KANALIZIRANJE (UREENJE RASKRIJA)

U zoni raskrija potrebno je primijeniti princip odvajanja trakova za prolaz ravno i

trakova za skretanje, a u ovisnosti o prometnom optereenju odredit e se njihov
broj i duljina.

Osnovno naelo optimalnog oblikovanja raskrija uvjetovano je jasnim, odreenim

voenjem vozila kroz konfliktne toke koje se dogaaju kad se iz pravolinijskog
kretanja u glavnom toku na privozu raskrija pretvaraju u skretanja desno, lijevo ili
prolaz raskrijem.

U svakom od navedenih kretanja u zoni raskrija dolazi do usporenja, ubrzanja ili

stajanja vozila. Stoga je u zoni raskrija potrebno jasno odijeliti (kanalizirati)
tokove koji prolaze pravo od onih koji skreu.

U ovisnosti o intenzitetu kretanja vozila i pjeaka i vanosti ulica odijeljivanje

tokova vri se fizikim razdvajanjem (otoci u zoni raskrija) ili vertikalnom i
horizontalnom signalizacijom (razdjelne linije, linije vodilje kroz raskrije).

Slika : Primjeri voenja lijevih

skretanja

Slika: Primjeri prikljuaka dvotranih cesta s trakovima za lijevo (desno)

skretanje

Slika: Primjeri prikljuaka dvotranih cesta s trakovima za lijevo (desno)

skretanje

Slika: Primjeri ureenja krianja dvotranih cesta

Slika 12: Kombinirano vorite dvotranih cesta

Slika: Primjer prikljuka i raskrija gradskih raskrija

Na svim gradskim raskrijima (semaforiziranim i nesemaforiziranim) obavezno je

postavljanje znakova glavne i sporedne ceste, odnosno stop znaka.

Stop znak se najee koristi u slijedeim sluajevima:

1.

3.
4.

Krianje ulice nieg ranga s ulicom znatno vieg ranga gdje bi primjena regulacije
znakom sporedne ceste bila opasna
Krianja dviju glavnih gradskih ulica koje nisu regulirane semaforskim ureajima
(ili su u kvaru)
Nesemaforizirano raskrija koje se nalazi izmeu dva semaforizirana
Kod nepreglednih raskrija s velikim brzinama kretanja

U ostalim sluajevima se moe primjeniti znak sporedne ceste.

2.

Na svim raskrijima (s prvenstvom prolaza) mora biti oznaen glavni pravac

kretanja. Ako se radi o raskriju ulica jednakog ranga prednost se daje ulici s veim
prometnim optereenjem.
Pri projektiranju raskrija potrebno je voditi rauna i o njihovoj meusobnoj
udaljenosti. Primjer minimalnih udaljenosti izmeu raskrija u ovisnosti o
projektnoj brzini i potrebnoj udaljenosti za postavljanje vertikalne signalizacije
prikazan je u tablici

Ako nije mogue postii minimalne udaljenosti onda je potrebno osigurati

dovoljne duljine trakova za lijevo skretanje izmeu dva raskrija. Raskrija
na glavnim gradskim ulicama na kojima je predviena koordinacija rada
semafora ne bi smjela biti previe udaljena radi onemoguavanja disperzije
kolone vozila (do cca 800m udaljenosti).

Otoci
Otoci predstavljaju definiranu povrinu izmeu voznih trakova koja slui za kanaliziranje prometnih
tokova. Otoci imaju tri osnovne funkcije:
1)

Kanaliziranje manevara kretanja u zoni raskrija

2)

Razdvajanja prometnih tokova po smjerovima (radi brzine..)

3)

Zatitnu funkciju za prelazak pjeaka preko ceste u dvije faze

Veina izvedenih otoka istovremeno slui za dvije funkcije.

S obzirom na namjenu razlikuju se klasini trokutasti otoci, razdjelni pojasevi i otoci za kanaliziranje
u zoni raskrija.

Izdignuti otoci se ne koriste na

vangradskim cestama velikih
brzina ako nema rasvjete,
koriste se rafirani otoci i
pojasevi

Kanalizirana raskrija s izdignutim otocima obvezno moraju biti dobro osvijetljena i iscrtana.

Uzduni otoci koriste se za kanaliziranje tokova, ali i za zaustavljanje pjeaka. Minimalna irina uzdunog
otoka iznosi 1.5m, (iznimno 1.2), a u sluaju da je otok predvien i za zaustavljanje pjeaka treba
predvidjeti minimalnu irinu od 2.0 - 2.5 m. Uzduni otok ne smije biti prekratak (oko 8m). Izdignuti otoci
na izoliranim raskrijima vangradskih cesta trebaju biti dulji (oko 30m).

