SADRŽAJ:

1. UVOD
2. RASVJETA U STUBIŠTU
2.1. Nedostaci
3. STUBIŠNI AUTOMAT
1. UVOD

Ubrzanim razvojem i širenjem društva, stambene jedinice postaju sve veće. Te

jedinicemogu biti jednoetažne i višeetažne, ali to mogu biti i neboderi sa desetinama katova i
stotinama stanova. U takvim je objektima veoma bitna propisna osvjetljenost kako bi se
ostvarili normalni uslovi pješačkih koridora u zatvorenom prostoru. Drugi je razlog tome
povećanje ugodnosti boravka u vlastitom domu. 

Instaliranje rasvjete u opisanim objektima započelo je u 20-tom vijeku. Od 70-tih i 80-

tih godina primjenjivati se počela primarna selektivna regulacija koja je odvajala glavno
stubište od sekundarnih hodnika, a nakon toga se kao standard počeo uvoditi stubišni automat
sa vremenskim zatezanjem. Zbog sve češće upotrebe ovakvog tipa rasvjete koja direktno ovisi
o frekvenciji korisnika, kao standard se uveo klasični stubišni automat koji uz odgovarajuće
podešavanje i održavanje, jako dobro obavlja svoj posao.

U narednim poglavljima maturskog rada objasnit ćemo na koji način se spaja, radi i
održava stubišni automat.
2. RASVJETA U STUBIŠTU

Za rasvjetu javnih površina (zgrade, parkovi…) izdvaja se mnogo novca (lokalna

uprava, vlasnici objekata…). Problem često predstavlja neučinkovitost rasvjetnih tijela I
svjetiljki ili pak problem inteligentnog i jednostavnog sistema za kontrolu. Kako bilo, rasvjeta
predstavlja veoma bitan elemenat. Bez obzira o kojoj je rasvjeti riječ, vanjskoj ili unutarnjoj,
zadatak joj je isti; osigurati bezbjednost i ugodu u nekom prostoru, te omogućiti obavljanje
određenih svakodnevnih posloa. Iz razloga što se spomenuti svakodnevni poslovi ne obavljaju
u vijek u kontinuitetu, moguće je reducirati rad rasvjete. Primjera radi, kontinuisani i
diskontinuisani rad rasvjete u nekom stubištu sa 10 rasvjetnih mjesta po 100 W i frekvenciju
ulaska korisnika od 6 na 1 sat koji se kreću nasumičnim redom po 2 minute. 

Slika 1. Kontinuisani i diskontinuisani rad stubišne rsvjete

Iz primjera možemo zaključiti kako će isklapanjem rasvjete nakon određenog

vremenskog odmaka, tj. 2 minute, biti ostvarene znatne uštede. Za konkretni slučaj, potrošnja
je manja 5 puta, a isto toliko su smanjeni i troškovi održavanja, izbjegavanje vršne snage i sl.
Naravno, uštede ovise o frekvenciji ljudi i njihovim potrebama.

Dolazimodo zaključka kako upravljanje rasvjetom, osim podizanja pouzdanosti, te

smanjenja potrošnje energije kao rezultat smanjenja specifičnih radnih sati podiže i
raspoloživost sistema; drugim riječima smanjuje troškove održavanja.

Ušteda uvođenjem novog upravljanja rasvjetnog sistema sa sastoji se od nekoliko

osnovnih načina ušteda:

 ušteda električne energije zbog smanjene potrošnje rasvjetnog sistema,

 ušteda na troškovima nabave zbog duljeg vijeka trajanja rasvjetnog tijela, 
  ušteda električne energije zbog smanjenja dodatnog zagrijavanja prostora
uzrokovanog rasvjetom (ušteda na klimatizaciji).

