Albrecht Drer - Kriptogrami

Tajnovitost i harmonina geometrija

Melencolia I (1514) Albrechta Drera mogla bi biti najstudiranija rezbarija ikad napravljena
koja je stoljeima utjecala na europsku umjetnost. Mnogi koji se bave zagonetkama pokuali
su je odgonetnuti. Povjesniar umjetnosti Erwin Panofsky vidio je u njoj Drerovu osobnu
melankolinu frustraciju u pukotini izmeu umjetnike i boanske kreacije. Frances Yates,
povjesniar hermetine tradicije, doivio je njegovu melankoliju kao inspirativnu kreativnu
groznicu, nimalo kao tugu, te je proitao rezbariju kao oitovanje o harmoniji izmeu
mikrokozmosa i makrokozmosa. Povjesniar umjetnosti Patrick Doorly vidi je kao ilustraciju
Platonovog dijaloga o ljepoti, u kojem aneoska melankolija predstavlja nemogunost
definiranja apsolutne ljepote.
Panofsky, Yates i Doorly su se vie bavili Drerovom umjetnou nego njegovom znanou,
ali Drer nije razlikovao to dvoje tako otro kako mi to danas inimo i u svakom sluaju bio
je istaknut matematiar jednako kao i umjetnik.
Pokraj oevidnog alegorijskog simbolizma i dobro poznatog Drerovog monograma
kodiranog u maginom kvadratu, Melencolia I ima u najmanju ruku etiri skrivena lica,
kriptini anagram, skrivene rebuse, kabalistiku geometriju, igre rijeima, metafore, pa
mogue i magini arm, to sveukupno eka na interpretaciju. Kako bi smo uhvatili njihovo
znaenje trebali bi potovati njegovu mo dlijeta, njegovu pozornost za precizni jezik i
njegovo akutno promatranje prirode. Moramo imati na umu da je bio pionir u matematici kao
i u umjetnosti, pjesnik i antikvar, raspravljao je vatreno o filozofiji pod jednakim uvjetima sa
uenjacima njegova vremena poput Pirckheimera.
Dekodiranje njegove poruke nas vodi do mnogih poetaka. Drer nije trebao zadovoljiti
umjetniku kritiku kako bi solidno ivio, budui da umjetnika kritika nije jo bila izmiljena.
Prva izdana umjetnika kritika u povijesti bila je pohvala upravo ove rezbarije, od strane
Joachima Camerariusa (1500-1574), mladog Drerovog prijatelja koji ga je promatrao dok je
radio, te preveo njegovu knjigu o ljudskim proporcijama s njemakog na latinski i na kraju

napisao svoju elegiju. U njoj je Camerarius ustvrdio da, iako je Drerova umjetnost velika,
ona nije njegovo jedino postignue.
Njegov rad ima takoer memento Leonarda da Vincia (14521519). Leonardo je bio jedan od ranih nositelja i majstora
perspektivne tehnike koji je sumirao temeljne ideje u svojim
Biljenicama. Drer je studirao "tajne perspektive" i teoriju
ljudskih proporcija u dva povijesna posjeta Italiji, gdje je razvio
strast prema geometriji, formuliranim matematikim konceptima
o ljepoti i proporcijama proirujui Leonardov rad, te su mu neki
pripisali da je pronaao novu matematiku znanost projekcijske
ili opisne geometrije.
Drer je bio prvi koji je objavio na njemakom knjigu o istoj
matematici ili matematikim dokazima. On je stvorio prvu
tiskanu zvjezdanu kartu i prvu otisnutu mapu svijeta kao sfere. Time to je opisao procese u
umjetnosti i prirodi jednostavnim njemakim umjesto kienim latinskim, izostavljajui prozno
ukraavanje i klasine reference toga vremena, formirao je njemaki znanstveni jezik jednako
kako je Leonardo formirao talijanski.
Bio je brilijantni te priznati pokreta i u umjetnosti. Izumio je bakrorez i napravio prvi poznati
autoportret i prvi znani specifini pejza. Izumio je matematike ureaje za perspektivno
crtanje. Zadao je sebi misiju da posveti umjetnika iznad obrtnika, pa ak i filozofa. Budui da
se inilo kako je matematika infrastruktura uinila astronomiju i muziku boanstvenima i
dijelovima quadriviuma (via podjela umjetnosti u Srednjem vijeku, sastojala se od
geometrije, astronomije, aritmetike i muzike), Drer je pokuao konstruirati matematike
temelje za likovnu umjetnost, nastavljajui Leonardov trud. Ptolomej je pruio matematike
temelje za astronomiju, a Arhimed za muziku; Drer je to elio napraviti za likovnu
umjetnost. Njegova projekcijska geometrija i njegove tabele tjelesnih proporcija bili su dio
toga projekta.

