OSVJETLJENJE RADNOG PROSTORA S RAUNALOM

Svrha ovog lanka je ukazati na probleme, uzroke i posljedice koje se javljaju pri (ne)osvjetljenju
radnog prostora u kojem se koristi raunalo. Za samo osvjetljenje je dokazano da veoma utjee na
produktivnost rada, zadovoljstvo radnika, i to je bitno smanjuje pogreke u samom radu.
Osvjetljenost i sjajnost
Dinamiko radno mjesto
Rasvjeta
Bljetanje
Podeavanje rasvjete
Dizajn rasvjete
Zdravlje i rad s raunalom
Linkovi

1. OSVJETLJENOST I SJAJNOST
Osvjetljenje je koliina svjetla koja pada na odreenu povrinu, a mjeri se luksmetrom u luksima(lx).
Da bi stekla odreena predodba o tome kolika je osvijetljenost u pojedinim primjerima, potrebno je
pogledati slijedeu tablicu:

Treba naglasiti da osvijetljenost opada sa kvadratom udaljenosti. To znai da e na udaljenosti

dvostruko veoj od istog mjernog mjesta luksmetar pokazivati etverostruko manju vrijednost.
Sjajnost (luminancija) jest koliina svijetla koja dolazi s promatrane povrine. Mjeri se mjeraem
sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru (cd/m 2). Sjajnost od 100 cd/m2 moe se predoiti ako se
kao povrina zamisli list bijelog papira za printanje pri uobiajenoj uredskoj rasvjeti. Sjajnost ne opada
sa udaljenou kao osvijetljenost nego je uvijek ista bez obzira s koje je udaljenosti mjerili. To znai da
je sjajnost dokumenta iz kojeg se podaci unose na raunalo ne mijenja bez obzira na kojoj mi
udaljenosti bili od njega.

Slika1. Prikaz koliine svjetla (footcandels) koja dolazi do Zemljine povrine sa Sunca.
X-os je solarna visina u stupnjevima, Y-os iluminacija (footcandels) . Najmanje vrijednosti su upravo prije zore i
tijekom dana se poveavaju.
A) Nema prepreka izmeu Sunca i Zemlje;
B) Postoje uobiajeni oblaci na putu izmeu Sunca i Zemlje;
C) Veoma oblano, olujno nebo nad povrnom Zemlje gdje se vre mjerenja.

Uobiajeno je da se upravo list papira uzima kao etalonska povrina koja odreuje koliko svjetla treba
pasti na radnu povrinu. Bijeli papir ima faktor refleksije 70-80%. To znai da ako se zahtijeva
sjajnost papira od 100 cd/m2 , intenzitet svjetla koje padne na radnu povrinu ne bi smio biti vei od
400 lx. Kod papira s minimalnim faktorom refleksije, npr. tamni papir, intenzitet mora biti vei da bi se
postigao isti rezultat. Postoje i standardi koji propisuju matematiki odnos osvijetljenosti izmeu
razliitih povrina u radnom prostoru. Standard ISO 9241 odreuje da omjer osvjetljenosti izmeu
radne povrine i neposredne okoline ne smije prelaziti omjer 3:1.
Prosjena osvijetljenost uestalo koritenih radnih ploha (zaslon monitora, dokumenti) i ukupnog
radnog prostora ne smije prelaziti omjer 10:1. Vei omjeri osvjetljenosti od onih propisanih
standardom dovode do znatnijeg pada radnog uinka i porasta broja pogreaka pri radu. Meutim,
ovdje treba napomenuti da je jedna amerika studija pokazala da to nije u potpunosti tono. Naime,
provedena su mjerenja uinkovitosti zaposlenika jedne programerske tvrtke u situacijama kada se
rasvjeta radnog prostora mijenjala od stanja loe osvijetljenosti do stanja dobre osvijetljenosti. Rezultat
je bio gotovo iznenaujui, pokazalo se da je produktivnost rasla s porastom razine svjetla. Strunjaci
su zakljuili da je prevladao utjecaj promjene atmosfere samog radnog prostora nad faktorom
osvjetljenja.
Osim osvijetljenosti i sjajnosti, na radnom mjestu jo se odreuju: jednolikost osvjetljenosti,
sjenovitost, faktori refleksije od stropova, zidova, poda i radnih ploha, te se usporeuju sa standardima
prema tipu djelatnosti.

