1.

UVOD
Kroz ovaj seminar nastojati emo ukazati na probleme, uzroke i posljedice koje se javljaju pri
(ne)osvjetljenju radnog prostora u kojem se koristi raunalo.
Za samo osvjetljenje je dokazano da veoma utjee na produktivnost rada, zadovoljstvo
radnika, i takoer bitno smanjuje pogreke u samom radu.
Postoji mnogo raznih izvora umjetne svjetlosti (pored prirodne), njihovih karakteristika,
mjesta primjene i podeavanja i slino. Takoer uz sam pojam rasvjete se veu mnogi drugi
pojmovi koje emo nadalje objasniti, kao to su osvjetljenost i sjajnost, bljetanje
svjetlosni tok, jakost svjetlosti i slino.
Uz navedenu problematiku vezanu za osvjetljenje, prikazat e se i neke smjernice,
pravila, standardi i savjeti za otklanjanje takvih problema i ope poveanje efikasnosti
rada.

2. VANOST SVJETLOSTI

Veina ljudi svjetlost i njene uinke uzima zdravo za gotovo, dok pojedinci koji
moda i jesu svjesni njene uloge, nisu u mogunosti utjecati na to, zbog same svoje
pozicije u poduzeu i sl., stoga je vano osvjestiti nadreene i odgovorne za sigurnost
na radu o vanosti svjetlosti u procesima rada.
Bilo u industrijskim ili uredskim postavkama , pravilna rasvjeta ini sve radne zadatke
lakima. Ljudi dobivaju oko 85 posto svojih podataka kroz osjetilo vida. Odgovarajue
osvjetljenje, bez sjena ili odsjaja, moe smanjiti umor i glavobolju oiju, te moe sprijeiti
nesree na radnom mjestu poveavajui vidljivost kretajuih strojeva i drugih opasnosti za
sigurnost.
Dobra kvaliteta rasvjete takoer smanjuje anse za nesree i ozljede s "trenutnom sljepoom"
(trenutno nisko vidno polje radi prilkagoavanja oiju od svjetlije okoline do tamnije, ili
obratno).
Sposobnost da se "vidi" na poslu ne ovisi samo o rasvjeti, ve i o:
-Vremenu potrebnom da se usredotoite na neki objekt. Brzo pokretni objekti su teko vidjeti.
-Veliini objekta. Vrlo mali predmeti su teko vidjeti.
-Svjetlini. Previe ili premalo reflektiranog svjetla ini objekte teko vidljivim.
-Kontrast izmeu objekta i njegove neposredne pozadine. Premali kontrast ini teko
razlikovati objekt u pozadini.

3. OSVJETLJENJE I ERGONOMIJA

Jedan od osnovnih problema s kojima se susreu sigurnosni strunjaci , je taj da u uredima

zaposlenici imaju tendenciju da prihvaaju ono to im se daje . Njihova radna stanica moe
biti postavljena od strane nadreenih osoba koje znaju relativno malo o ergonomiji . Novi
zaposlenik sjeda na svoje radno mjesto , esto ne razumijevajui zato je oprema ureena i
prilagoditi na nain koji je , i uzima zdravo za gotovo da je tako ipak sa nekim razlogom.
To esto rezultira da novi zaposlenik odmah formira neke loe navike - u nastojanju da vidi
sadraj ekrana, zbog odraza na svom zaslonu, oni savijaju svoj vrat ili dovode svoje tijelo u
razliite neugodne poloaje .
Kasnije , takve navike mogu dovesti do potencijalnih miino-kotanih poremeaja ( WMSD).
Naravno , neki svjesniji poslodavci nude ergonomski trening za korisnike raunala i moda
letiminu ergonomsku procjenu , ali rijetki od njih stvarno uzimaju u obzir svjetlosne uvjete
kojima je ovaj novi zaposlenik prisiljen da se prilagodi.
Postavljanje i dizajn sutava rasvjete u uredu ima izravan utjecaj na ergonomske uvjete tog
ureda .
Neki tipini simptomi koji mogu biti izravno povezani sa slabim osvjetljenjem:
-glavobolje ,
-probavne smetnje ,
-munina ,
-zamagljen vid ili dvoslike ,
-treperenje ,
-svrbe i paljenje oiju ,
-napetost ,
-zamor vida .

Veina problema uredske rasvjete nastaje zbog jednog ili vie sljedeih razloga :
treperenje i zujanje starih elektro - magnetskim prigunica
odraz na VDT monitor
openito preosvjetljen ured
pretjerano pozadinsko svjetlo ( omjer osvjetljenja )
opi umor od buljenja u monitor.
Svaki od tih potencijalnih problema ima specifina rjeenja , a neka od njih se vrlo
jednostavna i ekonomina.

Prigunice su bitna komponenta fluorescentnog sustava rasvjete , jer pruaju kontroliranu

struju do fluorescentnih cijevi . Ipak , oko 25 % stanovnitva je osjetljivo na njihovo
treperenje i um , a neki ak mogu postati fiziki bolesni od prevelikog izlaganja istima .
Jednostavno rjeenje je nadograditi prigunice. Prilikom prelaska na kvalitetnije prigunice
(koje rade na viim frekvencijama i time uklanjaju treperenje i um) , takoer je potrebno
promijeniti fluorescentne cijevi , koje su dostupne u tipu punog spektra a pruaju izvrsnu
svjetlost koja nalikuje danjem svjetlu (daylight). To omoguuje korisniku neke dodatne
kontrole u podeavanje koliine potrebnog svjetla . Prava ljepota ovih elektronskih prigunica
je njihov dug ivot i uteda energije - oni daju 30% smanjenja potronje energije.
Konana nekoliko toaka o starim elektro - magnetska prigunicama :
Tijekom posljednjih 30 % njihovog ivotnog vijeka konzumiraju istu koliinu energije , a za
proizvodnju daleko nie razine svjetla - neuinkovito koritenje energije,
Svaki balast proizveden prije 1978 sadri PCB, opasni materijala, koji moe poeti istjecati
kod starijih jedinica .
Odsjaj na zaslonu monitora moe uzrokovati mnoge od ve spomenutih simptoma, a moda i
gore od toga, jer se ljudi obino pokuavaju prilagoditi looj rasvjeti nego traiti rjeenja , a
iz toga proizlaze nezgodni poloaja tijela, to ponekad dovodi do razvoja miino-kotanih
poremeaja (WMSD).

