Posjetite nas na www.minber.

ba

SAETAK PRAVNIH PROPISA O KURBANU

Uvod
S obzirom da se kurban kolje samo jedno godinje, pohvalno je da se ovjek,
musliman, prije nego to nastupe dani klanja kurbana, podsjeti na osnovne
pravne propise koji se vezuju za kurban, kako bi ovaj ibadet izvrio na ispravan
nain. Imajui u vidu da je poglavlje o kurbanu izuzetno opirno i da su u vezi s
njim islamski uenjaci zauzeli razliite stavove, spomenut emo u to kraim
crtama osnovne propise o kurbanu koje bi trebao poznavati svaki musliman.
Jedna od opirnijih studija o kurbanu jeste knjiga dr. Hussamudina ibn Musa
Afaneta u kojoj nije izostavio skoro nijedno pitanje o ovoj tematici, a koja e
biti osnova ovog saetka u kojem e biti pojanjeni, na vrlo jednostavan i
prijemiv nain, osnovni propisi o kurbanu.

Definicija kurbana
Islamski pravnici u svojim fikhskim djelima spomenuli su mnoge definicije
kurbana, a jedna od najadekvatnijih definicija kurbana jeste: ''Kurban je
ivotinja koja se rtvuje u danima Kurbanskog bajrama s ciljem pribliavanja
Uzvienom Allahu, uz ispunjenje odgovarajuih uvjeta.''
Propisanost i vrijednost klanja kurbana
Na propisanost ovog ibadeta u islamu ukazuju argumenti iz Kur'ana, sunneta
Allahovog Poslanika i konsenzusa islamskih uenjaka.

Dokazi iz Kur'ana:
Na propisanost kurbana ukazuju rijei Uzvienog: ''Zato se Gospodaru svome
moli i kurban kolji. (Kevser, 2.)
Dokazi iz sunneta:
Sunnet Allahovog Poslanika prepun je argumenata koji ukazuju na propisanost
ovog ibadeta.
1

Posjetite nas na www.minber.ba

Dvije su vrste hadisa koji ukazuju na propisanost klanja kurbana: rijei

Allahovog Poslanika i njegova praksa. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao:
''Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, pa kada je zavrio
hutbu, siao je sa minbera, i doveden mu je ovan kojeg je svojom rukom zaklao
govorei: 'Bismillahi (u ime Allaha,) Allahu ekber (Allah je najvei), ovo je od
mene i od onih iz moga ummeta koji nisu zaklali.''' (Tirmizi, njegovu
vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani)
to se tie hadisa u govornoj formi, njih je takoer izuzetno mnogo. Jedan od
njih je hadis Dunduba ibn Sufjana, r.a., u kojem navodi: ''Prisustvovao sam
Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije
zavretka namaza, te je kazao: ''Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, ili
prije nego to klanjamo, neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisu zaklali, neka
zakolju sa bismilom.'' (Buharija i Muslim)
Veina uenjaka zauzela je jednoglasan stav u vezi sa klanjem kurbana i smatra
da je klanje kurbana validan i propisan ibadet u islamu.
Vrijednost klanja kurbana
Mnogo je hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana.
Prije svega, prakticiranjem ovog ibadeta potvrujemo slijeenje ustaljene prakse
Allahovog Poslanika, pokoravamo se naredbama koje su spomenute u vie
hadisa, kao i naredbi Uzvienog Allaha koja je spomenuta u suri Kevser.
Meutim, iako bi prethodno navedeno svakako trebalo da bude vie nego
dovoljna motivacija ovjeku, muslimanu, da se odlui na prakticiranje ovog
ibadeta, mnogi postavljaju pitanje: Da li za klanje kurbana postoji neka posebna
nagrada koja je spomenuta u vjerodostojnim hadisima?
Neki uenjaci kazali su da ne postoji vjerodostojan argument koji ukazuje na
posebnu vrijednost (nagradu) klanja kurbana. Kazao je Ibn El-Arabi (pravnik
malikijske pravne kole): ''Ne postoji vjerodostojan hadis o vrijednosti klanja
kurbana. Ljudi o tome prenose udne stvari koje nisu vjerodostojne, kao rijei:
'Kurbani e nositi ljude u Dennet (preko Sirat uprije).''' (Ovaj hadis je ejh
Albani ocijenio veoma slabim daif didden.)
Postoje i mnogi drugi hadisi koji su apokrifni (izmiljeni) ili daif (slabi), i ne
mogu se zbog svoje slabosti koristiti kao erijatski dokazi koji govore o
vrijednosti klanja kurbana, a koji su, naalost, nerijetko mnogo raireniji i
poznatiji meu muslimanima od vjerodostojnih hadisa. Naprimjer, nisu
vjerodostojni hadisi da e vlasnik kurbana za svaku dlaku kurbana imati dobro
djelo, da nagrada za krv kurbana bude upisana prije nego to krv padne na
zemlju, da je to najbolje djelo koje ovjek moe uiniti prvog dana Kurbanbajrama i dr.
2

