Professional Documents
Culture Documents
Vodic Kroz Dozvole Za Izgradnju
Vodic Kroz Dozvole Za Izgradnju
Dragana uki
Duan Vasiljevi
Naslov:
Vodi kroz dozvole za izgradnju:
Od ideje do upotrebe objekta
Autori:
mr Dragana uki, dipl. in. gra.
mr Duan Vasiljevi, dipl. politik.
Izdava:
Predstavnitvo Cardno Emerging Markets USA Ltd, Francuska 6, 11000 Beograd
Za izdavaa:
Joe Lowther, direktor Predstavnitva Cardno Emerging Markets USA Ltd, koje sprovodi
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja
Izrada ovog vodia omoguena je uz pomo amerikog naroda preko Amerike agencije
za meunarodni razvoj (USAID). Autor je u potpunosti odgovoran za sadraj vodia, koji ne
mora nuno odraavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.
Ovaj vodi je informativnog karaktera i uzima u obzir stanje propisa od 1. januara 2016. godine. Korienje vodia ne oslobaa obaveze poznavanja propisa i postupanja u skladu sa
njima, i u tom smislu izdava i autori ne mogu snositi odgovornost za tetu koja bi mogla
nastati njegovim korienjem.
Vodi se ne bavi tehnikim pitanjima korienja Sistema za elektronsko podnoenje zahteva za izgradnju, budui da su detaljna uputstva za korienje sistema data u posebnim
materijalima na koje takoe ovaj Vodi upuuje.
Pripremu Vodia podrala je Stalna konferencija gradova i optina - Savez gradova i optina Srbije (SKGO) kroz projekat Institucionalna podrka SKGO - druga faza, koji sprovodi
SKGO, a finansira vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC).
PREDGOVOR
PROF. DR ZORANA MIHAJLOVI
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka
graevinarstva, saobraaja i infrastrukture
DO LAUTER
Direktor USAID Projekta
za bolje uslove poslovanja
ZAHVALNICA
Ovaj Vodi posveujemo svima koji su prethodnih godina, voljno ili nevoljno, akumulirali mnogo iskustva u vezi sa dozvolama za izgradnju i, sa koje god strane altera se
nalazili, uinili napor da deo tog iskustva podele sa nama, bilo kroz pisane priloge, ili
komentarima na seminarima.
Posebno se zahvaljujemo saradnicima na izradi Vodia: Tamari Borovanin, Danici Jolovi i Stefanu Nedeljkoviu.
Zahvalnost za korisne komentare dugujemo i oru Vukotiu, oru Miliu, Jeleni Jeki, Duanki Janjui, Jeleni Bojovi, Klari Danilovi i Milanu uriu.
Autori
SADRAJ
105
110
113
113
114
116
122
127
127
133
140
144
ZPI
ZZP
ZE
ZDPK
ZPUS
ULU
POP
PKO
PTD
PL
PJO
PGT
PVK
PTP
PSN
PPR
GP
IDR
IDP
PGD
PZI
PIO
PGR
PDR
UP
Centralna evidencija
CIS
MGSI
MUP
I UVOD
I UVOD
Udeo graevinske industrije u bruto domaem proizvodu u Srbiji je u 2014. godini bio za treinu manji u odnosu na zemlje lanice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Broj graevinskih
dozvola izdatih u 2014. godini je bio za 27% ispod nivoa iz 2008, i za samo 2% vei nego u 2013. godini.
Istraivanje USAID projekta za bolje uslove poslovanja iz 2014. godine pokazuje da bi se oko polovine
privrednika lake odluili na proirivanje svojih delatnosti, odnosno nova zapoljavanja, ako bi bilo lake
doi do graevinske dozvole. Ovi podaci su dobrim delom bili rezultat nefunkcionalnosti sistema izdavanja graevinskih dozvola i srodnih administrativnih akata.
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji donose brojne novine kojima se otvara mogunost za unapreenje naeg poslovnog okruenja, ali koje su u isto vreme i izazov za one koji taj zakon primenjuju.
Olakano
dobijanje dozvola
Vie
investicija
Nova
radna mesta
11
ta su ciljevi reforme?
Poveanje konkurentnosti i olakavanje investicija uz obezbeenje pogodnog poslovnog ambijenta u graevinarstvu;
Usklaivanje sa savremenim meunarodnim standardima i praksom, sa aspekta efikasne realizacije graevinskih projekata i primene profesionalnih i etikih standarda;
Obezbeenje mehanizma transparentnosti kroz jasno i nedvosmisleno utvrivanje procedura, odnosno kroz postupak objedinjene procedure;
Skraenje vremena i smanjenje trokova izdavanja upravnih akata;
Omoguavanje primene FIDIC i drugih savremenih modela ugovaranja u oblasti izgradnje objekata;
Uvoenje elektronske uprave u oblasti izgradnje objekata;
Redefinisanje procesa protoka informacija, od dobijanja poetnih uslova za projektovanje, preko
izrade projekata, ishodovanja graevinskih dozvola do dobijanja upotrebne dozvole;
Precizna klasifikacija objekata radi prilagoavanja obima kontrole stepenu rizika koji ti objekti
nose;
Jasna raspodela odgovornosti izmeu administracije i profesija;
Uvoenje obaveze osiguranja od profesionalne odgovornosti radi potenciranja odgovornosti svih
uesnika u procesu izgradnje.
Rezultati poetnog perioda primene izmenjenog i dopunjenog Zakona o planiranju i izgradnji
Broj dozvola u novembru 2015., poslednjem mesecu za koji imamo zvanine podatke u trenutku
zakljuenja ovog izdanja Vodia, je za 45% vei u odnosu na novembar 2014. godine.
U periodu od uspostavljanja objedinjene procedure 1. marta do kraja novembra 2015., broj graevinskih dozvola je za 30% vei od broja dozvola u istom periodu prole godine i 35% vei u odnosu
na prosek mart-novembar u prethodnih pet godina (2010-2014).
Predviena vrednost graevinskih radova u periodu januar-novembar 2015. je za 84% vea u odnosu na isti period prethodne godine.
U pogledu bruto drutvenog proizvoda, graevinski sektor belei u treem kvartalu 2015. godine
poveanje od 18% u odnosu na trei kvartal prethodne godine. Poreenja radi, rast u sektoru industrije, koja je prva sledee grana po rastu, je 8%, a ukupan rast BDP-a u treem kvartalu 2015te u odnosu na prethodnu godinu je 2,2%.
Vrednost izvedenih graevinskih radova u treem kvartalu 2015. je za 27% vea u odnosu na trei kvartal 2014. godine. Za prva tri kvartala 2015. poveanje u odnosu na isti period 2014. godine je 20%.
Za prva tri kvartala 2015. broj radnika na gradilitima u Srbiji je povean za 2,4% u odnosu na prva
tri kvartala 2014. godine, a broj radnih sati na gradilitima je uvean za 3.3% u odnosu na isti period 2014. godine.
Uee graevinskog sektora u BDP je sa 4,5% u 2014. godini poraslo na 5,1% u drugom kvartalu
2015. godine.
Rast graevinske industrije se preliva i u druge sektore, pa je tako statistika u drugom kvartalu
2015. zabeleila rast od 12,4% u odnosu na isti period prethodne godine.
12
I UVOD
1. Zakon sa misijom
Misija novog Zakona o planiranju i izgradnji (u daljem tekstu: ZPI) je da se u odnosu izmeu graanina (u ovom sluaju investitora) i javne uprave uspostavi jedan novi princip: da dokaze koji su u posedu
jednog dravnog organa, u postupcima koji se vode
pred drugim organom, ne pribavlja graanin, ve da
se dokumenti razmenjuju izmeu samih organa, po
slubenoj dunosti. Ovaj koncept se u meunarodnoj praksi naziva jedinstvenim alterom, a nai propisi ga nazivaju objedinjenom procedurom. U ovom
konceptu, podnosioci zahteva nisu kuriri za javni
sektor.
Izmene ZPI postuliraju jo jedan princip: rokovi su zakon, a staranje o njihovom potovanju je odgovornost,
sa zapreenim sankcijama, organa uprave. Sve druge
izmene, od kojih e neke znaajno olakati poloaj
investitora ili izmeniti nain postupanja javne uprave,
doprinose ovim dvema malim revolucijama.
Sledea, ne manja revolucija, je sprovedena 1. januara 2016. godine, od kada se celokupna razmena dokumenata izmeu podnosilaca zahteva i javne uprave, kao i unutar javne uprave, vri iskljuivo elektronskim putem. Ovaj sistem je zasnovan na modelu koji je razvijen u Singapuru, koji ima vrhunski pristup
e-Upravi, a potvren je i u praksi Makedonije. Zahvaljujui sistemu elektronskih graevinskih dozvola,
Makedonija ima jedan od najboljih rezultata u irem regionu u ovoj kategoriji na Doing Business listi
Svetske banke.
2. Redefinicija nadlenosti meu akterima
Druga vana, konceptualna novina koju donosi novi ZPI se odnosi na model zatite javnog interesa. Izmene ZPI su podstaknute namerom da se olaka i ubrza investiranje, ali je zatita javnog interesa tretirana kao prioritet. Novi pristup koji donose izmene ZPI se sastoji u redefinisanoj podeli nadlenosti
izmeu institucija javnog i privatnog sektora, na osnovu principa da kontrolu vre samo oni koji imaju
odgovarajue kompetencije. U praksi, to znai da se ne oslanjamo na organ uprave da vri kontrolu
tehnike dokumentacije, imajui u vidu da te projekte izrauju inenjeri sa razliitim licencama, a da zaposleni u organima uprave niti imaju odgovarajue licence, niti je mogue oekivati da imaju tako irok
raspon potrebnog znanja koji bi im omoguio da kvalitetno kontroliu najrazliitije vrste projekata. Zati-
13
14
I UVOD
15
II P
OSTUPCI U VEZI SA
IZGRADNJOM OBJEKATA:
ODNOS ZPI SA DRUGIM PROPISIMA
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji iz decembra 2014. godine uvode novine u odnos izmeu tog zakona i drugih zakona i ostalih propisa kojima se ureuju odnosi u vezi sa izgradnjom objekata. Naime, u
samostalnim odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, sada je predvieno sledee: Odredbe drugih zakona kojima se na drugaiji nain ureuju pitanja koja su predmet
ureivanja ovog zakona nee se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se ureuje zatita ivotne
sredine. Cilj ove odredbe je da se razree dileme koje su postojale u prethodnom periodu u vezi sa tim
koji zakoni su opti, a koji posebni, odnosno koji zakon se primenjuje u sluaju kolizija (kojih je bilo vei
broj) izmeu ZPI i zakona kojima se ureuju, na primer, vode, energetika, javni putevi itd.
Vaan izvor informacija za primenu objedinjene procedure i javnom sektoru i investitorima su i obavezujua uputstva nadlenih ministarstava. Za sada su izdata
tri takva uputstva:
Zajedniko uputstvo Ministarstva graevinarstva, saobraaja i infrastrukture i Ministarstva unutranjih poslova u pogledu mera zatite od poara;
Uputstvo o nainu postupanja nadlenih organa i imalaca javnih ovlaenja
koji sprovode objedinjenu proceduru u vezi sa prikluenjem na javni put;
Zajedniko uputstvo Ministarstva graevinarstva, saobraaja i infrastrukture
i Ministarstva poljoprivrede i zatite ivotne sredine u vezi sa vodnim aktima.
Nakon izmena ZPI iz decembra 2014. godine, dolo je i do izmena nekih sektorskih zakona, kojima su
u velikoj meri eliminisane kolizione norme koje su ranije postojale. To se najpre desilo sa novim Zakonom o energetici (u daljem tekstu: ZE), a zatim i sa izmenama Zakona o zatiti od poara (u daljem
tekstu: ZZP) i Zakona o dravnom premeru i katastru (u daljem tekstu: ZDPK). U tim oblastima moemo
smatrati da je sadrina propisa kojima se ureuje izgradnja meusobno usklaena, pa se primenjuju
odredbe sva etiri navedena zakona. Tako je donoenjem novog ZE usklaen postupak prikljuenja na
elektro-energetsku i prenosnu mreu elektrine energije, izmenama ZZP je usklaen postupak utvrivanja bezbednosti objekata za upotrebu sa stanovita zatite od poara, a izmenama ZDPK su usaglaeni rokovi za postupanje u objedinjenoj proceduri u vezi sa upisom prava svojine na objektima, uz
definisanje odredaba o odgovornosti dravnih slubenika katastra u sluaju da se u premetima iz objedinjene procedure ne odlui u propisanim rokovima. Oekuje se da se slino usaglaavanje desi i u vezi sa
propisima u oblasti ivotne sredine, javnih puteva, eleznice, poljoprivrednog zemljita i voda. Do tada,
17
kako je napomenuto, u sluaju kolizija se primenjuju odredbe ZPI, sem kada se radi o propisima kojima
se ureuje zatita ivotne sredine, koji se primenjuju kao i pre izmena ZPI.
Zakonom o planiranju i izgradnji predvieno je i donoenje posebnog zakona kojim e se urediti pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine uz naknadu, dok je pravo pretvaranja
prava korienja u pravo svojine bez naknade regulisano odredbama ZPI. U julu 2015. godine Narodna
skuptina je usvojila Zakon o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu
uz naknadu.
Investitori koji su korisnici prava korienja koje se na osnovu ZPI ne moe pretvoriti u pravo svojine bez
naknade, mogu sa vlasnikom graevinskog zemljita zakljuiti ugovor o zakupu graevinskog zemljita, koje predstavlja odgovarajue pravo na zemljitu u smislu podnoenja zahteva za izdavanje graevinske dozvole; alternativno, ti investitori mogu da ostvare pravo na graenje objekata na osnovu prava
korienja zemljita, do 28. jula 2016. godine.
Kao rezultat izmena ZPI iz decembra 2014. godine donet je vei broj novih podzakonskih akata. Spisak
tih novih podzakonskih akata je u Prilogu XI-A. U skladu sa samostalnim odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja
iz tog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na osnovu prethodno vaeeg Zakona o planiranju i izgradnji koji nisu u suprotnosti sa izmenama iz decembra 2014. godine. Spisak prethodno vaeih
podzakonskih akata koji se i dalje primenjuju je takoe dat u Prilogu XI-A.
18
III O
BJEDINJENA PROCEDURA JEDNOALTERSKI SISTEM
ZA INVESTITORE U IZGRADNJU
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 8-8.
Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure elektronskim putem (POP)
Smisao tzv. jednoalterskih sistema je da na
javnu administraciju (dravnu upravu, lokalnu
samoupravu i organizacije sa javnim ovlaenjima) prenesu deo tereta sloenih administrativnih procedura sa velikim brojem uesnika.
Jednoalterski sistemi su mehanizmi kojima
se postie funkcionalnija raspodela obaveza u
sprovoenju administrativnih procedura izmeu
graana i uprave.
ta je objedinjena procedura?
U svojoj sutini, objedinjena procedura je razmena dokument u posedu imlc javnih
ovlaenja bez posredovanja od strane graana, odnosno investitora.
Jednoalterski sistem nije alter u uobiajenom smislu te rei, sa iberom kroz koji alterski slubenik komunicira sa strankom, ve
komunikaciono vorite, kroz koje organ
nadlean za izdavanje graevinske dozvole pribavlja i distribuira akte u nadlenosti imalaca
javnih ovlaenja, u ime i za raun investitora.
Nadleni organi, kao i svi drugi imaoci javnih
ovlaenja, u sluaju bilo kakve nedoumice u
vezi sa normama koje se primenjuju u objedinjenoj proceduri, duni su da te norme primenjuju tako da postupe na nain koji je najbri,
19
najjeftiniji i najefikasniji za stranku, a pribegavajui ciljnom tumaenju odredaba koje ureuju objedinjenu proceduru.
ta objedinjena procedura treba da donese?
1. Rastereenje investitora od obvljnj uloge kurira za dravnu upravu
Logina podela odgovornosti. U skladu sa principom da graanin ne sme imati obavezu da za potrebe
jednog organa pribavlja akte u posedu drugog organa:
Investitor je zaduen za akte u sferi privatnog sektora (izrada prethodnih studija, angaovanje
projektanata i vrioca tehnike kontrole, angaovanje izvoaa i vrilaca strunog nadzora i komisije za tehniki pregled, geodetske organizacije i sl.);
Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole prosleuje akte koje mu dostavi investitor nadlenim imaocima javnih ovlaenja i obezbeuje dostavljanje akata imalaca javnih ovlaenja investitoru i drugim imaocima javnih ovlaenja i vri proveru ispunjenosti formalnih uslova i zahteva koji su utvreni planskim dokumentima i lokacijskim uslovima.
2. Instrument za staranje o potovanju rokova za postupanje imlc javnih ovlaenja:
Nadleni organ se stara o potovanju rokova.
Nadleni organ ima obavezu da pokrene prijavu za privredni prestup protiv imaoca javnih
ovlaenja koji u objedinjenoj proceduri ne postupa u propisanim rokovima, kao i prekrajnu
prijavu protiv odgovornog lica u tom pravnom
licu.
3. Veu pravnu sigurnost
Granice ovlaenja za manje diskrecionih ovlaenja. Objedinjena procedura podrazumeva
krajnju formalizovanost postupanja i svoenje
diskrecionih ovlaenja na najmanju meru. Ovo je
naroito sadrano u lanu 8. ZPI, koji utvruje da
nadleni organ iskljuivo vri proveru ispunjenosti
formalnih uslova za izgradnju i ne uputa se u ocenu tehnike dokumentacije, niti ispituje verodostojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri.
Objavljivanje svih relevantnih akata na internetu. Naglasak je i na transparentnosti objedinjene procedure, koja je ograniena jedino u meri koju diktiraju propisi koji ureuju zatitu podataka o linosti,
odnosno propisi o zatiti autorskih i srodnih prava. Registrator je duan da obezbedi objavljivanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole u elektronskom obliku putem interneta, u roku od tri
radna dana od dana njihovog izdavanja.