Odsjaj moe biti uzrokovan od sljedeeg:

odsjaji uzrokovani od odbijanja svjetlosti od prozora
reflektirano svjetlo od sjajne zidne povrine
loe pozicionirano svjetlo.
Rjeenja za ove probleme nisu sloena , ali mogu biti potencijalno skupa.
Prozorko svjetlo se lako moe kontrolirati. Ekrani se trebaju uvijek nalaziti pod pravim kutom
u odnosu na prozor.
Problem sjajnih zidnih povrina se moe esto eliminirati pomou slika na zidovima ili
bojenja stropova i zidova sa nebljetajuim bojama , koje se u zavrnoj fazi mogu napraviti u
mat izvedbi.
Razna svjetla za zadatke mogu se dodati za zadatke bez raunala , ali vano je organizirati ova
svjetla , tako da oni ne proizvode odraz na zaslonu. Naravno , trebalo bi konzultirati
zaduenog inenjera o svim izmjenama sustava .
U dananjem modernom uredu, idealno rjeenje za probleme uzrokovane zastarjelim
rasvjetnim sustavima je potpuni prelazak na indirektni sustav rasvjete. Ova vrsta sustava
usmjerava svu svjetlost na strop , koji je svijetle boje i mat povrine, to uzrokuje da se svjetlo
rasporeuje ravnomjerno po prostoriji.
Rezultirani odraz - poznat i kao uinak oblanog dana - je bez sjena i odsjaja , i na taj nain
prua idealno okruenje za korisnika raunala . Ti sustavi takoer pruaju utede energije u
odnosu na stariji tip.
Velika studija provedena od strane Alan Hedge-a , dr. sc. sa Sveuilita Cornell koja je
provedena u 1991. godini , otkrila je daleko veu razinu vizualnog umora i drugih negativnih
simptoma pri radu za raunalom radnika koji koriste standardne sutave rasvjete , dok je druga
skupina u studiji koristila neizravnan sustav rasvjete i imala daleko manje pritubi .
Osim toga ,veliki postotak korisnika ope rasvjete skupine su izgubili petnaest minuta ili vie
produktivnosti svaki dan . Krajnji rezultat je da su radnici koji koriste stariji sustav ope
rasvjete bili vie izloeni vjerojatnosti da e razviti ozljedu ili bolest i izgubiti znaajan dio
produktivnosti svaki dan , dok su radnici koji koriste indirektni sustav bili produktivniji i
patili od manje negativnih posljedica za zdravlje.

Evo nekoliko jednostavnih preporuka kako bi se poboljali uvjeti u preosvjetljenim uredima :

iskljuiti neka od nadzemnih svjetala
pretvoriti postojei sustav u indirektni sustav rasvjete
to se dogaa kada stavite monitor pokraj svijetle pozadine izvora , kao to su otkriveni
prozori , je ovo: oi , iako su usmjerene na zaslon , neprestano pokuavaju podesiti razliite
razine svjetla koje emitira zaslon i svjetliji ( ili tamniji ) izvor pozadine . To uzrokuje
vizualni , a ponekad i opi umor u korisnika .
Vizualni umor od buljenja ima manje veze s uredskom rasvjetom te je vie posljedica loih
radnih navika. Korisnici monitora bi trebali biti svjesni da oni ne trepu onoliko esto koliko
prilikom gledanja TV-a i da u stvari ljudi imaju tendenciju da konstantno gledaju u tim
situacijama .
Nekoliko jednostavnih savjeta moe vam pomoi da se suprotstavi ovoj tendenciji :
kada koristite raunalo , svjesno trepite ee . To pomae da se oi odmore,
svakih petnaest minuta , pauzirajte gledajui kroz prozor u ugodnom ambijentu, ili u uredu
gledajte neku sliku na zidu . To ne treba trajati vie od nekoliko sekundi . Stvar je u tome da
promijenite svoj fokus vizije iz fiksne udaljenosti vaeg monitora . Oima je potrebno
poticanje promjene fokusa da bi ostale osvjeene i kako se ne bi zamarale.

Osvjetljenje je koliina svjetla koja pada na odreenu povrinu, a mjeri se luksmetrom u

luksima(lx). Da bi stekla odreena predodba o tome kolika je osvijetljenost u pojedinim
primjerima, potrebno je pogledati slijedeu tablicu:
Tablica 1. : Primjeri osvjetljenosti

Izvor: web.zpr.fer.hr/
Treba naglasiti da osvijetljenost opada sa kvadratom udaljenosti. To znai da e na
udaljenosti dvostruko veoj od istog mjernog mjesta luksmetar pokazivati etverostruko
manju vrijednost.
6

Sjajnost (luminancija) jest koliina svijetla koja dolazi s promatrane povrine. Mjeri se
mjeraem sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru (cd/m2). Sjajnost od 100 cd/m2 moe se
predoiti ako se kao povrina zamisli list bijelog papira za printanje pri uobiajenoj uredskoj
rasvjeti. Sjajnost ne opada sa udaljenou kao osvijetljenost nego je uvijek ista bez obzira s
koje je udaljenosti mjerili. To znai da je sjajnost dokumenta iz kojeg se podaci unose na
raunalo ne mijenja bez obzira na kojoj mi udaljenosti bili od njega.

