Djela Koja Izvode Iz Vjere (IB) PDF

Naslov originala:
:JI_,L..ll
_r" Li Ji
1)1 lj ( 1)1
.iiJ,
.._...... )
...,.t_.
., .. }l
J.
..L..J!
i"j._" 'i'
.:>l iL.':tJ
Sulejman b. N asir El-' A lwan
DJElA KOJA
IZVODE IZ
VJERE
Novi Pazar, 2003.
U ime A llaha, M i lostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala pripada U zvienom Allahu, neka je
spas i blagoslov na A l lahova posljednjeg Posb
mka , na njegovu porodicu i njegove plem e n i te
ashabe i sve one koji sli jede njegov put!
Neprestana borba izmeu I stine, l)a j ed
noj strani, i nei stine, n a drugoj strani, kao i
borba izmeu vjere i krivovjers tva, nee presta
ti sve dok postoje nebesa i Zemlja. Me uti m ,
ma koli ko Krivovjerstvo izgledalo m ono, i bez
obzira u koga nalo p obornika i preplavilo
zemlj, 0!1n pobje a e pri pas ti :\ llalovoj
praVOJ VJ en, Jer Je On Sam Sebe zadu7.IO euva
njem Svoje posljednje Objave. Dokazi onih
koji propovijedaju krivovjerstvo su slabi. Cilj
autora ove knji e jeste da u kae vjernici ma, u
nekol i ko poglavl ja, na djela i postu pke koji po
ni avajt vjerovan je. Nep obitna je i je i ca : c..l
se tZ111IJemo odnos OVJeka prema VJCn. LJudt
se nedovoljno pridravaj u njeni h propisa i sve
manje obavljaju is lamske propise na nain kako
je to propisao Allah , d. . Stoga sam odluio da
prevedem ovaj rad n a sugestiju svojih prijatelja,
da i h Allah, d. . z.a tO n a g ra di.
I majui u vidu da e ova knjiga doi u ru
ke i onih koj i su skloni i p o z i t i v noj i negativnoj
kritici, a odnose se na ono poglav l j e ko je tretira
odnose musli mana prenil ne11uslimanima, du
nost mi je dati pojanjenje.
SuleJman b. Nasir EI-'Aiwan
Kur'an nedvojbeno nalae korektan od

nos prema svim ljudima. Krani i Jevreji, pak,
uivaju poseban s tatus. Kur'an ih naziva ehi-i
kitabom - p ristalicama knjige. Kur'an izriito
kae da t reba pomoi i imti dobra djela ne
muslimanima koji ne progone muslimane.
Molim A llaha, d.., da n am istinu prika
e onakvom kakva jeste a ne onakvom kakva
nam se priinjava, da nam osvijetli srca ljubavlju
i da uputi ljude na put ko j im je Al lah zadovo
ljan. Molim A llaha, d. . d a ovaj t rud bude sa
mo radi Njega i da se ovim djelom okoriste oni
koji t ragaju za Istinom.
Hvala pripada A llahu, d.., a blagoslov
Njegovom Poslaniku!
Mensur Zu korl i
Predgovor estom izdanju ovog

diela
Hvala pri p ada Allahu. Mi Ga hv al i m o i od
N jega pomo i op rost tra7.i m o. Utjeemo Mu
sc od zla na ih dua i na i h loih djela. Koga
Allah uputi njega ne m o.e ni ko na str an p uti c u
odvesti, a koga ostavi u zabludi nema toga ko bi
ga uputio 11:1 Pravi Put.
Sv jedoi m da nem a boga osim Allaha, Jedi
noga, Koji nema su druga i s vje do i m da je Mu
hammed Nje gov rob i poslanik.
A potom:
Ovo je esto izdanj e naeg dje l a Komentar
-
djelu: Stvari koje ponitavaju iman (vjerova

nje). U o vom izdanju dodao sam neka van a
pitanj a zbog velikog ne7.nanja u o vo m vremenu
o jcdinosri Stvoritelja u ibadetu, kao to S<lm i
zanemari o ono to je trebalo zanemariti. Na
k raju sam napisao drugi dodata k ovom komen
t aru u kome sam o bj as nio razliku izmedu djela
k oj a izvode i z i m ana i sm atranja nevjernikom

onog ko ih ini, jer neki l ju di ne prave ra;.liku
medu ovim pojmovi ma i s mat ra j u c..la su oni u
nunom korelacijskom odnosu.
Molimo Allaha da uini ovo dj e lo korisnim i
da nam podari iskrenost u govoru i dj e lu.
Neka je hvala A llahu, Gos po daru svjetova.
Predgovor prvom izdaniu ovog diela

U ime Allaha, Mi lost ivog, Sami losnog:
Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je
spas i blagos lov na Pos lanika Gospodara svje
tova.
A potom:
Neka braa su t raila od mene da objas nim
deset djela koja ponitavaj u iman, koja je naveo
reformator ejhul islam Mu hammed b. Abdul
Vehhab, Al lah m u se smilovao, nakon to s u se
vjerska i imanska obi ljeja izgubila i nestala
meu ljudi ma, pa sam s e odazvao njihovoj
molbi nadaj ui se da e to biti od koristi.
U ovom komen taru sam bio umjeren. Ni
sam htio da bude dug i dosadan, jer vie kod
ljudi nema entuzijazma i strpljenja za itanjem
dugih djela i tekstova, a niti sam htio da ga
konci znost degenerie i da tako ne ispuni ono
to se oekuje od njega. Pokuao sam da naem
sredinu izm eu te dvije krajnosti.
Molim Al l aha, d. . , da ovo nae dobro djelo
bude uraeno samo u Njegovo i m e i neka je
mir i blagoslov na naeg poslanika M u hamme
da, nj egovu porodicu i ashabe.
Komentar diela: diela koia izvode iz

viere limanaJ
ej h, Allah mu se smi lovao rekao je:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Znaj da i ma deset stvari koje ponitavaJU VJerovanJe.
.
Ove stvari autor je, da mu se Allaha smiluje,

poeo sa bismillom povodei se u tome za as
nom Knjigom Kur'anom i Poslanikom, s.a.v.s.,
u njegovim pismima i dokumentima, kao to je
i potvreno dokazom da je lijepo poeti te i
druge stvari sa bismillom.
Umjesto bismille m oe se prouiti i tesmi je'.
Poslanik, s .a.v.s., bi tesmije uio prije jela, pol
nog odnosa kao i drugih poznat i h s tvari koje
nisu skrivene i nepoznate.
Znaj (i'lem) da ima deset stvari koje

kvare islam.
!'lem>> je i mperativ koj i je nepromjen ljiv.
Zavrava se sa sukunom. Nastao je od ri jei

'ilm, to u prijevodu znai znanje, spoznaja.
A pod znanjem se podrazumijeva kategoriki
sud razu ma o neemu, koji je su kladan sa
stvarnou.
Prema tome, autor ovom rijej u kao da hoe
rei i taocu: Budi (psihiki) spreman da pri hva1 A
to
je Ja
sc
proui
samo
Bismillah.
14
ti ovo to u t i rei o stvari ma koje ponitavaju

iman (vjerovanje) , jer je mogue da ih razumi
je i s hvati nji hovu bit i tako se spas i iz t mi na
neznanja i i zie na svjetlo.
Rije nevakid je mnoina rijei nakid>> to
je particip aktivni, a participi aktivni za nera
zumna bia u arapskom jeziku imaju ovaj oblik
m noine, tj. feva'il.
Sintagma n evakidul islam oznaava stvari
koje, kad se nau sa imanom, pokvare ga i po
nite djela nosioca t akvog imana nakon ega on
postaje od onih koji e vjeno ostati u Vatri
(ako se n e pokaje) .
Zato je dunost svakom muslimanu i mus
limanki da naui ove stvari koje ponitavaju
iman jer se u suprotnom moe desiti da ih neko
od njih u radi, a da ne zna za njihove posljedice,
kao to je vidljivo kod m nogih koji tvrde da su
m uslimani a u pranjavaju i h . A nema s tanje niti
snage osim sa A llahom.
Aeretu nevakid (deset stvari koje kvare

i man)
U s tvari, ovh s tvari koje ponitavaju iman
ima vie, ali je Sejh, A llah m u se smilovao, izab
rao ovih deset jer su to stvari kojima se naelno
slau svi m uslimani, naime da njihovo upra
njavanje i zvodi iz vjere.
Ili, m oe se rei da tih s tvari ima dosta koje
su i slamski pravnici naveli u poglavlju o prav
n i m normama i koje se tiu otpadnika, ali sve
one u cjelini n izlaze iz okvira ovih deset stvari
koje je n aveo Sej h .
Muhammed b. Abdul Vehhab, Allah mu se

smilovao, rekao je:
Prva stvar j e irk1 u obredoslovlju (iba

detu) koj e se ini Allahu. Uzvieni je
rekao:
0 )
e ) !JA 0f jj, 0
G; _;J
"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi

smatra ravnim, a oprostit e manje grije
hove od toga, kome On hoe. "2
\ ;jj, :,;.. :ili JJ !l;;.; ;. l

, JL.a;f JJJ G )J1 I).)
"Ko drugog Allahu mat;a ;avnim, Allah

e mu ulazak u dennet zabraniti i bora
vite njegovo e dehennem biti; a nev
jernicima nee niko pomoi.
"3
U ovu vrstu irka spada i klanj e ivoti

nja u ime nekog drugog mirno Allaha,
kao da neko kolje ivotinje u ime dina
ili u ime dobrih koji su umrli, tj . na nji
hovim rnezarirna.
ejh, Allah mu se smilovao, otpoeo je ovih
deset stvari koje ponitavaju iman irkom, tj.
irk j e s matrati nekoga ravni m A l lahu, d . . , u b i l o
em u . Ovdje se m i s l i na injenje obredoslovlja ne
kome mim o Allaha sa A llahom ili samo njemu bez
A llaha.
2 En-Nisa', 48.
' E l-Ma' ide, 72.
18
cm::c- "'
..,,
p-
SuleJman b. Naslr EI-'Aiwan
'--rzmmr:r::rt:T'rz=:W ..= ....
,,.. .- .. --Ir
smatranjem nekoga ravnim A llahu. To zato jer

j e to najvei grijeh kog stvorenje m oe uiniti
prem a Allahu. Taj grijeh anulira jednou (tcv
hid) u stvaranj u i obezvrjeuje jadnou (tev
hid) oboavanja. Pod irkom se naelno smatra
i on znai neko s tvorenje i zjed nai ti sa Alla
hom u neemu to j e svojstveno samo za Alla
ha.
Kako da to ne bude najvei grijeh prema Al
lahu kada s tvorenje njim smatra nekoga od
stvorenja u obredoslovlju ravnim Allahu, a Al
lah ga je s tvorio iz niega i othranio Svoj im
blagodatima?!
irk se dijeli na tri vrs te:
1 - veliki i rk.
2- m ali irk.
3- skriveni irk.
I bnul Kajjim, Allah mu se smilovao, smatra
da irka imaju dvije vrs te:
1 - veliki.
2- mal i .
Prva vrsta: veliki irk

Veli ki irk A llah nee oprostiti ako se onaj
ko ga bude inio n e pokaje. A ko se takav sretne
sa Allahom sa ovom vrstom irka, ostat e vje
no i zauvijek u dehennemskoj vatri.
U zvi eni j e rekao:
0)
G ) A j( JJI j
L:.;
19
Diela koia Izvode Iz vJere
"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi

smatra ravnim, a oprostit e manje grije
hove od toga, kome On hoe."1
s:l::,.. :,;. LJ{S:j a.D !J?.)