Posjetite nas na www.minber.ba

Rezime: Nepostojanje kur'anskih ajeta i vjerodostojnih hadisa koji eksplicitno

govore o vrijednosti klanja kurbana ne znai da to djelo nije vrijedno. Klanje
kurbana je propisan ibadet u naoj vjeri islamu, a svako injenje ibadeta je dobro
djelo za koje e ovjek biti nagraen ako ga uini u ime Allaha. A ako na to
pridodamo i injenicu da je bilo hadiskih uenjaka koji su neke hadise o
vrijednosti klanja kurbana smatrali dobrim (hasen), to ovjeka dodatno motivira
da se prikljui velikoj koloni vjernika koji iskazuju svoju pokornost Uzvienom
Stvoritelju koljui kurbane u danima Bajrama.
Mudrosti propisivanja klanja kurbana prinoenja rtve
Kada ovjek spozna zbog ega je neki ibadet propisan, to ga dodatno motivira
da ustraje u injenju tog ibadeta. Stoga su uenjaci pokuali nabrojati mudrosti
propisivanja klanja kurbana, kao to su sljedee:
1- U tome je oivljavanje sunneta Ibrahima, a.s., a nareeno nam je da
slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao je Uzvieni: ''Poslije smo tebi
objavili: 'Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge
smatrao ravnim!''' (Nahl, 123.) Prakticiranje klanja kurbana je veliki
pokazatelj ovjekove spremnosti na rtvovanje za Allahovu vjeru i
pokornosti Uzvienom Stvoritelju.
2- Klanje kurbana je jedan od naina kako da ovjek podmiri mesom sebe,
svoje komije i one koji su u oskudici. Da je to bio jedan od ciljeva klanja
kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika, ukazuju i mnoge predaje. Enes,
r.a., spomenuo je da je jedan od ashaba zaklao kurban prije bajramnamaza, pravdajui takav postupak rijeima: ''Znao sam da je ovo dan u
kojem se prieljkuje meso, sjetio sam se potrebe svojih komija za mesom,
pa sam poelio da prvi zakoljem kurban.'' (Poslanik ga je ukorio zbog
toga to je zaklao kurban prije klanjanja bajram-namaza, ali nije negirao
razlog koji je spomenuo.)
3- Klanjem kurbana izraava se zahvalnost Allahu na mnotvu blagodati
kojima je obasuo insana. Mnogo je blagodati kojima je Uzvieni Allah
obasuo Svoje robove, a jedan od naina iskazivanja zahvalnosti
Uzvienom Allahu jeste potivanje Njegovih naredbi. U ovom sluaju
potivanje naredbe biva klanjem kurbana, naravno za one koji su to u
mogunosti.

Posjetite nas na www.minber.ba

PROPIS KLANJA KURBANA

Islamski uenjaci po pitanju propisa klanja kurbana imaju dva stava. Veina
islamskih uenjaka smatrala je da je klanje kurbana pritvreni sunnet onima koji
su u mogunosti zaklati ga. Preneseno je da su ovog stava bili: ashabi Ebu Bekr,
r.a., Omer, r.a., Seid ibn Musejjib, Sufjan es-Sevri, Abdullah ibn Mubarek,
Alkame, potom imami Malik, afija i Ahmed, te pravnici hanefijske pravne
kole Ebu Jusuf i Muhammed, kao i pravnici bukvalistike pravne kole Ishak,
Ebu Sevr, Davud i Ibn Hazm, te Ibn Munzir i dr.
Po drugom miljenju klanje kurbana je obaveza onima koji imaju za to
mogunosti, a tog stava bili su: Rabijetu er-Raj, El-Lejs, El-Evzai, imam Malik
kako se navodi u jednoj predaji od njega, zatim imam Ebu Hanife, Zufer, Ebu
Jusuf i Muhammed u jednoj predaji od njih, a ovo miljenje odabrao je i ejhulislam Ibn Tejmijje.
Spomenuti uenjaci naveli su mnoge argumenate koji opravdavaju njihov odabir
jednog od ova dva miljenja. Zbog skuenosti s prostorom spomenut emo samo
neke argumente, kako bismo uvidjeli koliki je znaaj kurbana u islamu, ne
spominjui pritom koja je grupa uenjaka zastupala odreene argumente, niti
emo navoditi kako su na taj argument odgovorili oni koji ne zastupaju to
miljenje.
1. Rijei Uzvienog Allaha: ''Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.''
(Kevser, 2.)
2. Od Ebu Hurejre prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: ''Ko ima
mogunost, pa ne zakolje kurban, neka se ne pribliava naoj musalli
(mjestu klanjanja bajram-namaza).'' (Ibn Made, dobrim hasen smatrao
ga je ejh Albani.)
3. Dundub ibn Sufjan, r.a., kazao je: ''Prisustvovao sam kurbanskom
bajram-namazu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan
prije zavretka namaza, te je kazao: 'Ko zakolje kurban prije bajramnamaza, ili prije nego to klanjamo, neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisu
zaklali, neka zakolju sa bismillom.'' (Buharija i Muslim)
4. Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: ''Kada
nastupi deset dana zul-hiddeta, a neko od vas eli da kolje kurban, neka
ne odstranjuje nita od svoje kose i koe.'' (Muslim i dr.)
Ne elim preferirati ni jedno od ova dva miljenja, ali elim napomenuti da
na vanost kurbana u islamu ukazuje i injenica da je klanje kurbana za
imune osobe u najmanju ruku pritvreni sunnet, a ukoliko imamo na umu da
4