Slika 1. : Prikaz koliine svjetla (footcandels) koja dolazi do Zemljine povrine sa Sunca.

Izvor: web.zpr.fer.hr/

Objanjenje slike 1. : X-os je solarna visina u stupnjevima, Y-os iluminacija (footcandels) .

Najmanje vrijednosti su upravo prije zore i tijekom dana se poveavaju.
A)
B)
C)

Nema prepreka izmeu Sunca i Zemlje;

Postoje uobiajeni oblaci na putu izmeu Sunca i Zemlje;
Veoma oblano, olujno nebo nad povrnom Zemlje gdje se vre mjerenja.

Uobiajeno je da se upravo list papira uzima kao etalonska povrina koja odreuje koliko
svjetla treba pasti na radnu povrinu. Bijeli papir ima faktor refleksije 70-80%. To znai da
ako se zahtijeva sjajnost papira od 100 cd/m2 , intenzitet svjetla koje padne na radnu povrinu
ne bi smio biti vei od 400 lx. Kod papira s minimalnim faktorom refleksije, npr. tamni papir,
intenzitet mora biti vei da bi se postigao isti rezultat. Postoje i standardi koji propisuju
matematiki odnos osvijetljenosti izmeu razliitih povrina u radnom prostoru. Standard
ISO 9241 odreuje da omjer osvjetljenosti izmeu radne povrine i neposredne okoline ne
smije prelaziti omjer 3:1.

Prosjena osvijetljenost uestalo koritenih radnih ploha (zaslon monitora, dokumenti) i

ukupnog radnog prostora ne smije prelaziti omjer 10:1. Vei omjeri osvjetljenosti od onih
propisanih standardom dovode do znatnijeg pada radnog uinka i porasta broja pogreaka pri
radu. Meutim, ovdje treba napomenuti da je jedna amerika studija pokazala da to nije u
potpunosti tono. Naime, provedena su mjerenja uinkovitosti zaposlenika jedne
programerske tvrtke u situacijama kada se rasvjeta radnog prostora mijenjala od stanja loe
osvijetljenosti do stanja dobre osvijetljenosti. Rezultat je bio gotovo iznenaujui, pokazalo se
da je produktivnost rasla s porastom razine svjetla. Strunjaci su zakljuili da je prevladao
utjecaj promjene atmosfere samog radnog prostora nad faktorom osvjetljenja.
Osim osvijetljenosti i sjajnosti, na radnom mjestu jo se odreuju: jednolikost osvjetljenosti,
sjenovitost, faktori refleksije od stropova, zidova, poda i radnih ploha, te se usporeuju sa
standardima prema tipu djelatnosti.

Kada govorimo o bljetanju, onovna stvar je da postoje tri vrste bljetanja:

-

direktno (potjee od samog izvora svjetla);

indirektno (nastaje refleksijom svjetla od razliitih povrina u prostoriji);
kontrastno (nastaje zbog prevelike razlike u sjajnosti dijelova vidnog polja).

Slika 2. : Prikaz krivulje koja predstavlja granicu izmeu blijetanja koje uzrokuje smetnju
pri zapaanju i onog koje ne uzrokuje

Izvor: web.zpr.fer.hr/
X-os je kut izmeu povrine i oka s obzirom na izvor svjetla. Slika predstavlja situaciju pri
osvjetljenu od 1000 luxa.

Sve tri vrste bljetanja javljaju se pri upotrebi raunala. Korisnici se mogu i bez mjernih
instrumenata orijentirati u tome kakvo je, eventualno, blijetanje na radnom mjestu.
Ako je papirnati (ili kakav drugi) dokument zasjenjen i u tako zasjenjenom dokumentu se
detalji razabiru bolje nego u sluaju kad nije zasjenjen, tada je najvjerojatnije rije o pojavi
efekta bljetanja. S efektom bljetanja takoer se esto susreemo u raunalnom okruenju, a
obino se javlja prilikom krivog pozicioniranja monitora u odnosu na vanjsko svjetlo koje
ulazi kroz prozor. Ako se zaslon nalazi usporedo (ravnina zaslona je paralelna s ravninom
prozorskog okna) s prozorom i to tako da je pogled usmjeren u okno, oi su neprekidno dok
radimo zabljesnute dnevnom rasvjetom i s velikim naporom itaju tekst na zaslonu.
Efekt bljetanja javlja se i kad svjetlo direktno udara u zaslon monitora.
No, bljetanje se ne javlja samo u tim, ekstremnim sluajevima, ve i u sluajevima kad se i
najmanja koliina svjetla reflektira o zaslon raunala. Bljetanje se moe mjeriti istim
intstrumentom koji se mjeri sjajnost .