2. DINAMIKO RADNO MJESTO

Sada, kad je objanjena razlika osvjetljenog i sjajnog, treba pokazati i samu primjenu teorije o rasvjeti.
Danas moemo veinu radnih mjesta okarakterizirati rijeju dinamika. Sveopi napredak tehnologije
uinio je cijeli svijet jednim globalnim radnim mjestom. Danas se poslovi obavljaju preko prenosivih
raunala i mobilnih telefona sa svih lokacija. Slubenici (bar oni u razvijenijim zemljama) koriste
raunala za obavljanje raznih transakcija u svim poljima poslovanja. ak i djeca u vrtiima (razvijene
zemlje) skupljaju se oko monitora, a sve ee se mogu nai i uenici osnovnih kola s prijenosnim

raunalima u koli. Skladini radnici koriste raunala za itanje bar kodova. Iz toga se vidi nov nain
organiziranja posla u kojem je naglaena promjena klasinog, dosadanjeg, uredskog obavljanja veine
poslova. Sukladno tome, pojavile su se i agencije koje se bave prouavanjem utjecaja tih novih
tehnologija na ivot i zdravlje ljudi, utjecaj na okoli itd. Njihov zadatak je u potpunosti opravdan i
koristan jer upuuju ljude na opasnosti koje se kriju iza toga. Uz to, javlja se i problem radnog mjesta
povezan s radom u smjenama, budui da tada radno mjesto mora ergonomski zadovoljiti vie osoba.
Sve to dovodi do modernizacije u proizvodnji, budui da je veina proizvodnih pogona pod pritiskom
da proizvede ergonomski vrlo zahtjevne proizvode. to se samog raunarskog dijela tie, prvenstveno
se to odnosi na ergonomiju namjetaja (stol, stolica) i rasvjetnih tijela. Svijet sve vie tei preseljenju
klasinih ureda iz poslovnih zgrada u obiteljske kue u kojima zaposlenici obavljaju posao koji bi
inae radili negdje u zaguljivom centru grada. Kako se u uredskim zgradama javlja sukob interesa to
veih prihoda i to manjih rashoda, dolazi do izraaja neergonominost radnog prostora (koja je
prisutna na svakom radnom mjestu).Ovdje je dan prikaz koji se odnosi na ergonomiju rasvjete.

3. RASVJETA
Kad pomislimo o problemu rasvjete radnog prostora, vjerojatno prvo to nam padne na pamet je fiziki
utjecaj koje on ima na nas. Neprimjereno osvjetljenje moe dovesti do veeg broja problema, od
problema pogoranja vida pa do muskulatornih problema. Istraivanja su pokazala da je vie od 2/3
osoba, koje su vezane za uredski posao s upotrebom raunala, imale veoma izraene zdravstvene
tegobe koje su bile posljedica slabo osvjetljenog radnog prostora u kojem su te osobe radile. Sa
lokacijskog stajalita, teorija je veoma jednostavna: neprikladna rasvjeta u prostoru s raunalima
dovodi do brzog zamora oiju, pada koncentracije, glavobolje i drugih smetnji. Za razliku od
tradicionalnih uredskih aktivnosti pisanja i itanja dokumentacije koje zahtijevaju to je vie mogue
svjetla, pri radu s raunalima treba razmotriti dodatne injenice:
- dovoljno svjetla na povrini dokumenta;
- uklanjanje bljetanja uzrokovanog od lokalne i ope rasvjete;
- uklanjanje bljetanja s povrine zaslona;
- jednolina rasvjeta u radnoj prostoriji.
Da bi se izbjeglo blijetanje i osigurao dobar kontrast znakova na povrini zaslona, opa osvijetljenost
oko raunala treba biti razmjerno niska. U isto vrijeme povrina dokumenata treba biti dobro
osvjetljena to znai da treba osigurati dodatnu rasvjetu na radnom mjestu.
Ne bi se trebalo uditi, jer kada govorimo o dinamikom radnom mjestu takoer bi trebalo rei da je za
takvo mjesto potrebna i dinamika rasvjeta koja e udovoljavati standardima. Treba bi trebalo rei da
bi svaka rasvjeta trebala zadovoljiti slijedee uvjete (ili bar se pribliiti to je mogue vie tim
uvjetima):
1. Podrka za poslove nadohvat ruke;
2. Postojanje integrirane kontrole rasvjete;
3. Energetski uinkovita i ekoloki prihvatljiva rasvjeta;
4. Laka za odravanje i podnoljivog utjecaja na okolinu,
5. Dobro integrirana s arhitekturom prostora,
6. Poboljavanje imagea organizacije,
7. Uzimanje u obzir poetne trokove i trokove odravanja;
8. Uzimanje u obzir prirodno svijetlo;
9. Mogunost ponovnog periodinog rekonfiguriranja.

