SADRŽAJ

1. Uvod 1

2. Rasvjeta u stubištu 2

2.1. Nedostaci.............................................................................................................4
3. Stubišni automat 7

3.1.Stubišni elektronski prekidači 12

ZAKLJUČAK 17

LITERATURA 18
 1. UVOD
Ubrzanim razvojem i širenjem društva, stambene jedinice postaju sve veće. Te jedinice mogu biti
jednoetažne i višeetažne, ali to mogu biti i neboderi sa desetinama spratova i stotinama stanova. U
takvim je objektima veoma bitna propisna osvijetljenost kako bi se ostvarili normalni uslovi pješačkih
koridora u zatvorenom prostoru. Drugi je razlog tome povećanje ugodnosti boravka u vlastitom domu.
Instaliranje rasvjete u opisanim objektima započelo je u 20-tom vijeku. Od 70-tih i 80-tih godina
primjenjivati se počela primarna selektivna regulacija koja je odvajala glavno stubište od sekundarnih
hodnika, a nakon toga se kao standard počeo uvoditi stubišni automat sa vremenskim zatezanjem.
Zbog sve češće upotrebe ovakvog tipa rasvjete koja direktno ovisi o frekvenciji korisnika, kao standard
se uveo klasični stubišni automat koji uz odgovarajuće podešavanje i održavanje, jako dobro obavlja
svoj posao.
U narednim poglavljima maturskog rada objasnit ćemo na koji način se spaja, radi i održava stubišna
rasvjeta trospratnog stambenog objekta uz upotrenu CRM 4 automata.
 2. RASVJETA U STUBIŠTU
Za rasvjetu javnih površina (zgrade, parkovi…) izdvaja se mnogo novca (lokalna uprava, vlasnici
objekata…). Problem često predstavlja neučinkovitost rasvjetnih tijela i svjetiljki ili pak problem
inteligentnog i jednostavnog sistema za kontrolu. Kako bilo, rasvjeta predstavlja veoma bitan
elemenat. Bez obzira o kojoj je rasvjeti riječ, vanjskoj ili unutarnjoj, zadatak joj je isti; osigurati
bezbjednost i ugodu u nekom prostoru, te omogućiti obavljanje određenih svakodnevnih posloa. Iz
razloga što se spomenuti svakodnevni poslovi ne obavljaju u vijek u kontinuitetu, moguće je reducirati
rad rasvjete. Primjera radi, kontinuisani i diskontinuisani rad rasvjete u nekom stubištu sa 10 rasvjetnih
mjesta po 100 W i frekvenciju ulaska korisnika od 6 na 1 sat koji se kreću nasumičnim redom po 2
minute.

Slika 1. Kontinuisani i diskontinuisani rad stubišne rsvjete

Iz primjera možemo zaključiti kako će isklapanjem rasvjete nakon određenog vremenskog odmaka, tj.
2 minute, biti ostvarene znatne uštede. Za konkretni slučaj, potrošnja je manja 5 puta, a isto toliko su
smanjeni i troškovi održavanja, izbjegavanje vršne snage i sl. Naravno, uštede ovise o frekvenciji ljudi
i njihovim potrebama.

Dolazimo do zaključka kako upravljanje rasvjetom, osim podizanja pouzdanosti, te smanjenja

potrošnje energije kao rezultat smanjenja specifičnih radnih sati podiže i raspoloživost sistema, drugim
riječima smanjuje troškove održavanja.

Ušteda uvođenjem novog upravljanja rasvjetnog sistema sa sastoji se od nekoliko osnovnih načina
ušteda:
 ● ušteda električne energije zbog smanjene potrošnje rasvjetnog sistema,
● ušteda na troškovima nabave zbog duljeg vijeka trajanja rasvjetnog tijela,
● ušteda električne energije zbog smanjenja dodatnog zagrijavanja prostora uzrokovanog
rasvjetom (ušteda na klimatizaciji).

