ZEMALJSKI MAGNETIZAM

BRODSKI MAGNETIZAM
BRODSKI MAGNETSKI KOMPASI
KOREKCIJE MAGNETSKIH KOMPASA
 Osnovno svojstvo magneta je dipol (dva pola)
 Južni (S) i sjeverni (N) pol
 Polovi se nalaze na 1/12 dužine magneta
 Dogovorno prihvaćeno se kraj štapićastog
magneta od kojeg je polje usmjereno naziva
sjeverni pol magneta, a kraj prema kojem je
magnetsko polje usmjereno naziva se južni pol
magneta
 Osnovna karakteristika magneta je magnetsko
polje, tj. posebno stanje prostora oko magneta
 Magnetsko polje sastoji se od ogromnog broja
magnetskih silnica. Magnetsko polje je posebno
stanje prostora oko magneta u kojem se očituje
magnetsko djelovanje. Prikazuje se pomoću
magnetskih silnica. Magnetske silnice ne mogu se
križati niti mogu nestati. Uvijek su paralelne, a
izlaze iz sjevernog pola u južni pol.
 Silnicesu linije koje izlaze iz N-pola i ulaze u S-
pol, ne mogu se križati, mogu biti samo paralelne
 Što su silnice gušće, magnetsko polje je jače
Suprotni polovi magneta se privlače, a
istoimeni polovi se odbijaju
PODJELA MATERIJALA S OBZIROM NA MAGNETSKA
SVOJSTVA
 FEROMAGNETSKE TVARI: Najintenzivnije
magnetsko privlačenje (željezo, nikal,
hesslerove slitine, …)
 PARAMAGNETIČNE TVARI – njihovo magnetično
djelovanje je od 102 ~103 puta slabije od
feromagnetskih tvari (olovo, platina, krom,)
 DIAMAGNETSKE TVARI – su tvari koje ne
ispolijevaju svojstva magnetičnosti niti se kod
njih može razviti magnetičnost (srebro, zlato,
platina)
Sila koja djeluje između polova je
proporcionalna umnošku jačine polova kroz
kvadrat njihove udaljenosti  Coulonov zakon
m1  m2 m 2
F 2
 2 F
r r
Jačina magnetskog polja (E) predstavlja
djelovanje Coulonove sile na jedinični magnetski
pol
m2
F r2 m
E   2
m m r
 Magnetski permeabilitet (B) predstavlja sposobnost
sredstva da propušta magnetske silnice. Dobije se
umnoškom magnetskog toka i karakteristike
magnetskog medija
 APSOLUTNI PERMEABILITET (µ0) – konstanta za vakuum
(nema promjene stanja)
 Diamagnetske tvari imaju permeabilitet manji od vakuuma
 Paramagnetske tvari imaju permeabilitet veći od vakuuma
 Feromagnetske tvari imaju permeabilitiet od 102 ~103 puta
veći od vakuuma


 RELATIVNI PERMEABILITET (  r   ) – numerički odnos
0
apsolutnog permeabiliteta neke tvari i permeabiliteta
vakuuma.
Prilikom prolaska magnetskog polja između dvije tvari različite
magnetske permeabilnosti, silnice magnetskog polja se lome i
mijenjaju smjer prema zakonu refrakcije magnetskih silnica
 LOM (REFRAKCIJA) MAGNETSKOG POLJA - dešava se kad
magnetske silnice prolaze kroz dvije tvari različite magnetske
permeabilnosti
Zakon loma magnetskih silnica
tg1 1