0 }\ - )f :;hJ\
"A onaj led bude smdtrao dd Allahu ima

iko ravan bit e kao onaj koji je s neb"r
pao i koga su ptice razgrabi/e, ili oncp ko
jega je vjetar u daleki predio odnio."
Zbog toga e oni koji su oboaval i mezarc i
d ugi id <:>l o poklonici svojim boanstvi ma u Y;l
tn sagoqeti:_
J
(". ' ' !

r--
\ *
...
J'.>l.o
Sl
8-- j\' .JJ ('f,
:,e.
!eJ,- .l-
' ...J:
' :-"-'
"Allaha nam, bili smo, doista, u oitoj za

bludi kada smo vas sa Gospodarom svje
tova izjednaavali.
Oni ta boanstva nisu izjednaavali sa Alla
hom u stvaranju, davanju opskrbe, oivljavanju
niti u usmrivanju, nego su ih izjednaavali S<1
Allahom u ljubavi, a ona je s r svih ibadc:ta.
Takoer su oni ta boanstva izjed naavali sa
Allahom u velianju koje je vrsta dodvoravanja
i n ajvea vrsta ibadeta. Zbog toga j e AJlal 9SU
dio one koJi Ga n e veliaJU i rekao: :. 'h.
ye}
u:, .JJ J') Sta vam je, zato se Allahove sile
ne bojite?
"3
.;
..
48.
EI-Hadd, 3 1 .
E-u'ara', 97, 98.
En-Nisa',
'
20
SuleJman b. Naslr 11-'Aiwan
Zato moemo konstatovati da sve vrste irka

obu vaa i rk u kome se smatra nekoga Allahu
ravmnL
Velikog i rka ima m nogo vrsta, ali se mo:l.e
naelno obuhvatiti sa etiri1 koje emo ukratko
spomen uti sa kratkim osvrtom kako ne bismo
duljili iako bi dui komentar o ovim pitanjima
bio bolji i precizniji. Medutim, imajui na umu
stanje dananjih ital aca, zadovoljit emo se
kratkim obja njenjem.
Prva vrsta velikog irka: irk u dovi

Dokaz za ovu vrsta irka su rijei Uzvie
nog:
"..
o" o
...
all 1; ..:ll.JI 1;:- b t

...
'
'6
...
...
".. ......
_".
"'
0 ;:..;. l)) ).1 J! W; ::_r.:J.ll

...
111
"Kada se u- lade ukcaju, iskreno se mole

Allahu, a kada ih On do kopna dovede,
odjednom druge Njemu ravnim smatra
ju."2
Autor, da m u se A l lah smiluje u djelu etiri
temelja eA!j\ \_,All) rekaO je: "etVrtO pravi
lo: Idolopoklonici naeg vremena su vei mu
rici od prvih muri ka, jer prvi m u rici su inili
irk kada su bili u izobilju, a iskreno su se obra
ali Allahu kada bi se nali u potekoi, dok je
irk savremenih m u ri ka neprestan i u izobilju i
u pote koama."
U predgovoru spomenutog djela autor je re1
Pogledaj djelo Medmuatu-tevhid- str. 5.

Nuh, 13.
Diela koia Izvode iz vjere

.... \ 1
.... ,.
- ... ,_.,
"
, ... -m .
21
. .....
kao: "Kada irk ue u ibadet on ga pokvari kao

kad se neto to kvari abdest desi onome ko je
pod abdestom . Kada si saznao da irk, kada SL'
pomijea sa ibadetom, kvari i badet i unit.l\,,
djelo a onaj ko ga ini postaje od onih koji l:L.
vjeno ostati u vatri, onda si s hvatio da ti je to
najvanije znati ne bi li te Allah i zba\'io i1. on
mree, tj. injenja irka Uzvienom Allahu.''
Druga vrsta velikog irka: irk u niiietu

vo/ji i namjeri
Dokaz ove vrste i rka su rijei Uzvienog:
..
l 0j j) t;iJ1 ;. JlS- ;.fp

)f * 0 4) ) -
G ) )J1 1 o 'J1- <} ;j ::rJ,
...
,;
'
",.
,; ...
,;
.....-
-1!.. 0 - : l \) C: IL.. l,;''

"'\ .:r--""'!. y
..r . J
1 '. i
...
l
./
"Onima koji ele ivot na o:Vom srz:ijetu i

ljepote njegove - Mi emo dati plodove
truda njzhova i nee im se u njemu ni.ta
prikratiti. Njih e na onom svijetu samo
vatra pei; tamo nee imati nikakve mrg
rade za ono to su na Zemlji radili i bit {e
uzaludno sve to su inili."
Autoritet Ibnul Kajjim, Allah mu se smilo
vao, rekao je: " irk u eljama i nijjetima je more
koje nema obala, i malo ko da se spasi od njqa.
Ko svoje djelo radi u i m e nekog drugog a n.: u
ime Allaha, nastojei da njime drugo neto pos
tigne a ne Njegovo zadovoljs tvo, traei od tog
1
Hud, 15-16.
22
Suleiman b. Naslr EI-'Aiwan
radi koga ini to djelo nagradu takav je ve po

inio irk u svom nijetu i elji.
Pod irkom u n ijjetu, kao vrstom velikog
irka, I bn u l Kajjim podrazum jeva kad neko sva
svoja djela radi u i m e nekog drugog a ne u ime
Al laha. Medutim, ako n eko uradi neko djelo iz
rijaluka ( licemjerno, iz pretvaranja) , to se smat
ra mal i m irkom, o emu e kasnije biti rijei
ako Bog da.
Trea vrsta velikog irka: irk i pokornosti

To je pokornost rabinima i sveenicima u
onim stvarima koje je A llaha zabranio, kao to
U zvieni veli:
J) ;. L!f :, f IJW't
W! \) ;l i)) ) r-;:;. JI 1)
J)-:.; :1! u) :1 '')
/
...
...
"
"Oni, po;ed Allaha, bosovi'ma ;matrju

sveenike i monahe svo;e i Mesiha, sina
Merjemina, a nareeno im je da se samo
jednom Bogu klanjaju, nema Boga osim
Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje
oni Njemu ravnim smatraju" (Et-Tevbe,
31).
Ovaj ajet objanjava i tumai ono to preno
se Tirmizi i drugi od Adija b. Hatima da je uo
Poslani ka, s .a.v.s., kada je uio ovaj ajet: "Oni,
pored Allaha, bogovima smatraju sveenike i
monahe". Adij j e tada rekao A llahovu Poslani
ku: Mi njih n e oboavamo! Poslanik, s .a.v.s.,
rekao je na to: Zar oni ne zabranjuju ono to je
A l lah dozvolio, a dozvoljavaj u ono to je Allah
DJela koja izvode iz vjere
23
zabranio? Rekao je: Jest, rade tako. To je nji

hovo oboavanje, rekao je.
Lanac ove predaje j e s lab ( daif) , ali ga potvr
uje mevkuf p redaja kod Ibn Derira1 preko
Habiba b. Ebu Sabi ta od Ebu Bahterija od Ebu
Huzejfa. Oko n jegove autentinosti ima dileme
ali tefsir ovog ajeta j e vrlo poznat kod mufesira
i niko ga od njih n e odbacuje.
ejhul islam Ibn Tejmije, Allah m u se smilo
vao j e rekao: Ovi koji s u uzeli svoje rabi ne i
sveenike za boanstva pokoravajui im se u
onome to su dozvolili od stvari koje je Al lah
zabranio i u onome to su zabranili od stvari
koje je Allah dozvolio ima dvije vrste:
Prva, to su oni koji znaj u da su ti rabini i
sveenici promijenili A llahovu vjeru i u takvoj
vjeri ih s lijede vjerujui da je dozvoljeno ono
to j e Allah zabranio i smat rajui zabranjenim
ono to j e Allah dozvolio. Oni se u tome po
vode za svojim glavei nama i pored toga to su
potpuno svjesni da su promijenili vjeru posla
nika. Ovo j e n evjerovanje. Allah i Njegov Pos
lanik, s.a.v.s., t o s u o karakterisati kao irk iako
sljedbenici tih rabina i sveenika njima ne kla
njaju niti im seddu ine.
Prema tome, o naj ko s lijedi d rugog u o n i m
stvarima koje s u oprene vjeri i bude svjestan
t oga vjerujui tome koji t e stvari bude propovi
j edao a ne bude vjerovao Allahu u Njegovu
poslaniku, s .a.v.s., smatrae se m u rikom kao i
on.
1
Dami'ul bejan, 1 0/ 1 1 4 .
24
Druga: O n i koj i vrsto vjeruju i s matraju da

je halal i h aram ono to je Allah zabranio ili
dozvolio, ali im se pokoravaj u u nepokornosti
prema Allahu, d.., kao to musliman ini gri
jehe za koje s matra da su grijeh. Na ovakve se
odnosi p ropis kao i na one koji ine grijeh na
spomenuti nain.'
etvrta vrsta velikog irka: irk u ljubavi

Dokaz za ovu vrstu irka s u rijei U zvi e
nog:
' '
' .bl i' .ill
"' i 0 J ; if
' Jo J
,Y vLJI
'f'
,
, , , , illi
"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire

prihvatili, vole ih kao to se Allah voli"
(El-Bekare, 165).
Idolopoklonik, zbog neposjedovanja znanja
o Allahu, voli kumire i neka druga boanstva
kao to se voli A l lah, i l i j o vie. Vidjet e ga
kada se povrijede ta boanstva kako se ljuti
zbog toga vie nego to ga te psovke iritiraju
kad se povrijedi A l lah. Raduje im se vie nego
to se raduje A l lahu.
Uzvieni j e rekao:
J.J
';) J-.UI _,li jw1 ) ill1 '_?' 11)

11 J; if J-.Ul '_?' bl) o:?:-'1 0 ;.;;
, , , , ,0<;. 7
""
"
... ""
...
ill
1 Medmu' u l feta va, 7/70.
...
J.
"
...
,;
"'
...
Diela koJa izvode iz viere
Z%7 z:=zc
25
"Kada se Allah samo spomene, gre se srca

onih koji u onaj svijet ne vjeruju, a kada
se spomenu oni kojima se oni pored Njega
klanjaju, odjednom ih radost obuzme"
(Ez-Zumer, 45).
Autoritet I bnul Kajjim, Allah mu se s m ilo
vao, rekao je: Ovdje i mamo etiri vrste ljubavi .
Dunost je napraviti razliku i zmeu njih, jer je
uistinu zalu tao onaj ko ne bude napravio razli
ku meu njima nakon to ih spozna. Te ljubavi
su:
Prva, sama ljubav prema Allahu nije dovolj
no da bi se spasilo od A llahove kazne i zas luila
Njegova nagrada, jer i idolopoklon ici, oboa
vaoci krsta, idovi i drugi na neki nain vole
Allaha.
Druga, voljeti ono to Allah voli . Sa ovom
vrstom lj ubavi se ulazi i izlazi iz islama. Naj
drai ljudi Allahu su oni koj i su najbolji i naje
i u ovoj vrsti ljubavi .
Trea, ljubav u ime Allaha i za Al laha. Ta
ljubav je nuna posljedica d ruge vrste lju bavi,
jer druga vrsta ljubavi nee biti ispravna ako se
ne bude voljelo u ime njega i za Njega.
etvrta, lj ubav uz Allaha. To je idolopoklo
nika ljubav. Svako onaj ko bude neto volio uz
Allaha a ne u ime Allaha, niti radi Njega, n i t i
zbog Njega, on j e n a taj nain uzeo sebi drugo
boanstvo i ta njegova ljubav e biti idolopok
lonika.
Svaka od ove etiri vrste ljubavi velikog irka
izvode iz islama ako se ne budu poklanjale O
nom ko ih zasluuje. To zbog toga to su one u
26
Sulejman b. Naslr EI-'Aiwan
biti ibadet a initi ibadet, nekom drugom mimo