20
IV KLASIFIKACIJA OBJEKATA
IV KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA OBJEKATA IMA VANU SVRHU DA SLOENOST POSTUPKA
PRIBAVLJANJA ODGOVARAJUIH DOZVOLA I VRSTU KONTROLE U TOM POSTUPKU
PRILAGODI RIZICIMA KOJE NOSI IZGRADNJA, ODNOSNO KORIENJE OBJEKATA.
21
Objekti se grupiu u kategorije prema stepenu rizika koji njihova izgradnja i korienje nose, a ne prema
srodnosti objekata. Tako su u istoj kategoriji (A) porodine kue povrine do 400m2 i garae i hangari do
600m2, ali su u razliitoj kategoriji stambene zgrade sa vie od tri stana sa P+4+Pk (PS) kategorija (B),
kao i ista takva zgrada sa est spratova kategorija (V).
Kategorizacija objekata omoguava propisivanje razliitog sadraja tehnike dokumentacije za razliite
kategorije (Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nainu vrenja kontrole tehnike dokumentacije prema klasi i nameni objekta). Tako na primer, za najmanje zahtevne objekte kategorije (A), projekat
za graevinsku dozvolu sadri samo projekat arhitekture, a izrada projekta za izvoenje nije obavezna.
Kako se vri klasifikacija i kategorizacija sloenih objekata?
U praksi e se esto javiti situacija da se jedan objekat sastoji iz delova koji spadaju u razliite klase
objekata. Kada je to sluaj, svakom delu odreuje se klasa i iskazuje procentualnom zastupljenou u
ukupnoj povrini objekta.
Za zgrade koje se sastoje od vie delova razliite kategorije, odreuje se kategorija zgrade u celini, tako
da joj se dodeljuje kategorija vie zahtevnog dela.
Za objekte koji se sastoje od zgrade i inenjerskog objekta, odnosno dela objekta, svakom objektu, odnosno delu objekta, se odreuje posebna kategorija.
Ko odreuje klasu i kategoriju objekta?
Prilikom podnoenja odgovarajueg zahteva, podnosilac unosi klasu(e) i kategoriju(e) objek(a)ta na koji
se odnosi zahtev. U postupku izdavanja lokacijskih uslova, nadleni organ ima obavezu da, na osnovu
podatka koji je projektant naveo u glavnoj svesci idejnog reenja, utvrdi konanu klasifikaciju, odnosno
kategorizaciju, i navodi ih u lokacijskim uslovima, odnosno drugom odgovarajuem aktu. U sluaju da
je podnosilac zahteva uneo pogrenu klasu, odnosno kategoriju, nadleni organ e uneti ispravnu klasu,
odnosno kategoriju, i nee na osnovu toga odbaciti, odnosno odbiti, podneti zahtev.
22
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
IZMENE U ZAKONU O PLANIRANJU I IZGRADNJI U POGLEDU IZRADE I KONTROLE
TEHNIKE DOKUMENTACIJE UVEDENE SU U CILJU JEDNOSTAVNIJEG I BREG
SAGLEDAVANJA OD STRANE NADLENIH SLUBI SVIH RELEVANTNIH PODATAKA
U VEZI OBJEKATA ILI RADOVA KOJI SE IZVODE, USKLAIVANJA SADRAJA
TEHNIKE DOKUMENTACIJE SA NJENOM NAMENOM, KAO I JASNE PODELE
ODGOVORNOSTI IZMEU UESNIKA U IZRADI TEHNIKE DOKUMENTACIJE.
23
hvata samo one elemente koje je neophodno definisati da bi se dokazala usklaenost sa lokacijskim uslovima i merama za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, to je osnovna razlika u odnosu na glavni projekat koji je definisao i sve detalje koji nisu relevantni za sam upravni postupak;
Sadrina PZI je prilagoena njegovoj osnovnoj nameni izvoenju radova. On predstavlja dalju
razradu PGD kroz definisanje detalja, koji su neophodni tek u fazi izvoenja radova.
3. Uveden je pojam osnovnih zahteva za objekat
Ova novina, uvedena kroz PTD, predstavlja usklaivanje sa evropskom regulativom koja se odnosi na graevinske radove i graevinske proizvode, CRP 305/2011/EU;
Prikaz osnovnih zahteva za objekat dat je u ovom poglavlju, na strani 27. ovog Vodia.
4. Uvedena je obavezna izrada elaborata i studija
Elaborati i studije se prilau tehnikoj dokumentaciji, ali ne ine njen sastavni deo;
Njihova osnovna namena je da propiu mere za obezbeenje osnovnih zahteva za objekat;
Obavezna izrada elaborata i studija propisana je za projekat za graevinsku dozvolu i za idejni
projekat za radove kojima se utie na osnovne zahteve za objekat.
5. Uvedena je obavezna izrada glavne sveske
Glavna sveska sadri podatke o projektu i uesnicima u izgradnji, kao i druge podatke i dokumenta koji su bitni za izdavanje lokacijskih uslova, utvrivanje usklaenosti reenja u projektu sa
lokacijskim uslovima i ispunjenja osnovnih zahteva za objekat;
Opta sadrina glavne sveske, koja je odreena u Prilogu 1 PTD, prikazana je u ovom poglavlju na
strani 29;
Glavna sveska, u zavisnosti od vrste tehnike dokumentacije sadri i razliite izjave odgovornih
lica, uesnika u procesu izrade i kontrole projekata, ije su forme sa uputstvima za popunjavanje
odreene prilozima PTD;
Sadrina glavne sveske po vrstama tehnike dokumentacije je prikazana u narednim poglavljima
ovog Vodia.
6. Tehnika kontrola vri se samo za projekat za graevinsku dozvolu
Cilj je da se na nivou ovog projekta koji definie sve bitne elemente objekta izvri kontrola usklaenosti sa lokacijskim uslovima i relevantnim propisima i pravilima struke, kao i kontrola sprovedenosti mera za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat;
Odgovornost za dalju razradu kroz projekat za izvoenje nose projektanti (glavni projektant i odgovorni projektanti).
Ko su odgovorni uesnici u procesu izrade tehnike dokumentacije, i kakva je podela odgovornosti
izmeu njih?
Odgovorni uesnici u procesu izrade tehnike dokumentacije su:
Odgovorni projektanti;
Glavni projektant;
24
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
25
26
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
ZATITA
OD POARA
HIGIJENA,
ZDRAVLJE I
IVOTNA SREDINA
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da dejstva kojima e objekat
biti izloen prilikom graenja i upotrebe ne prouzrokuju:
ruenje celog ili dela objekta
deformacije iznad dozvoljenog nivoa
oteenje drugih delova objekta, instalacija ili ugraene opreme, usled znaajnijih deformacija
nosee konstrukcije
oteenja usled dogaaja, u meri koja je nesrazmerno vea u odnosu na uzrok
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da se u sluaju dejstva poara:
sauva potrebna nosivost konstrukcije objekta u odreenom vremenskom periodu
sprei irenje vatre i dima u objektu
sprei irenje vatre na susedne objekte
omogui sigurna i bezbedna evakuacija ljudi, odnosno njihovo spasavanje
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da se tokom izgradnje, upotrebe
ili uklanjanja objekta ne ugroava higijena ili zdravlje i bezbednost radnika, korisnika ili suseda,
i sprei prekoraenje dozvoljenih graninih vrednosti uticaja na ivotnu sredinu ili klimu, koje
nastaju:
isputanjem otrovnih gasova
emisijom opasnih materija, isparljivih organskih jedinjenja, gasova sa efektom staklene bate
ili opasnih estica u vazduh unutar objekta ili okolinu
emitovanjem opasnih zraenja
isputanjem opasnih supstanci u podzemne vode, povrinske vode ili zemljite
isputanjem opasnih supstanci u vodu za pie ili supstanci koje imaju neki drugi negativan
uticaj na vodu za pie
pogrenim isputanjem otpadnih voda, emisijom dimnih gasova ili pogrenim odlaganjem
vrstog ili tenog otpada
prisustvom vlage u delovima objekta ili na povrinama unutar objekta
BEZBEDNOST I
PRISTUPANOST
PRILIKOM UPOTREBE
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da prilikom upotrebe objekta
ne doe do opasnosti od nezgoda ili oteenja pri radu ili upotrebi, kao to su klizanje, pad,
sudar, opekotine, strujni udari, povrede od eksplozija i provale, a naroito, da obezbede pristupanost i omogue korienje osobama osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
ZATITA
OD BUKE
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da buka kojoj su izloeni korisnici ili susedi bude na nivou koji ne ugroava njihovo zdravlje i koja im omoguava spavanje,
odmor i rad u odgovarajuim uslovima.
EKONOMINO
KORIENJE
ENERGIJE I
OUVANJE TOPLOTE
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da, kroz odgovarajui izbor termike zatite,
instalacija grejanja, ventilacije, osvetljenja i pripreme tople vode, obezbede to je mogue nii
nivo potronje energije, vodei rauna o korisnicima i klimatskim uslovima lokacije.
Mere za energetsku efikasnost objekta treba da obezbede to je mogue nii nivo potronje
energije tokom graenja, upotrebe, odravanja i uklanjanja.
27
z a potrebe izrade prethodne studije opravdanosti (lan. 113. ZPI) - podlee reviziji (strunoj
kontroli) projekta (lan 131. ZPI)
GENERALNI PROJEKAT ima za cilj sagledavanje resursnih i prostornih mogunosti i ogranienja
izgradnje objekata, sa zadatkom da se kroz postupke vrednovanja usvoji generalna koncepcija,
makrolokacija i prostorna dispozicija objekta, utvrde osnovne funkcionalne, tehnoloke i tehnike karakteristike objekta, etapnost gradnje, uslovi eksploatacije, odnos prema prostoru i ivotnoj sredini, kao i osnove za ekonomsku analizu. U sluaju da je u toku izrade generalnog projekta
analizirano vie varijantnih reenja, vri se izbor optimalne varijante na osnovu prirodnih, tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, funkcionalnih, ekolokih i drugih uslova.
IDR
IDP
za potrebe izrade studije opravdanosti (lan 114. ZPI) - podlee reviziji (strunoj kontroli)
projekta (lan 131. ZPI)
z a potrebe pribavljanja Reenja o odobrenju za izvoenje radova (lan 145. ZPI)
IDEJNI PROJEKAT je skup meusobno usaglaenih projekata kojima se odreuju: namena, poloaj, oblik, kapacitet, tehniko-tehnoloke i funkcionalne karakteristike i izgled objekta i okvirno
dokazuje ispunjenost osnovnih zahteva za objekat.
PGD
PZI
PIO
28
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
GLAVNA
SVESKA
PROJEKTI
PROJEKTI
ELABORATI
I STUDIJE
obaveznu sadrinu glavne sveske ini formular koji treba popuniti podacima iz projekata,
Prilog 1 PTD
za razliite vrste tehnike dokumentacije, PTD propisuje i druge obavezne priloge glavnoj
svesci
osim propisane obavezne sadrine, glavnoj svesci se mogu priloiti i drugi podaci i dokumenti koji nisu deo obaveznog sadraja tehnike dokumentacije (projektni zadatak, kopija
lokacijskih uslova, kopija plana, overena katastarsko topografska podloga i dr.)
g
lavna sveska se u tehnikoj dokumentaciji oznaava oznakom 0
ELABORATI
I STUDIJE
sadre mere za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, druga tehnika uputstva i podatke
od znaaja za graenje objekta, odnosno izvoenje radova, kada je to potrebno, zbog posebnosti odreene vrste objekta ili lokacije na kojoj se objekat gradi ili ukoliko je to utvreno posebnim propisima
sadre tekstualne, numerike i grafike priloge i moraju biti potpisani i overeni od strane
ovlaenog lica
29
OPTA
DOKUMENTACIJA
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
30
n
aslovna strana na kojoj se navode:
n
aziv objekta sa lokacijom i brojem katastarske parcele i katastarskom optinom
n
aziv, odnosno ime investitora
v rsta tehnike dokumentacije (npr. projekat za graevinsku dozvolu PGD)
n
aziv i oznaka dela projekta (npr. 1 projekat arhitekture)
n
aziv preduzetnika odnosno pravnog lica koje je izradilo predmetni deo projekta
ime, prezime i broj licence odgovornog projektanta
identifikaciona oznaka dela projekta iz evidencije preduzetnika odnosno privrednog
drutva koje je izradilo predmetni dela projekat
p odaci o mestu i datumu izrade dela projekta.
s adraj projekta
d rugi prilozi, u zavisnosti od vrste tehnike dokumentacje
z avisno od vrste tehnike dokumentacije, sadri tehniki opis, tehnike uslove za izvoenje
radova, podatke o ispunjenju osnovnih zahteva za objekat, rezultate prethodnih istraivanja, empirijske podatke, kao i druge tekstualne priloge od znaaja za graenje objekta, odnosno izvoenje radova
sadri odgovarajue crtee i druge grafike prikaze, zavisno od vrste tehnike dokumentacije
r azmera u kojoj se prikazuje grafika dokumentacija treba da bude u skladu sa vrstom tehnike dokumentacije, odnosno sa nivoom detalja koji se ele prikazati, a na nain da budu
jasni, pregledni i itljivi
c rtei i grafiki prilozi iste vrste moraju biti izraeni u istoj razmeri
svaki crte, odnosno grafiki prikaz, u donjem desnom uglu, sadri tablicu maksimalne irine 18 cm, koja prikazuje:
n
aziv investitora
n
aziv objekta
n
aziv preduzetnika odnosno privrednog drutva koje je izradilo predmetni projekat
o
znaka vrste tehnike dokumentacije (IDR, IDP, PGD, PZI, PIO)
o
znaku i naziv dela projekta (npr. 1 projekat arhitekture)
n
aziv crtea ili grafikog prikaza (npr. osnova prizemlja, presek 1-1 i sl.)
r azmeru
ime, prezime i broj licence odgovornog projektanta
b roj crtea
d atum izrade crtea
S
vaki crte osnove, koji prikazuje poloaj objekta u prostoru, mora da ima oznaku severa.
VI P
LANSKA DOKUMENTACIJA
I OSTVARIVANJE PRAVA
NA IZGRADNJU
REF: Z
akon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 10-28, 57. i 60-63.
Pravilnik o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (PPR)
Rokovi za donoenje prostornih planova jedinica lokalne samouprave i planova generalne regulacije
utvreni Zakonom o planiranju i izgradnji iz 2009. godine su davno istekli, a da ti planovi u znaajnom
broju sluajeva nisu doneti. Druga vrsta izazova u ovoj oblasti tie se sadrine planova. Iako je ta sadrina bila propisana tako da se na osnovu njih mogu odmah izdati lokacijske dozvole, u praksi, planovi su,
tamo gde postoje, i dalje takvi da za ishodovanje odgovarajuih odobrenja esto zahtevaju dalju plansku
razradu (npr. donoenje planova detaljne regulacije - PDR), odnosno, ak i u sluajevima da je PDR donet, pribavljanje posebnih uslova imalaca javnih ovlaenja.
Osnovni planski akt za ostvarivanje prava na izgradnju je plan generalne regulacije (u daljem tekstu:
PGR). Ipak, kao to emo videti u nastavku, njegovo postojanje nekada nije neophodno, a nekada nije
dovoljno.
Izgradnja na podruju za koje je predviena dalja planska razrada
Kljuna izmena u regulativi planskog osnova za izdavanje graevinskih dozvola je ograniavanje perioda zabrane izgradnje, na podruju za koje je predviena dalja planska razrada, do donoenja tog
detaljnijeg plana. Na primer, plan ireg podruja PGR predvia donoenje detaljnijeg plana plana
detaljne regulacije (u daljem tekstu: PDR), i do njegovog donoenja nije mogua izgradnja. Dok je u
prethodnom periodu ta zabrana bila vremenski neograniena, sada vai onoliko dugo koliko se utvrdi
u odluci o izradi detaljnijeg plana (u naem primeru, u odluci o izradi PDR-a), a najdue 12 meseci od
Za planove ireg podruja koji su doneti pre 16. decembra 2014, a kojima je
predviena zabrana izgradnje na podruju za koje je predviena dalja planska
razrada, kao i za odluke o izradi urbanistikog plana koje su donete pre tog roka,
rok od 12 meseci tokom koga se primenjivala zabrana izgradnje do donoenja
planskog dokumenta kojim se vri dalja planska razrada, je istekao 16. decembra 2015. godine.
31
donoenja te odluke. Nakon isteka tog roka, nadleni organ ima obavezu da izda lokacijske uslove
na osnovu Pravilnika o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (PPR) i na osnovu postojeeg planskog dokumenta, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju). Takoe, ako je planskim
dokumentom ireg podruja predvieno donoenje detaljnijeg plana, zabrana izgradnje na tom podruju koja je eventualno sadrana u planu ireg podruja se ne moe primenjivati ukoliko nije doneta
odluka o izradi detaljnijeg plana.
Kada je planskim dokumentom ireg podruja predviena izrada PDR-a, taj planski dokument ireg podruja
mora da sadri pravila regulacije, parcelacije i graenja koja e se primenjivati prilikom izdavanja lokacijskih
uslova i sprovoenja postupaka parcelacije i preparcelacije do donoenja plana detaljne regulacije.
Izgradnja na seoskom podruju
Za seoska podruja na kojima nije planirana izrada urbanistikih planova, mogue je doneti ureajne
osnove za selo sa nivoom detalja koji je potreban za izdavanje lokacijskih uslova. Ureajne osnove za
selo mogu se doneti pre, u sklopu ili posle donoenja prostornog plana jedinice lokalne samouprave.
Ukoliko se ne donose u okviru prostornog plana jedinice lokalne samouprave, donose se po postupku
odreenom za donoenje urbanistikog plana.
