cijelih knjiga razliitih anrova, itd.
Munjevito zapamivanje toliko dugakih nizova brojeva i podataka zahtijeva
vjetinu superbrzog itanja. Nije ni udo to je Ramn Campayo i u tom podruju postavio
svjetski rekord. On je ovjek koji ita najbre na svijetu. Prosjena ("svakodnevna") brzina
itanja Ramona Campayo vea je 2500 rijei u minuti, to je deseterostruko bre od
prosjenog studenta. No za potrebe natjecanja Ramn postie brzinu itanja vie od 4000
rijei u minuti, odnosno 70 rijei u sekundi!
Ramn Campayo je lan Meunarodnog drutva MENSA. Njegov je kvocijent
inteligencije (IQ) 194 boda i jedan je od najviih pokazatelja inteligencije u svijetu.
Svjetski je poznati strunjak u tehnikama uenja, itanja i pamenja; priprema
studente pouavajui ih tajnama uspjenog upravljanja vlastitim mentalnim
sposobnostima. Studenti koji su zavrili njegovi teajevi takoer postiu vrhunske
rezultate.
Autor je programa "Speed-Memory" (www.speed-memory.com) koji ujedinjuje i
koordinira svjetska prvenstva iz brzog pamenja.