Osim navedenih i mjerljivih dobitaka, uvođenjem novog rasvjetnog sistema postoji i čitav niz
prednosti koje su teško mjerljive kao što su:

● povećana udobnost rada zbog više razine osvijetljenosti,

● povećana udobnost i sigurnost zbog veće pouzdanosti rasvjetnog sistema,
● smanjenje angažovane snage i mogućnost regulacije cos fi,
● smanjenje opterećenja napojnih vodova,
● manja osjetljivost sistema o pogonskom naponu,
● uporaba ekološki prihvatljivijeg izvora svjetlosti,
● uporaba savremenijeg rasvjetnog sistema – bolji radni učinak,
● kako upravljati rasvjetom.

S obzirom da je vanjska rasvjeta direktno vezana uz prirodne uslove (dnevnu) svjetlost, a unutarnja
rasvjeta uz potrebe korisnika, logično je da se primarna regulacija rada rasvjete veže uz ta dva
parametra. Za unutarnju rasvjetu to su stubišni automati, a za vanjsku luxomati.

Elektronički stubišni automati namijenjeni su prvenstveno za uključivanje stubišne rasvjete.

Dimenzijama su najčešće prilagođeni montaži u razdjelnike gdje zauzimaju jedno mjesto ili na
razvodnu ploču pomoću šine DIN EN50022. Regulacija vremena može se kontinuisano ugađati od 15s
do 10 min. U određenim koracima, a automati često imaju ugrađeni reset što znači da kod uzastopnih
uključenja brojanje vremena uvijek počinje iz početka.

Luxomati (fotoreleji za upravljanje električnom rasvjetom) su elektronički uređaji za upravljanje

električnom rasvjetom, a upotrebljavaju se za uključivanje i isključivanje električne rasvjete, svjetlećih
reklama, sigurnosne rasvjete i sl. Razlikujemo ih prema načinu montaže, načinu regulacije prorade i
načinu napajanja. Luxomati sa ugrađenim transformatorom i/ili varistorom otporniji su na razne
smetnje u mreži i time štite uređaje od mogućih oštećenja. Fotorelej za upravljanje električnom
rasvjetom upotrebljava se za automatsko uključivanje i isključivanje električne rasvjete i radi na
principu foto-električnog efekta. Uključivanje i isključivanje električne rasvjete vrši se kod određene
razine svjetlosti uz prethodno ugođenu razinu prorade i vremensko zatezanje.
 2.1. Nedostaci

Spomenuta rješenja ne predstavljaju novinu i tehnički su dovedena do savršenstva, ali ipk postoje
određeni problemi koji su najčešće vezani uz montažu i odabir tijela, a manje uz sklopovlje. Prije
svega, životni vijek uređaja (npr. stubišnih automata) direktno je povezan uz broj uklopa i isklopa, ali
ukoliko je sistem montiran blizu elektromotornog pogona ili jačeg izvora elektromagnetskog polja
(transformator) moguća su odstupanja od navedenih vrijednosti od strane proizvođača, kvarovi te
nepravilan rad (nekontrolsan uklop i isklop). Iz tog serazloga sugeriše prije montaže uzeti savjet
stručnog lica, a za automatiku da odabrati renomirane proizvođače, te da se odabir prepusti stručnjaku,
radi nazivnih opterećenja i profila rada. Sa druge strane, predstavnici zgrada i/ili ravnatelji ustanova,
često uz automatiku kombiniraju i štednu rasvjetu, zanemarujući stručnjake, te dolazi do problema
pregaranja žarulja. Naime, zbog tromosti štedne rasvjete, te fizikalnih karakteristika dobivanja svjetla,
kod čestih ukapčanja i iskapčanja sklopovi pregore i štedna sijalica nije za upotrebu. Naravno, svaki
proizvođač rasvjetnih tijela i štednih sijalica ima u svojoj ponudi tzv. Facility modele, čija je
elektronika prilagođena upravo za ovakav tip rada.

