Organizacija Gradjenja

Organizacija graenja
S A D R A J
1.
UVOD .................................................................................................................. 4
2.
OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI.... 6
3.
SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA ................................................................... 7

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
4.
INVESTICIONO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA............................................. 13
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
5.
RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA .................................................................. 20

LOKACIJSKA DOZVOLA ................................................................................... 21
POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ...................................................................... 23
GRAEVINSKA DOZVOLA ................................................................................ 24
UPORABNA DOZVOLA .................................................................................... 26
UPORABA I ODRAVANJE GRAEVINE .............................................................. 27
PRIMOPREDAJA GRAEVINE ........................................................................... 27
USTUPANJE GRAENJA GRAEVINE ......................................................... 29

6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
7.
IDEJNI PROJEKT ............................................................................................ 13

GLAVNI PROJEKT .......................................................................................... 14
IZVEDBENI PROJEKT ...................................................................................... 16
OZNAAVANJE PROJEKTA .............................................................................. 17
UVANJE PROJEKATA .................................................................................... 18
KONTROLA TEHNIKE DOKUMENTACIJE ........................................................... 18
GRAENJE I UPORABA GRAEVINE ........................................................... 20

5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
5.7.
6.
INVESTITOR .................................................................................................... 7
PROJEKTANT .................................................................................................. 8
REVIDENT ...................................................................................................... 9
IZVOA ...................................................................................................... 10
NADZORNI INENJER ..................................................................................... 11
JAVNI NATJEAJ ............................................................................................ 29

PRIKUPLJANJE PONUDA ................................................................................. 30
NEPOSREDNA POGODBA ................................................................................ 30
UGOVOR O GRAENJU ................................................................................... 30
TEHNIKA ORGANIZACIJA GRADILITA..................................................... 32

7.1. PRIPREMNI RADOVI ....................................................................................... 32
7.2. GRADILITE .................................................................................................. 33
7.3. ORGANIZACIJA OSOBLJA NA GRADILITU ......................................................... 36
7.3.1. Tehnika sluba gradilita ................................................................... 36
7.3.2. Opa sluba gradilita......................................................................... 38
7.3.3. Financijsko - materijalna sluba gradilita ........................................... 39
7.4. ORGANIZACIJA ADMINISTRACIJE NA GRADILITU ............................................... 39
7.4.1. Graevni dnevnik ................................................................................ 39
7.4.2. Graevna knjiga .................................................................................. 42
8.
OBRAUN RADOVA........................................................................................ 43
8.1.
8.2.
8.3.
9.
PRIVREMENE SITUACIJE ................................................................................. 43

OBRAUNSKA SITUACIJA ............................................................................... 43
OKONANA SITUACIJA ................................................................................... 43
TROKOVNIK .................................................................................................. 44
9.1.
9.2.
10.
DOKAZNICE MJERA ........................................................................................ 44

ANALIZA CIJENA ............................................................................................ 47
OBRAUN I NORMIRANJE RADOVA ......................................................... 49
10.1.
GRAEVINSKE NORME ............................................................................... 49
10.2.
ITANJE GRAEVINSKIH NORMI ................................................................... 49
10.3.
PRIMJERI PRIMJENE GRAEVINSKIH NORMI .................................................. 50
10.3.1.
Zemljani radovi (GN 200)................................................................. 50
10.3.2.
Zidarski radovi (GN 301).................................................................. 54
10.3.3.
Betonski i armirano betonski radovi (GN 400) ................................. 63
10.3.4.
Tesarski radovi ................................................................................ 80
11.
PRILOZI - GRAEVINSKE NORME ............................................................. 86
Literatura
Nada ajko, dipl. ing. gra.
1. Uvod
Graditeljstvo je u suvremenoj privredi znaajan segment materijalne proizvodnje.
Ono obuhvaa veliki broj razliitih aktivnosti vezanih za realizaciju novih objekata te
rekonstrukciju, adaptaciju i odravanje postojeih.
Karakteristike graditeljstva su:
1. Nepokretnost graevinskih objekata (objekt ostaje na mjestu izgradnje)
2. Sloenost i nedjeljivost objekata (vie katova, konstruktivnih elemenata,
dilatacija i nemogunost prenoenja dijelova objekta na drugo mjesto)
3. Vremensko trajanje izgradnje (od nekoliko mjeseci do vie godina, ovisno o
tehnolokom procesu, klimatskim uvjetima i dr.)
4. Uporaba velikih koliina materijala (agregata, veziva cementa, vapna i dr.)
5. Runo izvoenje radova (zidanje, betoniranje i dr.)
Ekonomino graenje (racionalna uporaba graevinskog materijala, izvoenje
objekata u ugovorenom roku i dr.) temeljna je obveza svakog izvoaa.
Za izgradnju je potrebno osigurati novana sredstva koja se zovu investicije. Objekt
izgraen tim sredstvima naziva se investicioni objekt. Pravna ili fizika osoba u ije
ime se gradi graevina i koja osigurava investicije zove se investitor.
Graditeljstvo, prema vrsti objekata, moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:
-
visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.)
niskogradnju (ceste, eljeznike pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)
Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepanka, Eiffelov toranj
Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja estanovac
Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku

Budui da planiranje i voenje investicija nije jednostavan posao potrebno je sve
radnje uskladiti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (u daljnjem tekstu
ZPUG), tehnikim propisima i standardima te Hrvatskim normama (HRN).
2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom ureenju i

gradnji
Dio Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZPUG) ureuje:
-
sustav prostornog ureenja i gradnje
nadlenosti tijela dravne vlasti, jedinica lokalne i podrune samouprave u

upravnim i drugim postupcima
upravni i inspekcijski nadzor
projektiranje
graenje
uporabu i uklanjanje graevine
tehnika svojstva
uporabljivost i promet graevnih proizvoda
ustrojstvo graevinske inspekcije i dr.
Dio Zakona o prostornom ureenju i gradnji odreuje:

-
sudionike u graenju i njihove meusobne obveze (investitor, projektant,

revident, izvoa i nadzorni inenjer
vrstu, opremu i kontrolu projekata
nain pribavljanja lokacijske, graevinske i uporabne dozvole
ureenje gradilita
dokumentaciju na gradilitu
uklanjanje graevine
inspekcijski nadzor
kaznene odredbe i dr.
Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati
bitne zahtjeve za graevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehnikim
propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima
odreenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su od
utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu.
Bitni zahtjevi za graevinu odnose se na:
1. Mehaniku otpornost i stabilnost
2. Zatitu od poara
3. Higijenu, zdravlje i zatitu okolia
4. Sigurnost u koritenju
5. Zatitu od buke
6. Utedu energije i toplinsku zatitu
3. Sudionici u gradnji objekta

Sudionici u gradnji su (Slika 1):
-
investitor
projektant
revident
izvoa
nadzorni inenjer
INVESTITOR
PROJEKTANT
- idejni projekt
- glavni projekt
REVIDENT
- pisano izvjee o
kontroli
glavnog
projekta
NADZORNI
INENJER
IZVOA
- javni natjeaj
- kontrolira graenje
- ugovor o graenju
- graenje objekta
- izvedbeni pr.
Slika 4. Sudionici u gradnji
3.1. Investitor
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina.
Izgradnja graevine proizlazi iz ljudskih potreba i pri tome se mora voditi rauna da je
graevina sastavni dio prostora u kome se gradi. Okolni prostor e utjecati na
funkcioniranje graevine, kao to e i graevina utjecati na prostor u kome se nalazi.
Graevina projektiranjem treba biti prilagoena potrebama korisnika. Zato su
dunosti i obveze investitora mnogobrojne:
-
odreuje mjesto i namjenu graevine
pribavlja zemljite na kome e se graevina graditi
organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije
pribavlja sve dozvole za graenje i uporabu graevine
bira izvoaa radova za graenje
organizira struni nadzor nad graenjem
osigurava novana sredstava za graenje.
Slika 5. Novana sredstva za graenje

Ako je investitor ujedno i izvoa radova, tada struni nadzor nad graenjem mora
povjeriti drugoj osobi ovlatenoj za provedbu strunog nadzora graenja.
U sluaju da je investitor fizika osoba (diplomirani inenjer ili inenjer odgovarajue
struke s poloenim strunim ispitom) moe jednom u pet godina za svoje potrebe
obavljati struni nadzor i projektirati stambene i stambeno-poslovne zgrade bruto
graevinske povrine do 400 m2 ili jednostavne graevine (do 15 m2).
3.2. Projektant
Projektant je fizika osoba ovlatena za projektiranje. To znai da nosi strukovni
naziv ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer sukladno Zakonu i posebnim
propisima.
Ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni inenjer, stjee pravo na samostalno obavljanje
poslova projektiranja upisom u Imenik ovlatenih arhitekata, odnosno Imenike
ovlatenih inenjera Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Slika 6. Projektant
Projektant moe obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajednikom uredu,

projektantskom drutvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost
projektiranja.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata tada je glavni projektant odgovoran je
za primjenu propisa, cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata. Bez njegove
suglasnosti ne usvaja se niti mijenja bilo kakvo projektno rjeenje.
Glavnog projektanta odreuje investitor.
Projektant ne moe biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvoa na istoj
graevini.
Prije izrade projekta, investitor i projektant zakljuuju ugovor o projektiranju. Ugovor
regulira njihove meusobne odnose, predmet ugovaranja, cijenu izrade projektne
dokumentacije, rok zavretka izrade projekta te druge obveze.
Obveza projektanta je da izradi projekt graevine:
-
koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise
u skladu s lokacijskom dozvolom i
koji ispunjava bitne zahtjeve za graevinu
Prava projektanta su:

-
da zahtijeva izvoenje graevine prema odobrenom projektu
da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vriti bez njegove suglasnosti
da provodi projektantski nadzor izvoenja graevine, ako je takav nadzor

predvien glavnim projektom
3.3. Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata.
To moe biti osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja u podruju kontrole
projekta.
Slika 7. Revident
10
Kontrolu projektne dokumentacije moe obavljati diplomirani inenjer s najmanje

deset godina radnog iskustva u projektiranju znaajnih graevina i koji je na neki
drugi nain unaprijedio tehniku struku.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar na prijedlog
povjerenstva. Ovo povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
Revident ne moe obavljati kontrolu projekta u ijoj je izradi sudjelovao ili ako je taj
projekt izradila pravna osoba kod koje je zaposlen.
On je odgovoran da projekt ili dio projekta, za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno
izvjee, zadovoljava zahtjeve ZPUG-a, posebne zakone i druge tehnike propise.
3.4. Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja ispunjava
uvjete za obavljanje djelatnosti graenja u skladu sa zakonom (ZPUG).
Izvoa je duan:
-
graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja ili
potvrdom na glavni projekt ili
graditi u skladu s graevinskom dozvolom.
Slika 8. Izvoai radova

Osim toga, izvoa radova:
-
moe povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje

ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje i obavljanje poslova
treba radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu
(mehanika otpornost i stabilnost; zatita od poara; higijena, zdravlje i zatita
okolia; sigurnost u koritenju; zatita od buke; uteda energije i toplinska
zatita, i drugo)
11
treba ugraivati graevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om
Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda,

dokaze o sukladnosti ugraene opreme, isprave o sukladnosti odreenih
dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i dokaze kvalitete izdane od
za to ovlatenih tijela
sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja

graevine
voditi svu potrebnu tehniku dokumentaciju, a obvezno graevni dnevnik
imenovati inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne

osobe koja vodi graenje ili izvodi pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa
koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i taj izvoa imenuje glavnog
inenjera gradilita.
Glavni izvoa mora izvoditi najmanje polovicu predvienih radova na toj graevini.
Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa,
odnosno voditelj odreene vrste radova, ako ispunjava uvjete za obavljanje tih
poslova po posebnom zakonu.
Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost
radova na graevini. Takoer, je odgovoran za primjenu propisa kojima se ureuje
sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja graevine.
3.5. Nadzorni inenjer
Nadzorni inenjer je fizika osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora graenja
u ime investitora. To znai da nosi strukovni naziv ovlateni arhitekt ili ovlateni
inenjer sukladno posebnom zakonu.
Ovlateni arhitekt, odnosno ovlateni inenjer, stjee pravo na samostalno obavljanje
poslova strunog nadzora graenja upisom u Imenik ovlatenih arhitekata, odnosno
Imenike ovlatenih inenjera Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Nadzorni inenjer ne moe biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvoa na istoj
graevini.
Slika 9. Nadzorni inenjer
12
Nadzorni inenjer duan je:

-
nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,

graevinskom dozvolom i potvrenim glavnim projektom
utvrditi da li je iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje

geodetskih poslova
utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje poslova graenja
kontrolirati postupke u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete

odreenih dijelova graevine
pravodobno upoznati investitora, a po potrebi graevinsku i druge inspekcije,

sa svim nepravilnostima i poduzetim mjerama
sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine
kontrolirati i potpisivati svu potrebnu tehniku dokumentaciju, a obvezno

graevni dnevnik
Struni nadzor graenja zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za
poljoprivrednu djelatnost ija bruto povrina nije vea od 600 m2 provodi se samo u
odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te utede
energije i toplinske zatite.
Ako se na odreenoj graevini izvodi vie vrsta radova ili su radovi veeg opsega,
struni nadzor moe provoditi vie nadzornih inenjera, ali se tada mora imenovati
glavni nadzorni inenjer.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost
strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu
radova.
13
4. Investiciono-tehnika dokumentacija
Investitor je duan izradu projektne dokumentacije ustupiti projektantu.
Projektna dokumentacija se radi na osnovi projektnog zadatka koji daje investitor
(opi podaci o investitoru, podaci o graevini i drugo).
Ovisno o vrsti i namjeni graevine odnosno vrsti radova koji se izvode tehnika
dokumentacija sadri odgovarajue projekte (arhitektonske i graevinske, projekte
raznih instalacija, projekte unutranjeg i vanjskog ureenja i druge).
Svaki od ovih projekata sadri:
-
tehniki opis
razne vrste prorauna (statiki, fizikalni, energetski i druge)
dokaznicu mjera i trokovnik
nacrte (tlocrti, presjeci, proelja, detalji za izvoenje radova, razne sheme i

drugo).
Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju u tri faze, koje se ne rade
istovremeno, nego jedna za drugom. Te faze su:
-
idejni projekt
glavni projekt
izvedbeni projekt.
Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadravati sve propisane dijelove i
mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava
bitne zahtjeve i uvjete iz ZPUG-a.
4.1. Idejni projekt
Idejni projekt radi se na osnovi projektnog zadatka.
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju
osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko
rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi.
Ovakav idejni projekt slui za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta.
Idejni projekt koji slui za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja mora sadravati
podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Idejni projekt koji ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine uz idejno-tehniko
sadri i tehnoloko rjeenje (idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje) u skladu s
objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente, slui za izdavanje
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska dozvola.
14
Slika 10. Idejni projekt - situacija

Koji je sadraj idejnog projekta?
Idejni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
-
nacrte, izraene u mjerilu 1:200
izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim

susjednim graevinama
tehniki opis
podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova
pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja za stabilnost i mehaniku otpornost,

zatitu od poara, opskrbu vodom, odvodnju, nain prikljuenja na prometnicu,
promet u mirovanju i dr.
Idejni projekt zajedno s rjeenjem o uvjetima graenja ili lokacijskom dozvolom

duan je trajno uvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik.
4.2. Glavni projekt
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko
rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te drugih
zahtjeva prema ZPUG-u i posebnim propisima.
Glavni projekt mora u pogledu lokacijskih uvjeta biti usklaen s idejnim projektom.
15
Slika 11. Glavni projekt

Ukoliko glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu je duan
dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta
s idejnim projektom.
Tek po dobivanju pozitivnog miljenja investitor moe podnijeti zahtjev za potvrdu
glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu.
U sluaju neusklaenosti ova dva projekta, projektant idejnog projekta duan je
negativno miljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta
odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
Koje projekte moe sadravati glavni projekt?
Glavni projekt, ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
-
arhitektonski projekt
graevinski projekt
elektrotehniki projekt
strojarski projekt
geodetski projekt
projekt temeljenja
krajobrazni projekt i drugi.
Gore nabrojani projekti moraju sadravati:

-
podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu
projektirani vijek uporabe graevine i
uvjete za njezino odravanje
Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine kod kojih je

potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na
meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane kontrole
revidenta.
16
Koji je sadraj glavnog projekta?

