Hugo

Storni

ISUSOVAKE

REDUKCIJE

U PARAGVAJU

(1609.-1768.)

Evangelizatorsko iskustvo medu Guaranima *

Z b o g svojih dimenzija i svojeg trajanja eksperiment Paragvajskih redukcija os

tao j e posve jedinstven u povijesti, a poznat j e ili nepoznat p o d nazivom isusova
ka drava"' u Paragvaju ili tonije d r a a v a " Guaranija.

Taj eksperiment pro

vela je Druba Isusova stvarajui sloeni sistem sela ili r e d u k c i j a " , u kojima su,
2

inae nomadski Indijanci Guarani, bili priuavani na stabilni i v o t i gdje je evala

jedna specifina civilizacija unutar koje je razvijeni materijalni napredak b i o po
praen jedinstvenim gospodarsko-drutvenim, kulturnim, religioznim i

financij-

sko-vojnim ostvarenjima. Isusovaka d r a v a " postojala j e vie o d stotinupedeset godina, a naglo j e i t r a g i n o zavrila svoje postojanje i z g o n o m Drube Isusove
iz panjolskih kolonija, to ga j e 1767. naredio kralj K a r l o I I I . Dravu su. meu
t i m , nadivjeli Guaraniji koji su kao etnika skupina, zahvaljujui nastojanju mi
sionara, izbjegli genocid za vrijeme tekih godina j u n o a m e r i k e kolonijalizacije,
to j e d o k a z i svjedoanstvo o ispravnosti misionarskog rada.

Interpretacija

Paragvajskih

redukcija

Isusovaka d r a v a " Guaranija ili za vrijeme svojega mukotrpnog postojanja

ili nakon svojega nestanka, potaknula j e znatielju odreene opsene literature
novinarsko-popularnog tipa koja se zaustavila na folkloristikim vidicima ivota
*
Ovo je tekst predavanja to ga je autor odrao u veljai 1985. na Papinskom sveui
litu Gregoriana u Rimu prigodom izlobe o Paragvajskim redukcijama. P. Hugo Storni argentnski je isusovac i povjesniar; radi kao pisac i bibliotekar u isusovakom Historijskom
institutu u Rimu i objavio je vie radova iz crkvene i kulturne povijesti June Amerike. Bu
dui da je u ovo vrijeme i u nas, u povodu prikazivanja filma M i s s i o n " (Misija), ponovno
probueno zanimanje za zanimljiv i jedinstven fenomen redukcija, donosimo ovaj neobjav
ljeni rad, koji nam je ustupljen ljubaznou p. Stornija. Radi preglednosti i lakeg razumije
vanja teksta nadodali smo podnaslove i nekoliko razjanjenja u biljekama ( M . Korade).
Velika etnika skupina Indijanaca T u p i - G u a r a m zauzimala je iroko podruje June
Amerike koje se prostiralo od ua rijeke Amazone do rukava Rio de la Plate, te od Anda do
atlantske obale. Guarani u pravom smislu inili su dio te skupine i naseljavali kraj izmeu ri
jeka Paraguay, Parani i Uruguay. Isusovake redukcije kod Indijanaca Guaranf najeveim su
dijelom bile u tadanjoj pokrajini Paraguay, a tako se zvala i isusovaka provincija kojoj su
one pripadale (Provincia Paracuaria). O d toga dolaze nazivi Paragvajske reducije ili drava",
premda se tih 30 redukcija prostiralo na dananjim teritorijima Argentine (njih 15), Paragva
ja ( 8 ) i Brazila ( 7 ) .
1

Pojam redukcije" (panjolski reducciones") dolazi o d latinske rijei reducere = do

vesti, smjestiti, a smisao mu je u izrazu: reducere ad Ecclesiam et vitam civilem", tj. privesti
Indijance Crkvi i civiliziranom ivotu.
1

302

plemena Guaranija kojim su upravljali isusovci. D r a v a " j e . ostini toga. pobudila

zanimanje i vane p o l i t i k o - f i l o z o f s k e literature koja je ciljevima i stvarnosti Pa
ragvajskih

redukcija,

posebno njihova gospodarsko-drutvenog ureenja obilje

enog k o l e k t i v i z m o m , eljela dati n e k o svoje tumanje. Ovaj proces tumaenja

prolazio j e k r o z razliite faze.
Prva faza p o t j e e o d iluministike misli i nisu j o j bili tudi Voltaire i Montes
quieu, koji su, usprkos svojemu d o b r o p o z n a t o m neprijateljskom

raspoloenju

prema Crkvi kao instituciji, p o z i t i v n o ocijenili isusovaki pothvat u Paragvaju i

smatrali ga ozbiljnim pokuajem uspostavljanja pravednog reima meu tim da
lekim s t a n o v n i t v o m .
Italiji

posvetio j e t o m

Otaca Drube

Isusove

G o t o v o i s t o d o b n o opat L u d o v i c o A n t o n i o Muratori u
pitanju glasovitu knjigu Sretno

kranstvo u misijama

u Paragvaju, koja je objavljena u Veneciji 1 7 4 3 .

Isuso

vaka d r a v a " promatrana je u toj knjizi k a o pokuaj - nastao u ozraju du

h o v n e o b n o v e nakon protureformacije da se ostvari neka vrsta drutva staro
kranskog tipa, u k o j e m bi vladala jednostavnost obiaja, i bila bi nepoznata ili
zabranjena elja za materijalnim bogatstvima. Knjiga je bila puna idealistiko-kranskih pohvala onoga to su ostvarili misionari, a eljela j e , meu ostalim,
dati n e k o m o r a l n o i svrhovito tumaenje kolektivizma ostvarenog u spomenu
t i m redukcijama:

Posjedovanje dobara i tenja da se ta dobra j o poveaju u

Europi j e izvor razliitih nereda koji uznemiruju ljudsko drutvo; o d takvih ne

mira slobodni su ti dobri krani." Opat koji se oduevljavao misijama jer ga j e
njihov drutveno-gospodarski sistem podsjeao na prvotnu kransku c r k v u " ,
k a k o j e opisuju Djela A p o s t o l s k a , prikrivao j e u svojoj studiji, prema miljenju
dr. Armanija, f i n u i neizravnu polemiku s o b z i r o m na neke stavove Crkve osam
naestog stoljea, koja j e bila pretjerano tolerantna prema nekim ve anakronisti
nim izrazima bogotovlja to su

m o d a graniili s pretjeranom pobonou i

praznovjerjem t e . sigurno, nisu bili u skladu s evaneoskim d u h o m " .

Iluministi i opat

Muratori

p o l a z e , dakle, o d unaprijed stvorenog

poimanja

pojave Paragvajskih redukcija premda su ispravno uoavali njihove glavne zna

ajke: pravdu i drutvenost ne ulazei u analizu isusovake d r a v e " u sklopu
irega povijesno-politikog okvira panjolskog carstva u A m e r i c i . Opat se pose
bno pretjerano zadrava na etiko-vjerskom vidiku ostvarenja Drube Isusove,
postavljajui

ga idealistiki nasuprot odve sekulariziranoj crkvenoj instituciji

svojega stoljea. T a k o j e nastao pojednostavljen i edifikantni prikaz, utemeljen

iskljuivo na isusovakim i z v o r i m a k a o to su pisma talijanskih misionara Catta-

V O L T A I R E u Essai sur les moeurs, (Genve 1756), premda je kasnije u djelu Candide
(Genve 1759.), pun ironije i apsurdnih podvala na raun Paragvajskih redukcija, a financi
rao je i putovanje jedne lade iz panjolske flote, koja je poslana po izgnane isusovce u A m e
rici. Motesquieu inosi pozivitvan sud o redukcijama u LEsprit des Luis, Genve 1748., dio I,
knj. I V . , pogl. V I .
3

*
L. A . M U R A T O R I , // cristianesimo felice nelle missioni de' padri della Compagnia di
Ges nel Paraguay, Venezia 1743. Muratori (1672.1750.) glasoviti je talijanski litarat, povjesniar i filozof, te autor mnogih vrijednih djela. // cristianesimo felice doivjelo je vie iz
danja i prevedeno na francuski, njemaki, engleski i nizozemski. U posljednje vrijeme pono
vno je tiskana u Palermu (Sellerio ed.) 1 985.
A . A R M A N I , Citt di Dio e citt del sole. Lo ..Stato"gesuita
1768), Ed. Studium, Roma 1977., 11.
s

dei Guarani

(1609-

303

nija i Gervasonija te svjedoanstvo j e d n o g drugog isusovca. Maara Oros/a.