Planski osnov za izdavanje lokacijskih uslova
A. PGR postoji
a) PGR za datu parcelu ne predvia donoenje PDR-a niti UP-a: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu
PGR-a.
b) PGR za datu parcelu predvia donoenje PDR-a i ne utvruje zabranu izgradnje na tom podruju:
a. PGR sadri regulacionu liniju (regulaciju) za datu parcelu: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu
PGR-a i PPR;
b. PGR ne sadri regulacionu liniju (regulaciju) za datu parcelu: nije mogue izdati lokacijske uslove.
c) PGR za datu parcelu predvia donoenje PDR-a i utvruje zabranu izgradnje na tom podruju:
a. PDR je donet i ne predvia dalju razradu kroz urbanistiki projekat (u daljem tekstu: UP): lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu PDR-a;
b. PDR je donet i predvia dalju razradu kroz UP: lokacijski uslovi se mogu izdati po potvrivanju
UP-a;
c. PDR nije donet:
i. Ako je prolo manje od 12 meseci od donoenja odluke o izradi PDR-a: nije mogue izdati
lokacijske uslove.
ii. Ako je prolo vie od 12 meseci od donoenja odluke o izradi PDR-a:
1. Ako PGR sadri regulacionu liniju: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu PPR-a i
PGR-a;
2. Ako postojei planski dokument ne sadri regulacionu liniju: nije mogue izdati lokacijske uslove.
32
d) PGR za datu parcelu predvia obaveznu izradu UP-a: lokacijski uslovi se mogu izdati po potvrivanju
UP-a.
A. PGR ne postoji:
a. Ako za podruje na kojoj je data parcela nije predvieno donoenje urbanistikog plana: lokacijski uslovi e se izdati na osnovu prostornog plana (podruja posebne namene ili jedinice lokalne
samouprave), odnosno ureajnih osnova za selo, ako se data parcela nalazi na podruju za koje
je izraena ureajna osnova za selo. Izuzetno do donoenja ureajne osnove za selo, lokacijski
uslovi se za objekte koji po svojoj nameni, veliini i kapacitetima ne menjaju namenu i izgled
prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno podruje (naroito za izgradnju novih objekata
u neposrednoj blizini postojeih ili sruenih objekata i rekonstrukciju postojeih objekata ili nove
izgradnje na istoj katastarskoj parceli), mogu izdati na osnovu optih pravila ureenja i graenja
u skladu sa PPR;
b. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanistikog plana, ali nije doneta odluka o njegovoj izradi, lokacijski uslovi e se izdati na osnovu PPR-a i
na osnovu prostornog plana, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju).
c. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanistikog plana, i doneta je odluka o njegovoj izradi sa zabranom izgradnje na tom podruju pre manje
od 12 meseci, nije mogue izdati lokacijske uslove.
d. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanistikog plana, i doneta je odluka o njegovoj izradi pre vie od 12 meseci, lokacijski uslovi e se izdati
na osnovu PPR-a i na osnovu prostornog plana, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju). Ukoliko prostorni plan ne sadri regulacionu liniju (regulaciju), nije mogue izdati lokacijske uslove.
Za lokacije za koje postoji potvren urbanistiki projekat, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu urbanistikog projekta i planskog dokumenta na osnovu kog je on izraen.
Urbanistiki projekat se moe izraditi na zahtev investitora, koji
moe i finansirati njegovu izradu.
33
VI O
SNOVNI KORACI OD IDEJE
DO UPOTREBE OBJEKTA
UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
A. Informacija o lokaciji
B. Idejno reenje
C. Lokacijski uslovi
PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
I Pribavljanje graevinske dozvole
A. Generalni projekat i prethodna studija opravdanosti
B. Idejni projekat i studija opravdanosti
C. Projekat za graevinsku dozvolu
D. Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu
E. Izvod iz projekta za graevinsku dozvolu
F. Imovinsko-pravni odnosi i ostvarivanje prava na izgradnju
G. Graenje na neopremljenim lokacijama: ta ako na parceli nedostaje odreena infrastruktura
H. Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita
I. Graevinska dozvola
J. Izmena graevinske dozvole i reenja o odobrenju
II Pribavljanje reenja o odobrenju izvoenja radova
A. Idejni projekat za radove koji se vre na osnovu reenja o odobrenju
B. Reenje o odobrenju izvoenja radova
III Posebni sluajevi
A. Objekti i radovi koji se mogu izvoditi bez akta
B. Postavljanje i uklanjanje montanih privremenih objekata
C. Izgradnja na osnovu privremene graevinske dozvole
D. Uklanjanje objekata
IZVOENJE RADOVA
A. Projekat za izvoenje
B. Pribavljanje saglasnosti
C. Prijava radova
D. Izvoenje radova
E. Struni nadzor
ZAVRNI KORACI
A. Prikljuenje objekta
B. Projekat izvedenog objekta
C. Tehniki pregled
D. Upotrebna dozvola i upis prava svojine
35
VRSTA OBJEKTA/
RADOVA
LAN
144.
ZPI
LAN
145.
ZPI
KATEGORIJA
Lokacijski uslovi
Idejni projekat
Reviziona komisija
Reenje o odobrenju
Projekat za graevinsku dozvolu
Tehnika kontrola
Doprinos za ureivanje2
Graevinska dozvola
Prijava radova
Projekat za izvoenje
/
1
Izvoa radova
REIM
Velika licenca
Odgovorni izvoa
Struni nadzor5
2
6
36
VII U
TVRIVANJE USLOVA ZA
GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
VIIA INFORMACIJA O LOKACIJI
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan 53.
ta je informacija o lokaciji i emu slui?
Informacija o lokaciji je dokument informativnog karaktera koji zainteresovano lice moe pribaviti radi
prethodnog uvida u podatke o mogunostima i ogranienjima izgradnje na katastarskoj parceli, odnosno
vie katastarskih parcela.
Po pravilu, informacija o lokaciji sadri podatke o tome da li predmetna parcela, odnosno parcele, ispunjavaju uslov za graevinsku parcelu, podatke o osnovnim urbanistikim parametrima (maksimalni indeksi
izgraenosti i zauzetosti, minimalni procenat zelenila, namena, maksimalna visina ili spratnost, poloaj
regulacionih i graevinskih linija i sl.), podatke o postojeoj, odnosno planiranoj infrastrukturi i mogunostima prikljuenja na tu infrastrukturu, podatke o nainu sprovoenja (potreba izrade plana nieg reda ili
urbanistikog projekta) i sl., odnosno sve one podatke koji se mogu utvrditi uvidom u planski dokument.
Da li je obavezno pribaviti informaciju o lokaciji?
Ne.
Ko je nadleni organ koji izdaje informaciju o lokaciji i u kom roku?
Nadleni organ za izdavanje informacije o lokaciji je isti organ koji je nadlean za izdavanje lokacijskih
uslova, odnosno:
Ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, za objekte iz lana 133. ZPI;
Nadleni organ autonomne pokrajine, za objekte iz lana 134. ZPI;
JLS, za objekte koji nisu obuhvaeni lanovima 133. i 134. ZPI.
Informacija o lokaciji izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva, uz naknadu stvarnih
trokova izdavanja te informacije.
37
38
izrade projekta za graevinsku dozvolu, a koje ne prouzrokuju promenu navedenih podataka, odnosno koje nisu od znaaja za sadrinu lokacijskih uslova, nije potrebno pristupiti izmeni lokacijskih
uslova.
Da li je obavezno imenovanje glavnog i odgovornog projektanta idejnog reenja?
Glavni/odgovorni projektant (moe biti isto lice) obavezno overavaju idejno reenje, ali ne postoji obaveza da se uz zahtev dostavlja odluka/reenje o imenovanju glavnog/odgovornog projektanta.
Da li se, kao prilog idejnom reenju, prilau elaborati i studije?
Idejnom reenju se ne prilau elaborati i studije, osim hidroloke studije, kada je za potrebe pribavljanja
vodnih uslova propisano pribavljanje miljenje RHMZ, a koje pribavlja nadleni organ, u ime i za raun
investitora u objedinjenoj proceduri.
Da li se idejno reenje obavezno izrauje na overenim katastarsko-topografskim podlogama?
Ne. Idejno reenje se izrauje na geodetskoj podlozi, za koju nije neophodno pribavljati overu, a koja
sadri topografski prikaz terena, sa ucrtanim granicama parcela.
39
PROJEKTI
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
Grafiki prilozi IDR se izradjuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Grafiki prilozi IDR se izrauju na geodetskoj podlozi, za koju nije neophodno pribavljati overu, a koja sadri topografski prikaz terena, sa ucrtanim granicama parcela
40
41
u kom sluaju uz zahtev za izdavanje reenja mora priloiti uslove za ukrtanje i paralelno voenje od
svih upravljaa instalacija vodova na predmetnoj trasi, koje prethodno moe pribaviti van objedinjene
procedure.
Jo jedan poseban sluaj predstavlja izgradnja prikljuka na komunalnu i drugu infrastrukturu, koja se
vri na osnovu reenja o odobrenju (lan 145. ZPI), objekta za iju izgradnju su ve prethodno izdati lokacijski uslovi i koji se gradi na osnovu izdate graevinske dozvole. Ukoliko ti lokacijski uslovi za objekat
sadre i uslove za izvoenje predmetnog prikljuka, u tom sluaju se ne pribavljaju posebni uslovi za
sam prikljuak, ve se reenje o odobrenju za izgradnju prikljuka moe izdati na osnovu lokacijskih
uslova izdatih za objekat koji se prikljuuje.
Koji uslovi za projektovanje i prikljuenje se pribavljaju?
Nadleni organ izdaje, odnosno pribavlja od imaoca javnih ovlaenja samo one uslove koji su, prema klasi
i nameni objekta, relevantni za predmetnu izgradnju, odnosno izvoenje radova, u skladu sa ZPI i ULU.
Ako je podnosilac zahteva za izdavanje lokacijskih uslova istovremeno i imalac javnih ovlaenja, u postupku izrade lokacijskih uslova ne pribavljaju se uslovi za projektovanje i prikljuenje iz njegove nadlenosti.
Uslove u pogledu mera zatite od poara i eksplozija, kada se radi o rekonstrukciji postojee infrastrukturne mree sa zapaljivim i gorivim tenostima, kao i o zapaljivim gasovima, odnosno izgradnji prikljuka na ove mree, imalac javnih ovlaenja koji je i investitor radova moe pribaviti i van objedinjene
procedure. Istu mogunosti ima podnosilac zahteva koji je i imalac javnih ovlaenja u pogledu uslova
za preduzimanje mera tehnike zatite i drugih radova za nepokretna kulturna dobra i dobra pod prethodnom zatitom za koje se izdaje reenje iz lana 145.
Ko je nadleni organ koji izdaje lokacijske uslove i u kom roku?
Nadleni organ za izdavanje lokacijskih uslova je:
Ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, za objekte iz lana 133. ZPI;
Nadleni organ autonomne pokrajine, za objekte iz lana 134. ZPI;
JLS, za objekte koji nisu obuhvaeni lanovima 133. i 134. ZPI.
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od podnoenja zahteva, odnosno od dana pribavljanja svih potrebnih uslova i drugih podataka od imaoca javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Koje uslove moraju ispunjavati katastarske parcele da bi se za njih mogli izdati lokacijski uslovi?
Lokacijski uslovi se izdaju za jednu ili vise katastarskih parcela koje zajedno ispunjavaju uslove za graevinsku parcelu, koje ne moraju biti spojene u jednu parcelu u trenutku izdavanja lokacijskih uslova,
ve investitor ima obavezu da izvri njihovo spajanje pre izdavanja upotrebne dozvole.
42
43
Faktikog stanja u regulaciji postojee saobraajnice ili druge javne povrine, do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ZPI, u sluaju dogradnje postojee komunalne infrastrukture.
Detaljna objanjenje planskog osnova za izdavanje lokacijskih uslova predstavljeno je u poglavlju VI
ovog Vodia.
Ukoliko ni planski dokument ni separat ne sadre sve uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu
i ostalu infrastrukturu, kao i za klase objekata, odnosno podruja za koje je separatom utvrena potreba
pribavljanja uslova imaoca javnih ovlaenja, nadleni organ ih pribavlja od imaoca javnih ovlaenja po
slubenoj dunosti, o troku investitora.
Da li mogu biti izdati negativni lokacijski uslovi?
Ukoliko u momentu izdavanja lokacijskih uslova nema faktikih uslova za traenu izgradnju objekta,
odnosno radove, odnosno ako se u uslovima za projektovanje i prikljuenje koje je izdao imalac javnih
ovlaenja konstatuje da se traena izgradnja ne moe realizovati bez izgradnje ili dogradnje komunalne
ili druge infrastrukture, odnosno bez dodatnog pripremanja ili opremanja graevinskog zemljita, izdaju
se lokacijski uslovi koji sadre sledee informacije:
Da za traenu izgradnju nema faktikih uslova;
Da je zakljuenje ugovora o izgradnji nedostajue infrastrukture sa odgovarajuim imaocem javnih ovlaenja prethodni uslov za izdavanje graevinske dozvole.
Ukoliko traena izgradnja, odnosno radovi, nisu u skladu sa vaeim planskim dokumentom, odnosno
separatom, kao i ako imaoci javnih ovlaenja izdaju uslove za projektovanje i prikljuenje kojima se
konstatuje da nije mogua traena izgradnja, odnosno radovi, izdaju se lokacijski uslovi koji sadre sledee informacije:
Da nije mogua izgradnja, odnosno radovi, u skladu sa podnetim zahtevom;
Koji su razlozi, odnosno neusklaenosti, zabrane i ogranienja zbog kojih nije mogua planirana
izgradnja, odnosno radovi.
Koliko dugo vae izdati lokacijski uslovi?
Lokacijski uslovi vae 12 meseci od dana izdavanja, a ukoliko se na osnovu tih lokacijskih uslova u roku od
12 meseci izda graevinska dozvola, odnosno reenje o odobrenju izvoenja radova, vae do njihovog isteka.
Da li je mogue pristupiti izmeni lokacijskih uslova?
Nakon izdavanja lokacijskih uslova mogue je pristupiti izmeni jednog ili vise uslova obuhvaenih lokacijskim uslovima, u objedinjenoj proceduri, podnoenjem zahteva nadlenom organu i u proceduri koja
je ista kao i kod prvobitno pribavljenih lokacijskih uslova.
44
Kome se dostavljaju izdati lokacijski uslovi osim podnosiocu zahteva i da li se kapaciteti koji su
utvreni lokacijskim uslovima rezerviu za period vaenja lokacijskih uslova?
Nadleni organ ima obavezu da kroz CIS lokacijske uslove objavi u elektronskom obliku i prosledi ih
imaocima javnih ovlaenja radi informisanja i rezervacije kapaciteta.
Kada nadleni organ moe da odbaci zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, i kako se postupa u
sluaju odbacivanja?
Nadleni organ moe da odbaci podneti zahtev u sluaju da nisu ispunjeni formalni uslovi, odnosno ukoliko:
Organ kome je podnet zahtev nije nadlean za izdavanje lokacijskih uslova za koje je podnet zahtev;
Zahtev nije podnet u propisanoj formi i/ili ne sadri sve propisane podatke;
Uz zahtev nije priloeno idejno reenje;
Nije priloen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse.
Nadleni organ moe da odbaci zahtev i ako za predmetnu izgradnju ili izvoenje radova nije potrebno
pribavljanje lokacijskih uslova, ili ako lokacijske uslove ne moe da izda jer idejno reenje ne sadri sve
podatke potrebne za izdavanje lokacijskih uslova, ne uputajui se u ocenu tehnike dokumentacije (u
okvirima granica ovlaenja prema lanu 8 ZPI) .
Nadleni organ odbacuje zahtev zakljukom u kome mora navesti sve nedostatke zbog kojih je zahtev
odbaen.
Da li se na zakljuak o odbacivanju zahteva ili izdate lokacijske uslove moe aliti?
Protiv zakljuka o odbacivanju ili na izdate lokacijske uslove se moe izjaviti prigovor, preko nadlenog
organa, u roku od 3 dana od dana dostavljanja, i to:
Nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, ukoliko je zakljuak donela JLS;
Vladi Republike Srbije, ukoliko je zakljuak donelo ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i
graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine.
Ako podnosilac zahteva u roku od 10 dana od prijema zakljuka o odbacivanju, a najkasnije 30 dana
od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadlenog organa otkloni sve utvrene nedostatke i
podnese usaglaeni zahtev, nema obavezu da ponovo dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji
je odbaen, niti ponovo plaa taksu i naknadu. Ovo pravo podnosilac zahteva moe iskoristiti samo jednom.
45
POSTUPAK
Izdavanja lokacijskih uslova
Idejno reenje
Dokumentacija
neophodna za
izdavanje lokacijskih
uslova
Popunjen obrazac
zahteva kroz CIS
Dokaz o plaenoj
administrativnoj taksi
i naknadi za Centralnu
evidenciju
NE
DA
DA
NE
ROK: 5
radnih
dana
46
ROK: 5
radnih dana
Nadleni organ
dostavlja zahtev
i idejno reenje u
elektronskoj formi
imaocima javnih
ovlaenja koji treba
da daju nedostajue
uslove
ROK: 15
radnih dana
Imaoci javnih
ovlaenja izradjuju
uslove i dostavljaju ih
nadlenom organu
VIII P
RIBAVLJANJE AKTA
KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE
ILI IZVOENJE RADOVA
VIII/I PRIBAVLJANJE GRAEVINSKE DOZVOLE
VIII/IA GENERALNI PROJEKAT I PRETHODNA STUDIJA OPRAVDANOSTI
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 111. - 115, 117, 131, 132.
Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nainu vrenja kontrole tehnike dokumentacije prema klasi i nameni objekta (PTD), lanovi 14. i 34.
Pravilnik o sadrini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije
opravdanosti
47
48
49
Studija opravdanosti, iji je sastavni deo idejni projekat, izrauje se obavezno samo za objekte koji se
finansiraju sredstvima iz budeta.
Studija opravdanosti sa idejnim projektom (ili prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom)
izrauju se i za potrebe pribavljanja energetske dozvole, za objekte za koje je to propisano zakonom o
energetici.