Misterij
Zato tolika misterioznost? Drer je mogao objasniti svoju rezbariju za nas. Leonardo je
napravio mnogo zagonetki, ali napisao je rjeenja odmah do njih. Drer i Pirckheimer su
protumaili Trijumfalni luk, drugo Drerovo djelo, za nas; zato ne i ovo ili Vitez, smrt i
avo?
Pretpostavljam da su Drer i njegovi prijatelji bili manje otvoreni u njegovo vrijeme, jer je
policija i Crkva s poveanim divljatvom proganjala i stare magiare i nove znanstvenike.
Optube za crnu magiju i vjetiarstvo zahvaale su jednako i magiare i filozofe prirode.
Astrolog i mistik Cornelius Agrippa von Nettesheim, koji je imao utjecaja na ovu rezbariju,
svojevremeno je optuen za vjetiarstvo od strane Martina Luthera (1483-1546). Astronom
Johannes Kepler i njegova majka su mueni i optuivani 1615. te su Keplerov znastvenofantastini posjet Mjesecu prikazali kao dokaz vjetiarstva. Kada proitamo Drerove poruke
u nekoliko rezbarija, razumjet emo njegovu povuenost i onu njegovih nasljednika.
Rezbarije Albrechta Drera su enigme, vieslojna umjetnika djela koja pulsiraju drugaije
sadraje, nudei nekoliko moguih interpretacija u isto vrijeme. Neke izraavaju duboka
gnostika shvaanja svijeta poznatog Dreru, neke pruaju vane povijesne injenice, druge
otkrivaju Drerov specifino brilijantan um koji moe biti uvredljiv, ak i politiki opasan za
to vrijeme.
Pogledajmo sada jedan simbol koji je vrlo jasan i zaokuplja promatraevu pozornost na

Melencoliji I.
Matrica brojeva od 1 do 16 postavljenih na zidu iza anela naziva se maginim kvadratom, jer
svaki red, svaki stupac i obje dijagonale u zbroju daju isti broj, 34. To je takoer i magijski
kvadrat gnomon, jer sva etiri kvadranta; etiri broja u kutovima; i centralna tetrada u zbroju
daju isti broj, 34.
to sve to znai?
Ideja maginog kvadrata je Dreru najvjerojatnije dola od Heinricha Corneliusa Agrippe,
kontroverzne figure firentinske neoplatonistike kole, koji je posjetio Nremberg 1510. sa
svojim manuskriptom De Occulta Philosophia. U tom djelu Agrippa daje magini kvadrat za
svaku od sedam "planeta" tada poznatih, ukljuujui Sunce i Mjesec. Magini kvadrat 1 sa 1 1
je rezervirao za jedinog Boga. Nema 2 sa 2 maginog kvadrata, tako da Saturn, najsporiji
planet, ima tabelu 3 x 3 polja, a Jupiter, sljedei najsporiji
planet ima tabelu 4 x 4.
1
4

14 15

11 10 8

16

6 12
3 13

Agrippa upozorava da neublaen utjecaj Saturna moe

dovesti do akutne melankolije te je prepisao noenje
Jupiterove tabele kao tita. Ljudi jo uvijek upotrebljavaju
Jupiterovu tabelu kao talisman u modernim vremenima.
Magini kvadrat u Melencolia I je
3 2 13
16
5