Za razliku od fluokompaktne rasvjete, klasična sijalica ima dovoljno brzi odziv, iako je i kod nje
početnih par sekundi rada kritično. Kod upravljanja vanjskom rasvjetom luksomatima, problemi
najčešće nastaju oko pravilne montaže fotoosjetnika. Poznati su slučajevi, kada je fotoosjetnik
postavljen nisko, pa bi se rasvjeta gasila svaki puta kada bi prošao automobil sa upaljenim svjetlima –
te ponovo palila, što bi osim nepravilne rasvijetljenosti saobraćajnice, izazvalo i povećane troškove
održavanja uslijed smanjivanja svjetlosnog toka. Drugi slučaj je, npr. kod regulacija rasvjete tunela,
gdje bi sonde trebale biti sa svake strane tunela (posebno ukoliko su orijentisani sjever-jug) kako bi se
što kvalitetnije regulisala rasvjeta. Treba izbjegavati mjesta koja su u sjeni, ili se mogu zakloniti nekim
objektom (automobilom, brodom, sjenom od zgrade i sl. jer tada sistem gubi funkciju.

Sa druge strane potrebno je znati i podesiti sistem (odnosno traženu razinu rasvijetljenosti za uklop),
kako bi se izbjeglo, npr. da se rasvjeta upali samo zato što je prošao oblak ili neka kratkotrajna sjena.
Uzevši u obzir samo uski dio od ova dva rješenja, u primjeni su mnoge modifikacije (neke proizvedene
i na našem tržištu), koje dodatno ostvaruju uštede npr kombinacijom stubišnog automata i luksomata).

Npr. Ellabo SL 1 stubišni luxomat je elektronički uređaj namijenjen upravljanju stubišnom

električnom rasvjetom u objektima gdje su stubište ili hodnici izloženi dnevnoj rasvjeti, odnosno,
onemogućava uključivanje rasvjete ukoliko je razina osvijetljenosti stubišta ili hodnika dovoljna za
normalnu upotrebu.

Sklop se sastoji od dva elektronička kruga. Prvi krug služi za aktiviranje stubišne rasvjete
pomoću tipkala a drugi krug onemogućava aktiviranje kruga stubišne rasvjete u ovisnosti o količini
svjetla. S obzirom da sklop luxomata nije aktivan dok je stubišna rasvjeta uključena, sonda se može
montirati i unutar stubišta bez obzira na izloženost svjetiljkama stubišne rasvjete. Na taj način može se
puno kvalitetnije nadzirati određeni prostor i ostvariti uštedu u potrošnji električne energije. Takođe,
uz ovo rješenje, moguće je i instalirati senzor pokreta, koji će imati vremensko zatezanje, ili pak
inteligentno upravljanje stubišnom automatikom na način da se jednostavnim pritiskom na prekidač
odabere duljina rada rasvjete ili pak trasiranje. Pod trasiranjem se podrazumijeva sistem, kada korisnik
ide od prizemlja do npr 3. kata te određenim pritiskom na prekidač odabere taj mod. Tada sistem
automatski računa koliko mu je potrebno vremena, i pali, odnosno gasi rasvjetu u zonama kroz koje se
kreće. Ovakva rješenja su naravno pogodnija za dulje trase kojima se korisnici kreću aperiodički (npr.
avio terminali, i sl.). Naravno, kruna upravljanja, bilo bi spajanje na CNUS (centralni nadzorni
upravljački sistem) kojim bi se mogla regulisati, između ostaloga, i rasvjeta.
 Slika 2. Ellabo SL 1.

