Gravimetrija

1. Uvod
Gravimetrija je geofizika metoda koja mjeri ve postojee fizikalno polje gravitacijsko.
Gravimetrijska metoda mjeri promjene akceleracije gravitacije (ubrzanja gravitacijskog polja) na
Zemljinoj povrini (gravitacijske anomalije) uzrokovane nejednolikom raspodjelom gustoa u
podzemlju. Gustoa stijena se mijenja s obzirom na mineralni sastav, raspucanost, geol. starost,
dubinu,... Mase manje gustoe uzrokuju niu akceleraciju gravitacije, i mase vee gustoe
uzrokuju viu akceleraciju gravitacije.
Osnovni zadatak je otkriti strukture koje uzrokuju anomalije u Zemljinom gravitacijskom polju
(rasjedi, rudna tijela,...)
Gravimetrija se temelji na Newtonovom zakonu o privlaenju masa:
Dva tijela masa m1 i m2 ija se sredita nalaze na udaljenosti r meusobno se privlae
silom F koja iznosi:
m m
F = G 1 2 2 [ N]
r
G = 6,67 10 11 [ Nm 2 kg 2 ]

opa gravitacijska konstanta

Prosjena akceleracija gravitacije na povrini Zemlje iznosi:
gdje je

g = G

mz
9,8 [ m s 2 ]
2
rz

mz 6 10 24 kg - masa Zemlje, a
rz 6,4 10 6 m - prosj. pol. Zemlje

2. Mjerni instrumenti i princip mjerenja

Mjerenja se na terenu izvode prema unaprijed definiranoj mrei toaka.
Mjerni instrument gravimetar mjeri relativne promjene gravitacije u mjernim tokama
pozitivne i negativne gravitacijske anomalije.

Princip rada gravimetra: elongacija opruge na kojoj visi uteg mase mu ovisi o gravitacijskoj sili Fg,
odnosno o ubrzanju gravitacijskog polja g u toki mjerenja. Pomak utega iz ravnotenog poloaja
registriranje gravitacijske anomalije.
Ako se ispod toke mjerenja nalazi stijenska masa vee gustoe od okoline (rudno tijelo,
antiklinala), gravimetar registrira pozitivnu gravitacijsku anomaliju, i obrnuto.
Gravimetar mjeri vertikalnu komponentu gravitacije

- promjena gravitacije uzrokovana masom m1 na udaljenosti r od utega iznosi:

g = G

m1
V
= G 12 1 [ m s 2 ]
2
r
r

- vertikalna komponenta promjene (koja se registrira elongacijom opruge gravimetra) iznosi:

V1
g v = g cos = G
cos m s 2
2
r
Rezultat mjerenja su vrijednosti gravitacijskih anomalija u mjernim tokama, tj. relativne promjene
u odnosu na g.

Gravitacijske anomalije uzrokovane promjenama gustoe u podzemlju su reda veliine 10-7 iznosa
akcel. gravitacije g, te se u gravimetriji koriste manje mjerne jedinice od m/s2:
1 gal = 1 cm/s2 = 10-2 m/s2
1 mgal = 10-3 gal = 10-5 m/s2
Ako su potrebne apsolutne vrijednosti gravitacije radi se proraun uz poznavanje apsolutnih
vrijednosti u referentnim tokama.
3. Korekcije
Na mjerenje i na instrument utjeu:
promjena vrijednosti gravitacije u referentnoj toki tijekom vremena zbog promjene pol. Z. u
odnosu na Sunce i Mjesec (dnevni hod gravimetra),
promjena izmjerene vrijednosti u referentnoj toki zbog promjene elastinosti opruge
gravimetra,
normalna vrijednost sile tee,
visina toke,
lokalni teren,
udaljeni reljef,
gustoa i raspored materijala koji je blizu povrine,
dublje geoloke strukture koje su lokalnog i regionalnog karaktera.
Zbog tih je utjecaja potrebno raditi korekcije izmjerenih podataka. Glavne korekcije su:
1)
irinska korekcija za geografsku irinu, normalni porast ubrzanja sile tee od
ekvatora prema polovima (gekv 9,78 m/s2 ; gpol 9,83 m/s2)
2)
Visinska korekcija za nadmorsku visinu, smanjenje gravitacije s poveanjem
nadmorske visine
3)
Topografska korekcija promjena gravitacije zbog utjecaja topografskih
karakteristika terena (uzvisine i ulegnua)
Korigirane vrijednosti gravitacijskih anomalija zovu se Bouguerove anomalije.
4. Karta Bouguerovih anomalija
Unoenjem korigiranih vrijednosti na kartu te njihovom interpolacijom nastaje karta Bouguerovih
anomalija istraivanog podruja.
Ona prikazuje ukupno gravitacijsko djelovanje podzemnih struktura koje se sastoji od:
1. utjecaja dalekih i dubokih struktura (npr. temeljno gorje) bitan za ira regionalna
istraivanja;
2. utjecaja bliih i pliih struktura (antiklinale, solne dome, rudna tijela) bitan za lokalna
istraivanja s ciljem pronalaenja leita ugljikovodika i ruda slabo uoljiv ili
potpuno prikriven na karti Bouguerovih anomalija
Karta Bouguerovih anomalija je polazna toka interpretacije gravimetrijskih podataka.