Glavni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
-
nacrte, izraene u mjerilu 1:100
tehniki opis
podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova
razne vrste prorauna (statike, hidraulike, energetske i fizikalne) kojima se

ispunjavaju tehnika svojstva bitna za graevinu
elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu
izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim

susjednim graevinama i dr.
Sadraj projekata propisuje ministar pravilnikom.

Glavni projekt za graevine kod kojih su objedinjeni uvjeti zatite okolia prema
posebnim propisima sadri i tehniko-tehnoloko rjeenje.
Projektant glavnog projekta moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi
graenja, to mu investitor pravodobno mora omoguiti.
O izvrenom pregledu radova projektant se oituje upisom u graevni dnevnik
graevine.
Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli
projekt.
Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno graevinskom
dozvolom duan je trajno uvati investitor odnosno njegov pravni slijednik.
4.3. Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom.
Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Koji je sadraj izvedbenog projekta?
Izvedbeni projekt sadri sve to i glavni projekt samo to su nacrti izraeni u mjerilu
1:50 (tzv. ''palirski crtei'' gdje su mjere upisane bez buke, od opeke do opeke) i
detalje nacrtane u mjerilu 1:10, 1:5, 1:2, 1:1.
Iznimno se u drugom primjerenom mjerilu mogu raditi izvedbeni projekti
infrastrukturnih i industrijskih graevina.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina, ukoliko ZPUG-om ili nekim
propisom donesenim na temelju ovog zakona nije drukije odreeno.
17
Slika 12. Izvedbeni projekt

Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je
duan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije poetka graenja, odnosno
izvoenja odreenih radova na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog
projekta s glavnim projektom.
U sluaju neusklaenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta duan je
negativno miljenje dostaviti Ministarstvu koje je izdalo potvrdu glavnog projekta
odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija bruto povrina nije vea od
400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina
nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine.
Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i
dopunama (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni slijednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
4.4. Oznaavanje projekta
Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, razni prorauni, svaki list nacrta i
drugo) moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na
graevinu za koju su izraeni. U sastavnici, na nacrtu, upisuju se sljedei podaci:
-
naziv graevine
naziv ili ime investitora
naziv projektanta (projektantskog ureda) koji je izradio projekt
ime, potpis i otisak peata projektanta, odnosno glavnog projektanta
sadraj nacrta
mjerilo
datum izrade i dr.
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani

sastavnih dijelova.
tako da se onemogui zamjena
18
Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem

materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je
onemoguena promjena njihova sadraja.
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba
kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje
ministar pravilnikom.
4.5. uvanje projekata
Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.
Nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, duno je uvati idejni projekt i
lokacijsku dozvolu.
Idejni projekt zajedno s rjeenjem o uvjetima graenja ili lokacijskom dozvolom
duan je trajno uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik.
Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
Ministarstvo je duno trajno uvati glavni projekt i graevinsku dozvolu.
Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno graevinskom
dozvolom duan je trajno uvati investitor odnosno njegov pravni sljednik.
Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i
dopunama (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni slijednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
4.6. Kontrola tehnike dokumentacije
Kontrola tehnike dokumentacije provodi se na glavnom projektu.
Kontrolu obavlja revident.
Ovisno o vrsti graevine ova kontrola mora se obaviti glede:
-
mehanike otpornosti i stabilnosti
zatite od buke
utede energije i toplinske zatite
higijene, zdravlja i zatite okolia
O ovoj kontroli revident je duan sastaviti pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta
na propisan nain.
Revident u pisanom izvjeu moe zahtijevati da:
-
prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu tog dijela izvedbenog
projekta
obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja
19
Investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu ovih kontrola i

pregleda.
O kontroli izvedbenog projekta revident je duan sastaviti dodatak pisanog izvjea.
O izvrenom pregledu radova revident se oituje upisom u graevni dnevnik
graevine.
20
5. Graenje i uporaba graevine

Graenju graevine moe se pristupiti pribavljanjem potrebnih dozvola za graenje.
To su, ovisno o vrsti, veliini i znaaju graevine:
-
rjeenje o uvjetima graenja
lokacijska dozvola
potvrda glavnog projekta
graevinska dozvola.
Za graevine ija bruto povrina nije vea od 400 m2, za zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina nije vea od 600 m2 i
jednostavne graevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rjeenje za obavljanje
djelatnosti, ali tek nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Uporabi graevine za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili graevinska
dozvola moe se pristupiti pribavljanjem uporabne dozvole.
Navedene dozvole izdaju nadleni uredi upanija, Grad Zagreb ili Ministarstvo.
5.1. Rjeenje o uvjetima graenja
to je rjeenje o uvjetima graenja?
Dokument (upravni akt) koji zamjenjuje lokacijsku i graevinsku dozvolu.
Na temelju njega se moe zapoeti graenje graevine, uz uvjet da se izradi glavni
projekt graevine.
Kada je potrebno rjeenje o uvjetima graenja?
Rjeenje o uvjetima graenja potrebno je kada se grade:
-
zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m2 i
zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina

nije vea od 600 m2.
Rjeenje o uvjetima graenja izdaje se za graenje cijele graevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja?
Investitor podnosi zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja prilau se:
-
3 primjerka idejnog projekta izraenog u skladu s prostornim planom
posebni uvjeti tijela dravne uprave ako se radi o kulturno povijesnim

objektima
dokaz o pravu graenja na zemljitu.
21
to je dokaz o pravu graenja na zemljitu?

-
izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj

prava graenja
ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje investitor ima pravo
vlasnitva, graenja ili slunosti
ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine o zajednikom graenju ili

rekonstrukciji
ugovor o koncesiji i dr.
Tko izdaje rjeenje o uvjetima graenja i u kojem roku?

Rjeenje o uvjetima graenja izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno
Grada Zagreba.
Rjeenje se izdaje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadleno tijelo e odrediti investitoru
primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta.
Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadleno upravno tijelo
odbiti e zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja.
Koliko dugo vai rjeenje o uvjetima graenja?
Rjeenje o uvjetima graenja vai 2 godine od dana pravomonosti rjeenja.
Ako u roku od 2 godine investitor ne pristupi graenju ovo rjeenje prestaje vaiti.
Vaenje ovog rjeenja moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu promijenili
uvjeti pod kojima je ono izdano.
Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.
5.2. Lokacijska dozvola
to je lokacijska dozvola?
Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt) koji se izdaje za svaki zahvat u
prostoru, osim objekata koji su obuhvaeni rjeenjem o uvjetima graenja.
Izdaje se na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZPUG).
Na temelju lokacijske dozvole moe se zapoeti graenje graevine, uz uvjet da se
pribavi potvrda glavnog projekta graevine.
22
Kada je potrebna lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola je potrebna za sve graevine osim za:
-
zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m2

nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine.
Tko podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilau se:
-
3 primjerka idejnog projekta izraenog u skladu s prostornim planom
izvod iz katastarskog plana
posebni uvjeti tijela dravne uprave ako se radi o kulturno povijesnim

objektima.
Tko izdaje lokacijsku dozvolu i u kojem roku?

Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba.
Za zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija, odnosno Grad Zagreb ili
Dravu, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Upravno tijelo upanije odnosno Grada Zagreba izdaje lokacijsku dozvolu u roku od
30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, dok Ministarstvo istu izdaje u roku od 60
dana.
odbiti e zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Slika 13. Lokacijska dozvola
23
Koliko dugo vai lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine investitor ne podnese zahtjev za izdavanje potvrde glavnog
projekta, odnosno graevinske dozvole nadlenom upravnom tijelu, odnosno
Ministarstvu lokacijska dozvola prestaje vaiti.
Vaenje lokacijske dozvole moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu promijenili
uvjeti pod kojima je lokacijska dozvola izdana.
Nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, duno je uvati idejni projekt i
lokacijsku dozvolu.
5.3. Potvrda glavnog projekta
to je potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta je dokument na temelju kojega se moe zapoeti graenje
onih graevina za koje je lokacijsku dozvolu izdalo nadleno upravno tijelo upanije,
odnosno Grada Zagreba.
Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.
Kada je potrebna potvrda glavnog projekta?
Potvrda glavnog projekta izdaje se za sve graevine osim za:
-
zgrade ija bruto povrina nije vea od 400 m2

nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine,
zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija, odnosno Grad
Zagreb ili Dravu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.
Tko podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta?

Investitor podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta prilau se:
-
3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske

dozvole
pisano izvjee revidenta o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta

potrebna
elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne

i druge elaborate
ovjereni parcelacijski elaborat
24
Tko izdaje potvrdu glavnog projekta i u kojem roku?

Potvrdu glavnog projekta izdaje nadleno upravno tijelo upanije, odnosno Grada
Zagreba.
Upravno tijelo upanije odnosno Grada Zagreba izdaje potvrdu glavnog projekta u
roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
odbiti e zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta.
Koliko dugo vai potvrda glavnog projekta?
Potvrda glavnog projekta vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine od dana izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ne
pristupi graenju, potvrda glavnog projekta prestaje vaiti.
Vaenje potvrde glavnog projekta moe se produiti jo za 2 godine, ako se nisu
promijenili uvjeti pod kojima je potvrda glavnog projekta izdana.
Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnog
projekta.
5.4. Graevinska dozvola
to je graevinska dozvola?
Graevinska dozvola je dokument (upravni akt) na temelju kojega se moe zapoeti
graenje graevine.
Graenju graevina moe se pristupiti uz uvjet da je graevinska dozvola
pravomona.
Kada je potrebna graevinska dozvola?
Graevinska dozvola je potrebna za sve graevine za koje je Ministarstvo izdalo
lokacijsku dozvolu (za zahvate u prostoru koji obuhvaaju dvije ili vie upanija,
odnosno Grad Zagreb ili Dravu).
Tko podnosi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?
Investitor podnosi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole.
25
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole prilau se:

-
3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske

dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole
pisano izvjee revidenta o kontroli glavnog projekta
pisano izvjee o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima
elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne

i druge elaborate
ovjereni parcelacijski elaborat
Slika 14. Graevinska dozvola

Tko izdaje graevinsku dozvolu i u kojem roku?
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitka
urednog zahtjeva.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo e odrediti investitoru
Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku Ministarstvo e odbiti
zahtjev za izdavanje graevinske dozvolu.
Koliko dugo vai graevinska dozvola?
Graevinska dozvola vai 2 godine od dana pravomonosti.
Ako u roku od 2 godine od dana pravomonosti graevinske dozvole investitor ne
pristupi graenju, graevinska dozvola prestaje vaiti.
Vaenje graevinske dozvole moe se produiti jednom za jo 2 godine, ako se nisu
promijenili uvjeti pod kojima je graevinska dozvola izdana.
Ministarstvo je duno trajno uvati glavni projekt i graevinsku dozvolu.
26
5.5. Uporabna dozvola

to je uporabna dozvola?
Uporabna dozvola je dokument na osnovi kojeg se moe poeti koristiti graevina.
Uporabna dozvola je potrebna da katastarski ured evidentira graevinu u
katastarskom operatu.
Kada je potrebna uporabna dozvola?
Uporabna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je bila potrebna potvrda
glavnog projekta ili graevinska dozvola.
Za graevine ija bruto povrina nije vea od 400 m2, za zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto povrina nije vea od 600 m2 i
jednostavne graevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rjeenje za obavljanje
djelatnosti, ali tek nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Tko podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole?
Investitor, odnosno vlasnik graevine podnosi zahtjev za izdavanje uporabne
dozvole.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilae se:
-
preslika potvrde glavnog projekta ili konane graevinske dozvole
podaci o sudionicima u gradnji
pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine
Tko izdaje uporabnu dozvolu i u kojem roku?

