Professional Documents
Culture Documents
Put K Bogu - Anthony de Mello PDF
Put K Bogu - Anthony de Mello PDF
Anthony de Mello
PUT K BOGU
Biblioteka RADOST I NADA 7
Izdava
Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove
Zagreb, Jordanovac 110
Za izdavaa
Marko Milii, Zagreb, Palmotieva 31
Prijevod
Ivan Cindori
Lektura
Tomislav Salopek
Oprema
Stjepan Harja
Slog
Marko Rui
Tisak
TIPOTISAK, Zagreb
Napomena
Sadhana je indijska rije puna znaenja; jedno znaenje osvjetljuje
drugo. Rije Sadhana oznauje, na primjer, stegu, vjetinu, duhovne
vjebe i, napokon, osobna sredstva kako doi do Boga.
Ova knjiga sadri mnogo vjebi koje ovjeka uvode u molitvu i na
praktian nain tumai svaku vjebu. Autorova je namjera
dobronamjerna itatelja nauiti moliti. Vjebe se nadahnjuju na
crkvenoj katolikoj predaji, na Duhovnim vjebama sv. Ignacija
Lojolskog, na istonjakim vjetinama kao to su joga ili zenbudizam, i na modernoj psihologiji.
Uvod
Uoite je li vam utnja ovaj put objavila neto to proli put niste
zapazili.
Ne oekujte nita izvanredno i uzbudljivo u objavi koju donosi utnja
rasvjetljenja, nadahnua, pronicavost. Zapravo, nemojte nita traiti.
Ograniite se na to da zapaate. Prihvatite sve to doe u vau svijest.
Sve, bez obzira na to kako banalno ili obino bilo to to vam se na taj
nain objavljuje. Sva vaa objava moe biti u injenici da su vam ruke
vlane ili da imate potrebu promijeniti poloaj ili da vas zabrinjava
vae zdravlje. Nije vano. Najvanije je da ste postali svjesni toga.
Sadraj vae svjesnosti manje je vaan od kakvoe te svjesnosti. Kako
se kakvoa bude poboljavala, vaa e utnja postajati dublja. A kako
se utnja bude produbljivala, osjetit ete promjenu. I na svoju radost
otkrit ete da objava nije znanje. Objava je mo; tajanstvena mo koja
donosi preobrazbu.
Vjeba 2
Tjelesni osjeti
Zauzmite udoban i oputen poloaj... Zatvorite oi...
Sad vas molim da postanete svjesni nekih osjeta na svojemu tijelu koje
ovaj as osjeate, ali ih niste izriito svjesni... Postanite svjesni kako
odjea dodiruje vaa ramena... Sada budite svjesni kako odjea
dodiruje vaa lea, ili kako lea dodiruju naslon stolca na kojemu
sjedite... Sad budite svjesni kako jedna ruka dodiruje drugu ili kako
obje poivaju u vaem krilu... Sada postanite svjesni svojih bedara ili
stranjice koja pritie stolac... Osjetite kako vae noge dodiruju
cipele... Sad budite izriito svjesni poloaja u kojem sjedite...
Jo jednom: ramena... lea... desna ruka... lijeva ruka... bedra... noge...
poloaj tijela pri sjedenju...
Opet: ramena... lea... desna ruka... lijeva ruka... desno bedro... lijevo
bedro... desna noga... lijeva noga... poloaj tijela sada kad sjedim...
Nastavite sami tu etnju od jednog dijela tijela do drugog. Zaustavite
se samo nekoliko sekundi na svakom dijelu tijela, ramenima, leima,
bedrima itd... Nastavite prelaziti od jednog dijela k drugome...
Moete se zadrati na dijelovima tijela koje sam naveo ili na drugim
dijelovima ako elite: glava, vrat, ruke, lice, trbuh... Vano je da
doivite osjeaj, osjet svakog dijela, da ga za sekundu-dvije osjetite, a
zatim prijeite na drugi dio tijela...