Niti jedan od ovih uvjeta ne predstavlja neki novi pristup ve samo pokazuje otprije definiranu listu
uvjeta koja je realizirana i od strane proizvoaa namjetaja. Niti jedan od ovih uvjeta nije rjeenje
samo za sebe ve moe biti rjeenje samo kao cjelina sa drugim uvjetima.
Treba biti oito da bi svako rjeavanje problema rasvjete uvoenjem jednog izvora svjetla zavrilo s
loim rezultatima u odnosu na definirane uvjete i postojee standarde. To znai da se za rasvjetu
radnog mjesta treba konstruirati takvo rjeenje koje uzima u obzir vieslojnu tehniku rasvjete, tj.
rasvjetu iz vie izvora. Da bi se to razjasnilo, potrebno je prvo objasniti pojmove ope, dnevne i
lokalne rasvjete.

Opa rasvjeta
Optimalna rasvjeta za odreeni tip posla ovisi, primarno, o vizualnoj
sloenosti i teini vidnog zadatka te o stanju korisnikova vidnog aparata.
Standardi za opu rasvjetu grupirani su prema skupinama zanimanja i vidnim
zahtjevima za pojedine tipove posla. Istraivanja su pokazala da je uobiajena
opa rasvjeta u uredima u kojima se ne koriste raunala neprikladna za radna
mjesta, posebno za ona radna mjesta na kojim se koriste raunala koja imaju
zaslone sa negativnim kontrastom. Da bi itanje s takvih zaslona bilo mogue,
opa rasvjeta ne smije prelaziti 200-300lx. Za postizanje homogene
osvjetljenosti radnog prostora preporuuje se direktno-indirektan tip rasvjete.
Tu treba uzeti u obzir i faktor sjajnosti .Velika razlika u sjajnosti izaziva
pojaan vidni napor. Ako su zidovi i uredska oprema previe svijetli, oko e se
automatski prilagoditi njima i pojavit e se dodatni napor oka pri itanju
tamnog zaslona.

Dnevna rasvjeta
Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz prozore koji mogu biti krovni ili na bonim zidovima. Da bi se
smanjili faktori refleksije u prostoriji, preporuuje se bojanje zidova pastelnim bojama (npr. tirkizno
zelenom, plavom). Takoer se to preporuuje i za uredski namjetaj, osobito za radne povrine.

Lokalna rasvjeta
Sredstva lokalne rasvjete moraju biti takva da omoguuju podeavanje osvjetljenosti s obzirom na
trenutanu potrebu. Postoje takoer i razlike meu osobama prema potrebi za osvijetljenou radnog
mjesta, a s obzirom na stanje vidnog aparata, dob, umor i sl. U pravilu, jakost lokalne rasvjete mora
biti u rasponu 500-800lx. Lokalna rasvjetna tijela moraju biti ergonomski oblikovana i funkcionalno
prilagoena zahtjevima vidnih zadataka pri radu s raunalom. Svjetiljke koje zauzimaju najmanje
prostora i iji se poloaj moe regulirati su one koje se privrste na rub radne plohe.

Slika2. Prikaz dobro osvijetljenog uredskog radnog prostora pomou

sekundarnih i prirodnog izvora svjetlosti

Lokalna rasvjeta nije potrebna pri upotrebi zaslona s pozitivnim kontrastom.

Vieslojna tehnika rasvjete upotrebljava primarna i sekundarna sredstva rasvjete za prikladno
osvjetljenje radnog mjesta. Kombinacije lokalne rasvjete s rasvjetnim tijelima koje su montirane tako
da svijetle ili prema podu ili indirektno u prostor (tj. ne direktno u zaslon), rasvjetna tijela privrena
na pokustvo (pri emu snop svijetla moe biti usmjeren prema dolje ili prema gore), i rasvjetna tijela
koja se mogu pomicati po potrebi su sva koritena u tehnici vieslojne rasvjete u raznim
kombinacijama. Posebno je zanimljivo napomenuti da se rasvjetna tijela koja se dodaju na stol kao
tijelo za rasvjetu odreenog predmeta (najee nekog dokumenta) esto izostavljala da bi se smanjili
inicijalni trokovi opreme, uz obeanje kupca da e tu napravu dodati kasnije. Novije ponude
svjetski poznatijih proizvoaa, kao to su: Knoll, Steelcase, idu za tim da rijee ovakve i sline
probleme nudei tritu takva rasvjetna tijela za odreenu namjenu koja su estetski sukladna sa
postojeim namjetajem i to je jo vanije daju potrebnu osvijetljenost prostora.

4.