Sa druge strane, mnoštvo je načina, modificiranja fotoosjetnika u vanjskim rješenjima upravljanja

rasvjetom. Jedno od osnovnih preporuka je kombinacija sa integriranim rješenjem u „inteligentnom“
upravljanju, gdje su uštede značajne.
 Slika 3. Kontinuisani i diskontinuisani rad stubišne rasvjete

3. STUBIŠNI AUTOMAT

Stubišni automat je namijenjen za osvjetljavanje stepeništa u stambenim zgradama sa ciljem uštede

električne energije. Izgrađen je u poluprovodničkoj tehnici sa kvalitetnimn CMOS integrisanim
kolima.
Za rasvjetu stubišta u višeetažnim objektima koriste se stepubišni automati. Nekada su se koristili
živini i elektromagnetski automati, ali danas preovladavaju elektronski. Zadatak takvih automata je da
uklope svjetla i nakon nekog vremena isklope.
Stubišni automatski prekidači se upotrebljavaju u hodnicima, stepeništima i drugim prolazima gdje je
potrebno da se svjetlo uključi u određenom trenutku i da se samo isključi poslije izvjesnog vremena.

U upotrebi je veliki broj stepenišnih automata:

- Stepenišni automat sa elektromagnetnim i satnim mehanizmom,
- Živin stepenišni automat (rijetko se koristi),
- Elektronski.
Uključenje i isključenje stepenišnog svjetla može se izvršiti i pomoću vremenskog releja i kontaktora.
Glavni dijelovi stepenišnog automatskog prekidača sa satnim mehanizmom su:
- Prekidač za izbor načina rada,
- Elektromagnet sa kotvom,
- Zivin kontakt,
- Satni mehanizam i
- Priključne stezaljke.

Prekidač za izbor načina rada ima tri položaja: "dan", "veče", "noć". U prvom položaju stepenišni
automat je potpuno isključen i ne može se aktivirati tasterima postavljenim po spratovima.
Stepenišni automat je automatska instalaciona sklopka koja ima zadatak da omogući istovremeno
paljenje svih sijalica na stepeništu (stepenišna rasvjeta) posredstvom tastera i da ih nakon određenog
vremena automatski isključi (vremenska sklopka). Na taj način se želi omogućiti da se stepenišnom
rasvjetom može koristiti u toku čitave noći, a da se ujedno izbegne prevelika potrošnja električne
energije, do koje bi inače došlo kada bi stepenišna rasvjeta gorjela čitavu noć neprekidno. Preporučuje
se da se u stambenim objektima visim od 4 sprata upotrebe dva odvojena sistema sa stepenišnim
automatima.
Za rasvjetu stubišta u višeetažnim objektima koriste se stubišni automati. Nekada su se koristili živini i
elektromagnetski automati, ali danas preovladavaju elektronski. Zadatak takvih automata je da uklope
svjetla i nakon nekog vremena isklope. U slučajevima kada je snaga rasvjete previsoka, onda se
automat mora kombinirati sa sklopnikom. Elektronički stubišni automati namijenjeni su prije svega za
uključivanje stubišne rasvjete. Mogu se razlikovati prema kućištu, načinu montaže i dodatnim
funkcijama.
Postoji više vrsta izrade stepenišnih automata koje se međusobno razlikuju iii prema izradi kontakata
ili pak po izradi vremenskog mehanizma. Još su u upotrebi stepenišni automati sa elektromagnetom i
satnim mehanizmom, elekromagnetom i pneumatskim mehanizmom, živini stepenišni automati itd.
Danas se upotrebljavaju elektronski i satni stepenišni automati raznih proizvođača (npr. SA 8 «Iskra»
Slovenija, «Elpa 8 theben» Njemačka, «Koop» Nemačka, «Legrand» Francuska i sl).
Elektronski stepenišni automati izrađuju se u dvije varijante za: četverožilni usponski vod i trožiini
usponski vod (sl. 1). Osnovna funkcionalna razlika u ovim varijantama je što u prvoj varijanti ne
možemo produžiti vrijeme gorenja sijalica, kada su već preko automata upaljene, već je potrebno
sačekati da se sijalice ugase, pa ih ponovo upalti pritiskom na jednu od taster sklopki. U drugoj
varijanti, kada se polaže četverožilni usponski vod, za vrijeme gorenja sijalica ponovnim pritiskom na
jednu od taster sklopki obnavlja se vrijeme gorenja, i ono ponovno teče od poslednjeg pritiska.
 Slika 4. Automat za stubišnu rasvjetu