Kod veih duljina prijelaza obino se ne vri prekid uzdunog otoka ve se on u zoni pjeakog prijelaza
izvodi s uputenim rubnjacima kako je prikazano na slici dolje lijevo.

Trokutasti otoci moraju imati povrinu od bar 5m2 za gradska raskrija, a 7 za vangradska. Minimalna
duljina stranice trokuta je 3.5m

Minimalna irina pjeakog prijelaza iznosi 4m (iznimno 3m). Poloaj pjeakih prijelaza na ulicama koje
se kriaju treba izvesti na nain da se kod manevra desnog skretanja omogui zaustavljanje jednog vozila
izmeu dva prijelaza (5m) kako je prikazano na slici dolje desno.

Trokutasti otoci predstavljaju bonu smetnju prometu pa se naroito na cestama velikih brzina moraju
odmaknuti od ruba prolaznog traka. Rubovi trokuta se zbog preglednosti, sigurnosti i jednostavnosti
izvedbe zaobljuju krunim lukom malih radijusa (od 0.6 m do 2 m ovisno o veliini otoka). Odmak
prilaznog traka od poetka otoka se izvodi vei nego odmak od sredine otoka radi postizanja efekta
lijevka. Primjeri izvoenja otoka prema amerikim snmjernicama dani su na 3 slike.

Uzduni otok u zoni raskrija poeljno je predvidjeti na svim raskrijima kod kojih
je na glavnoj ulici predvieno 4 ili vie trakova. Poetak uzdunog otoka na
glavnoj ulici treba biti udaljen najmanje 3m od sjecita produetaka rubnjaka
sporedne i glavne ulice.
Poetak uzdunog otoka na sporednoj ulici mora biti udaljen najmanje 3 m od
produetka ruba glavne ulice kako je prikazano na slici .

Za omoguivanje kretanja tekih teretnih vozila na sporednoj cesti poeljno

je predvidjeti minimalnu irinu izvoznog traka od 4.5m, a uvoznog od 3.5m,
a polumjeri skretanja bi trebali biti min. 15 (12) m.

Radi sprjeavanja naleta na vrhove otoka oni se mogu izvesti na jedan od naina
prikazanih na slici

Primjeri kanaliziranja raskrija horizontalnom, vertikalnom i svjetlosnom signalizacijom

Broj trakova na izlazu ne smije biti manji od broja
ulaznih trakova raskrija.
Ako je potrebno izvriti smanjenje broja trakova to se
ne smije uraditi na duljini manjoj od cca 100-150m
(tek za duljinu od cca 900 m moe ovaj trak moe
funkcionirati kao beskonano dugi trak).
Privozi raskriju moraju biti obiljeeni horizontalnom
i vertikalnom signalizacijom (prikaz doputenih
smjerova prolaznih i dodatnih trakova) radi
pravovremenog izbora eljenog smjera kretanja

Polumjeri zaobljenja rubnjaka

Rub kolnika u raskriju mora biti oblikovan primjenom krunog luka ili sloene
krivine. Sloene krivine poeljno je predvidjeti kod raskrija glavnih gradskih ulica
i vanih vangradskih cesta jer one bolje odgovaraju kinematici vozila (ekvivalent
prelaznoj krivini).

Polumjeri i irina traka za skretanje odreuje se za mjerodavno vozilo

Mjerodavno vozilo:
A) osobno vozilo za parkiralita, spoj prikljune ceste na gradske ulice s
malim brojem skretanje te kolno pjeake pristupe
B) Kamion s dvije jednostruke osovine, autobus; za veinu javnih
vangradskih i gradskih cesta s uobiajenim ueem tekih teretnih vozila
C) Kamion s prikljunim vozilom za raskrija javnih cesta i ulica s velikim
prometom te znatnim brojem skretanja tekih teretnih vozila
U svakom sluaju poeljno je osigurati takve radijuse da su najistureniji dijelovi
stranjeg dijela vozila 40 do 60 cm udaljeni od ruba traka, a prednji minimalno 20
cm.