A l laha je irk.
Uzvieni je rekao:
L:J j 0LA.:; ;.i 451 JJ, t ./)

, " J J )I.S:J1 ; 1 L>4.!
"A onaj ko se, pored Allaha,' oli drugo

bogu, bez ikakva dokaza o njemu, pred
Gospodarom svojim e raun polagati, i
nev1ernici ono to ele nee postii" (El
Mu minun, 1 17) .
Ovdje je A l lah ovakve nazvao nevjernicima
zbog toga to s u se molili A llahu i drugi ma.
U veliki irk se ubraja i klanje ivotinja u
ime nekog drugog a ne u ime Allaha, jer je
klanje u ime A llaha jedan vid ibadeta kao to se
vidi iz sljedeih ajeta:
r'))
"Zato se Gospodaru svom moli i kurban

kolji", (El-Kevser, 2);
.j) ) p:, .; lt
- ' '
'0:J\
"Klanjanje moje, obredi moji, i ivot oj,

i smrt moja doista su posveeni Allahu,
Gospodaru svjetova" (E1-En'am, 162) .
Rije n usuk spomenuta u zadnjem ajetu
upravo znai klanje.
Ko prinese rtvu u ime nekog evlije, kipa ili
dina, kao to to radi m noge neznalice u j u
nim krajevima ili nekim mekkanskim etvrtima
prilikom u selenja u novi stan ili kuu, tim svo-
27
Diela koJa Izvode Iz vJera
jim inom je iziao i z i slama i postao nevjernik

na stranputici, jer je on jedan vid ibadeta posve
tio nekom drugom mimo Allaha.
Ista je stvar i sa zavjetom u kom se ovjek
zavjetuje nekom d ru gom, a ne Allahu. On time
ini veliki i rk, jer je vjt jbadet kao to sc to
idi i ovo ajeta: !..U 0 )J f"::; onf sz.; -av_et
lSJ,U;'}JPa]l (./-nS 7 ,
\v)z
1Za)\svevsto.fpotrostte
all 0\.t J...Li if 1J.
J...Li
-
to se zavjdujete - Allah sigurno za to znal"

(El-Bekare, 2 70).
Stoga, ko se zavjetuju nekom evliji za svijee
ili meso on je time skinuo sa svog vrata emaner
islama jer se je dozvoljeno zavjetovati se samo
Allahu . Zavjetovanje nekom drugom mimo
Allaha opreno je onome sa im je Allah poslao
Muhammeda, s.a.v.s.
Zavjetovanje na nain kako to rade oni koji
oboavaju turbeta u susjednim i drugim zem
ljama onima za koje vjeruju da im mogu n a te
titi ili korist donijeti je najvea vrst a irka, koja
izvodi iz islama.
Ko rekne da je to mali irk udaljio je nadu na
osnovu svog neznanja o tome. Da Allah bude
na pomoi i n a Njega se oslanja. Nema stanja
niti snage bez Njegove dozvole.
Ovdje se moe jo ubrojati i traenje zati
te i pomoi. Sve te s tvari ako se za njih bude
obraalo nekom drugom, na taj nain e se ui
niti veliki irk.
Druga vrsta: mali irk

Ako bi se ovjek s reo sa Allahom sa ovun
28
grijehom o n bi bio p reputen Allahovoj volji.

Po najispravnijem miljenju, ako A llah htjedne
oprostit e mu u uvesti ga u Dennet, a ako
h tjedne, kaznit e ga, ali, u svakom sluaju, on
e ne kraju ui u Dennet, jer mali irk nema za
posljedicu da onoga ko ga ini ostavi vjeno u
vatri, ali ga izlae kazn i pa je dunost paziti ga
se i uvati.
Od mal e vrste irka j e zaklinjanje sa nekim
drugim osim Allaha pod nijjetom da se tom
zakletvom ne namj erava velianje onoga ime
se zaklinje, jer ako se bude namjeravalo da se to
za zakletvom velia, onda je to vel iki irk.
Poslan ik, s .a.v.s., rekao je: "Ko se zakune ne
im drugim mimo Allaha ve je uinio nevjero

vanje ili irk".
Ovaj hadis prenose Ahmed, Ebu Davud,

Tirmizi i Hakim, koji veli da je vjerodostojan, a
zatim je rekao: O n ispunjava uvjete Buharija i
Muslima. O njemu se nije izjasnio Zehebi. Svi
ga prenose od Ibn Omera.
Od malog irka je i pretvaranje (rijaluk) i
l icemjernost.
Poslanik, s .a.v.s., rekao je: "Najvie se bojim
za vas malog irka. Upitan je potom o tom irku

pa je rekao da je to rijaluk (pretvaranje)".
Prenosi ga Ahmed i d rugi od Mahmuda b.

Lebida sa dobrim lancem prenosi laca.
Pa ako je mali irk bio opasan za ashabe koji
su bili sa Poslanikom, s .a.v.s., i koji su ivjeli u
vrijeme silaska Objave, za d ruge, koji su slabi
g imana i znanje, loginije da bude jo opasni
Ji.
29
Diela koia izvode iz viere

e
Mus liman se m oe spasiti

potpunom iskrenou prema
od i rka samo
Allahu, d7 ., i
dosljednom slijeenju Poslanika, s .a.v.s.
Nakon to je autoritet Ibnu l Kajj im, Allah
mu se smilovao, naveo irk onih koji oboavaju
unce, Mjesec, vatru i dru ge s tvari, rekao je:
Sirk u ibadetu j e blai i laki od ovog, jer on
proizlazi od onog koji vjeruje da nema dru gog
Boga osim Allaha i da ne moe donijeti tetu ili
korist, dati nafaku ili je zabran iti niko drugi
osim A llaha, ida ne postoji drugo Boans tvo do
Njega, niti ima drugog Gospodara osim Njega.
Meutim, takav ne izdvaja A llaha u svojim od
nosima i ibadetima. Takav p o nekad radi 7.a se
be, drugi puta za dunjaluk, t rei puta za pol o
aj , mjesto i ugleda kod s tvorenja. U tim nje
govi m odnosima i t rudu Allahu pripada neki
udio, njemu i n jegov im prohtjevima i stras tima
d r u g i udio, ejtanu, trei i ljud i ma etvrti . Ova
kav je hai veine ljudi.
Ovo je irk za koji je Poslanik, s.a.v.s., rekao
u hadsu kog prenosi Ibn Hibban u svom Sah i
hu: "Sirk u ovom ummetu je neujniji od mrav
..
ljeg hoda. Upitali su: Kako da se, o Allahov Pos

lanie, spasimo od njega? Rekao je: Recite: Alla
humme inni e'uzu bike en urike bike ve ene
e'alemu ve estagfiruke lima la e'alemu."
(Boe, utjeem Ti se od irka kojeg znam a

traim od Tebe oprosta za irk kojeg ne znam . )
U zvi eni j e rekao:
30
l}:.,
j,, r-'
. (''it"',
l, d ..._,l\, 1..? Y- r--
(' \: ' \Sf L:.fl, u-r
.,.
..
J -.::1, '"w ;.,:; -:>LS"' ;...; :b.-1)
f -o ;;_; GJG
"Reci: ']a sam ovjk kao I vi: meni se b
"'
d'
o,"'
."
'
'
""
"'"
"'
""
javljuje da je va Bog- jedan Bog. Ko udi

da od Gospodara svoga bude lijepo prim
ljen neka ini dobra djela i neka, klanja
jui se Gospodaru svome, ne smatra Nje
mu ravnim nikoga"' (El-Kehf, 1 10) .
To znai: kao t o je O n Bog Jedan Jedin i,
t akoer s e ibadet t reba initi samo Njemu Je
dinom i nikom vie. Kao to On jedan jedini u
boans tvu treba takoer da bude jedini u ibade
tu.
I skreno djelo j e ono koje isto od rijaluka i
ogranieno sunnetom.
Omer b. Hattab, r.a., pored ostalih dova u
io bi i ovu: Boe, uini moje djelo svo dobri m,
uini da ono bude u ime Tebe iskreno i ne doz
voli da u njemu ita bude za nekog drugog osim
za Tebe.1
Ovaj irk u ibadetu anulira sevape za to dje
lo. Vrilac takvog djela moe biti za nj ega i ka
njen ako to djelo imadne s tatus vadiba u is
lamu. To zato to se takvo djelo ne priznaje
kod Allaha pa e se takav s matrati kao da ga
nije ni izvrio. I onda e se kazniti za to to nije
izvrio naredbu. Uzvieni Allah naredio je da
mu se ini samo iskren ibadet.
1 Prenosi g a Ah med u Z uh d u preko Hasana od
O mera a Hasan ga nije uo od Omera.
31
Diela koja Izvode iz vjere
On je rekao:
'. LJ\ ;__j '. _
J.
- 1-
''
\l )J'" f (/)'J'
' ' -
'- \l) w
'
"A nareeno im je da se samo Allahu kla

njaju, da mu iskreno, kao pravovjerni,
vjeru ispovijedaju" (El-Bejjine, 5).
Zato se onaj ko ne bude i skren u svom iba
detu, nee smatrati da j e izvrio ono to mu je
nareeno, nego e se ono to bude neiskreno
radio smatrati kao da j e u radio neto to mu
nije nareeno, i zato takvo djelo nee biti val i
dno niti e se primiti.
Uzvieni veli: ]a sam najnepotrebniji par
tnerstvu, pa ko bude uradio neko djelo u Moje
ime i u ime nekog drugog to e djelo pripasti o
nom koga je pridruio sa Mnom i fa sa tim dje
lom nemam nita. 1
C?v.a vrsta irka se dijeli na oprostivi i neop
rostiV!.
Djelo koje se ne u radi u ime AJlaha moe
zadobiti sljedee oblike:
Prvi, da bude isti rijaluk sa koji m onaj ko
ga radi eli zadobiti samo ovaj svijet ili da se
pretvara i blefi ra d ru ge lju de. Takav je sluaj sa
licemjerima za koje Allah kae:
1 Prenosi ga M u s lim i Ibn Made, a spomenuta

forma je s koro identi na formi koju prenosi Ibn
Made.
32
SuleJman b. Nasir El-'Aiwan

,..
JJI JL.S" 1;1.; o')laJI Jl 1;1.; 11)