Osim navedenih i mjerljivih dobitaka, uvođenjem novog rasvjetnog sistema postoji i čitav niz
prednosti koje su teško mjerljive kao što su:

 povećana udobnost rada zbog više razine osvijetljenosti, 

 povećana udobnost i sigurnost zbog veće pouzdanosti rasvjetnog sistema, 
 smanjenje angažovane snage i mogućnost regulacije cos fi,
 smanjenje opterećenja napojnih vodova, 
 manja osjetljivost sistema o pogonskom naponu, 
 uporaba ekološki prihvatljivijeg izvora svjetlosti, 
 uporaba savremenijeg rasvjetnog sistema – bolji radni učinak, 
 kako upravljati rasvjetom. 

S obzirom da je vanjska rasvjeta direktno vezana uz prirodne uslove (dnevnu)

svjetlost, a unutarnja rasvjeta uz potrebe korisnika, logično je da se primarna regulacija rada
rasvjete veže uz ta dva parametra. Za unutarnju rasvjetu to su stubišni automati, a za vanjsku
luxomati.

Elektronički stubišni automati namijenjeni su prvenstveno za uključivanje stubišne

rasvjete. Dimenzijama su najčešće prilagođeni montaži u razdjelnike gdje zauzimaju jedno
mjesto ili na razvodnu ploču pomoću šine DIN EN50022. Regulacija vremena može se
kontinuisano ugađati od 15s do 10 min. U određenim koracima, a automati često imaju
ugrađeni reset što znači da kod uzastopnih uključenja brojanje vremena uvijek počinje iz
početka.

Luxomati (fotoreleji za upravljanje električnom rasvjetom) su elektronički uređaji za

upravljanje električnom rasvjetom, a upotrebljavaju se za uključivanje i isključivanje
električne rasvjete, svjetlećih reklama, sigurnosne rasvjete i sl. Razlikujemo ih prema načinu
montaže, načinu regulacije prorade i načinu napajanja. Luxomati sa ugrađenim
transformatorom i/ili varistorom otporniji su na razne smetnje u mreži i time štite uređaje od
mogućih oštećenja. Fotorelej za upravljanje električnom rasvjetom upotrebljava se za
automatsko uključivanje i isključivanje električne rasvjete i radi na principu foto-električnog
efekta. Uključivanje i isključivanje električne rasvjete vrši se kod određene razine svjetlosti uz
prethodno ugođenu razinu prorade i vremensko zatezanje.
2.1. Nedostaci

Spomenuta rješenja ne predstavljaju novinu i tehnički su dovedena do savršenstva, ali

ipk postoje određeni problemi koji su najčešće vezani uz montažu i odabir tijela, a manje uz
sklopovlje. Prije svega, životni vijek uređaja (npr. stubišnih automata) direktno je povezan uz
broj uklopa i isklopa, ali ukoliko je sistem montiran blizu elektromotornog pogona ili jačeg
izvora elektromagnetskog polja (transformator) moguća su odstupanja od navedenih
vrijednosti od strane proizvođača, kvarovi te nepravilan rad (nekontrolsan uklop i isklop). Iz
tog serazloga sugeriše prije montaže uzeti savjet stručnog lica, a za automatiku da odabrati
renomirane proizvođače, te da se odabir prepusti stručnjaku, radi nazivnih opterećenja i
profila rada. Sa druge strane, predstavnici zgrada i/ili ravnatelji ustanova, često uz automatiku
kombiniraju i štednu rasvjetu, zanemarujući stručnjake, te dolazi do problema pregaranja
žarulja. Naime, zbog tromosti štedne rasvjete, te fizikalnih karakteristika dobivanja svjetla,
kod čestih ukapčanja i iskapčanja sklopovi pregore i štedna sijalica nije za upotrebu. Naravno,
svaki proizvođač rasvjetnih tijela i štednih sijalica ima u svojoj ponudi tzv. Facility modele,
čija je elektronika prilagođena upravo za ovakav tip rada. 