Nakon pet minuta zamolit u vas da smireno otvorite oi i zavrite
vjebu.
govori sv. Ivan od Kria u Tamnoj noi osjetila ili kako je autor knjige
Oblak neznanja divno tumai. Neke vjebe koje predlaem u ovoj
knjizi, a povezane su s Isusovom molitvom (vidi vjebu 35), mogu se
smatrati bilo molitvom bilo kontemplacijom ili pak mjeavinom jedne
i druge, ve prema tome koliki naglasak stavite na rijei i misli u
primjeni tih vjebi.,
Uimo sada u srce naega problema: kada obavljam vjebu
posvjeivanja tjelesnih osjeta ili svojega disanja, mogu li tvrditi da
komuniciram s Bogom? Odgovor je: da. Dopustite mi da protumaim
narav te komunikacije s Bogom koja se dogaa u vjebi
posvjeivanja.
Mnogi nam mistici vele da smo, osim pameu i srcem kojima redovito
komuniciramo s Bogom, svi mi obdareni mistinom pameti i
mistinim srcem, sposobnou kojom moemo izravno Boga upoznati,
shvatiti i intuitivno ga doivjeti u njegovu vlastitu bitku, iako na
tajanstven nain, daleko od svih misli, ideja i slika.
Redovito je na dodir s Bogom posredan preko slika i pojmova koji
nuno iskrivljuju njegovu stvarnost. Biti kadar shvatiti ga bez tih misli
i slika povlastica je duhovne moi koju u ovom tumaenju nazivam
Srce (rije toliko draga piscu knjige Oblak neznanja), iako ono nije ni
u kakvoj vezi bilo s naim tjelesnim srcem bilo s naom osjeajnou.
U veini od nas to Srce drijema i nije razvijeno. Kad bi bilo
probueno ono bi stalno teilo k Bogu i da ima prave mogunosti, ono
bi pokretalo sve nae bie prema njemu. A da bi bilo takvo, treba ga
razviti, treba odstraniti sav talog oko njega tako da moe biti
privueno Vjenom Magnetu.
Talog je velika koliina misli, rijei i slika koje mi neprestano
stavljamo izmeu sebe i Boga kad komuniciramo s njime. Kadto
rijei vie smetaju negoli potiu komunikaciju i bliskost. utnja
rijei i misli moe katkad biti najsnaniji izriaj komunikacije i
sjedinjenja kada su srca puna ljubavi. Naa komunikacija s Bogom
nije toliko jednostavna. Ja mogu s ljubavlju gledati u oi bliskog
prijatelja i komunicirati s njime bez rijei. No, u to ja gledam kada u
utnji gledam u Boga? Stvarnost bez slika, bez oblika. Praznina.
Upravo je to to se trai od nekih koji bi htjeli zai u dublju
komunikaciju s Neizmjernim, s Bogom: satima gledati u prazninu.
Neki mistici preporuuju da tu prazninu promatramo s ljubavlju. Trai
se velika mjera vjere da s ljubavlju i enjom gledamo u neto to nam
se priinja potpunom niticom kada prvi put doemo u dodir s time.
Redovito se neete ni pribliiti toj praznini, makar imali i jaku elju da
satima gledate u nju, ako vaa pamet ne uti. Dokle god vam misaoni
stroj prede milijune misli i rijei, vaa mistina pamet ili Srce ostaje
Sada polako pokreite svoje ruke i prste tako da ruke poivaju u krilu,
dlanovi neka budu okrenuti prema gore, prsti skupljeni...Taj pokret
mora biti vrlo, vrlo polagan... kao da se otvaraju latice cvijeta... I dok
obavljate taj pokret budite svjesni svega onoga to se tu dogaa...
Dok vae ruke na vaim bedrima miruju, dlanovima okrenutim prema
gore, budite svjesni osjeta u dlanovima... Tada postanite svjesni i
samog pokreta: to je gesta molitve koja je upravljena Bogu, a
uobiajena je u mnogim kulturama i religijama. Kakvo znaenje ima ta
gesta za vas? to vi njome govorite Bogu? Recite to bez rijei, samo
time to se poistovjeujete s tim poloajem.
Ova vrsta komunikacije bez rijei, samo gestom, koju ste upravo
obavljali, moe se izvoditi i u skupini i ne zahtijeva nikakvu veu
promjenu vaeg poloaja. Ona vam moe pruiti okus one molitve
koju moete obavljati svojim tijelom.
Evo nekih vjebi koje moete obavljati privatno, u sobi, gdje se
moete slobodno izraziti svojim tijelom a da ne pobuujete uenje
drugih.