tg 2  2
 DEMAGNETIZACIJA
Obrnuti proces od magnetizacije (poništavanje
magnetičnosti)
 Izvodi se na nekoliko načina:
 ZAGRIJAVANJEM – dovođenjem topline na tijelo, atomska
jezgra počinje titrati i kad se poveća frekvencija titranja nema
više plana paralelne ravnine. Temperatura pri kojoj se razbija
magnetičnost naziva se Courierova točka (za čelik je 703°C)
 MEHANIČKO RAZBIJANJE MAGNETIČNOSTI – udara se po
magnetu ili sa magnetom (tako se stvara titranje jezgre)
 IZMJENIČNOM ELEKTRIČNOM STRUJOM – magnet se stavi u
solenoid (namotaji žice). Na solenoid se priključi izmjenična
električna struja. Frekvencija mijenja polaritet, te velika
frekvencija razbije magnetičnost.
 ZEMALJSKI MAGNETIZAM
 Na sjevernoj hemisferi magnetsko polje je usmjereno
dolje (prema Zemlji), a na južnoj hemisferi prema gore
(od Zemlje). Iz toga proizlazi da je Zemljin magnetski pol
u Kanadskom Arktiku ustvari Zemljin južni magnetski pol,
a Zemljin magnetski pol koji se nalazi pokraj obale
Antarktike južno od Australije ustvari Zemljin sjeverni
magnetski pol.
 Magnetsko polje je različito na različitim mjestima i
mijenja se s vremenom
 Približni položaji južnog i sjevernog magnetskog pola
 Južni:73°N i 100°W
 Sjeverni:68°S i 144°E
 Horizontalna komponenta – zemaljskog magnetskog polja
ima maksimalnu vrijednost na magnetskom ekvatoru
(važno za navigaciju)
 Vertikalna komponenta – zemaljskog magnetskog polja
ima maksimalnu vrijednost na magnetskim polovima.
 Geomagnetsko polje mjereno na bilo kojem
mjestu Zemljine površine je kombinacija
nekoliko magnetskih polja, koja su izazvana
različitim pojavama
 Zemljina provodljiva fluidna vanjska jezgra (glavno
polje). Više od 90% izmjerenog magnetskog polja
stvara unutrašnjost planeta u Zemaljskoj vanjskoj
jezgri
 Magnetizirano stijenje u Zemljinoj kori
 Poljagenerirana izvan Zemlje električnim strujama
koje se stvaraju u ionosferi i magnetosferi
 Električne struje koje se stvaraju u Zemljinoj kori
 Utjecajima oceanskih struja
Zemaljsko magnetsko polje u
potpunosti se definira sa tri temeljna
elementa:

MAGNETSKA VARIJACIJA
MAGNETSKA INKLINACIJA
SILA TOTALNOM INTENZITETA
ZEMALJSKOG MAGNETSKOG POLJA
 MAGNETSKA VARIJACIJA
 Kut između pravog i magnetskog meridijana
U teoriji može poprimiti vrijednost od 0°do 180°
 Podatak o varijaciji nalazi se na svakoj navigacijskoj
karti
 Na geomagnetskim kartama vrijednost varijacije
prikazana je izolinijama
 Linija koja spaja sva mjesta na Zemlji sa istom
vrijednošću varijacije zove se izogona
 Linija koja povezuje mjesta na Zemlji gdje je
varijacija nula zove se agona
IZOGONE
 PRAVILNE PROMJENE MAG. VARIJACIJE

 PROMJENA MAG. VARIJACIJE – naziv varijacija potječe od toga

jer zemaljski mag. polovi mijenjaju (variraju) svoj položaj, a
posljedica toga je drugačija raspodjela zemaljskog mag. polja
tj. promjena varijacija.
 SEKULARNE PROMJENE – duži niz godina se približno pravilno mijenja.
Najjače varijacije su na spojnici koje spajaju mag. i geog. polove. Na
kartu se upisuje vrijednost varijacija za točno određenu godinu, te
godišnja promjena varijacije.
 IZOPORE – su krivulje koje spajaju mjesta sa istom godišnjom
promjenom varijacije.