4. IZVORI UMJETNOG OSVJETLJENJA

Pored prirodnog osvjetljenja koje dolazi od Sunca, takoer postoje mnogi izvori umjetnog
svjetla, kojih ima raznih vrsta, a svaki imaju svoje karakteristike, odreene mane i prednosti.
Osnovna podjela umjetnih izvora svjetla (ovdje je rije samo o onim izvorima koje su ljudi
nainili namjerno i s tono odreenom namjenom) je prema nainu nastanka svjetla u
svakome od njih.
Klasina arulja (inkandescentna)
U ovoj arulji svjetlo nastaje arenjem arne niti u atmosferi niskog tlaka ili potpunog
vakuuma. Vei dio privedene energije (95%) pretvara se u toplinu (IR) a samo manji dio (5%)
u vidljivo svjetlo, te neznatni dio u ultraljubiasto zraenje (UV).
Halogena arulja
Halogene arulje su takoer arulje sa arnom niti, te koriste princip termikog zraenja pri
generiranju svjetla. Dodatak halogenida (brom, klor, fluor i jod) plinskom punjenju gotovo
potpuno spreava crnjenje balona arulje, ime se odrava gotovo konstantan svjetlosni tok
kroz cijeli vijek trajanja. Zbog toga je mogue napraviti balon puno manjih dimenzija, s viim
pritiskom plinskog punjenja, ime se dodatno poveava iskoristivost inertnih plinova u
punjenju Kriptona i Ksenona. Takoer, mogue je arnu nit zagrijati na puno viu
temperaturu, ime se podie svjetlosna iskoristivost (ovo nije bilo mogue kod standardne
arulje zbog pojaanog isparavanja Volframa pri viim temperaturama). Glavna karakteristika
halogenih arulja je halogeni kruni proces. Volfram koji isparava sa arne niti odlazi prema
stjenci balona, gdje se pri temperaturi < 1400 K spaja s halogenidima. Termiko strujanje
odvodi ovaj spoj blie prema arnoj niti, gdje se pri temperaturi > 1400 K razgrauje, a atom
Wolframa se ponovno vraa na arnu nit. Pri tome on ne dolazi na staro mjesto, tako da ipak
dolazi do pucanja arne niti na kraju vijeka trajanja. Pri ovom procesu temperatura arne niti
dosee 3.000 K, a stakla i do 250C. Zbog toga se mora koristiti balon od kvarcnog stakla,
koje je specijalno dotirano tako da ujedno i zadrava tetno UV zraenje.

10

Fluo cijev
Fluo cjevi ili fluorescentne arulje svjetlost generiraju izbojem u ivinim parama visoke
luminoznosti, pri emu se stvara uglavnom nevidljivo UV zraenje, koje se fosfornim slojem
na unutranjoj stijenci pretvara u vidljivo svjetlo.
Fluorescentnim je aruljama potrebna prigunica kako bi regulirale oslobaanje plinova i
osigurale ugodan i uinkovit rad. Najbolja energetska uinkovitost postie se elektronikim
prigunicama (EB).
Visokotlane natrijeve arulje
Visokotlane natrijeve arulje postiu uspjeh zbog vrlo visoke svjetlosne uinkovitosti od 130
lm/W i dugog vijeka trajanja od oko 16 000 sati. Troe upola manje energije u usporedbi s
visokotlanim ivinim aruljama. Jo jedna njihova prednost je u tome to njihova posebno
toplo bijela boja nema UV sadraja. Njihova dugotrajna mana bio je lo uzvrat boja (Ra 39)
zbog ega su se prije koristile za vanjsku rasvjetu. Bolji uzvrat boja postignut je nautrb
svjetlosne uinkovitosti, iako je ona i dalje dosta visoka te iznosi 50 lm/W. Visokotlane
natrijeve arulje zahtijevaju odgovarajue prigunice i propaljivae.
Metal-halogene arulje
Metal-halogene arulje visokotlane su arulje na izboj. I poput svih arulja ovog tipa, vrlo su
uinkovite: kompaktne su i jake te postiu visoku svjetlosnu uinkovitost s minimalnim
prostornim zahtjevima.
Metal-halogene arulje su unaprijeene visokotlane ivine arulje koje su jo uvijek
ugrauju u ulinu rasvjetu iako e zbog uinkovitosti nestati s europskog trita najkasnije do
2015. godine.
Ove se specijalizirane arulje sve vie primjenjuju, ukljuujui i sferu kune rasvjete. Razlog
tome su:
-Visoka svjetlosna uinkovitost od oko 100 lm/W
-Dugi vijek trajanja do 15 000 sati
-Dobra svojstva uzvrata boja
-Male dimenzije omoguavaju kompaktnu svjetiljku
11

-Mali iak za vrlo dobru optiku kontrolu

Zbog ovih su karakteristika metal-halogene arulje pogodne za vie od ekonomine vanjske
rasvjete.
Svjetlee ili LE diode (Light Emitting Diode)
Malih dimenzija, snane i energetski uinkovite, LE diode su u kratkom vremenu od obinih
pokazatelja napajanja i signalizacije prerasle u zvijezde rasvjetne scene. U svakodnevnom
ivotu nalazimo ih na svakom koraku u depnim svjetiljkama i vrtnoj rasvjeti, u uredskim
svjetiljkama, rasvjeti stubita i dnevnih soba.
Te mone minijaturne naprave imaju brojne prednosti:
-mala potronja elektrine energije
-mala snaga
-iznimno dug vijek trajanja
-bez UV i IR zraenja
-gotovo se ne zagrijavaju, tj. imaju nisko termiko optereenje
-visoka otpornost na udarce i vibracije
-rijetka pojava prijevremenog i iznenadnog pregaranja
-vrlo kompaktan dizajn
-visok sjaj boje.
ivotni vijek LE dioda iznosi oko 50.000 sati. To je gotovo est godina besprekidnog rada, to
ih ini pouzdanim izvorom svjetlosti za primjenu u tekim instalacijskim uvjetima.