Posjetite nas na www.minber.ba

je nezanemarljiv broj islamskih uenjaka taj ibadet smatrao vadibom

(strogom obavezom), onda naroito moemo shvatiti o koliko se vanom
pitanju ovdje radi.
Rekao je imam afija: ''Klanje kurbana je sunnet koji ne volim da se
izostavlja.''
Mnogo je drugih uenjaka koji su izrekli izjave sline ovoj, tj. da je teko
kazati da je klanje kurban vadib (stroga obaveza), ali da su dokazi toliko
jaki da musliman koji je u mogunosti ne bi trebao da izostavi klanje
kurbana.
Stoga je stav etiri pravne kole, te mnogih drugih mudtehida, bio da je
klanje kurbana prioritetnije nego udjeljivanje sadake u protuvrijednosti
kurbana.
Takoer, veina uenjaka smatrala je propisanim klanje kurbana za sve
kategorije ljudi, bez razlike bili oni kod kue ili na putu, za mukarce i za
ene, te za one koji su na haddu.
KO SE SMATRA IMUNIM
S obzirom da veina uenjaka spominje da je klanje kurbana propisano
onima koji su imuni, namee se pitanje: Ko se, ustvari, smatra imunim?
Po ovom pitanju ne postoje jasni i precizni argumenti, pa su zbog toga
mudtehidi bili primorani da koriste analogiju, odnosno da idtihadom
iznau odgovor na ovo pitanje. Zato emo, ukratko, spomenuti stavove
mezheba, a zatim pokuati ukazati na miljenje koje je najprioritetnije.
Hanefijska pravna kola
Pravnici hanefijske pravne kole uvjetovali su obaveznost klanja kurbana
nekoj osobi time da je bogata, tj. da posjeduje nisab zekata, a to je imetak
koji prelazi preko ovjekovih elementarnih potreba. Svoj stav argumentirali
su sljedeim hadisom: ''Ko ima mogunost, pa ne zakolje kurban, neka se ne
pribliava naoj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).'' (Ibn Made,
dobrim hasenom smatrao ga je ejh Albani)
Malikijska pravna kola
Pravnici malikijskog mezheba smatrali su da klanje kurbana nije sunnet
siromasima, onima koji ne posjeduju prehranu za cijelu godinu. Meutim,
smatrali su da je propisano klanje kurbana onome koga izdvajanje za kurban
nee dovesti u oskudicu, tj. da e zbog kurbana oskudijevati u elementarnim
5

Posjetite nas na www.minber.ba

potrebama tokom godine. Onaj ko ne posjeduje novac za kupovinu kurbana,

nee pozajmljivati novac kako bi zaklao kurban.
afijska pravna kola
Uenjaci afijske pravne kole smatrali su da je propisano klanje kurbana
osobama koje posjeduju sredstva za kupovinu kurbana, koja prelaze preko
njihovih elementarnih potreba u danima Bajrama, kao i potreba onih koji su u
njihovom skrbnitvu.
Hanbelijska pravna kola
Pravnici hanbelijskog mezheba smatrali su da je klanje kurbana propisano
onome koji je to u mogunosti, onome koji moe da ga kupi pa makar
uzimanjem duga, ako zna da e moi vratiti dug.
Rezime: Najprihvatljivija miljenja jesu miljenja hanefijske i malikijske
pravne kole. Miljenje hanefijske pravne kole zasnovano je i na rijeima
Allahovog Poslanika, iako to nije jasan i precizan dokaz u ovom poglavlju.
UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA
Klanje kurbana je ibadet i za njegovu ispravnost propisani su mnogi uvjeti,
stoga emo ih ukratko spomenuti, kako bi ovjek musliman znao kako da
postupa prilikom kupovine i nabavke kurbana.
Prvi uvjet: Da kurban bude od vrste stoke (deva, krava, brave)
Veina islamskih pravnika, meu kojima su i imami etiri pravne kole,
zauzela je jednoglasan stav da je uvjet za ispravnost kurbana da kurban bude
od vrste stoke: deva, krava, brave (sitna stoka obuhvata koze i ovce). To su
argumentirali rijeima Uzvienog Allaha: ''Svakoj vjerskoj zajednici propisali
smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke
koju im On daje.'' (El-Hadd, 34.)
Kazao je imam Kurtubi u svome Tefsiru, komentirajui rijei ''stoke'': ''Stoka
su deve, krave, bravad.''
Drugi uvjet: Da kurban dostigne odgovarajuu starosnu dob
Po miljenju veine islamskih uenjaka, da bi se ivotinja mogla zaklati kao
kurban, mora dostii odreenu starosnu dob koja se obino manifestira
ispadanjem sjekutia (ar. sunijj), poto se na taj nain odreuje zrelost
(punoljetnost) ivotinje.
6

Posjetite nas na www.minber.ba

S obzirom na to, uenjaci su uvjetovali da starosna dob kurbana mora biti:

deva treba imati punih pet godina starosti i da je ula u estu; krava pune
dvije godine i da je ula u treu; ovca est mjeseci i vie (u sluaju ovce
postoji izuzetak te je dozvoljeno da se zakolje janje koje je starije od est
mjeseci ako je veliko); koza da je napunila godinu dana i ula u drugu. U
tom smislu su i rijei Allahovog Poslanika, u hadisu koji prenosi Dabir,
r.a.: ''Za kurban koljite samo zrele, punoljetne (ar. mussin) ivotinje. Ako to
ne budete u mogunosti, onda (zakoljite) mlado janje.'' (Muslim) U drugom
hadisu kod imama Muslima navodi se da je Poslanik dijelio kurbane, pa je
jednom ashabu dao janje, te je ashab kazao: ''Allahov Poslanie, meni si dao
janje?'' Pa mu je Poslanik rekao: ''Njega zakolji kao kurban.'' Ovi hadisi
jasno ukazuju da je uvjet validnosti kurbana odgovarajua starosna dob
(zrelost) ispadanje sjekutia, osim ovce, jer se kao kurban moe zaklati i ovca
koja nije napunila godinu dana starosti. Da taj propis ne obuhvata koze,
ukazuje hadis jednog ashaba koji ju je zaklao prije nego to je napunila
odgovarajuu starosnu dob, pa mu je Poslanik naredio da zakolje drugi
kurban, na to je ashab rekao: ''Imam kozu koja nije zrela, kojoj nisu ispali
sjekutii (ar. diza)'', pa mu je Poslanik rekao: ''Zakolji je, ali nikome nakon
tebe nije validan kurban ako zakolje kozu koja nije zrela, kojoj nisu ispali
sjekutii.'' (Buharija i Muslim, rivajet Muslimov)
Uenjaci su, takoer, postavili uvjete za ispravnost rtvovanja janjeta za
kurban. Tako su naveli da mora biti debelo i krupno u toj mjeri da, ako bi se
umijealo u stado zrelih ovaca, ne bi se mnogo fizikim izgledom
razlikovalo od njih.
Rezime: Da bi kurban bio validan, ivotinja treba da dostigne odgovarajuu
starosnu dob:
- koza da je napunila godinu dana starosti i ula u drugu;
- ovca da je napunila est mjeseci i da se tjelesno ne razlikuje od
prosjene ovce koja je napunila godinu dana;
- krava da je napunila dvije godine i ula u treu (nije dozvoljeno, po
konsenzusu islamskih uenjaka, zaklati kravu mlau od dvije godine, pa
makar bila i krupna kao ona koja je napunila dvije godine, zbog
openitosti hadisa koji uvjetuju zrelost ivotinje, tj. ispadanje sjekutia.);
- deva da je napunila pet godina starosti i ula u estu.
Trei uvjet: Da kurban bude bez fizikih nedostataka i mahana
Poto je klanje kurbana ibadet kojim se muslimani pribliavaju svome
Gospodaru, a Gospodar prima samo ono to je dobro, propisano je naom
vjerom da kurban treba da bude debeo, dobar, zdrav i da nema fizikih
nedostataka i mahana koje mogu vidljivo utjecati na pomanjkanje mesa. U
tom smislu su i rijei Allahovog Miljenika: ''Kurban ne smije biti: jednook ili
7