 DNEVNE PROMJENE VARIJACIJE – kreče se u rasponu od 0,1º

do 0,5º. Smatra se da nastaju zbog sunčeva mag. polja. Za
navigaciju se zanemaruju (jer su manje od 1º)
 NEPRAVILNE PROMJENE MAG. VARIJACIJE

 MAGNETSKE OLUJE – traju 3-4 dana, praćene su

radio smetnjama, a na višim širinama primjećuje se
polarna svijetlost. Intenzitet je najmanji na mag.
ekvatoru, a raste prema polovima. Djeluju na
vrijednost horizontalne komponente mag. polja (H). U
intervalu od 2-4 sata vrijednost H je izuzetno velika,
nakon toga naglo opada vrijednost H i igla naglo
počne oscilirati (nekoliko sati) i to se ciklički
izmjenjuje nekoliko dana (dok traje oluja)
 LOKALNE MAGNETSKE ANOMALIJE – vezano je uz
pojedina mjesta na zemlji. Uzrok je povećana
koncentracija magnetske rudače uz površinu zemlje.
Ovakve smetnje su navedene u Peljarima, a i napisane
su kao upozorenja na pom. kartama.
 MAGNETSKA INKLINACIJA
 MAGNETSKA INKLINACIJA - je kut u vertikalnoj ravnini
koji magnetska igla zatvara sa ravninom horizonta
 AKLINE – su krivulje koje spajaju sva mjesta na zemlji
na kojima je inklinacija jednaka nuli. Zemaljski mag.
ekvator je aklina.
 IZOKLINE – su krivulje koje spajaju sva mjesta na
zemlji sa jednakom vrijednošću inklinacije.
 Inklinacija se mijenja kao varijacija, ali taj podatak je u
navigaciji nebitan.
 Kut inklinacije se mjeri pomoću INKLINOMETRA.
Inklinacije sjeverno od mag. ekvatora su pozitivne, a
južno su negativne. Južni i sjeverni magnetski pol su
mjesta gdje je inklinacija maksimalna i iznosi 90º.
 SILA TOTALNOM INTENZITETA
ZEMALJSKOG MAGNETSKOG POLJA
 Jačina magnetskog polja Zemlje u nekoj
točki zove se Totalni intenzitet(T). Sastoji
se od dvije komponente: horizontalne (H) i
vertikalne (V) Totalni Intenzitet se na H  T  cos i
površini zemlje mjeri pomoću V  T  sin i
MAGNETOMETRA.
T 2  H 2 V 2
 MAGNETSKI FOKUSI – su mjesta na površini T  H 2 V 2
zemlje sa max i min. vrijednošću sile T.
 GEOMAGNETSKE KARTA – su karte koje daju
detaljne podatke o rasporedu zemaljskog
magnetima
 BRODSKO MAGNETSKO POLJE

 Javlja
se kod metalnih brodova, a vrsta
magnetizma ovisi o vrsti materijala
gradnje.
 Štose tiče magnetizma od značaja su samo
dvije vrste materijala: čelik i željezo.

U čeliku se inducira stalni (permanentni)

magnetizam. U željezu se inducira
prolazni (tranzietni) magnetizam.
 STALNI (permanentni) BRODSKI MAGNETIZAM

 Inducira se u čeliku pod djelovanjem zemaljskog

magnetskog polja. Kod stalnog magnetizma je stalan
polaritet i intenzitet (jačina), formira se tijekom
gradnje broda na navozu.
 75% magnetizma broda je stalni magnetizam.
 MAGNETSKA OS BRODA – je os (linija) koja spaja
sjeverni i južni pol stalnog brodskog magnetizma
broda je stalni magnetizam.
 Za vrijeme gradnje broda elementi od čelika su
podvrgnuti dugotrajnoj indukciji zemaljskog
magnetizma u istom kursu magnetskom (Km) u kojem
je postavljen navoz (uz već inducirani magnetizam
nastao za vrijeme proizvodnje i skladištenja
materijala). Nakon izgradnje trupa i porinuća broda,
a za vrijeme opremanja, brod se postavlja u
protukurs magnetski kako bi se bar dio stalnog
brodskog magnetizma smanjio
N