';ll aJI U J'<'iS
,i"t')Ll;
.r . ';}'JU'\.'JI
.
,;
:-
...
"'
...
,..
oJ
,.
Yo
""
..
""
"'
,.
Kada ustaju da nainaz' obave, lijeno se di

u, i samo zato da bi se prikazali pred svi
jetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu.
(En-Nisa, 142).
Za ovakvo djelo nema dileme kod muslima
na da je p ropalo i da onaj koji ga bude radi za
vrjeuje s rdbu Uzvienog Allaha, d..
Drugi, da djelo bude u raeno u ime Allaha i
da u njemu bude primj ese rijaluka. Ovdje mo
ramo napraviti razliku izmeu dvije situacije:
da rijaluk bude prisutan odmah u startu.
b. da se nae tokom njegove realizacije.
to s e tie p rve situacije, ona ako se desi, ta
kvo djelo je nitavno i ne p rima se. To se moe
potvrditi hadiso m koga biljei Muslim u svome
Sahihu od Ebu Hurej rea, r.a., u kom veli da je
Allahov Poslanik, s .a.v.s., rekao: Uzvieni veli:
]a sam najnepotrebniji partnerstvu. Zato, ko
uradi neko djelo u Moje ime i u ime nekog dru
gog, Ja u ga ostaviti u njegov irk.
A ako se desi rij aluk tokom realizacije nekog
djela neka ulema smatra da je t akvo djelo u cije
losti bezvrijedno. Drugi, pak, smatraj u da ako
se neko u ovoj situaciji p repusti rijaluku i mae
n agradu za svoju iskrenost, .a kaznu za svoj rija
luk. A ako se bude borio protiv njega i uspije ga
odbiti, on e imati udio u ovom ajet u:
LSI .;j :_, :1\ J r J :; f)

LS)WI Wl 0 *
""
"'
..
".
St
...
DJela koia izvode iz vJere
33
"A onome koji je pred dostojanstvom Go

spodara svoga strepio i duu od prohtjeva
uzdrao dennet e boravite biti sigurno"
(En-Nazi'at, 40-41) .
Npr., ko se bude borio na Allahovu Putu i
imao nijjet da dobije za to i neto ratnog plije
na, po pitanju njegova sluaju se razila ulema.
Ibnul Kajjim, Allah mu se smil ovao, u svom
djelu
I'alamul muvekki'in, (2/163), nakon
spomenutog citata je rekao: Ovakav je kao
onaj ko klanja za platu. Takav, kada i ne bi uzeo
platu on bi klanjao. Meutim, on klanja u i me
Allaha i za plat u . I s t i je s luaj i sa onim ko j i
obavi hadd da bi sa n jega spala dunost, pa sc
za njega kae da je on obavio hadd. Slino j e i
sa onim koj i na ovakav nain daje zekjat. Od
ovakvih se ne prima djelo.
Ibn Reeb, Allah mu se smilovao, rekao je:
Koliki mu bude nijjet da dobije rat nog plijena
toliko e mu se umanjiti nagrada za dihad, i
djelo mu nee biti u cijelosti poniteno.
Na drugom mjestu on, A l lah m u se s m i l ova
o, kae: Prethodno smo navel i hadise koji u
puuju da onaj koji svojim dihadom namjerava
neku dunjaluku korist eli stei nee i mati
nagrade. Medutim, t reba znat i da se ti hadisi
odnose na onoga koji sa dihadom namjerava
samo ovodunjaluka do b ra. 1
Na osnovu reenog posro j i razlika i zmedu
onog koji se t rudi npr. radi slave i ovozemaljske
nagrade i onoga koji se trudi radi plijena i seva-
Dami'ul 'u lumi vel hikemi, str. l.
34
pa.
N a prvog se odnosi hadis koga prenosi Ne
sai1 dobrim lancem prenosilaca od Ebu Uma
mea u kom se kae d a je neki ovjek doao Pos
laniku, s .a.v.s., i rekao: Allahov Poslanie, ta .
veli za ovjeka koji se bori radi slave i nagrade?

Poslani, s.a.v.s., rekao je: "On od toga nema
nita. Covjek je ponovio pitanje tri puta. Posla
nik, s. a.v.s. , mu je na svako pitanje odgovarao:
Od toga nee imati nita, a potom je rekao: Allah
od djela prima samo ono koje je uraeno iskreno
i u ime A llaha i sa kojim se je trailo Njegovo
zadovoljstvo".
O d rugom s m o ve govorili, a Allah najbolje
zna.
N esai, 6/ 52, putem M uavija od I b n Sellama od

' I krimea b.
' Ammara od eddada E bu ' Ammara o d E bu Uma
me.
ejh, Allah m u se s milovao, rekao je:
Ko uzme izmeu sebe i Allaha neke po

srednike, koj ima se moli, trai od njih
zauzimanje (efa'at) na Sudnjem danu,
takav je nevjernik po konsenzusu svih
musl imana.
V elim: ovaj ruitelj islama je najee zastup
ljen i najopasniji je za ovjeka. Mnogi koji se
nazivaju i slamskim i menima ne poznaju islam,
n jegovu sutinu i bit, pa u zimaju izmeu sebe i
Uzvienog Gospodara posrednike kojima se
mole da i h oslobode briga, udovolje njihovi m
potrebama i odagnaj u od n j i h pote koe. Ova
kvi su po konsenzusu m uslimana nevjernici, jer
Allah je objavio Knjige i poslao poslanike da se
samo On oboava, i niko drugi.
Meutim, oni koji oboavaj u turbeta to ne
priznaju pa u zimaju sebi posrednike od kojih
t rae da im priute dobro a odagnaju tetu. I
oni te svoje postupke smatraju ibadetom i sma
t raju da i h j e A llah naredio, pa ko pokua da ih
osudi za to, oni ga optue da ne potuje evlij e i
dobre ljude.
Oni se, na osnovu svog pogrenog vjerova
nja, ne obraaju Allahu direktno jer to smatraj t
j ednom vrstom velianja i pot ivanja Allaha
Takvi govore: Nuno je obraati se Allahu pre
ko posrednika jer se i kralju obraa putem pos
rednika. Ako je to tako onda je pree da se Al
lahu obraa preko posrednika.
Oni, s u neuzubillah, u sporedili Allaha sa
nemonim s tvorenjem. Na ova vrata su u li sve
31
Diela koja izvode iz vjere
dok nisu izili iz i slama. U Kur'anu i Sunnetu

postoje m nogobroj ni dokazi koji odbacuju ovo
nji hovo ubjeenje.
Onaj ko promatra Kur'an t raei u njemu
uputu i istinu to e m u se lah ko objelodaniti.
Otkrit e m u se usamlj enost (gurbe) vjere i
nepoznavanje Allahove vjere od strane mnogih
ljudi.
Od tih dokaza su s ljedei :
J JJ, 0 ) ; j J-iii \;. \ j

t+J C) _? J ) .;.;l)dl J o; J
)- * J ;j e:, !Jif
J l :;_l 'll l :u \
... "'
."
;S;
( "'
,.
...
J ,;
... /
...
"Reci: 'Zovite one k"oje, porea Allaha, bo

govima smatrate. Oni nita nemaju, ni
koliko trun jedan, ni na nebesima ni na
Zemlji; oni u njima nemaju nikakva ud
jela i On nema od njih nikakve pomoi.
Kod njega e se moi zauzimati za nekoga
samo onaj kome On dopusti"' (Sebe', 2223) .
.;
'
...
".
"'
0 )Lj <0 ) j J. .Ul \;. \ Yt

J.lil ) *;..; ) \
i }l Jl 0;:; 0;.
yi 0) Jj) 0;,.';:,
,;
o ...
..
,... ... ...
...
,;
,;
...
...
...
...
...
"
...
...
).b:. j t)
"Reci: 'Molite se onima koje, pored Njega,

smatrate bogovima, - ali vas nee moi
nevolje osloboditi niti je izmjeniti. Oni
Sulejman b. Nasir EI-'Aiwan
38
kojima se oni mole sami trae naina ka

ko e se to vie Gospodaru svome pribli
iti i nadaju se milosti Njegovoj i plae se
kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga
svako treba da se uva"' (El-Isra, 56- 57) .
!J J L: Jl1 0 ) .:/ t )>

0 \ 'J * - 1tkJ I :. _: ;l d 0
!Ji;. 0 1 ) ; 1 ;j - ;,Dl
) 4 Jo L:.; .Y
JI _,.QI
..
1-
"'
...
"'
o
.. "'
"-'
...
"'
,.
""
1-
"'
""
... ...
...
"I, pored Allaha, ne moli se onme ko ti

ne moe ni koristiti ni nauditi, jer ako bi
to uradio, bio bi, uistinu, nevjernik. Ako
ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim
Njega ne moe otkloniti, a ako ti zaeli
dobro, pa-niko ne moe blagodat Njegovu
sprijetti; On njome nagrauje onoga ko
ga hoe od robova Svojih; On prata i
milostiv je" (]unus, 1 06-107).
"'
..
,.
...
,,., o
ill 1 ; 1) 01 ...u 1 0 J .:.r 0; e i )i y

: _j; r)f w :;
1<"'' =- ill i _:_;.. v
\i .....::.;._ -
J"' r<
0_,15"1
J
"'
"
':t-
o..,r"'
,.
, ...
."
... ... J'tl
"'
...
"A ti reci: 'Mislite li vi da li bi oni kojima

se pored Allaha klanjate mogli otkloniti
tetu, ako Allah hoe da mi je uini, ili,
da li bi mogli zadrati milost Njegovu,
ako On hoe da im je podari? Reci: Meni
je dovoljan A llah, u Njega se pouzdaju
oni koji se pouzdavaju"' (Ez-Zumer, 38) .
39
DJela koJa Izvode iz vie re
Kur'anu ima jo vie dokaza koji upu u j u

d a je obaveza i n i t i ibadete samo u i m e Allaha i
da je zabranjeno u zeti posrednike izmeu ov
jeka i njegova Gospodara.
Uzvieni je rekao:
U
) J .) t l!)
8i:l i:, j i-; t':u'
;.; f
1
)J.:.";
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju,

Ja sam sigurno blizu: odazivam se molbi
molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni
pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u
Mene, da bi bili na pravom putu" El
Bekare, 186) .
Takoer j e Poslan ik, s .a.v. s., kada m u j e re

eno: Kako Allah i ti hoete, rekao: "Zar si me
izjednaio sa Allahom ?! Reci: Kako Allah hoe i

niko drugi". 1
To zbog toga to veznik Ve tj. i u frazi
Ve i'te upuuje na j ednakost, a Allah jedino
ima pravo da bude boans tvo i zato je vadib da

se samo njemu ibadet ini. I zato mu nijedno
stvorenje nije ravno u pribavljanj u koristi i ot
klanjanju tete.
Poslanik, s.a.v.s . , u j ednom velianstvenom
hadis u kog biljei Tirmizi i kog je oval ifikovao
dobrim od Ibn Abbasa, rekao j e : "Cuvaj se Al
laha On e tebe uvati. Cuvaj se Allaha nai e

1 Prenosi ga Ahmed, 1 /2 1 3, 2 1 4. o d Ibn Abbasa sa
dobrim senedom.
SuleJman b. Nasir EI'Aiwan
40
Ga pred sobom. Kada za neto moli moli od