Stojte uspravno, a ruke neka slobodno vise niz tijelo. Postanite svjesni
da ste u Bojoj prisutnosti...
Pronaite nain kako ete Bogu izraziti, ali samo gestom, sljedee
osjeaje: Boe moj, tebi se prikazujem... Nainite tu kretnju vrlo
polako (sjetite se latica cvijeta koji se otvara) i budite posve svjesni
pokreta, a pokret i geste neka izraze va osjeaj...
Evo naina kako moete izraziti stav prikazanja sama sebe: vrlo
polako podignite ruke sve dok ne budu ispruene ispred vas,
usporedne s podom... Sad polako okrenite dlanove da gledaju prema
gore, a prsti neka budu skupljeni i isprueni... Sad vrlo polako diite
glavu sve dok ne budete gledali u nebo... Ako su vam oi zatvorene,
sada ih otvorite isto tako polako... Gledajte Boga...
Ostanite u tom poloaju jednu minutu... Sad njeno spustite ruke u
poetni poloaj, a glavu tako da biste mogli gledati obzorje... Kratko
se zaustavite da u vas ue molitva prikazanja koju ste upravo obavili...
Ponite iznova isti obred...
Ponavljajte taj obred tri ili etiti puta... ili tako dugo dok u njemu
osjeate pobonost.
Evo drugog naina prikazanja sama sebe: podignite svoje ruke kako
sam malo prije predloio, okrenite dlanove prema gore, a prsti neka
budu sastavljeni i isprueni... Sad svojim dlanovima oblikujte au ili
kale... Polako prinesite tu au grudima... Nakon toga lagano dignite
glavu prema nebu, kao to sam malo prije savjetovao... Zadrite se u
tom poloaju minutu.
rastresenost samo ako ste tek nakon dugog vremena postali svjesni
promjene.
Pretpostavimo takoer da ste kao osnovni predmet svoje pozornosti
izabrali disanje. Tada e vaa vjeba izgledati otprilike ovako
(opisujem vau svijest): Diem... diem... Sada mislim... mislim...
mislim... Sada sluam zvukove... sluam... sluam... Sada se
ivciram... ivciram... Sad mi je dosadno... dosadno... dosadno...
U ovoj vjebi lutanje svoje pameti ne smatrajte rastresenou pod
uvjetom da ste svjesni da vam pamet luta, da je vaa pozornost prela
na drugi predmet... Kad jednom postanete svjesni promjene, ostanite
neko vrijeme na novom predmetu (misliti, sluati, osjeati...) a onda se
ponovno vratite osnovnom predmetu svoje panje (disanju)...
Vaa vjetina u samoposvjeivanju moe postati toliko velika da
postanete svjesni, ne samo promjene svoje pozornosti na drugi
predmet, nego i elje za promjenom, svjesni impulsa da se usmjeri na
neto drugo. Kao, na primjer, kad elite pokrenuti ruku, najprije ete
postati svjesni elje da podignete ruku, pristanka na elju, izvrenja
vae elje, prvi pokret ruke...
Sve navedene radnje obavimo u vrlo malenom dijelu sekunde i gotovo
je nemogue da razlikujemo jednu od druge sve dok utnja i mir u
nama ne postanu posvemanji, a naa svijest ne postane otra kao
britva.
Kadto se na samoposvjeivanje gleda kao na oblik sebinosti, a ljudi
ele zaboraviti sami sebe i svoju panju usmjeriti prema drugima. Da
biste razumjeli kako je taj savjet razoran, dovoljno je posluati
snimljeni razgovor dobronamjerna, prema van usmjerena
(ekstravertiranog), ali nedovoljno svjesna savjetnika sa svojim
klijentom. Ako taj dobar savjetnik nije svjestan to se dogaa u njemu
samome, sigurno nee biti svjestan onoga to se dogaa u nutrini
njegova klijenta ili to se dogaa u meusobnoj izmjeni izmeu njega
i klijenta. Bit e tada mnogo manje djelotvoran u pomoi klijentu, bit
e ak u opasnosti da mu teti.
Samosvijest je snano sredstvo da ovjek raste u ljubavi prema Bogu i
blinjemu. Samosvijest produbljuje ljubav. Ljubav, ako je istinska,
potie dublju samosvijest.