S
 PROMJENJIVI BRODSKI MAGNETIZAM

 Promjenjivi brodski magnetizam nastaje u

brodskom željezu i mijenja se kod svake izmjene
kursa broda, promjenom zemljopisnih širina,
promjenom područja plovidbe, itd.
 Kao što se utjecaj magnetskog polja Zemlje
rastavlja po osima x, y, z (koordinatni sustav
broda) tako će se i inducirani magnetizam u
brodskom željezu (stalni i promjenjivi) rastaviti
po tim istim osima. Također, utjecaj uzdužnog,
poprečnog i vertikalnog brodskog željeza,
odnosno magnetizma induciranog u njima,
zasebno će se promatrati
 Općenito,magnetsko polje broda
mijenja se zbog:
- promjene vanjskog magnetskog polja
(mijenja se inducirajuća sila)
- mehaničkih djelovanja (sudar, nasukanje,
vibracije, mehanička obrada,..)
- izmjene temperature
- izmjene oblika i količine brodskog
željeza (uključujući teret) toka vremena,
itd.
 DEVIJACIJA MAGNETSKOG KOMPASA
 Kut između magnetskog meridijana i kompasnog
meridijana na mjestu kompasa zove se DEVIJACIJA (δ)
magnetskog kompasa
 Vrijednost jačine horizontalne komponente (H'k)
rezultirajućeg magnetskog polja naziva se smjerna sila na
mjestu kompasa
 Smjerna sila na mjestu kompasa rastavlja se na dvije
komponente:

H' - smjerna sila kompasa u magnetskom meridijanu

(H' = H'k∙cos υ)

D - devijatorna sila, tj. sila koja otklanja magnetsku ružu iz

magnetskog meridijana
( D = H'k∙sin υ)
 Devijacija se utvrđuje postupkom kontrole
devijacije
U terestričkoj navigaciji najpovoljnije je opažanjem
pokrivenog smjera
 Na otvorenom moru određivanje devijacije se vrši
opažanjem nebeskih tijela
 Postupak kontrole devijacije uključuje:
 opažanje nebeskog tijela (ili pokrivenog smjera) za
odrediti azimut kompasni
 računanje azimuta pravog (ili čitanje pokrivenog
smjera s karte)
 Određivanje ukupne korekture iz razlike azimuta
pravog i azimuta kompasnog, odnosno devijacije iz
razlike ukupne korekture i varijacije
RASTAVLJANJE KOMPONENTI DEVIJACIJE
 Polukružna devijacija nastaje pod djelovanjem uzdužne (P) i
poprečne (Q) komponente stalnog brodskog magnetizma, te
parametara c i f promjenjivog brodskog magnetizma
 Polukružna devijacija se mijenja u funkciji kursa kompasnog
(Kk) s periodom od 0° do 360˚Kk, te mijenja predznak svakih
pola kruga (180˚)
 Pravilna kvadrantalna devijacija nastaje djelovanjem
parametara a i e, pravilno se mijenja s određenom amplitudom i
periodom od 180˚, tj. mijenja predznak u svakom kvadrantu
 Dio promjenjivog brodskog magnetizma u uzdužnom mekom
željezu predstavlja se indukcijom u parametru +a (prekinuto
uzdužno meko željezo na mjestu kompasa) ili -a (neprekinuto
uzdužno meko željezo na mjestu kompasa)
 Tip a na brodu predstavljaju kobilica, palube, uzdužna
učvršćenja
 Tip e na brodu predstavljaju sponje i polusponje
 Tip k na brodu predstavljaju uzdužne pregrade broda
 Nepravilna kvadrantalna devijacija je
izazvana indukcijom u mekom
nesimetričnom horizontalnom željezu, koje
se predstavlja parametrima b i d
 Kvadrantalna se naziva jer mijenja
predznak svakih 90°, a nepravilna jer
devijacije nisu simetrične u odnosu na x os
koordinatnog sustava
Polukružna devijacija