Za razliku od fluokompaktne rasvjete, klasična sijalica ima dovoljno brzi odziv, iako
je i kod nje početnih par sekundi rada kritično. Kod upravljanja vanjskom rasvjetom
luksomatima, problemi najčešće nastaju oko pravilne montaže fotoosjetnika. Poznati su
slučajevi, kada je fotoosjetnik postavljen nisko, pa bi se rasvjeta gasila svaki puta kada bi
prošao automobil sa upaljenim svjetlima – te ponovo palila, što bi osim nepravilne
rasvijetljenosti saobraćajnice, izazvalo i povećane troškove održavanja uslijed smanjivanja
svjetlosnog toka. Drugi slučaj je, npr. kod regulacija rasvjete tunela, gdje bi sonde trebale biti
sa svake strane tunela (posebno ukoliko su orijentisani sjever-jug) kako bi se što kvalitetnije
regulisala rasvjeta. Treba izbjegavati mjesta koja su u sjeni, ili se mogu zakloniti nekim
objektom (automobilom, brodom, sjenom od zgrade i sl. jer tada sistem gubi funkciju. 

Sa druge strane potrebno je znati i podesiti sistem (odnosno traženu razinu

rasvijetljenosti za uklop), kako bi se izbjeglo, npr. da se rasvjeta upali samo zato što je prošao
oblak ili neka kratkotrajna sjena. Uzevši u obzir samo uski dio od ova dva rješenja, u primjeni
su mnoge modifikacije (neke proizvedene i na našem tržištu), koje dodatno ostvaruju uštede
npr kombinacijom stubišnog automata i luksomata). 

Npr. Ellabo SL 1 stubišni luxomat je elektronički uređaj namijenjen upravljanju

stubišnom električnom rasvjetom u objektima gdje su stubište ili hodnici izloženi dnevnoj
rasvjeti, odnosno, onemogućava uključivanje rasvjete ukoliko je razina osvijetljenosti stubišta
ili hodnika dovoljna za normalnu upotrebu.

            Sklop se sastoji od dva elektronička kruga. Prvi krug služi za aktiviranje stubišne
rasvjete pomoću tipkala a drugi krug onemogućava aktiviranje kruga stubišne rasvjete u
ovisnosti o količini svjetla. S obzirom da sklop luxomata nije aktivan dok je stubišna rasvjeta
uključena, sonda se može montirati i unutar stubišta bez obzira na izloženost svjetiljkama
stubišne rasvjete. Na taj način može se puno kvalitetnije nadzirati određeni prostor i ostvariti
uštedu u potrošnji električne energije. Takođe, uz ovo rješenje, moguće je i instalirati senzor
pokreta, koji će imati vremensko zatezanje, ili pak inteligentno upravljanje stubišnom
automatikom na način da se jednostavnim pritiskom na prekidač odabere duljina rada rasvjete
ili pak trasiranje. Pod trasiranjem se podrazumijeva sistem, kada korisnik ide od prizemlja do
npr 3. kata te određenim pritiskom na prekidač odabere taj mod. Tada sistem automatski
računa koliko mu je potrebno vremena, i pali, odnosno gasi rasvjetu u zonama kroz koje se
kreće. Ovakva rješenja su naravno pogodnija za dulje trase kojima se korisnici kreću
aperiodički (npr. avio terminali, i sl.). Naravno, kruna upravljanja, bilo bi spajanje na CNUS
(centralni nadzorni upravljački sistem) kojim bi se mogla regulisati, između ostaloga, i
rasvjeta. 
 Slika 2. Ellabo SL 1.

Sa druge strane, mnoštvo je načina, modificiranja fotoosjetnika u vanjskim rješenjima

upravljanja rasvjetom. Jedno od osnovnih preporuka je kombinacija sa integriranim rješenjem
u „inteligentnom“ upravljanju, gdje su uštede značajne. 
 Slika 3. Kontinuisani i diskontinuisani rad stubišne rasvjete

3. STUBIŠNI AUTOMAT

Za rasvjetu stubišta u višeetažnim objektima koriste se stubišni automati. Nekada su se

koristili živini i elektromagnetski automati, ali danas preovladavaju elektronski. Zadatak
takvih automata je da uklope svjetla i nakon nekog vremena isklope. U slučajevima kada je
snaga rasvjete previsoka, onda se automat mora kombinirati sa sklopnikom. Elektronički
stubišni automati namijenjeni su prije svega za uključivanje stubišne rasvjete. Mogu se
razlikovati prema kućištu, načinu montaže i dodatnim funkcijama. 