Posjetite nas na www.minber.ba

izrazito orav, izrazito bolestan, izrazito hrom ili epav, zakrljao toliko da
se na kostima ne moe napipati meso.'' (Hadis su zabiljeili sakupljai
Sunena i dr., od Berra ibn Aziba, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio ejh
Albani)
Ako kurban bude ovakav kako je navedeno u hadisu, nee biti validan po
konsenzusu uenjaka.
Takoer, ako bi kurban imao druge mahane sa istim znaenjem, propis bi bio
isti. Ako bi kurban imao mahanu koja je izraenija od spomenutih, to takoer
ini kurban neispravnim.
Nadalje, ovaj hadis jasno ukazuje da na ispravnost kurbana nee utjecati neka
mala mahanu ili nedostatak, zbog rijei Poslanika: ''...izrazito orav, izrazito
bolestan, izrazito hrom i zakrljao...'', to znai, ako mahana nije jasna i
velika (uoljiva), to nee smetati.
Navest emo samo neke mahane koje su uenjaci spomenuli kada je u pitanju
kurban.
Mahane oiju:
- Slijep kurban nije validan, jer ako je Poslanik ukazao na nitavnost
kurbana jednooke ivotinje, onda je nitavnost slijepog kurbana neupitna.
- Jednooka: to je ona koja nema jedno oko, ili ga ima ali ne vidi na njega,
takoer ne zadovoljava uvjet da bude kurban.
- Ona ivotinja koja vidi danju, a ne vidi nou, moe biti kurban po
ispravnom miljenju uenjaka, jer to ne utjee na njenu debljinu poto se
ivotinje, u veini sluajeva, uvaju na pai danju.
- Razrooka (kiljava) moe biti kurban jer ta mahana ne utjee na vienje
pae niti na njenu debljinu.
- ivotinja iz ijih oiju teku suze ili krmelji, a to joj ne ometa vienje pae,
takoer moe biti kurban.
Mahane uiju:
- ivotinja sa malim uima (ulava) zadovoljava da bude kurban po
miljenju etiri pravne kole.
- ivotinja koja je stvorena bez uiju ili bez jednoga uha po miljenju
veine uenjaka osim hanbelijske pravne kole ne zadovoljava da
8

Posjetite nas na www.minber.ba

bude kurban. (ejh Usejmin smatrao je da ovca koja je stvorena bez uiju
zadovoljava da bude kurban, ali je prioritetnije traiti onu koja ima ui.)
- Ako je razrezano uho kurbanu, po miljenju veine pravnika to je
pokueno, osim hanefijskih uenjaka koji to nisu smatrali pokuenim.
- ivotinja probuenog uha, po veini uenjaka, pokueno je da bude
kurban osim uenjaka hanefijske kole koji to nisi smatrali pokuenim.
- Ako je ivotinja otkinutih uiju ili samo jednoga (cijelog), po miljenju
etiri pravne kole ne zadovoljava da bude kurban.
Mahane rogova:
- ivotinja koja je stvorena bez rogova (ulava) moe da bude kurban po
miljenju etiri pravne kole.
- Lomljenje roga kazao je hafiz Ibn Abdul-Ber: ''Veina uenjaka
smatrala je da je dozvoljeno klati za kurban ivotinju slomljenog roga,
ukoliko lomljenje roga nije prouzrokovalo krvarenje. Ako je
prouzrokovalo krvarenje, Malik je to smatrao pokuenim jer je to smatrao
znakom jasne bolesti.''
Mahane repa:
- Veina islamskih uenjaka dozvoljavala je da se za kurban zakolje
ivotinja kojoj je otkinuta treina repa ili manje od toga, dok su pravnici
afijskog mezheba smatrali da u toj situaciji kurban nije validan.
Kada govorimo o mahanama kurbana, lijepo je spomenuti da je po miljenju
veine islamskih uenjaka dozvoljeno da kurban bude kastrirana ivotinja. Na to
ukazuju mnogi hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik klao za kurban dva
bijela, kastrirana ovna.
Napomene:
- Veina uenjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklati za kurban mujaka,
pa makar esto bio putan da oploava.
- Veina uenjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklati steonu ivotinju.
- Dozvoljeno je zaklati ivotinju koja je oiana (vuna).
- Dozvoljeno je zaklati igosanu ivotinju.