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgraenu graevinu za koju je izdalo
graevinsku dozvolu.
Uporabnu dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo za izgraenu graevinu za koju je
izdalo potvrdu glavnog projekta.
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo u roku od 30
dana od obavljenog tehnikog pregleda, ako je miljenje povjerenstva za tehniki
pregled pozitivno.
U sluaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo odnosno nadleno upravno
tijelo e odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta.
Uporabna dozvola se nee izdati ako je:
-
graevina izgraena bez graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog

projekta
27
ako graevina ne odgovara graevinskoj dozvoli, odnosno potvrdi glavnog

projekta
ako se u roku od 90 dana od dana zavretka tehnikog pregleda ne otklone

nedostaci koji utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.
Tehniki pregled graevine

Tehniki pregled graevine Ministarstvo je duno obaviti u roku od 60 dana, a
nadleno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadleno
upravno tijelo.
O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda Ministarstvo, odnosno nadleno
upravno tijelo duno je obavijestiti investitora, a investitor je duan osigurati
nazonost sudionika u gradnji.
O tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i miljenje lanova
povjerenstva o tome da li se izgraena graevina moe koristiti ili se prethodno
moraju otkloniti utvreni nedostatci ili se ne moe izdati uporabna dozvola.
Zapisnik o tehnikom pregledu se dostavlja Ministarstvu odnosno nadlenom
upravnom tijelu.
Investitor je duan pripremiti i dati na uvid povjerenstvu za tehniki pregled svu
potrebnu dokumentaciju koju tijekom graenja izvoa mora imati i voditi na
gradilitu, razne isprave o sukladnosti odnosno dokaze o kvaliteti graevine i dr.
5.6. Uporaba i odravanje graevine
Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik graevine odgovoran je
za njeno odravanje.
Odravanjem graevine trebaju se osigurati bitni zahtjevi za graevinu (mehanika
otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zdravlje i zatita okolia, sigurnost
u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita).
O odravanju graevine vodi se posebna dokumentacija.
5.7. Primopredaja graevine
Primopredaja graevine obavlja se izmeu investitora i izvoditelja nakon to se
dobije uporabna dozvola.
O primopredaji graevine se vodi zapisnik.
Zapisnikom se mora konstatirati poetak i zavretak graenja (ovi podaci se uzimaju
iz graevnog dnevnika), radi eventualnih plaanja premija ili naplate penala ili
gospodarske tete.
28
Takoer se mora konstatirati kvaliteta izvedenih radova. U sluaju nekvalitetnog

izvoenja pojedine vrste rada investitor ima pravo zadrati dio sredstava nepovratno,
od vrijednosti tih pozicija radova.
Izvoa radova je duan ukloniti sve privremene i pomone objekte sa lokacije
gradilita.
Nakon ovoga radi se okonana situacija za naplatu radova na objektu.
29
6. Ustupanje graenja graevine

Ustupanje graenja graevine, odnosno izvoenja pojedinih radova obavlja se putem
javnog natjeaja, putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom.
Uvjete javnog natjeaja i uvjete za prikupljanje ponuda, kriterije za podobnost kao i
za izbor najpovoljnije ponude utvruje investitor.
Investitor je duan omoguiti svim ponuaima da pod istim uvjetima daju svoju
ponudu.
Svi investitori koji koriste sredstva iz dravnog, upanijskog ili lokalnog prorauna
duni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova
na izvoenje.
6.1. Javni natjeaj
Javni natjeaj se objavljuje u Narodnim novinama ili nekom dnevnom listu (Veernji
list, Jutarnji list, Vjesnik, ).
Ponudu mogu dati samo izvoai koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje
djelatnosti graenja.
Na javni natjeaj izvoa treba dostaviti, osim trokovnika (cijena graenja
graevine) i druge podatke o sebi, a koji mogu biti:
-
izvod iz sudskog registra
izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)
potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava
popis mehanizacije predviene za izvoenje radova
popis radne snage i inenjersko tehnikog kadra
popis izvedenih objekata s referencama.
Najpovoljnijom ponudom se smatra ona koja je najpovoljnija u pogledu uvjeta

navedenih u natjeaju.
Prilikom donoenja odluke o izboru izvoaa investitor je duan pridravati se
objavljenih kriterija i u zakonskom roku od donoenja odluke mora obavijestiti sve
sudionike o izboru najpovoljnijeg ponuaa kao i razloge koji su doprinijeli da ga se
ocjeni kao najpovoljnijeg.
Svi korisnici sredstava dravnog, upanijskog ili lokalnog prorauna duni su
primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na
izvoenje putem javnog natjeaja, koji se moe provesti ako su pravodobno
primljene najmanje tri ponude.
Nakon izbora izvoaa sklapa se ugovor o graenju izmeu investitora i izvoaa.
30
6.2. Prikupljanje ponuda

Kod ovog naina izbora izvoaa investitor ima dvije mogunosti:
1. da neposredno pozove podobne izvoae i da mu oni daju svoje ponude trokovnik
2. da prethodno provede natjeaj o podobnosti izvoaa, tj. da izvoai dostave
sljedee podatke o svojoj podobnosti, kao npr.:
-
izvod iz sudskog registra
izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2)
potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava
popis mehanizacije predviene za izvoenje radova
popis radne snage i inenjersko tehnikog kadra
popis izvedenih objekata s referencama.
Nakon izbora nekoliko najpodobnijih, oni daju svoje ponude trokovnik.

Biramo najprihvatljivijeg s obzirom na dane uvjete i s njim sklapamo ugovor o
graenju.
6.3. Neposredna pogodba
Ako je investitor fizika osoba, onda ustupanje graenja graevine, odnosno
izvoenje pojedinih radova moe ugovoriti neposredno sa izvoaem.
Neposrednom pogodbom mogu se ugovoriti hitni radovi prije ili poslije nastupanja
elementarne nepogode (poplava, potres, poar i dr.) ili druge vie sile (rat).
6.4. Ugovor o graenju
Nakon izbora izvoaa radova investitor zakljuuje pisani ugovor o graenju sa
izvoaem.
Elementi ugovora o graenju su:
1. Ugovorne strane (investitor i izvoa) s punim adresama
2. Predmet ugovaranja (ugovorni objekt ili vrsta radova)
3. Ugovorna cijena (po jedinici mjere ili sistem ''klju u ruke'')
4. Rok poetka i zavretka graenja
5. Obveze investitora (glede zemljita, tehnike dokumentacije, plaanja
izvedenih radova, imenovanje nadzornog inenjera i dr.)
6. Obveze izvoaa (kvalitetno izvoenje radova, potivanje rokova graenja
kazne: penali, gospodarska teta; premije, voenje tehnike dokumentacije,
imenovanje odgovornog voditelja radova i dr.)
31
7. Garantni rok za izvedene radove i ugraenu opremu

8. Postupanje u sluaju spora (mirenje, utvrivanje nadlenog suda - opinski,
trgovaki i dr.)
Ugovor se radi u dovoljnom broju primjeraka od kojih svaka strana dobiva jednak broj
primjeraka.
Ugovor potpisuju ovlatene osobe ugovornih strana.
Bez obzira na nain ustupanja radova, u pogledu obrauna i plaanja postoji vie
razliitih naina ugovaranja.
Obraun po jedininim cijenama
Radovi se ugovaraju prema priblinoj dokaznici mjera
u trokovniku, s tim da se tijekom graenja
obraunavaju stvarno izvedene koliine koje se upisuju
u graevnu knjigu.
Jedinine cijene su nepromjenjive.
Vrijednost graevine dobije se mnoenjem stvarnih
koliina radova s ugovorenom jedininom cijenom.
Sistem ''klju u ruke''
Radovi se ugovaraju na osnovi definirane projektne dokumentacije
koju izvoa prije ugovaranja moe pogledati i prekontrolirati
koliine predvienih radova u dokaznici mjera.
U svojoj ponudi izvoa daje ukupan iznos za koji se obvezuje da
e izvesti graevinu.
Tijekom izvoenja radova investitora ne zanimaju stvarne koliine izvedenih radova,
nego samo da radovi odgovaraju uvjetima i zahtjevima investiciono tehnike
dokumentacije.
Nepredvieni (vantrokovniki) radovi
Ugovorom treba biti preciziran nain utvrivanja jedinine cijene za nepredviene
(vantrokovnike) radove (bruto satnice radnika, cijene materijala na dan ugradbe,
faktor poduzea i drugo).
32
7. Tehnika organizacija gradilita

Da bi se graenje nekog objekta moglo uspjeno obavljati, u predvienom opsegu i
roku, treba prethodno obaviti niz tehnikih, ekonomskih, komercijalnih i financijskih
predradnji, tj. treba se obaviti kompletna priprema ili organizacija graenja.
Tehnika priprema ili organizacija gradilita obuhvaa osposobljavanje, ureenje,
organiziranje gradilita, kako bi se graenje normalno odvijalo.
Tehnoloka priprema ili organizacija graenja ima zadatak da postavi graenje
na nain koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom sustavu konstrukcije,
raspoloivim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i ugovorenim
rokovima zavretka graevine.
Sistematska priprema je osnovni preduvjet za ekonomino i brzo graenje. Da bi se
omoguilo takvo graenje radi se projekt organizacije graenja.
Projekt organizacije graenja obuhvaa puno elemenata u obliku crtea, grafikona,
prorauna, naputaka i dr.
Prva faza ovog projekta je projekt organizacije gradilita, odnosno projekt tehnike
pripreme i ureenja gradilita.
Operativni plan graenja je grafiki prikaz planiranog tijeka graenja sa prikazom
vremena trajanja pojedinih radova, njihovim poetkom, zavretkom i opsegom.
7.1. Pripremni radovi
Pod pripremnim radovima podrazumijevaju se radovi koji su neophodni da se
gradilite osposobi za graenje prema projektu organizacije graenja.
Prije poetka bilo kakvih radova investitor je duan, najkasnije u roku od 8 dana prije
poetka graenja, Ministarstvu odnosno nadlenom upravnom tijelu, graevinskoj
inspekciji i inspekciji rada, prijaviti u pisanom obliku poetak graenja.
Pod pripremnim radovima smatraju se:
-
raiavanje i planiranje terena
ureenje gradilinih cesta (pristupne i gradiline)
osvjetljenje gradilita i pogonska energija
instalacija vodovoda i kanalizacije
telefonske instalacije
privremeni objekti - za smjetaj i prehranu radnika, za urede tehnikog

osoblja, za smjetaj materijala i alata i dr.. Za ove objekte rade se tipske
barake ili su za tu namjenu proizvedeni kontejneri.
Smjetaj materijala potrebno je osigurati prema vrstama materijala razliite

uvijete skladitenja. Npr. zatvorena skladita se rade za smjetaj sitnijeg i
osjetljivog materijala (cement); nadstrenice za smjetaj drvene grae, razne
opreme i mehanizacije; boksovi za ljunak; otvorena skladita na koja se
smjeta materijal ili gotovi elementi (opeka, armatura, oplata itd.).
33
7.2. Gradilite
Gradilite je prostor na kojem se gradi graevina i prostor oko graevine koji je
potreban da bi se pravilno organizirao tehnoloki proces graenja.
Ovaj prostor mora biti ograen, osvijetljen i na njemu su smjeteni pomoni,
privremeni i drugi objekti potrebni za vrijeme graenja, razne deponije materijala,
prometnice, sve potrebne instalacije, i sve ostalo to zahtijeva proces graenja.
Na gradilitima koja se proteu na velikim prostorima (prometnice, dalekovodi i dr.) i
koja se ne mogu ograditi postavljaju se odreeni prometni znakovi ili se na drugi
nain oznai zabrana pristupa ljudi na gradilite.
Ograivanje gradilita treba izvesti tako da se ne ugroze prolaznici.
Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri podatke o investitoru,
projektantu, izvoau i nadzoru, nazivu i vrsti graevine koja se gradi, nazivu tijela
koje je izdalo akt na temelju kojega se gradi (klasa, urudbeni broj, datum izdavanja i
pravomonosti) i dr.
Slika 15. Gradilina ploa s potrebnim podacima

U sklopu projekta organizacije graenja radi se shema gradilita koja ujedno
predstavlja i gradiline mjere zatite na radu.
Shemom gradilita moraju biti obuhvaeni sljedei objekti:
-
ograda oko gradilita
svi prikljuci neophodni za odvijanje graevinskog procesa (vodovod i

kanalizacija, elektroinstalacija, telefon, )
prostor za uvara
34
prostor za tehniko osoblje gradilita (voditelj graenja, pomonici voditelja

graenja, graevinski poslovoa, nadzorni inenjer i dr.)
prostori za garderobe radnika
sanitarni vorovi
prostori za prehranu
priruna skladita za sitni alat i materijal
nadstrenice za tesare i armirae
prostor za smjetaj skele i oplate
prostor za smjetaj armature
prostor za smjetaj ostalog graevinskog materijala
skladita za cement i vapno
prostor za agregat (boksovi za frakcije)
prostor za odlaganje humusa
gradiline ceste
dizalice
pretovarni silosi za beton i dr.
35
36
7.3. Organizacija osoblja na gradilitu

Osoblje na nekom gradilitu je uglavnom podijeljeno prema poslovima koje obavlja
na:
-
tehniku slubu gradilita
opu slubu gradilita
financijsko - materijalnu slubu gradilita
7.3.1.
Tehnika sluba gradilita
Tehniku slubu ine:

1. voditelj radova (ef gradilita)
2. pomonik voditelja radova (jedan ili vie)
3. graevinski poslovoa
4. radnici
5. voditelj mehanizacije
6. voditelj laboratorija
7.3.1.1 Voditelj radova
Voditelj radova je osoba koja mora imati odgovarajuu kolsku spremu i poloen
struni ispit, prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji.
On je najodgovornija osoba na gradilitu.
On je veza izmeu investitora i izvoaa.
Njegove dunosti su da:
-
potpisuje svu tehniku i financijsko - materijalnu dokumentaciju (graevni

dnevnik, graevnu knjigu, situacije, razne raune i dr.)
vodi rauna da se objekt izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u

ugovorenom roku
surauje s pomonicima, poslovoama i drugim osobljem na gradilitu
radi obraunske naloge i situacije
pravovremeno naruuje materijal, mehanizaciju te da osigura potrebnu radnu

snagu za izvoenje radova
odgovoran je za disciplinu na gradilitu
provodi mjere zatite na radu
i drugo odreeno Zakonom ili podzakonskim aktom.
37
7.3.1.2 Pomonik voditelja radova

Pomonik voditelja radova je osoba koja mora imati odgovarajuu kolsku spremu i
poloen struni ispit, prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji.
Mora u potpunosti poznavati problematiku gradilita tako da u svakom trenutku moe
zamijeniti voditelja radova.
Njegove dunosti su da:
-
kontrolira rad obrtnika (kooperanata)
obraunava radne naloge brigada
vodi graevnu knjigu i graevni dnevnik, ali ih ne potpisuje
prikuplja podatke za graevnu knjigu
radi mjesene (privremene) situacije
rjeava sve nejasnoe iz projekta zajedno sa gra. poslovoama
provodi i kontrolira mjere zatite na radu
i druge poslove odreene unutarnjom organizacijom izvoaa radova.
7.3.1.3 Graevinski poslovoa