Slika 4. Automat za stubišnu rasvjetu

Prikazani automat radi na principu L-trožilnog sklopa za upravljanje. Zajednički vod S

se koristi kao osjetilo te kao izlazni vod prema rasvjeti. Vod F spaja se uz pomoć prekidača na
vod S čime se automat uključuje i ostvaruje kontakt usporedan sa tasterom sijalice. Tako
sijalice primaju potencija voda F preko S. Nakon isteka vremena namještanja automat se
isključi a ponovo se ukluči pomoću tastera sijalica. Ovakav sklop je realiziran sa timerom 555
kao monostabilom. Vrijeme trajanja određuju elementi P1,R6 i C5 te se vrijeme sa ovdje
zadanim vrijednostima može mijenjati od 30 s do 12 min. IC1 upravlja preko R4 triakom
paralelno spojenim sa postojećim tasterima stubišne rasvjete (S2,S3) . Za okidanje IC1
potrebno je na izvod 2(trig) negativni brid impulsa što je ostvareno preko veze
eleemenataD4,R3,R5 i C3. Napajanje je izvedeno preko dioda D1-D3 te otpornika R1,R2 i
kondenzator C1,C2 tako da se ukupni napon smanji na 12V. Pošto je sklop direktno
priključen na mrežu treba poduzeti sve moguće mjere opreza. 

Mnogi se korisnici nađu u problemu ukoliko moraju upaliti rasvjetu na nekoliko

različitih mjesta. U takvim je slučajevima bitno znati kako se spaja stubišni automat. Opisat
ćemo slučaj paljenja rasvjete sa više različitih mjesta, ali na način da rasvjeta bude upaljena
određeno, unaprijed definisano vrijeme i nakon toga da se ugasi. Ukoliko korisnik želi da
rasvjeta ostane duže upaljena, onda mmora koristiti inpulsni relej ili stubišni automat koji ima
mogućnost rada kao inpulsni relej. U nastavku ćemo prikazati stubišni automat CRM-4.
 Slika 5. Stubišni automat CRM-4

Stubišni relej CRM-4 je jednostruki modul (veličina automatskog osigurača) za

montažu na DIN šinu s naponom napajanja AC230V. Za njega nije potreban nikakav dodatni
sklop. Relej se aktivira na uzlazni brid signala te je tako onemogućeno da se mehaničkim
blokiranjem tipkala trajno uključi rasvjeta. Ovo je jako dobra karakteristika za korisnike koji
imaju problema sa trajnim uključivanjem rasvjete blokadom tipkala.

Slika 6. Opis stubišnog automata CRM-4

 Na releju je uz pomoć malog potenciometra moguće namjestit vremensko kašnjenje
isključenja od 1 sekunde do 10 minuta. Moguće je postaviti tri moda rada stubišnog automata:
1. AUTO – normalan rad rasvjete (paljene/gašenje) prema podešenom vremenu
2. OFF – trajno isključenja rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)
3. ON – trajno uključena rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)

Slika 7. Radni dijagram stubišnog automata

Na stubišni automat se može spojiti neograničen broj tipkala (mjesta sa kojih korisnici
pale rasvjetu) ako tipkala u sebi nemaju svjetlosnu signalizaciju. U slučaju da tipkala imaju u
sebi svjetlosnu signalizaciju tada je moguće spojiti do 20 tipkala uz pretpostavku potrošnje
svjetlosne signalizacije od 1 mA.

Izlazni krug automata (relej za paljenje rasvjete) ima nazivnu struju od 16A što bi
značilo da na ne bih smjeli spojiti više od 3500 W rasvjete.

Slika 8. Spajanje stubišnog automata u strujni krug