INDIVIDUALNA KONTROLA RASVJETE

Taj termin se odnosi na kontrolu rasvjete radnog mjesta kada se ono dijeli s drugim osobama. Razlozi
uvoenju ovakvog tipa rasvjete su, prije svega, ekonomskog karaktera. Amerika poduzea koja su
kupila ureaje za runu kontrolu rasvjete objavila su da je poveana produktivnost radnika i da su
smanjeni trokovi elektrine energije. Drugi proizvod koji omoguava kontrolu odnosa rasvjete

okolnog prostora i samog prostora koje se koristi oko raunala je takoer puten u prodaju, ali se ini
da e proi jo dosta vremena dok poduzea dozvole iroku upotrebu takvih naprava premda rezultati
pokazuju njihovu opravdanost. Rasvjeta treba ovisi i o starosti osobe koja upotrebljava radno mjesto s
raunalom. Sljedei graf pokazuje ovisnost osjetljivosti oka na svjetlinu sa starenjem :

Slika3. Prikaz osjetljivosti ljudskog oka na razinu svjetline. X-os predstavlja godine a Y-os razinu nesnoljivosti
svjetline u footlambertima. Oito je da s godinama ta osjetljivost raste.

5.

BLIJETANJE

Postoje tri vrste bljetanja:

-

direktno (potjee od samog izvora svjetla);

indirektno (nastaje refleksijom svjetla od razliitih povrina u prostoriji);
kontrastno (nastaje zbog prevelike razlike u sjajnosti dijelova vidnog polja).

Slika4. Prikaz krivulje koja predstavlja granicu izmeu blijetanja koje uzrokuje smetnju pri zapaanju i onog
koje ne uzrokuje. X-os je kut izmeu povrine i oka s obzirom na izvor svjetla. Slika predstavlja situaciju pri
osvjetljenu od 1000 luxa.

Sve tri vrste bljetanja javljaju se pri upotrebi raunala. Korisnici se mogu i bez mjernih instrumenata
orijentirati u tome kakvo je, eventualno, blijetanje na radnom mjestu. Ako je papirnati (ili kakav
drugi) dokument zasjenjen i u tako zasjenjenom dokumentu se detalji razabiru bolje nego u sluaju kad

nije zasjenjen, tada je najvjerojatnije rije o pojavi efekta bljetanja. S efektom bljetanja takoer se
esto susreemo u raunalnom okruenju, a obino se javlja prilikom krivog pozicioniranja monitora u
odnosu na vanjsko svjetlo koje ulazi kroz prozor. Ako se zaslon nalazi usporedo (ravnina zaslona je
paralelna s ravninom prozorskog okna) s prozorom i to tako da je pogled usmjeren u okno, oi su
neprekidno dok radimo zabljesnute dnevnom rasvjetom i s velikim naporom itaju tekst na zaslonu.
Efekt bljetanja javlja se i kad svjetlo direktno udara u zaslon monitora. No, bljetanje se ne javlja
samo u tim, ekstremnim sluajevima, ve i u sluajevima kad se i najmanja koliina svjetla reflektira o
zaslon raunala. Bljetanje se moe mjeriti istim intstrumentom koji se mjeri sjajnost .

6.

PODEAVANJE RASVJETE
U uredu bilo kojih dimenzija, najbolje rjeenje za bljetavilo i
refleksiju na ekranu, kao i za najbolju moguu vidljivost detalja na
ekranu je stropno rasvjetno tijelo indirektno usmjereno s obzirom na
zaslon monitora. Taj nain rasvjete se ponekad naziva uplighting.
Boja tijela svjetiljke mora biti ista kao to je boja stropa. Poeljno je
montirati i zidnu rasvjetu, budui da se potrebna koliina rasvjete za
rad razlikuje kod svakog pojedinca.

Jedna od glavnih stvari koja se uzima u obzir je monitor i njegova pozicija u odnosu na rasvjetu. Pri
koritenju monitora poeljno je koritenje visokog kontrasta jer se njime postie bolja vidljivost slova
iz pozadine, ali kad se eli razlikovati ono to je prikazano na ekranu od kontrasta kojeg se dobije
refleksijom svjetlosti dolazi se do obrnutog zakljuka: kontrast je veliki problem. Kontrast koji je
reflektiran s monitora natjee se za korisnikovu pozornost s kontrastom slike na monitoru.
Veliki problem stropnog osvjetljenja je njegov veliki kontrast s ostatkom stropa. Taj se kontrast moe
reflektirati na ekran monitora. Mnogi vodii pogreno specificiraju samo parametar osvjetljenja za
strop i zidove. Iako je osvjetljenje veoma vano, smanjenje kontrasta se ipak pokazalo kao vaniji
problem. Postavljenje rasvjete svijetle boje na stropove prostorija gotovo odmah znai pojavu
refleksije na ekranu monitora.
Ovaj problem je moda lako rjeiv za male urede gdje je mogue premjestiti stolove ili maknuti
reflektirajue povrine, ali to moe postati veliki problem za vee urede i prostore jer je tamo gotovo
uvijek mogue samo premjetanje rasvjetnih tijela. Premjetanjem rasvjetnih tijela samo se prenosi
problem sa jednog radnog mjesta na drugo.
U mnogo sluajeva mogue je zamijeniti obine lee leama parabolino-kockastog oblika. Ako tada
kut odrezivanja (kut iznad kojeg se ne moe vidjeti arulja rasvjetnog tijela) odgovarajui, refleksija
svjetlosnih zraka iz rasvjetnog tijela sa zaslona monitora bit e eliminirana. U drugim sluajevima
mogue je postaviti zatitne slojeve pred zaslon monitora da se smanji ili eliminira efekt refleksije.
Promjena poloaja monitora ponekad moe biti dobro rjeenje to bi svakako trebalo uzeti u obzir
prilikom planiranja rasvjete radnog prostora. Zatita zastorima pojedinih dijelova radne prostorije
kojim se u biti titi od refleksija moe takoer biti efikasno kao i zamjena obinih arulja aruljama sa
prije gore s leama parabolino-kockastog oblika. Postoje i monitori s posebnim protiv-bljetajuim
staklima, ali se njihova kupnja treba valjano razmotriti i procijeniti isplativost kupnje takvih monitora,