Allaha; kada pomo trai trai je od Allaha.
Znaj da, kada bi se sav narod sloio da ti pomog
nu u neemu nee ti pomoi osim samo koliko ti
je Allah odredio. Znaj takoder, kada bi se svi
ljudi sloili da ti nanesu neku tetu, nee ti je
moi nanijeti osim samo onoliko koliko ti je Al
lah odredio. Olovke su podignute i tinta osue
na!"
ej hul islam Ibn Tej m ije, Allah mu se smi lo
vao, rekao j e : Pored t oga to vjernik zna da je
Allah Gospodar svega i Njegov vlas nik, on i
pored toga ne negira uzroke koje je Allah stvo
rio kao to je On odredio da kia bude uzrok
n icanj u raznog bilja. U zvi eni je rekao
;j>
... ...
01 :r jJI J) L.)t
) JS"' if ..:.;) 4;
G ._
if
..
fl J
.. s.
"Allah sputa ; neba kiiu pa tako Z: ivo t

vraa zemlju nakon mrtvila njena- po ko
joj je rasijao svakojaka iva bia" (El
Bekare, 1 64) .
Takoer je Allah uinio Sunce i Mjesec u z

rocima onome to zavisi od njih, a zauzi manje i
dovu uzro ko m za ono to je odredio, kao i
denazu koj u m u s limani klanjaju umrlom mus
limanu. Sve s u t o uzroci preko kojih se Allah
smiluje nekom ovjeku, kao to je i klanjanje
denaze uzrok da muslimani zarade sevap.
Me utim od uzroka je neophodna imati na
umu t n s tvan:
Prvo, da odreeni uzrok nije sam dovoljan
da bi se neto postiglo nego je neophodno da se
DJela koJa Izvode iz viere
41
sa njim nau i drugi uzroci. I pored toga treba

znati da postoje i zapreke. Prema tome, ako
A llah ne dadne da se u zroci upotpune i ne uk
loni zapreke nee se desiti oekivano. A On
neka je u zvien, kada hoe da se desi neto ono
e biti ak ako ga ljudi i ne ele. A to ljudi ele
ne moe biti osim ako to On hoe i dozvoli.
Drugo: nije dozvoljeno vjerovati da je neto
uzrok neem u samo po sebi bez A llahova zna
nja. Pa ko potvrdi da je neto uzrokom samo
po sebi bez znanja ili da j e oprena Seriatu
smatrae se laovom, kao npr. ko bude vjero
vao da je zavjet u zrok za otklanjanje belaja i
pri bavljanje blagodati.
U dva Sahiha se biljei da je Poslanik,
s.a.v.s., zabran io zavjet i rekao: <<On ne donosi
dobro ve proizlazi od krtaca.
Tree, od vjerskih djela nijedno nije dozvo

ljeno uzeti za neki u zrok osim ako je validno.
Biti obredosl ovlja u islamu su postavljene na
stvarima koje se ne m ogu dokuiti razu mom.
Zato nije dozvoljeno ovjeku da Allahu ini
irk i da se drugom pored Njega moli i pored
toga to misli da e time postii neke svoje ci
ljeve. Niti je dozvoljeno da se j\llah oboava
novotarijama koje s u suprotne Seriatu iako se
misli da je to ibadet .
ejtani ponekad pomau ovjeku da postig
ne neke svoje ciljeve ako uini irk. Ponekad
ovjek preko nevjerovanja, n epokornosti i gri
jeha moe ostvariti neke svoje elje ali mu ti
nije dozvoljeno.
Nije m u to dozvoljeno i z prostog razloga
Sulaiman b. Naslr EI-'Aiwan
42
to je teta koja proistie iz takvih djela vea od

postignute kori s t i na ovakav nain. Poslanik,
s .a.v.s., poslan je da priuti dobrobiti i da ih
upotpuni a da iskorijeni tete ili ih u manji. Ono
to je Allah naredio u njemu korist ima primat
nad tetom, a to je zabranio u njemu teta ima
primat nad koristi.'
Idolopoklonici, i prije i danas upali s u u veli
ki irk zato to su se vezali za posrednitvo
kako to Allah n avodi u Kur'anu. Posrednitvo
(efa'at) za koje m u rici m isle da e im pripasti
ne postoji n a Sudnjem danu. U tome je Kur'an
kategorian i j asan.
Uzvieni je rekao:
J Gj i_;.d i_;1 J..J, t;

4.S- '{) '{) D...
- -e-- 0 i
- ...._j ti iY..- l./
0UJI 0J)lSJ1)
it
...
...
"
....
" .,
...
.. .
..
"0, vjernici, udijelite od' onog im vas
mi daujemo, prije nego to doe Dan ka

da nee biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni
posrednitva!- A nevjernici sami sebi ine
nepravdu" (El-Bekare, 254) .
)1 i) 0f 0 ; J. .JI "" >d)

'
'
t-"' ) J) ); J'
"I opominji Ku?anom ni 'koji strahuju

to e pred Gospodarem svojim sakupljeni
biti, ka osim Njega ni zatitnika ni zago
vornika nee imati" (El-En 'am, 51) .
EI-Fetava, 1 / 1 3 7-13 8.
43
DJela koia izvode iz viere
Posred ni tvo koje Kur'an negir4 i n e priznaje

je ono koje se t rai od nekog dru gog a ne od
Njega, jer j e On potvrdio postojanje zagovo
rnitva u Svojoj Knjizi na vie mjesta:
o
ll
s.
...
.s.j '11 !; c.?jj1 b J- 1

,;
"Ko se moe prd njim ;auzimatf za neko

ga bez doputenja Njegova?!" (El-Bekare,
255) .
.l
4_"{ J If
';; l 0 ) 'J'
'
"I oni e se samo za onoia ko)im On bude

zadovoljan zauzimati" (El-Enbija', 28) .
'
",.
'
L..i..:J I Y1
'
"Reci: 'Niko ne moe bez Njegov; volje

posredovati"' ( Ez-Zumer, 44) .
;..+e. 1)01 J d ;. ),
) J_J 0t 0r if 1
"A koliko na nebesima ima' melka' ije

posredovanje nikome nee biti od koristi,
sve dok Allah to ne dozvoli onom kome
On hoL{e i u korist onog kojim je zadovo
ljan" (En-Nedm, 26) .
Na osnovu spomenutog, efaat i mamo dvije
vrste:
a. nepriznati efaat, a to j e onaj koji se trae
od nekog drugog a ne od Allaha.
b. priznati efaat koji se t rai od Allaha. Na
njega e imati pravo samo oni koji su upranja
vali isti monoteizam i bili potpuno is kreni
Allahu u svojim ibadetima. Plus toga ova vrsta
efaat je ogranien sa dvij e stvari, a t e su:
44
prvo: da Allah dozvoli zauzimau da se zau

zme za nekoga kao to s e kae u ovom ajetu:
<l.i l t>l (,S .JI l :;, .
"Ko se moe p;(J Njim' zauzimdti za ne

koga bez doputenja Njegova?!" (El
Bekare, 255) .
Drugo: da Allah bude zadovoljan onim za

kog e . se zau zeti zauzima kao to se kae u
ovom aJetu:
,J..
"'{
J 1 l
'
":1 ,l
1
u
'
'l Jr
}.,
"/ oni e se samo za onoga ko]im On bude

zadovoljan zauzimati" (El-Enbija', 28) .
tj. da bude zadovoljan sa njegovim govorom

i djelima.
Djela idolopoklonika e biti bezvrijedna i
nee i mati pravo na efaat. Prema njima e se
odnositi s uprotno njihovoj namjeri i elji. A ko
eli ubrzati neto prije njgova roka kanjava s e
n jegovom zabranom.
ej h, Allah m u se s milovao, rekao je:
Ko ne bude smatrao nevj ernicima ido

lopoklonike ili bude sumnjao u njihovo
nevjerovanje i l i bude smatrao njihove
.
.
pravce tspravmm.
To zbog toga to ih je U zvieni u mnogim
ajetima nazvao nevjernicima u Svojoj Knjizi i
naredio da se prema njima ima poseban odnos
zbog toga to oni izmiljaju lai o Njemu i to
Mu pripisuju partnera, tvrdei da On ima dije
te, neka je visoko iznad toga to Mu pripisuju.
Zbog svega toga Allah je n aredio m u s limanima
da sa njima t rebaju imati posebne odnose i da ih
ne uzimaju za svoje miljenike.
Nijedan m us liman nee upotpuniti svoj is
lam sve dok ne bude s matrao idolopoklonike
nevjernicima. Ako bi tom pitanju ostao nedefi
nisan ili bi posumnjao u njihovo nevjerstvo i
po ed jasnih i oevid nih dokaza, bio bi kao i
om.
Onaj koji bi s matrao ispravnim n jihov pra
vac i smatrao lijepim nevjerovanje i nasilje koje
ine takav bi konsenzusom muslimana bio nev
jernik, jer on nije s hvatio i upoznao pravi islam.
Pravi islam znai: prihvatiti Allahovu jedinost,
pokoriti Mu se i odrei se idolopoklonstva i
idolopoklonika. Meutim, spomenuti ne samo
da ih se nije odrekao nego ih prihvata za prija
telje pa kako onda da ih s matra dualistima?
U Muslimovom Sahihu putem Mervana el
Fezarija od Ebu Malika S'ada b. arika od nje
gova oca se prenosi d a je rekao: "Cuo sam Alla-
48
hova Poslanika, s.a.v.s. , kada je rekao: <<Ko kaie

da nema drugog Boga osim Allaha i zanijete sve
ono to se oboava mirno Njega, njegov imetak i
hv su zabranjeni i A llah e ga obraunati. "
Prema tome, nije dovoljno m uslimanu da bi
zatitio svoj ivot da samo kae da nema boga
osim Allaha nego je nuno da uz to jo doda
negacij u svega on oga to se oboava mimo Al
laha. Iz toga proizilazi da onaj koj i ne zanijei
pravo n a oboavanje svakome mimo Al laha
samim priznajem Allahova jedin stva ne zatiu
je svoj imetak i ivot jer on na ovakav nain nije
ispunio jedan od glavnih temelja Ibrahimove
vjere. A nama je nareeno da je slijedimo i ide
mo njenim pravcem bez i najmanjeg odstupanja
i povoenja za strastima Allahovih neprijatelja.
U zvieni je rekao :
J ,
...
"
J-:U') ; e_;_ oyl ::..Jl5'

".
...
...
".
0J ) ;. Gl l}u )1
oiL-J' ) G 1J.;) lS ....U l 0 J
) JJ \;.;; J;- lf ;,-_jjl)
.y
' ..
"
..
..
J "' ...
..... ..
..
$j
..
"Divan uzor za r(;as 'je Ibrahim i oni koji

su uz njega bili kada su narodu svom rek
li: Mi s vama nemamo nita, a ni sa oni
ma kojima se umjesto Allahu, klanjate;
mi vas se odriemo, i neprijateljstvo i
mrnja e izmedu nas ostati sve dok ne
budete u Allaha, Njega jedinog vjerovali"
(El- Mumtehane, 4) .
Ovo je Ibrahi m ova vjera, po ko se okrene
od nje on ne d ri do sebe, kako se to jasno u
ovom ajetu veli:
49
Diela koJa Izvode iz viara
Vjeru Ibrahim ovu i zbjegava samo onaJ

koji ne dri do sebe.
"' ...
,.w
...
LbJ
-.Jj - .:r-J;)
-::_,
o ):;!
o
".
"Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vje;uje z,;

Allaha- dri se za najvru vezu koja se
nee prekinuti" (El-Bekare, 256) .
Ovo je jasan dokaz koji t i objanjava stanje u
kome su m nogi vladari koji se s matraj u sljed
benicima islama. Oni uruju sa idolopokloni
cima, dodvoravaj u im se, veliaju ih i uspostav
ljaju takve odnose sa njima koj ih se m ogli naj
bolje opisati kao bratski, jer se iz njih vidi da su
im kao braa. Na drugoj strani isti ti vladari
terori u vjernike i hapse ih. pa se onda namee
logino pitanje: Da li je kod njih nakon svega
ovoga ostalo imalo islama?
Uzvieni je rekao:
'
...
".
t>La.JI) \ \ ) ':} 1;.1 J-.UI 4.7i