Posjetite nas na www.minber.ba

Ovo su neke mahane koje se mogu nai pri kurbanu, ali je svakako bolje da
kurban bude zdrav i bez svih spomenutih mahana.
ZA KOLIKO JE OSOBA DOVOLJAN KURBAN
Pitanje koje se esto postavlja u vezi s kurbanom jeste: Za koliko je osoba
dovoljan jedan kurban?
Veina islamskih uenjaka zastupa stav da je jedna ovca dovoljna kao kurban
za vlasnika i njegovu porodicu, bez obzira koliki broj lanova porodice bio.
Svoj stav potkrijepili su mnogim argumentima, a mi emo spomenuti samo
jedan. Aia, r.a., prenijela nam je da je Poslanik, s.a.v.s., zatraio otar no,
pa kada mu je dala, oborio je ovna i izgovorio: ''Gospodaru, ovo je od
Muhammeda i njegove porodice i od Muhammedovog ummeta'', a zatim ga je
zaklao. (Muslim)
Zvanini stav hanefijske pravne kole po ovom pitanju je da se jedna ovca
kolje za jednu osobu, a ne za vie osoba.
Kazao je poznati hadiski ekspert hanefijskog mezheba Ez-Zejlei: ''Problem u
miljenju mezheba predstavlja to to su zabranili da se kolje ovca za vie
osoba iste porodice, a preneseno je da je Poslanik klao ovna za sebe i za svoj
ummet.'' Zatim je spomenuo jedan od hadisa koji ukazuju na to. (Nasbu ErRaje)
to se tie klanja deve i krave za kurban, veina uenjaka smatra da je
dozvoljeno da u klanju krave i deve za kurban uestvuje sedam osoba. Na to
ukazuju mnogi argumenti, a meu njima su i rijei Dabira, r.a.: ''U godini u
kojoj je bila Hudejbija zaklali smo, zajedno sa Allahovim Poslanikom, devu
za sedam i kravu za sedam osoba.'' (Muslim)
Pod ovim se podrazumijeva udruivanje ljudi iz razliitih porodica u klanju
deve ili krave za kurban, a ako bi ovjek elio da zakolje kravu ili devu za
sebe i svoju porodicu, taj in je dozvoljen bez razilaenja islamskih uenjaka.

KOJA JE IVOTINJA NAJBOLJA ZA KURBAN?

Kada ljudi odlue da e zaklati kurban, esto se pitaju koju je ivotinju
najbolje i najvrednije zaklati u kurban. Islamski uenjaci, u elji da dou do
odgovora, razili su se po ovom pitanju, tako da u vezi s tim postoje tri
razliita stava islamskih uenjaka.
Prvi stav je stav veine uenjaka, a oni smatraju da je najvredniji kurban
deva, zatim krava, zatim ovca, a zatim koza. Tog stava bili su pravnici
10

Posjetite nas na www.minber.ba

afijske, hanbelijske i bukvalistike pravne kole. Svoj stav argumentirali su

s vie dokaza, a jedan od njih je i hadis Ebu Hurejre, r.a., u kojem stoji da je
Poslanik rekao: ''Ko se okupa petkom, kupanjem od dunupluka, a zatim ode
u damiju, kao da je rtvovao devu. Ko ode u drugom vremenu, kao da je
rtvovao kravu, ko ode u treem vremenu, kao da je rtvovao rogatog ovna,
ko ode u etvrtom vremenu kao da je rtvovao kokoku, ko ode u petom
vremenu kao da je rtvovao jaje. Kada izie imam, dou meleki i sluaju
vaz.'' (Buharija i Muslim)
Drugo miljenje zastupala je malikijska pravna kola, koja je na stanovitu da
je najbolji kurban ovca, zatim krava, a zatim deva. Svoj stav zasnovali su na
injenici da je Allah poslao ovna kao iskup Ibrahimu, a.s., za njegovu
pokornost. Takoer, svoj stav dokazivali su time da je to bila veinska praksa
Allahovog Poslanika. Mnogo je vjerodostojnih hadisa u kojima je zabiljeeno
da je Poslanik klao jednog ili dva ovna za kurban.
Tree miljenje zastupala je hanefijska pravna kola, koja je smatrala da je
najbolji kurban onaj koji ima najvie mesa i ije je meso najkvalitetnije. Svoj
stav argumentirali su rijeima Allahovog Poslanika: ''Najdrai kurban
Uzvienom Allahu je onaj koji je najvredniji i onaj koji je najdeblji.'' (Hadis
je slabim daif ocijenio ejh Albani)
Uhranjivanje kurbana
Veina islamskih uenjaka smatrala je pohvalnim uhranjivanje kurbana, dok
je, s druge strane, bilo i onih koji su to smatrali pokuenim, jer je to, kako
kau, praksa idova. Oni koji su taj in smatrali pohvalnim, u prilog tome
naveli su vie argumenata. Allahov Poslanik prakticirao je za kurban klati
dva debela, bijela, kastrirana ovna. Takoer, neki tumai Kur'ana spomenuli
su u komentaru rijei Uzvienog: ''Eto toliko! Pa ko potiva Allahove propise
znak je estita srca'' (El-Hadd, 32.), da se pod tim podrazumijeva lijepo
ophoenje i uhranjivanje kurbana.
Takoer, na validnost tog ina ukazuju predaje da je uhranjivanje kurbana
neprestana praksa muslimana.
Najpoeljnija boja kurbana
Veliki broj uenjaka spomenuo je da je najvredniji kurban bijele boje, zato
to je spomenuto u vie hadisa da je Poslanik klao bijele ovnove za kurban.
Napomena:

11

Posjetite nas na www.minber.ba

Uenjaci nisu smatrali pokuenom ni jednu drugu boju, ali su govorili o tome
koja je boja najpoeljnija.
Spajanje kurbana i akike
Veina islamskih pravnika smatrala je da nije dozvoljeno spojiti kurban i
akiku, koljui jednu ivotinju, sa namjerom da se time odui i za kurban i za
akiku. Tog miljenja bili su pravnici malikijske, afijske, te veina pravnika
hanbelijske pravne kole.
Svoj stav dokazivali su logikim dokazom: svaka od spomenutih stvari je
zaseban ibadet, za svaku od njih je propisano putanje krvi, i ne moe se
jednim klanjem oduiti za dva zasebna ibadeta.
PROPISI ZA ONOGA KO KOLJE KURBAN
Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik rekao: ''Kada
nastupi mjesec zul-hidde, a neko od vas bude htio da kolje kurban, neka ne
uzima (krati) nita od svoje kose ili koe.'' (Muslim) U drugom rivajetu ovog
hadisa, takoer kod imama Muslima, stoji: ''Neka ne odstranjuje dlake i neka
ne sijee nokte.''
Islamski pravnici razili su se u shvatanju ovog vjerodostojnog hadisa. Veliki
broj uenjaka smatrao je da je injenje spomenutih stvari strogo zabranjeno
haram, jer kada doe neka zabrana, u osnovi je ta zabrana na stepenu harama
sve dok ne dou drugi argumenti koji pojanjavaju i ublauju tu zabranu do
stepena pokuenosti.
Druga skupina uenjaka smatrala je odstranjivanje dlaka i sjeenje noktiju
pokuenim.
Trea skupina (hanefijska pravna kola) smatrala je injenje navedenog
dozvoljenim, zbog drugih hadisa u kojima se navodi dozvoljenost injenja
spomenutih stvari. No, dokaz koji su spomenuli pravnici hanefijske pravne
kole je opeg karaktera, a spomenuti hadis Ummu Seleme, r.a., posebnog.
Poznato je da se daje prednost u postupanju po posebnim argumentima u
odnosu na ope argumente.
Pogledamo li u sve predaje spomenutog hadisa, vidjet emo da su spomenute
(u obliku zabrane) tri stvari: kosa, nokti i koa.
Pod rijeju kosa u ovom hadisu podrazumijeva se odstranjivanje dlaka sa
tijela: brijanje, upanje, kraenje, spaljivanje, a takoer obuhvata sve dlake
12

Posjetite nas na www.minber.ba

na tijelu: dlake ispod pazuha, oko stidnih mjesta, bradu, brkove i kosu na
glavi.
Ako bi osoba koja eli klati kurban poinila neku od zabranjenih stvari,
namjerno ili u zaboravu, po konsenzusu islamskih uenjaka nije obavezna da
se iskupljuje posebnim iskupom. Ako je to uinila namjerno, pokajat e se
Uzvienom Allahu kao za injenje bilo kojeg drugog grijeha.
Napomene:
- Ovaj propis eksplicitno se vee za vlasnika kurban, a ne i za ostale
lanove njegove porodice.
- Ako ovjek poini neku od zabranjenih stvari, to nikako ne utjee na
ispravnost njegovog kurbana, njegov kurban i prinoenje rtve je validno.
- Ako bi ovjek bio opunomoen od strane nekoga da mu zakolje kurban,
tada se zabrana ne odnosi na opunomoenika (onoga koji e izvriti in
klanja kurbana).
- Ako bi se ukazala velika potreba za injenjem neke od zabranjenih stvari,
ko to je brijanje glave kako bi se izvrio hirurki zahvat i sl., u tom
sluaju nema smetnje da se to uini.
VRIJEME KLANJA KURBANA
Klanje kurbana je vremenski ogranien ibadet. Stoga je neophodno da svaki
musliman poznaje poetak i kraj tog vremena, kako ne bi pogrijeio i
kurbansko meso uinio ''klasinim'' (obinim) mesom.
Poetak vremena klanja kurbana
Po pitanju poetka vremena klanja kurbana stavovi pravnih kola su slini,
stoga ih neemo spominjati pojedinano, ve emo ih rezimirati u jedno
miljenje.
Vrijeme u kojem je dozvoljeno zaklati kurban poinje nakon klanjanja
bajram-namaza i bajramske hutbe, ako se bajram klanja u vremenu u kojem
ga je klanjao Allahov Poslanik, a on je bajram-namaz klanjao nakon to bi
sunce izalo i odskoilo od horizonta u visini koplja. Ovaj poetak vremena
klanja kurbana ostaje uvijek takav, bez razlike da li onaj koji eli da kolje
kurban klanjao bajram-namaz ili ne, bez obzira ivio u gradu ili na selu, bez
obzira da li se u njegovom mjestu klanjao bajram-namaz ili ne, bez razlike da
li kurban zaklao poglavar muslimana ili ne.
13