Nemojte ii u potragu za nekim izvanrednim sredstvima da biste
razvili samosvijest. Ponite s malim stvarima kao to je posvjeivanje
tjelesnog osjeta, ili postanite svjesni stvari oko sebe. Onda prijeite na
vjebe koje sam vam prije predloio; nee dugo trajati i vi ete osjetiti
plodove smirenosti i ljubavi koje dublja samosvijest donosi sa sobom.
Vjeba 13
MATA
Vjeba 15
Ondje i ovdje
Svaki od nas u svojem srcu nosi jedan lijep album dragih slika iz
prolosti. Sjeanje na dogaaje koji su nam donijeli radost. elim da
sada otvorite taj album i da se sjetite koliko je god mogue vie takvih
dogaaja...
Ako nikada niste obavili ovu vjebu vjerojatno neete nai mnogo
takvih dogaaja pri prvom pokuaju. No malo-pomalo vi ete otkrivati
sve vie i vie tih dogaaja koji su zakopani u prolosti te ete se
radovati kad ih budete otkopavali i ponovno ih doivljavali pred
Gospodinom. tovie, kad vam novi dogaaji budu donijeli sreu, vi
ete ih briljivo pohraniti u sjeanje i neete olako dopustiti da ih
izgubite i tako ete u sebi imati veliku riznicu blaga u koju ete moi
zagrabiti svaki put kad budete htjeli unijeti novu radost i snagu u svoj
ivot.
Mislim da je tako radila Marija kad je u svojemu srcu briljivo uvala
uspomene iz Kristova djetinjstva, sjeanja kojima e se poslije s
ljubavlju vraati.
Vratite se u mislima trenucima u svojem ivotu kad ste osjeali da ste
bili duboko voljeni... Kako vam je ta ljubav bila iskazana? Rijeima,
pogledima, kretnjama, poslubom, pismom...? Ostanite u tim
trenucima toliko dugo dok ne iskusite neto od radosti koju ste imali u
stvarnom dogaaju.
Vratite se u mislima trenucima u kojima ste osjeali radost... to je bio
uzrok te radosti? Dobra vijest?... Ispunjenje neke elje?... Neki prizor
u prirodi?... ivo si predstavite izvorni prizor i osjeaje koji su ga
pratili... Ostanite u tim osjeajima koliko god dugo moete...
Ovaj povratak prolim dogaajima u kojima ste doivjeli ljubav i
radost jedna je od najboljih vjebi, koliko je meni poznato, da
izgradite svoje psiholoko zdravlje. Mnogi od nas prolaze kroz ono to
psiholozi nazivaju snani doivljaji (peak-experiences). Naalost,
kada se doivljaj doista zbiva, malo je ljudi sposobno da mu se preda.
I tako od tog iskustva ne zadre nita ili vrlo malo. Ono to moraju
uiniti jest vratiti se u mati tom iskustvu i polako ga doivjeti do
njegove punine. inite li to, bez obzira na to kako se esto budete
vraali tim iskustvima, uvijek ete u njima nai dovoljno hrane.
Njihovo se spremite, ini se, nikada ne prazni. Ona su radost
zauvijek.
Ipak, pripazite da se tim prizorima ne vraate i da ih ne promatrate
samo kao vanjski promatrai. Oni moraju biti ponovno proivljeni, a
ne promatrani. Budite aktivni sudionici, ponovno sudjelujte u njima.
Neka mata bude tako iva kao da se doivljaj sada zbiva prvi put.
ljubav koju mu ljudi pokazuju, ili postupno gubi volju za ivot i ljude
openito jer jo stoji na majinu grobu ne doputajui joj da ode i
zahtijevajui od nje ljubav koju mu vie ne moe dati.
Ili vas je moda prijatelj duboko povrijedio. Povreda se moe
pretvoriti u ogorenje koje tinja u vama i biva pomijeano s onom
ljubavlju koju prema njemu gajite te je, zbog nekoga tajanstvenog
razloga, nestalo topline iz odnosa prema njemu.
Ili ponekad, neto vas je u djetinjstvu preplailo te u vama ostavilo
neugodno sjeanje i sklonost strahu kad se danas susreete sa slinom
situacijom.