  B  sin Kk  C  cos Kk
Pravilna kvadrantalna devijacija

  D  2 sin Kk
Nepravilna kvadrantalna devijacija

  A  E  cos 2 Kk
UKUPNA (PRIBLIŽNA) FORMULA DEVIJACIJE
  A  B  sin Kk  C  cos Kk  D  sin 2 Kk  E  cos 2 Kk
 Za odrediti koeficijente devijacije (A, B, C, D i E)
potrebno je odrediti vrijednost devijacije za
različite kursove (npr. svakih 45˚). Ako se
određuje devijacija u kursovima 0˚, 45˚, 090˚, ...
do 360˚ (dakle svakih 45˚) sam proračun
koeficijenata može se izvršiti tako da se formira 8
jednadžbi prema izrazu:

  A  B  sin Kk  C  cos Kk  D  sin 2 Kk  E  cos 2 Kk

gdje je i=000˚, 045˚, 090˚, 135˚, 180˚, ˚225˚,

˚270˚, 315˚

 Koeficijent A

 Koeficijent B

 Koeficijent C

 Koeficijent D

 Koeficijent E
 ODREĐIVANJE I KONTROLA DEVIJACIJE
1. Pomoću pokrivenog smjera
2. Pomoću poznatog azimuta udaljenog
terestričkog objekta
3. Pomoću nepoznatog azimuta udaljenog
terestričkog objekta
4. Pomoću poznatog azimuta nebeskog tijela
5. Pomoću nepoznatog azimuta nebeskog tijela
6. Pomoću žiro kompasa (ili magnetskog poznate
devijacije)
 KORISTEĆI POKRIVENI SMJER

  Kp  Kk  Uk  Var


 POMOĆU POZNATOG AZIMUTA UDALJENOG TERESTRIČKOG OBJEKTA

Potrebno znati točnu poziciju broda (radi određivanja pravog azimuta)

 Ako se želi da ''α''-paralaktička greška ne bude veća od +/- 0,5° potrebno je da brod
bude na udaljenosti približno 120 r (radijusa kruga okreta broda) ili većoj. Ova
metoda se koristi za brodove malog radijusa okretanja
 POMOĆU NEPOZNATOG AZIMUTA UDALJENOG TERESTRIČKOG
OBJEKTA
 Ova metoda se može primijeniti ako je stalna devijacija
(koeficijent A) jednak nuli ili već poznat. Devijacije se dobiva
iz razlike azimuta magnetskog i azimuta kompasnog. Azimut
magnetski za okret preko jednog boka se dobiva kao srednja
vrijednost svih kompasnih azimuta
 POMOĆU ŽIRO KOMPASA,
 Ova metoda je najjednostavnija od svih navedenih do
sada. Prilikom okretanja broda uspoređuju se
očitanja kursa magnetskog i žiro kompasa. Ukoliko
žiro kompas nema greške (ili je poznata) očitane
vrijednosti s njega predstavljaju prave kursove
(odnosno dobiju se zbrajanjem devijacije žiro
kompasa δg ). Ukupna korektura jednaka je razlici
kursa pravog (žira) i kursa kompasnog