Na osnovu ega se izrauje idejni projekat?
Idejni projekat se izrauje na osnovu generalnog projekta i lokacijskih uslova i njime se vri razrada
koncepcije objekta utvrene generalnim projektom, odnosno lokacijskim uslovima.
Da li idejni projekat i studija opravdanosti podleu reviziji i ta ona predstavlja?
Da, idejni projekat i studija opravdanosti podleu reviziji, koja predstavlja postupak strune kontrole od strane
komisije koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Trokove revizije snosi investitor.
Revizijom se proverava koncepcija objekta, naroito sa stanovita:
Pogodnosti lokacije u odnosu na vrstu i namenu objekta;
Uslova graenja objekta u pogledu primene mera zatite ivotne sredine;
Seizmolokih, geotehnikih, saobraajnih i drugih uslova;
Obezbeenja energetskih uslova u odnosu na vrstu planiranih energenata;
Tehniko-tehnolokih karakteristika objekta;
Tehniko-tehnolokih i organizacionih reenja za graenje objekta;
Savremenosti tehnikih reenja i usklaenosti sa razvojnim programima u toj oblasti;
Drugih propisanih uslova izgradnje objekta.
ta se odreuje idejnim projektom?
Idejni projekat je skup meusobno usaglaenih projekata kojima se odreuju:
Namena;
Poloaj, oblik i izgled;
Kapacitet, tehniko-tehnoloke i funkcionalne karakteristike;
Optimalne trase pri konkretnim uslovima i ogranienjima, sa svim prateim objektima, za linijske
infrastrukturne objekte;
Okvirno dokazuje ispunjenost osnovnih zahteva za objekat.
Kako se odreuje sadrina idejnog projekta?
Idejni projekat, koji se izrauje za potrebe izrade studije opravdanosti i/ili revizije (strune kontrole) za
objekte iz lana 133. ZPI, sadri:
Projekat kojim se odreuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.);
Druge projekte po oblastima, koji su, zavisno od vrste i klase objekta, potrebni, ili su odreeni
posebnim propisima.
50
lavni projektant odreuje koje e sve projekte po oblastima sadrati idejni projekat, u zavisnosti od
G
klase i namene objekta.
ta se utvruje studijom opravdanosti?
Studijom opravdanosti odreuje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansijska, trina i ekonomska opravdanost investicije za izabrano reenje, razraeno idejnim projektom, koji predstavlja njen
sastavni deo.
Na osnovu studije opravdanosti se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte koji se finansiraju
sredstvima iz budeta.
Da li se, kao prilog idejnom projektu, prilau elaborati i studije?
Ne. Idejnom projektu koji se izrauje za potrebe izrade studije opravdanosti i/ili revizije (strune kontrole) za objekte iz lana 133. ZPI ne prilau se elaborati i studije.
51
PROJEKTI
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
Grafiki prilozi IDP se izrauju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu IDP ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izraen od strane registrovane geodetsk e organizacije sa odgovarajuom licencom
52
53
Za objekte kategorije V: projekat arhitekture i projekat konstrukcije, projekte instalacija, kao i projekte svih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i ispunjenje osnovnih zahteva za objekat;
Za objekte kategorije G: projekti odgovarajuih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i
ispunjenje osnovnih zahteva za objekat.
Da li se u projektu za graevinsku dozvolu za objekte kategorije V i G obavezno izrauju svi
delovi navedeni u PTD?
U okviru projekta za graevinsku dozvolu izrauju se iskljuivo oni delovi projekta za kojima postoji potreba, odnosno iz onih oblasti koje obuhvataju radove koji e se izvoditi.
Tako na primer, projekat pripremnih radova se izrauje se samo u sluaju kada za to postoji potreba,
npr. u sluaju obezbeenja temeljne jame, projekat klimatizacije ili projekat stabilne instalacije za gaenje poara (sprinklera) e se izraivati ukoliko je takva instalacija predviena u objektu i sl.
Glavni projektant odreuje koji e se projekti izraivati u okviru projekta za graevinsku dozvolu i sadraj projekta navodi u glavnoj svesci projekta za graevinsku dozvolu.
Da li se vri tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu?
Da, vri se tehnika kontrola svih delova po oblastima projekata za graevinsku dozvolu. Kod objekata
kategorije B ne vri se tehnika kontrola tehnikih opisa instalacija koji su priloeni tekstualnoj dokumentaciji projekta arhitekture.
Tehnika kontrola elaborata i studija koji se prilau projektu za graevinsku dozvolu se ne vri, ve se
samo proverava sprovedenost mera za ispunjenje osnovnih zahteva u projektu za graevinsku dozvolu,
koje su tim elaboratima i studijama utvrene.
Da li se glavna sveska projekta za graevinsku dozvolu prilae i u izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu?
Da. Projekat za graevinsku dozvolu sadri jednu, jedinstvenu glavnu svesku i ona se obavezno prilae
izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu predmetnog objekta.
Kako se utvruje obim i sadraj projekta za graevinsku dozvolu za inenjerske objekte?
U sluaju inenjerskih objekata (kategorija G) obim i sadraj projekta za graevinsku dozvolu, odnosno njegovih delova, utvruje se prema pravilima struke, vodei rauna da se postigne nivo koji je odgovarajui projektu za graevinsku dozvolu za zgrade.
Da li je projekat za graevinsku dozvolu predmet posebnih saglasnosti?
Ne. Na projekat za graevinsku dozvolu nije potrebno pribaviti nijednu saglasnost.
54
PROJEKTI
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
Tehniki opis sa: optim podacima o lokaciji objekta, opis klimatskih uslova i zona seizminosti i drugih uslova lokacije objekta,
opisom izvrenih prethodnih istraivanja, opisom usklaenosti sa
lokacijskim uslovima, oblikovnim, programskim i funkcionalnim
karakteristikama objekta, podacima o konstrukciji objekta, uslovima fundiranja i izborom konstruktivnog sistema, opisom predvienih materijala, podacima o projektovanim unutranjim i spoljanjim instalacijama i opremi, kao i definisanjem ukupne potronje,
opisom etapnosti i faznosti graenja, opisom mera za ispunjenje
osnovnih zahteva za objekat i dr.
U sluaju dogradnje objekta (ukljuujui i nadziivanje), tehniki opis izmeu ostalog sadri procenu stabilnosti i nosivosti konstrukcije postojeeg objekta, kojim se utvruje mogunost izvoenja projektovanih radova
Za objekte kategorije B, tehniki opis se prilae u tekstualnoj dokumentaciji Projekta arhitekture
Za objekte kategorije A, tehniki opis u Projektu arhitekture mora
da sadri i opis naina prikljuenja na komunalnu infrastrukturu,
odnosno, ukoliko objekat nije prikljuen na komunalnu infrastrukturu, nain snabdevanja vodom i nain evakuacije otpadnih voda,
kao nain snabdevanja elektrinom energijom
55
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
Grafiki prilozi PGD se izrauju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu PGD ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izraen od strane registrovane geodetske organizacije sa odgovarajuom licencom
ELABORATI
56
57
Da li su u projektu za graevinsku dozvolu ispravno primenjeni rezultati svih prethodnih i istranih
radova izvrenih za potrebe izrade projekta za graevinsku dozvolu, kao i da li su u projektu sadrane sve opte i posebne tehnike, tehnoloke i druge podloge i podaci;
Da li su projektom za graevinsku dozvolu obezbeene tehnike mere za ispunjenje osnovnih
zahteva za predmetni objekat i dr.
Za objekte iz lana 133. ZPI, tehnika kontrola obuhvata i proveru da li je postupljeno po zahtevima komisije koja je izvrila strunu kontrolu generalnog i idejnog projekta (reviziona komisija).
Ako je reviziona komisija, iji se izvetaj o izvrenoj strunoj kontroli Idejnog projekta prilae uz projekat za graevinsku dozvolu, ukazala na odreene nedostatke u idejnom projektu i utvrdila zahteve po
kojima je projektant obavezan da postupi u projektu za graevinsku dozvolu, vrilac tehnike kontrole u
svom izvetaju, koji dostavlja investitoru, posebno konstatuje da li je postupljeno po zahtevima komisije.
Kako se postupa ukoliko se tehnikom kontrolom ustanovi da postoje nepravilnosti u projektu?
Ukoliko se ustanovi da postoje nepravilnosti u projektu za graevinsku dozvolu, vrioci tehnike kontrole investitoru dostavljaju izvetaj, sa zakljukom u kome se navode mere koje investitor treba da preduzme radi njihovog otklanjanja.
Na koji nain se potvruje da projekat nema nepravilnosti?
Po otklanjanju svih primedbi vrilaca tehnike kontrole, potvruje se da projekat nema nepravilnosti na
sledei nain:
Zastupnik pravnog lica koje je vrilo tehniku kontrolu, odnosno preduzetnik, sainjava konaan
izvetaj o izvrenoj kontroli u kojem se konstatuje da na projekat za graevinsku dozvolu nema
primedbi, odnosno da su u svim delovima projekta otklonjeni uoeni nedostaci;
Konani izvetaj o izvrenoj kontroli potpisuju vrioci tehnike kontrole pojedinih delova projekata, kao i zastupnik pravnog lica koje je vrilo tehniku kontrolu, odnosno preduzetnik;
Overeni konani izvetaj se dostavlja investitoru;
Rezime izvetaja o tehnikoj kontroli sa potvrdom o tehnikoj ispravnosti projektne dokumentacije prilae se u izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu, kao sastavni deo izjave vrioca tehnike
kontrole, ija je forma data u Prilogu 5 PTD;
Vrilac tehnike kontrole pojedinog dela projekta za graevinsku dozvolu, potvruje ispravnost
tog dela na najmanje dva primerka, tako to se na poleini naslovne strane stavlja peat (nalepnica) koji sadri: Projekat se prihvata, sa navedenim podacima o pravnom licu, odnosno preduzetniku koje je izvrilo tehniku kontrolu, datumu vrenja tehnike kontrole i potpisom odgovarajueg vrioca tehnike kontrole, kao i zastupnika pravnog lica koje je vrilo tehniku kontrolu,
odnosno preduzetnika, overen peatom pravnog lica, odnosno preduzetnika, koje je nosilac tehnike kontrole.
58
59
TEHNIKA
KONTROLA
GLAVNA SVESKA
PGD
GRAFIKI
PRILOZI
Izvodu se prilae izjava vrioca tehnike kontrole, sa rezimeom izvetaja tehnike kontrole
forma ove izjave data je u Prilogu 5 PTD
SITUACIONI PLAN SA
OSNOVOM KROVA
SITUACION0-NIVELACIONI
PLAN SA OSNOVOM
PRIZEMLJA
SITUACION0-NIVELACIONI
PLAN SA SAOBRAAJNIM
REENJEM
Sadraji navedenih prikaza se mogu kombinovati i prikazati na manjem broju grafikih priloga, iskljuivo na nain koji
omoguava pregledan prikaz i sagledavanje svih navedenih sadraja.
60
61
62
63
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan 2. stav 1. taka 43, l. 92, 135. i 135a.
Uredba o lokacijskim uslovima (ULU), l. 2. i 26.
Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure elektronskim putem (POP), l.
16, 22, 28, 31. i 33.
Postupak u sluaju graenja na nepotpuno opremljenim lokacijama emo najbolje predstaviti na primeru sluaja kada za izgradnju i prikljuenje objekta, koji je predvien idejnim reenjem, nedostaje odreena infrastruktura, a investitor je spreman da uloi u njenu izgradnju.
Sadraj lokacijskih uslova u pogledu nedostajue infrastrukture
Primer: Investitor je za budui objekat u idejnom reenju predvideo pristup javnoj saobraajnici kao i to
da e se objekat prikljuiti na sistem daljinskog grejanja i distributivni sistem elektrine energije. Nadleni organ dostavlja zahtev za uslove za projektovanje i prikljuenje imaocima javnih ovlaenja. Budui
da javna saobraajna povrina na koju parcela ima pristup u skladu sa idejnim reenjem nije izvedena,
pretpostaviemo da e optinska direkcija za izgradnju izdati uslove za projektovanje i prikljuenje, koji
se odnose i na pristup javnoj saobraajnici i na prikljuenje na sistem daljinskog grejanja. Regionalno
preduzee za distribucije elektrine energije e izdati uslove za prikljuenje na elektro mreu. Pretpostaviemo i da je saobraajnica na koju predmetna parcela ima pristup predviena u planskom dokumentu,
ali u programu ureivanja graevinskog zemljita nije predvieno da bude izvedena do isteka roka za
zavretak radova na objektu za koji se trai graevinska dozvola; isto vai i za prikljuenje na sistem
toplotnog grejanja (nedostaje toplotna podstanica) i elektro mreu (nedostaje deo distributivne mree).
U ovom sluaju, u pogledu uslova koji se odnose na pristup javnoj saobraajnoj povrini, direkcija e u
uslovima za projektovanje i prikljuenje:
Konstatovati da predmetna parcela ima pristup na saobraajnicu koja nije izvedena, te da u momentu izdavanja lokacijskih uslova nema faktikih uslova za izgradnju objekta u skladu sa podnetim idejnim reenjem, odnosno da je zakljuenje ugovora o izgradnji nedostajue infrastrukture
sa odgovarajuim imaocem javnih ovlaenja prethodni uslov za izdavanje graevinske dozvole;
Navesti razloge zbog kojih se objekat za koji je podnet zahtev ne moe realizovati bez izgradnje ili
dogradnje komunalne ili druge infrastrukture, odnosno dodatnog pripremanja ili opremanja graevinskog zemljita, kao i predvienu dinamiku realizacije nedostajue infrastrukture, u skladu sa
programom ureivanja graevinskog zemljita;
Dati okvirne uslove za zakljuenje ugovora o zajednikom pripremanju, odnosno opremanju graevinskog zemljita, u cilju dovoenja postojee infrastrukture na nivo neophodan za prikljuenje
objekta iz idejnog reenja;
Navesti alternativne naine obezbeivanja nedostajuih uslova, ako postoje.
64
Isti ovi elementi e biti sadrani u uslovima za projektovanje i prikljuenje koji se odnose na sistem daljinskog grejanja koje izdaje direkcija, kao i uslova za projektovanje i prikljuenje koje izrauje preduzee
za distribuciju elektrine energije.
U delu koji se odnosi na okvirne uslove za zakljuenje ugovora o zajednikom pripremanju, odnosno opremanju graevinskog zemljita, imalac javnih ovlaenja
moe dati procenu potrebnih sredstava, kao i procenu potrebnog uea investitora
u finansiranju tih radova i mogunosti investitora da stekne status finansijera. Ovo
vai samo ako se ti elementi mogu utvrditi u uslovima za projektovanje i prikljuenje, na primer, na osnovu akata jedinice lokalne samouprave koji se odnose na
pripremanje i ureivanje graevinskog zemljita kojim se definie da se, u sluaju prekoredne realizacije javnih saobraajnih povrina na zahtev fizikih ili pravnih
lica, trai njihovo uee od najmanje 50%. Imalac javnih ovlaenja nije u obavezi
da u uslovima da procenu trokova potrebnih radova, niti potrebni udeo investitora
u njhovom finansiranju, ako ta obaveza nije sadranu u odgovarajuem aktu.
Svi gore navedeni elementi uslova za projektovanje i prikljuenje e biti i sastavni deo lokacijskih uslova.
Scenario A nedostajua infrastruktura u nadlenosti lokalne samouprave
U pogledu alternativnih naina obezbeivanje nedostajuih uslova u nadlenosti jedinice lokalne samouprave, postoji bitna razlika izmeu obezbeivanja pristupa javnoj saobraajnoj povrini i drugih uslova
imalaca javnih ovlaenja, ukljuujui prikljuak na sistem daljinskog grejanja. Naime, investitor nema
mogunost da dobije graevinsku dozvolu ako sa imaocem javnih ovlaenja ne ugovori izgradnju javne saobraajnice kojom bi se njegovoj parceli obezbedio pristup javnom putu, ali u sluaju daljinskog
grejanja, investitor ima vie opcija. Nakon dobijanja lokacijskih uslova i eventualnih konsultacija sa direkcijom, investitor moe da zakljui da mu je od ulaganja u toplotnu podstanicu isplativije da predvidi
neki drugi vid grejanja za objekat. U tom sluaju, mogue je da e morati da pribavi izmenjene lokacijske
uslove, odnosno da preko nadlenog organa ishoduje nove uslove jednog ili vie imalaca javnih ovlaenja. To mogu biti uslovi preduzea koje obezbeuje snabdevanje prirodnim gasom od kojih uslovi
prvi put nisu ni traeni, ili uslovi elektrodistribucije, ako izmenjenim idejnim reenjem investitor predvidi
grejanje na elektrinu energiju, ime se menjaju i kapaciteti koje je potrebno obezbediti za tu namenu.
U sluaju da do sporazuma o zajednikom opremanju graevinskog zemljita doe, i da je tim ugovorom predvieno sufinansiranje radova od strane investitora, investitor ima pravo da mu za iznos njegovog uea u finansiranju opremanja graevinskog zemljita, koji se definie u ugovoru o zajednikom
pripremanju, odnosno opremanju, graevinskog zemljita, bude umanjena obaveza po osnovu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita.
65
66
Finansijer
Sporazumom o izgradnji nedostajue infrastrukture se licu koje gradi na parceli koja nije odgovarajue
opremljena moe dati status finansijera. Davanjem ovog statusa privatnom partneru na zajednikom
ureivanju graevinskog zemljita, imalac javnih ovlaenja na njega prenosi sva, ili neka od ovlaenja
koja ima investitor na zajednikom opremanju graevinskog zemljita, osim prava da stekne svojinu na
objektu koji se gradi na osnovu ugovora o finansiranju. Ovako se moe ugovoriti i pravo privatnog partnera da podnese zahtev za odgovarajue dozvole za opremanje graevinskog zemljita (i u javnoj svojini), da angauje izvoaa radova, nadzor tokom izgradnje itd. Takoe, ako je to predvieno ugovorom,
graevinska dozvola se, pored investitora (u ovom sluaju preduzee za distribuciju elektrine energije),
izdaje i na finansijera (investitora koji gradi na zemljitu koje nije odgovarajue opremljeno). Zbog irine
moguih ovlaenja finansijera, zakonom je predvieno da finansijer solidarno sa investitorom odgovara
za sve obaveze prema treim licima, koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlaenjima
koja su mu preneta ugovorom kojim je stekao taj status.