Ili pak jo uvijek nosite u sebi osjeaj krivnje koje se ne moete
osloboditi i koji ne slui nikavoj korisnoj svrsi.
Korisno je vratiti se dogaajima koji su proizveli te negativne osjeaje
da biste se oslobodili svih tetnih posljedica koje oni imaju na va
sadanji ivot.
Vratite se jednom dogaaju iz prolosti koji vam je zadao muku ili
tugu ili bol ili pak ogorenost... Ponovno proivite dogaaj... No ovaj
put traite i naite Gospodina nazona u njemu... Na koji je to nain
on prisutan?...
Ili, zamiljajte da sam Gospodin sudjeluje u njemu... Koju on ulogu
ima?... Govorite mu. Molite ga da vam protumai znaenje onoga to
se dogaa... Sluajte to vam odgovara...
Korisno je da se u mati uvijek iznova vraate dogaaju sve dok vas
ne napusti negativni osjeaj koji je on proizveo. Sve dotle dok niste
kadri osloboditi se onoga to vam je prouzroilo alost, oprostiti
onome koji vam je nanio bol, mirno se suoiti s onim to vas je do
sada plailo... Sve dok dogaaj niste sposobni u miru ponovno
proivjeti. ak po mogunosti s osjeajima radosti i zahvalnosti.
Gospodin zna to je u vaem srcu i nita ne postiete ako to sakrivate.
Naprotiv, otvoreni izriaj onoga to osjeate makar morali
upotrijebiti i gorke i otre rijei da biste izrazili te osjeaje pomoi
e vam da raistite ozraje i pribliit e vas Gospodinu. Divno je to
imate tako veliko povjerenje u njega, da ste toliko sigurni u njegovu
bezuvjetnu ljubav prema vama da mu moete rei i teke stvari!
Znakovito je da je Job u svojoj boli izrekao mune stvari Gospodinu
dok su se njegovi drugovi zgraali, prekoravali ga i silili da optui
samoga sebe, a ne da tako otro govori o Gospodinu: no, kad se na
kraju Gospodin objavio, opravdao je Joba i izrazio je nezadovoljstvo
prijateljima koji su Jobu dobro mislili, ali nisu bili iskreni!
Vjeba 20
Ostanite pri ovoj vjebi sve dok ne stignete do prvoga trenutka dana,
do trenutka kad ste se probudili.
Ovo je vrlo teka vjeba ako je elite uspjeno obaviti. Ona zahtijeva
velik stupanj sabranosti i veliko umijee koncentracije. Ovaj nain
koncentracije postiu samo oni koji su u miru sa sobom i koji su
uspjeli da mir vlada njihovom pameu i svakom drugom sposobnou.
Stoga nemojte biti obeshrabreni ako va prvi pokuaj zavri prilinim
neuspjehom. Ve sam pokuaj da odvijete film bit e vam na dobro i
vjerojatno ete imati prilino koristi od promatranja jedne ili dviju
scena ili dogaaja. Istoni uitelji, koji predlau ovu vjebu, tvrde da
su oni koji su je svladali (pa, prema tome, dovoljno vladaju nad
svojom pameti da bi vjebu mogli obaviti s uspjehom) sposobni sjetiti
se savreno jasno, ne samo svakoga pojedinanog dogaaja prolog
dana, nego svakog dogaaja prolog tjedna i mjeseca i godine, ak i
godina do trenutka roenja!
Ako opazite da vam je pokuaj da slijedite rastresenost unatrag prema
njezinu izvoru velika rastresenost, tada pustite na miru taj pokuaj, i u
trenutku kad opazite da ste rastreseni vratite se zadnjoj sceni koju ste
promatrali prije negoli ste se rastresli. Pokuaj da slijedite
rastresenosti prema njihovu izvoru moe znaiti da se odjednom
morate suoiti s previe tekih zadataka.
Zabrana da niti odobravate niti osuujete temelji se na uenju nekih
orijentalnih uitelja da odobravanje ili osuda nisu potrebni da biste
reformirali ivot i djelovanje. Upotreba snage volje da donosite odluke
i samokanjavanje koje je sadrano u osudi moe u vama probuditi
otpor i vi ete se nepotrebno nai u nutarnjem sukobu, jer svaka akcija
proizvodi jednaku ili suprotnu reakciju.