12

5. PODEAVANJE RASVJETE

Kad pomislimo o problemu rasvjete radnog prostora, vjerojatno prvo to nam padne na pamet
je fiziki utjecaj koje on ima na nas. Neprimjereno osvjetljenje moe dovesti do veeg broja
problema, od problema pogoranja vida pa do muskulatornih problema. Istraivanja su
pokazala da je vie od 2/3 osoba, koje su vezane za uredski posao s upotrebom raunala,
imale veoma izraene zdravstvene tegobe koje su bile posljedica slabo osvjetljenog radnog
prostora u kojem su te osobe radile. Sa lokacijskog stajalita, teorija je veoma jednostavna:
neprikladna rasvjeta u prostoru s raunalima dovodi do brzog zamora oiju, pada
koncentracije, glavobolje i drugih smetnji. Za razliku od tradicionalnih uredskih aktivnosti
pisanja i itanja dokumentacije koje zahtijevaju to je vie mogue svjetla, pri radu s
raunalima treba razmotriti dodatne injenice:

- dovoljno svjetla na povrini dokumenta;

- uklanjanje bljetanja uzrokovanog od lokalne i ope rasvjete;
- uklanjanje bljetanja s povrine zaslona;
- jednolina rasvjeta u radnoj prostoriji.

Da bi se izbjeglo blijetanje i osigurao dobar kontrast znakova na povrini zaslona, opa

osvijetljenost oko raunala treba biti razmjerno niska. U isto vrijeme povrina dokumenata
treba biti dobro osvjetljena to znai da treba osigurati dodatnu rasvjetu na radnom mjestu.
Ne bi se trebalo uditi, jer kada govorimo o dinamikom radnom mjestu takoer bi trebalo
rei da je za takvo mjesto potrebna i dinamika rasvjeta koja e udovoljavati standardima.
Treba bi trebalo rei da bi svaka rasvjeta trebala zadovoljiti slijedee uvjete (ili bar se
pribliiti to je mogue vie tim uvjetima):

1. Podrka za poslove nadohvat ruke;

2. Postojanje integrirane kontrole rasvjete;
3. Energetski uinkovita i ekoloki prihvatljiva rasvjeta;
4. Laka za odravanje i podnoljivog utjecaja na okolinu,
5. Dobro integrirana s arhitekturom prostora,
13

6. Poboljavanje imagea organizacije,

7. Uzimanje u obzir poetne trokove i trokove odravanja;
8. Uzimanje u obzir prirodno svijetlo;
9. Mogunost ponovnog periodinog rekonfiguriranja.

Niti jedan od ovih uvjeta ne predstavlja neki novi pristup ve samo pokazuje otprije
definiranu listu uvjeta koja je realizirana i od strane proizvoaa namjetaja. Niti jedan od
ovih uvjeta nije rjeenje samo za sebe ve moe biti rjeenje samo kao cjelina sa drugim
uvjetima.
Treba biti oito da bi svako rjeavanje problema rasvjete uvoenjem jednog izvora svjetla
zavrilo s loim rezultatima u odnosu na definirane uvjete i postojee standarde. To znai da
se za rasvjetu radnog mjesta treba konstruirati takvo rjeenje koje uzima u obzir vieslojnu
tehniku rasvjete, tj. rasvjetu iz vie izvora. Da bi se to razjasnilo, potrebno je prvo objasniti
pojmove ope, dnevne i lokalne rasvjete.

Opa rasvjeta
Optimalna rasvjeta za odreeni tip posla ovisi, primarno, o vizualnoj sloenosti i teini vidnog
zadatka te o stanju korisnikova vidnog aparata. Standardi za opu rasvjetu grupirani su prema
skupinama zanimanja i vidnim zahtjevima za pojedine tipove posla. Istraivanja su pokazala
da je uobiajena opa rasvjeta u uredima u kojima se ne koriste raunala neprikladna za radna
mjesta, posebno za ona radna mjesta na kojim se koriste raunala koja imaju zaslone sa
negativnim kontrastom. Da bi itanje s takvih zaslona bilo mogue, opa rasvjeta ne smije
prelaziti 200-300lx. Za postizanje homogene osvjetljenosti radnog prostora preporuuje se
direktno-indirektan tip rasvjete. Tu treba uzeti u obzir i faktor sjajnosti .Velika razlika u
sjajnosti izaziva pojaan vidni napor. Ako su zidovi i uredska oprema previe svijetli, oko e
se automatski prilagoditi njima i pojavit e se dodatni napor oka pri itanju tamnog zaslona.

14

Dnevna rasvjeta

Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz prozore koji mogu biti krovni ili na bonim zidovima.
Da bi se smanjili faktori refleksije u prostoriji, preporuuje se bojanje zidova pastelnim
bojama (npr. tirkizno zelenom, plavom). Takoer se to preporuuje i za uredski namjetaj,
osobito za radne povrine.

Lokalna rasvjeta

Sredstva lokalne rasvjete moraju biti takva da omoguuju podeavanje osvjetljenosti s

obzirom na trenutanu potrebu. Postoje takoer i razlike meu osobama prema potrebi za
osvijetljenou radnog mjesta, a s obzirom na stanje vidnog aparata, dob, umor i sl. U pravilu,
jakost lokalne rasvjete mora biti u rasponu 500-800lx. Lokalna rasvjetna tijela moraju biti
ergonomski oblikovana i funkcionalno prilagoena zahtjevima vidnih zadataka pri radu s
raunalom. Svjetiljke koje zauzimaju najmanje prostora i iji se poloaj moe regulirati su
one koje se privrste na rub radne plohe.

U uredu bilo kojih dimenzija, najbolje rjeenje za bljetavilo i refleksiju na ekranu, kao i za
najbolju moguu vidljivost detalja na ekranu je stropno rasvjetno tijelo indirektno usmjereno s
obzirom na zaslon monitora. Taj nain rasvjete se ponekad naziva uplighting. Boja tijela
svjetiljke mora biti ista kao to je boja stropa. Poeljno je montirati i zidnu rasvjetu, budui da
se potrebna koliina rasvjete za rad razlikuje kod svakog pojedinca.