jer se upotrebom drugih jeftinijih proizvoda moda postie isti efekt. Neka od takvih stakala reduciraju
bljetavilo ak za 99% , ali i to ne mora biti dovoljno za veoma jak izvor svjetlosnih zraka.

Slika5. Prikaz radnog mjesta osvjetljenog umjetnom svjetlou

Treba ipak zapamtiti da je prednja strana monitora ipak staklo i da e se uvijek neto od njega
reflektirati. Svrha je smanjiti, na najmanju moguu mjeru, kontrast u tim refleksijama . Direktnoindirektna kombinacija rasvjete tu ne pali jer ona uvijek stvara visoke kontraste.
U posljednje vrijeme provedeno je dosta istraivanja o utjecaju rasvjete na uinkovitost rada. Jedna od
takvih studija je pokazala opravdanost upotrebe indirektne rasvjete, jer je radna produktivnost grupe sa
indirektnom rasvjetom porasla za 2-3% u odnosu na grupu sa direktnom rasvjetom.
Oito je da jake refleksije na zaslonu monitora smanjuju mogunost vidljivosti svih detalja na
monitoru. A ako nije mogue vidjeti sve detalje, tj. ako postoji izraenije naprezanje, produktivnost
rada opada. Odgovarajue postavljena indirektna rasvjeta odstranjuje bljetenje koje je imbenik
smanjenja radnog uinka na loe rasvjetljenom radnom mjestu.
Veina preporuka o rasvjeti uredskih i inih radnih prostora su prepune brojki poput :
Osvjetljenje treba biti izmeu 200-500 lx.
Takve podatke obino istiu dizajneri rasvjete kako bi ukazali da njihov uradak zadovoljava standarde.
Primarna funkcija rasvjete na radnom prostoru je podrka radu. Krajnji kriteriji za pravilnu rasvjetu
radnog prostora trebali bi biti zadovoljstvo krajnjeg korisnika s rasvjetom i korisnikova radna
uinkovitost.
Vana karakteristika pri osvjetljenu je i temperatura boje. Temperatura boje pojedinog izvora
svjetlosti predstavlja stupanj topline ili hladnoe pojedine boje svjetlosti gdj vei broj predstavlja

hladniju boju. Sljedea tablica prikazuje temperature boja, njihove predstavnike u izvorima
svjetlosti i preporuljivu upotrebu takvih izvora svjetlosti.
Boja (temperatura u kelvinima)
5,000 (srednje plava)
4,100 (svijetlo plava)
3,500(svijetlo uta,
bijela)
2,700 (uta)

PREPORULJIVA UPOTREBA

Srednja mjeavina sunca i

Grafika umjetnost, pregled probnog ispisa
neba
Jutarnje sunce
Ranojutarnje sunce
Izlazak, zalazak sunca

Standardni uredi s VDT-ima

Standardni uredi s VDT-ima, CAD-prostorije,
prostori za sluaj opasnosti
Stambene prostorije

U podeavanju rasvjete posebno je vano izabrati odgovarajua rasvjetna tijela kako bi se postigli gore
navedena svojstva rasvjete. Slijedi prikaz nekih rasvjetnih tijela, a ije se podrobnije informacije mogu
dobiti klikom na samu sliku:

Ovo rasvjetno tijelo daje univerzalni izgled svakom uredu. Ugraeni zglob daje mogunost precizne
ergonomske rotacije i pozicioniranje. Obijanje svjetla od porine ili ekrana VDT-a je minimizirano
upotrebom parne distribucije svjetla. Ugraena je aluminijska parabolika povrina za spreavanje
bljetanja i reduciranje odbijanja svjetlosti. Jaina lampe je 18W, temperatura svjetla je 4100o K.