Mu-

ratorijevo djelo predstavlja se. dakle, kao pobudni novinarski esej koji danas ne
bi m o g a o biti poticaj za k r i t i k o produbljivanje tog isusovakog pothvata medu
Guaranijima. Ipak j e o n o imalo znatni utjecaj u intelektualnim sredinama osam
naestog stoljea te p o m o g l o popularnosti i irenju spoznaja o isusovakim reduk
cijama u Paragvaju.
Drugu fazu, r o m a n t i n u , iz devetnaestog stoljea, treba povezati s Francu
zom Cahteaubriandom.

N o stvarno ju j e potaknuo jedan drugi crkveni pisac,

catalanski isusovac Jos Manuel Peramas. bivi paragvajski misionar i profesor

retorike na sveuilinom kolegiju u Cordobi u Argentini, koji je bio prognan u
Italiju nakon izgona Drube Isusove iz panjolske i iz njezinih kolonija. Peramas
j e u svoju knjigu sjeanja o paragvajskom iskustvu unio intelektualnu refleksiju
k o j o m j e elio pokazati da su Platonova politika poimanja, izraena u Republici
i Zakonima,
ljujui

nala barem svoje d j e l o m i n o ostvarenje medu Guaranijima zahva

radu Drube Isusove.

Uspostavljanje analogije izmeu ..drave", kako

ju j e teoretski zamislio Platon, i paragvajskih redukcija - razjasnio je Peramas nije ilo za tim da se d o k a e da su isusovci preuzeli Atenjaninova

filozofska

nau-

avanja. e l i o j e dokazati univerzalnost zdravog razuma i mogunost da razlii

ta ljudska iskustva p o m o g n u razvitku i napretku nauke o drutvenome ivotu.
Na tu liniju nadovezala se i njemaka povijesno-filozofska

misao, koja je u

t o m paragvajskom eksperimentu Drube Isusove eljela vidjeti stvarni pokuaj

da se u povijesnu stvarnost prevedu utopistike teorije

filozofa

klasinog doba

Platona a iz vremena preporoda Thomasa Morea i Tommasa Campanelle

ili da se bar ostvari n e k o h i p o t e t i k o B o j e K r a l j e v s t v o " na Zemlji. Povjes
niar i e k o n o m i s t Eberhard G o t h e i n

elio je posebno usporediti

isusovaku

. . d r a v u " s G r a d o m sunca to ga je zamislio Campanella. Gothein j e kao dobar

poznavalac Italije smatrao da su utemeljitelji redukcija Guaire. misionari Catalclini i Mascetta. Talijani i zato zemljaci

filozofa

iz Stila bili pravi

pronalazai

*
Misionari Gaetano Cattani ( 1 6 9 5 . - 1 7 3 3 . ) iz Modene i Carlo Gervasoni ( 1 6 9 2 . - ? ) i/
Riminija djeluju u Paragvaju u Muratorijevo vrijeme i on se slui njihovim pismima koje su
slali rodbini. O n ta pisma i druge izvore spominje u uvodu svojeg djela. L. A . M U R A T O R I ,
// cristianesimo felice, ed. 1985., 32 34. Sam se dopisivao s madarskim misionarom u Pa
ragvaju Ladislavom Oroszem ( 1 6 9 7 . - 1 7 7 3 . ) i drugima. Usp. P. T A C C H I - V E N T U R I SI.
Corrispondenza
inedita di Lodovico A. Muratori con i pp Cantucci, Lagomarsino e Orosz
della Compagnia di Ges, Roma 1910.
F. R. C H A T E A U B R I A N D , Genie du Christianisme, Paris 1802. Za njega su redukcije
bile primjer kako se, zahvaljujui kranstvu, na zemlji moe ostvariti kraljevstvo i bolji i
vot, to ih navjeuje Evanelje.
7

J. M. P E R A M A S SI, De vita et moribus XIII virorum paraguaveorum, Faventiae 1793.

Spekulativno-filozofski dio knjige pod naslovom D e administratione guaranitica comparate
ad Rempublicam Piatonis commentarius" izaao je i u panjolskom prijevodu: La repblica
de Platn y los Guaranes. Buenos Aires, 1946.
8

*
E. G O T H E I N , Der christlich-soziale Staat der Jesuiten in Paraguay, Leipzig 1883: ta
lijanski prijevod Lo stato cristiano-sociale....
Venezia 1928. Nakon njega F. S C H M I D T . Der
christlich-soziale Staat der Jesuiten in Paraguay in wirtschaftlicher und staatsrechtlicher Be
deutung (191 3.). pripisuje misionarima da su se inspirirali posebno na Utopiji Thomasa Mo
rea. Drugi, kao R. F. R A Y N A L u Histoire philosophique et politique des tablissements et
du commerce des Europens dans les deux Indes (1770.) i M. F A S S B I N D E R u Der ,,Jesuitenstaat" in Paraguay ( 1 9 2 6 . ) , pronalaze u redukcijama stari organizacijski sistem carstva
Inka, a neki ih dovode u vezu s Baconeovim New Atlantis ili Fnelonovim djelom Telmaque.

304

naina uprave koji j e vladao u paragvajskim misijama.

10

Oduevljeni Campancl-

linim idejama, oni su n a v o d n o sanjali o stvaranju nekog komunistiko-kranskog ili kransko-socijalnog drutva koje se imalo ostvariti u dalekom Paragvaju
i iju su zamisao n a v o d n o predloili kralju Filipu II. panjolski j e kralj o d o b r i o
nacrt i podrao njegovo izvoenje.
Ova je pretpostavka, m e u t i m , daleko o d stvarnosti. N e postoje uope nikakvi
d o k u m e n t i iz t o g vremena koji bi je mogli potkrijepiti. N e m a , naime, ni pisama,
ni spisa, ni zapisa, ni naredbi mjesnih vlasti ili kraljevskih o d r e d b i . Naprotiv, ima
dosta objektivnih razloga koji nas navode na t o da G o t h e i n o v e pretpostavke tre
ba smjestiti u fantaziju. K o n t a k t i izmeu Drube Isusove i panjolskog dvora
odravali su se iskljuivo preko prokuratora reda (zastupnika), a nije poznato da
bi ova dva Talijana imala takvu dunost. Osim toga i Cataldini i Mascetta bili su
mladi kada su krenuli u A m e r i k u i nisu se vie vraali u Europu. D o v o l j n o j e po
misliti na strogu disciplinu koja je u 17. stoljeu vladala i v o t o m redovnikih za
jednica pa da se posve iskljui pomisao da bi dva poduzetna mladia dobila d o
putenje da neto izravno predlau panjolskim vlastima, tovie, da iznose neke
smjele planove samome kralju, te da bi se pritom j o iznad svega nadahnjivali na
autoru koji ne samo da j e bio p o d j a k o m sumnjom da j e heretik nego j e ak sma
tran i opasnim p o l i t i k i m p r o t i v n i k o m panjolske, tako da je bio osuen na za
tvor u napuljskom potkraljevstvu, gdje je ostao z a t o e n o d 1602. do 1 6 2 6 . "
tovie, svaki pothvat to se ticao A m e r i k a prije bi prouilo Vijee Indija koje je
bilo vrlo o p r e z n o ne samo kad se radilo o uvoenju novosti ve i u pitanjima koja
su se ticala redovite uprave. Bilo bi zaista posve n e o b i n o da Vijee o d j e d n o m
p o n e donositi tako vane o d l u k e samo zato da bi se svidjelo dvojici mladih sve
enika koji zastupaju n a p r e d n e " ideje. Da se neto tako nevjerojatno i d o g o d i l o ,
o t o m e b i , sigurno, ostao neki trag u panjolskim dravnim arhivima.
Trea faza interpretacije radukcija, n a p o k o n , pripada socijalistikoj misli. K a o
preteu imala j e kota Roberta Cunninghamea Grahama, j e d n o g o d utemeljitelja
engleske laburistike s t r a n k e . a posebno ju je predstavljao tumaenjem p o d
1 2

marksistikim v i d i k o m vicarski opat Clovis Lugon koji je u isusovakom redu

vidio prvo povijesno

ostvarenje

kranskog marksizma u relativno m o d e r n o m

vremenu. Djelo t o g naprednog opata, izdano 1949. u ozraju eksperimenta sve

enikaradnika i kranskih komunistikih pokreta u vremenu nakon rata, po
n o v n o j e probudilo zanimanje za Paragvajske r e d u k c i j e .