Veliina polumjera zaobljenja rubnjaka i irina kolnika odreuje se

za mjerodavno vozilo

-mjerodavno vozilo

Pravilnici raznih zemalja daju razliite preporuke o minimalnim veliinama radijusa

zaobljenja za pojedine ceste i ulice u ovisnosti o irinama trakova i mjerodavnim
vozilima.
Tako neki stariji pravilnici predlau slijedee primjenjive vrijednosti veliine
radijusa glavnog luka za sluajeve konstrukcije obine krivine ili sloene krivine
omjera radijusa 2:1:2 kod izgradnje novih te rekonstrukcije postojeih raskrija na
niim kategorijama prometnica.
MJERODAVNA VRSTA
VOZILA

NOVOGRADNJA

REKONSTRUKCIJA

Osobno

7m

5m

Autobusi i teka teretna vozila

15 m

10 m

Teretna vozila s prikolicom

20 m

15 m

Tablica 2: Izbor veliine glavnih radijusa za sloene krivine odnosa R1:R2:R3=2:1:2

Danas se najee primjenjuje sloena krivina omjera radijusa R1:R2:R3=2:1:3. Glavni radijusi osim o
rangu ceste ovise o kutu krianja ulica i prometnoj radnji (ukljuivanje i iskljuivanje). Primjer izbora
odgovarajuih radijusa za ovakve sluajeve prema njemakim smjernicama dan je u tablici.

Primjer izvoenja sloene krivine omjera 2:1:3

prikazan je na slici 6. Kod opskrbnih ulica
mogu se primijeniti jednostavne krivine
minimalnog radijusa od 6m. Kod krianja sa
sabirnim i gradskim ulicama s malim ueem
teretnih vozila moe se primijeniti minimalni
radijus od 10m.

Nain projektiranja zaobljenja s obzirom na stupanj kanaliziranja

raskrija a) potpuno kanalizirano i semaforizirano, b) dijelom
kanalizirano, c) nekanalizirano raskrije

Jo neki primjeri (njemakih) smjernica za izvoenje zaobljenja rubnjaka

u ovisnosti o stupnju kanaliziranja prometa na raskriju.

Primjer njemakih smjernica za odabir veliine polumjera zaobljenja u ovisnosti o

irini dolaznog i odlaznog traka te vrsti krivine (obina, sloena trocentrina)

irina
ulaznog
traka
(m)

Radijus krunice okretanja (m)

Na slici 7 je prikazan primjer mogunosti projektiranja izvoza u naselju

samo s jednim krunim lukom velikog radijusa.

Za sluajeve krianja glavnih gradskih ulica na kojima su manevri kretanja

razdvojeni izdignutim otocima i pojasima prema njemakim smjernicama
preporuuju se vei radijusi kako je navedeno u tablici

Utjecaj veliine polumjera zaobljenja rubnjaka (4.5 i 12m) na tragove vozila, odnosno
potrebnu irinu kolnika za razliita vozila (P-osobno, SU kamion mali, BUS i velike
kamione)

Mogui naini i odgovarajui radijusi zaobljenja prema amerikim smjernicama

za kamion s dvije jednostruke osovine (A-kruni luk; B-kruni luk s proirenjem;
C sloena krivina 3:1:3

Ovo su granine vrijednosti radijusa pri kojima e

vanjski rub kamiona na kraju ulijevanja prebrisati
irinu od oko 3.5 m. Za ceste s trakovima uim od
3.5 m treba predvidjeti vee radijuse ako ne
elimo da vozilo ulazi u susjedni trak

Mogui naini i odgovarajui radijusi zaobljenja prema amerikim smjernicama za

raskrija s izvedenim otocima na raskrijima gradskih ulica

U gradu se zbog interakcije pjeaka i vozila balansira izmeu veliine radijusa i komoditeta
vozila i pjeaka. Poveanjem radijusa koji omoguuje manevriranje vozila bez prelaska u
susjedni trak znatno proiruje cestu u zoni pjeakog prijelaza. S druge strane smanjenje
radijusa radi sigurnijeg odvijanja pjeakog prometa rezultira zahtjevnijim manevrima vozila
koja e esto prelaziti i u susjedne trakove.

Dd(m)
R(m)
3
6
9
12
15

w (m)
3
0,0
4,0
8,0
12,4
16,9

Dd = Poveana duljina hodanja

zbog zaobljenja
w = irina plonika
R = radijus zaobljenja
Amerike smjernice daju slijedee preporuke za primjenu radijusa zaobljenja na gradskim
ulicama:
1.

Za osobna vozila najee se koriste R=4.5 (3m) do 7m to je dovoljno za ulice nieg

ranga s manjim prometom i rijetkim skretanjima kamiona.