Posjetite nas na www.minber.ba

U mjestima u kojima se ne klanja bajram-namaz, oni koji ele da kolju

kurban saekat e da izae sunce, da odskoi od horizonta u visini koplja, na
to e pridodati duinu namaza i bajramske hutbe, a nakon toga mogu poeti
sa klanjem kurbana.
Na spomenuto ukazuju mnogi argumenti, a spomenut emo samo neke od njih.
Od Berraa ibn Aziba, r.a., prenosi se da je Poslanik rekao: ''Prvo ime
poinjemo ovaj dan (Bajram) jeste bajram-namaz, zatim se vraamo i koljemo
kurbane. Onaj ko postupi tako, postupio je po naem sunnetu. A ko zakolje prije
namaza, to je klasino meso koje je darovao svojoj porodici, meso koje nema
nita sa obredom kurbana.'' (Buharija i Muslim) Takoer, spomenuti hadis od
Dunduba ibn Sufjan, r.a., u kojem je rekao: ''Prisustvovao sam Kurbanbajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije zavretka
namaza, te je rekao: 'Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, ili prije nego
klanjamo, neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisu zaklali, neka zakolju sa
bismillom.'' (Buharija i Muslim)
Zavretak vremena u kojem se kolju kurbani
Islamski uenjaci zauzeli su po ovom pitanju razliite stavove, spomenut emo
samo dva najjaa.
Veina uenjaka smatrala je da Kurban-bajram traje tri dana, a samim tim i
vrijeme za klanje kurbana. To su dan u kojem se klanja bajram-namaz, te dva
naredna dana. Mogunost klanja kurbana po ovom miljenju prestaje sa
zalaskom sunca treeg dana Bajrama. Ovog stava bile su tri pravne kole:
hanefijska, malikijska i hanbelijska.
Uenjaci afijske pravne kole smatarali su da Kurban-bajram traje etiri dana.
To su dan u kojem se klanja bajram-namaz, te tri naredna dana. Mogunost
klanja kurbana po ovom miljenju prestaje sa zalaskom sunca etvrtog dana
Bajrama. Ovog stava takoer su bili: Ata, Evzai, Mekhul, ejhul-islam Ibn
Tejmijje, Ibn el-Kajjim, imam evkani i dr.
Svoje miljenje zasnovali su na hadisu Allahovog Poslanika: ''U svim klancima
Mekke moe se klati, u svim danima terika (boravka na Mini) moe se klati.''
(Hadis je od Dabira ibn Mut'ima, r.a., zabiljeio ga je imam Ahmed i dr., a
njegovu vjerodostojnost potvrdili su hafiz Ibn Hader, ejh Albani i drugi
hadiski eksperti.)
Mislim da je drugo miljenje prioritetnije zbog jasnoe argumenta kojim su
dokazivali svoj stav. A Allah najbolje zna.

14

Posjetite nas na www.minber.ba

Klanje kurbana nou

Veina islamskih uenjaka smatrala je dozvoljenim klanje kurbana nou, ali
ujedno i pokuenim. Ovog miljenja bile su tri pravne kole: hanefijska,
hanbelijska, afijska, dok je imam Malik (malikijska pravna kola) smatrao da je
klanje kurbana nou zabranjeno.
Smatram da je prioritetnije miljenje veine islamskih uenjaka iz razloga to ne
postoje jasni i precizni argumenti koji to zabranjuju. A ako ne postoje validni
dokazi koji to zabranjuju, onda se vraamo na osnovu da je to dozvoljeno
initi sve dok ne doe validan dokaz koji to zabranjuje.
Hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik zabranio klanje kurbana nou su
slabi (daif i ne mogu se koristiti za dokazivanje erijatskih propisa.
ejh Usejmin smatrao je da nije pokueno klati nou, jer ne postoji dokaz na
osnovu kojeg bismo kazali da je to pokueno. Pokuenost je jedan od erijatskih
propisa koji treba da se temelji na validnim dokazima.
Najbolje vrijeme za klanje kurbana
Islamski uenjaci imaju jednoglasan stav da je najbolje vrijeme za klanje
kurbana vrijeme u kojem je Poslanik klao svoje kurbane, odnosno prvog dana
Bajrama, neposredno nakon zavretka bajram-namaza.
POSTUPCI PRIJE KLANJA I U TOKU KLANJA KURBANA
ovjek koji eli zaklati kurban neophodno je da zna kako e postupiti prije
klanja i u toku samog klanja kurbana, kako bi to uinio na najpotpuniji i
najispravniji nain. Islamski uenjaci spomenuli su mnogo stvari, a neke od njih
su i sljedee:
1- Nijjet (namjera)
ovjek bi u momentu kupovine trebao da ima namjeru kupovanja
kurbana. Mjesto namjere je u srcu i nije propisano izgovaranje namjere
rijeima. ovjek e prilikom klanja namjeravati klanje kurbana, jer je
upravo namjera ta na osnovu koje se razlikuju klasino meso i kurban.
Vanjtinom ne postoji razlika izmeu ta dva djela. Tako moemo imati
dvojicu ljudi, jedan do drugog kolju ivotinje, prvi u srcu namjerava
klanje kurbana, a drugi namjerava da podmiri porodicu mesom. Svako od
njih e biti nagraen shodno svojoj namjeri.
15