Mogunost zakljuivanja ugovora izmeu investitora i finansijera nije ograniena na odnose izmeu javnog i privatnog sektora u vezi sa izgradnjom nedostajue infrastrukture. Ista pravila u
pogledu statusa finansijera i pravima i obavezama koje iz tog statusa proizilaze vae i ako se ugovor o
finansiranju zakljuuje izmeu dva privatnopravna subjekta. Institut finansijera je uveden izmenama ZPI
i da bi se omoguilo da finansijske institucije, odnosno donatorske organizacije, mogu stei odreena
prava vezi sa graenjem objekta koja su do sada bila rezervisana za investitora, kao i da bi se olakalo
sklapanje ugovora o graenju u skladu sa meunarodno priznatim standardima (na primer uti FIDIC).
67
68
Iznos doprinosa utvruje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, u reenju o graevinskoj
dozvoli. Graevinskom dozvolom se utvruje i nain plaanja (jednokratno ili na rate, broj rata i sredstvo
obezbeenja, kao i pravo na umanjenje na osnovu ugovora sa imaocima javnih ovlaenja o ulaganju
u opremanje graevinskog zemljita). Obraun iznosa emo predstaviti na osnovu sledee formule i
konkretnih iznosa prosenih cena i koeficijenata koji su dati na primeru jednog grada iz zapadne Srbije:
D = ((Po Pr) * Pc * Kz * Kn * Ko) Ui
Pri emu je:
D: iznos doprinosa koji se utvruje u reenju o graevinskoj dozvoli;
Po: ukupna neto povrina objekta koji se gradi pretpostaviemo da se radi o objektu od 180m2;
Pr: povrina ranijeg objekta na istoj lokaciji koji se uklanja. Ovde je vano napomenuti dve stvari - mora
se raditi o legalnom objektu koji se uklanja i nije neophodno da se horizontalna projekcija objekta koji se
uklanja poklapa sa horizontalnom projekcijom budueg objekta, ve je potrebno da se oba objekta nalaze na istoj parceli. U naem sluaju, pretpostaviemo da je povrina objekta koji se uklanja 80m2, tako
da je efektivna povrina na koju se plaa doprinos 100m2.
Pc: prosena cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj optini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadlenog za poslove statistike. U sluaju
da za datu jedinicu lokalne samouprave ne postoje objavljeni podaci, kao Pc e se koristiti prosena
cena kvadratnog metra stanova novogradnje u svim jedinicama lokalne samouprave istog stepena razvijenosti. Ove podatke prema grupama jedinica lokalne samouprave objavljuje Republiki zavod za statistiku. U naem primeru, Pc iznosi 82,088 dinara. Da podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra stanova
novogradnje za grad iz primera nisu objavljeni, koristili bi se podaci za drugu grupu razvijenosti u koju je
taj grad svrstan, prema kojima u ovom trenutku prosena cena u toj grupi iznosi 78.194 dinara.
Kz: koeficijent zone utvruje ga jedinica lokalne samouprave prema zonama koje takoe samostalno
utvruje. Ne moe biti vei od 0,1 i predstavlja kljuno ogranienje visine doprinosa. U naem primeru,
objekat se nalazi u treoj zoni, za koju je grad utvrdio koeficijent od 0,054.
Kn: koeficijent namene - predstavlja osnov za razlikovanje visine doprinosa izmeu razliitih namena
objekata (pre svega stambene, poslovne, proizvodne i druge). Ne moe biti vei od 1,5. U naem primeru
radi se o stambenom objektu za koji je grad utvrdio koeficijent od 1,2.
Ko: koeficijent opremljenosti se odnosi na pravo jedinice lokalne samouprave da utvrdi umanjenje iznosa doprinosa za izgradnju na parcelama koje nisu kompletno komunalno opremljene. U naem sluaju,
grad je za sluaj nemogunosti prikljuenja na kanalizacionu mreu predvideo umanjenje iznosa doprinosa od 15%, to se prevodi u koeficijent opremljenosti za nedostajuu kanalizaciju od 0,85. Ovaj koeficijent ne moe biti vei od 1.
69
Ui: ulaganje u infrastrukturu - predstavlja iznos ulaganja investitora u pripremanje i opremanje graevinskog zemljita sopstvenim sredstvima koji se utvruje ugovorom sa jedinicom lokalne samouprave,
u skladu sa lanom 92. ZPI, kao i iznos vrednosti zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata. Pretpostavimo da e u skladu sa ugovorom sa jedinicom
lokalne samouprave investitor uloiti 100.000 dinara u proirenje kanalizacione mree, da bi omoguio
prikljuenje svog objekta na tu mreu. Napominjemo da nije mogue da se iznos doprinosa umanji po
dva osnova za istu nedostajuu infrastrukturu i prema koeficijentu opremljenosti i po osnovu ulaganja
u opremanje graevinskog zemljita. Investitor koji ulae u nedostajuu infrastrukturu ima pravo da se
opredeli za umanjenje koje e mu biti obraunato. Budui da bi u navedenom sluaju iznos doprinosa
bez umanjenja iznosio 531.930, umanjenje na osnovu koeficijenta nedostajue kanalizacione mree od
15% bi iznosilo 79.790 dinara. To znai da se investitoru vie isplati da mu iznos doprinosa bude umanjen
za iznos ulaganja (100.000 dinara).
S tim umanjenjem, iznos doprinosa u ovom konkretnom sluaju je 431.930 dinara.
Obraun doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita na primeru jednog grada
Po
180 m2
Pr
80 m2
Pc
82.088 din.
Kz (3. zona)
Kn (stambena)
0,054
1,2
531.930 din.
100.000 din.
79.790 din.
431.930 din.
259.158 din.
302.351 din.
11.998 din
70
71
nainu plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, kao i sredstvima obezbeenja u sluaju
plaanja na rate. Nadleni organ e u reenju o odobrenju izvoenja radova utvrditi iznos i nain plaanja
doprinosa, sredstvo obezbeenja u sluaju plaanja na rate, kao i obavezu investitora da pre poetka
izvoenja radova izvri plaanje doprinosa u celosti, odnosno da u sluaju plaanja na rate dostavi sredstvo obezbeenja i uplati prvu ratu.
72
tora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio
da nosilac prava i obaveze iz graevinske dozvole bude i finansijer.
Da li lice koje podnosi zahtev za graevinsku dozvolu mora biti isto lice kome su izdati lokacijski
uslovi za predmetne katastarske parcele?
Ne. To moe biti bilo koje lice koje podnese zahtev i priloi odgovarajuu dokumentaciju, propisanu prema ZPI i POP, pri emu planirana izgradnja mora biti u potpunosti u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima i idejnim reenjem koje ini njihov sastavni deo.
Koja dokumentacija se podnosi uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole?
Uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole investitor obavezno dostavlja sledeu dokumentaciju, kroz
CIS:
Izvod iz projekta za graevinsku dozvolu, izraen u skladu sa pravilnikom kojim se ureuje sadrina tehnike dokumentacije (PTD);
Projekat za graevinsku dozvolu, izraen u skladu sa PTD, u elektronskoj formi;
Dokaz o uplaenoj administrativnoj taksi za podnoenje zahteva i donoenje reenja o graevinskoj dozvoli i naknadi za Centralnu evidenciju;
Dokaz o odgovarajuem pravu na zemljitu ili objektu u smislu ZPI, osim ako je to pravo upisano
u javnoj knjizi ili je uspostavljeno zakonom, odnosno ako je prema ZPI propisano da se taj dokaz
ne dostavlja.
U posebnim sluajevima, dostavlja se i sledea dokumentacija:
Ugovor izmeu investitora i finansijera, ako je zakljuen;
Ugovor izmeu investitora i imaoca javnih ovlaenja, odnosno drugi dokaz o obezbeivanju nedostajue infrastrukture, ako je to uslov za izdavanje graevinske dozvole predvien lokacijskim
uslovima;
Izvetaj revizione komisije, za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno
nadleni organ autonomne pokrajine;
Energetsku dozvolu, izdatu u skladu sa posebnim zakonom, za izgradnju energetskih objekata za
koje postoji obaveza pribavljanja energetske dozvole;
Saglasnost suvlasnika, overena u skladu sa zakonom, ako se gradi ili se izvode radovi na graevinskom zemljitu ili objektu koji je u suvlasnitvu vie lica;
Dokaz o ureenju meusobnih odnosa sa vlasnikom objekta, odnosno vlasnicima posebnih delova
objekta, u skladu sa zakonom kojim se ureuje odravanje stambenih zgrada, odnosno nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor, ako se vri
takva vrsta radova;
Uslovi za projektovanje i prikljuenje objekata na distributivni, odnosno prenosni sistem elektrine
energije, kao i na distributivni, odnosno sistem za transport prirodnog gasa, koji su pribavljeni u
skladu sa zakonom kojim se ureuje energetika, a nisu sadrani u lokacijskim uslovima;
Dokaz da je plaena naknada za promenu namene zemljita iz poljoprivrednog, odnosno um-
73
skog zemljita, u graevinsko zemljite, ako se radi o zemljitu za koje je propisano plaanje ove
naknade pre izdavanja graevinske dozvole;
Geodetski snimak postojeeg stanja na katastarskoj podlozi, izraen od strane ovlaenog lica
upisanog u odgovarajui registar u skladu sa zakonom, u sluaju izgradnje komunalne infrastrukture u regulaciji postojee saobraajnice;
Izjanjenje podnosioca zahteva o nainu plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita,
kao i sredstvima obezbeenja u sluaju plaanja na rate, koje e dostaviti prilikom prijave radova.
Na osnovu ega se izdaje graevinska dozvola?
Graevinska dozvola se izdaje na osnovu podataka u vezi planirane izgradnje iz projekta za graevinsku
dozvolu, koji su dati u izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu, a koji moraju biti u skladu sa prethodno
izdatim lokacijskim uslovima.
Da li nadleni organ proverava sadrinu dostavljenog projekta za graevinsku dozvolu?
Ne.
ta proverava nadleni organ?
Nadleni organ iskljuivo vri proveru ispunjenosti formalnih uslova za izdavanje graevinske dozvole,
odnosno proverava:
Nadlenost za postupanje po zahtevu;
Da li je podnosilac zahteva lice koje, u skladu sa ZPI moe biti investitor te vrste radova u skladu
sa ZPI;
Da li je zahtev podnet u propisanoj formi i da li sadri sve propisane podatke;
Da li je uz zahtev priloena sva dokumentacija propisana u ZPI i podzakonskim aktima donetim
na osnovu ZPI;
Da li je uz zahtev priloen dokaz o uplati propisane takse i naknade;
Da li su podaci navedeni u Izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje graevinske
dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.
Ukoliko nadleni organ utvrdi da su ispunjeni formalni uslovi, nadleni organ pristupa utvrivanju postojanja odgovarajueg prava na zemljitu, odnosno objektu, u skladu sa ZPI, uvidom u izvod iz lista
nepokretnosti, koji, bez odlaganja, pribavlja od organa nadlenog za poslove premera i katastra. Ukoliko
utvrdi da nema odgovarajueg prva na zemljitu, nadleni organ graevinsku dozvolu odbija reenjem.
Utvrivanje postojanja odgovarajueg prava se vri za katastarske parcele koje su predmet zahteva. Izuzetno, utvrivanje postojanja odgovarajueg prava se ne vri za parcele za koje prema ZPI to pravo nije
potrebno ostvariti (videti poglavlje VIII/I-F), odnosno za:
Parcele ispod kojih se grade podzemni delovi linijskih infrastrukturnih objekata, odnosno podzemni delovi komunalne infrastrukture;
74
Parcele iznad kojih se grade visokonaponski dalekovodi, odnosno iznad kojih e se nai elise vetroturbina koje se grade;
Parcele na kojima se gradi komunalna infrastruktura, ako se gradi u regulaciji postojee saobraajnice;
U drugim sluajevima u kojima je pravo graenja uspostavljeno zakonom, odnosno propisano u
ZPI, bez obaveze prethodnog ureenja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnikom parcele.
Ko kontrolie i potvruje usklaenost podataka u izvodu iz projekta sa projektom za graevinsku
dozvolu, usklaenost sa propisima i izdatim lokacijskim uslovima?
Kontrolu vre i potvruju izjavama, koje su date u Prilozima PTD, odgovorni uesnici u procesu izrade
projekta za graevinsku dozvolu (glavni projektant-vrioci tehnike kontrole-odgovorni projektanti-ovlaena lica), u skladu sa podelom odgovornosti definisanom u poglavlju V ovog Vodia.
Rok za izdavanje graevinske dozvole
Graevinska dozvola se izdaje reenjem, u roku od pet radnih dana od dana podnoenja zahteva.
Koliko dugo vai izdata graevinska dozvola?
Graevinska dozvola ima rok vaenja 2 godine od dana pravosnanosti reenja kojim je izdata graevinska dozvola.
Kome se sve dostavlja izdata graevinska dozvola osim podnosiocu zahteva?
Graevinska dozvola se dostavlja i:
Inspekciji koja vri nadzor nad izgradnjom objekta;
JLS na ijoj teritoriji se gradi objekat, ako je dozvolu izdalo ministarstvo, odnosno autonomna
pokrajina, radi informisanja;
Imaocima javnih ovlaenja koji su izdali uslove za projektovanje, odnosno prikljuenje na infrastrukturu, radi informisanja.
Da li je mogue pristupiti izmeni graevinske dozvole?
Nakon izdavanja graevinske dozvole mogue je pristupiti njenoj izmeni, u objedinjenoj proceduri, kao
i kod prvobitno pribavljenog reenja, podnoenjem zahteva nadlenom organu. Izmeni graevinske dozvole se moe pristupiti usled:
Promene investitora;
Izmena usled odstupanja od izdate graevinske dozvole.
75
Kada nadleni organ odbacuje zahtev za izdavanje graevinske dozvole, i kako se postupa u sluaju
odbacivanja?
Nadleni organ odbacuje podneti zahtev u sluaju da nisu ispunjeni formalni uslovi, zakljukom u kome
mora navesti sve nedostatke zbog kojih je zahtev odbaen.
Podnosilac zahteva moe samo jednom iskoristiti pravo da otkloni sve utvrene nedostatke i podnese
nov, usaglaeni zahtev, bez obaveze ponovnog dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je
odbaen i ponovnog plaanja administrativne takse, odnosno naknade, i to u roku od 10 dana od prijema
zakljuka o odbacivanju, a najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadlenog organa.
Da li se na zakljuak o odbacivanju zahteva moe aliti?
Protiv zakljuka o odbacivanju zahteva moe se izjaviti:
Prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, preko nadlenog organa, u roku od 3
dana od dana dostavljanja;
Prigovor Vladi Republike Srbije, odnosno izvrnom organu autonomne pokrajine, ukoliko je zakljuak o odbacivanju zahteva donelo ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine.
Da li se na izdatu graevinsku dozvolu moe aliti?
Na izdato reenje o graevinskoj dozvoli se moe izjaviti alba, u roku od 8 dana od dana dostavljanja,
osim u sluaju kada je graevinsku dozvolu izdalo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, kada se ne moe izjaviti alba, ve se tubom moe pokrenuti upravni spor, u roku od
30 dana od dana dostavljanja reenja.
76
POSTUPAK
Izdavanja graevinske dozvole
Projekat za graevinsku
dozvolu (VIII/I-C)
Popunjen obrazac
zahteva kroz CIS
Dokumentacija neophodna
za izdavanje graevinske
dozvole
Druga dokumentacija
za posebne sluajeve
NE
ROK: 5
radnih dana
DA
Nadleni organ pribavlja
izvod iz lista nepokretnosti
kroz CIS i utvruje da li
postoji odgovarajue pravo
na zemljitu
ROK: 5
radnih dana
NE
DA
ROK: 5
radnih dana
Nadleni organ donosi
reenje o graevinskoj
dozvoli
77
78
e reenjem odbiti zahtev, uz navoenje zabrana i ogranienja sadranih u planskom dokumentu, odnosno separatu.
Ukoliko izmene, odnosno podaci koji se navode u izvodu iz projekta koji je sastavni deo zahteva za izmenu graevinske dozvole, nisu u skladu sa vaeim lokacijskim uslovima, nadleni organ e odbaciti
zahtev, a investitora uputiti da pribavi nove lokacijske uslove, pri emu se pribavljaju samo oni uslovi za
projektovanje i prikljuenje koji nisu u skladu sa traenom izmenom.
ta je sadrina tehnike dokumentacije u sluaju izmene graevinske dozvole?
U sluaju kada je nakon izdavanja graevinske dozvole dolo do izmena u projektu zbog kojih je potrebno pristupiti izmeni graevinske dozvole:
izrauje se novi - izmenjeni projekat za graevinsku dozvolu, ili se;
predviene izmene prikazuju u separatu izmena projekta za graevinsku dozvolu.
Glavna sveska separata izmena projekta za graevinsku dozvolu, osim sadraja koji su propisani za
projekat za graevinsku dozvolu, sadri i opis predvienih izmena, kao i navode listova pojedinih delova
projekta za graevinsku dozvolu koji se menjaju.
Separat izmena projekta za graevinsku dozvolu sadri tekstualnu, numeriku i grafiku dokumentaciju,
u skladu sa odredbama PTD za projekat za graevinsku dozvolu, ali se izrauju samo za predviene izmene u odnosu na projekat za graevinsku dozvolu.