Kp  Kg  (g )
Uk  Kp  Kk
  Uk  Var


 KOMPENZACIJA BRODSKOG MAGNETIZMA
 Metode kompenzacije osnovne su metode kojima
se otklanja utjecaj brodskog magnetizma na
magnetski kompas, posebno kod većih brodova
 Opće načelo metode kompenzacije
 Svakomagnetsko polje se kompenzira magnetskim
poljem istog porijekla, istog djelovanja po jačini, ali
suprotnog smjera
 Stalni brodski magnetizam kompenzira se stalnim
magnetima, dok promjenjivi brodski magnetizam
se kompenzira postavljanjem određenih mekih
željeznih masa
 Svako magnetsko polje se načelno kompenzira
magnetskim poljem istog porijekla, istog
djelovanja po jačini, ali suprotnog smjera
 uzdužni magneti, kompenziraju uzdužnu
komponentu P stalnog brodskog magnetizma
 poprečni magneti, kompenziraju poprečnu
komponentu Q stalnog brodskog magnetizma
 nagibni korektori, stalni magneti u vertikalnoj osi
koji kompenziraju vertikalnu komponentu R stalnog
brodskog magnetizma
 D-korektori (meko željezo), kompenziraju dio
promjenjivog brodskog magnetizma izazvanog
parametrima a,b,d,e, te dio nagibne greške izazvane
parametrom k
 Flindersova motka (meko vertikalno željezo),
kompenzira dio promjenjivog brodskog magnetizma
izazvanog u vertikalnom nesimetričnom željezu, tj.
parametrima c, f i k

 BRODSKI MAGNETSKI KOMPASI

 IMO rezolucija A.382(x) definira tri svojstva koja

mora zadovoljavati kompas:

 1.OSJETLJIVOST
 2. MIRNOĆA
 3. STABILNOST
 OSJETLJIVOST – je sposobnost kompasa da pokaže
promjenu kursa najmanje 0,3º
 MAGNETSKI DIPOLNI MOMENT – je moment koji vrača iglu kompasa
natrag u meridijan
 MIRNOĆA – je svojstvo kompasa da ne oscilira
oko vertikalne osi.

 STABILNOST – je svojstvo kompasa da ne

oscilira oko vodoravne osi. Tj. da uvijek bude
u vodoravnom položaju (u kardanskom
sistemu).
 ŽIRO KOMPAS
 Žiro kompas koristi svojstva žiroskopa, čija se os
rotacije usmjerava u pravac zemljopisnog (pravog)
meridijana pod utjecajem sile teže i dnevne rotacije
Zemlje
 Simetrični zamašnjak ili rotor (zvrk) koji rotira
velikom brzinom i koji je ovješen o kardanski sustav
(tri stupnja slobode) predstavlja najčešći oblik
žiroskopa
 Žiroskop - dinamičko simetrično tijelo proizvoljnog
oblika (najčešće simetrični zamašnjak ili rotor-zvrk)
koje rotira velikom brzinom oko osi simetrije i
ovješen tako da os rotacije može slobodno mijenjati
svoj pravac u prostoru
 SVOJSTVA:
 Inercija (ustrajnost, stabilnost), svojstvo da os
rotacije zadržava pravac u prostoru neovisno od
rotacije Zemlje oko svoje osi i da se opire bilo
kojoj sili koja nastoji da promjeni pravac glavne
osi. Ovo svojstvo omogućuje da brodski žiro
kompas uvijek pokazuje pravac referentnog
meridijana bez obzira na promjene kursa broda
 Precesija, svojstvo žiroskopa da se glavna os zvrka
ne kreće u pravcu djelovanja neke vanjske sile,
već u pravcu koji je za 090˚ otklonjen od smjera
rotacije zvrka. Brodski zvrčni kompas upravo
koristi ovo svojstvo žiroskopa kako bi se glavna os
usmjerila i zadržala u ravnini meridijana.
Usmjeravajući moment (vanjska sila) potječe od
rotacije Zemlje
 Otklon glavne osi žiro kompasa od meridijana pravog
naziva se devijacijom žiro kompasa (δg). Ona je
pozitivna ako je glavna os osjetljivog elementa
otklonjena od meridijana prema istoku, a negativna
kada je os otklonjena prema zapadu
 Ova devijacija ovisi o:
 brzini i kursu broda (greška vožnje)
 zemljopisnoj širini područja gdje se plovi (greška
zemljopisne širine)
 promjeni kursa i brzine broda (inercijska greška)
 valjanja broda
 greške instalacije, itd.