Prikazani automat radi na principu L-trožilnog sklopa za upravljanje. Zajednički vod S se koristi kao
osjetilo te kao izlazni vod prema rasvjeti. Vod F spaja se uz pomoć prekidača na vod S čime se
automat uključuje i ostvaruje kontakt usporedan sa tasterom sijalice. Tako sijalice primaju potencija
voda F preko S. Nakon isteka vremena namještanja automat se isključi a ponovo se ukluči pomoću
tastera sijalica. Ovakav sklop je realiziran sa timerom 555 kao monostabilom. Vrijeme trajanja
određuju elementi P1,R6 i C5 te se vrijeme sa ovdje zadanim vrijednostima može mijenjati od 30 s do
12 min. IC1 upravlja preko R4 triakom paralelno spojenim sa postojećim tasterima stubišne rasvjete
(S2,S3) . Za okidanje IC1 potrebno je na izvod 2(trig) negativni brid impulsa što je ostvareno preko
veze eleemenata D4, R3, R5 i C3. Napajanje je izvedeno preko dioda D1-D3 te otpornika R1, R2 i
kondenzator C1, C2 tako da se ukupni napon smanji na 12V. Pošto je sklop direktno priključen na
mrežu treba poduzeti sve moguće mjere opreza.

Mnogi se korisnici nađu u problemu ukoliko moraju upaliti rasvjetu na nekoliko različitih mjesta. U
takvim je slučajevima bitno znati kako se spaja stubišni automat. Opisati ćemo slučaj paljenja rasvjete
sa više različitih mjesta, ali na način da rasvjeta bude upaljena određeno, unaprijed definisano vrijeme i
nakon toga da se ugasi. Ukoliko korisnik želi da rasvjeta ostane duže upaljena, onda mora koristiti
inpulsni relej ili stubišni automat koji ima mogućnost rada kao inpulsni relej. U nastavku ćemo
prikazati stubišni automat CRM-4.
 Slika 5. Stubišni automat CRM-4

Stubišni relej CRM-4 je jednostruki modul (veličina automatskog osigurača) za montažu na DIN šinu s
naponom napajanja AC230V. Za njega nije potreban nikakav dodatni sklop. Relej se aktivira na
uzlazni brid signala te je tako onemogućeno da se mehaničkim blokiranjem tipkala trajno uključi
rasvjeta. Ovo je jako dobra karakteristika za korisnike koji imaju problema sa trajnim uključivanjem
rasvjete blokadom tipkala.
 Slika 6. Opis stubišnog automata CRM-4

Na releju je uz pomoć malog potenciometra moguće namjestit vremensko kašnjenje isključenja

od 1 sekunde do 10 minuta. Moguće je postaviti tri moda rada stubišnog automata:
1. AUTO – normalan rad rasvjete (paljene/gašenje) prema podešenom vremenu
2. OFF – trajno isključenja rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)
3. ON – trajno uključena rasvjeta (pri servisiranju rasvjete)

Slika 7. Radni dijagram stubišnog automata

Na stubišni automat se može spojiti neograničen broj tipkala (mjesta sa kojih korisnici pale rasvjetu)
ako tipkala u sebi nemaju svjetlosnu signalizaciju. U slučaju da tipkala imaju u sebi svjetlosnu
signalizaciju tada je moguće spojiti do 20 tipkala uz pretpostavku potrošnje svjetlosne signalizacije od
1 mA.

Izlazni krug automata (relej za paljenje rasvjete) ima nazivnu struju od 16A što bi značilo da na ne bih
smjeli spojiti više od 3500 W rasvjete.