10 11 12

15 14 1

7 12

Panofsky i Yates nazivaju ovo Jupiterovom tabelom, sugerirajui kako ju je Drer posudio od
Agrippe. Meutim, to zasigurno nije klasina Jupiterova tabela, stoga bi ju mogli nazvati
Drerovom tabelom. Drer je promijenio tabelu slijedom elementarnih permutacija. Kada
potraimo razlog, vidimo da novi donji red glasi
4 - 15 - 14 - 1, latinskom gematrijom (A=1, B=2, C=3 i tako dalje) dobijamo D 1514 A,
ponavlja se Drerov monogram i datum sa dna rezbarije. Dvostruko pojavljivanje datuma
1514. u Drerovoj tabeli i u monogramu stoga nije potpuna sluajnost, ve namjerni Drerov
pronalazak. Bez obzira na put, Drer je otiao preko Agrippine hebrejske gematrije s
vlastitom latinskom gematrijom, kako bi postavio sebe u magini kvadrat. To nas upozorava
da potraimo i druge numeroloke geometrije koje nisu uobiajene.
Ne trebamo gledati daleko. Slijedei autobiografsku hipotezu izraunajmo latinskom
gematrijom ime "Albrecht Drer", ignorirajui nelatinsko slovo. Dobijamo sumu 135. Budui
da u latinskom alfabetu ne postoji slovo "u", ime glasi "Albrecht Dvrer", i to ne mijenja sumu,
budui da "v" zamjenjuje "u" kao 21. slovo u alfabetu. Suma itave tabele je 136. Postoji

znaajna nedosljednost od 1 izmeu 135 i 136. Moramo odvojiti 1 od ostatka tabele kako
bismo dobili zbroj za "Albrecht Drer". To nas vodi do predvianja: kako je Drer to i
napravio.

Vratimo se rezbariji kako bi smo provjerili to predvianje. Saznat emo kako je 1 napravio
bez pogreke malo vee od svih drugih brojki. Nisam primijetio ovu razliku dok nisam
upotrijebio numeroloku gematriju. Ovo je jo jedna razlika izmeu Drerove tabele od
Agrippine Jupiterove tabele. Kao dodatak, jedno anelovo krilo dotie 1 u tabeli i samo taj
broj, podsjeajui nas kako je 1 magini kvadrat za Boga. Razdvojivi sumu u 136=1 + 135,
Drer se postavlja u tabelu odmah pokraj Boga.
Magini kvadrat time prua Drerov potpis unutar simbola boanstvenosti i matematike.
Na jo jedno znaenje Melencolije I i njezine glavne sredinje figure vratit emo se jo
jednom, nakon to zavirimo u tajne jo dvije Drerove rezbarije.

Vitez, smrt i avo

Vitez, smrt i avo je napravljena 1513. prema tabli u donjem lijevom uglu rezbarije. Drerove
'table' s potpisom uvijek izgledaju malo sumnjivo, budui da uvijek nose nagovjetaj sadraja
inicijalno sakrivenog od strane umjetnika. Datum na tabli je tono 200 godina nakon
slubenog rasputanja templarskog reda tragine 1313. godine. Prije broja 1513 na tabli stoji
misteriozno 'S' ije je znaenje za Panofskog nejasno. Ali tajna je sadrana u grkom
ekvivalentu latinskog slova S, to je grka Sigma s gematrijskom vrijednou 200, broj koji
aludira na 200-tu godinjicu templarskog slubenog kraja.