Posjetite nas na www.minber.ba

2- Dovoenje kurbana do mjesta klanja na lijep nain

Propisano je da se kurban na lijep nain dovede do mjesta klanja. U
vjerodostojnoj predaji zabiljeeno je da je Omer, r.a., vidio ovjeka kako
vodi kurban teglei ga za nogu, pa mu je rekao: ''Teko tebi, na lijep nain
ga vodi u smrt.''
3- Dobro naotriti i pripremiti no kojim e klati kurban
Islam ne trai od ovjeka da pati ivotinju prilikom klanja, naprotiv, islam
to zabranjuje, te je zato propisano pripremanje i otrenje noa kojim e se
klati kurban. Rekao je Allahov Poslanik: ''Allah je propisao dobroinstvo
prema svemu. Kada ubijate, na lijep nain ubijajte, kada koljete, na lijep
nain koljite. Naotrite svoje noeve kako biste olakali ivotinji.''
(Muslim)
4- Pokueno je otriti i pripremati no pred kurbanom ili ivotinjom koja se
kolje
Islam ne samo da je propisao pripremanje i otrenje noa za klanje
kurbana, ve je propisao da se no ne otri i priprema pred kurbanom ili
ivotinjom koja se kolje. Rekao je Allahov Poslanik ovjeku kojeg je
vidio da je oborio ovcu i otrio no, a ona je gledala u njega: ''Zar eli da
je usmrti vie puta!? Zato nisi no prije pripremio?'' (Hakim, od Ibn
Abbasa, r.a., njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani.)
5- Pohvalno je da se obori ovca ili krava prilikom klanja, dok je sunnet kod
klanja deve da se kolje stojei, savijene prednje lijeve noge. Vie je
dokaza koji potvruju spomenuto, tj. da je Poslanik obarao na zemlju
ovce prilikom klanja, a da je devu klao savijene prednje lijeve noge.
6- Da onaj ko kolje, kao i sami kurban, bude okrenut prema Kibli
Pohvalno je da se ovjek prilikom bilo koje vrste klanja ivotinja okrene u
pravcu Kible, a naroito kada je u pitanju klanje kurbana. Spomenuto je u
vjerodostojnom hadisu da je Poslanik tako inio.
7- Pohvalno je da vlasnik kurbana lino zakolje kurban, a ako ne moe, onda
da prisustvuje njegovom klanju. Vie je vjerodostojnih hadisa u kojima je
spomenuto da je Poslanik svojom mubarek rukom klao kurbane.
8- Propisano je, a neki su to ak smatrali strogom obavezom, da se spomene
Allahovo ime prilikom (prije) klanja kurbana. Vie je vjerodostojnih
16

Posjetite nas na www.minber.ba

hadisa u kojima je spomenuto da je Poslanik spominjao Allahovo ime

prilikom klanja kurbana (izgovor: ''Bismillahi'').
9- Ne smeta da neko pomogne vlasniku kurbana prilikom klanja, naroito
kod klanja krave ili bika.
10- Dozvoljeno je opunomoiti nekoga da zakolje kurban. Opunomoenik
treba da bude osoba koja poznaje propise vjere, klanja kurbana, te onaj ko je
poznat po prakticiranju vjere.

PODJELA KURBANSKOG MESA

Jedno od najee postavljanih pitanja u vezi sa propisima o kurbanu jeste
pitanje o tome kako raspodijeliti kurbansko meso. Ovo pitanje nije strogo
precizirano ni definirano argumentima Kur'ana i sunneta, to ukazuje da je u tom
pitanju ostavljeno prostora za kalkulisanje. Veina islamskih uenjaka
preporuivala je da se meso kurbana podijeli u tri treine: jedna se ostavlja sebi,
druga se daje prijateljima, komijama i poznanicima, a trea siromasima. Ako bi
ovjek, pak, podijelio meso kurbana na neki drugi nain, ne bi napravio nikakav
prekraj.
Prilikom podjele mesa trebalo bi na umu imati sljedee injenice: da je veina
uenjaka smatrala pohvalnim da ovjek pojede neto od kurbanskog mesa, dok
je bukvalistika pravna kola to smatrala obavezom. Svoje miljenje
argumentirali su na rijeima (imperativu) Uzvienog Allaha: ''Jedite meso
njihovo(kurbansko), a nahranite i siromaha ubogog!'' (Hadd, 28.) Dakle,
prilikom podjele mesa ovjek treba voditi rauna o tome da ne podijeli sve
meso, odnosno treba ostaviti neto i sebi.
Takoer, neophodno je znati da je bilo uenjaka koji su smatrali da je obaveza
podijeliti minimalno onu koliina kurbanskog mesa koja je obuhvaena rijeju
''sadaka'' i to su argumentirali rijeima Uzvienog: ''Jedite meso njihovo, a
nahranite i siromaha ubogog!'' (Hadd, 28.) Ali, bilo je i onih koji su kazali da
to nije obaveza, ve da je pohvalno.

Propis davanja dijela kurbanskog mesa mesaru na ime najamnine

Veina islamskih uenjaka smatrala je da nije dozvoljeno dati mesaru bilo ta od
kurbanskog mesa kao protuuslugu za klanje i guljenje kurbana. To su
17

Posjetite nas na www.minber.ba

argumentirali rijeima Alije, r.a.: ''Naredio mi je Poslanik da podijelim meso i

koice njegovih kurbana, i da ne dajem mesaru nita od toga. Rekao je: Mi
emo mu dati nagradu za to od nas. (Buharija i Muslim) Ovaj hadis
nedvosmisleno ukazuje da nije dozvoljeno dati mesaru kurbansko meso kao vid
plaanja za njegov rad.
Ako bi mesar bio siromaan ili spadao u kategoriju onih koji zasluuju kurban,
dozvoljeno je da mu se daruje dio kurbanskog mesa nakon plaanja nadoknade.
ak su neki uenjaci kazali da je tada njemu pree dati nego drugim siromasima,
jer je on gledao to meso svojim oima pa je mogue da je poelio da i on dobije.
Prodaja kurbanskog mesa
Veina islamskih uenjaka nije dozvoljavala da se proda bilo koji dio kurbana.
to se tie koice kurbana, nju takoer nije dozvoljeno prodavati, no dozvoljeno
ju je sebi ostaviti i njome se koristiti. To su argumentirali hadisom Alije, r.a., u
kojem je Poslanik naredio da podijeli meso njegovih kurbana.
Takoer, hadisom Allahovog Poslanika: ''Ko proda kurbansku koicu, njegov
kurban je nitavan, nema nita od kurbana.'' (Hakim, dobrim hasen ocijenio ga
je ejh Albani)
Molim Uzvienog Gospodara da nas podui propisima vjere, da nam olaka
puteve prakticiranja propisa vjere i da podari da se okoristimo propisima
navedenim u ovom saetku.
Naa zadnja dova je: ''Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!''

18