Na gradilitu moemo imati glavnog i pomone graevinske poslovoe.
Glavni poslovoa odgovoran je za organizaciju i kvalitetu strunih poslova na
gradilitu te za rad brigada.
Moe rukovoditi sa vie brigada (jedna brigada ima deset do dvanaest radnika)
ovisno o sloenosti graevine.
Duan je:
-
stalno biti na gradilitu
voditi rauna o kvalitetnom izvoenju radova prema projektnoj dokumentaciji
zajedno sa skladitarom komisijski preuzimati dopremljeni materijal na

gradilite
prikupljati podatke za graevni dnevnik i graevnu knjigu (mjeri izvedene

radove)
provoditi mjere zatite na radu
voditi knjigu evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet).
Njegov glavni zadatak je da pravovremeno ukae na stanje radova te da ne doe do

zastoja na radu bilo zbog materijala, bilo zbog nedovoljnog broja radnika.
Pomoni poslovoa pomae glavnom poslovoi u izvoenju onih radova za koje je
od njega dobio nalog.
Vodi jednu vrstu radova, kao to su zidarski, tesarski, armiraki, betonski i drugi
radovi.
38
Daje upute radnicima, razmjerava manje dijelove na graevini, vodi evidenciju

prisutnosti radnika na radu, provodi mjere zatite na radu i dr.
7.3.1.4 Radnici
Radove na graevini izvode kvalificirani radnici (zidari, tesari, armirai, betonirci itd.)
uz pomo polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika.
Kvalificirani radnik treba raditi posao za koji je kvalificiran, to je osnovni princip rada
na gradilitu.
Na gradilitu treba biti samo potreban broj radnika, to se postie dobrom
organizacijom rada na gradilitu.
Radnici su organizirani u radne brigade prema vrsti posla koji obavljaju (deset do
dvanaest radnika raznih kvalifikacija NK, PKV, KV i VKV).
Brigadu vodi brigadir. To je osoba koja treba imati dobre organizacijske sposobnosti,
znati se sluiti graevinskim normama, provoditi mjere zatite na radu te voditi
podatke o izvedenim koliinama kao i satima provedenim na radu.
Surauje s graevinskim poslovoom.
7.3.1.5 Voditelj mehanizacije
Kada se radi o veem gradilitu gdje se upotrebljava vie graevinskih strojeva
potrebno je imati i voditelja mehanizacije.
On vodi rauna o ispravnosti svih strojeva na gradilitu, kao i o tekuim (manji
popravci tijekom samog rada), srednjim (popravci u odreenim vremenskim
razmacima, a odnose se na zamjenu istroenih i neispravnih dijelova - jednom u
godini ili u dvije godine) i generalnim popravcima strojeva (potpuno rastavljanje
strojeva i zamjena svih neispravnih i istroenih dijelova).
Kada se radi o manjem gradilitu ove poslove obavlja voditelj radova.
7.3.1.6 Voditelj laboratorija
Svako gradilite treba imati priruni laoratorij za ispitivanje osnovnih graevinskih
materijala i konstrukcija.
Voditelj laboratorija je osoba koja mora imati odgovarajuu strunu spremu i poloen
struni ispit.
Vodi laboratorij na gradilitu i provodi laboratorijsko ispitivanje materijala.
7.3.2.
Opa sluba gradilita
Opa sluba gradilita organizirana je kod veih gradilita. Osobe koje rade u toj
slubi su:
-
tajnik (vodi administraciju na gradilitu, prijavljuje i odjavljuje radnike i dr.)
39
nabavlja - ekonom (brine se o higijeni smjetaja za radnike i restorana, o

prehrani i snabdijevanju radnika svim onim to je potrebno)
dostavlja (veza izmeu gradilita i tvrtke)
uvar (dnevni i noni uvar; uva imovinu na gradilitu, osigurava gradilite od

ulaenja nepoeljnih osoba koje bi mogle nanijeti tetu)
ista (isti uredske prostore i radniki smjetaj).
7.3.3.
Financijsko - materijalna sluba gradilita
Financijsko - materijalna sluba gradilita organizirana je samo na veim gradilitima.

Materijalna sluba gradilita vodi evidenciju o ulasku materijala na gradilite i
njegovom troenju. O ovome se brinu skladitari i nabavljai (ekonomi) koji vode
razne knjige evidencije ulaska i izlaska materijala i alata.
Financijska sluba vodi rauna o financijskom poslovanju gradilita, plaama radnika
i dr.
7.4. Organizacija administracije na gradilitu
Na svakom gradilitu mora se organizirati voenje uredne administracije koja e
omoguiti neometano odvijanje radova.
Administracija moe biti opa i tehnika.
Opa administracija obuhvaa prijem i otpremu pote (razni rauni, dopisi i dr.).
Tehnika administracija obuhvaa onu dokumentaciju koja se odnosi na samo
izvoenje graevine.
U tehniku administraciju spada:
-
graevni dnevnik
graevna knjiga
situacije
radni nalozi brigada
knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet)
izrada, proraun i praenje dinamikih planova graenja, potreba materijala,

radne snage, mehanizacije, itd.
7.4.1.
Graevni dnevnik
O gradnji graevine odnosno o izvoenju pojedinih radova izvoa je obvezan voditi

graevni dnevnik.
Ako u gradnji sudjeluju dva ili vie izvoaa, graevni dnevnik vodi izvoa
odgovoran za meusobno usklaivanje radova.
40
Graevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu graevinu od dana poetka

pripremnih radova do dana zavretka gradnje.
Izvoa moe voditi zasebni graevni dnevnik kao sastavni dio graevnog dnevnika
za cijelu graevinu. To moe biti dnevnik kooperanata za izvoenje raznih vrsta
instalacija (elektroinstalacije, plinske instalacije, itd.), ugradnje opreme i drugo.
Graevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove
(glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj gradilita).
Dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obiljeenim listovima formata A4
(210 x 297 mm) od kojih jedna parica ostaje izvoau, a druga ide investitoru.
U graevni dnevnik se upisuju:
-
svi podaci o tijeku gradnje graevine, prirodni i drugi uvjeti pod kojima su
radovi izvoeni (temperatura C) i sve drugo to je od utjecaja na kvalitetu
radova i sigurnost graevine
podaci koji se odnose na izmjene i dopune graevine i podatke o promjenama

sudionika u gradnji
datum, podaci o investitoru, podaci o izvoau radova, naziv graevine
podaci o broju radnika na radu, broju i vrsti mehanizacije na radu, broju

obrtnika na radu
podaci o izvrenom iskolenju graevine i osobi koja ga je provela
prispijea i porijeklo gradiva, graevnih proizvoda i opreme koja se ugrauje s

dokazima o njihovoj uporabljivosti
obavljeni pregledi i dokazi kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame,

odnosno tla, skela, oplata, armatura, itd.), ugraenih proizvoda i opreme
podaci o poduzetim mjerama zatite radnika, sigurnosti graevine i radova,

opreme i gradiva, itd.
podaci o zastojima i prekidima u radu, uzrocima koji su ih izazvali i njihovom

trajanju i dr.
41
Slika 16. Primjer voenja graevnog dnevnika

Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor upisuju u
dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inenjer, odnosno nadzorni
inenjer, potpisom na svakoj stranici ovjeravaju tonost upisa u graevni dnevnik.
7.4.2.
42
Graevna knjiga
Graevna knjiga se obvezno vodi ako su radovi ugovoreni prema jedinici mjere.
Graevna knjiga je dokument u koji se unose svi grafiki i brojani podaci o stvarno
izvedenim koliinama radova.
Ona slui za sastavljanje obrauna (izradu situacija) izmeu investitora i izvoaa.
Graevnu knjigu vodi izvoa radova.
Za svaku poziciju trokovnika vodi se poseban list graevne knjige uz potrebne
obraunske nacrte. Ako su radovi u potpunosti izvedeni prema ugovornom projektu
obraunski nacrti se ne rade nego se u graevnoj knjizi samo poziva na broj lista u
projektu.
Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inenjer, odnosno nadzorni
inenjer, potpisom na svakoj stranici graevne knjige i obraunskog nacrta
ovjeravaju tonost upisa.
Graevna knjiga s obraunskim nacrtima predaje se investitoru po zavretku
graenja graevine.
43
8. Obraun radova
Izvoa svoje radove naplauje mjeseno ukoliko nije drugaije precizirano
ugovorom.
Naplata se utvruje prema stvarno izvedenim koliinama radova koje obraunavamo
u graevnoj knjizi i cijenama za jedinicu mjere iz ugovornog trokovnika.
Radovi se naplauju kumulativno.
Prema tome koji je vremenski period obraunat imamo tri vrste situacija:
-
privremene (mjesene) situacije
obraunske (godinje) situacije
okonane situacije
Svaku situaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i odgovorna osoba izvoaa

radova.
Nakon izvedene raunske provjere situaciju ovjerava svojim potpisom nadzorni
inenjer koji zastupa investitora i tek tada je mogua isplata situacije.
Nain, rokovi ispostavljanja, ovjera i isplata situacija reguliraju se odredbama
ugovora o graenju.
8.1. Privremene situacije
Predstavljaju obraun izvedenih radova za svaki mjesec u godini tijekom graenja.
Oznaavaju se brojevima od 1 (jedan) nadalje.
Rade se u tekuem mjesecu za radove izvedene u prethodnom mjesecu.
8.2. Obraunska situacija
Za posljednji mjesec u kalendarskoj godini ne ispostavlja se privremena nego tzv.
obraunska situacija.
Ona predstavlja toan obraun svih izvedenih radova u odnosnoj kalendarskoj godini
(redovni radovi, viak radova i nepredvieni radovi).
Ova situacija se radi kako bi se utvrdila vrijednost preostalih radova koje treba izvesti
u narednoj kalendarskoj godini, ukoliko je tako precizirano ugovorom.
8.3. Okonana situacija
Okonana situacija se ispostavlja poslije zavretka svih radova, primopredaje objekta
i zavrenog konanog obrauna.
Iz nje se vidi stvarna vrijednost kotanja graevine.
44
9. Trokovnik
Trokovnik je dokument iz kojega se vidi okvirna cijena kotanja objekta.
Podloga za izradu trokovnika je dokaznica mjera, a jedinine prodajne cijene se
dobiju izradom analiza cijena.
U dokaznici mjera se uz svaku poziciju rada upie jedinina prodajna cijena kojom se
pomnoi koliina. Na taj nain se dobije vrijednost jedne pozicije rada.
Zbrajanjem vrijednosti pozicija jedne podgrupe radova dobije se vrijednost te
podgrupe.
Zbrajanjem vrijednosti podgrupa dobije se vrijednost jedne grupe radova, a
zbrajanjem vrijednosti grupa radova dobije se vrijednost objekta.
Iz razloga to se dokaznica mjera radi po projektu (koliine u dokaznici mjera su
okvirne), onda je trokovnik dokument iz kojega se vidi okvirna cijena kotanja
objekta.
Stvarna vrijednost kotanja objekta dobiti e se izradom okonane situacije (u
situaciju se unose stvarne koliine izvedenih radova upisane u graevnu knjigu i
jedinine prodajne cijene iz ugovornog trokovnika).
Elementi trokovnika su:
1. grupe radova (graevinski, obrtniki i instalacijski radovi)
2. podgrupe radova (npr. u grupi graevinskih radova to su: zemljani, betonski i
armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)
3. broj pozicije
4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala
5. jedinica mjere
6. koliina iz dokaznice mjera
7. jedinina prodajna cijena (iz analize cijena)
8. vrijednost pozicije (koliina x jedinina prodajna cijena)
9. vrijednost podgrupe radova
10. vrijednost grupe radova
11. vrijednost graevine
12. porez na dodanu vrijednost (PDV)
13. ukupna vrijednost graevine s porezom na dodanu vrijednost
9.1. Dokaznice mjera
Dokaznica mjera predstavlja opisno prikazane vrste i koliine radova predviene
projektom, a izraene u jedinici mjere (m1, m2, m3, komad, kg, ).
Brojano se mjere izraavaju na dvije decimale.
Pri izraunavanju elemenata uzima se slijedei redoslijed:
45
l x d x h x broj komada
gdje je:
l - duina [m1]
d - irina ili debljina [m1]
h - visina ili dubina [m1]
U dokaznici mjera se slini radovi grupiraju, a istovremeno se vodi rauna da se prati
tehnologija graenja.
Svaka dokaznica mjera ima tri osnovne grupe radova koji se mogu oznaavati
velikim slovima abecede ili na drugi pregledan nain:
A.
Graevinski radovi
B.
Obrtniki radovi
C.
Instalacijski radovi
Svaka od ovih grupa radova ima svoje podgrupe koje se oznaavaju rimskim
brojevima ili na drugi pregledan nain. I kod njih se vodi rauna o tehnologiji
izvoenja.
U grupi graevinskih radova imamo sljedee podgrupe:
I.
Zemljani radovi
(Graevinska Norma, GN 200)
II.
Betonski radovi
(GN 400)
III.
Armiraki radovi
(GN 400)
IV.
Tesarski radovi
(GN 601)
V.
Zidarski radovi
(GN 301)
VI.
Pokrivaki radovi
(GN 361)
Betonski i armiraki radovi mogu biti objedinjeni u jednu podgrupu.

Svaka od navedenih podgrupa ima svoje pozicije (stavke), odnosno tono definirane
radove.
Pozicije se meusobno razlikuju prema nainu izvoenja, potrebnom materijalu,
dimenzijama itd.
U jednoj podgrupi biti e onoliko pozicija koliko ima razliitih vrsta radova.
Svaka pozicija obiljeava se arapskim brojem i to onim redom kako se javljaju u
projektu.
U grupi obrtnikih radova javljaju se sljedee podgrupe koje se takoer obiljeavaju
rimskim brojevima, a nastavljaju se na podgrupe graevinskih radova:
VII.
Izolatorski radovi
(GN 361)
VIII.
Stolarski radovi
(GN 661)
IX.
Bravarski radovi
(GN 701)
X.
Limarski radovi
(GN 771)
XI.
Fasaderski radovi
(GN 421)
46
XII.
Kamenarski radovi
(GN 261)
XIII.
Keramiarski radovi
(GN 501)
XIV.
Teracerski radovi
(GN 420)
XV.
Podopolagaki radovi
(GN 691)
XVI.
Soboslikarsko - liilaki radovi
(GN 531)
XVII.
Staklarski radovi
(GN 681)
XVIII.
Roletarski radovi
(GN 631)
Razni obrtniki radovi
(GN 521, 551, 591, 901)
XIX.
Ako neka od ovih podgrupa radova nije predviena projektom, ona e iz dokaznice
mjera, a njenu oznaku e dobiti ona koja je na redu.
Instalacijski radovi se na objektu javljaju posebno. Imaju i posebne projekte i
posebne dokaznice mjera.
Uglavnom se na objektu visokogradnje javljaju sljedee vrste instalacija:
1. instalacija vodovoda i kanalizacije
2. elektroinstalacije
3. instalacije centralnog grijanja
4. instalacija ventilacije i klimatizacije
5. plinska instalacija i dr.
Podloga za izradu dokaznice mjera je projekt (tlocrti, presjeci, fasade).
Dokaznica mjera predstavlja orijentacionu koliinu radova. Stvarna koliina radova
utvrditi e se izvoenjem radova na graevini putem graevne knjige.
Jedinica mjere za svaku poziciju biti e odreena graevinskim normama.
Dokaznica mjera slui za:
-
sagledavanje opsega radova na objektu
izraunavanje potrebnog materijala, radne snage i mehanizacije
izradu dinamikih planova graenja, potreba materijala, radne snage i

mehanizacije
izradu trokovnika
Elementi dokaznice mjera su:

1. grupe radova (graevinski, obrtniki i instalacijski radovi)
2. podgrupe radova (npr. u grupi graevinskih radova to su: zemljani, betonski i
armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi)
3. broj pozicije
4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala
5. sama dokaznica mjera (izraun koliine)
6. jedinica mjere
7. koliina po dokaznici mjera
47
Primjer:
A. Graevinski radovi (grupa radova)
I. Zemljani radovi (podgrupa radova)
1. Raiavanje terena
od iblja i raslinja
30,00 x 20,00 = 600,00
Ukupno:
600,00
m2
600,00
9.2. Analiza cijena