13

U t o m djelu opat je

Misionari Giuseppe Cataldini ( 1 5 7 1 . - 1 6 5 3 . ) i Simone Mascetta ( 1 5 7 7 . - 1 6 5 8 . ) bili

su u prvoj skupini isusovaca koja je 1609. krenula iz Asunciona u tri smjera da osnuju re
dukcije meu Guaranima. BI. Roque Gonzales i Vincenzo Griffi krenuli su na sjever u po
krajinu Itatn u pleme Guayacurus, ali su je ubrzo morali napustiti, Marcial Lorenzana i
Francisco San Martin na jug uz rijeku Paran, gdje osnivaju prvu redukciju San Ignacio
Guaz, a Cataldini i Mascetta odlaze na istok u pokrajinu Guayr i tamo idue godine osni
vaju redukcije Loreto i S. Ignacio Mini. Bio je to poetak Paragvajskih redukcija. Usp. A!
A R M A N I , Cff di Dio, 12 IS.
1 0

"
Djelo T . Campanelle Chitas Soli izalo je, dodue 1602., ali su se dvojica mladih isusovaca u to vrijeme u Italiji oduevljavali prekomorskim misijama u Aziji, kao to svjedoe
njihova pisma generalu reda.
A vanished Arcadia,
London 1901., 2. ed. 1924.
12

13

La

Rpublique

being some

account

communiste-chrtienne

of the Jesuits in Paraguay, 16 0 7-1 767.

des

Guaranis

(16 1 01768),

Paris

1949.

35

iznio tezu prema kojoj smatra da su isusovci pokuali organizirati misije u znaku
najstroeg k o m u n i z m a te da su tek na pritisak panjolske krune odustali o d toga.
N o ni vicarski opat nije se p o b r i n u o da provede ozbiljno povijesno ispitivanje.
Ograniio se tek na prouavanje izvora i o d l o m a k a koji su vie odgovarali njego
voj tezi koja se sastojala u t o m e da j e sistem zajednitva to je bio uspostavljen u
redukcijama smatrao k o n a n o m svrhom, a ne tek sredstvom. A u t o r u , naime, iz
m i e injenica da je Druba Isusova radila u Paragvaju ,,in p r i m i " da bi ostva
rila djelo evangelizacije ,,ad maiorem Dei g l o r i a m " , a d a j e sve ostalo, ukljuuju
i tu drutvenu i gospodarsku organizaciju, imalo usputan karakter i da je bilo
tek sredstvo
Motivi

i svrha otvaranja

redukcija

Da bi potaknuli i zatitili svoje evangelizatorsko djelo, isusovci su se trudili

da postignu osloboenje cijelog u r o d e n i k o g ovjeka, nastojali su ga spasiti o d
konkretnih robovanja kojim su Gvaraniji, prema shvaanju misionara, bili pod
vrgnuti ili koja su im prijetila. Prvo robovanje bilo j e robovanje d e m o n u . Prema
g o t o v o mitolokoj teologiji vlastitoj o n o m vremenu, Paragvaj j e u o i m a sveeni
ka izgledao kao prostor kojim vlada vrag, gdje zlostavlja Guaranije vladajui nji
hovim srcima. P. Mastrilli p r o t u m a i o je dolazak p. Roquea Gonzaleza u kraj
o k o rijeke Paragvaja kao priliku da se otvori neki put te da se ..iz svih tih zemalja
istjera zli d u h " . G o d . 1620. p. Diego Boroa pie: Pouzdajem se u Naega Gos
podina da e se sve srediti i urediti vrlo d o b r o na njegovu slavu, tako da, ukla
njajui s puta i tjerajui vraga iz ovih provincija, koje on dri pod svojom samo
voljnom vlau, sinovi Drube mogu zasaditi novi vrt Crkvi, uz p o m o boanske
milosti."
Vrag j e za o n o vrijeme bio z l o u d n o bie koje j e posvuda dralo pogane u p o
dlonosti. U Paragvaju j e posebno primjenjivao zloglasna lukavstva da bi prevario
Indijance. N a v e o ih j e da zanijeu Boga tako da su postali bezboni narod, a ne
ke j e vraeve uzdigao d o vrha klanjanja pa su ih Indijanci smatrali boanstvima
ili vrhovnim sveenicima.
Redukcije su bile prikladno mjesto gdje se v o d i o rat protiv S o t o n e : ..Vrag.
protiv kojeg je poveden t o l i k i rat s p o m o u ove redukcije, nije, m e u t i m , m o
gao mirno promatrati kako mu se tolike due otimlju iz panda. tovie, pokuao
j e on t o sprijeiti j e d n i m paklenim sredstvom, uvjeravajui Indijance da e oni
koji se budu krstili odmah u m r i j e t i . "

14

Sistem redukcija iao je za spasenjem i osloboenjm Indijanaca o d njihova

prijanjeg

ivota, koji su misionari smatrali divljim, te za promicanjem

novog

stupnja civilizacije i ljudskijeg ivota. T a k o p. Diego Torres 1 6 1 3 . pie: ,,...Ovi

su Indijanci poput svojih predaka j o nedavno ili kao divlje ivotinje po o n i m
umama s orujem u rukama ubijajui i razarajui ne poznajui Naega G o s p o
dina Boga nita vie nego da su i v i n e . . . "

Iz ove kaotine i neljudske situacije.

Iz: Cartas anuas de la Provincia del Paraguay, Chile y Tucuinan de la Campania de

Jesus. T o su godinji izvjetaji to ih je izdao Carlos Leonhardt SI, 2. vol. (Buenos Aires,
1927-1929).
1 4

306

prema miljenju misionara, trebalo je s p o m o u redukcija doi do razultata koje

jc predlagao p. Ruiz de M o n t o y a : T i Indijanci, koji su prema svojim pradavnim
obiajima ivjeli raspreeni po poljima i p o planinama, bili su okupljani u veli
kim selima zahvaljujui naem radu. pa su o d divljih postajali kranski graa
ni."

1 5

Trea prijetnja za Indijance bili su . . e n c o m e n d e r o s " kolonijalni posjedni

ci.

1 6

V e je sinoda u Asuncionu 1 6 0 3 . razmiljala o redukcijama d o m o r o d a c a da

bi ih oslobodila o d zloupotreba ..encomenderosa" zemljoposjednika, koji su

ih drali vrlo podijeljenima

i razdvojenima jer su t a k o mogli postizavati svoje

interese". T o je bilo t a k o d o b r o p o z n a t o da se p. Ruiz de M o n t o y a ograniava

na konstataciju kako takvo izrabljivanje jadnih Indijanaca po panjolcima

vie

ne izaziva ni uenje.
Isusovci su stoga pribjegli redukcijama da bi Indijance oslobodili robovanja
koje su e n c o m e n d e r o s i " prakticirali s p o m o u sistema o s o b n e s l u b e " . Reduk
cijama se eli ukloniti

e n c o m i e n t u " kolonijalistiki sistem, stavljajui te d o

m o r o d a k e zajednice ( r e d u k c i j e ) pod izravnu kraljevsku zatitu.

Evangelizacija s p o m o u redukcija imala j e j o jednu svrhu: uspostavljanje mi
ra izmeu Indijanaca i panjolaca. Sam p. Ruiz de M o n t o y a ostavio nam j e jasno
svjedoanstvo u vezi s t i m e : . . e l i o bih uspostaviti mir izmeu Indijanaca i pa
njolaca, to je t a k o t e k o . Zapadne Indije otkrivene su prije stotinu godina, a sve
d o danas mir se nije m o g a o p o s t i i . "
Male skupine panjolaca koje su se nastanile u Paragvaju predstavljale su pa
njolsko carstvo u p u n o m procesu irenja i osvajanja s n j e g o v o m naglaenom nadmonou i velikim tehnikim napretkom nasuprot svijetu Guaranija, koji su
imali svoju d o m o r o d a k u kulturu, ali su bili plemenski raspreni, a tehnika su
im sredstva bila vrlo primitivna i. sigurno, m n o g o zaostalija.