Svijest o sebi izbjegava tu opasnost. Tvrdimo da svijest sama po sebi
moe lijeiti, bez potrebe da sudi ili da donosi odluke. Sama svjesnost
bit e uzrokom smrti svega nezdravoga i uzrokom rasta svega to je
dobro i sveto. Slina je Suncu koje biljkama daje ivot, a unitava
uzronike bolesti. Nema nikakve potrebe da upotrijebite svoje
duhovne ili psiholoke miie da biste to postigli. Jedino postanite
mirni, sabrani, spokojni i budite svjesni. Budite svjesni koliko god je
mogue. To je, naravno, tvrdnja. Kada budete dobro upoznati sa
snagom svijesti o sebi, prestat e biti tvrdnjom, a postat e injenicom
osobna iskustva.
Sada moete ii korak dalje u vjebi:
Odvijte ponovno taj film i promatrajte svaki dogaaj dana, jedan po
jedan...
Kada ste proli kroz niz dogaaja, izaberite jedan od njih, onaj koji
smatrate da je najznaajniji, i promatrajte ga u svim pojedinostima...
Svaka kretnja, svaka rije, svaki osjeaj, svaka misao, svaka reakcija
veli neto o vama. Uoite to to veli...
Nemojte ispitivati pojedinosti. Samo gledajte.
I konani korak:
Ponovite prethodnu vjebu i pritom izaberite dogaaj na kojem ete
se, promatrajui pojedinosti, zaustaviti...
Krist je bio u tom dogaaju. Gdje je bio? Moete li primijetiti njegovo
djelovanje u dogaaju? Kako on djeluje?...
Vjeba 31
Posvjeivanje budunosti
Ovo je inaica prijanje vjebe, samo su predmet vjebe dogaaji iz
budunosti a ne oni iz prolosti. Ova je vjeba prikladnija da se obavi
ujutro, a ona prijanja prikladnija je za veer.
Krenite od sadanjeg trenutka, prijeite dogaaje dana koji je pred
vama, dogaaje koji e se po svoj prilici dogoditi... Razumije se, ne
moete biti posve sigurni, ali uzmite dogaaje koji e se s velikom
vjerojatnou dogoditi: razgovor s nekom osobom, vai obroci,
vrijeme molitve, put na posao i s posla...
Promatrajte svaki od tih dogaaja koji e se najvjerojatnije zbiti... Ne
pokuavajte ih ispraviti ili poboljati... Samo gledajte... Samo
promatrajte...
Sljedei korak:
Ponovno se vratite tim dogaajima i gledajte samoga sebe kako se
ponaate (mislite, osjeate, reagirate) onako kako biste se najradije
eljeli ponaati... Bez odluka, molim! Jednostavno vidite sebe u mati
kako se ponaate onako kako biste se najradije eljeli ponaati...
A onda pogledajte te dogaaje kakvi bi bili, kad bi se odvijali onako
kako biste vi eljeli...
Konani korak:
Druga varijanta:
Mislite za trenutak da ste vi oitovanje Boga u svijetu. Bog se,
svakome koga danas budete sreli, objavljuje u vaem izgledu i liku...
Sada proite kroz te budue dogaaje i vidite to oitovanje Boga na
djelu... Bez osude i suda! A iznad svega, nikakvih odluka! Samo
gledajte. Jednostavno gledajte te dogaaje kako e se najvjerojatnije
dogoditi. Ili kako bi se dogodili kad bi sve ilo po vaoj elji...
Vjeba 32
Posvjeivanje osoba
Ovo je jednostavna inaica prethodnih dviju vjebi. Osniva se na
spoznaji da se Isus Krist, uskrsnuli Gospodin, javlja u naim ivotima
u obliku u kojem ga odmah ne prepoznajemo. To su iskusili apostoli
nakon uskrsnua. U poetku im se inilo da vide stranca (na putu u
Emaus, na obalama Tiberijadskog mora, na grobu gdje se Mariji
Magdaleni ukazao kao vrtlar), a tek su poslije prepoznali da je to on.
Ova e vam vjeba pomoi da prepoznate uskrsnulog Gospodina u
svakoj osobi koju budete danas susreli.