Najvaniji datum u povijesti progona vitezova templara je petak 13. listopada 1307., kada je
veina francuskih vitezova simultano uhapena u zoru. Glavni protagonisti u destrukciji reda
su bili francuski kralj Filip IV. (znan i kao Filip Lijepi, izraz koji je oznaavao njegovu
uobraenost, a ne milosrdnost) i Papa Klement V., prvi u liniji 'Avinjonskih papa', vazala pod
francuskim kraljevskim utjecajem. Cilj je bio religijski i politiki, budui da su templari
predstavljali vanu politiku i vojnu snagu, prije svega zbog pozamanih financijskih
sredstava i vlasnitava nad zemljom kojom su upravljali. Posebice, oni su funkcionirali kao
sistem unutar sistema, to je oito iritantno za poziciju vladara. Religijski, predstavljali su
prijetnju slubenoj dogmi, budui da im je priroda njihovih nastojanja omoguavala stupanje
u kontakt s razliitim izvorima znanja, te je njihovo vjerovanje blie gnostikoj percepciji
kranstva nego slubenoj dogmi dranoj od nekakvih upitnih papa...
Tri glavna karaktera na slici metaforino predstavljaju tri sudionika u povijesnoj drami:
Templari su predstavljeni Vitezom, kralj Filip Lijepi je zamaskiran kao Smrt nosei kraljevsku
krunu, a Papa Klement V. je sakriven u liku avola.
Aluzija na Filipovu uobrazilju je glava ovijena zmijama, koja evocira mit o Meduzi,
najslavnijoj i jedinoj smrtnoj od tri Gorgone. Prelijepa djeva je napravila greku usporeujui
sebe s boicom Atenom, ija je ljubomora pretvorila Meduzine prelijepe uvojke u sikue
zmije. Nijedno ivo bie nije moglo gledati u nju a da ne bude pretvoreno u kamen. Napokon
je Perzej odsjekao njezinu glavu dok je spavala i donio je Ateni.
Godine, 1314., Veliki Majstor Jacque (Jacob) de Molay je spaljen na lomai u Parizu, ime je
naoigled okonan najobeavajui viteki i inicijacijski red u povijesti Europe. Mit kae da je
prije smrti Jacob de Molay prorekao brzi kraj obojice svojih suparnika Filip i Klement su
umrli iste godine. udnovato, sva trojica dijele brojanu vrijednost
smrti:
JACOB DE MOLAY = 106
PAPA CLEMENT = 106
PHILIP LE BEL = 106
Broj 106 je takoer gematrijska vrijednost hebrejskog slova N, Nun,
koje se u Tarotu pridodaje Adutu XIII velike arkane, Smrti.
NVN = 50 + 6 + 50 = 106
Potpis na tabli u donjem lijevom uglu rezbarije se sastoji od slova S, i datuma 1513 te
monograma AD. Ako zamijenimo brojeve iz datuma s korespodentnim slovima: 15 s O, a 13 s
N, dobijamo rije SONAD. itano unazad, to je grka rije DANOS, a znai 'spaljen', epitaf u
sjeanje na smrt na lomai Velikog Majstora, Jacoba de Molaya.
U donjem lijevom uglu primijetit emo i simbol lubanje, koji se pojavljuje u jo jednoj
poznatoj Drerovoj rezbariji.