Razvoj

i ureenje

redukcija

S o v i m i z a z o v o m isusovci su se pokuali suoiti na podruju evangelizacije,

ali procjenjujui

ga u realistinom kontekstu, koji im je mogao pruiti mogu

nost da stvarno uspiju. U povijesnim prilikama onoga vremena bilo je nezamis

livo da bi se panjolci eventualno povukli i da bi se panjolska kruna odrekla
vlasti nad n o v o o t k r i v e n i m teritorijima. ak i prisutnost Drube Isusove u Para
gvaju bila je mogua samo uz doputenje krune i uza stalno pridravanje odredbi
kraljevskog dvora. S o b z i r o m na takve uvjete, k o j i m je putem trebalo krenuti da
bi se u tim krajevima postigao evaneoski mir? Paragvajski isusovci smatrali su
A . R U I Z de M O N T O Y A SI, Conquista espiritual hecha por los religiosos de la Com
paa de Jess en las provincias del Paraguay, Paran, Uruguay y Tape, Madrid 1639.
1 5

,,Encomenderos" su bili vlasnici ..encomiende" (komende) koja je bila temeljna institucija kolonija Novog svijeta. Ustanovljena je 1512. tzv. Burgosovim zakonima, a sastojala se u tome da se panjolcima ustupi odreeno podruje s indijanskim stanovnitvom.
..Encomenderos" su bili obvezni da plaaju indijansku radnu snagu, provode evangelizaciju
i tite Indijance. Kolonijalisti ubrzo uvode servicio personal", tj. od uroenika stvaraju bes
platnu radnu snagu i raspolau njima po volji kao s robovima. Premda su razni kraljevi za
branjivali takav postupak, njihove odredbe nisu praktiki u Americi nikada bile provedene,
i encomenderosi" su nastavljali izrabljivati Indijance.
1 6

307

da su nali rjeenje u sistemu redukcija, pa su t o m pothvatu posvetili ljude i ener

giju. Zato? Z a t o to su redukcije, uz onaj prvi cilj evangelizaciju i obraenje
Indijanaca na kranstvo obuhvaale i osobni, gospodarski, drutveni i poli
t i k i razvitak Indijanaca, koji j e poticao i poveavao jednakost sa panjolcima. Pa
i kranski i v o t pribliavao j e te dvije drutvene skupine da jedni u drugima vide
djecu istoga V j e n o g Oca, a sebe meu s o b o m dozive kao brau.
Temelj

unutranjeg razvoja d o m o r o d a k i h

zajednica

bio je pametni

izbor

mjesta, a pri gradnji, pridravanje urbanistikog nacrta. i v o t redukcija upot

punjavali su p o l i t i k a organizacija i rad te opi i tehniki o d g o j , sa svojim razli
i t i m specijalizacijama.

Nacrt m o e biti smatran genijalnim. S p o m o u

ovih

indijanskih zajednica bili su postavljani temelji tako da su se nakon o d r e e n o g

vremena gradovi Guaranija mogli nai na istoj razini kao i panjolski gradovi, ako
ne i na vioj. D o v o l j n o j e sjetiti se vanih ostvarenja u redukcijama Trinidad u
Paragvaju i u San Ignacio Mini u Argentini i usporediti ih s i s t o d o b n o m urbani
zacijom Asunciona. U isto vrijeme ovi su d o m o r o d a k i gradovi, pretvoreni u fi
nancijski

samostalna sredita za profesionalnu izobrazbu, promicali

odreeni

t e h n i k i , drutveni i p o l i t i k i o d g o j meu d o m o r o c i m a , slian o n o m e to su ga

posjedovali p a n j o l c i .

17

T r e b a l o j e da taj unutranji razvitak bude i s t o d o b n o obranjen i zatien vr

stim pravnim i sudskim o k v i r o m , koji j e i m a o posluiti k a o zaklon protiv prirod
nih ambicija ,,conquistadoresa" -

osvajaa, a Indijancima j e imao osigurati j e

dnaka prava. S o b z i r o m na o n o d o b n e prilike, isusovcima j e " -

pie M b m e r

bila potrebna potpora panjolskih vlasti za svako n o v o sreivanje vanjskih dje

latnosti ovih d o m o r o d a k i h z a j e d n i c a " .

18

O d samog p o e t k a isusovci ne nailaze na potekoe kad izjavljuju da, uza svo

j e evangelizatorsko i crkveno djelovanje, Indijance ele uiniti podanicima njego
va k a t o l i k o g velianstva, panjolskog kralja. K o d p. Ruiza de M o n t o v e m o e se
p r o i t a t i : S v e o v o vrijeme proivio sam u paragvajskoj provinciji kao u nekoj
pustinji, traei d o m o r o c e , barbare poput divljih ivotinja, traei ih p o poljima
i umama, da bih ih pripojio stadu svete Crkve i d o v e o u slubu njegova velian
s t v a . " Ova tvrdnja m o e i smetati ponekoga m o d e r n o g povjesniara. N o on e
se, sigurno, prestati sablanjavati a k o se bude znao uivjeti u povijesne k o o r d i
nate toga vremena.
Sigurno je da se radilo o najboljoj, a k o ne uope i o jedinoj mogunosti da se
evangelizatorski nacrt doista ostvari. Samo spomenutim pozivanjem

Indijanaca

Na primjer, redukcija Trinidad imala je 1728. etiri tisue stanovnika i bila je poznata
po izvanrednoj arhitekturi kolegija i indijanskih kua te velianstvene crkve. Imala je ljeva
onicu zvona, radionice za izradu orgulja, drugih instrumenata i drvenih kipova; tri velike
farme goveda, goleme plantae paragvajskog aja (mate), eerne trstike; tvornice eera,
meda, mlinove za ulje, ciglanu... Openito se o gospodarskom razvitku redukcija moe na
brojiti: poljoprivreda (kukuruz, krumpir, pamuk, eerna trstika, aj, duhan itd.), stoar
stvo (krave, konji, ovce...), industrija - tekstilna (pamuk, vuna), drvna, izrada keramike, lje
vaonice metala, brodogradilita za rijene brodove, te sve vrste obrta do pravih umjetnikih
radionica. Imale su i vlastitu tiskaru. Usput spominjemo da nisu imale rudnike zlata i srebra,
kako se esto prialo, zbog ega je panjolska vlada 1751. provela istragu i, ne naavi ni
ta, kaznila klevetnike.
1

M. M O ' R N E R , The Guarani Missions and the Segregation poKey of the Spanish
C r o w n " , u Archivum historicum S. J., 30 ( 1 9 6 1 ) 386.
1 8

308

na blagu p o d l o n o s t udaljenom panjolskom kralju mogla im se osigurati sloboda

pred susjednim panjolcima, te otovriti put miru koji bi, izbjegavi ratno krvo
prolie, d o v e o do nekog poretka zakonske jednakosti izmeu tih dviju rasa.
Z a t o j e djelovanje misionara na t o m podruju dvostruko. S j e d n e strane, stvaraju
se redukcije samo t a m o gdje t o Indijanci s l o b o d n o trae i doputaju. S druge pak
strane, n e k o l i k o su puta o d panjolskih vlasti traili pravne odredbe koje bi Indi
jancima u redukcijama osigurale slobodu i samostalnost te postupno priznale j e
dnakost graanskih prava i dunosti u panjolskom carstvu. S o b z i r o m na takvo
nastojanje, p o z n a t o j e u kolonijalnoj povijesti djelovanje p. Diega de Torresa,
prvoga paragvajskog isusovakog provincijala. On je traio da se Indijancima for
malno i stvarno prizna sloboda. Uspio j e ishoditi da Francisco de A l f a r o , kraljev
ski inspektor, posjeti redukcije. Taj je onda svojim poznatim odredbama i z g o d .
1 6 1 1 . p o m o g a o razvoju r e d u k c i j a .