2.

Preporuuje se izvedba radijusa R=9 m gdje god je mogue jer e on omoguiti da

kamion koji skree neznatno ulazi u susjedni trak

3.

Radijus od 12 i vie metara ili primjena sloene krivine preporuuje se na svim ulicama
gdje se odvija promet autobusa i znatniji promet kamiona

6
0,0
1,6
4,6
8,1
12,0

Na ulicama gdje je predvieno parkiranje uz kolnik mogu se predvidjeti manji

radijusi zaobljenja, a da ne doe do znatnog ulaenja vozila u susjedni trak
R=4.5m

R=7.5m

SU

kamion s dvije
jednostruke osovine

WB 12

kamion + priklj. vozilo

(1 jed. i 1 dvostr.
osovina)

Nivelacija raskrija

Projekti raskrija gradskih ulica vieg ranga moraju sadravati nivelaciju raskrija s
prikazom izohipsa ekvidistance 2cm. Ovaj prikaz se radi zbog toga to se u zoni
raskrija, odnosno spoja ulica, zbog promjene poprenih i uzdunih nagiba u
krivinama pojavljuju vitopere plohe pa se nivelacijom definira eljeni nain
odvodnje raskrija.

RASPORED KOMUNALNIH INSTALACIJA U

PRESJEKU CESTE

Poeljno je da raspored komunalnih instalacija u presjeku ceste bude

ujednaen na itavom gradskom podruju te odreen tako da bude
optimalno postavljen u svrhu lakeg odravanja ili popravka.

Komunalne instalacije koje su predviene za postavljanje u profilu ulice

su:
Cjevovodi za opskrbu vodom
Kanali za odvodnju voda
Elektrini kabeli
Telefonski-telegrafski vodovi
Kabeli za signalizaciju
Specijalni kabeli

1.
2.
3.
4.
5.
6.

 Cjevovodi za opskrbu vodom

Kod cijevi za opskrbu vodom razlikuju se glavni tranzitni i opskrbni cjevovodi.

Tranzitni cjevovodi su odreeni posebnim projektom te se na njih ne smiju
prikljuivati pojedini objekti. U naelu se ovi cjevovodi postavljaju ispod kolnika
na udaljenosti od 1 m od junog ili zapadnog rubnjaka, a minimalna dubina
ukopavanja iznosi 1.2 m od tjemena cijevi do nivelete kolnika.
Opskrbi cjevovodi slue za prikljuenje grupe objekata na tranzitne cjevovode. Na
brzim gradskim cestama cjevovodi se mogu postavljati u sredinjem dijelu
pjeakih staza.

 Kanali za odvodnju voda

Postoje dva ranga kanala za odvodnju; glavni kolektori i prikljuni kanali.

Glavni kolektori smjetaju se u os ceste na minimalnoj dubini od 1.5m od tjemena
cijevi do nivelete kolnika. Prikljuni kanali mogu se smjestiti u osi pojedinog
kolnika.

 Elektrini kabeli

Postoje kabeli niskog napona, kabeli visokog napona i kabeli javne rasvjete.
U pojedini kanal mogu se postaviti vie kabela. U naelu se ovi kabeli postavljaju
ispod pjeake staze. Kod ulica s javnom rasvjetom kabeli za rasvjetu postavljaju se
uz stupove, tranzitni kabeli u sredini, a prikljuni kabeli uz rub kanala. Dubinja
ukupavanja iznosi 1 m ispod pjeake staze, a u sluaju postavljanja ispod kolnika
iznosi 1.2m, a za kabele visokog napona minimalna dubina je 1.5m.

Telefonski-telegrafski vodovi
Telefonski kabeli se postavljaju ispod pjeake staze uz njen vansjki rub. Minimalni
razmak izmeu TT kabela i elektrinih je 50cm. Minimalna dubina iznosi 80cm.
Kabeli za signalizaciju
Ovi kabeli se mogu postavljati u slobodne cijevi telefonskih vodova ili u isti kanal s
telefonskim kabelima. mogu postavljati s kabelima javne rasvjete na minimalnoj
udaljenosti od 50cm.
Specijalni kabeli
Specijalni kabeli se postavljaju prema posebnim projektima.

Primjeri rasporeda komunalnih instalacija u profilu brzih gradskih i glavnih gradskih ulica

Slika 18: Raspored komunalnih instalacija u profilu opskrbnih ulica

Raspored komunalnih instalacija u profilu kolno-pjeakih prilaza