Za svaki novi objekt izvoa posebno formira jedinine prodajne cijene. Jedinine
prodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere (m1,
m2, m3, komad, kg, ).
Njima su obuhvaeni svi trokovi koji nastaju prilikom izvoenja odreenog rada:
-
nabava i doprema materijala na gradilite; uskladitenje materijala
doprema do mjesta ugraivanja
rad potreban za ugraivanje
trokovi pripreme materijala i dr.
Graevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste graevinskih radova sa svim

trokovima jedinine prodajne cijene.
Trokovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene poredani su po principu
njihovog mjesta nastajanja.
Prema tome, jedinina prodajna cijena sastoji se od sljedeih elemenata:
A - trokovi materijala za izradu
B - plae izrade
C - reijski i drugi opi trokovi
A + B + C = prodajna cijena
Trokovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste
radova pa se zovu direktni trokovi.
Trokovi po C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno rasporeuju na
pojedine vrste radova prema trokovima bruto plaa neposrednih proizvoaa.
Isto tako se i trokovi mehanizacije rasporeuju proporcionalno na sve direktne
trokove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza
cijena.
48
U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani trokovi materijala za izradu, bruto plae i
opi trokovi.
Prodajna cijena formira se na taj nain da se materijalu pribroje bruto plae
pomnoene faktorom tvrtke (faktorom reije), tj.
Prodajna cijena = A + B x F
Faktor tvrtke (faktor reije) predstavlja odnos izmeu opih trokova (C) i bruto plaa
neposrednih proizvoaa (B).
F=
C
B
Faktor tvrtke obuhvaa:

-
amortizaciju osnovnih sredstava
investiciono odravanje osnovnih sredstava
tekue odravanje osnovnih sredstava
pripremne radove
stipendije i nagrade uenika
prijevoz radnika na posao
plae reijskog osoblja
materijal reije gradilita
slubena putovanja
terenski dodatak
dobit (ostatak dohotka) i dr.
Podloga za izradu analiza cijena je:

-
dokaznica mjera
shema gradilita
jedinine cijene materijala
satnice radnika
jedinine cijene mehanizacije
faktor poduzea i
graevinske norme.
10.
49
Obraun i normiranje radova
Za obraun koliina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u graevinskim

normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.
10.1. Graevinske norme
Graevinske norme su skup usvojenih i utvrenih veliina:
a) prosjeno potrebnog vremena za izvoenje pojedinih graevinskih radova
pod normalnim uvjetima i sa odreenom kvalifikacijskom strukturom radnika,
iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m1, m2, m3, komad, kg, )
b) utroka materijala po koliinama i vrstama za izvoenje pojedinih
graevinskih radova, iskazanih po jedinici mjere.
Norme koje odreuju potrebno vrijeme pri izvoenju raznih radova nazivaju se
norme vremena.
Norme koje odreuju potrebne utroke materijala nazivaju se norme utroka.
Norme utroka i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju se
prosjene norme u graditeljstvu.
Norme imaju viestruku primjenu:
-
za izraunavanje potrebnog broja radnika
za izraunavanje potrebnog materijala i mehanizacije
za izradu analiza cijena i dr.
10.2. itanje graevinskih normi

Prosjene norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova:
-
Zemljani radovi
(Graevinska Norma, GN 200)
Betonski radovi
(GN 400)
Armiraki radovi
(GN 400)
Tesarski radovi
(GN 601)
Zidarski radovi
(GN 301)
U jednoj graevinskoj normi obuhvaeni su svi radovi i oni su pozicionirani.

Pozicija je takoer oznaena brojem.
Primjer:
Ako u grupi zemljanih radova traimo opis: iroki iskop zemlje,
onda emo imati oznaku norme i pozicije: GN 200 - 101, gdje je ''101'' oznaka
pozicije.
50
Svaka pozicija ima vie opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. ako
traimo opis: iroki iskop zemlje u prirodno vlanom tlu III. ktg tada emo imati
oznaku norme, pozicije i opcije (rednog broja): GN 200 - 101, 1.3. gdje je ''1.3.''
opcija.
Svaka norma sastoji se od opih napomena koje sadre opis radova, nain
obrauna, tono naznaenu jedinicu mjere po kojoj se radi obraun i tablice sa
utrocima vremena i materijala.
10.3. Primjeri primjene graevinskih normi
10.3.1.
Zemljani radovi (GN 200)
Primjer br. 1:
-
za runi iskop zemlje III. ktg. u irokom otkopu u prirodno vlanom tlu, treba
izraunati potreban materijal i radnu snagu
koliina iskopa iz trokovnika je 100,00 m3
iskop treba izvesti za 6 dana
radno vrijeme je 8 sati.
Slika 17. iroki iskop zemlje

Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje
se nalaze u prilogu br. 1.
1. iroki iskop zemlje III. ktg.
GN 200-101, 1.3.
za 1,00 m3
A) Materijal
---B) Izrada
----
----
za 100,00 m3
----
----
Iskop zemlje
R II
51
NS
2,00
2,00 x 100,00
200,00 NS
2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage

2.1. Materijal
Nema utroka materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.
2.2. Radna snaga
1.
Iskop zemlje
R II
NS
200,00
Izraunavanje potrebnog broja radnika:

Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za iroki iskop zemlje:

4 R II
ukupan zbroj NS ( NS)

broj dana x radno vrijeme
200,00
6 d. x 8 h.
200,00
48,00
4 R II
52
Primjer br. 2:
-
za runi iskop zemlje za trakaste temelje u prirodno vlanom tlu III. ktg., treba
izraunati potreban materijal i radnu snagu; temelji su irine do 1 m i dubine
do 2 m
koliina iskopa iz trokovnika je 100,00 m3
iskop treba izvesti za 7 dana
Slika 18. Iskop temelja

Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje
1. Iskop zemlje za temelje u tlu III. ktg.
GN 200-103, 3.1.
za 1,00 m3
A) Materijal
----
za 100,00 m3
----
----
----
----
NS
3,00
3,00 x 100,00
300,00 NS
B) Izrada
Iskop zemlje
R II

2.1. Materijal
Nema utroka materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.
2.2. Radna snaga

1.
Iskop zemlje
R II
NS
300,00
53

Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za iskop temelja:

5 R II

300,00
7 d. x 8 h.
300,00
56,00
5 R II
10.3.2.
54
Zidarski radovi (GN 301)
Primjer br. 1:
-
treba izraunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje

cementnog morta CM 1 : 3
koliina morta je 10,00 m3
spravljanje morta treba izvesti za 1 dan
radno vrijeme je 8 sati
za spravljanje morta koristi se mijealica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)
Slika 19. Spravljanje morta

Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se
nalaze u prilogu br. 2.
1. Strojno spravljanje CM 1 : 3
GN 301-104, 3.3.
za 1,00 m3
A) Materijal
Cement PC 25
Za 10,00 m3
kg
470
470 x 10,00
4 700,00 kg
Pijesak
1,01
1,01 x 10,00
10,10 m3
Voda
m3
0,35
0,35 x 10,00
3,50 m3
Spravljanje CM 1 : 3 R II
NS
2,10
2,10 x 10,00
21,00 NS
Prijenos cementa
NS
0,50
0,50 x 10,00
5,00 NS
B) Izrada
R II

2.1. Materijal
1.
Cement PC 25
....
kg
4 700,00
55
2.
Pijesak
....
m3
10,10
3.
Voda
....
3,50
2.2. Radna snaga

1.
Spravljanje morta R II
NS
21,00
2.
Prijenos cementa R II
NS
5,00
Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.
21,00 + 5,00
1 d. x 8 h.
Radna brigada za spravljanje CM 1 : 3:

3 R II
26,00
8,00
3 R II
56
Primjer br. 2:
-
treba izraunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje morta

PCM 1 : 2 : 6
koliina morta je 10,00 m3
spravljanje morta treba izvesti za 1 dan
za spravljanje morta koristi se mijealica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)
1. Strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6
GN 301-103, 4.3.
za 1,00 m3
A) Materijal
Za 10,00 m3
Cement PC 25
kg
210
210 x 10,00
2 100,00 kg
Hidr. vapno.
kg
203
203 x 10,00
2 030,00 kg
Pijesak
0,87
0,87 x 10,00
8,70 m3
Voda
m3
0,27
0,27 x 10,00
2,70 m3
B) Izrada
Spravljanje morta
R II
NS
1,88
1,88 x 10,00
18,80 NS
Prijenos cementa
R II
NS
0,21
0,21 x 10,00
2,10 NS

2.1. Materijal
1.
Cement PC 25
kg
2100
2.
Hidr. vapno
kg
2030
8,70
2,70
3.
4.
Pijesak
Voda
2.2. Radna snaga

1.
Spravljanje morta
R II
NS
18,80
2.
Pijenos cementa
R II
NS
2,10
57
Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za spravljanje morta:

3 R II

18,80 + 2,10
1 d. x 8 h.
20,90
8,00
3 R II
58
Primjer br. 3:
-
za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, treba

koliina zida iz trokovnika je 100,00 m3
zidanje treba izvesti za 5 dana
dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.
Slika 20. Zidanje blok opekom

GN 301-206, 1.1.
1. Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6

za 1,00 m3
A) Materijal
za 100,00 m3
Blok opeka 29 x 19 x 19 cm
kom.
82
82 x 100,00
8200 kom.
PCM 1 : 2 : 6
m3
0,10
0,10 x 100,00
10,00 m3
Z VI
NS
3,20
3,20 x 100,00
320,00 NS
R II
NS
0,90
0,90 x 100,00
90,00 NS
Prijenos blokova
R II
NS
1,65
1,65 x 100,00
165,00 NS
Prijenos morta
R II
NS
0,20
0,20 x 100,00
20,00 NS
B) Izrada
Zidanje zida

2.1. Materijal
1.
Blok opeka 29 x 19 x 19 cm
kom.
8200
2.
PCM 1 : 2 : 6
59
m3
10,00
2.2. Radna snaga

1.
2.
Zidanje zida
Razni prijenosi
Z VI
NS
320,00
R II
NS
90,00
R II (165,00 + 20,00)
NS
185,00
60

Broj radnika (n)
nZVI
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za zidanje zida:

8 Z VI
7 R II

320,00
5 d. x 8 h.
90,00 + 185,00
5 d. x 8 h.
320,00
40,00
275,00
40,00
8 Z VI
7 R II
61
Primjer br. 4:
-
za bukanje stropa ravne betonske ploe u PCM 1 : 3 : 9 s prethodnom

izradom cementnog prica u CM 1 : 3 treba izraunati potreban materijal i
radnu snagu
koliina iz trokovnika je 100,00 m2
bukanje stropa treba izvesti za 2 dana
dizanje materijala izvodi se GD-dizalicom.
Slika 21. bukanje stropa

1. bukanje stropa ravne betonske ploe u PCM 1 : 3 : 9
i izradom cementnog prica u CM 1 : 3
GN 301-402, 4.1.
za 1,00 m2
A) Materijal
Za 100,00 m2
PCM 1 : 3 : 9
m3
0,023
0,023 x 100,00
2,30 m3
CM 1 : 3
m3
0,005
0,005 x 100,00
0,50 m3
NS
0,32
0,32 x 100,00
32,00 NS
R II
NS
0,11
0,11 x 100,00
11,00 NS
Z VI
NS
0,36
0,36 x 100,00
36,00 NS
R II
NS
0,08
0,08 x 100,00
8,00 NS
R II
NS
0,111
0,111 x 100,00
11,10 NS
B) Izrada
1. sloj - grubo bukanje Z VI
2. sloj - fino bukanje
Prijenos morta

2.1. Materijal
1.
PCM 1 : 3 : 9
m3
2,30
2.
62
CM 1 : 3
m3
0,50
NS
68,00
NS
19,00
NS
11,10
2.2. Radna snaga

1.
bukanje Z VI (32,00 + 36,00)

R II
2.
(11,00 + 8,00)
Prijenos morta R II
Broj radnika (n)
nZVI
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za bukanje stropa:

4 Z VI
2 R II

68,00
2 d. x 8 h.
19,00 + 11,10
2 d. x 8 h.
68,00
16,00
30,10
16,00
4 Z VI
2 R II
10.3.3.
63
Betonski i armirano betonski radovi (GN 400)
Primjer br. 1:
-
za strojno spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba izraunati

potreban materijal i radnu snagu
prirodna mjeavina agregata
spravljanje betona treba izvesti u roku od 3 dana (betoniranje konstrukcije

traje 3 dana)
za spravljanje betona koristi se mijealica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h)
Slika 22. Strojno spravljanje betona

Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje
1. Strojno spravljanje betona MB 10, mijealicom 500 l
za 1,00 m3
A) Materijal
Cement PC 35
GN 400-201, 1.2.
Za 100,00 m3
kg
200,00
200,00 x 100,00
20 000,00 kg
ljunak prirodni
1,22
1,22 x 100,00
122,00 m3
Voda
m3
0,14
0,14 x 100,00
14,00 m3
NS
1,63
1,63 x 100,00
B) Izrada
Spravljanje betona R II

2.1. Materijal
163,00 NS
1.
2.
3.
Cement PC 35
ljunak prirodni
Voda
64
..
kg
20 000,00
..
122,00
14,00
NS
163,00
..
2.2. Radna snaga

1.
65
Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.

163,00
3 d. x 8 h.
163,00
24,00
Radna brigada za spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka):

7 R II
7 R II
66
Primjer br. 2:
-
za strojno spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izraunati

potreban materijal i radnu snagu
umjetna mjeavina agregata (frakcije)
spravljanje betona treba izvesti u roku od 1 dana (betoniranje konstrukcije

izvodi se u smjenama u jednom danu)
radno vrijeme je 8 sati (jedne smjene)
za spravljanje betona koristi se mijealica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h).
GN 400-201, 4.2.
1. Strojno spravljanje betona MB 20, mijealicom 500 l

za 1,00 m3
A) Materijal
Cement PC 35
Za 50,00 m3
kg
300,00
300,00 x 50,00
15 000,00 kg
ljunak granulirani
0,551
0,551 x 50,00
27,55 m3
ljunak granulirani
m3
0,731
0,731 x 50,00
36,55 m3
Voda
m3
0,18
0,18 x 50,00
9,00 m3
NS
1,63
1,63 x 50,00
B) Izrada
81,50 NS

2.1. Materijal
1.
2.
3.
4.
Cement PC 35
ljunak granulirani
ljunak granulirani
Voda
..
kg
15 000,00
..
27,55
36,55
9,00
NS
81,50
..
..
m
m
2.2. Radna snaga

1.
67
Broj radnika (n)
nRII
NS
br. d. x r. br.

81,50
1 d. x 8 h.
81,50
8,00
Radna brigada za spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka):

10 R II
10 R II
68
Primjer br. 3:
-
za strojno betoniranje temelja betonom MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba

konstrukcija se nalazi ispod kote 0,00
betoniranje treba izvesti u roku od 3 dana
za ugraivanje betona koristi se elektrini pervibrator.
Slika 23. Betoniranje temelja

Napomena:
Kod strojnog ugraivanja betona norme daju dvije opcije i to:
-
za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije
za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.
U naem primjeru temelji su presjeka 80 x 60 cm.