19

K a o to s m o ve spomenuli, ne m o e se sumnjati u t o d a j e obraenje Indija

naca na kranstvo bio prvotni zadatak isusovakoga evangelizatorskog nacrta.
irenje vjere nije za misionare bilo tek n e k o sredstvo, nego cilj. N o , ako istodo
b n o p r o m a t r a m o cijeli taj nacrt, lako e m o uoiti kako se i obraenje na kran
stvo preobraava

u snano sredstvo za izgradnju i jaanje evaneoskog mira

meu Indijancima i panjolcima. N a i m e , zajednitvo vjere stvaralo je snanu vezu

izmeu misionara i Indijanaca, vezu povjerenja i zajednitva koju je trebalo dalje
razvijati u okviru sloenog plana redukcija.
Obraenje Indijanaca na kranstvo omoguavalo im j e jednakost sa panjol
cima na vjerskom podruju i u moralnim obvezama. T i m e je bratstvo izmeu
tih dvaju naroda p o p r i m a l o novu snagu.
K a d su isusovci osnovali prve Paragvajske redukcije, o d otkrivanja amerikih
krajeva bilo je prolo vie o d stotinu godina. U tih stotinu godina vile su ve rije
ene ili prevladane m n o g e p o e t n e sumnje i nesigurnosti s o b z i r o m na naine
koje bi trebalo primijeniti pri kolonijalizaciji i u upravi n o v i m

prekomorskim

posjedima. Postojao je i pravni sistem sastavljen o d kraljevskih odredbi koji je

jasno naznaivao kriterije kojih se trebalo pridravati pri upravljanju indijanskim
zajednicama.

Skupljanje

nomada i polunomada p o mjestima stalnog boravka,

odjeljivanje o d ostaloga kolonijalnog svijeta, a napose o d panjolskih e n c o m e n d e r o s a " , kontrola trgovine i t d . . sve se t o odvijalo u skladu sa panjolskim zako
nodavstvom. U o b l i k u sistema Paragvajskih redukcija p o m o g l o je iskustvo to
ga je Druba Isusova stekla p r i l i k o m svojih prvih misija na Istoku i po drugim
amerikim krajevima, k a o , na primjer, u redukciji Juli u P e r u u .

20

"
Inspektor Alfaro bio je odreen da istrai prilike Indijanaca u Paragvaju i ukloni zlo
upotrebe kolonijalista. Prva odredba ticala se ..encomiende", zabranjujui servicio perso
n a l " i ropstvo Indijanaca, a druga isusovakih redukcija, oslobaajui njihove Indijance od
..encomiende". Usp. A . A R M A N I , Cifra di Dio, 7 4 - 7 6 .
Redukcija Jula na junoj obali jezera Titicaca u Peruu osnovana je ve oko 1570. i
obuhvaala je oko devet tisua Indijanaca. Usp. R. V A R G A S U G A R T E SI, Historia de la
Compaa
de Jess en el Per, Burgos 1963, I, 6567. Isusovci su inae u Junoj Americi
drali redukcije (nazivane jo ..doctrinas" ili aldeias" u Brazilu) jo u Quitu (Peru, Guate
mala, Kolumbija), meu Indijancima Mojos (Bolivija) i Chiquitos (Brazil) i na sjeveru uz rije
ku Orinoco: a u Sjevernoj Americi u Meksiku (juna Kalifornija). Isti sistem evangelizacije
Indijanaca provodili su i ostali redovnici. Svakako su se Paragvajske redukcije izdvajale svo
jom rasprostranjenou, organizacijom i razvitkom.
J 0

309

Upute to ih je isusovaki general Acquaviva predao za Paragvaj 1609. bile su

one iste to ih je n e k o l i k o godina prije bio izradio za Filipine i za N o v u Kreljevinu Granadu. dananju K o l u m b i j u . S v r e m e n o m je paragvajska stvarnost traila
odreenu prilagodbu organizacije redukcija mjesnim potrebama: stalnom radu na
irenju Evanelja, civiliziranju n o m a d a , odjeljivanju i obrani o d e n c o m e n d e r o s a " . izuzimanju d o m o r o d a c a o d poreza, gradnji crkava, kola i bolnica, kontroli
pokrajinskog karaktera, s t o j e bila povjerena n e k o m krajevnom poglavaru i uskla
ivanju misionarskog rada u vie sela (svi su ti elementi bili prisutni i u misijskoj
organizaciji na Filipinima i u K o l u m b i j i ) .
to se t i e redukcija u Paragvaju treba j o dodati brigu misionara za upni
rad, izraynu ovisnost zajednice Guaranija o panjolskoj kruni, kao i trgovaku
organizaciju centraliziranu preko p r o c u r a d o r i a s " prokuratura u Santa Fe i u
Buenos A i r e s u

21

te vojni i graanski aparat. N e m o e se samo j e d n o m misionaru

ili poglavaru redukcija pripisati zasluga za uvoenje ili razvitak jedinstvene admi
nistrativne

gospodarske i drutvene uprave d r a v e " Guaranija: Torres. Loren-

zana. Cataldini, Mascetta. Ruiz de M o n t o y a , R o q u e Gzales i toliki drugi isusov

ci koji su sudjelovali u osnivanju paragvaskih misija bili su tek zaetnici. Spoj
njihovih osobnih iskustava s iskustvima njihovih nasljednika o m o g u i o je siste
mu da se razvije prirodnou i i v o t n o m snagom a da pritom nije trebalo poseza
ti za apstraktnim teorijama. Ta iskustva to bi ih

filtrirali

poglavari redukcija,

ije je sjedite bilo u Crdobi u Argentini, stizala su u Rim u obliku generalnih

godinjih izvjetaja ili kao prigodni spisi o n e k o m posebnom'pitanju. Na temelju
tih izvjetaja i na temelju svjetskog iskustva reda generali su izraivali i zatim slali
u Paragvaj svoje o p e upute koje su bile okvir i smjer organizacije ivota redukci
j a . I provincijali Paragvaja, poglavari redukcija, napose iz onih prvih vremena, te
jednostavni misionari, dali su svoj stvarni doprinos oblikovanju d r a v e " Guara
nija. Diegu Torresu i R o q u e u Gonzalesu treba zahvaliti za prve smjernice u vezi
s urbanistikim n a c r t o m redukcija, to se t i e graanske organizacije, rada i o d
goja zajednice te u vezi s o b r a n o m pred zahtjevima . . e n c o m e n d e r o s a " .

22

ljujui n e u m o r n o m d i p l o m a t s k o m radu Ruiza de M o n t o y e panjolske su

o d o b r i l e . . d r a v i " Guaranija da za sebe organizira v o j s k u .

Zahva
vlasti

23

Centralizirana trgovina na veliko s gradovima Santa l e i Buenos Aires odvijala se ova

ko: robu bi na velikim splavima dopremio Indijanac ekonomski upravitelj redukcije (mayor
d o m o ) , i onda bi je preuzeo isusovaki prokurator (pater koji je vodio administrativne i eko
nomske poslove kolegija ili provincije) i prodavao je mjesnim trgovcima. Usp. A . A R M A N I .
2 1

O f f a d i Dio,

1 4 2 - 144.

Diego de Torres ( 1 55 1. 1 6 3 8 . ) bio je osniva i prvi poglavar Paragvajske provincije

( 1 6 0 7 . - 1 6 1 5 . ) i jo prije toga provincijal Perua i Nove Granade (Kolumbija). Njegove in
strukcije o stvaranju redukcija u Paragvaju objavljene su u P. H E R N N D E Z
SI,Organizacin
social de las doctrinas guaranes de la Compaa de Jess, Barcelona 1 9 1 3 , I, 5 8 0 - 5 8 6 . Roque Gonzales ( 1 5 7 6 . - 1 6 2 8 . ) , kreol iz Asunciona bio je arhitekt, zidar i stolar. Od 1 6 1 2 . djeluje u redukciji San Ignacio Guaz, izrauje nacrte za zgrade i crkve i sam izvodi radove. Ui
Indijance obraivanju polja, organizira drutveni, kulturni i vjerski ivot uei ih zanatima,
pjesmi, katekizmu. Ubili su ga Indijanci i Crkva ga danas slavi kao blaenika i muenika.
2 2

Antonio Ruiz de Montoya ( 1 5 8 5 . - 1 6 5 2 . ) iz Lime djeluje u Paragvaju od 1 6 0 7 . . a

god. 1 6 3 6 . - 1 6 3 7 . poglavar je redukcija. Obrambena i vojna organizacija u redukcijama ve
zana je uz sukob s paulistima", tj. stanovnicima Sao Paula, gdje se formirala velika grupa
mijeanog stavnovnitva, nazvana m a m a l u c i " (to u tupi jeziku znai melez). Od oko 1 6 2 0 .
oni poduzimaju ekspedicije (zvane bandeiras", od ega i drugi naziv bandeirantes") medu
Indijance Guaran, koje silom odvode u prodaju kao roblje za rudnike i plantae u Brazilu.
2 3

310

Pravila i tradicija

Drube Isusove ostavljali su misionarima dovoljno slobode

da izaberu nain i sredstva to su ih mogli primijeniti u obraanju uroenika.