5. Transformacija karte Bouguerovih anomalija

Transformacijom karte Bouguerovih anomalija uklanjaju se regionalni utjecaji koji prikrivaju
djelovanje bliih i pliih struktura.
Postoje raunske, grafike i kombinirane metode transformacije.
Transformacijom karte Bouguerovih anomalija mogu se dobiti:
a.
Karta gravimetrijskog reziduala
b.
Karta prve vertikalne derivacije
c.
Karta druge vertikalne derivacije
Metode za izraunavanje gravimetrijskog reziduala: a) grafike metode
- mrene metode
Griffinova empirijska metoda s krunicom i tokom
Griffinova metoda transformacije
Raunaju se rezidualne vrijednosti gravitacijskih anomalija za mreu toaka, oduzimanjem srednje
vrijednosti Bouguerovih anomalija u tokama na krunici odabranog polumjera od vrijednosti u
centralnoj toki:
g = g 0 gr
gr =

1
( g1 + g 2 + g 3 + .......... g n ) ,
n

n = 4,6 ili 10

g1 + g 2 + g 3 + g 4
4
gdje je g0 mjerena vrijednost na nekoj toki, a gr je prosjena vrijednost anomalije sile tee na
radijalnom odstojanju r.

za n = 4 slijedi

g = g 0

Figura u kojoj se odreuje rezidual nije kritina (4,6 ili 10-kut), nego su bitne dimenzije polumjera
krunice r, jer se ovisno o izboru polumjera krunice istiu utjecaji pliih ili dubljih struktura.
Za plia istraivanje (primjena u rudarstvu) uzima se manji polumjer (nekoliko desetaka do
nekoliko stotina m). Za dublja istraivanja (ugljikovodici) uzima se vei polumjer (2 do 10 km).
Od dobivenih rezidualnih vrijednosti g (interpolacijom izmeu dobivenih vrijednosti g) formira
se nova karta - karta gravimetrijskog reziduala i ona pokazuje samo gravitacijsko djelovanje
uzrokovano lokalnom anomalijom.
Interpretacija karte gravimetrijskog reziduala moe dati saznanja o strukturnoj grai podzemlja:

- antiklinala pozitivna anomalija

- sinklinala, solna doma negativna anomalija
- rasjed zgusnute izolinije

ZADATAK
1)
Tekst (to je gravimetrija, Newtonov zakon, skica i princip rada gravimetra, o
korekcijama i kartama)
2)
Na paus papiru nacrtati mreu 2 cm sa 2 cm (to je 500 m za karte 1:25 000 ili 2
km za karte 1:100 000). Interpolacijom izmeu linija Bouguerovih anomalija oitati i
oznaiti vrijednosti Bouguerovih anomalija na svakom voru mree.
3)
Transformacija karte Bouguerovih anomalija prema Griffinovoj metodi. Oitati
vrijednosti na etiri vora mree, i izraunati vrijednosti gr prema izrazu:
g + g 2 + g3 + g 4
gr = 1
4
Zatim izraunati g prema izrazu: g = g 0 gr
Od dobivenih vrijednosti g formirati karte gravimetrijskog reziduala tako da se
vrijednosti g upiu na odgovarajue vorove mree i ucrtaju izolinije vrijednosti
gravimetrijskog reziduala.
4)
Na isti nain nainiti jo jednu kartu gravimetrijskog reziduala, ali ovaj put s
dvostruko veim radijusom (1 km ili 4 km).