Jedna od glavnih stvari koja se uzima u obzir je monitor i njegova pozicija u odnosu na
rasvjetu. Pri koritenju monitora poeljno je koritenje visokog kontrasta jer se njime postie
bolja vidljivost slova iz pozadine, ali kad se eli razlikovati ono to je prikazano na ekranu od
kontrasta kojeg se dobije refleksijom svjetlosti dolazi se do obrnutog zakljuka: kontrast je
veliki problem. Kontrast koji je reflektiran s monitora natjee se za korisnikovu pozornost s
kontrastom slike na monitoru.

Veliki problem stropnog osvjetljenja je njegov veliki kontrast s ostatkom stropa. Taj se
kontrast moe reflektirati na ekran monitora. Mnogi vodii pogreno specificiraju samo
15

parametar osvjetljenja za strop i zidove. Iako je osvjetljenje veoma vano, smanjenje

kontrasta se ipak pokazalo kao vaniji problem. Postavljenje rasvjete svijetle boje na stropove
prostorija gotovo odmah znai pojavu refleksije na ekranu monitora.
Ovaj problem je moda lako rjeiv za male urede gdje je mogue premjestiti stolove ili
maknuti reflektirajue povrine, ali to moe postati veliki problem za vee urede i prostore jer
je tamo gotovo uvijek mogue samo premjetanje rasvjetnih tijela. Premjetanjem rasvjetnih
tijela samo se prenosi problem sa jednog radnog mjesta na drugo.
U mnogo sluajeva mogue je zamijeniti obine lee leama parabolino-kockastog oblika.
Ako tada kut odrezivanja (kut iznad kojeg se ne moe vidjeti arulja rasvjetnog tijela)
odgovarajui, refleksija svjetlosnih zraka iz rasvjetnog tijela sa zaslona monitora bit e
eliminirana. U drugim sluajevima mogue je postaviti zatitne slojeve pred zaslon monitora
da se smanji ili eliminira efekt refleksije.

Promjena poloaja monitora ponekad moe biti dobro rjeenje to bi svakako trebalo uzeti u
obzir prilikom planiranja rasvjete radnog prostora. Zatita zastorima pojedinih dijelova radne
prostorije kojim se u biti titi od refleksija moe takoer biti efikasno kao i zamjena obinih
arulja aruljama sa prije gore s leama parabolino-kockastog oblika. Postoje i monitori s
posebnim protiv-bljetajuim staklima, ali se njihova kupnja treba valjano razmotriti i
procijeniti isplativost kupnje takvih monitora, jer se upotrebom drugih jeftinijih proizvoda
moda postie isti efekt. Neka od takvih stakala reduciraju bljetavilo ak za 99% , ali i to ne
mora biti dovoljno za veoma jak izvor svjetlosnih zraka.
Slika 3. : Prikaz radnog mjesta osvjetljenog umjetnom svjetlou

Izvor: web.zpr.fer.hr/
16

Treba ipak zapamtiti da je prednja strana monitora ipak staklo i da e se uvijek neto od njega
reflektirati. Svrha je smanjiti, na najmanju moguu mjeru, kontrast u tim refleksijama .
Direktno-indirektna kombinacija rasvjete tu ne pali jer ona uvijek stvara visoke kontraste.
U posljednje vrijeme provedeno je dosta istraivanja o utjecaju rasvjete na uinkovitost rada.
Jedna od takvih studija je pokazala opravdanost upotrebe indirektne rasvjete, jer je radna
produktivnost grupe sa indirektnom rasvjetom porasla za 2-3% u odnosu na grupu sa
direktnom rasvjetom.

Oito je da jake refleksije na zaslonu monitora smanjuju mogunost vidljivosti svih detalja na
monitoru. A ako nije mogue vidjeti sve detalje, tj. ako postoji izraenije naprezanje,
produktivnost rada opada. Odgovarajue postavljena indirektna rasvjeta odstranjuje bljetenje
koje je imbenik smanjenja radnog uinka na loe rasvjetljenom radnom mjestu.

Veina preporuka o rasvjeti uredskih i inih radnih prostora su prepune brojki poput :
Osvjetljenje treba biti izmeu 200-500 lx.
Takve podatke obino istiu dizajneri rasvjete kako bi ukazali da njihov uradak zadovoljava
standarde.

Primarna funkcija rasvjete na radnom prostoru je podrka radu. Krajnji kriteriji za pravilnu
rasvjetu radnog prostora trebali bi biti zadovoljstvo krajnjeg korisnika s rasvjetom i
korisnikova radna uinkovitost.

Vana karakteristika pri osvjetljenu je i temperatura boje. Temperatura boje pojedinog

izvora svjetlosti predstavlja stupanj topline ili hladnoe pojedine boje svjetlosti gdj vei broj
predstavlja hladniju boju. Sljedea tablica prikazuje temperature boja, njihove predstavnike
u izvorima svjetlosti i preporuljivu upotrebu takvih izvora svjetlosti.

17

Boja (temperatura u kelvinima)

5,000 (srednje plava)

PREPORULJIVA UPOTREBA
Srednja mjeavina sunca i neba

4,100 (svijetlo plava)

Jutarnje sunce

3,500(svijetlo uta, bijela)

Ranojutarnje sunce

2,700 (uta)

Izlazak, zalazak sunca

Tablica 2. : Prikaz temperatura boje i njihovih namjena

Izvor: web.zpr.fer.hr/

6. DIZAJN RASVJETE
18

Dizajniranjem uredskog osvjetljenja bavi se mnotvo specijaliziranih tvrtki koje zapoljavaju

za to kvalificirane osobe. Ovdje je naglasak na onim uredima u kojima se koriste raunala u
radu. Svako dizajniranje svjetla u uredu treba uzeti u obzir navede injenice i zahtjeve kako bi
uredi zadovolji propisane norme. U tu svrhu koriste se napredni raunalni programi koji daju
gotovo idealne mogunosti dizajniranja s obzirom na ulazne parametre koji se dobiju iz
zahtjeva osoba koje zatrae dizajn osvjetljenja.