G :,:; ) )i (Jji
\.kJI rl t$4 :J aJ I J )
"0, vjernici, ' e uzimajte za zatitnike
o
".
" ..
...
...
...
...
",, o
"
...
..
".
.,
..
Jevreje i krane! Oni su sami sebi zatit

nici. A njihov je i onaj medu vama kojih
ih za zatitnike prihvate; Allah uistinu
nee ukazati na Pravi Put ljudima koji
sami sebi nepravdu ine" (El-Maide, 51).
f
0;:3,
J Jj \ -;:JI
J)
,
tl
w:, ::r-;tS:J,
, ...
..
..
,...
50
IITWZS1t!"t'lE"':" 10ts'" -- xer:m..m:resrnmrrc=narzr:rr?
"Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje

nevjernike kad ima vjernika, a onog ko to
ini-Allah nee tititt" (Ali Imran, 28) .
Zato j e neophodno svakom m usl imanu da
idolopoklonike s matra nevjernicima, da prema
njima zauzme poseban s tav, da ih prezire kao i
svakog onog koji i h voli i brani i koj i ode u nji
h ovu zemlj u bez eriats kog opravdanja, s koj im
s u Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s., zadovolj ni.
Dunost je svih m uslimana da se vrate svojoj
vjeri jer e t ako sebi priutiti snagu i t rijumf i
zavest red u svoji m zemljama i na taj nain e se
napraviti razlika izmeu Allahovih miljenika
koji pomau Njegovu vjeru, i ejtanovih sljed
benika, koji ne mare ta se deava sa vjerom
kada im se da h rana i kada se ugoste strastima . .
Svim muslimanima bi Ibrahim, a . s . , trebao
biti uzor
l v")) 1;1 J ti l)
J- J .U l 'J) * 0 )
1:,._;
.. ... : -;,
:::
31'
...
...
"A kada [b;ahim ;ee' ocu st(; om i narodu

svome: 'Nemam ja nita s onima kojima se
vi klanjate, ja se klanjam samo Onome
koji me je stvorio, !,er e mi On, doista, na
Pravi Put ukazati' ' (Ez-Zumer, 26-27).
Nama je dunost da se vratimo naoj vjeri

i da p rimijenimo naredbu Uzvienog u kojoj
nam Je naredio kako se odnositi prema nevjer
nicima i rekao:
51
Diela kola Izvode iz viere

"0, vjernici, borite se protiv nevjernika
koji su u blizini vaoj i neka ono osjete
vau strogost! Znajte da je Allah na strani
estiti" (Et- Tevbe, 123) .
J) ;;:, :J?' ,_p

lyt__i 0 / y 'J') J')
ots"') 'fi) o)(aJI ,_;ui)
J
,;
,;
,;
,;
.. ... ....
..-
"' d"
... "..
..
.... ..
" Ubijajte rrinogoboce gdje god ih n adete,

zarobljavajte ih, opsjeajte i na svakom
prolazu doekujte. Pa ako se pokaju i bu
du molitvu obavljali i zekjat davali, os
tavite ih na miru, jer Allah zaista prata i
samilostan je" (Et- Tevbe, 5) .
Kada god su se m uslimani okren uli i zane
mari li arbitrirati po Kur'anu i Sunnetu, Allah je
uinio da nevjernici preuz m u primat nad njima.
Kada su se mn ogi vladari okrenuli i odbili pri
mi jeniti A l lahov zakon u svoji m zemljama i sa
zadovoljstvom prihvatili proklete laike zako
ne, njihove drave su krenule ni zbrdo njihovi
neprijatelji su ih estoko ponizili a da oni toga
nisu ni svjesni, jer veini t i h v ladara je najvaniji
odrati se na poloaju kojeg obnaaju , bez ob
zira ojaala vj era ili ne neznajui da snaga i sta
bilnost nastaju samo putem potpomaganja vj ere
i da je to vadib svakom ko je u m ogunosti, tj .
ko ima vlasti i s nage. Meutim, veina vladara
to ne zna, a razlog su loi savjetnici i ne - pos
veivanje dovoljno panje ovom problemu od
strane onih koji pozivaju Allahovoj vjeri. Neka
nam je Allah na pom oi !
Neka svaki musliman zna da nevjernici svim
52
Sulaiman b. Nasir EI-'Aiwan
silama ele i nastoje da udalje iz zavidnosti mu

slimana od njegove vjere. Pa ako se oni kojima
je stalo do njihove vjere ne probude iz ovog sna
mogli bi gristi prste zbog kajanja kada kajanje
nee koristiti i m ogli bi pobrati plodove ovog
svog jela jer ko ne napadne bit e napadnut.
Dunost je takoer svakom ko poziva Alla
hovoj vjeri, hatibu i imamu, da objasni ljudima,
sa dokazima i z Kur'ana i Suneta, opasnost prija
teljevanja sa nevjernicima,. kao to im je i du
nost objasniti svu opas nost koja se krije u od
lasku u njihove zemlje ili opasnost njihova do
laska u muslimanske zemlje. To zbog toga to
je Allah, d.., zabranio muslimanu da bude u
ljubavi sa nevjernikom pa makar m u on bio i
najblia rodbina.
Uzvieni veli:
. .ill 'it!'.1,.. G'A

-r
JU'.)'I l 11 0) :, t
,;
C( . ( <' Gl 1 i>.3 ':J 1 - i

_,...,. J.
r .J r J
"
'
,;
""
"
O }
""
"",;
"0, vjernici,' ni prijateljujte ni sa' vaim

oevima ni sa braom vaom ako vie vo
le nevjerovanje od vjerovanja" (Et- Tev
be, 3) .
0.)1:,_; ;>-'Y I il) JJ 0;.:;: W

f :,(0 l}ti 1) j) illi :;
..
_"__J;
iliji p :,t 1;.:.1 :,t
,,
,
,
-) f) 0G:_)'I
JJ
,; l
'
'
"Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj

svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima ko
ji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprots-
53
Diela koia Izvode iz viere
tavljaju, makar im oni, bili, oevi njiho

vi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili
roaci njihovt. Njima je On u srca njiho
va vjerovanje usadio i svjetlom Svojim
osnaio" (El- Mudadele, 22) .
...
,;
,...
;.s)G) e.,?) 1J .i>2 'j 1_;1 J...UI i 4

' J ) o ;_J 0 _,;Ji )i
.JJ ;.;; 0 i r-s-1:, J> 0;.. ;:..:. J;.J, ;
LJ.:;I) _j 1)4>-- ;. 0 !
i i \Si) o:,:.J r+.J! 0 J J-;
J
'
...
... ...
...
,.
...
til
...
... ,; ...
... ...
,;
...
...
l)
..
,.
... /
.......
,;
.. J'
...
'
...
,.
rl' o
...
...
".
"..
..
...
..
...
1-
..
"
... ... ...
) i C)
11
...
,.
Mom borite i da naklonost Moju steknete,

s Mojim neprijateljima ne prijateljujte i
ljubav im ne poklanja} te- oni poriu Is
tinu koja vam dolazi i izgone Poslanika i
vas samo zato to u Allaha, Gospodara
vaeg, vjerujete. Vi im kriom ljubav pok
lanjate, a Ja znam i ono to tajite i ono to
javno inite. Onaj od vas koji to bude i
nio s Pravog Puta je skrenuo" (El
Mumtehane, 1) .
"0, vjernici, ako ste poli da se na Ptu
Zbog toga j e Poslanik, s .a.v.s., u hadisu koga

prenose dva ejha: Buhari i M u s l i m od Usamea
rekao: "Musliman ne nasljeuje nevjernika niti
nevjernik nasljeuje muslimana, kako se ne bi
meu njim uspostavlja/i odnosi". Zbog toga je
kategorian bio u tome i zabranio da se meu
sobno nasljeuju .
Takoer se prenosi u vjerodostOjnoj predaji
54
da je Poslanik, s .a.v. s . , rekao: "Musliman se ne

ubija zbog nevjernika. To zbog toga to je nevjer
nik prezren i bezvrijedan ". 1
A kako da ne bude tako kad je Uzvieni re
kao:
0 '.P;JI lJit
"Mnogoboci su sama pogan" (Et- Tevbe,
28) .
Neka svaki m u s liman zna d a nevjernici od
idova i krana i d rugih nee biti u dobrim
odnosima sa muslimanima niti u miru i zado
voljstvu s njima sve dok m uslimani ne ponu
slijediti njihovu vjeru i budu se ponaali kao i
oni. Uzvieni kae:
(.)).:.aJI
J _,ij 1 ") ))
l -:r---J ) (.5 =4-J I ....U l (.5 J l
-JJI 0--- C: - - 0--- !Jl;_ ($_JI i; Y::f
) :J) J
.,
"'
"'
.,
"Ni Jevreji, ni krani nee biti tobo;, za:

dovoljni sve dok ne prihvati vjeru njiho
vu. Reci: 'Allahov put je jedini pravi put!'
A ako bi se ti poveo za eljama njihovim,
1 Pren osi ga B u harija, 1 /204. Pogledaj F c t h u l Bari,

od A l i j e preko Ebu D u h aj feh.
M ed u t i m , ovo j e samo j edan s tav islamskih pravnik.
Dok j e s tav veine n j i h da se m u s l i ma n ubija ako
ubije nevjernika, ili ovaj hadis treba posmatrati i
tretirati u rat n im prilikama. A da n i j e tako, onda bi
hadis bio s upro tan praks i Bo7.ijeg Posla n i ka i n jego
vih as haba.
Dia la koia izvode iz viere
55
nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te

niko ne hi mogao zatiti niti odbraniti"
(El-Bekare, 120) .
Ovo je prijetnja i obeanje estoke kazne
onima koji budu slij edili vjeru nevj ernika. Takvi
nee imati ni zatitnika ni pomagaa.
Poslanik, s.a.v.s., naredio je da se napuste
llevjernici kako se ne bi postalo jedan od njih.
Cak je tu stvari hiperbolizirao i rekao: "ja s e
odriem svakog muslimana koji bude ivio meu

nevjernicima". Upitali su ga: Allahov Poslamle,
zbog ega ? Rekao je: "Da ne gledaju vatre jedni
drugima". 1
Prenosi Nesai i drugi sa dobrim lancem pre

nosilaca od Behza b. Hakima od njegova oca a
on od njegova djeda da je Poslanik, s .a.v.s., re
kao: Allah 6d idolopoklonika, nako n to pr i m i
islam nee pri m i ti n ikakvo djelo sve dok n e
napusti idolopoklonike i ne ode meu musli
mane.
Allahu se al imo za ovakav udan od nos
prema vjeri na ovakvo s tanje m u s limana koji
sluaju ove jasne i zastraujue tekstove ali i
pored toga odlaze u njihove zem l j e, drue se sa
njima, jedu zajedno i nas mijavaj u ih i dodvara
vaJU 1m se.
Poslanik, s.a.v.s., j e rekao: "Ko se bude druio
1 Prenosi ga Ebu Davud, Tirmizi preko I s m a i l a b.
Ebu Halida od Kajsa b. Ebu Hazima od Derira.
Prenosioci su m u pouzdan i. M eutim, Tirmizi i
drugi ga ocj e n j u j u i kau da j e m urse!. To je i s t i n a ,
a l i g a drugi hadisi podupir u .
56
r--;-;r..]"'" " ..
. ...
mx -..