Slika 8. Spajanje stubišnog automata u strujni krug

 Slika 9. Izvedbena šema spoja stubišne rasvjete sa CRM-4 automatom

3.1. Stubišni elektronski prekidači

Razvojem tehnike poluprovodnika i konstrukcijom tranzistora i tiristora stvorene su od tog doba)

neslućene brojne mogućnosti primene elektronike za mnogobrojne automatizovane postupke. Tako je i
u tehnici električnih instalacija prodrla elektronika u novoj, savremenoi, izradi autornatskih stepenišnih
prekidača sa tranzistorom. Ovi prekidači se izrađuju u dve varijante: sa tri i sa četiri provodnika (sl. 2).
 Slika 9. Višepolna šema veze trožilnog i četvorožilnog elektronskog stepenišnog prekidača
( sijalice na tavanu i u podrumu ne pale se preko ovog automata).

Osnovna funkcionalna razlika u ovim varijantama je što u prvoj varijanti ne možemo produžiti vijreme
gorenja sijalica, kada su već preko automata upaljene, već je potrebno sačekati da se sijalice ugase, pa
ih ponovo upaliti pritiskom na stepenišni taster. U drugoj varijanti, za vrijeme gorenja sijalica
ponovnim pritiskom na stepenišni taster obnavlja se vrijeme gorenja, i ono uvijek ponovo teče od
posleđnjeg pritiska. U početku razvoja ovih prekidača svaka je varijanta posebno rađena, dok
savremena konstrukcija u jednoj konstruktivnoj cjelini obuhvata obje varijante.
 Slika 10 – Šema funkcije stepenišnog elektronskog automata (Simens) I – trožična
varijanta; II – četvorožična

Za posmatranje funkcije ovih prekidača potrebno je poznavanje elektronike, koja materija nije u okviru
»jake struje«. Ali, s obzirom, da u oblasti elektronike već postoje uopštena znanja za osnovne elemente
i njihovu funkciju, u skraćenom obimu, opisaćemo funkciju stepenišnog, elektronskog automata.
Trožični stepenišni elektronski automat (sl. 3) ima u savremenoj izradi četiri priključna kraja od kojih
su 0, R i 2 za trožičnu varijantu, a sa priključkom i 1 za četvorožičnu.
U automatu je ugrađen rele sa dva namotaja, tzv. diferencijalno rele, DR. Ono ima glavu" (K) i
pomoćni (Kl) kontakt. Za vrijeme mirovanja kotva relea uvučena je. Kontakti se nalaze u gornjem
položaju. Oba namotaja DR su u kratkoj vezi. Pritiskom na stepenišni taster Ta uspostavi se strujno
kolo za sijalicu koja svetli cvim ko-iom: O-S-Ta-R, i za donji namotaj relea: R-Ta-2-K1-DR-O. Ovo
rele upusti kotvu i zatvori se kontakt na donjem kraju — položaj crticama označen. Sada je kontakt K
paralelno vezan sa tasterom, dok je namotaj relea isključen iz gornjeg kola na kontaktu El, zbog čega
duže držanje tastera ili ponovno uključivanje pritiskom na stepenišni taster — ne utiče na dalju
funkciiu automata. Uključivanjem kontakta K u donji položaj, dovodi se napon na vremenski
kondenzator C2, ovim kolom: R-K--C2- dioda D3-potenciometar P-delitelj napona R6/R7 — O.
Potenciometrom se podešava napon punjenja kondenzatora C2, odnosno vremenska konstanta, a to je
vrijeme za koje će svjetliti sijalica od pritiska na taster pa do njenog gašenja. Kada u toku punjenja
napon na vremenskom kondenzatoru pređe podešenu vrijednost, na anodnoj strani tranzistora, koji se
naziva programiranim tranzistorom zbog njegove funkcije u ovom spoju, sa jednim PN-spojem,
prolazi struja i pali »tiristor« Ti. Ukratko: tiristor se pali pražnjenjem kondenzatora C2 preko
upravljačke mreže tiristora. Sada struja pražnjenja prolazi kroz Ti i gornji namotaj DR. Pod dejstvom
ove struje rele DR uvlači svoju kotvu i vrši se prekid na kontaktu K i Kl. Sijalice se gase. Prekinut
kontakt K. Uspostavljeno stanje mirovanja.
Dioda D4 i otpor R9 poboljšavaju propusno dejstvo programiranog tranzistora i istovremeno na njemu
kompenzuju povećanje temperature. Dioda D2 sprečava pražnjenje vremenskog kondenzatora. Sklop
R10-C3 štiti tiristor od prenapona. Na sl. 4 ucrtan je prekidač »PERM. — MIN.« U položaju »perm«
trajno je prekinuto strujno kolo za vremenski pondenzator C2. Uključi li se stepenišni taster rele ostaje
stalno u uključenom položaju »U« — sijalice svijetle. U položaju »min« uključen je C2 i gašenje
sijalica vrši se automatom. Prema ovome, ovi prekidači nemaju prebacač »dan-noć-veče« već samo
stalno uključeno i minutno uključeno.
Četvorožični stepenišni elektronski automat je dat na sl. 3 — II. Funkcioniše slično trožičnom. Bitna je
razlika što se ovim automatom. omogućava produženje vremena gorenja sijalice svakim novim
pritiskom tastera i to za celo progra-mirano vreme. To se postiže četvrtim provodnikom, otporom R5 i
diodom D2: pritiskom na stepenišni taster, za vreme kada je kontakt K u donjem položaju, odnosno
kada sijalice svijetle, vrši se pražnjenje vremenskog kondenzatora C2 preko D2 i R5 a da se ne prenese
napon na tranzistor koji bi palio tiristor i ovaj vrši isključenje relea DR. Ukoliko se stepenišnim
tasterom ne produži vrijeme gorenja sijalice, nastupiće opisan postupak pobude gornjeg namotaja relea
DR i gašenje sijalice preko kontakta K. Na slici 4. dat je izgled ovog, elektronskog automata.
ZAKLJUČAK