Treba se samo sjetiti sv. Franje Ksaverskog. Mattea Riccija, Roberta

Nobilija.

te svih onih rasprava o istonim obredina, u kojima su isusovci pokazali pose

bnu osjetljivost

za kulturu izvaneuropskih zemalja i za pojedinane prilike sre

dine s k o j o m bi se susretali.
Ignacijevi su se sinovi mogli zato baviti ili pratiti i one djelatnosti koje nisu
bile u pravome smislu vjerskog karaktera, kao to su t o zemljoradnja, graevi
narstvo, mehanika, trgovina. T i m e su osiguravali prehranu svih stanovnika reduk
cija, a ujedno su u te poslove uvodili Guaranijc. T a k o je s godinama m n o g o iskus
tava to su ih paragvajski misionari stjecali na svim podrujima pokazalo kako
upravljanje redukcijama p o d m n o g i m vidicima mora biti razliito o d uobiaje
noga upravljanja kuama i kolegijima Drube Isusove. V e za vrijeme provincijalata N i k o l e Mastrillija ( 1 6 2 2 . 1 6 2 8 . ) bile su redukcije tako sloeni organizam
da je postalo n u n o njihovo odvajanje o d rektorata kolegija u Asuncionu. pa je
bilo p o t r e b n o postaviti im posebnog poglavara sa samostalnim upravnim ovlasti
ma.

Budui da se zatim poveao broj i porasla vanost misija, pa se proirio

2 4

krug njihova teritorijalnog djelovanja, morala je komisija misionara 1637. izra

diti poseban pravilnik prema k o j e m u je bila ureena njihova organizacija. Ka
snije su morala biti dodana druga, j o detaljnija i razliita pravila, pa je prema t o
me 1689. bio sastavljen novi pravilnik.

Redukcije

nisu bile samostalna drava

Budui da su bile ukljuene u panjolski kolonijalni sistem, redukcije su po

litiki i upravno pripadale peruanskom potkraljevstvu, koje se prostiralo po ci
jeloj panjolskoj Junoj A m e r i c i . Jurisdikciju nad njima imali su guverneri Para
gvaja i R i o de la Plate. Prvome su pripadale misije gornjeg Paragvaja, a drugome
one uz rijeku Urugvav.
Posebni nain upravljanja krajevima u kojima su bile redukcije naveo je na
pretpostavku da su isusovake misije medu Guaranijima sve u svemu bile prava i
svojevrsna nezavisna drava.
V e su anonimna pamfletistika i protuisusovaka djela, koja su cvjetala u
18. stoljeu, govorila o n e k o m kraljevstvu to su ga ostvarili misionari u Para
gvaju.

25

Ta je literatura stigla ak i d o toga da je prikazivala i lik nekog kralja

D o 1637. opustoili su 30 redukcija Guaranija, odveli ili ubili vie od 60 tisua uroenika i
mnoge prisilili na selidbu. Isusovaki je rad bio u opasnosti da e potpuno propasti, a pomo
nisu dobili ni od kolonijalista (koji ionako nisu bili skloni redukcijama), ni od panjolskog ni
portugalskog dvora. Stoga odlue organizirati vlastitu obranu, isposluju iz Madrida dozvolu
da mogu naoruati Indijance ( M o n t o y a ) , te u bitkama 1639. i posebno 1641. na rijeci M b o ror Guaraniji iz redukcija hametice potuku vojsku paulista". Otada redukcije imaju redovitu vojnu obuku pod vodstvom isusovake asne brae i organiziranu vojsku za obranu vla
stitih sela i posjeda, a kasnije esto pomau i panjolskoj vojsci. Usp. A . A R M A N I , Cittb di
Dio. 8 0 - 8 9 , 1 2 1 - 1 2 5 .
"
Superior redukcija sa sjeditem u Candelariji (Argentina) bio je poglavar jedne insti
tucije unutar provincije i prema tome podloan provincijalu.
Spomenimo dva takva najpoznatija pamfleta u talijanskom izdanju, koje je uglavnom
izdavao i poticao portugalski ministar Pombal: Relazione breve della repubblica..., Lisbona
2 5

311

Nikole I. On je katkad bio nazivan misionarom koji je napustio sveenitvo i

o e n i o se n e k o m Indijankom. Drugi put o p e t prikazivali bi ga kao c a c i c c a "
plemenskog poglavicu, posebno obljubljenog, kojeg bi misionari titili i v o d i l i .

26

O v a k v o pisanje m o e biti ugodna i zabavna razonoda, ali nije vrijedno ni naj

manjeg povjerenja, jer je jasan bio njegov cilj. Imalo j e ocrniti i potkopati ugled
misionara kako bi se mogao opravdati zahtjev da se istjeraju iz panjolske i nje
zinih kolonija. Osim toga, sve o v o nema nikakvih stvarnih i eventualno provjerljivih temelja. M n o g o vie panje zasluuje, m e u t i m , moderna literatura o t o m
p r o b l e m u . Medu tolikim drugima, tri autora Eberhard G o t h e i n , O t t o Quelle
i V i c t o r Frankl smatrala su da su redukcije bile prava i svojevrsna nezavisna
drava ili neka vrsta posve samostalnog organizma unutar panjolskog carstva.
Gothein j e u sistemu redukcija Guaranija vidio pokuaj da se ostvari Grad sunca,
koji bi nuno bio nezavisan. Isusovci bi n a v o d n o samo formalno izraavali svoju
vjernost panjolskom kralju i tek bi u nekim odreenim prilikama izlagali zna
kove kraljevske vlasti. Stvarno j e samo jedan g u v r e n e r " tvrdi Gothein ,4 to
samo jednom stigao u unutranjost tih misija. Misionari su zapravo bili pravi gos
podari r e d u k c i j a . "

27

N j e m a k i povjesniar O t t o Quelle u jednoj studiji o isusovakim i franjeva

kim misijama u Junoj Americi zadrava se na razliitim detaljima organizacije
Guaranija, pri e m u zakljuuje da je guaranijska r e p u b l i k a " bila pravi skup ne
zavisnih dravnih struktura, iako j e njezina uprava bila u skladu sa panjolskim
zakonima. Ovi detalji ticali bi se tekoa to bi ih isusovci stvarali kada su pa
njolski funkcionari eljeli doi u redukcije, zatim formalne uljudnosti k o j o m su
panjolske vlasti pisale poglavarima redukcija ( n e bi, naime, nikada upotrebljava
li izraz n a r e d i t i " , ve vie m o l i t i " ili p o t i c a t i " , kao da nisu imale autoritet da