,
rr
rm;;""
::c:::r:c
:r: r-
-a-
...
sa idolopoklonikom ili stanovao sa njim on je

kao i on".
Ovaj hadis prenosi Ebu Davud od Semura b.
Du ndeba. Hadis je slab, al i hadisi koje smo
spomen uli ga pod upiru.
Gdje je Ibrahimova vjera? ! Gdje j e lj ubav i
m rnja u ime Allaha? !
Prema svemu ovome mnogi ljudi ni prstom
ne mtcu.
Allah se smilovao autoritetu Sulej manu b.
Sehmanu kada je rekao:
v
Vjera Ibrahimova je iznevjerena.

i ostali su od nje samo izbrisani tragovi.
l u nama je ona unitena. a kako da i ne hude
kada suje epidemije na svakom mjestu napale.
taje vjera do ljubav, mrnja i urovanje,

a takoer i odricanje od svakog zabludjelog i
grijenog.
Ona nema onih koji bi se vrsto prihvatili
vjere Poslanika, Ebtehijja Haimovia.
lli vidimo jedan uzrok onome to je zadesilo
njega i zbog koga je nestao taj tolerantni millet.
Priznajmo nau nemarnost i iskreno zamolimo

A llaha da nam izbrie grijehe nae velike.
Poalimo se A llahu za tvrda srca i neprovidni,
crnih grijeha prekriva na tim srcima kao pro
dukt naih grjenih postupaka.
Diela koia Izvode iz vi ere
57
Zar nismo, kada bi nam god neko doao zanw:::a n

mr(jama .irka od s vakog nasilnika, hrlili da ga
pozdra vimo i pohvalimo i izrazimo m u dobrudo.\'
licu, utrkivajui se da mu priredimo gozbe ? .'
A Nepogreivi se odrekao svakog muslimana koji

ivi meu m uricima i koji ih ne naputa.
A li sve dokje kod nas glavno da se na bilo kr?Ji

na6n preivi i da(je emo biti u m iru sa grjc!i'ni
cima svih vrsta.
ej h, Al lah mu se smilovao, rekao je:
Ili koji prizna njihov pravac.

Ovim govorom je mogue obu hvat iti sve
one pravce koj ima pozivaj u m nogi savremenici
kao to su socijalizam, sekulari zam, basizam.
Svi ovi pravci su zabluda i nevj erovanje ako se
njihovi promotori nazivaju islamskim imenima,
jer imena ne mijenjanju sutinu.
A llahu se jadamo za sve ovo to nas je zade
silo u ovom udnom vremenu! M jerila su naru
ena! M nogi se povede za imenima a ne za su
tinom, za tvrdnjama, a ne za injenicama.
Al lahov neprijatelj, koji se danju i nou, taj
no i javno bori protiv vjere postao je vjernik
monoteist kod glupih neznalica i strastvenika
potkrepljujui taj svoj pogreni s tav time da
takvi i zgovaraju Sehadet. Takav njegov i zgovor
Sehadeta ne koristi jer je on postao voj nik Ibli
sove vojske koji se svoji m ivotom i imetkom
bori protiv vjere.
ejh, Allah m u se smilovao, rekao je da je to:
Ko bude vjerovao da je pravac nekog

drugog savreniji od Poslanikova,
s.a.v.s., i da je neiji drugi reim bolji od
njegova kao npr. ko preferira neki ti
ranski reim nad njegovim.
Prvo pitanje glasi:

Ko bude vjerovao da je pravac nekog drugog
savreniji od Poslanikova, s .a.v.s., pravca?
Ovo je veliko i opas no pitanje Ko bude to
vjerovao to vjerovanje e ga strmoglaviti u
Dehennem, jer se to s uprostavlj a tradicij i i
razumu.
Pos lanik, s .a.v.s., govorio b i na dumuanskoj
hut bi: A potom velim da je najbolji govor govor
Allahove Knjige, a najbolji pravac Muhamme
dov.
Nema sumnje n i dileme oko toga da je Pos
lanikova, s .a.v.s., p raksa n ajsavrenija, jer je to
Objava koja m u se objavljuje. To j e i U zvieni
potvrdio rekavi:
1
J-- ; ;;.:, ; l
"Toje samo Objava koja mu se obznanj

je" (En-Nedm, 4) .
Na osnovu toga sva relevan tna is lam ka u

lema je saglasna da je Sunnet drugi izvor Seriata
1 Prenosi ga M u s l i m preko D'afera b. M u hammeda
od njegova oca od D.abira. Sahi h u M us l i m sa Ne
vevijevi m komentaro m , 6/ 153.
Suleiman b. Nasir EI-'Aiwan
62
i da je to samostalan i zvor za erijatske norme

kao i Kur'an u pitanju legalizovanja halala i ha
rama.
Zbog toga, kada je Poslanik, s .a.v. s., vidio
kod O mera neku knjigu koju je uzeo od e h l i
ki tabija rekao je: Zar sumnjate u nju (u vjeru) ,
sine Hattabov?/ Tako m i Onoga u ijoj je ruci
m oj ivot, donio sam vam je bijelu i istu . . .
(Prenos i ga A h med i d rugi . U nje g ovo m lan c u
pren o si laca se n a l azi M udal i d b. Se'id za koga
A hmed veli d a n i j e n i ta, a n epouzda n i m ga
s m atraj u i Jahja b. Se id, Ibn Mehdi i drugi ) .
M u ha m m edov, s.a.v.s., eriat j e derogirao
sve eriate. To je n a j l aki i najjed n ostavn i j i cri
at kako je to Pos lan i k, s.a.v.s., potvrdio i rekao:
"
'
Najdraa vjera Allahu je ona koja je u1odena

(prirodna) i lahka.
(Prenosi g a B u h ari u dj elu El-Edebul al Mu

fred ne s p oje ni m lancem.. )renosi laca ( m u ' a l lak)
kategorin o m formo m . H afiz Ibn H ad e r u
Fethu veli da je dobar u lancu od Ibn Abbasa. 1 )
Kako d a pored svega toga pravac n ekog d ru
gog moe biti savre n iji od Poslani kova, s.a.v.s.,
pravca? ! A od njega se prenosi i da je rekao :
Tako m i O noga u ijoj j e ruci m oj ivot, kada
bi Musa bio m eu vama pa poeli njega s lijedi ti
a m e n e napustili daleko biste zalutali.
Uzvieni Allah, d.., potctrava ovom um
metu da im j e usavrio vj eru i upotpunio Svoju
blagodat prema njima. Uzvieni je rekao:
Fet h u l - Bari, 1 / 94.
63
DJela koia Izvode Iz vJere
-" . o (-o\;. f-J

' <-. or
<" 1 :i:Sf i- -.)::'-ili..
,
...
; t""'
...
,;
J "
(')(.'; 1 :,
"Sada sam vam vjeru ;;au ;savrio i bla

godat Svoju prema vama upotpunio i za
aovoljan sam da vam islam bude vjera"
(El-Maide, 3) .
Ono im je A l lah zadovoljan kod nas i mi

trebamo time biti zadovoljni, jer je to vjera ko
ju On voli, s kojom je zadovoljan i sa kojom je
poslao najboljeg Poslanika. Uzvi eni je rekao:
")LI /ll i j!
"Allahu je prava vjera }edino-ilam" (Ali
Imran, 19).
- i': 1: G 'il - -
" -
Y')
'
.r
-'
J 'f
J..rWI o/
-'
ro
<o -
. ;.- t.
'-'
"A onaj ko eli neku drug; 'vjeru ;s[m' is

lama, nee mu biti primljena, i on e na
onom svijetu nastradati" (Ali Imran, 85).
Prema tome, svako ko bude traio d rugu

vjeru mimo ove je nevjernik.
Drugo pitanje
Onaj ko bude vjerovao da je neij i drugi
reim bolji od Poslanikovog, kao npr.
ko smatra da je neki tagutski reim bolji
od Poslani kovog.
Onaj ko bude imao ovo ubjeenje konsen
zusom svi h islamskih u enja ka, nevjern i k je.
Od ove vrste nevjernika su i nevjernici koju
64
pre feriraj u t agu tske zakone nad zako nima Al

lah ovog Pos lani ka, s .a.v. s. Ovakvi su, be7. s u m
nje, n evjerni c i zato to daju prednost zakonima
ljudi koji su kao i on i l i ak prezreniji od n jega
nad zakonima A l lahova Poslanika, s.a.v.s., koga
je Al lah poslao da bude uputa svjeto vi ma i da
izvede l jude iz t m i n a na svjedo.
U zvieni je rekao:
"'
..
.,
..::.; WhJ I 81 C ;JJ ! u) 8' )l

\ _;. _;JI .1 1 J! 0 J_,JI J!
1$
",.
""
"'
",
..
".
"Eli(lam-ra.- Kn}ig ti dbjavljujr:Zo zatd

da ljude, voljom njihova Gospodara, iz
vede iz tmine na svjetlo, na put Silnog i
Hvaljeno" (Ibrahim, 1) .
Svaki mus liman i m uslimanka moraju da
znaju da je zakon A llaha i Njegova Poslanika,
s .a.v.s., i znad svakog zakona. Reenje svakog
pitanj meu ljudima t reba potraiti kod Al laha i
Nj egova Poslanika. Ko bude traio da mu se
sudi po d rugim zakonima mimo zakona Allaha
i Njegova Poslanika takav je n evjernik. To sc
eksplicitno kae u suri En-Nisa: Zar ne vidi
one koji tvrde da vjeruju u ono to se objavljuje
tebi i u ono to je objavlj eno prije tebe pa ipak
ele da i m se pred ejtanom sudi, a nareeno i m
je da ne vjeruju u n jega. A ejtan e l i da i h u
veliku zabludu n avede, pa sve dok U zvieni nije
rekao:
j_,_j 1.;1 0;; ::r-.J, )l } r-Jf

)l 1;.5' J f JJ ; ; J)-) l
.Jlk;::J I .l- J \) J i l J \ J _f:-lkJI
J
J,..
/ o
,l
..::.;
.;;
"
65
DJela koJa Izvode iz vJere

"' "'
,.
t ..
"'
bl, -) * 1:.w.;yy:.;" 1:..: .:"i

- .
... , ,
J;.. ) J! )
Jji e
0 ) L::..l 1
...
- -' -.P \ \ .' l
' '<"' * b)
} }
-, , , :..
' ''l...