I u sluaju izrade separata izmena projekta za graevinsku dozvolu, kao i u sluaju izmenjenog projekta
za graevinsku dozvolu:
Vri se overa peatom i potpisom glavnog i odgovornih projektanata;
Izrauje se izvod iz projekta, u skladu sa odredbama PTD.
79
80
GLAVNA SVESKA
PROJEKTI
sadri sve projekte koji su, zavisno od vrste radova koji se izvode, potrebni, a obavezno
projekat kojim se odreuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.)
svaki od delova projekta sadri:
OPTA
DOKUMENTACIJA
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
81
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
Grafiki prilozi IDP se izradjuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu IDP ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izradjen od strane registrovane geodetske organizacije sa odgovarajuom licencom
ELABORATI
82
U sluaju da su na objektu predvieni radovi, kojima se utie na osnovne zahteve za objekat, kao prilog idejnom projektu se izrauju i odgovarajui elaborati kojima se propisuju
mere za ispunjenje tih osnovnih zahteva (npr. u sluaju energetske sanacije, kada je neophodna izrada elaborata energetske efikasnosti ili u sluaju rekonstrukcije kojom se utie na
osnovni zahtev zatita od poara, kada je neophodna izrada elaborata zatite od poara i
dr.).
83
84
85
kljuak o odbacivanju zahteva donelo ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine.
Kada nadleni organ odbija zahtev za izdavanje reenja o odobrenju,
i kako se postupa u sluaju odbijanja?
Nadleni organ odbie reenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje graevinske dozvole, ili ukoliko utvrdi da ne postoji odgovarajue pravo na zemljitu, odnosno objektu.
Da li se na izdato reenje o odobrenju, ili reenje o odbijanju zahteva moe aliti?
Protiv izdatih reenja se moe izjaviti alba, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, osim u sluaju kada
je reenje izdalo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, kada se ne moe
izjaviti alba, ve se tubom moe pokrenuti upravni spor.
86
RADOVI
koji se izvode na osnovu reenja o odobrenju
POMONI OBJEKTI
EKONOMSKI
OBJEKTI
REKONSTRUKCIJA
ADAPTACIJA
SANACIJA
INVESTICIONO
ODRAVANJE
Objekti koji su u funkciji glavnog objekta, a grade se na istoj parceli na kojoj jeste ili moe biti
sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae, ostave, septike jame,
bunari, cisterne za vodu i sl.)
Objekti za gajenje ivotinja, njihovi pratei objekti (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje osoke), objekti za skladitenje stone hrane,
za skladitenje poljoprivrednih proizvoda i drugi slini objekti na poljoprivrednom gazdinstvu
(za maine i vozila, punice, suionice i sl.)
Izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utie
na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija sa poveanjem kapaciteta, a odnosi se i na rekonsrukciju linijskih infrastrukturnih objekata u zatitnom pojasu, kojima se moe promeniti gabarit, volumen, poloaj ili oprema
Izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri promena organizacije
prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima
se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni
izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine
Izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i opreme i zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni
izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine, zatitu prirodnog i
nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zatiene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji, a odnosi se i na sanaciju klizita, odnosno sve radove kojima se
vri saniranje klizita nastalih na graevinskom, umskom, poljoprivrednom, putnom ili drugoj
vrsti zemljita, ukljuujui raiavanje i otklanjanje nanosa nastalih kao posledica klizanja tla
Izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije
Izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mrea komunalne infrastrukture u okviru postojee regulacije ulica
Ureenje saobraajnica u okviru postojee regulacije ulica
Prikljuci na izgraenu vodovodnu kanalizacionu, gasnu i sl. mreu
Tipski toplovodni prikljuci
Pojedinani elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi
D
eo srednjenaponske elektrodistributivne mree koji obuhvata 10 kv, 20 kv i kv vod,
Tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo
Deo elektrodistributivne mree od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04
kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv do mesta prikljuka na objektu kupca (1 kv)
10 kv i 20 kv razvodna postrojenja
87
POSTUPAK
Izdavanja reenja o odobrenju
Dokumentacija neophodna
za izdavanje reenja o
odobrenju
Popunjen obrazac
zahteva kroz CIS
Druga dokumentacija
za posebne sluajeve
NE
ROK: 5
radnih dana
Nadleni organ donosi
Zakljuak kojim se zahtev
odbacuje
NE
ROK: 8 dana
88
Koji objekti spadaju u ovu grupu i ko je nadlean da ureuje njihovo postavljanje i uklanjanje?
Pod montanim objektima privremenog karaktera smatraju se:
Manji montani objekti privremenog karaktera na javnim i drugim povrinama (kiosci, bate ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar);
Balon hale sportske namene;
Nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu;
Objekti za deponovanje i separaciju renih agregata i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu.
Njihovo postavljanje i uklanjanje obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave, a ukoliko se ovi
objekti nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zatienoj okolini nepokretnog kulturnog dobra,
njihovo postavljanje se vri uz uslove nadlenog zavoda za zatitu spomenika kulture.
89
Izgradnju i postavljanje spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za poslove kulture. Zabranjena je izgradnja spomenika i spomen obeleja izvan povrina javne namene.
90
91
RADOVI
koji se mogu vriti bez akta
Tekue odraavanje objekta
ili stana
Graenje jednostavnih
objekata koji se grade na
istoj katastarskoj parceli
na kojoj je sagraen glavni
objekat, a koji se izvode na
nain da ne ometaju redovno korienje susednih
objekata, kao to su:
92
Graenje objekata
protivgradne odbrane
Stone jame do 20 m2
u osnovi
Grobnice i spomenici
na groblju
k
ontejneri za smetaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme
i ureaja,
m
ikrorovovi za optike i druge kablove,
t ipski ormani za unutranju i spoljanju montau za smetaj opreme elektronske komunikacije i sl.
r adovi na odravanju, popravke i zamena opreme na objektima vetroelektrana
koji se izvode bez graevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, zamena odreenih ureaja i njihovih delova)
n
osai antena sa antenama na postojeim zgradama, putevima, infrastrukturi i
kontejnerima elektronskih komunikacija
t ipski kabineti baznih stanica na odgovarajuim nosaima
s redstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mreama elektronskih komunikacija
k
ablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeu
linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija kablovsku kanalizaciju
s tubii katodne zatite za eline cevovode i stanice katodne zatite,
o
znake kilometrae, oznake skretanja i zatitne lule na ukrtanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda
i produktovoda.
93
sno nadleni organ autonomne pokrajine, kada se ne moe izjaviti alba, ve se tubom moe pokrenuti
upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
Koja je procedura izvrenja reenja o uklanjanju objekta?
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, doneto na osnovu ZPI po slubenoj dunosti, izvrava republiki, pokrajinski, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinske inspekcije, prema sledeoj proceduri:
Nadlena graevinska inspekcija sainjava program uklanjanja objekata i odgovara za njegovo
izvrenje;
Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret izvrenika;
Ako izvrenik sam ne sprovede izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela,
reenje e se izvriti na teret izvrenika, a do naplate trokovi padaju na teret budeta nadlenog
organa;
Ukoliko nadleni organ nema potrebna sredstva za izvrenje inspekcijskog reenja, trokove moe
obezbediti zainteresovana strana do naplate izvrenika;
Na zahtev nadlene graevinske inspekcije nadlena policijska uprava e pruiti policijsku pomo
radi omoguavanja izvrenja Reenja o uklanjanju;
Po izvrenom uklanjanju graevinski inspektor sainjava zapisnik, koji se dostavlja i organu nadlenom za poslove katastra.
Da li nadleni organ moe naloiti i rekonstrukciju objekta umesto ruenja?
Nadleni organ moe doneti i reenje o odobrenju rekonstrukcije objekta, ukoliko utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela.
Ovim reenjem se utvruje rok za radove na rekonstrukciji, pa ukoliko vlasnik objekta ne izvri rekonstrukciju u predvienom roku, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, nadleni organ e
doneti reenje o uklanjanju objekta.
Ko moe vriti uklanjanje objekta?
Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koje vri uklanjanje objekta, kao i lice koje
rukovodi ovim radovima, moraju ispunjavati iste uslove koje u skladu sa ZPI ispunjavaju izvoa radova,
odnosno odgovorni izvoa radova.
ta sadri projekat ruenja objekta?
Sadrina projekta ruenja odreena je lanom 60. PTD. Projekat ruenja ne sadri glavnu svesku, niti se
za njega izrauje izvod iz projekta.
94
IX IZVOENJE RADOVA
IX IZVOENJE RADOVA
IXA PROJEKAT ZA IZVOENJE
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan 123.
Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nainu vrenja kontrole tehnike dokumentacije prema klasi i nameni objekta (PTD), l. 18, 61.-69.
ta je projekat za izvoenje?
Projekat za izvoenje je skup meusobno usaglaenih projekata kojim se utvruje sledee:
Graevinsko-tehnike, tehnoloke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama;
Tehniko-tehnoloka i organizaciona reenja za izgradnju objekta;
Investiciona vrednost objekta i uslovi odravanja objekta.
Projekat za izvoenje izrauje se za potrebe izvoenja graevinskih, zanatskih, instalaterskih radova i
drugih radova, odnosno za potrebe izgradnje objekta.
Kada je obavezna izrada projekta za izvoenje?
Izrada projekta za izvoenje je obavezna za:
Graenje objekata za koje je pribavljena graevinska dozvola, osim za objekte kategorije A;
Izvoenje radova na rekonstrukciji objekta, za koje je pribavljeno reenje o odobrenju, osim za
objekte kategorije A, kao i u sluajevima kada je predvieno pribavljanje saglasnosti na projekat
za izvoenje u skladu sa propisima kojima se ureuje zatita od poara.
Na osnovu ega se izrauje projekat za izvoenje?
Projekat za izvoenje se izrauje na osnovu projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta
za rekonstrukciju objekta, kao i propisa iz relevantnih oblasti i pravila struke.
ta sadri projekat za izvoenje?
Projekat za izvoenje sadri detaljnija tehnika reenja u kojima se razrauje projekat za graevinsku
dozvolu, odnosno idejni projekat za rekonstrukciju objekta.
U zavisnosti od vrste i klase objekta, projekat za izvoenje sadri i druge delove projekta koji nisu bili
predmet projekta za graevinsku dozvolu, a neophodni su za izvoenje radova.
95
Za linijske infrastrukturne objekte, pored prethodno navedenog, u projektu za izvoenje vri se razrada detalja
i tehnolokih reenja u granicama prostora za izgradnju, odreenih projektom za graevinsku dozvolu.
U projektima, odnosno delovima projekta za izvoenje po oblastima, koriste se elementi projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta za rekonstrukciju objekta, kao to su crtei, prorauni, analize i sl, ili
se na njih samo poziva, u kom sluaju se oznaava u kom delu projekta se ti elementi nalaze.
Projekat za izvoenje moe sadrati i tehnoloke eme, kataloke i radionike crtee i sl. ukoliko je to potrebno za
izvoenje radova, ali ih mora verifikovati (potpisom i peatom) odgovorni projektant predmetnog dela projekta.
Da li se projekat za izvoenje moe izraivati u fazama?
Projekat za izvoenje se moe izraivati fazama, odnosno delovima, u skladu sa dinamikom graenja,
odnosno izvoenja radova.
U sluaju izvoenja radova u fazama, mogu se izvoditi samo radovi za onu fazu za koju je projekat za
izvoenje izraen i potvren od strane glavnog projektanta i odgovornog projektanta. Prilikom izvoenja
radova za odreenu fazu obavezno je da se na gradilitu nalazi primerak projekta za izvoenje za tu fazu.
Tako na primer, dok se izvode radovi na konstrukciji objekta, neophodno je da bude izraen projekat arhitekture i projekat konstrukcije, dok se projekti instalacija mogu izraivati do trenutka kada pone izvoenje
radova na ugradnji tih instalacija. Ili na primer, ukoliko se objekat sastoji iz vie lamela, ili deonica, mogue
je sukcesivno izraivati odgovarajue projekte za njih, u skladu sa dinamikom graenja.
Da li je potrebno predavati projekat za izvoenje nadlenom organu uprave prilikom prijave radova ?
Ne. Projekat za izvoenje se izrauje za potrebe izvoenja radova, ali nije ga potrebno predavati nadlenom organu prilikom prijave radova i nije potrebno pribaviti posebnu potvrdu od strane nadlenog organa uprave u vezi projekta za izvoenje.
Uvid u projekat za izvoenje, kao i kontrolu usklaenosti radova koji se izvode sa tim projektom i graevinskom dozvolom, odnosno projektom za graevinsku dozvolu vri graevinski inspektor na gradilitu,
prilikom redovnih i vanrednih obilazaka gradilita.
Da li je projekat za izvoenje predmet posebnih saglasnosti?
Za objekte za koje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara (ZZP) pribavlja saglasnost
na tehniku dokumentaciju, pre izdavanja upotrebne dozvole pribavlja se saglasnost na projekat za izvoenje, koji mora biti u skladu sa glavnim projektom zatite od poara, ija je sadrina definisana u ZZP.
Da li se vri tehnika kontrola projekta za izvoenje?
Ne, tehnika kontrola se vri iskljuivo za projekat za graevinsku dozvolu.
96
IX IZVOENJE RADOVA
GLAVNA SVESKA
PROJEKTI
TEKSTUALNA
DOKUMENTACIJA
Tehniki opis sadri dodatne podatke u odnosu na one koji su ve definisani projektom za graevinsku dozvolu, a koji se odnose na:
tehnike karakteristike graevinskih materijala i opreme predvienih za ugradnju i zahteve u pogledu tih materijala i opreme
opis mesta i naina njihove ugradnje
opis izabranog konstruktivnog sistema
opis metodologija radova na izvoenju fundiranja i konstrukcije
opis neophodnih ispitivanja i merenja
druge neophodne podatke vezane za izvoenje radova
97
NUMERIKA
DOKUMENTACIJA
GRAFIKA
DOKUMENTACIJA
Sadri crtee i detale neohodne za graenje objekta, odnosno izvoenje radova, kao to su:
crtei, eme i detali graevinskih, zanatskih i instalacionih radova;
zbirni crtei (sinhron-planovi) instalacija i opreme
crtei, eme i detali sa uputstvima za ugradnju elemenata i opreme
tehnoloke eme
crtei i detali tehnologije gradnje
crtei i detali temela i konstrukcije, sa detalima oplate i armature, detalima spojeva, dilatacija i oslonaca, detalima prodora kroz
konstruktivne elemente i dr.
crtei i detali izolacija
crtei i detali kojima se obezbeuju mere za ispunjenje osnovnih
zahteva za objekat
eme i prikazi faznosti gradnje
crtei i detali priklunih vodova
drugi potrebni crtei i prikazi
Grafika dokumentacija u projektu pripremnih radova sadri naroito
crtee povrina i zapremina iskopa sa prikazom mera obezbeenja
temelne jame
Grafika dokumentacija PZI se izrauje u razmeri koja je odgovarajua za izvoenje tih radova
ELABORATI
98
IX IZVOENJE RADOVA
99
Da li se saglasnost na projekat za izvoenje u pogledu mera zatite od poara pribavlja u objedinjenoj proceduri?
Da. Kada je, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara, utvrena obaveza pribavljanja saglasnosti na tehniku dokumentaciju u pogledu mera zatite od poara, investitor dostavlja nadlenom
organu, kroz CIS:
Glavni projekat zatite od poara, izraen u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara
(ZZP);
Projekat za izvoenje, izraen u skladu sa PTD, u elektronskoj formi.
Nadleni organ, po prijemu dokumentacije, bez odlaganja, u ime i za raun investitora, podnosi organu
nadlenom za poslove zatite od poara zahtev za davanje saglasnosti na projekat za izvoenje.
Organ nadlean za poslove zatite od poara, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahteva nadlenom
organu, odnosno 30 dana u sluaju da se radi o objektu iz lana 133. ZPI, odluuje o zahtevu i pismeni
otpravak odluke, sa obavetenjem o visini naknade trokova izdavanja saglasnosti, dostavlja nadlenom organu, koji ga dostavlja investitoru po dostavljanju dokaza o uplati.
100
IX IZVOENJE RADOVA
101
POSTUPAK
Prijave radova
Popunjen obrazac
zahteva kroz CIS
Saglasnost na studiju o
proceni uticaja na S ili
odluka da njena izrada
nije potrebna
Dokumentacija neophodna
za prijavu radova
Dokaz za linijske
infrastrukturne
objekte u sluaju
eksproprijacije
NE
ROK: bez
odlaganja
DA
Nadleni organ proverava
da li je uz prijavu podneto
odgovarajue sredstvo
obezbeenja za plaanje
doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita, ako
je predvieno plaanje na
rate
ROK: 5
radnih dana
DA
102
NE
IX IZVOENJE RADOVA
103
104
IX IZVOENJE RADOVA
U posebnim sluajevima najjednostavnijih objekata i radova iz lana 2. PJO, ako investitor obavlja poslove izvoaa radova, na njega se ne primenjuju odredbe ZPI u pogledu uslova i obaveza koje mora ispunjavati izvoa radova, osim to ima obavezu da obezbedi preventivne mere za bezbedan i zdrav rad, u
skladu sa zakonom, kao i da podnese organu koji je izdao graevinsku dozvolu izjavu o zavretku izrade
temelja i o zavretku objekta u konstruktivnom smislu.
Koju fazu radova izvoa radova mora obavezno prijaviti nadlenom organu?
Izvoa radova, kroz CIS, obavezno podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu:
Izjavu o zavretku izrade temelja, odmah po zavretku njihove izgradnje, sa geodetskim snimkom
izgraenih temelja, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova;
Izjavu o zavretku objekta u konstruktivnom smislu, odmah po zavretku te faze izgradnje.
Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema predmetnih prijava, obavetava nadlenu graevinsku inspekciju, koja ima obavezu da u roku od tri radna dana izvri inspekcijski nadzor izgraenih temelja, odnosno izgraenog objekta u konstruktivnom smislu i da o rezultatima nadzora obavesti nadleni
organ.