1757: Descrizione geogrfica, poltica, istorica del Regno del Paraguay formatosi dai Padri
Gesuiti, Venezia 1767.
Legenda nastaje u vrijeme tzv. guaranijskug rata (1 7 5 2 . - 1 7 5 6 . ) . Naime, Traktatom u
Madridu 1750. izmeu panjolske i Portugala o reguliranju granica njihovih kolonija u Ame
rici jedna panjolska pokrajina istono od rijeke Uruguay pripdane Portugalu. U njoj je bilo
sedam paragvajskih redukcija koje su se morale iseliti. Guaraniji iz etiriju redukcija pobunili
su se i tek su ih 175 6. svladale portugalsko-panjolske ete. Isusovci su optuivani da su vo
dili pobunu i djelom Storia di Niccolb Rubiuni detto Niccolb Primo, Re del Paraguay ed
Imperatore de'Mammalucchi
( 2 . ed. Lugano 1756) proiri se pria o kralju Nikoli. Povijesna
podloga prie bio je Indijanac Nikola Neenguir, ..corregidor" upravitelj redukcije Con
cepcin, koji je, dodue, sudjelovao u pobuni, ali je sve drugo bilo izmiljeno. Usp. G.
K R A T Z SI, El tratado Hispano-Portuges
de Limites de 750 y sus consecuencias, Roma
1954. U Austriji i u nas jo od prve polovice 19. st. kolala je legenda da je kralj Nikola I. bio
zagrebaki isusovac Nikola Planti ( 1 7 1 9 . - 1 7 7 7 . ) . Izabrali su ga navodno Indijanci 1754.,
izdao je medaljone sa svojim imenom, zatim bio zatvoren u Portugalu i da bi ga oslobodila
Marija Terezija koja ga je pri povratku u Beu pozdravila sa: Zdravo kralju, zdravo kolega."
Ptenti je, dodue, radio u Paragvajskoj provinciji od 1748. do 1768., ali ne u redukcijama,
neg kao profesor i poglavar u kolegijima u Crdobi, Buenos Airesu i Montevideu, nije bio u
zatvoru i, nakon povratka 1769. u domovinu, profesor je u Zagrebu i potom rektor u Vara
dinu. Usp. M. V A N I N O , Nikola Plantii, tobonji kralj paragvajski, Zagreb 1917; V . A . D I V K O V I , N e o b i n a sudbina Nikole Plantia - hrvatskog misionara i navodnog kralja u Pa
ragvaju", u Maruli 6 ( 1 9 7 4 ) ; F. B E C K E R , Die politische Machtstellung der Jesuiten in Sd
amerika im 18. Jahrhundert. Zur Kontroverse um den ,,Jesuiten-Knig"
Nikolaus I von Pa
raguay, Kln-Wien 1980. Dva su hrvatska isusovca iz Rijeke djelovala u junoamerikim re
dukcijama: Ivan Marchesetti u paragvajskim od 1734. do 1767. i Nikola Sui meu Mojos
Indijancima od 1749. do 1768.
2 6

2 7

312

E. G O T H E I N , Lo stato cristiano-sociale,

232.

im z a p o v i j e d c ) . Spomenuti su detalji , takoer, i u vezi s injenicom da panjol

ska vojska nije branila Paragvaj za vrijeme vojnog pohoda ..paulista".
Znanstvenik

V i k t o r Frankl

zamisao panjolskog
Augustinovoj

28

razvio je originalnu i dosjetljivu tezu. Sveopa

carstva, to je imala svoje korijene u biblijskoj, rimskoj.

i njemakoj

feudalnoj tradiciji, omoguila bi koegzistenciju

ma

njih ili podanikih uprava, uz vrhovni autoritet carstva. Ovu zamisao carstva na
v o d n o bi u panjolsku monarhiju unio Karlo V . Habsburgovac. Za vrijeme tog
kralja i cara poimanje suverenosti imalo bi biti m n o g o elastinije negoli je to da
nas. T a k o . kada je Karlo V . 1 5 2 0 . pred Cortesima ( s e n a t o m ) izjavio da car nije
kralj kao ostali kraljevi, ve kralj kraljeva, elio je time izraziti misao da car m o e
vladati i upravljati iznad drugih vladara. U t o m duhu uivale bi redukcije u seda
mnaestom stoljeu istinsku samostalnost u sklopu viega, habzburkoga carskog
jedinstva, neto poput engleskog C o m m o n w e a l t h a . Kada je u 18. stoljeu na
panjolskom prijestolju

Habsburgovce naslijedila dinastija

Borbona. koja je o d

francuske tradicije naslijedila poimanje unitaristike nacionalne drave, centra

listike i apsolutistike, tada je bilo o d l u e n o o kraju isusovake d r a v e " koja
je samo zato to je postojala u o i m a nove dinastije bila z l o i n protiv pune
dravne s u v e r e n o s t i .

29

Sve te teorije moraju biti podvrgnute kritici. Osim ve prije spomenute ne

pouzdanosti pretpostavke da bi se isusovci nadahnjivali na p o l i t i k i m i g o s p o darsko-drutvenim utopijama esnaestog stoljea, mogu se izrei razliita milje
nja koja su u suprotnosti s tim teorijama.
Isusovci

nisu

sistematski

prijeili

dolazak

panjolskih guvernera,

njihovih

predstavnika i vjerskih vlasti u redukcije, premda su se, u skladu s kolonijalnim

z a k o n i m a , energino protivili o p e n i t o dodirima s europskim stanovnitvom, a
napose sa z e m l j o p o s j e d n i c i m a .

30

Osim svjedoanstva isusovca Peramasa, koje se

m o e smatrati zakanjelim, postoji i jasna odredba koju je trei paragvajski isu

sovaki provincijal N i c o l o Mastrilli dao raznim misionarima u prvo vrijeme eks
perimenta: ..Neka svi oci s uljudnou i prijateljstvom primaju panjolce, koje e
guverner poslati s nekim n a l o g o m to ga imaju ispuniti, pri emu se moraju po
brinuti i za t o da panjolci iz redukcija otputuju z a d o v o l j n i . " T u je zatim opse
na dokumentacija koja je pripadala panjolskim vlastima, a t i e se pohoda pred
stavnika vlasti iz Paragvaja i Buenos Airesa podruju redukcija.
Sigurno j e da izravne veze izmeu graanskih vlasti i redukcija nisu bile vrlo
este. Treba j o rei da su birokratske veze o p e n i t o odravale isusovake kue
iz Asunciona i Buenos Airesa , kao i paragvajski provincijal reda, koji je boravio
u C o r d o b i . Valja istaknuti da su p o h o d i misijskim krajevima bili teki zbog duga,
neugodna i ne bezopasna puta, koji je trebalo prevaliti iz udaljenih panjolskih
sredita.
O. Q U E L L E , ,,l)as Problem des Jesuitenstaates Paraguay", u
Archiv. 8 ( 1 9 3 4 ) 2 6 0 - 2 8 2 , posebno 2 7 7 - 2 7 8 .
2 8

Ibero-Amerikanische

"
V . F R A N K L , Idea del Imperio espanol y el problema jundico-logico de los estados
misiones en el Paraguay", u Estudiosde historia de America, Mexico 1948., 31 70.
Ve su u prvoj polovici 16. st. pokrajinske vlasti odredile da panjolci ne smiju b o
raviti u indijanskim selima vie od dva dana. Odredbe su potvrene 1600. kraljevskim dekre
tom, samo je rok produen na tri dana. Isto odreuje prije spomenuti inspektor Alfaro za
Paragvaj odredbama iz 1611.
3 0

313

Oblik uljudnosti kojim su se panjolski guverneri slu/ili u dopisivanju s po

glavarima

misija

dukcija -

bio je uobiajen prema vjerskim predstavnicima i ne m o e se smatrati

koji je Ouelle smatrao izrazom potovanja nezavisnosti re

d o k a z o m nezavisnosti isusovake ..drave". S druge pak strane, postoje m n o g o

struka svjedoanstva razliitih izvora o ovisnosti redukcija o panjolskim vlasti
ma. Od 1 6 1 0 . d o 1767. Madrid je izdao vie od trideset kraljevskih naredbi i na
reenja u vezi s organizacijom i upravom redukcija. Isusovci su kralju i Vijeu
Indija morali pak podastirati ovei broj memorijala. koji su se ticali uprave re
dukcija. Sav taj papir bio bi nekoristan da su te misije bile doista nezavisne.
Sva ta svjedoanstva, posebno ona koja se tiu godina kada je isusovaka
..drava" poprimala oblik i tijelo, o s o b i t o su zanimljiva jer potvruju da se ve
o d onih prvih vremena djelovanje misionara odvijalo u okviru panjolske uprave,
u skladu s njezinim zakonima -

premda se kadto radilo o posebnim zakonima,

izdanima samo njima - i uvijek uz pristanak vlasti.

