Poljoprivreni fakultet Osijek

GEOLOKA DOBA
Vrijeme
(milijuna
godina)

Era

Epoha

Prekambrij

Tip evolucije

Prva pojava

nuklearni

postanak Zemlje
(prije oko 5
milijardi godina)

kemijski

5000

Arheozoik

prvi ivot (3000)

3000

Proterozoik

500

Kambrij

prvi fosili (1000)

sva glavna razvojna
stabla
beskraljenjaka

425

Ordovicij

360

Paleozoik

Silur

325

Devon

280

Karbon

230

Perm

205

Trijas

165

Mezozoik

alge
organski
kopnene biljke, ribe
vodozemci, kukci
gmazovi
kritosjemenjae

Jura

cvjetnjae

135
75

Kreda
Paleocen

sisavci

60

Eocen

40

Oligocen

30

Kenozoik

Miocen

10

Pliocen

Pleistocen

kulturni

ovjek

Prekambrij
ARHEOZOIK
Najstarija era postanka i oblikovanja Zemljine kore i stvaranja prigorja jest ARHEOZOIK ili ARHAIK. Ona je
zapoela nakon formirala Zemljine kore, kad su nastale stijene i planine, kad se pojavila erozija i taloenje. Bilo
je to vjerojatno prije otprilike 3,6 milijardi godina, a ta je era trajala oko 2 milijarde godina. Tijekom toga doba
nastali su, kondenzacijom vodene pare, i prvi oceani, isprva vjerojatno topli. U njima su se dosta rano, u samom
poetku arheozoika, pojavili i prvi jednostavni organizmi (gr. arhe znai poetak, zoe znai ivot). U junoj
Africi, u Transvalu, postoje iz te ere naslage ija je starost radiometrijski procijenjena na 3,5 milijardi godina. U
njima su utvreni organski spojevi koji inae nastaju razgradnjom klorofila, te tvari koje izgrauju vanjske ovoje
peluda i spora ("kemofosili"). Naeni su i fosili nalik tapiastim bakterijama s dvostrukim stjenkama, zatim
kuglaste alge nalik dananjim modrozelenim algama i dr. Stijene arhaika doivjele su velike promjene, te su
zbog tlaka i povienih temperatura najveim dijelom vjerojatno bili uniteni ostaci prvih organizama.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

PROTEROZOIK
Na arhaik se nastavlja druga era- PROTEROZOIK ili ALGONKIJ. Za vrijeme te ere, koja poela prije priblino
1,6 milijardi godina i trajala oko 1 milijardu godina, nastaju velike koliine talonih stijena u ijem nastanku sve
vie sudjeluju i organizmi. ivi svijet zastupan je jednostaninim praivotinjama, organizmima nalik "crvima",
puevima, lankonocima, spuvama i koraljima. Nastaju novi gorski lanci koji se prikljuuju ve postojeim
kopnenim jezgrama. ivota na kopnu jo nema i povrina Zemlje nalikuje pustinji ili Mjeseevoj povrini.
PREKAMBRIJ
Arhaik i proterozoik nastavljaju se paleozojskom erom, odnosno njenim prvim periodom zvanim kambrij. Zato
to dugo razdoblje, koje traje oko 3,6 milijardi godina, zajednikim imenom zovemo PREKAMBRIJ. Trajanjem
je prekambrij nekoliko puta nadmaio sva kasnija geoloka razdoblja zajedno. ivot se pojavio upravo u to doba,
ali je napredovao dosta polagano. U daljnjih "samo" oko 600 milijuna godina , koliko e trajati sve ostale ere
(paleozoik, mezozoik, kenozoik), nastupio je tako bogat razvoj ivota da ih sve skupa oznaavamo i kao
fanerozoik (faneros-izvrstan, svijetao, zoe-ivot).

Paleozoik
Prije oko 600 milijuna godina zapoela je trea velika geoloka era-paleozoik. Trajala je oko 370 milijuna
godina, a izmeu prethodnog proterozoika i poetka paleozoika postojale su snane vulkanske aktivnosti i
glacijacija. U poetku se jo uvelike giba Zemljina kora, oceani poplavljuju kopno i ponovno se povlae, vlana i
topla razdoblja smjenjuju se s razdobljima sue i jakog vulkanizma. No mnogi fosilni nalazi svjedoe da je to
razdoblje mnogolikog i bujnog ivota na moru i na kopnu. U tom relativno kratkom vremenu pojavili su se
predstavnici gotovo svih razvojnih stabala (filumi, fila) ivotinja, osim ptica i sisavaca.
Paleozoik dijelimo na est perioda: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm.
Ni u kambriju se na kopnenim povrinama jo nije rairio ivot koji se razvio u moru. No od silura nadalje
najprije biljke, a zatim i ivotinje osvajaju i kopnena prostranstva. Osim mnogo niih morskih ivotinja, u
paleozoiku je osobito znaajna pojava riba i vodozemaca, a na kopnu kukaca i prvih gmazova. Prvi je
predstavnik etverononih kraljenjaka izaao na kopno potkraj devona a fosilno je poznat kao titoglavac
(Ichthyostega). Graom tijela to je prijelazni oblik izmeu riba i vodozemaca. Sredinom paleozoika pojavila se i
prva kopnena via biljka-bescvjetnjaa niskoga rasta sa sporangijima. Vlano razdoblje karbona pogodovalo je
pak silnom razvoju najprije golemih papratnjaa (stabla visoka do 30 m), vrlo visokih preslica (do 10 m) i
divovskih crvotoina koje su inile itave praume i dale velike naslage kamenog ugljena. Na samom kraju
paleozoika (perm) razvile su se najprije pteridosperme, "paprati sa sjemenjem", a zatim i prave sjemenjae, tj.
velike golosjemenjae.