Odreivanje presjeka: 0,80 x 0,60 x 1,00 = 0,48 m3 betona na 1 m1 to znai da ovi
temelji spadaju u konstrukcije presjeka preko 0,30 m3/ m1.
1. Strojno ugraivanje betona MB 10 (presjek temelja 80 x 60 cm),
konstr. preko 0,30 m3/m1, ispod kote 0,00
GN 400-506, 1.2.
za 1,00 m3
A) Materijal
Za 100,00 m3
m3
1,00
1,00 x 100,00
100,00 m3
Ugraivanje betona B V
NS
0,55
0,55 x 100,00
55,00 NS
B III
NS
0,55
0,55 x 100,00
55,00 NS
Beton MB 10
B) Izrada
Prijenos betona
R II
69
NS
2,35
2,35 x 100,00
235,00 NS

2.1. Materijal
1.
Beton MB 10 (C 8/10)
..
m3
100,00
70
2.2. Radna snaga

1.
2.
Ugraivanje betona
Prijenos betona
BV
NS
55,00
B III
NS
55,00
R II
NS
235,00
Broj radnika (n)
nBV
nBIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za betoniranje temelja:

2BV
2 B III
10 R II

55,00
3 d. x 8 h.
55,00
3 d. x 8 h.
235,00
3 d. x 8 h.
55,00
24,00
55,00
24,00
235,00
24,00
2BV
2 B III
10 R II
71
Primjer br. 4:
-
za strojno betoniranje armirano betonske ravne ploe, debljine 20 cm,

betonom MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izraunati potreban materijal i
radnu snagu
konstrukcija se nalazi ispod kote 0,00
betoniranje treba izvesti u roku od 1 dana
za ugraivanje betona koristi se elektrini pervibrator.
Slika 24. Strojno betoniranje armirano betonske ravne ploe

Napomena:
Kod strojnog ugraivanja betona u armirano betonske ploe izvoenje se moe
izraunavati po m3 ili m2.
Za izvoenje po m3 norme daju dvije opcije i to:
-
za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije
za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.
Za izvoenje po m2 koriste se norme samo za betoniranje AB ploa.

U naem primjeru predvieno je betoniranje AB ploe po m2.
72
GN 400-706, 2.2.
1. Strojno betoniranje AB ploa betonom MB 20

za 1,00 m2
A) Materijal
Za 100,00 m2
m3
0,20
0,20 x 100,00
20,00 m3
Ugraivanje betona B V
NS
0,34
0,34 x 100,00
34,00 NS
B III
NS
0,34
0,34 x 100,00
34,00 NS
R II
NS
0,29
0,29 x 100,00
29,00 NS
Beton MB 20 (C 16/20)
B) Izrada
Prijenos betona

2.1. Materijal
1.
Beton MB 20 (C 16/20)
..
m3
20,00
73
2.2. Radna snaga

1.
2.
Ugraivanje betona
Prijenos betona
BV
NS
34,00
B III
NS
34,00
R II
NS
29,00
Broj radnika (n)
nBV
nBIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
34,00
1 d. x 8 h.
34,00
1 d. x 8 h.
29,00
1 d. x 8 h.
Radna brigada za betoniranje AB ploe:

4BV
4 B III
4 R II
34,00
8,00
34,00
8,00
29,00
8,00
4BV
4 B III
4 R II
74
Primjer br. 5:
-
za ugraivanje armature (sa svim prethodnim radovima) promjera 14 mm u

vertikalne serklae objekta, treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
koliina armature iz trokovnika je 1000,00 kg
ugraivanje armature treba izvesti u roku od 1 dana
za dizanje armature koristi se kran.
Slika 25. Armatura vertikalnih serklaa

Napomena:
Kod armirakih radova predvia se postavljanje jednostavne, srednje sloene i
sloene armature.
U naem primjeru predviena je jednostavna armatura.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme armirakih radova GN 400 koje
1. Runo ugraivanje armature sa svim predradnjama
A) Materijal
GN 400-102, 2.
za 1,00 kg
Za 1000,00 kg
Armatura 14 mm
kg
1,04
1,04 x 1000,00
1040,00 kg
ica paljena
kg
0,0032
0,0032 x 1000,00
3,20 kg
AIV
NS
0,0058
0,0058 x 1000,00
5,80 NS
AIII
NS
0,0058
0,0058 x 1000,00
5,80 NS
AIV
NS
0,0060
0,0060 x 1000,00
6,00 NS
B) Izrada
Rezanje i ispravljanje
Savijanje
Postavljanje i vezanje
Prijenos
75
AIII
NS
0,0060
0,0060 x 1000,00
6,00 NS
AIV
NS
0,0110
0,0110 x 1000,00
11,00 NS
AIII
NS
0,0110
0,0110 x 1000,00
11,00 NS
RII
NS
0,0001
0,0001 x 1000,00
0,10 NS

2.1. Materijal
1.
Armatura 14 mm
..
kg
1040,00
2.
ica paljena
..
kg
3,20
76
2.2. Radna snaga

1.
A IV (5,80 + 6,00 + 11,00)
NS
22,80
2.
A III (5,80 + 6,00 + 11,00)
NS
22,80
3.
R II
NS
0,10
Broj radnika (n)
nAIV
nAIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za armirake radove:

3 A IV
3 A III
1 R II

22,80
1 d. x 8 h.
22,80
1 d. x 8 h.
0,10
1 d. x 8 h.
22,80
8,00
22,80
8,00
0,10
8,00
3 A IV
3 A III
1 R II
77
Primjer br. 6:
-
za ugraivanje sloene armature (sa svim prethodnim radovima) promjera

12 mm u ravne AB ploe, treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
koliina armature iz trokovnika je 2000,00 kg
ugraivanje armature treba izvesti u roku od 2 dana
za dizanje armature koristi se kran.
Slika 26. Armatura ravne ploe

Napomena:
Kod armirakih radova predvia se postavljanje jednostavne, srednje sloene i
sloene armature.
U naem primjeru predviena je sloena armatura.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme armirakih radova GN 400 koje
1. Runo ugraivanje armature sa svim predradnjama
A) Materijal
GN 400-104, 1.
za 1,00 kg
Za 1000,00 kg
Armatura 12 mm
kg
1,06
1,06 x 2000,00
2120,00 kg
ica paljena
kg
0,0035
0,0035 x 2000,00
7,00 kg
AIV
NS
0,0140
0,0140 x 2000,00
28,00 NS
AIII
NS
0,0140
0,0140 x 2000,00
28,00 NS
AVII
NS
0,0160
0,0160 x 2000,00
32,00 NS
B) Izrada
Savijanje
Prijenos
78
AIII
NS
0,0160
0,0160 x 2000,00
32,00 NS
AVII
NS
0,0200
0,0200 x 1000,00
40,00 NS
AIII
NS
0,0200
0,0200 x 1000,00
40,00 NS
RII
NS
0,0001
0,0001 x 2000,00
0,20 NS

2.1. Materijal
1.
Armatura 14 mm
..
kg
2120,00
2.
ica paljena
..
kg
7,00
79
2.2. Radna snaga

1.
A VII (32,00 + 40,00)
NS
72,00
2.
A IV
NS
28,00
3.
A III (28,00 + 32,00 + 40,00)
NS
100,00
4.
R II
NS
0,20
Broj radnika (n)
nAVII
nAIV
nAIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za armirake radove:

5 A VII
2 A IV
6 A III
1 R II

72,00
2 d. x 8 h.
28,00
2 d. x 8 h.
100,00
2 d. x 8 h.
0,20
2 d. x 8 h.
72,00
16,00
28,00
16,00
100,00
16,00
0,20
16,00
5 A VII
2 A IV
6 A III
1 R II
10.3.4.
80
Tesarski radovi
Primjer br. 1:
-
za izradu, postavljanje i skidanje dvostrane daane oplate (daska debljine 24

mm), treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
oplata je predviena za betoniranje podrumskih zidova
koliina oplate iz trokovnika je 100,00 m2
posao treba izvesti u roku od 2 dana
Slika 27. Dvostrana oplata zidova

Napomena:
Kod tesarskih radova za utroak materijala norme GN 601 daju dvije koliine: jedne u
zagradi, a druge bez zagrade.
Koliine u zagradama slue za izraunavanje potrebne koliine grae za neku
poziciju i to za viekratnu uporabu grae.
Npr.
daska 24 mm za oplatu moe se uporabiti 3 puta

gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.
Koliine bez zagrade slue za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obraun za
uporabljenu grau sa investitorom.
U naem primjeru treba izraunati potreban materijal za izradu oplate pa e se uzeti
koliina u zagradi.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje
81
GN 601-201, 2.1.
1. Dvostrana daana oplata zidova (daska 24 mm)

za 1,00 m2
A) Materijal
Za 100,00 m2
Daska 24 mm
m3
0,033
0,033 x 100,00
3,30 m3
Gredice
m3
0,035
0,035 x 100,00
3,50 m3
ica paljena
kg
0,07
0,07 x 100,00
7,00 kg
avli
kg
0,15
0,15 x 100,00
15,00 kg
Klanfe (skobe, ''pijavice'')
kg
0,10
0,10 x 100,00
10,00 kg
TV
NS
0,20
0,20 x 100,00
20,00 NS
TIII
NS
0,20
0,20 x 100,00
20,00 NS
TV
NS
0,18
0,18 x 100,00
18,00 NS
TIII
NS
0,18
0,18 x 100,00
18,00 NS
TIII
NS
0,07
0,07 x 100,00
7,00 NS
RII
NS
0,11
0,11 x 100,00
11,00 NS
RII
NS
0,13
0,13 x 100,00
13,00 NS
B) Izrada
Izrada oplate
Postavljanje oplate
Skidanje oplate
ienje oplate

2.1. Materijal
1.
Daska 24 mm
..
m3
3,30
2.
Gredice
..
m3
3,50
3.
ica paljena
..
kg
7,00
4.
avli
..
kg
15,00
5.
Klanfe (skobe, ''pijavice'')
..
kg
10,00
2.2. Radna snaga

1.
T V (20,00 + 18,00)
NS
38,00
2.
T III (20,00 + 18,00 + 7,00)
NS
45,00
3.
R II (11,00 + 13,00)
NS
24,00
82
Broj radnika (n)
nTV
nTIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za tesarske radove:

2TV
3 T III
2 R II

38,00
2 d. x 8 h.
45,00
2 d. x 8 h.
24,00
2 d. x 8 h.
38,00
16,00
45,00
16,00
24,00
16,00
2TV
3 T III
2 R II
83
Primjer br. 2:
-
za izradu, postavljanje i skidanje daane oplate ravne AB ploe (daska

debljine 24 mm), treba izraunati potreban materijal i radnu snagu
oplata se podupire metalnim podupiraima; visina podupiranja do 3 m
koliina oplate iz trokovnika je 100,00 m2
posao treba izvesti u roku od 2 dana
Slika 28. Oplata ravne AB ploe

Napomena:
Kod tesarskih radova za utroak materijala norme GN 601 daju dvije koliine: jedne u
zagradi, a druge bez zagrade.
Koliine u zagradama slue za izraunavanje potrebne koliine grae za neku
poziciju i to za viekratnu uporabu grae.
Npr.

gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd.
Koliine bez zagrade slue za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obraun za
uporabljenu grau sa investitorom.
U naem primjeru treba izraunati potreban materijal za izradu oplate pa e se uzeti
koliina u zagradi.
Da bi rijeili ovaj primjer biti e nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje
84
GN 601-205, 1.2.
1. Daana oplata ravne AB ploe (daska 24 mm)

za 1,00 m2
A) Materijal
Za 100,00 m2
Daska 24 mm
m3
0,03
0,03 x 100,00
3,00 m3
Gredice
m3
0,02
0,02 x 100,00
2,00 m3
avli
kg
0,06
0,06 x 100,00
6,00 kg
Nafta
kg
0,03
0,03 x 100,00
3,00 kg
Krpa stara
kg
0,002
0,002 x 100,00
0,20 kg
Podupirai metalni
kom
2 x 100,00
200 kom
TV
NS
0,20
0,20 x 100,00
20,00 NS
TIII
NS
0,20
0,20 x 100,00
20,00 NS
TV
NS
0,23
0,23 x 100,00
23,00 NS
TIII
NS
0,23
0,23 x 100,00
23,00 NS
Skidanje oplate
TIII
NS
0,15
0,15 x 100,00
15,00 NS
ienje oplate
RII
NS
0,08
0,08 x 100,00
8,00 NS
B) Izrada
Izrada oplate
Postavljanje oplate

2.1. Materijal
1.
Daska 24 mm
..
m3
3,00
2.
Gredice
..
m3
2,00
3.
avli
..
kg
6,00
4.
Nafta
..
kg
3,00
5.
Krpa stara
..
kg
0,20
6.
Podupirai metalni
..
kom
200
2.2. Radna snaga

1.
T V (20,00 + 23,00)
NS
43,00
2.
T III (20,00 + 23,00 + 15,00)
NS
58,00
3.
R II
NS
8,00
85
Broj radnika (n)
nTV
nTIII
nRII
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
NS
br. d. x r. br.
Radna brigada za tesarske radove:

3TV
4 T III
1 R II

43,00
2 d. x 8 h.
58,00
2 d. x 8 h.
8,00
2 d. x 8 h.
43,00
16,00
58,00
16,00
8,00
16,00
3TV
4 T III
1 R II
11.
Prilozi - graevinske norme
PRILOG 1. Graevinske norme za zemljane radove GN 200