Kompaktno dizajnirana lampa za osvjetljenje veeg broja povrina u uredu i u domovima. Lampa daje
indirektno svjetlo uz pomo parne distribucije svjetla. Jakost je 18W, temperatura svjetla je 4100 o K.

Lampa omoguava simetrinu raspodjelu svjetla gdje je ona potrebna jer ima dvije arulje jakosti od
9W. To pospjeuje otklanjanju suhoe oka, a isto tako poveava produktivnost rada. Temperatura
svjetla je 4100 o K.

Ova lampa se preporua za zajednike uredske prostore jer daje svjetlost koji nije bljetajua. Rotacija
lampe je jednostavna i lagana, a njezin ergonomini dizajn reducira bljetanje s VDT-a. Temperatura
svjetlosti je 4100 o K.

Lampa se moe dobiti u vie izvedbi (vie hvatita) ovisno o konfiguraciji ureda u kojem e se
koristiti. Parabolina povrina koja je ugraena iznad arulje omoguava usmjeravanje svjetla u
eljenom smjeru. Lampa se primarno koristi kao sekundarni izvor svjetlosti. Svjetlost daju dva izvora,
9W, sa 1200lm.

Slui kao komplemetarni izvor svjetlosti za stropno i indirektno osvjetljenje. Lampa daje naglasak na
osvjetljenje odreenog podruja, a ne prostorije. Posebno je pogodna za osvjetljenje prostora s VDTom i laptopom.

Upotrebljava u sluaju kad postoji mogunost velikog kontrasta u mranoj prostoriji. Eliminira one
smetnje koje su najvei uzrok zamora na radnom mjestu.Tepmeratura svjetlosti je 3500 o K.

Lampa koja se montira na stol i slui za osvjetljenje prostora iznad radne povrine i monitora.
Ovdje se moe nai upitnik o osvjetljenju radnog prostora s raunalima. Pretpostavka je da se radni
prostor koristi cijeli dan, tj. 24 sata.
U ovom dijelu dan je naglasak na monitore, jer su najosjetljiviji na rasvjetu zbog svojeg dizajna. Isto
tako jedan od vanih parametara je i osvjetljenje slovita, koje nije tako zahtjevno budui da se gotovo
uvijek dobrom rasvjetom radnog prostora s raunalom postie zadovoljavajua rasvjeta slovita te
ostalih dijelova raunalne opreme.

7.

DIZAJN RASVJETE

Dizajniranjem uredskog osvjetljenja bavi se mnotvo specijaliziranih tvrtki

koje zapoljavaju za to kvalificirane osobe. Ovdje je naglasak na onim
uredima u kojima se koriste raunala u radu. Svako dizajniranje svjetla u
uredu treba uzeti u obzir navede injenice i zahtjeve kako bi uredi zadovolji
propisane norme. U tu svrhu koriste se napredni raunalni programi koji
daju gotovo idealne mogunosti dizajniranja s obzirom na ulazne parametre
koji se dobiju iz zahtjeva osoba koje zatrae dizajn osvjetljenja.
Jedna od vodeih svjetskih dizajnerskih kompanija u dizajniranju
osvjetljenja uredskog prostora je Wampfler. Ta firma je vodea u svijetu,
kad se govori o dovoenju elektrine energije i ureivanja osvjetljenja
radnog prostora. Da se stekne dojam o veliini i ozbiljnosti koja se pridaje
osvjetljenju, treba rei da broj je zaposlenih u poslu dizajna osvjetljenja
600 ljudi koji rade u prostoru veliine 52000 m2 . Pri dizajniranju
osvjetljenja koriste se napredni korisniki programi koji uzimaju u obzir veliki broj parametara. U
primjeru koji slijedi, osvjetljenje je dizajnirano u omjeru 1:50, a neki od ulaznih parametara su: visina
radnog prostora sa sputenim stropom ( 3m ), koeficijenti refleksije povrina radnog prostora (strop ,
zidovi, ormari, boje povrina). U osnovu planiranja ulaze radna mjesta s monitorima, raspored
potrebnih rasvjetnih tijela, zahtjevi korisnika. U obzir se uzima da jaina osvjetljenja za pisanje i
itanje mora biti oko 500 lx, dok za rad u prostoru s monitorom taj se iznos kree izmeu 300 i 600 lx .
Projektira se osvjetljenje tako da 60 % svijetla dolazi od glavnog izvora (primarnog), dok ostali dio
dolazi od pomonih (sekundarnih) rasvjetnih tijela na svakom radnom mjestu. Ovim su ispunjeni

zahtjevi da ne doe do zasljepljenja preko indirektno usmjerenog glavnog izvora osvjetljenja ili preko
individualnog prilagodljivog izvora (stolna lampa). Individualna regulacija jaine svjetla dovodi do
tednje energije i ona se provodi pomou elektronikog (I-BUS) sustava. Takav sustav sastoji se od
senzora koji alju podatke o jaini prirodnog svjetla koje dolazi kroz prozorska okna te se tada, na
osnovu tih podataka, regulira jaina umjetnog osvjetljenja.
Izvedba osvjetljenja sastoji se u odabiru rasvjetnih tijela, veliini i nainu osvjetljavanja, boji
reflektirajuih ploha, rasporedu izvora prirodne svjetlosti (prozorska okna).