Ukoliko u prijavi izvoa ne dostavi potrebnu dokumentaciju, ili ukoliko podaci iz prijave nisu u skladu sa
graevinskom dozvolom ili reenjem o odobrenju, smatrae se da nije izvrena uredna prijava, a nadleni organ e o tome obavestiti inspekciju.
Ko moe biti odgovorni izvoa radova?
Odgovorni izvoa radova moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena (master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina ili
sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne
strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine za objekte iz stava 5. ovog lana odgovarajue struke, odnosno smera i odgovarajuom licencom za izvoenje radova.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave moe rukovoditi i
lice koje ima zavrene specijalistike strukovne studije, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen
struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
Graenjem jednostavnijih objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave i
izvoenjem odreenih radova moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog
stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom, u sledeim sluajevima:
Objekti spratnosti PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2bruto povrine;
Objekti manje sloenih graevinskih konstrukcija raspona do 12 metara;
Lokalni i nekategorisani putevi i ulice;
105
106
IX IZVOENJE RADOVA
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode se na gradilitima na kojima se izvode radovi za koje je propisana izrada projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, odnosno na kojima se:
Grade objekti za koje je propisano pribavljanje graevinske dozvole;
Izvode radovi na rekonstrukciji za koje je propisano pribavljanje reenja o odobrenju.
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode se od dana poetka izvoenja radova, do dana zavretka
izgradnje objekta, odnosno radova i predaje objekta investitoru.
Voenje knjige inspekcije i graevinskog dnevnika zakljuuje se danom izvrene primopredaje svih
objekata i radova izmeu izvoaa radova i investitora.
Graevinska knjiga se vodi samo ukoliko je to predvieno Ugovorom o izvoenju radova, odnosno ukoliko je predvien nain obrauna koji se vri na osnovu podataka o stvarno izvedenim koliinama radova
koje se odreuju na osnovu graevinske knjige.
U sluaju jednostavnih objekata i radova iz lana 3. PJO odgovorni izvoa radova, odnosno lice koje je
preuzelo njegovu ulogu, nije u obavezi da vodi knjigu inspekcije i graevinski dnevnik.
Koju vrstu osmatranja obavezno obezbeuje odgovorni izvoa radova?
Izvoa radova obavezno obezbeuje osmatranja ponaanja objekta, tla na kome se objekat nalazi i tla u
sadejstvu sa objektom, u toku graenja, u skladu sa odredbama PTP.
Obavezno osmatranje tla poinje pre ili za vreme pripremnih radova, a obavezno osmatranje objekta u
toku izrade temelja, uz uporedo osmatranje klimatskih, hidrolokih, geolokih i drugih faktora u zoni
objekta, u skladu sa predvienim metodama i programom osmatranja.
Odgovorni izvoa radova utvruje predmet i koncepciju osmatranja, program kao i metode i obim
osmatranja tla i objekta.
Za objekte kategorije V i G, kao i u sluaju kada je to tehnikom dokumentacijom predvieno, odgovorni
izvoa obezbeuje izradu projekta osmatranja ponaanja tla i objekta, od strane lica sa odgovarajuom
licencom za projektovanje, odnosno izvoenje geodetskih radova, u skladu sa PTP.
Odgovorni izvoa radova duan je da vodi evidenciju o rezultatima predvienih geodetskih osmatranja
i tome saini izvetaj, koji po zavrenoj izgradnji objekta, ili njegovog dela koji ini tehniko tehnoloku
celinu, dostavlja Komisiji za tehniki pregled.
Uz izvetaj, odgovorni izvoa radova dostavlja i izjavu da su geodetska osmatranja ponaanja tla i
objekta u toku graenja vrena u skladu sa odredbama PTP, propisima i pravilima struke, kao i da su rezultati izvrenih osmatranja u okvirima dozvoljenih graninih vrednosti utvrenih tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je objekat izgraen.
107
U sluaju jednostavnih objekata i radova iz lana 3. PJO odgovorni izvoa radova, odnosno lice koje je
preuzelo njegovu ulogu, nije u obavezi da obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla.
Da li su propisani minimalni garantni rokovi koje izvoa obezbeuje investitoru?
Da, u zavisnosti od vrste objekata, propisani su minimalni garantni rokovi u skladu sa PTP, od 2 do 5
godina, koji ne iskljuuju garantni rok od 10 godina za solidnost gradnje prema zakonu kojim se ureuju
obligacioni odnosi.
108
IX IZVOENJE RADOVA
109
110
X ZAVRNI KORACI
X ZAVRNI KORACI
XA PRIKLJUENJE OBJEKTA
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan (8, 8b, 8d, 160)
Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure (POP), l. 40-41.
Kako se pokree postupak prikljuenja objekta na infrastrukturu?
Postupak za prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokree se podnoenjem zahteva
nadlenom organu, kroz CIS.
Uz zahtev se prilae separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvoenje ako u toku
graenja nije odstupljeno od projekta za izvoenje, sa tehnikim opisom i grafikim prilozima, kojim se
prikazuje predmetni prikljuak i sinhron plan svih prikljuaka, kao i dokaz o uplati naknade za prikljuenje objekta na odgovarajuu infrastrukturu, ako je ta naknada plaena u iznosu navedenom u lokacijskim uslovima.
Ako investitor eli da naknadu za prikljuenje plati tek nakon prijema konanog obrauna, u skladu sa
separatom iz projekta izvedenog objekta, potrebno je da to posebno navede u zahtevu.
Nadleni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva, upuuje taj zahtev imaocu javnih
ovlaenja da izvri prikljuenje.
Kako postupaju imaoci javnih ovlaenja po zahtevu za prikljuenje objekta na infrastrukturu?
Ako je objekat izveden u skladu sa graevinskom dozvolom i projektom za izvoenje i ako je uz zahtev
dostavljen dokaz o uplati naknade za prikljuenje u iznosu utvrenom u lokacijskim uslovima, imalac
javnih ovlaenja je duan da izvri prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome
obavesti nadleni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva za prikljuenje, uz dostavu fakture u
skladu sa konanim obraunom naknade za prikljuenje.
Ako iznos naknade za prikljuenje objekta na infrastrukturu nije naveden u uslovima za projektovanje i
prikljuenje tog objekta, imalac javnih ovlaenja prikljuuje objekt na infrastrukturu u roku od 15 dana
od dana prijema zahteva, bez obzira da li je konaan obraun naknade za prikljuenje objekta u meuvremenu dostavljen investitoru i da li je plaanje po tom obraunu izvreno.
111
Ako je investitor u zahtevu naveo da e plaanje naknade izvriti tek nakon to mu se dostavi konaan
obraun naknade za prikljuenje objekta na odgovarajuu infrastrukturu, rok od 15 dana za prikljuenje
poinje da tee narednog dana od dostavljanja dokaza o uplati te naknade kroz CIS.
Ako je lokacijskim uslovima predvieno ispunjenje dodatnih uslova za prikljuenje tog objekta na infrastrukturu, prikljuenje e se izvriti ako su ispunjeni ti uslovi.
Na primer, ukoliko je u lokacijskim uslovima bilo predvieno da je neophodno izgraditi nedostajuu infrastrukturu ili izmestiti postojeu, na primer izgraditi javnu saobraajnicu sa kanalizacionom, vodovodnom i toplovodnom mreom, na koju je prema urbanistikom planu predvieno prikljuenje objekta,
investitor je kao uslov za izdavanje graevinske dozvole morao zakljuiti ugovor u vezi sa dodatnim
pripremanjem i opremanjem zemljita.
Da bi se predmetni objekat prikljuio, neophodno je da ta infrastruktura bude izgraena pre samog prikljuenja
objekta, u svemu u skladu sa ZPI, odnosno za nju mora biti sproveden celokupan proces projektovanja, pribavljanja dozvola i saglasnosti i izgradnje zakljuno sa pribavljanjem upotrebne dozvole, to se moe realizovati i
uporedo sa projektovanjem, pribavljanjem dozvola i saglasnosti i izgradnjom objekta koji se prikljuuje.
112
X ZAVRNI KORACI
ta sadri projekat izvedenog objekta ukoliko NIJE dolo do odstupanja od projekta za izvoenje?
U sluaju da prilikom graenja objekta, odnosno izvoenja radova, nije dolo do odstupanja od projekta
za izvoenje, investitor, vrilac strunog nadzora i izvoa radova overavaju, peatom i potpisom odgovornog lica, naslovne strane delova projekta za izvoenje, ime se potvruje da je izvedeno stanje jednako projektovanom stanju, a projekat za izvoenje se smatra projektom izvedenog objekta.
U tom sluaju se ne izrauje glavna sveska projekta izvedenog objekta, ve se glavnoj svesci projekta za
izvoenje prilae izjava investitora, vrioca strunog nadzora i izvoaa radova, kojom se potvruje da je
izvedeno stanje jednako projektovanom stanju, data u Prilogu 7 PTD.
ta sadri projekat izvedenog objekta ukoliko JESTE dolo do odstupanja od projekta za izvoenje?
U sluaju da je prilikom graenja objekta, odnosno izvoenja radova, dolo do odstupanja od projekta za
izvoenje, koje nisu u suprotnosti sa lokacijskim uslovima i graevinskom dozvolom, projekti, odnosno
delovi projekta izvedenog objekta se izrauje kao novi, ili kao dopunjeni projekat za izvoenje, sa izmenama ili dopunama do kojih je dolo tokom graenja.
Iz projekata izvedenog objekta se moraju jasno videti sva eventualna odstupanja izvedenih radova od
projekta za izvoenje.
U tom sluaju se izrauje se glavna sveska projekta izvedenog objekta koja, osim sadraja iz glavne
sveske projekta za izvoenje, sadri i detaljan opis svih nastalih izmena tokom graenja objekta.
Glavnoj svesci projekta izvedenog objekta se obavezno prilae i:
Obrazloenje usklaenosti izvedenog objekta sa izdatom graevinskom dozvolom;
Opis eventualnih odstupanja izvedenog objekta u odnosu na projekat za graevinsku dozvolu, koji
sadri i navode listova pojedinih delova projekta gde su te izmene vidljive, ukoliko ova odstupanja
ne predstavljaju izmene koje iziskuju izmenu graevinske dozvole.
Da li se projekat izvedenog objekta moe izraivati u fazama?
Projekat izvedenog objekta se moe izraivati fazama, odnosno delovima, koji odgovaraju fazama, odnosno delovima objekta koji u skladu sa tehnikom dokumentacijom ili prema miljenju komisije za
tehniki pregled predstavljaju tehniko-tehnoloke celine i mogu se kao takvi samostalno koristiti, za
koje se utvruje podobnost za upotrebu, odnosno izdaje upotrebna dozvola.
Da li je projekat izvedenog objekta predmet posebnih saglasnosti?
Ne. Ukoliko izmene u toku graenja utiu na mere zatite od poara, a nastale su nakon pribavljanja saglasnosti u pogledu mera zatite od poara na projekat za izvoenje, neophodno je pribaviti saglasnost
na izmene projekta za izvoenje, pa tek nakon toga pristupiti kompletiranju projekta izvedenog objekta.
113
XC TEHNIKI PREGLED
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan 124.
Pravilnik o sadrini i nainu vrenja tehnikog pregleda objekta, sastavu komisije, sadrini predloga komisije o utvrivanju podobnosti objekta za upotrebu, osmatranju tla i
objekta u toku graenja i upotrebe i minimalnim garantnim rokovima za pojedine vrste
objekata (PTP)
Pravilnik o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe zakona o planiranju i
izgradnji (PJO)
114
X ZAVRNI KORACI
115
U sluaju kada su za objekat, fazu ili deo objekta utvrene posebne mere zatite od poara, lan komisije koji utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite od poara je i lice odreeno
u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje zatita od poara (ZZP), i to:
Lice koje poseduje odgovarajuu licencu prema propisima iz oblasti zatite od poara, za sve
objekte navedene u lanu 33. ZZP, osim za objekte navedene u lanu 36. ZZP;
Lice sa licencom zaposleno u organu dravne uprave nadlenom za poslove zatite od poara
ovlaeno za donoenje reenja u delokrugu rada, za sve objekte navedene u lanu 34. i 36. ZZP.
U sluaju kada je za objekat, fazu ili deo objekta utvrena obaveza procene uticaja na ivotnu sredinu,
lan komisije koji utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom o
proceni uticaja na ivotnu sredinu je i lice koje je struno iz oblasti koja je predmet studije, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu (ZPUS).
Kako se imenuje komisija za tehniki pregled?
lanove komisije, kao i predsednika komisije, odlukom imenuje:
Ovlaeno lice privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica, kome je investitor poverio vrenje tehnikog pregleda;
Investitor, ukoliko su lanovi i predsednik komisije fizika lica.
Investitor sa lanovima komisije, odnosno privrednim drutvom ili drugim pravnim licem, zakljuuje
ugovor, iji sastavni deo je odluka o imenovanju.
Imenovanje lana komisije koje utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom
o proceni uticaja na ivotnu sredinu vri u skladu sa zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu.
Imenovanje lana Komisije koje utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite
od poara, ukoliko je to lice zaposleno u organu nadlenom za poslove zatite od poara, vri se na
osnovu akta o imenovanju donetog od strane tog nadlenog organa.
Kada se moe vriti probni rad?
Komisija za tehniki pregled moe da odobri putanje objekta u probni rad ako se, radi utvrivanja podobnosti objekta za upotrebu, moraju vriti prethodna ispitivanja i provera instalacija, ureaja, postrojenja, stabilnosti ili bezbednosti objekta, ureaja i postrojenja za zatitu ivotne sredine, ureaja za zatitu
od poara ili druga ispitivanja, ili ako je to predvieno tehnikom dokumentacijom, odnosno graevinskom dozvolom ili reenjem o odobrenju izvoenja radova.
Putanje u probni rad moe se vriti i za faze, odnosno delove objekta koji predstavljaju tehniko-tehnoloke celine i mogu se kao takvi samostalno koristiti.
Probni rad moe trajati najdue godinu dana.
116
X ZAVRNI KORACI
117
DOKUMENTACIJA
ZA TEHNIKI PREGLED
Graevinska dozvola, odnosno reenje o odobrenju izvoenja radova
Projekat za graevinsku dozvolu, odnosno idejni projekat ukoliko je za
objekat ili za izvoenje radova izdato reenje o odobrenju izvoenja radova
Projekat izvedenog objekta ili projekat za izvoenje potvren i overen od
strane investitora, lica koje vri struni nadzor i izvoaa radova da je izvedeno stanje jednako projektovanom stanju
Pojedinani sertifikati kojima se dokazuje kvalitet ugraenog materijala i
opreme (deklaracije proizvoaa), odnosno izvrenih radova (probne kocke,
provere kvaliteta nasutih podloga, izvetaji o ispitivanju instalacija i opreme
i dr.)
Posebni sertifikati koje izdaju specijalizovane ovlaene institucije, a odnose se na ispravnost odgovarajuih sistema instalacija i opreme (liftovi, uzemljenje instalacija, emisija buke i dr.)
Izvetaj o izvrenim geodetskim osmatranjima, sa izjavom odgovornog
izvoaa radova, u skladu sa PTP
Saglasnost organa nadlenog za poslove zatite od poara na projekat za
izvoenje, ako se radi o objektu za koji se utvruju posebne mere zatite od
poara, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara
Saglasnost nadlenog organa na studiju o proceni uticaja na ivotnu sredinu, ukoliko je utvrena obaveza pribavljanja saglasnosti na procenu uticaja,
u skladu sa zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu
Elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta
Elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije
Sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana
obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima
Graevinski dnevnik i druga gradilina dokumentacija koja je, u pojedinim
sluajevima, predviena ugovorom o graenju, kao i knjiga inspekcije
118
X ZAVRNI KORACI
SADRINA ZAPISNIKA
O TEHNIKOM PREGLEDU
Datum obrazovanja komisije
Imena lanova i predsednika komisije, kao i odluka o njihovom imenovanju
Naziv investitora i izvoaa radova i imena njihovih predstavnika koji su
uestvovali u radu komisije, kao i imena drugih lica koja su uestvovala u
radu komisije ili prisustvovala njenom radu
Mesto, vreme i nain rada komisije
Predmet tehnikog pregleda
Spisak dokumentacije stavljene na raspolaganje komisiji
Opis izmena do kojih je dolo tokom izvoenja radova, odnosno izgradnje
objekta, ukoliko postoje, u odnosu na graevinsku dozvolu, odnosno projekat za izvoenje
Osnovni podaci o prikljucima objekta na infrastrukturu
Podaci o specifikaciji posebnih delova objekta, ako postoje (njihovo oznaenje, poloaj u objektu i povrina)
Konana obraunata vrednost izvedenih radova
Konstatacija da je objekat izveden skladu sa graevinskom dozvolom, odnosno reenjem o odobrenju izvoenja radova, prema projektu za izvoenje, odnosno projektu izvedenog objekta ili njihovim delovima ukoliko se
vri tehniki pregled faze ili dela objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti
Konstatacija da je objekat, faza ili deo objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti, podoban za
upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite od poara, ukoliko su za
objekat utvrene posebne mere zatite od poara
Konstatacija da je objekat, faza ili deo objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti, podoban za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom o proceni uticaja
na ivotnu sredinu, ukoliko je za objekat utvrena obaveza izrade studije o
proceni uticaja na ivotnu sredinu
Miljenje i predlozi komisije, kao i izdvojena miljenja pojedinih lanova komisije, ukoliko postoje
Potvrda o odobrenju za putanje u probni rad, ukoliko je komisija, radi utvrivanja podobnosti objekta, faze ili dela objekta, za upotrebu, utvrdila potrebu vrenja probnog rada
ZAPISNIK O
TEHNIKOM
PREGLEDU
POTVRDA O
PODOBNOSTI
ZA UPOTREBU
IZVETAJ O
TEHNIKOM
PREGLEDU
119
120
X ZAVRNI KORACI
121
Podnosilac zahteva moe samo jednom iskoristiti pravo da otkloni sve utvrene nedostatke i podnese
nov, usaglaeni zahtev, bez obaveze ponovnog dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je odbaen i ponovnog plaanja takse i naknade, i to u roku od 10 dana od prijema zakljuka o odbacivanju, a
najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadlenog organa.