Ponovite prijanju vjebu, proite kroz neke dogaaje koji e se po
svoj prilici danas dogoditi...
Sada se posebno zaustavite na osobama koje ete najvjerojatnije
susresti u svojem uobiajenom danu... Mislite na to da je svaka od njih
sam uskrsnuli Gospodin koji vam se ukazuje preruen...
Prepoznajte Gospodina u svakome od njih... Ljubite ga, poklonite mu
se, sluite mu... ak si u mati dopustite naine kako mu se klanjati,
sluiti mu, ljubiti ga, u to se u stvarnosti ne biste uputali...
Na kraju ove vjebe vratite se u sadanji trenutak... Postanite svjesni
Isusove prisutnosti u ovoj sobi... Poklonite mu se. Govorite mu...
Ovo je posljednja vjeba koja se slui matom. Mata je dragocjen
element u vaemu molitvenom ivotu, kao i inae u zdravome
osjeajnom ivotu. Ako se upotrebljava razborito, naime, kao sredstvo
da se produbi naa sabranost i naa nutarnja utnja radije negoli
POBONOST
Vjeba 33
Benediktinski nain molitve
dobre darove, koliko e vie Otac nebeski dati Duha Svetoga onima
koji ga mole! (Lk 11, 5-13).
Ove rijei zapanjuju svojom jednostavnou: Molite i dat e vam se...
jer svatko tko moli, prima...
Zamislite da ujete Isusa kako te rijei govori vama. Pitajte se: Da li
doista vjerujem tim rijeima? Kakvo znaenje imaju za me?
Zatim priopite Kristu svoje odgovore na ta pitanja.
To isto moete uiniti uzevi tekst sv. Luke 18, 1-6.
Ili, posluite se sljedeim odlomcima: Kad se sutradan rano vraao u
grad, ogladnje. Opazi smokvu kraj puta i prie, ali kako na njoj ne
nae nita, osim lia, prokle je: Nikada vie ne bilo na tebi roda! I
smokva se smjesta osui. Kad to vidjee uenici, zaudie se te ga
upitae: Kako se mogla smokva najedanput osuiti? Isus im odvrati:
Zaista, kaem vam, ako imate vjeru i ne posumnjate, init ete ne
samo ono to se dogodilo smokvi nego e se, ako reknete ovoj gori:
Digni se odatle i baci se u more! i to dogoditi. Sve to s vjerom
zamolite dobit ete (Mt 21, 18-22).
Kad su rano ujutro tuda prolazili, opazie da se smokva iz korijena
osuila. Tada se Petar sjeti te mu ree: Rabbi, pogledaj! Osuila se
smokva to si je prokleo. Imajte vjeru u Boga! odvrati mu Isus.
Zaista, kaem vam, ako tko rekne ovoj gori: Digni se i baci u more i
ne posumnja u srcu svome, nego uzvjeruje da e se dogoditi ono to
veli, to e mu i biti. Zato vam kaem: to god molei pitate, vjerujte da
ste to ve primili, i bit e vam. Kad stojite i molite, oprostite ako to
imate protiv koga, da i vama Otac va nebeski oprosti vae grijehe
(Mk 11, 20-26).
Poto ste se zaustavili na jednom ili drugom odlomku i o njemu
razgovarali s Isusom, smirite se radi priprave na prosidbenu molitvu...
Oprostite svakoj osobi protiv koje nosite neko ogorenje... U mati
svakoj od njih recite: Opratam ti od sveg srca u ime Isusa Krista kao
to je i Gospodin meni oprostio...
Sada molite Gospodina da ispuni vae srce takvom vjerom koja
prosidbenu molitvu ini svemonom... Vjerujem, Gospodine, pomozi
mojoj nevjeri...
Sada od Gospodina molite dar do kojega vam je stalo: zdravlje, uspjeh
u nekom pothvatu...
Zamislite da vam je Gospodin udijelio taj dar i predoite da ga zbog
toga radosno slavite... Predoite si da vam Gospodin nije udijelio taj
Za ovu ete vjebu morati ispisati listu zapovijedi i pitanja koje je Isus
u evaneljima uputio drugima. Zapovijedi kao: Doi, slijedi me...