Jedna od vodeih svjetskih dizajnerskih kompanija u dizajniranju osvjetljenja uredskog

prostora je Wampfler. Ta firma je vodea u svijetu, kad se govori o dovoenju elektrine
energije i ureivanja osvjetljenja radnog prostora. Da se stekne dojam o veliini i ozbiljnosti
koja se pridaje osvjetljenju, treba rei da broj je zaposlenih u poslu dizajna osvjetljenja 600
ljudi koji rade u prostoru veliine 52000 m2 . Pri dizajniranju osvjetljenja koriste se napredni
korisniki programi koji uzimaju u obzir veliki broj parametara. U primjeru koji slijedi,
osvjetljenje je dizajnirano u omjeru 1:50, a neki od ulaznih parametara su: visina radnog
prostora sa sputenim stropom ( 3m ), koeficijenti refleksije povrina radnog prostora (strop ,
zidovi, ormari, boje povrina). U osnovu planiranja ulaze radna mjesta s monitorima, raspored
potrebnih rasvjetnih tijela, zahtjevi korisnika. U obzir se uzima da jaina osvjetljenja za
pisanje i itanje mora biti oko 500 lx, dok za rad u prostoru s monitorom taj se iznos kree
izmeu 300 i 600 lx .

Projektira se osvjetljenje tako da 60 % svijetla dolazi od glavnog izvora (primarnog), dok

ostali dio dolazi od pomonih (sekundarnih) rasvjetnih tijela na svakom radnom mjestu. Ovim
su ispunjeni zahtjevi da ne doe do zasljepljenja preko indirektno usmjerenog glavnog izvora
osvjetljenja ili preko individualnog

prilagodljivog izvora (stolna lampa). Individualna

regulacija jaine svjetla dovodi do tednje energije i ona se provodi pomou elektronikog (IBUS) sustava. Takav sustav sastoji se od senzora koji alju podatke o jaini prirodnog svjetla
koje dolazi kroz prozorska okna te se tada, na osnovu tih podataka, regulira jaina umjetnog
osvjetljenja.

Izvedba osvjetljenja sastoji se u odabiru rasvjetnih tijela, veliini i nainu osvjetljavanja, boji
reflektirajuih ploha, rasporedu izvora prirodne svjetlosti (prozorska okna).
19

Slika 4. : Prikaz dizajnerskog plana za osvjetljenje radnog prostora s raunalom

Izvor: http://www.osram.com/

7. ZDRAVLJE I RAD S RAUNALOM

20

Kad se govori o zdravlju i radu s raunalom, najee se spominju problemi s vizualnim

organima. Oi su one koje najvie trpe, tj. one bi to trebale biti, ali se javljaju i drugi problemi
koji su vezani uz nepravilno sjedenje, nepravilan poloaj tijela i sl. Budui da rasvjeta ima
utjecaj na stanje vizualnog sustava ovjeka, ovdje je predoen dio koji se odnosi na vizualni
sustav.
Najei problemi koji se javljaju su: suenje one povrine (dry eye), kratkovidnost, zamor
onih miia, glavobolja. Najea smetnja koja se javlja je presbiopija. To je situacija u
kojoj se normalan gubitak vida povezan sa starenjem rezultira nemogunou fokusiranja
bliih objekata u sceni. Obino se ovaj nedostatak vizualnog sustava rjeava upotrebom
viefokalnih naoala. Jaina upotrijebljenih lea na naoalama ovisi o stanju vizualnog
sustava osobe, ali i o udaljenosti koju ta osoba treba vidjeti dobro fokusiranu. Kada osoba
prijee granicu od 60 godina, jaina lea gotovo potpuno ovisi o udaljenosti koju osoba treba
jasno vidjeti. Najvie koritena metoda za propisivanje i dizajniranje bifokalnih naoala je ta
koja e dati jasan vid na udaljenosti do 40 cm (to je standardna udaljenost koju lijenici
koriste za testiranje oi). Najee bifokalne naoale su sa zakrivljenim leama , ali koje
imaju ravan vrh. Problem koji se javlja kod osoba s presbiopijom koje koriste raunala je da
one ne mogu upotrebljavati naoale koje zadovoljavaju

njihove potrebe u normalnim

uvjetima, tj. u uvjeti kada ne koriste raunala s VDT-om. Udaljenost VDT-a je obino vea
(50-70 cm) no to je uobiajena udaljenost teksta koji se ita, a za koji su naoale, tj. lee
prilagoene. Zbog toga takve osobe se moraju pribliiti VDT-u i zabaciti glavu unazad
ime se u lo poloaj stavljaju lea i vrat.

Progresivne lee su jo jedna mogunost korigiranja presbiopije. Ove lee imaju optike
prednosti u odnosu na standardne bifokalne lee, ali je njihov nedostatak gotovo stalni lo
poloaj vrata jer ove lee daju najue podruje jasnog pogleda. Stoga korisnik mora stalno
pomicati vrat ne bi li dobio cijelu sliku koja se vidi na VDT-u. Mnogi, a vjerojatno veina,
osoba koja se koriste VDT-om, a koja istodobno koriste bifokalne lee, trebaju posebne lee
za rad s VDT-om. Pri tome je bitno znati udaljenost VDT-a od oka kao i udaljenost oka od
referentnih dokumenata koji se koriste pri radu s VDT-om.