Da li se na zakljuak o odbacivanju zahteva moe aliti?
Protiv zakljuka o odbacivanju zahteva moe se izjaviti:
Prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, preko nadlenog organa, u roku od 3
dana od dana dostavljanja;
Prigovor Vladi Republike Srbije, odnosno izvrnom veu autonomne pokrajine, ukoliko je zakljuak o odbacivanju zahteva donelo ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva,
odnosno nadleni organ autonomne pokrajine.
Ko podnosi zahtev za upis prava svojine?
Organ koji je izdao upotrebnu dozvolu. Nadleni organ, po slubenoj dunosti, u roku od pet radnih dana
po pravnosnanosti izdate upotrebne dozvole, dostavlja nadlenoj slubi za katastar kroz CIS:
Upotrebnu dozvolu;
Elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta;
Elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Po dostavljanju upotrebne dozvole, sluba za katastar, po slubenoj dunosti:
Donosi reenje o kunom broju (ako se upotrebna dozvola odnosi na novoizgraeni objekat) i
reenje kojim vri upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, u roku od
sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole;
Dostavlja investitoru i nadlenom organu uprave doneta reenja o kunom broju i upisanom pravu
svojine, bez odlaganja;
Vri upis u katastar vodova, u roku od 30 dana od dostavljanja upotrebne dozvole.
122
X ZAVRNI KORACI
POSTUPAK
izdavanja upotrebne dozvole
Propisana dokumentacija
Popunjen obrazac
zahteva kroz CIS
Zahtev za izdavanje
upotrebne dozvole
Nadleni organ
ustanovljava da li su
ispunjeni formalni uslovi
ROK: 5
radnih dana
DA
NE
ROK: 5
radnih dana
Nadleni organ donosi
zakljuak kojim se zahtev
odbacuje
ROK za prigovor: 3 dana
123
POSTUPAK
upisa prava svojine objekta nakon
izdavanja upotrebne dozvole
Nadleni organ po
slubenoj slubenoj
dunosti vri dostavljanje
Katastru dostavlja:
Upotrebnu dozvolu
Elaborat geodetskih radova za objekat
Elaborat geodetskih radova
za podzemne instalacije
Investitoru
F
inansijeru
G
raevinskoj inspekciji
Imaocima javnih ovlaenja
124
XI PRILOZI
XI PRILOZI
XIA SPISAK RELEVANTNIH PROPISA
2016. godina
Pravilnik o katastarskom premeru i katastru nepokretnosti (Sl. glasnik RS, br. 7/2016)
2015. godina
Zakon o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr, 64/2010 - odluka US, 24/2011,
121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)
1. Pravilnik o izgledu, sadrini i mestu postavljanja gradiline table (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
2. Pravilnik o klasifikaciji objekata (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
3. Pravilnik o legitimaciji i opremi urbanistikog i graevinskog inspektora (Sl. glasnik RS, br.
30/2015)
4. Pravilnik o nainu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se
dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom (Sl. glasnik RS, br. 113/2015)
5. Pravilnik o nainu zatvaranja i obeleavanju zatvorenog gradilita (Sl. glasnik RS, br.
22/2015)
6. Pravilnik o nainu i postupku za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko-arhitektonskog konkursa (Sl. glasnik RS, br. 31/2015)
7. Pravilnik o nainu, postupku i sadrini podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i o uslovima za oduzimanje tih licenci (Sl. glasnik RS, br. 24/2015)
8. Pravilnik o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 85/2015)
9. Pravilnik o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
10. Pravilnik o polaganju strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, izrade
tehnike dokumentacije, graenja i energetske efikasnosti i o izdavanju i oduzimanju licence
za odgovornog urbanistu, projektanta, izvoaa radova i odgovornog planera (Sl. glasnik RS,
br. 27/2015 i 92/2015)
11. Pravilnik o postupku donoenja i sadrini programa uklanjanja objekata (Sl. glasnik RS, br.
27/2015)
12. Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glasnik
125
126
XI PRILOZI
32. Uredba o uslovima, nainu i postupku pod kojima se graevinsko zemljite u javnoj svojini
moe otuiti ili dati u zakup po ceni manjoj od trine cene, odnosno zakupnine ili bez naknade, kao i uslove, nain i postupak razmene nepokretnosti (Sl. glasnik RS, br. 61/2015 i
88/2015)
2014
33. Pravilnik o kvalitetu cementa (Sl. glasnik RS, br. 34/2013 i 44/2014)
34. Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za ventilaciju ili klimatizaciju (Sl. list SFRJ, br.
38/89 i Sl. glasnik RS, br. 118/2014)
35. Pravilnik o utvrivanju visine trokova strune kontrole tehnike dokumentacije (Sl. glasnik
RS, br. 137/2014)
2013
36. Pravilnik o sadrini i nainu izdavanja graevinske dozvole (Sl. glasnik RS, br. 93/2011 i
103/2013 - odluka US)
2012
37. Pravilnik o metodologiji i proceduri realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju (Sl.
glasnik RS, br. 1/2012)
38. Pravilnik o nainu rada, postupku, sastavu, nainu izbora i razreenja sudija Suda asti Inenjerske komore Srbije (Sl. glasnik RS, br. 16/2012)
39. Pravilnik o sadrini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti (Sl. glasnik RS, br. 1/2012)
40. Pravilnik o uslovima, sadrini i nainu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada
(Sl. glasnik RS, br. 69/2012)
2011
41. Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada (Sl. glasnik RS, br. 61/2011)
42. Uredba o utvrivanju programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije od 2010. do
2020. godine, za period od 2011. do 2015. godine (Sl. glasnik RS, br. 102/2011)
2010
43. Pravilnik o sadrini informacije o lokaciji i o sadrini lokacijske dozvole (Sl. glasnik RS, br.
3/2010)
44. Pravilnik o uslovima, nainu voenja i pristupa, kao i o sadrini registra investitora (Sl. glasnik
RS, br. 55/2010)
127
2009
45. Uredba o utvrivanju prostornog plana podruja infrastrukturnog koridora Ni - granica Bugarske (Sl. glasnik RS, br. 86/2009)
46. Uredba o utvrivanju prostornog plana podruja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik (Sl. glasnik RS, br. 95/2009)
Zakon o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu uz naknadu (Sl. glasnik RS, br. 64/2015)
Zakon o energetici (Sl. glasnik RS 145/2014)
Pravilnik o energetskoj dozvoli (Sl. glasnik RS, br. 15/2015)
Uredba o uslovima isporuke i snabdevanja elektrinom energijom (Sl. glasnik RS, br. 63/2013)
Zakon o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 135/2004 i 88/2010)
Uredba o utvrivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje
se moe zahtevati procena uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 114/2008)
Zakon o zatiti od poara (Sl. glasnik RS, br.111/2009i20/2015)
Pravilnik o nainu izrade i sadraju Plana zatite od poara autonomne pokrajine, jedinice lokalne
samouprave i subjekata razvrstanih u prvu i drugu kategoriju (Sl. glasnik RS, br. 73/2010)
Uredba o razvrstavanju objekta, delatnosti i zemljita u kategorije ugroenosti od poara (Sl. glasnik RS, br. 76/2010)
Pravilnik o organizovanju zatite od poara prema kategoriji ugroenosti od poara (Sl. glasnik
RS, br. 92/2011)
Strategija zatite od poara za period 2012-2017. Godine (Sl. glasnik RS, br. 21/2012)
Zakon o zatiti ivotne sredine (Sl. glasnik RS, br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 - dr. zakon, 72/2009 dr. zakon i 43/2011 - odluka US)
Uredba o odreivanju aktivnosti ije obavljanje utie na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br.
109/2009 i 8/2010)
Pravilnik o postupku obavetavanja, odnosno razmene podataka o seveso postrojenju, odnosno
kompleksu ije aktivnosti mogu dovesti do nastanka hemijskog udesa sa prekograninim efektima (Sl. glasnik RS, br. 26/2013)
Zakon o javnim putevima (Sl. glasnik RS, br. 101/2005, 123/2007, 101/2011, 93/2012 i 104/2013)
Uredba o kategorizaciji dravnih puteva (Sl. glasnik RS, br. 105/2013, 119/2013 i 93/2015)
Pravilnik o osnovnim uslovima koje tunel na javnom putu mora da ispunjava sa gledita bezbednosti saobraaja i podobnosti puta za odvijanje saobraaja (Sl. glasnik RS, br. 121/2012)
Zakon o vodama (Sl. glasnik RS, br.30/2010i93/2012)
128
XI PRILOZI
129
130
XI PRILOZI
Radnja
Nadlenost
Rok
Organ uprave
Organ uprave
Imalac javnih
ovlaenja
Imalac javnih
ovlaenja
Organ uprave
Organ uprave
Imalac javnih
ovlaenja
Nadleni organ
Bez odlaganja
131
Radnja
Nadlenost
Rok
30 kalendarskih dana od dana
prijema zahteva za objekte iz l.
133.
Imalac javnih
ovlaenja
Nadleni organ
i imalac javnih
ovlaenja
Organ uprave
Imalac javnih
ovlaenja
Registrator
Registrator
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
bez odlaganja
Potvrda prijema prijave radova
132
Organ uprave
XI PRILOZI
Radnja
Nadlenost
Rok
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Informacija o lokaciji
Organ uprave
Imaoci javnih
ovlaenja
Podnosilac
zahteva
Investitor
Organ uprave
3 kalendarska dana
Komisija za
planove
Organ uprave
Organ uprave
133
Radnja
Nadlenost
Rok
Organ jedinice
lokalne
samouprave
nadlean
za poslove
urbanizma
10 kalendarskih dana
Organ nadlean
za donoenje
planskog
dokumenta
Organ nadlean
za poslove
dravnog
premera i
katastra
60 kalendarskih dana
Organ nadlean
za donoenje
plana
15 kalendarskih dana
Komisija za
komasaciju
Organ nadlean
za poslove
urbanizma
Komisija za
komasaciju
Odluka o prigovoru
Komisija za
komasaciju
Reviziona
komisija
Organ uprave
Organ uprave
134
XI PRILOZI
Radnja
Nadlenost
Rok
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Organ uprave
Graevinska
inspekcija
Organ nadlean
za poslove
zatite od
poara
Organ uprave
Organ uprave
135
Radnja
Nadlenost
Rok
Organ nadlean
za poslove
dravnog
premera i
katastra
Organ nadlean
za poslove
dravnog
premera i
katastra
Organ nadlean
za poslove
dravnog
premera i
katastra
30 dana od dostavljanja
upotrebne dozvole
Organ uprave
Jedinica lokalne
samouprave
8 kalendarskih dana od
dana dostavljanja uredne
dokumentacije
Urbanistiki
inspektor
Graevinski
inspektor
60 kalendarskih dana
Graevinski
inspektor
30 do 90 kalendarskih dana
Graevinski
inspektor
30 kalendarskih dana
136
XI PRILOZI
Radnja
Nadlenost
Rok
Optina/grad
Jedinice lokalne
samouprave
Centralna
evidencija
objedinjenih
procedura
2 radna dana
Registrator
registra
objedinjenih
procedura
137
Redni
broj
Akt
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
Reenje o ispunjenosti
uslova za izdavanje
sertifikata o energetskim
svojstvima objekta
Tuba Upravni
spor
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 4.
stav 7.
Prigovor
Nadleno
optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
lokacijskih
uslova
lan 56.
stav 2.
Prigovor
Vlada Republike
Srbije
3 dana od dana
dostavljanja
lokacijskih
uslova
lan 56.
stav 2.
Prigovor
Optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
obavetenja
lan 63.
stav 7.
Prigovor
Optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
obavetenja
lan 65.
stav 6
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
15 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 66.
stav 5. i
lan 67.
stav 3.
Prigovor
Optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
obavetenja
lan 70.
stav 8.
Lokacijski uslovi
Obavetenje o potvrivanju
tj. odbijanju potvrivanja
urbanistikog projekta
Obavetenje da projekat
preparcelacije, odnosno
parcelacije nije uraen
u skladu sa vaeim
planskim dokumentom,
odnosno podzakonskim
aktom kojim se utvruju
opta pravila parcelacije,
regulacije i izgradnje
Reenje o formiranju
katastarske parcele
Obavetenje da nema
urbanistikih uslova
za izradu projekta
preparcelacije, odnosno
parcelacije
138
XI PRILOZI
Redni
broj
Akt
Reenje o utvrivanju
zemljita za redovnu
upotrebu i formiranju
graevinske parcele
Predloena reenja iz
projekta komasacije
10
Reenje o urbanoj
komasaciji
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
15 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 70.
stav 12.
Prigovor
Komisija za
komasaciju
30 dana od dana
isteka roka za
javni uvid
lan 108.
stav. 7.
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
urbanizma
15 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 108.
stav 11.
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 136.
stav 3.
11
Reenje o graevinskoj
dozvoli
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
12
Reenje o graevinskoj
dozvoli - za objekte za koje
graevinsku dozvolu izdaje
ministarstvo nadleno za
poslove graevinarstva
Tuba Upravni
spor
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 136.
stav .4
13
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 141.
stav. 12.
14
Tuba Upravni
spor
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 141.
stav. 12.
15
Reenje o odobrenju
izvoenja radova na
objektima iz lana 2. taka
24) i 24a)
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 145.
stav 6.
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 158.
stav. 8.
16
Reenje o upotrebnoj
dozvoli
139
Redni
broj
Akt
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
17
Reenje o upotrebnoj
dozvoli - kada reenje
donosi ministarstvo
nadleno za poslove
graevinarstva, odnosno
nadleni organ autonomne
pokrajne
Tuba Upravni
spor
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 158.
stav 9.
18
Reenje kojim se
dozvoljava uklanjanje
objekta - kada je donosilac
organ jedinice lokalne
samouprave
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
15 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 168.
stav 4.
19
Reenje kojim se
dozvoljava uklanjanje
objekta - kada je donosilac
reenja ministarstvo
odnosno nadleni organ
autonomne pokrajne
Tuba Upravni
spor
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 168.
stav. 5
20
Reenje republikog
graevinskog inspektora
alba
Vlada Republike
Srbije
15 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 184.
stav 1.
Prigovor
Nadleni izvrni
organ grada
8 dana od dana
Beograda,
dostavljanja
autonomne
reenja
pokrajne,
odnosno Vlada RS
lan 184.
stav 3.
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 184.
stav 5.
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 184.
stav. 6.
21
Reenje urbanistikog
inspektora
22
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
23
alba
Autonomna
pokrajina
140
XI PRILOZI
Redni
broj
Akt
24
25
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
lokacijskih uslova -
26
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
lokacijskih uslova kada
je zakljuak donelo
ministarstvo nadleno
za poslove urbanizma i
graevinarstva, odnosno
nadleni organ autonomne
pokrajine
27
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
graevinske dozvole usled
neispunjenja formalnih
uslova
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
alba
Grad Beograd
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 184.
stav. 6.
Prigovor
Nadleno
optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 8.
Stav 4.
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 8.
Stav 5.
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 18.
Stav 2.
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 18.
Stav 3.
Prigovor
Prigovor
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
graevinske dozvole usled
neispunjenja formalnih
uslova 28
Prigovor
Vlada, odnosno
izvrni organ
autonomne
pokrajine
Nadleno
optinsko,
odnosno gradsko
vee
Vlada, odnosno
izvrni organ
autonomne
pokrajine
141
Redni
broj
Akt
29
Reenje o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon)
30
Reenje o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon) - kada je donosilac
reenja ministarstvo
odnosno nadleni organ
autonomne pokrajne
31
Reenje o odbijanju
zahteva za izdavanje
reenja o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon)
32
Reenje o odbijanju
zahteva za izdavanje
reenja o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon) - kada je donosilac
reenja ministarstvo
odnosno nadleni organ
autonomne pokrajne
33
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
reenja o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon)
34
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
reenja o odobrenju
izvoenja radova ( l. 145.
Zakon)- kada je zakljuak
donelo ministarstvo
odnosno nadleni organ
autonomne pokrajne
142
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
alba
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 29.
Stav 8.
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 29.
Stav 8.
Ministarstvo
nadleno
za poslove
graevinarstva
8 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 29.
Stav 8.
Upravni sud
30 dana od dana
dostavljanja
reenja
lan 29.
Stav 8.
Nadleno
optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 29.
Stav 10.
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 29.
Stav 11.
TubaUpravni
spor
alba
TubaUpravni
spor
Prigovor
Prigovor
Vlada, odnosno
izvrni organ
autonomne
pokrajine
XI PRILOZI
Redni
broj
Akt
35
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
upotrebne dozvole usled
neispunjenja formalnih
uslova
Pravni
lek
Organ nadlean
za odluivanje
Rok
lan ZPI
Prigovor
Nadleno
optinsko,
odnosno gradsko
vee
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 44.
Stav 2.
Prigovor
Vlada, odnosno
izvrni organ
autonomne
pokrajine
3 dana od dana
dostavljanja
zakljuka
lan 44.
Stav 3.
Zakljuak o odbacivanju
zahteva za izdavanje
upotrebne dozvole usled
neispunjenja formalnih
uslova 36
143
Za vie informacija, upuujemo vas na zvanine Internet stranice jedinice lokalne samouprave na kojoj
se nalazi parcela, koje esto imaju sopstvene vodie, odnosno posebne delove sajta, posveene izdavanju dozvola u oblasti gradnje sa korisnim informacijama: adresama i brojevima telefona, iznosima taksi
i naknada, brojevima uplatnih rauna i sl.
144