Memento Mori stvarni identitet Sv. Jeronima

Trea misteriozna rezbarija iz Meisterstiche opusa je rezbarija Sv. Jeronim u svojim studijima,
napravljena kako kae cartellino u donjem desnom uglu 1514., isti datum koji nosi i
kriptina Melencolia I. Ali ne treba vjerovati Dreru po pitanju tih brojeva inkorporiranih u
njegovim rezbarijama, budui da je on upotrebljavao one brojeve koji su najbolje izraavali
njegovu svrhu, ne marei niti najmanje za tonost datiranja. Za njega ovo je bio alat za
ifriranje pomno izabranih dodatnih sadraja koje nije elio izraziti direktno. Ponekad je
upotrebljavao ove 'alate' iz sigurnosnih razloga, budui da je Crkva bila spremna zapaliti
lomae u to doba ako je um bio prebrilijantan i opasan za vladavinu "svetoga neznanja". Ove
dodatne poruke su kljuevi vieslojne prirode Drerova rada. Moemo gledati sliku divei se
njezinim dubokim "ovim" ili "onim", ali iz druge dimenzije rezbarije rije nas udara
neprimjetno, nehotino nam otkriva namjeravani sadraj. Drer je bio majstor ovakve
umjetnosti, umjetnosti aluzivnog znaenja, metamorfozirajui jedno u neto drugo bez nekog
oitog prijelaza. Mora da se zabavljao kada su se ljudi divili njegovom remek-djelu,
pretpostavljenom portretu Sv. Jeronima u njegovoj samotnoj monakoj eliji, ne znajui u to
gledaju. Ali u to mi to gledamo?
Rezbarija jasno predstavlja sve popularne atribute Jeronima Eusebiousa, latinskog crkvenog
oca koji je ivio u etvrtom stoljeu. On je bio kranski svetac koji je prvi preveo Bibliju s
grkog na latinski. Posebno je tovan kao pustinjak koji se odrekao svjetovnoga i otiao na
usamljeno mjesto u pustinji. Obino je prikazivan i kao smeten ovjek, koji udara svoja prsa
kako bi zadobio eljenu mirnou i povezanost s Bogom. Kao simbol pobjede duha nad
tijelom, lubanja nije nikad izostavljena iz kompozicije. Prema legendi, Sv. Jeronim je takoer
spasio lava od patnje izvadivi mu trn iz ape, kada je lav lutao hramom u Betlehemu, gdje je
Jeronim odsjeo. Lav je postao uvar magarca koji je radio za monahe. Jednoga dana, dok je
lav spavao, trgovac u prolazu je ukrao magarca, ali ga je ubrzo vratio s isprikom donirajui
pola ulja koje je nosio. To je moda razlog boca na polici iza Jeronimovih lea.
Ovo je druga rezbarija Meisterstiche opusa gdje je lubanja dio kompozicije. Lubanja se prvo
pojavljuje u Vitez, smrt i avo, gdje simbolizira godinu smrti Velikog Majstora Templa,
Jacquesa de Molaya. Drer veinu puta vrlo direktno upotrebljava simbole i u njihovu
"najjednostavnijem" nivou shvaanja. Samo dvije rezbarije iz toga opusa sadre lubanju, i
samo dvije slave godinu smrti "junaka".
Lubanja jednostavno predstavlja smrt, ili spomen na neiju smrt, a interesantno pitanje jest

tko je umro 1514., godina koju je Drer potpisao na svoje djelo na cartellino zajedno s
njegovim tipinim inicijalima, monogramom AD?

Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci je svoje posljednje godine proveo u Francuskoj u slubi kralja Franoisa I.
Bio je pozvan da ivi u dvorcu de Coloux na Amboiseu, uglavnom kako bi zabavljao kralja
inteligentnim razgovorima. udnovato, Leonardo je napravio svoj posljednji znani crte 1514,
skicu Sv. Jeronima u pustinji. Sjetite se da je to takoer datum Drerova Sv. Jeronima u
svojim studijima. ini se kao udna sluajnost, da nema jo jednog natpisa na oznaci: AD.
Jednostavnom latinskom gematrijom vrijednost AD = 1 + 4 = 5, to zajedno s datumom
otkriva potpuno novi datum, 1514 + 5 = 1519, pravu godinu Leonardove smrti. Ovo sugerira
kako je Drerova rezbarija Sv. Jeronim u svojim studijima spomen na smrt Leonarda da
Vincija.
Nadalje, figura koja sjedi iza stola je ikonografski Sv. Jeronim, ali jo vanije, mi zapravo
gledamo Leonarda da Vincija u njegovoj sobi u dvorcu de Cloux u Amboiseu. Ime Leonardo
je takoer povezano s lavom ("leo") koji na rezbariji spava (zasigurno aluzija na "vjeni san")
na podu. Ako pogledamo druge slike Sv. Jeronima s lavom, npr. onu od Mesine, vidjet emo
da lav hoda, ili stoji, ali ne spava. Fascinantno je kako su jednostavne i direktne Drerove
zagonetke, ali povealo je na prvi pogled fokusirano na sasvim drugaiji sloj znaenja, ne
videi oito, to je najbolji nain da se zatiti "tajna". Drer oito dovodi u vezu Leonarda s
Sv. Jeronimom kao "ovjekom znanja", distinkcija zajednika kod obje osobe.
Lik Sv. Jeronima sa rezbarije vrlo slii Leonardovu crteu autoportreta iz 1512.: stari ovjek
duge kose, elavog tjemena i duge bijele brade.