PRILOG 2. Graevinske norme za zidarske radove GN 301
PRILOG 3. Graevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400
PRILOG 4. Graevinske norme za tesarske radove GN 601
86
87
PRILOG 1:
Graevinske norme za zemljane radove GN 200
88
RUNO OTKOPAVANJE ZEMLJE U IROKOM OTKOPU
Ukupno
Materijal: Opis i jedinica mjere
Jedinino
Grupa
radnika
Kategorija
zemlje
Opcija
Normativ vremena
GN 200-101
1.1.
I.
RII
1,00
1,00
1.2.
II.
RII
1,33
1,33
1.3.
III.
RII
2,00
2,00
1.4.
IV.
RIII
RIV
1,40
1,40
2,80
0,05
0,05
0,05
0,52
0,37
1.5.
V.
RIII
RIV
2,80
2,80
5,60
0,08
0,10
0,20
1,70
1,70
1.6.
VI.
RIII
RIV
3,50
3,50
7,00
0,15
0,15
0,30
2,25
3,00
1.7.
VII.
RIII
RIV
4,80
4,80
9,60
0,20
0,20
0,35
3,75
3,75
elik
Drveni
ugljen
Eksploziv
Kapisla
tapin
kg
kg
kg
kom
m1
OBRAUN:
Po 1 m otkopa na osnovi profila snimljenih prije i poslije otkopavanja
NAPOMENA:
Pod irokim otkopom podrazumjevaju se svi iskopi tlocrtne povrine vee od 20 m koji se ne odnose na
temelje objekta, septike jame ili kanalske rovove.
PROMJENE NORMATIVA VREMENA:

kada se prilikom iskopa I. i II. kategorije odmah vri utovar zemlje u transportna sredstva, normativ vremena se
poveava za 15 %, a kod ostalih kategorija utovar se obraunava posebno po GN 900
kada se radi u mokrom zemljitu, normativ vremena se poveava za 30%
kada se radi u itkom zemljitu, normativ vremena se poveava za 50%
kada se radi u zemljitu s korijenjem i ilama, normativ vremena se poveava za 25%.
89
II.
III.
4.1.
0-2
IV.
4.2.
2-4
5.1.
0-2
V.
5.2.
2-4
6.1.
0-2
VI.
6.2.
2-4
7.1.
0-2
VII.
7.2.
2-4
Grupa
radnika
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
RII
RIII
RIV
Ukupno
I.
0-2
2-4
4-6
6-8
0-2
2-4
4-6
6-8
0-2
2-4
4-6
6-8
Normativ
vremena
Jedinino
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
Dubina iskopa
[m]
Kategorija
zemlje
Opcija
RUNO OTKOPAVANJE ZEMLJE ZA TEMELJE OBJEKTA ILI

KANALSKE ROVOVE IRINE 0,60 DO 1,00 M
1,56
2,46
3,55
5,32
2,10
3,00
4,18
6,00
3,00
4,20
5,52
6,84
2,10
1,40
1,20
2,10
1,50
1,50
2,60
2,10
4,80
3,00
4,20
4,80
2,70
3,10
5,40
3,30
4,90
5,40
2,70
4,30
6,50
3,30
6,00
6,50
1,56
2,46
3,55
5,32
2,10
3,00
4,18
6,00
3,00
4,20
5,52
6,84
GN 200-103

elik
Drveni
ugljen
Eksploziv
Kapisla
tapin
kg
kg
kg
kom
m1
4,70
0,05
0,05
0,10
0,80
0,80
5,10
0,05
0,05
0,10
0,80
0,80
9,50
0,08
0,10
0,40
2,40
2,40
12,00
0,08
0,10
0,40
2,40
2,40
11,20
0,15
0,15
0,60
3,60
4,80
13,60
0,15
0,15
0,60
3,60
4,80
13,50
0,20
0,20
0,70
4,80
7,20
15,80
0,20
0,20
0,70
4,80
7,20
OBRAUN:
Po 1 m otkopane zemlje, raunajui po lamelama od 0-2, 2-4, 4-6, 6-8 m.
NAPOMENA:
Iskopana zemlja se odbacuje na daljinu 1 m od ruba iskopa, a kod veih dubina od 2,00 m predvia se
prebacivanje zemlje sa skele na skelu, kao i premjetanje radnih skela (platformi). Predvien je rad izmeu
postavljenih razupiraa.
PROMJENE NORMATIVA VREMENA:

kada se radi u mokrom zemljitu, normativ vremena se poveava za 30 % po odgovarajuoj kategoriji zemljita
kada se radi u itkom zemljitu, normativ vremena se poveava za I. kategoriju 25 %, a za II. 50 %
kada se radi u zemljitu s korijenjem i ilama, normativ vremena se poveava za 25 %.
90
PRILOG 2:
Graevinske norme za zidarske radove GN 301
91
SPRAVLJANJE CEMENTNIH MORTOVA

1.1. - 1.2. - 1.3.
2.1. - 2.2. - 2.3.
3.1. - 3.2. - 3.3.
4.1. - 4.2. - 4.3.
Omjer mijeanja 1:1

Omjer mijeanja 1:2
Omjer mijeanja 1:3
Omjer mijeanja 1:4
GN 301-104
(cement : pijesak)
(cement : pijesak)
(cement : pijesak)
(cement : pijesak)
Bez sijanja
2.1.
3.1.
RUNIM PUTEM
4.1.
Sa sijanjem
1.2.
2.2.
3.2.
STROJNIM PUTEM
4.2.
1.3.
2.3.
3.3.
4.3.
1:1
1:2
1:3
1:4
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
1:1
Prijenos cementa
Sijanje morta
Spravljanje morta
1:2
Prijenos cementa
Sijanje morta
Spravljanje morta
1:3
Prijenos cementa
Sijanje morta
Spravljanje morta
1:4
Prijenos cementa
Sijanje morta
1:1
1:2
1:3
1:4
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Spravljanje morta
Prijenos cementa
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
Jedinino
Grupa
radnika
OPIS
OPERACIJE
5,89
0,99
5,17
0,67
5,17
0,50
5,17
0,40
5,89
0,99
1,40
5,17
0,67
1,14
5,17
0,50
1,14
5,17
0,40
1,14
2,10
0,99
2,10
0,67
2,10
0,50
2,10
0,40
Ukupno
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
1
2
1
2
1
2
1.1.
Razmjer
morta
ifra
operacije
Opcija
Nain
spravljanja
Normativi vremena
Cement
PC - 25
Pijesak
kg
6,88
930
0,67
0,43
5,84
630
0,96
0,40
5,67
470
1,01
0,35
5,57
375
1,08
0,33
8,28
930
0,67
0,43
6,98
630
0,96
0,40
6,81
470
1,01
0,35
6,71
375
1,08
0,33
3,09
930
0,67
0,43
2,77
630
0,96
0,40
2,60
470
1,01
0,35
2,50
375
1,08
0,33
OBRAUN: Po m spravljenog morta.

NAPOMENA: Normativom je obuhvaen prijenos cementa iz skladita do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.
Voda
m
92
SPRAVLJANJE PRODUNIH MORTOVA
4.1.
RUNIM PUTEM
5.1.
1.2.
SA SIJANJEM
2.2.
3.2.
4.2.
5.2.
STROJNIM PUTEM
1.3.
2.3.
3.3.
4.3.
5.3.
Razmjer
morta
1:1:6
1:2:5
1:2:6
1:3:9
1:1:5
1:1:6
1:2:5
1:2:6
1:3:9
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Sijanje morta
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Sijanje morta
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Sijanje morta
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Sijanje morta
Gaenje vapna
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Sijanje morta
Gaenje vapna
1:1:5
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
1:1:6
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
1:2:5
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
1:2:6
Spravljanje morta
Prijenos cementa
Gaenje vapna
1:3:9
Spravljanje morta
Prijenos cementa
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
RII
0,36
4,73
0,29
0,32
4,77
0,26
0,62
4,78
0,25
0,55
4,81
0,21
0,59
4,89
0,15
0,36
4,73
0,29
1,90
0,32
4,77
0,26
1,90
0,62
4,78
0,25
1,90
0,55
4,81
0,21
1,90
0,59
4,89
0,15
1,90
0,36
1,88
0,29
0,32
1,88
0,26
0,62
1,88
0,25
0,55
1,88
0,21
0,59
1,88
0,15
Ukupno
3.1.
1:1:5
OPIS
OPERACIJE
Normativi
vremena
Jedinino
BEZ SIJANJA
2.1.
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
4
1
2
3
4
1
2
3
4
1
2
3
4
1
2
3
4
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
(cement : hidr. vapno : pijesak)

Grupa radnika
1.1.
ifra operacije
Omjer mijeanja 1:1:5

Opcija
Nain
spravljanja
1.1. - 1.2. - 1.3.

2.1. - 2.2. - 2.3.
3.1. - 3.2. - 3.3.
4.1. - 4.2. - 4.3.
5.1. - 5.2. - 5.3.
GN 301-103
Cement
PC - 25
Hidr.
vapno
Pijesa
k
kg
kg
5,38
270
133
0,95
0,28
5,35
240
119
1,02
0,27
5,65
230
210
0,82
0,28
5,57
210
203
0,87
0,27
5,63
146
217
0,93
0,24
7,28
270
133
0,95
0,28
7,25
240
119
1,02
0,27
7,55
230
210
0,82
0,28
7,47
210
203
0,87
0,27
7,53
146
217
0,93
0,24
2,53
270
133
0,95
0,28
2,46
240
119
1,02
0,27
2,75
230
210
0,82
0,28
2,64
210
203
0,87
0,27
2,62
146
217
0,93
0,24
Voda
OBRAUN: Po m3 spravljenog morta.

NAPOMENA: Normativom je obuhvaen prijenos cementa i hidratiziranog vapna iz skladita do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.
93
ZIDANJE ZIDOVA PRIZEMLJA I KATOVA BLOK OPEKOM

DIM. 29 x 19 x 19 cm
3.1.
3
4
1
2
1.2.
KRANOM
3
4
1
2
2.2.
3
4
1
2
3.2.
3
4
3
Produni
1:2:6
Produni
1:3:9
Zidanje
Prijenos blokova
Prijenos morta
Spravljanje morta
Cementni
1:3
3
4
1
Prijenos blokova
Spravljanje morta
Zidanje
Prijenos blokova
Prijenos morta
Spravljanje morta
Produni
1:2:6
2.1.
Zidanje
Prijenos morta
Zidanje
Prijenos blokova
Prijenos morta
Spravljanje morta
Produni
1:3:9
SKIPOM GD - 4
3
4
1
Zidanje
Prijenos blokova
Prijenos morta
Spravljanje morta
Zidanje
Prijenos blokova
Prijenos morta
OBRAUN: Od m ozidanog zida.
RII
ZVI
RII
RII
RII
RII
ZVI
RII
RII
RII
RII
ZVI
RII
RII
RII
RII
ZVI
RII
RII
RII
RII
ZVI
RII
RII
RII
RII
ZVI
RII
RII
RII
Normativi
vremena
0,26
3,20
0,90
1,65
0,20
0,26
3,20
0,90
1,65
0,20
0,26
3,35
1,01
1,65
0,23
0,26
3,20
0,90
0,96
0,12
0,26
3,20
0,90
0,96
0,12
0,26
3,35
1,01
0,96
0,13
Blok
opeka
29x19x19
PCM
1:2:6
kom
6,21
82
0,10
6,21
82
6,50
82
5,44
82
5,44
82
5,71
82
Ukupno
Jedinino
Grupa radnika
OPIS
OPERACIJE
Spravljanje morta
Cementni
1:3
1.1.
1:2:6
1:3:9
1:3
Vrsta morta
ifra operacije
Produni mort
Produni mort
Cementni mort
Opcija
Vrsta prijenosa
1.1. - 1.2.
2.1. - 2.2.
3.1. - 3.2.
GN 301-206
PCM
1:3:9
CM
1:3
0,10
0,10
0,10
0,10
0,10
94
BUKANJE STROPOVA PREKO BETONSKE PLOE I

RABIC MREE
bukanje ravnih bet. ploa u PCM 1 : 3 :9, sa cementnim pricom u CM 1 : 3
bukanje stropova preko rabic mree u PCM 1 : 2 : 6, sa cementnim pricom u CM 1 : 3
bukanje stropova preko rabic mree u PCM 1 : 3 : 9, sa cementnim pricom u CM 1 : 3
PCM 1 : 3 : 9
PCM 1 : 2 : 6
PCM 1 : 3 : 9
PCM 1 : 3 : 9
PCM 1 : 2 : 6
PCM 1 : 3 : 9
Rabic mrea
Rabic mrea
KRANOM
Ravna
betonska ploa
SKIPOM GD - 4
Ravna
betonska ploa
m
1
Spravljanje morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
4
1
Prijenos morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
4
1
Prijenos morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
4
1
Prijenos morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
4
1
Prijenos morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
4
1
Prijenos morta
I. sloj
Grubo bukanje
II. sloj
Fino bukanje
Prijenos morta
4.1.
5.1.
6.1.
4.2.
5.2.
6.2.
OBRAUN: Od 1 m2.
Spravljanje morta
Spravljanje morta
Spravljanje morta
Spravljanje morta
Spravljanje morta
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
RII
RVI
RII
RVI
RII
RII
0,073
0,32
0,11
0,36
0,08
0,111
0,092
0,66
0,22
0,40
0,13
0,142
0,091
0,66
0,22
0,40
0,13
0,142
0,073
0,32
0,11
0,36
0,08
0,093
0,092
0,66
0,22
0,40
0,13
0,118
0,091
0,66
0,22
0,40
0,13
0,118
0,023
1,054
1,644
0,025
Cementni
1:3
Produni
1:3:9
Produni
1:2:6
Vapneni mort
1 : 1 (ok)
Ukupno
Sijani mortovi
Jedinino
OPIS
OPERACIJE
Grupa radnika
ifra operacije
Opcija
Vrsta morta
Vrsta stropa
Vrsta prijenosa
Normativi vremena
Vapneni
1:3
4.1. - 4.2.
5.1. - 5.2.
6.1. - 6.2.
GN 301-402
0,005
0,01
1,643
0,025
0,01
1,036
0,023
0,005
1,620
1,619
0,025
0,01
0,025
0,01
95
PRILOG 3:
Graevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400
96
STROJNO SPRAVLJANJE BETONA

10
15
15
20
30
40
50
10
15
15
20
5.2.
6.2.
7.2.
1.3.
2.3.
3.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
Mjealica 500 l umjetna

Mjealica 750 l prirodna
Mjealica 750 l prirodna
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
30
40
50
10
15
15
20
30
40
50
ljunak
prirodni
Cement
PC 35
Ukupno
Jedinino
OPIS
OPERACIJE
Grupa radnika
ifra operacije
Opcija
Marka betona
Vrsta ljunka
ljunak
prirodni
ljunak granulirani
ljunak
prirodni
ljunak granulirani
ljunak
prirodni
ljunak granulirani
Mjealica s ureajem za
dizanje agregata 750 l
3
15 KS - 9,00 m /h
3
12 KS - 7,50 m /h
3
5 KS - 3,50 m /h
Vrsta mjealice,
snaga i uinak
Normativi
vremena
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
kg
Voda
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
MB
ljunak
granulirani
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
mjeavina
ljunak
granulirani
1.1. Mjealica 250 l prirodna

3.1. Mjealica 250 l umjetna
5.1 Mjealica 250 l umjetna
GN 400-201
MB 10
1.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
200
1,22
0,14
MB 15
2.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
250
1,18
0,16
MB 15
3.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
250
0,561
0,752
0,16
MB 20
4.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
300
0,551
0,731
0,18
MB 30
5.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
350
0,530
0,720
0,20
MB 40
6.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
385
0,530
0,720
0,20
MB 50
7.1.
Spravljanje
R-II
1,73
1,73
415
0,530
0,720
0,20
MB 10
1.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
200
1,22
0,14
MB 15
2.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
250
1,18
0,16
MB 15
3.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
250
0,561
0,752
0,16
MB 20
4.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
300
0,551
0,731
0,18
MB 30
5.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
350
0,530
0,720
0,20
MB 40
6.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
385
0,530
0,720
0,20
MB 50
7.2.
Spravljanje
R-II
1,63
1,63
415
0,530
0,720
0,20
MB 10
1.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
200
1,22
0,14
MB 15
2.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
250
1,18
0,16
MB 15
3.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
250
0,561
0,752
0,16
MB 20
4.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
300
0,551
0,731
0,18
MB 30
5.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
350
0,530
0,720
0,20
MB 40
6.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
385
0,530
0,720
0,20
MB 50
7.3.
Spravljanje
R-II
1,45
1,45
415
0,530
0,720
0,20
OBRAUN: Od 1 m spravljenog betona
97
STROJNO UGRAIVANJE BETONA U NEARMIRANE