Slika6. Prikaz dizajnerskog plana za osvjetljenje radnog prostora s raunalom

Na tlocrtu se vide zidovi koji su na nekim mjestima prekriveni crvenim pravokutnicima koji oznauju
sekundarnu rasvjetu, tj. snop svjetla usmjeren u strop koji osvjetljava radnu povrinu reflektiranim zrakama sa
stropa. Zeleni pravokutnici oznaavaju primarne izvore svjetlosti koji usmjeravaju svjetlost direktno na radnu
povrinu.

8.

ZDRAVLJE I RAD S RAUNALOM

Kad se govori o zdravlju i radu s raunalom, najee se spominju problemi s
vizualnim organima. Oi su one koje najvie trpe, tj. one bi to trebale biti, ali se
javljaju i drugi problemi koji su vezani uz nepravilno sjedenje, nepravilan poloaj
tijela i sl. Budui da rasvjeta ima utjecaj na stanje vizualnog sustava ovjeka,
ovdje je predoen dio koji se odnosi na vizualni sustav. Ostali problemi su

obraeni u okviru ovog predmeta i mogu se nai ovdje. Najei problemi koji se javljaju su: suenje
one povrine (dry eye), kratkovidnost, zamor onih miia, glavobolja. Najea smetnja koja se
javlja je presbiopija. To je situacija u kojoj se normalan gubitak vida povezan sa starenjem rezultira
nemogunou fokusiranja bliih objekata u sceni. Obino se ovaj nedostatak vizualnog sustava
rjeava upotrebom viefokalnih naoala. Jaina upotrijebljenih lea na naoalama ovisi o stanju
vizualnog sustava osobe, ali i o udaljenosti koju ta osoba treba vidjeti dobro fokusiranu. Kada osoba
prijee granicu od 60 godina, jaina lea gotovo potpuno ovisi o udaljenosti koju osoba treba jasno
vidjeti. Najvie koritena metoda za propisivanje i dizajniranje bifokalnih naoala je ta koja e dati
jasan vid na udaljenosti do 40 cm (to je standardna udaljenost koju lijenici koriste za testiranje oi).
Najee bifokalne naoale su sa zakrivljenim leama , ali koje imaju ravan vrh. Problem koji se javlja
kod osoba s presbiopijom koje koriste raunala je da one ne mogu upotrebljavati naoale koje
zadovoljavaju njihove potrebe u normalnim uvjetima, tj. u uvjeti kada ne koriste raunala s VDT-om.
Udaljenost VDT-a je obino vea (50-70 cm) no to je uobiajena udaljenost teksta koji se ita, a za
koji su naoale, tj. lee prilagoene. Zbog toga takve osobe se moraju pribliiti VDT-u i zabaciti
glavu unazad ime se u lo poloaj stavljaju lea i vrat.
Progresivne lee su jo jedna mogunost korigiranja presbiopije. Ove lee imaju optike prednosti u
odnosu na standardne bifokalne lee, ali je njihov nedostatak gotovo stalni lo poloaj vrata jer ove
lee daju najue podruje jasnog pogleda. Stoga korisnik mora stalno pomicati vrat ne bi li dobio cijelu
sliku koja se vidi na VDT-u. Mnogi, a vjerojatno veina, osoba koja se koriste VDT-om, a koja
istodobno koriste bifokalne lee, trebaju posebne lee za rad s VDT-om. Pri tome je bitno znati
udaljenost VDT-a od oka kao i udaljenost oka od referentnih dokumenata koji se koriste pri radu s
VDT-om.
Postoje mnogi poslovi u kojima se koriste raunala (VDT) gdje moe doi do problema s vizualnim
sustavom. Da bi se postigao maksimalni radni uinak, sve osobe koje mogu imati korist od sredstava
za korekciju trebaju ih koristiti. Jedan od naina za postizanje tog cilja je uklanjanje financijskih
granica pri onom pregledu, kada je pregled potreban, lijeenja vizualnog sustava i vizualnih
problema. Kao dio programa za vizualni sustav potrebno je odrediti je li odreena smetnja uzrokovana
mjestom rada i da li e se rjeenjima specifinim za probleme vezane uz rad za VDT-om rijeiti taj
problem.
Je li pojedini vizualni problem zahtijeva korekciju s naoalama ili neko drugo rjeenje ovisi o nalazima
pregleda. Slijedei kriteriji pomau pri odreivanju je li uzrok povezan s radom s VDT-om. Ti kriteriji
imaju izvor u pojedinanim dijagnozama i/ili propisanim terapijama. Preporuljivo je provesti preglede
kako bi se na vrijeme sprijeile tee posljedice na vizualni sustav osoba koje rada s VDT-ima.
Naoale ili drugi nain terapije su vezane uz rad s VDT-om ako:
Osoba nema potrebu za njihovo koritenje za manje zahtjevne vizualne poslove ili
Naoale koje se koriste za rad s raunalom imaju drugaiju fokalnu duinu od onih koje se koriste
za ostale poslove.
Uz prije navedenu presbiopiju javljaju se jo neke smetnje i bolesti koje se mogu povezati s
koritenjem videoterminala:
Suenje oka (Dry Eye) ako se simptomi pojaavaju tokom rada s raunalom, tada se ova smetnja
smatra vezana u rad na raunalom.
Nedostatak konvergencije (Convergence Insufficiency): Za ovu vrstu smetnje postoji vie izvora
i smatra se da osobe koje imaju ovaj simptom, a rade s raunalima, da je on u potpunosti povezan s
radnim mjestom.
Heteroforija ili sklonost kiljenju (Heterophoria): Ova pojava ako se javlja kod osoba koja se
koriste raunalima smatra se iskljuivo vezana uz koritenje raunala (VDT-a).