ini se da je Drerova rezbarija potpuno posveena ivotu i smrti Leonrada da Vincija,

jednog od dva Velika majstora renesansne struje. Drugi junak je sakriven u kriptinoj
Melencoliji I.

Tajanstveni aneo-durer

Najpoznatija i najenigmatinija rezbarija koju je Albrecht Drer napravio je definitivno

Melencolia I, iz Meisterstiche opusa, potpisana i datirana 1514. Ova alegorija enje
kreativnog genija je takoer jedna od najanaliziranijih i najinterpretiranijih umjetnikih djela
u terminima povijesti umjetnosti, alkemije ili dvojbene "svete geometrije". Do danas nije
objavljena niti jedna uvjerljiva analiza ovoga remek-djela koja bi objanjavala stvarnu prirodu
ove slike, a posebice identitet sjedee figure. Svrha diskurza koji slijedi jest otkrivanje pravog
identiteta figure koja sjedi te pokazivanje kabalistike strukture koja je u podlozi kompozicije
u terminima simbolizma, gematrije i geometrije.
Povijesni uvidi smjetaju Drera, takoer, u kontekst "Renesanse okultnoga" kroz radove
ponovno roenih magiara kao to su Agrippa, Reuchlin, Mirandola itd Neoplatonizam je
generalno reorganiziran i cijenjen u umjetnikim krugovima, ali kabalistika struja, posebno
propagirana od Mirandole, mnogo je manje na povrini, uglavnom zbog otvorenog
antisemitizma i fanatizma Crkve.
Uenjaci sugeriraju da je glavna toka ove slike reprezentacija jedne od etiriju ljudskih
tekuina, to je bilo vrlo popularno u Renesansi. Ali ini se da druge rezbarije iz serije
Meisterstiche ne slijede ovaj koncept, jer niti jedna ne predstavlja neku od tri druge tekuine.
Agrippino uee u planiranju kompozicije i njegovo pridodavanje melankolije Saturnu smo
ve pretpostavili. Poput Platona i Aristotela, da li je Agrippa takoer vrlo ambivalentan o
pravoj prirodi melankolije. Njegovi izvjetaji seu od otrovnih efekata utjecaja na duu i
njezina kvarenja do povezivanja s uzvienim stanjem uma, sposobnog ak i za proricanje.
Kako bi razumjeli poruku ove zagonetke, moramo dovesti u pitanje identitet aneoskog bia
koje sjedi. Zasigurno umjetnik, ali ne samo slikar zato krila? Ve smo iz prolih primjera
nauili da je Drerova metoda kodiranja uvijek vrlo lucidna, slijedei pravilo napravite
neto preoito i nitko to nee shvatiti.
Kao i u svakom sluaju Meisterstiche zagonetki, da li je identitet uvijek sugeriran datumom
kojim je Albrecht Drer potpisivao svoj rad. Ovo je jedina rezbarija iz te serije koja nema
cartellino natpis s datumom i monogramom AD. No rezbarija je potpisana dvaput. U
sjenovitom dijelu kamene stepenice u donjem desnom uglu te kriptino u maginom kvadratu
ugraenom u zid iza sjedee figure. On sadrava datum skriven u zadnjem nizu brojeva: 4
15 14 1. Drer oito ukazuje na datum 1514, dok druga dva broja, 4 i 1, kao to smo ve
ranije naveli, stoje za gematrijsku vrijednost D i A, njegov monogram, ija gematrijska