Mezozoik
Mezozoik je etvrta geoloka era koja je zapoela prije priblino 230 milijuna, a trajala je oko 160 milijuna
godina. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru i kredu. Jo u paleozoiku formiralo se prostrano kopno na sjevernoj
polutki, koje se protezalo od Kanade preko srednje i sjeverne Europe do Sibira, dok je na jugu bilo jedinstveno
kopno Gondvana.
Ve u permu poelo se to juno kopno razbijati, tako da nastaje Indijski ocean, a odvaja se i Australija. Laurazija
na sjeveru, i Gondvana na jugu, kasno su se tijekom razdoblja sudarile i stvorile poznati superkontinent
PANGEU. Klima Zemlje je bila toplija i sua, premda je jug, kako se ini, bio razmjerno hladan, a na sjeveru su
prevladavali tropski uvjeti.
Golemi superkontinent Pangeu je tijekom trijasa presijecao ekvator. Nagovjetaji da e se superkontinent kasnije
rascijepiti potjeu od uskog morskog kanala koji je razdvajao Sjevernu Ameriku od Europe i drugog velikog
mora, oceana Tetis na istoku od Europe. Klima je openito bila topla i suha.
ivot na kopnu postao je tijekom jure sasvim drugaiji. Na kraju trijasa izumrli su gotovo svi arhosauri iz
krokodilskih skupina te sinapsidi. Glavne kopnene ivotinje postali su divovski dinosauri. U zraku su se pojavile
nove vrste pterosaura, a od malih dinosaura grabeljivaca razvile su se prve ptice. Vanije morske ivotinje koje
su se pojavile tijekom jure ukljuuju amonite, belemnite te morske pse i rae sline dananjim vrstama. Na
plutajuim deblima rasle su divovske vrste, neke sa stapkama dugakim vie od 15 metara. Cikasi, etinjae i
ginkoi vane su jurske skupine biljaka. Pangejski superkontinent razdvojio se kad se izmeu podruja dananje
Afrike i Sjeverne Amerike otvorio Atlanski ocean. Kopna koja e kasnije postati Antartika, Indija i Australija
poela su se udaljavati od ostatka Pangee. Klima je bila topla, a kako nije bilo polarnih ledenih kapa, razina mora
bila je visoka.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.

Mezozoik je osobito poznat i po golemim gmazovima (Ichtiosaurus, Brontosaurus, Iguanodon i dr.) velikim i do
25 metar, koji su izuzmemo li dananje kitove, najvee ivotinje to su ikad ivjele na Zemlji. Zato se mezozoik
zove i "doba gmazova". Gmazovi su ovladali morem, kopnom i zrakom, no svi su umrli u doba krede, tj. do
kraja mezozoika. Umjesto njih ribe pomalo postaju pravi gospodari mora, a sisavci (od trijasa) i ptice (od jure)
osvajaju kopneni i zrani prostor. I biljke se mijenjaju. Na kopnu se sve vie razvijaju sjemenjae i cvjetnjae.
Prve golosjemenjae razvile su se iz papratnjaa pteridosperma a kritosjemenjae iz golosjemenjaa cikadofita.

Kenozoik
Peta i posljednja geoloka era je kenozoik, koji je zapoeo prije otprilike 63 milijuna godina i jo traje. Dijeli se
na dva perioda: na stariji i mnogo dulji tercijar, koji je trajao oko 62 milijuna godina, te na kvartar koji traje ve
oko 1 milijun godina i u kojem smo jo i danas. Kvartar je podijeljen na starije razdoblje, pleistocen (diluvij),
koji obuhvaa glavninu od spomenutih milijun godina, te sadanjost ili holocen (aluvij) kojem je vrijeme trajanja
oko 11 000 godina, a traje jo i danas. Ponekad se kenozoik oznaava i kao "doba sisavaca", jer su oni u
posljednjih ezdesetak milijuna godina proli naglu evoluciju.
TERCIJAR
Jo potkraj krede ponovno se pojaano bora Zemljina kora te se izdiu Ande i Stijenjak (Rocky Mountains) u
Americi. To se boranje prenosi u tercijaru na Stari svijet, pa nastaju lanana gorja Alpe, Dinaridi, Kavkaz i
Himalaja. Slika kontinenta neprestano se mijenja. U mlaem tercijaru stvara se u podruju dananje Srednje
Europe drugo mediteransko more, Paratetis, a jo kasnije iz njega oslaeno Sarmatsko more. Ta su mora
odijeljena od velikog Tetisa. Flora i fauna tercijara sline su dananjima, ali im je raspored zbog razliite klime
bio drukiji. Iz slojeva tercijara poznati su mnogi neposredni preci dananjih biljnih i ivotinjskih vrsta, a smatra
se da je potkraj tog razdoblja ivjelo ve vie od 80% vrsta dananjega ivog svijeta.
KVARTAR
U kvartarnom periodu zavrena su velika geoloka zbivanja koja su trajala za vrijeme gotovo cijeloga tercijara.
Mlado lanano gorje oblikovalo je dananju sliku svijeta. No periodike klimatske promjene nastavile su se i
dalje zbog promjenljivog zraenja Sunca i pomicanja Zemljine osi. To je prouzroilo izmjenu hladnih i toplih
razdoblja. Za vrije hladnih razdoblja mnogo su vee povrine Zemlje bile pokrivene ledom, kakav je danas samo
u polarnim krajevima. Ta se razdoblja zovu LEDENA DOBA, a razlikujemo ih nekoliko jer su bila prekinuta
toplijim interglacijalima.

Jug, D., Stipeevi, B., Stoi, M., Osijek 2007.