31

Franklova misao, prema kojoj bi redukcije bile samostalne u sklopu carskog

jedinstva, iako je zanimljiva, nailazi na prave i ne posve beznaajne prepreke.
Prije svega, zasigurno je nemogue da bi se u isusovakoj upravi

redukcijama

vidjelo neto to bi se pribliavalo makar i nekoj ogranienoj suverenoj vlasti.

Odnosi izmeu

misionara

i potkralja, te guvernera, s druge strane, uvijek su

bili takvi da su iskljuivali ostvarenje suverenosti ovih prvih. Jednako tako nije
sigurno da bi Karlo V . . nakon to je 1516. postao panjolski kralj i elio je to
vie biti panjolac, u okviru panjolske monarhije sauvao germansko poimanje
carstva. Njegova politika jaanja kraljevske vlasti koja se pojaala nakon guenja
panjolskih . . . c o m u n e r o s a "

32

vrlo se loe slae s Franklovom t e o r i j o m . Jednako

j e tako nevjerojatno da bi Filip II. ( 1 5 5 6 . 1 5 9 8 . ) , nasljednik Karla V . na pa

njolskom prijestolju, podnosio neke ideje o univerzalnom kraljevstvu, s o v e i m
prostorom za mjesne samostalnosti, iako je doista njegova kolonijalna politika
bila obiljeena o d r e e n o m irinom pogleda i tolerancijom kada se radilo o d o
m o r o d a k o m stanovnitvu.
Na kraju treba spomenuti da prva dva panjolska kralja iz obitelji Borbona, Fi
lip V . ( 1 7 0 0 . - 1 7 4 6 . ) i Ferdinand V I . ( 1 7 4 6 - 1 7 5 9 . ) , uope nisu bili neprijatelj
ski raspoloeni

prema paragvajskim

misionarima; tovie, Filip V . g o d . 1743.

izdao j e poznatu povelju (Ce'dula g r a n d e ) koja je sadravala najpozitivnije ocjene

isusovake d r a v e " . Sigurno se ne m o e zanijekati da se prelaskom panjolske
krune od

Habzburgovaca

j a e g poistovjeivanja

na B o r b o n e , poimanje drave promijenilo u smjeru

s kraljevom o s o b o m . Ta identifikacija dosegla je vrhunac

s K a r l o m I I I . ( 1 7 5 9 . - 1 7 8 8 . ) . Ipak djelovanje t o g kralja, koje j e ukinulo Drubu

Isusovu, a t i m e i njezine amerike misije, t e k l o je u povijesnom okviru koji j e
daleko nadilazio Paragvav. Radilo se o borbi za osloboenje apsolutistikih m o
narhija o d ..boanskog p r a v a " papinske vlasti uz iji je autoritet Druba Isusova
Posebno iscrpnu dokumentaciju o organizaciji redukciju imaju dva monumentalna i
temeljna djela o tom problemu: P. H E R N N D E Z SI, Organizacin social de las doctrinas
guaranes, 2. vol., Barcelona 1913 ; P. P A S T F . L L S SI, Historia de la Compaa de Jess en la
Provincia del Paraguay, 9 vol., Madrid 1912 1949.
3 1

Savez kastiljskog pobunjenog plemstva, koji je Karlo V. 1521. pobijedio u bici kod
Villalara.
3 2

314

bila intimno vezana. U isto doba ta se borba izjednaivala s kampanjom za afir

maciju katolikih nacionalnih drava nasuprot tutorstvu Svete Stolice.
Osim bezvoljne i nedjelotvorne ekspedicije p o m o i , to ju je 1639. p o v e o gu
verner Pedro de L u g o , panjolci nisu pokazali posebno zanimanje za obranu re
dukcija o d . . p a u l i s t a " . N o bilo j e razloga koji su opravdavali takav stav, bez o b
zira na slabu sklonost kreolskog stanovnitva prema Guaranijima koji su bili slo
bodni o d e n c o m i e n d e " . Istoni Paragvaj pribavili su kruni samo misionari na
kon to je zbog o t p o r a Indijanaca propao vojni pokuaj to ga je p o e t k o m 17. st.
p o v e o po sebi sposobni Herando Arias. Prva injenica bila j e . dakle, nedostat
nost panjolskoga vojnog aparata. Isusovake redukcije raspolagale su pak d o b r o
organiziranom v o j s k o m , o p r e m l j e n o m vatrenim orujem, to im je o m o g u i l o da
obrane ne samo same sebe ve i da krenu u p o m o panjolcima kad bi ovima to
zatrebalo. Stoga Guaranijima nije bilo p o t r e b n o da ih panjolci brane svojom
vojskom, nego su, naprotiv, panjolci pribjegavali vojsci redukcija kada je trebalo
obraniti R i o de la Platu i istone granice.
33

to se t i e vojne situacije na granici izmeu Paragvaja i Brazila, te gerilskih

akcija po tim umama, bila j e , dakle, posve logina odsutnost intervencije
panjolske vojske a da t o ipak nije znailo nezavisnost od panjolskih vlasti,
kao to je j o manje z n a i l o priznavanje nezavisnosti . . d r a v e " Guaranija.
I na kraju, prema panjolskom p o l i t i k o m ustrojstvu. Paragvajske su reeukcijc
o d svojeg postanka pa d o g o d . 1768.. kada je Druba Isusova izgnana iz panjol
ske, bile sastavni d i o p r e k o m o r s k o g carstva za koje su odigrale ne ba posve bez
naajnu obrambenu ulogu. One su bile organizirane prema o p i m smjernicama
panjolskoga kolonijalnog zakonodavstva. Budui da su uivale itav niz poseb
nih povlastica panjolske krune, potkraljeva i guvernera, imale su posebne insti
tucije, kao npr. ..cabildos", koje su u cijelosti bile sastavljene o d d o m o r o d a c a .
Imale su svoju centraliziranu trgovaku organizaciju i vojsku. Misionari su u re
dukcijama, osim usko religioznih zadataka, prema odredbama Konstitucija ignacijanskog reda i Kraljevskog vijea za Indije, preuzimali i zadatke kolonijalnih
funkcionara koji su bili zadueni da bdiju nad zajednicom Guaranija i praktino
v o d e njihovu graansku upravu.
34

Posebnost Paragvajskih redukcija bila je u t o m e to je jedan red - Druba

Isusova bio pozvan da vodi njihovu organizaciju, to su sluile kao t a m p o n
drava" prema portugalskim kolonijama, zatim u njezinoj teritorijalnoj raspro
stranjenosti te povlasticama to su ih imali unutar panjolskog zakonodavstva.
M o e m o , dakle, zavriti rijeima pape Ivana Pavla I I . : D o k je prvi cilj njihova
poslanja bio priopivanje vjere i Kristove milosti, svi su se oni zajedno potrudili
da podignu ljudsku i kulturnu razinu stanovnitva medu kojim su djelovali te da
promaknu pravedniji drutveni ivot koji e bolje o d g o v o r i t i Bojim planovima,
i z b o g toga se povijest j o uvijek sjea glasovitih Paragvajskih r e d u k c i j a . "
35

S talijanskog jezika prevela Ema

Veselv

Vidi biljeku 2 3.
Uprava redukcije, sastavljena samo od Indijanaca, izgledala je ovako: ..corregidor" vrhovni upravitelj ili gradonaelnik (u guaran jeziku: poroquaitara = onaj koji zapovijeda
to treba initi), teniente" - zamjenik upravitelja, c a b i l d o " - opinsko vijee koje ine
etiri lana, ..alcaldes" - administrativni i disciplinski slubnici ili suci (dva redovita i dva
za radove na polju), . . m a y o r d o m o " - ekonomski upravitelj, dva ,,alguaciles" - policajca
(u guarani jeziku: ibirararuzu = onaj koji dri batinu) i sekretar (quatiaapobara = onaj koji
pie). Sve su slubenike birali sami Indijanci, samo je ..corregidora" postavljao panjolski
guverner na prijedlog misionara. Ovih je u svakoj redukciji bilo od dva do etiri, i bili su za
pravo samo moralni autoritet. Redukcije su bile prvo durtveno ureenje u kojem nije po
stojala smrtna kazna. Usp. A . A R M A N I , Citta di Dio, 1 1 3 - 1 2 1 .
3 3

3 4

Govor pape Ivana Pavla II. lanovima X X X I I I . generalne kongregacije isusovakog

reda 1983.
3 5

315