vrijednost je obino pridodana napisanom datumu kako bi stvorila novi datum 1514 + (AD
= 1 + 4 = 5) = 1519. Stoga, kao i u sluaju Sv. Jeronim u svojim studijima da li ova rezbarija
pamti neki dogaaj iz 1519: Drer se sjea Leonarda da Vincija, budui da je 1519. godina
njegove smrti u Amboiseu. Ali ova rezbarija ne slavi spomen na neku vanu osobu, budui da
lubanja nije prisutna u kompoziciji. Nauili smo iz Viteza, smrti i avola te Sv. Jeronima u
svojim studijima da lubanja simbolizira jednostavno smrt junaka.
Ako su Drerove metafore tako direktne, moramo si postaviti pitanje, tko je bio
najmelankoliniji umjetnik Renesanse, i to umjetnik kojeg bi Drer smatrao dovoljno
istaknutim da ga prikae na svojoj majstorskoj rezbariji? Po svemu sudei Firenca je bila
njegova slaba toka.
ini se da figura koja sjedi nosi par krila i da se radi o nekoj vrsti anela. Melankolini aneo
renesanse je samo jedan, najvei "aneo" Mihael, poznatiji kao Michelangelo! Veliki majstor
sinonimski identificiran s arkanelom Mihaelom je gematrijski ifriran u misteriozni naslov
rezbarije. Jednostavnom latinskom gematrijom:

MELENCOLIA I = 89 + 1 = 90
MICHAEL ANGEL = (13+9+3+8 +1+5+12) + (1+14+7+5+12) = 90
MELENCOLIA = 13+5+12+5+14+3+15+12+9+1 = 89
MICHELANGEL = 13+9+3+8+5+12+1+14+7+5+12 = 89

Michelangelo je bio znan po tome to je ponekad bio ekstremno melankolina osoba, patei
od inkarnacije u zemaljski svijet puno vie od ostalih:
"La mia allegrez' e la maninconia" Moja radost je melankolija.
Njegov genij snano je nametao teret idealnog njegovoj linosti, bivajui u stalnom bijesu,
jadikujui u svojim pismima o odvratnosti svoje due i svijeta s ljudima generalno. Bio je
prevaren mnogo puta, uglavnom zbog vlastita karaktera. Jedno od njegovih remek-djela je
bilo posebno teko izvriti, velianstvenu Sikstinsku kapelu u Rimu. Imao je puno problema u
izvrenju svojih projekata, budui da je zadaa koju je nametao sebi uvijek bila prevelika da
bi se zavrila u razumskim terminima, a njegovim klijentima ga je bilo dosta vrlo brzo.
Drer simbolizira herojski opus napravljen u Sikstinskoj kapeli dugom iznad vode, to
predstavlja luk koji je Michelangelo u poetku naslikao. Posljednji sud naslikan iznad oltara
kapele je Michelangelo zavrio kasnije, izmeu 1535-1541. Jo jedna aluzija muenikog rada
na slici stropa mogle bi takoer biti ljestve, na kojima je Michelangelo proveo nemogue
koliine vremena kako bi zavrio cijeli opus. ali se o tome svome stanju u jednoj od svojih
pjesama.
Moda bi jo samo trebali spomenuti kako aneo dri estar u svojoj desnoj ruci, znak
Pantokratora, ili Krista kao arhitekta, a Michelangelo je takoer bio arhitekt kapele Medici.

***
Moda e se itateljima mnogi elementi ovoga lanka initi suvie tendencioznima i tekima
za povjerovati, no ipak se moramo zapitati mogu li sve to biti potpune sluajnosti.
Moda Albrecht Drer nije u potpunosti uspio u svojoj namjeri da unese vjene harmonine i

matematike elemente u projekcijsku geometriju likovne umjetnosti temeljene na

univerzalnim simbolima prirode, no u jedno moemo biti sigurni, neosporno je jedini istinski
nasljednik majstora kojima se divio i iz ijih je djela uio Leonarda i Michelangela.

http://www.hermetizam.com/index.php?
option=com_content&view=article&id=61&Itemid=63