I ARMIRANE KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m3 BETONA
NA m2 ILI m1 KONSTRUKCIJE
BETON SPRAVLJEN MJEALICOM SA UREAJEM ZA DIZANJE
AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l
VRIJEDI OD KOTE 0,00 NA NIE
10
15
20
30
40
50
Normativ
vremena
Ukupno
Beton spravljen mjealicom 500 l

Jedinino
OPIS
OPERACIJE
MB
MB
MB
MB
MB
MB
Grupa radnika
Marka betona
ifra operacije
Opcija
Presjek betona
3
1
2
u m /m - m
1.2. nabijanje betona elektrinim pervibratorima

MB 10
m
2.2.
MB 10
Ugraivanje
RII
1,53
BV
0,55
BIII
0,55
Prijenos
RII
2,35
Spravljanje
RII
1,53
BV
0,55
BIII
0,55
MB 15
1.2.
Spravljanje
Ugraivanje
Prijenos
RII
2,35
Spravljanje
RII
1,53
BV
0,55
BIII
0,55
4,98
4,98
MB 15
m
MB 20
m
MB 30
m
MB 40
m
MB 50
m
1,00
1,00
5.2.
6.2.
MB 20
Ugraivanje
Prijenos
RII
2,35
Spravljanje
RII
1,53
MB 30
4.2.
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
MB 40
3.2.
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
2
3
3
MB 50
KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m PO m ILI m KONSTRUKCIJE
GN 400-506
Ugraivanje
Prijenos
OBRAUN: Od 1 m ugraenog betona
BV
0,55
BIII
0,55
RII
2,35
RII
1,53
BV
0,55
BIII
0,55
RII
2,35
RII
1,53
BV
0,55
BIII
0,55
RII
2,35
4,98
4,98
4,98
4,98
1,00
1,00
1,00
1,00
98
BETONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PLOA

BETON SPRAVLJEN MJEALICOM SA UREAJEM ZA DIZANJE
AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l
1.3. armiranobetonske ploe, debljine 25 cm

MB
MB
MB
MB
MB
15
20
30
40
50
MB 15
Ukupno

Jedinino
OPIS
OPERACIJE
Grupa radnika
Marka betona
Operacija
ifra operacije
Normativ
vremena
1.1.
Spravljanje
MB 15
Prijenos
Spravljanje
MB 20
3
1
2.1.
3.1.
2
3
1
2
3
1
3
2
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
MB 50
5.1.
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
MB 40
4.1.
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
MB 30
SKIP
3
1
15
Ugraivanje
OBRAUN: Od 1 m gotove ploe
Ugraivanje
Prijenos
RII
BV
BIII
RII
RII
BV
BIII
RII
RII
BV
BIII
RII
RII
BV
BIII
RII
RII
0,23
0,24
0,24
0,22
0,23
0,24
0,24
0,22
0,23
0,24
0,24
0,22
0,23
0,24
0,24
0,22
0,23
BV
0,24
BIII
0,24
RII
0,22
0,93
0,93
0,93
0,93
0,93
MB 50
15
20
30
40
50
MB 40
MB
MB
MB
MB
MB
MB 30

MB 20
15
20
30
40
50
Debljina ploe [cm]
MB
MB
MB
MB
MB
Vrsta prijenosa

GN 400-706
0,15
0,15
0,15
0,15
0,15
Nastavak na sljedeoj stranici
99
0,31
0,34
BIII
0,34
BV
0,34
BIII
0,34
MB 30
0,29
Ugraivanje
Prijenos
RII
0,29
Spravljanje
RII
0,31
BV
0,34
BIII
0,34
MB 40
3
1
Ugraivanje
Prijenos
RII
0,29
Spravljanje
RII
0,31
BV
0,34
BIII
0,34
MB 50
3
1
Ugraivanje
Prijenos
RII
0,29
Spravljanje
RII
0,38
BV
0,42
BIII
0,42
MB 15
3
1
Ugraivanje
Prijenos
RII
0,36
Spravljanje
RII
0,38
BV
0,42
BIII
0,42
MB 20
3
1
Ugraivanje
Prijenos
RII
0,36
Spravljanje
RII
0,38
MB 30
SKIP
RII
BV
0,31
Ugraivanje
Prijenos
Spravljanje
Ugraivanje
BV
0,42
BIII
0,42
RII
0,36
RII
0,38
BV
0,42
BIII
0,42
Prijenos
RII
0,36
Spravljanje
RII
0,38
2
3
2
0,29
RII
5.3.
RII
RII
4.3.
0,34
Spravljanje
3.3.
0,34
BIII
Prijenos
2.3.
0,31
1.3.
Ugraivanje
RII
BV
5.2.
MB 20
Spravljanje
3.2.
4.2.
25
MB 40
20
Prijenos
2.2.
Ugraivanje
MB 50
1.2.
Spravljanje
MB 15
OBRAUN: Od 1 m gotove ploe
Ugraivanje
Prijenos
BV
0,42
BIII
0,42
RII
0,36
1,28
0,20
1,28
0,20
1,28
1,58
1,58
1,58
0,20
1,28
1,58
0,20
1,28
1,58
MB 50
MB 40
MB 30
MB 20
MB 15
Ukupno

Jedinino
OPIS
OPERACIJE
Grupa radnika
Marka betona
ifra operacije
Normativ
vremena
Operacija
Debljina ploe [cm]
Vrsta prijenosa
GN 400-706
0,20
0,25
0,25
0,25
0,25
0,25
100
RUNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I

VEZANJE ARMATURE
JEDNOSTAVNA I SREDNJE SLOENA
VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM
GN 400-102
1. Runo rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje

armature 4 12 mm
2. Runo rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje
armature 14 i vie mm
14 i vie mm
4-12 mm
1.
2.
Savijanje
Prijenos
Savijanje
Prijenos
OBRAUN: Po 1 kg postavljene armature
AIV
AIII
AIV
AIII
AIV
AIII
RII
AIV
0,0140
0,0140
0,0130
0,0130
0,0170
0,0170
0,0001
0,0058
AIII
0,0058
AIV
0,0060
AIII
0,0060
AIV
0,0110
AIII
0,0110
RII
0,0001
0,0457
4-12
14 i vie
Ukupno
0,0881
kg
kg
1,04
ica paljena

Betonski elik
Jedinano
OPIS
OPERACIJE
Grupa radnika
Redni broj pozicije
Opcija
Presjek profila
Normativi izrade
kg
0,0032
1,04
0,0032
101
RUNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I

VEZANJE ARMATURE
SLOENA ARMATURA
VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM
14 i vie mm
4-12 mm
1.
2.
Savijanje
Prijenos
Savijanje
Prijenos
OBRAUN: Po 1 kg postavljene armature
AIV
0,0140
AIII
0,0140
AVII
0,0160
AIII
0,0160
AVII
0,0200
AIII
0,0200
RII
0,0001
AIV
0,0060
AIII
0,0060
AVII
0,0070
AIII
0,0070
AVII
0,0120
AIII
0,0120
RII
0,0001
0,1001
0,0501
kg
kg
1,06
ica paljena
Ukupno
OPIS
OPERACIJE
Jedinano
Betonski elik
Grupa radnika
Redni broj pozicije
Opcija
Presjek profila
Normativi izrade
14 i vie
2.
Runo rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje

armatura 4 12 mm
Runo rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje
armature 14 i vie mm
4-12
1.
GN 400-104
kg
0,0035
1,06
0,0035
102
PRILOG 4:
Graevinske norme za tesarske radove GN 601
103
OPLATA RAVNIH TEMELJA, TEMELJA STROJEVA I RAVNIH

BETONSKIH ZIDOVA
GN 601-201
3.1.
DASKA 48 mm
1.2.
2.2.
3.2.
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.
Izrada
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.
Izrada
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.
Izrada
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.
Izrada
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.
Izrada
Postavljanje
Skidanje
ienje i va. av.

2
OBRAUN: Od 1 m ortogonalne projekcije oplate
Gredice
Daska
48 mm
Daska
24 mm
Ukupno
0,19
0,19
0,18
0,18
0,06
0,11
0,13
0,20
0,20
0,18
0,18
0,07
0,11
0,13
0,21
0,21
0,20
0,20
0,05
0,11
0,09
0,19
0,19
0,18
0,18
0,06
0,11
0,13
0,20
0,20
0,18
0,18
0,07
0,11
0,13
0,21
0,21
0,20
0,20
0,05
0,11
0,09
Klanfe
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
RII
avli
Izrada

ica
paljena
Jedinino
2.1.
OPIS OPERACIJE
Normativ
vremena
Grupa radnika
DASKA 24 mm
1.1.
ifra operacije
Opcija
Debljina daske
za oplatu
1.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - jednostrana oplata
2.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - dvostrana oplata
3.1. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 24 mm
1.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - jednostrana oplata
2.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - dvostrana oplata
3.2. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 48 mm
kg
kg
kg
0,15
0,07
1,04
0,0045
(0,032)
0,0035
(0,035)
1,07
0,0047
(0,033)
0,0035
(0,035)
0,07
0,15
0,10
1,07
0,0054
(0,038)
0,0035
(0,035)
0,07
0,15
0,07
0,15
0,07
1,04
0,0029
(0,038)
0,0035
(0,035)
1,07
0,0029
(0,038)
0,0035
(0,035)
0,07
0,15
0,10
1,07
0,0058
(0,07)
0,0035
(0,035)
0,07
0,15
0,07
104
OPLATA RAVNIH, KOSIH ILI NAGNUTIH BETONSKIH PLOA

BEZ OBZIRA NA VELIINU SA PODUPIRANJEM METALNIM
PODUPIRAIMA; VISINA PODUPIRANJA DO 3 m
GN 601-205
1.2. Oplata ravnih ploa bez obzira na povrinu

2.2. Oplata kosih i nagnutih ploa
3.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara do 1 m
4.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara do 1,5 m
5.2. Oplata rebrastih ploa sa razmakom rebara preko 1,5 m
6.2. Oplata ravnih ploa sa vutama
1.2.
2.2.
3.2.
4.2.
5.2.
6.2.
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
Izrada
Postavljanje
3
4
Skidanje
ienje
2
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
TV
TIII
TV
TIII
TIII
RII
0,20
0,20
0,23
0,23
0,15
0,08
0,24
0,24
0,28
0,28
0,16
0,10
0,25
0,25
0,27
0,27
0,16
0,10
0,22
0,22
0,24
0,24
0,16
0,10
0,22
0,22
0,24
0,24
0,16
0,10
0,22
0,22
0,24
0,24
0,16
0,08
Podupirai
rastezljivi
Krpa stara
Nafta
avli
Gredice
Daska
24 mm
Ukupno
Jedinino
OPIS OPERACIJE
Grupa radnika
ifra operacije
Opcija
Normativ
vremena
kg
kg
kg
kom
1,09
0,004
(0,03)
0,002
(0,02)
0,06
0,07
0,002
1,30
0,005
(0,035)
0,002
(0,02)
0,07
0,07
0,002
1,30
0,0057
(0,04)
0,002
(0,02)
0,08
0,07
0,002
1,18
0,0057
(0,04)
0,002
(0,02)
0,08
0,07
0,002
1,18
0,005
(0,035)
0,002
(0,02)
0,08
0,07
0,002
1,16
0,006
(0,042)
0,002
(0,02)
0,06
0,07
0,002
OBRAUN: Od 1 m horizontalne projekcije (s razvijanjem rebara kod ploa s rebrima)
Literatura:
Narodne novine (76/07): Zakon o prostornom ureenju i gradnji
Normativi i standardi rada u graevinarstvu (Prosjene norme u graevinarstvu)
105

Organizacija Gradjenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Organizacija Gradjenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Organizacija graenja

OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI.... 6

SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA ................................................................... 7

RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA .................................................................. 20

USTUPANJE GRAENJA GRAEVINE ......................................................... 29

IDEJNI PROJEKT ............................................................................................ 13

GRAENJE I UPORABA GRAEVINE ........................................................... 20

JAVNI NATJEAJ ............................................................................................ 29

TEHNIKA ORGANIZACIJA GRADILITA..................................................... 32

PRIVREMENE SITUACIJE ................................................................................. 43

DOKAZNICE MJERA ........................................................................................ 44

PRILOZI - GRAEVINSKE NORME ............................................................. 86

visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.)

niskogradnju (ceste, eljeznike pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepanka, Eiffelov toranj

Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja estanovac

Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku

2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom ureenju i

sustav prostornog ureenja i gradnje

nadlenosti tijela dravne vlasti, jedinica lokalne i podrune samouprave u

upravni i inspekcijski nadzor

uporabu i uklanjanje graevine

uporabljivost i promet graevnih proizvoda

ustrojstvo graevinske inspekcije i dr.

Dio Zakona o prostornom ureenju i gradnji odreuje:

sudionike u graenju i njihove meusobne obveze (investitor, projektant,

vrstu, opremu i kontrolu projekata

nain pribavljanja lokacijske, graevinske i uporabne dozvole

kaznene odredbe i dr.

3. Sudionici u gradnji objekta

Slika 4. Sudionici u gradnji

odreuje mjesto i namjenu graevine

pribavlja zemljite na kome e se graevina graditi

organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije

pribavlja sve dozvole za graenje i uporabu graevine

bira izvoaa radova za graenje

organizira struni nadzor nad graenjem

osigurava novana sredstava za graenje.

Slika 5. Novana sredstva za graenje

Projektant moe obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajednikom uredu,

koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise

u skladu s lokacijskom dozvolom i

koji ispunjava bitne zahtjeve za graevinu

Prava projektanta su:

da zahtijeva izvoenje graevine prema odobrenom projektu

da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vriti bez njegove suglasnosti

da provodi projektantski nadzor izvoenja graevine, ako je takav nadzor

Kontrolu projektne dokumentacije moe obavljati diplomirani inenjer s najmanje

graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja ili

potvrdom na glavni projekt ili

graditi u skladu s graevinskom dozvolom.

Slika 8. Izvoai radova

moe povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje

treba ugraivati graevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om

Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda,

sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja

voditi svu potrebnu tehniku dokumentaciju, a obvezno graevni dnevnik

imenovati inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne

Slika 9. Nadzorni inenjer

Nadzorni inenjer duan je:

nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,

utvrditi da li je iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje

utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje poslova graenja