Doite i vidite... Pasi janjce moje... Izvezi na puinu... Uinit u vas
ribarima ljudi... Bdijte i molite... Pitanja kao: A vi, to velite, tko sam
ja?... Da li me ljubi?... Vjeruje li da to mogu uiniti?... to eli da ti
uinim?... eli li ozdraviti?...
Izaberite jedno pitanje ili jedan poziv s navedena popisa i ponite
vjebu:
Zamislite da pred sobom vidite uskrsnulog Gospodina... Potom
zamislite da ga ujete kako vama upravlja jedno od tih pitanja ili
poziva... Doi i vidi... Da li me ljubi?
Nemojte odmah odgovoriti na njegov poziv ili pitanje... Zamislite da
ga ujete kako uvijek iznova ponavlja svoje rijei... Neka te rijei
odjekuju itavim vaim biem...
Nastavite sluati te rijei... neka vas one izazovu, probude, potaknu na
odgovor... sve dok vie ne mognete zadrati odgovor. Tada recite
Gospodinu to vam srce nalae.
Pobono i esto itanje Svetog pisma, poglavito Novog zavjeta, daje
vaoj molitvi, kao i vaem ivotu, veliko bogatstvo. Polako ete otkriti
one odlomke i reenice preko kojih Gospodin na poseban nain eli
komunicirati s vama.
I esto e vam u asovima tjeskobe i nevolje, ili radosti, ili pak
samoe, Gospodin u vaem srcu ponovno kazati te rijei i preko njih
uspostaviti kontakt s vama. A vae e srce gorjeti, kao to je gorjelo
srce dvojice uenika na putu u Emaus, kad su sluali Gospodina koji
im je tumaio rijei Pisma.
Vjeba 44
Svete elje
Ovo je jednostavan i ugodan nain molitve nadahnut reenicom koju
je sv. Ignacije Lojola esto upotrebljavao: Molitve i svete elje. On
mladim isusovcima, koji studiraju da bi postali sveenici, veli da sve
Srea? Tko zna? Tjedan dana poslije konj se vratio s krdom divljih
konja s bregova. Ovaj puta susjedi su seljaku estitali na srei. Njegov
je odgovor bio: Srea? Nesrea? Tko zna? Kad je zatim seljakov sin
pokuao pripitomiti jednog divljeg konja, pao je s njega i slomio nogu.
Svi su mislili da je to velika nesrea. Ali ne i seljak ija je jedina
reakcija bila: Nesrea? Srea? Tko zna? Nekoliko tjedana poslije dola
je vojska u selo i unovaila sve sposobne mladie koji su bili u selu.
Kad su vidjeli seljakovog sina sa slomljenom nogom, ostavili su ga na
miru. Je li to bila srea? Nesrea? Tko zna?
Sve to nam na povrini izgleda zlo, moe biti dobro u preruenu
odijelu. A sve to na povrini izgleda dobro, moe biti doista zlo. I
stoga smo mudri kad prepustimo Bogu da odlui to je srea, a to
nesrea i slavimo ga to sve okree na dobro onima koji ga ljube. I
tako emo donekle sudjelovati u mistinoj viziji Julijane Norwich koja
je izgovorila reenicu koja je za mene najljepa i najutjenija koju sam
ikada itao: I sve e stvari biti dobre: i sve e stvari biti dobre; i svi
naini kako se stvari dogaaju bit e dobri!
Sadraj
Uvod 7
POSVJEIVANJE
Vjeba 1. Bogatstvo utnje
13
Vjeba 2. Tjelesni osjeti 16
Vjeba 3. Tjelesni osjeti. Kontrola misli
Vjeba 4. Kontrola misli 26
Vjeba 5. Dini osjeti
30
22
Posvjeivanje i kontemplacija 33
Vjeba 6. Bog u mom disanju 41
Vjeba 7. Komunikacija s Bogom disanjem 43
Vjeba 8. Smirenost
45
Vjeba 9. Molitva tijelom
49
Vjeba 10. Dodir Boga 53
Vjeba 11. Zvukovi
55
Vjeba 12. Koncentracija
59
Vjeba 13. Nai Boga u svim stvarima
62
Vjeba 14. Posvjeivanje drugoga
64
Osobne blagodati posvjeivanja
Blagodati posvjeivanja u skupini
67
69
129
146