Ubrzanim razvojem i širenjem društva, stambene jedinice postaju sve veće. Te jedinice
mogu biti jednoetažne i više etažne, ali to mogu biti i soliteri sa desetinama spratova i
stotinama stanova.
U takvim je objektima veoma bitna propisna osvjetljenost kako bi se ostvarili normalni
uslovi pješačkih koridora u zatvorenom prostoru. Drugi je razlog tome povećanje
ugodnosti boravka u vlastitom domu.
Instaliranje rasvjete u opisanim objektima započelo je u 20-tom vijeku. Od 70-tih i 80-tih
godina primjenjivati se počela primarna selektivna regulacija koja je odvajala glavno
stubište od sekundarnih hodnika, a nakon toga se kao standard počeo uvoditi stepenišni
automat sa vremenskim zatezanjem.
Zbog sve češće upotrebe ovakvog tipa rasvjete koja direktno ovisi o frekvenciji korisnika,
kao standard se uveo klasični stepenišni automat koji uz odgovarajuće podešavanje i
održavanje, jako dobro obavlja svoj posao. U narednim poglavljima završnog rada objasnit
ćemo na koji način se spaja, radi i održava stubišni automal.

LITERATURA

● Dragutin Lj. Petrović, dipl. Inž. Elektrotehnike – Instalacije tehnička knjiga, Beograd
1975.
● Halep, A.: Električne instalacije i osvjetljenje
● Miloš Mišković: Električne instalacije i osvetljenje, građevinska knjiga, Beograd
2008.
● http://e-elektro.blogspot.com/2010/03/stubisni-automat-crm-4.html
● http://www.ellabo.hr/ContentDetails/116/gcgid/18/lang/HR/Ellabo---Efikasno-
upravljanje-rasvjete.wshtml