Astigmatizam (Astigmatism) zbog posebnih vizualnih zahtjeva pri radu s raunalom ponekad i
osobe s niskom razinom astigmatizma trebaju korekciju vida za rad s raunalom. Naoale za
korekciju nisu potrebne osim u sluaju kada se koristi raunalo.
Miopia (Myopia): Naoale za potpunu korekciju kratkovidnosti se ne smatraju povezanim s
radom s VDT-om.
Hiperopia ili dalekovidnost (Hyperopia) su uzrokovani radom s VDT-om ako: Osoba inae ne
trai sredstva za korekciju vida, tj. nisu joj potrebna u svakodnevnoj upotrebi.

U studiji, koju je proveo Ameriki nacionalni institut zdravlja i zatite na radu, kae se da 91% osoba
koje se koriste raunalom pate od nekakvog problema s oima. Nadalje, kae se da je to rastui
problem s kojim, samo u SAD-u, ima problema vie od 66 milijuna ljudi. Gledanje u VDT, apar sati
dnevno, moe imati visoki doprinos nastajanju onih problema. Amerika optometrika udruga je
definirala oka i vizualne bolesti vezane uz upotrebu VDT-a kao Computer Vision Syndrome
(CVS).
Lijenici vjeruju da se eliminiranjem bljetanja s radnog mjesta i postavljanjem prikladne rasvjete
znatno smanjuju simptomi CVS-a, npr. glavobolje, suenje oiju itd.
Opirnije o temi ovog poglavlja moe se nai ovdje. Ameriko udruenje oftamologa daje korisne
informacije vezane uz problem vizualnog sustava ovjeka pri radu s raunalima.
Najei simptomi osoba koje rade s VDT-om:
Redoslijed

Simptomi

Glavobolja

Mutan pogled

Sporo fokusiranje

Dvostruka slika

Bol i umor uoima

Bljetanje

Iritacija oiju (peckanje, suhoa oka, crvenilo)

Povezanost bolova u oima i vremena provedenog pred VDT-om

Sati provedenih pred VDT

% korisnika koji osjeaju bolove

1-2

63.9%

2-4

72.7%

9.

4-6

76.7%

6-8

80.4%

LINKOVI

Navedeni su i neki linkovi gdje se itatelj moe detaljnije upoznati sa dostupnom programskom
podrkom i metoda dobrog dizajniranja osvjetljenja.
http://www.sunnex.com/ - razne vrste lampi za rasvjetu
http://www.computerlight.com/ - opis lampi koje nemaju odbljesak
http://www.etecnyc.net/ -magazin o rasvjeti, najnovije vijesti, seminari, izvjetaji
http://www.lighting.philips.com/ - slubene Philips-ove stranice vezane uz probleme rasvjete
http://www.doctorergo.com/ - iroki spektar obraenih problema iz ergonomije raunala i
raunalne opreme
http://www.office-ergo.com/ - puno stvari o ergonomiji, linkovi na ostale stranice koje se bave
ergonomijom