Postoje mnogi poslovi u kojima se koriste raunala (VDT) gdje moe doi do problema s
vizualnim sustavom. Da bi se postigao maksimalni radni uinak, sve osobe koje mogu imati
korist od sredstava za korekciju trebaju ih koristiti. Jedan od naina za postizanje tog cilja je
21

uklanjanje financijskih granica pri onom pregledu, kada je pregled potreban, lijeenja
vizualnog sustava i vizualnih problema. Kao dio programa za vizualni sustav potrebno je
odrediti je li odreena smetnja uzrokovana mjestom rada i da li e se rjeenjima specifinim
za probleme vezane uz rad za VDT-om rijeiti taj problem.

Je li pojedini vizualni problem zahtijeva korekciju s naoalama ili neko drugo rjeenje ovisi o
nalazima pregleda. Slijedei kriteriji pomau pri odreivanju je li uzrok povezan s radom s
VDT-om. Ti kriteriji imaju izvor u pojedinanim dijagnozama i/ili propisanim terapijama.
Preporuljivo je provesti preglede kako bi se na vrijeme sprijeile tee posljedice na vizualni
sustav osoba koje rada s VDT-ima.

Naoale ili drugi nain terapije su vezane uz rad s VDT-om ako:

Osoba nema potrebu za njihovo koritenje za manje zahtjevne vizualne poslove ili

Naoale koje se koriste za rad s raunalom imaju drugaiju fokalnu duinu od onih koje se
koriste za ostale poslove.

Uz prije navedenu presbiopiju javljaju se jo neke smetnje i bolesti koje se mogu povezati s
koritenjem videoterminala:

Suenje oka (Dry Eye) ako se simptomi pojaavaju tokom rada s raunalom, tada se ova
smetnja smatra vezana u rad na raunalom.

Nedostatak konvergencije (Convergence Insufficiency): Za ovu vrstu smetnje postoji

vie izvora i smatra se da osobe koje imaju ovaj simptom, a rade s raunalima, da je on u
potpunosti povezan s radnim mjestom.

Heteroforija ili sklonost kiljenju (Heterophoria): Ova pojava ako se javlja kod osoba
koja se koriste raunalima smatra se iskljuivo vezana uz koritenje raunala (VDT-a).

Astigmatizam (Astigmatism) zbog posebnih vizualnih zahtjeva pri radu s raunalom

ponekad i osobe s niskom razinom astigmatizma trebaju korekciju vida za rad s
raunalom. Naoale za korekciju nisu potrebne osim u sluaju kada se koristi raunalo.

Miopia (Myopia):

Naoale za potpunu korekciju kratkovidnosti se ne smatraju

povezanim s radom s VDT-om.

Hiperopia ili dalekovidnost (Hyperopia) su uzrokovani radom s VDT-om ako: Osoba

inae ne trai sredstva za korekciju vida, tj. nisu joj potrebna u svakodnevnoj upotrebi.
22

U studiji, koju je proveo Ameriki nacionalni institut zdravlja i zatite na radu, kae se da
91% osoba koje se koriste raunalom pate od nekakvog problema s oima. Nadalje, kae se da
je to rastui problem s kojim, samo u SAD-u, ima problema vie od 66 milijuna ljudi.
Gledanje u VDT, apar sati dnevno, moe imati visoki doprinos nastajanju onih problema.
Amerika optometrika udruga je definirala oka i vizualne bolesti vezane uz upotrebu
VDT-a kao Computer Vision Syndrome (CVS).
Lijenici vjeruju da se eliminiranjem bljetanja s radnog mjesta i postavljanjem prikladne
rasvjete znatno smanjuju simptomi CVS-a, npr. glavobolje, suenje oiju itd.

Tablica 3.: Najei simptomi osoba koje rade s raunalom

Redoslijed

Simptomi

1.

Glavobolja

2.

Mutan pogled

3.

Sporo fokusiranje

4.

Dvostruka slika

5.

Bol i umor uoima

6.

Bljetanje

7.

Iritacija oiju (peckanje, suhoa oka, crvenilo)

Izvor: web.zpr.fer.hr/

8. ZAKLJUAK

23

Uz sve vei broj ergonomskih ozljeda vezanih uz uredski posao ovih dana, trebli bi obratiti
pozornost na rasvjetu i razmotriti mogue uzroke i imbenike vezane za te ozljede, a takoer
izvriti pregled onoga to je prikladno i neprikladno za svakog pojedini radni prostor .
Gotovo jednako vano, trebali bi uzeti u obzir gubitak na produktivnosti i gubljenje vremena,
s obzirom na uinke odraza, bljetnja i druge loe svjetlosne uinke.
Na kraju, u modernom vremenu rasta trokova energije u kombinaciji s nepovoljnom
opskrbom, poduzea bi trebala vriti ispitivanja svakog mogueg postupka prema rezanju
potronje elektrine energije - pogotovo kada je uz to dodatna korist i smanjenje umora
radnika i drugih simptoma, i poboljana njihove ukupna produktivnost.
Svatko bi za poetak trebao dobro pogledati svoje radno mjesta, radi pronalaenja
eventualnih pogreaka vezanih za ustav rasvjete, kojih u veini sluajeva sigurno nee
nedostajati.

9. LITERATURA
24

-http://www.office-ergo.com/
-http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
-http://www.computerlight.com/
-http://www.doctorergo.com/
-http://www.osram.com/osram_com/applications/office-buildings/open-plan-office/index.jsp
-http://www.buildings.com/article-details/articleid/1070/title/the-ergonomics-of-light.aspx
-https://www.osha.gov/SLTC/etools/computerworkstations/wkstation_enviro.html#lighting

25