'-.<>..! <..
L)) J ! .JJ 0 J JG:. ._4i :.:_:.
J\
...
,;
1
1'y1w
- !.P'
0
...,
". ...
".
".
J ..
. e
r'J ...
:1
...
..
... ..
...
...
'
".
..
aA
... .,.
.. o
...
...
...
1: -. .:Ul 2J.!_j l
r-:: J)
"
...
...
..
.,
...
...
'
w :- "" Y ,),.
...
...
lJG 1
J Ji) ) ; ,._,li
0 ) t J y if L:J..:,. i e :, * '_;
\):.t.; J J G:. i l ) j)
,
ly JJI IJh ) J y }l ):.\) JJI
i
'6 ..
'l
:SJ
..
..
...
...
..
...
...
Sl
,"'"'
- :-". L::.
...
..
...
.,.
J ... ,
tl
-
<::' }
' : 'd!.J
- ' l
"
"'
...
JI
".
...
; ;SJ
.....
..
....
.,.
...
..
...
...
..
..
.;
' - . } } " -' l " ' "'' :

:. J J .;..:.
.._s;> uy_Y
..
".
k? i
"
"o
..
... J
J ) r6:;
' .Jl:.L;
j- -)
i
'\t
-
"Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruju u

ono to se objavljuje tebi i u ono to je ob
javljeno prije tebe pa ipak ele da im se
pred ejtanom sudi, a nareeno im je da
ne vjeruju u njega. A ejtan eli da ih u
veliku zabludu navede. Kad im se kae:
"Prihvatite ono to Allah objavljuje, i Po
slanika!" - vidi licemjere kako se od tebe
sasvim okreu . A ta e tek biti kad ih,
zbog djela ruku njihovih, pogodi kakva
nesrea, pa ti dou kunui se Allahovom:
"Mi smo samo htjeli da uinimo dobro i
da bude sloge". Allah dobro zna ta je u
srcima njihovim, zato se ti ne obaziri na
rijei njihove i posavjetuju ih, i reci im o
njima ono to e ih dirnuti. A Mi smo pos
lali svakog poslanika zato da bi mu se,
66
SuleJman b. N asir El-'Aiwan
prema Allahovom nareenju, pokoravali.

A da oni koji su se sami prema sebi ogrije
ili dodu tebi i zamole Allaha da im op
rosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vid
jeli bi da Allah zaista prima pokajanje i
da je milostiv. I tako Mi Gospodara tvo
ga, oni nee biti vjernici dok za sudiju u
sporovima meusobnim tebe ne prihvate i
da onda zbog presude tvoje u duama svo
jim nimalo tegobe ne osjete i dok se sas
vim ne pokore. 66. A da smo Mi njima
naredili: "Poubijajte se!" - ili: "Iselite se iz
zaviaja svog!" malo ko od njih bi to ui
nio. A kada bi oni onako kako im se sav
jetuje postupali, bilo bi im bolje i bili bi
vri u vjeri" (En-Nisa, 60-65) .
Vidimo da se Uzvieni zakleo Sobom da o n i
n ee b i t i vjernici dok n e izvre tri stvari :
1 - . da u z.J:t1U Posla':l ika, s.a.v.s.,za sudi ju u
sv1m svopm sporovm1a;
2 - da u svoji m duama nikakvu tegobu ne
osjete prema Poslanikovoj presudi;
3- da se sasvim pokore toj presudi.
Kako pametan ovje k moe prihvatiti i biti
zadovoljan da mu se sudi po ljudskim zakoni
ma, koji s u talaika od i deja i smee od intelek
ta, umjesto A llahovog zakona kojeg je objavio
Svom Pos l a n i ka da n j i ma i zvede ljude iz tmina
n a svjetlo?
Takoer j e poznato da su ljudski zakon i po
stavljeni na n epravdi, i nasilju i bespravnoj u
zurpacij i tu eg imetka.
Pogledajte ta se desilo sa mnogim dravama
nakon to s u se odrekle zakon a Allaha i zakona
Diela kola Izvode Iz vJere
61
Njegova Poslanika i sa zadovoljs tvom su pri h

vatile sekularistike zakone? !
Nasilje je postalo njihov t rend, la i razvrat
preovladavaju u njima a da niko to ne osuuje i
ne ustaje protiv toga. I u ovakvoj s redini odras
taju mladi i stare starci. Ta sredina i m je promi
jenila njihovu prirodu i oni u njoj ive kao i
votinje, a tako ivi svako ko napusti zakon Al
laha i Njegova Poslani ka, s .a.v.s.
Uzvi eni je rekao:
:,t ;jj , J) ;J ./)

'
'
0 )tS:il
"A oni koji ne sude prema onome to je

Allah objavio, oni su pravi nevjernici"
(El-Maide, 44). 1
ejhul islam u djelu-El-Tktidau- 1 /208. kaze:
Razlika izmeu kufra koj i je odreen sa odreenim
lanom kao to stoji u hadis u : I zmeu nevjer
stva ( el-kufra) i li i rka je samo ostavljanje namaza i
izmed u kufra koj i je neodreen u potvrd nom kon
tekstu
Sa kufrom koji je odreen sa odred enim lanom u
veini se misli na najvee n evjers tvo (kufr) kao tO
se kae: I to su pravi nevjern ici (el -kafirun) . I ovaj
ajet se odnosi na one koji ne sude po Allahovu za
ko n u . Ono to se prenosi od Ibn Abbasa da je rc
kao za ovaj ajet da ej to n evjerstvo i spod nevjcr
s tva (kufr dune kufr) se ne moe potvrd i t i da je to
njegova izjava. Nju pre n os i Hakim u svom M usted
reku (2/3 1 3 ) pu tem Hiama b. H ud e j ra od Tavusa
od I bn Abbasa. Hiama Ah med i Jahja smatraju
n c povjerl jiim. Takoer sc s a pomenutom predajom
1
<<
68
'nrr=zm:rw===z"
mrn==:r :=c..,z"
Suenje po onome to j e A llah objavio i vje-
ne slae dru ga predaja od I bn Abbasa koju prenosi

Abdurrezak u svom tefsiru od M 'amera od Tavusa
od nj gova oca da je on pitao I bn Abbasa o tefsiru
ovog ajeta (Ko ne bude sudio po onome to je A l lah
objavio takvi su pravi nevj ernici) , pa je I bn Abbas
rekao : To je nevjerovanje. Ovo je zapameno od
I bn A bbasa. Znai da je ajet neograniene forme i
da se njima m is li na najvee nevjerovanje (ku fr) , jer
kako bi s e mogao nazvati muslimanom onaj koj i je
odbacio Serijat i zamijenio ga za miljenja idova i

krana.
I pored toga to se ovakav pos tupak smatra zamje
nom vjere to j e takoer i okretanje od istog erija
ta i ovo je posebno i nezavis n o nevjers tvo od pret
hodnog.
to se tie onoga to prenosi I bn Derir od Ibn
Abbasa da j e rekao (To nije nevjerstvo kao nevjer
stvo onoga koji zanijee Allah, Sudnji dan, i to i to) ,
ovdje on n e namjerava da kae da je to nevjerstvo
onoga koji ne s udi po Allahovom zakonu nevjero
vanje ispod nevjerovanja. Ko to razumije na takav
nain neka svoju tvrdnju potkrijepi dokazom. I z
njegova govora se uoava da on smatra d a velikog
nevjers tva ima vie s tepeni koji s u meusobno raz
liiti neki su t ei od dru gi. Tako on smatra da je
nevjerstvo onog koji ne priznaje Al lah, Njegove
meleke i Sudnji dan tee od nevjers tva onog koji ne
sudi po onome to je Allah objavio.
Mi se slaemo sa tim a li tO ne znai da je takav vla
dar musliman jer je on uinio malo nevjers tvo. Ne
to nije tako. Takav vladar je iziao iz vjere zatO to
je odbacio erijat. Ibn Kesir po ovom stavu prenosi
konsenzu s (idma) .
V- EI-Bidaje ve-n -nihaje,
1 3/ 1 1 9.
69
Diela koja izvode Iz vJere
ravanje da je Posla':,ikov reim bolji od Jrugih

je ono to zahtjeva Sehadet Zato, ko tvrd i da je
re i m nekog d rugog mimo Poslani ka, s.a. v.s . ,
bolji od njegova takav nije s hvatio znae nje
rijei Laifahe iffeffah. Ne samo to , nego je pri h
vat io neto to m u je suprotno, jer je pokor
nost osnovn i i glavni uvjet ove s i ntagme na ko
joj poivaj u nebesa i Zem lja, radi koje s u s l ati
poslanici i objavljivani Kitabi, rad i koje je pro
pisan dihad, na osnovu koje se ljudi d ij e l e n a
sretne i nesret ne. Zato onaj ko je s pozna i rad i
po njoj ispunjavaj ui njene artove i ru knove
takav e se odrei svakog reima koji nije Alla
hov i Pos lanikov.
Sit uacija se p romijenila a naroi t o u ovom
vremenu koje slii vremenu u kom nije bilo
poslanika. Zato su ljudi zamijen i li govor Al laha
i Njegova Poslanika i Allahov reim i re i m
Njegova Poslanika sa m iljenjima idova i kr
ana, koj i, kad se tie vjernika ne potuju n i
rodbinstvo n i t i sporaz u m I tako su se ljudi
zadovol j i l i da im se sudi po ljudsk i m (laiki m )
zakon i ma.
Allah sc smilovao lbnul Kajjima koji je rekao:
.
Tako mi A llaha moj s tra h n ije o d gr[jeha.

jer mogue je da o ni budu put do oprosta i tevhc
Nego seja bojim da srce ne ostavi
arbitrau po ovoj Objavi i Kur 'anu.
J za do voljst va m iljenjima ljudi i t!jihovim pret
postavkama,
lO
jer u tome ne bi bila zahvalnost Premilostivom.
Allahu se alimo, od Njega pomoi traimo,

n a Njega se oslanjamo i nema stanja niti snage
bez Njega.
U ovu vrstu spomenutog nevjerovanja i zab
lude moe se svrstati i onaj koji govori da prim
jena A l l ah ove kazne za blud koji poine oe
njen ili udata kao i kazne za krau, ne odgovara
ovom vremenu, jer se ovo vrijem razlikuje od
vremena u kom je ivio Allahov Poslanik. A
takoer bi nam i zapadne zemlje zamjerile zbog
toga.
Ovakav je iziao iz vjere, jer s matra da je su
s tav ljudi ovog vremena bolji i ispravnije od
sistema Poslanika, s .a.v.s.
Takoer, pod ovu vrstu nevjerovanja se ub
raja i onaj koji govori da j e u ovom vremenu
dozvoljeno suditi po laikim zakonima, jer on
tim svoji m s tavom dozvoljava ono to je kon
senzusom ustanovljeno da je zabranjeno ( ha
ram ) .
ejh, Allah m u se smilovao, rekao je: " Ko

prezire neto sa im je doao A l lahov Pos lanik,
s.a.v. s . , pa makar ga i radio, proafirio se.
Ovo naelo je pri hvaeno konsenzusom, ka
ko prenosi autor djela El-Ikna'.
Preziranje n eega to je Pos lanik, s .a.v. s.,
donio svejedno bio to govor ili djelo, vrsta je
ideolokog l i cemjerstva z a to e o naj k o ga
bude upranjavao biti u najd ubljim du binama
Dehennema.
Onaj ko bude prezi rao ono to je Poslanik,
s.a.v.s., propi sao, svejedno bila to naredba ili
zabrana, u velikoj je opas nosti.
Za to se m oe navesti primjer o kom mnogo
govore ateistiki pisci koji s u zadojeni stran i m
ml ijekom i koji s u sa svoj i vratova s k i n u l i plat
islama i ono to oni p reziru a t o je poligamija.
Oni se protiv poligamije bore razliitim
sredstvi ma a da nisu ni svjesni da s e oni t i m e
bore protiv Allaha i Njegova Poslan ika i d a od
bacuju Njegov propis.
Slino ovom nevjerovanju i preziru onoga sa
im je doao Poslanik, s.a.v.s., je i nevjerstvo
onoga koji prezire to ena nije ravnopravna u
svi m eriatski m propisima sa m ukarcem. Tako
oni ne prihvataju da krvarin a za enu iznosi
pola krvari ne ovjeka, da svjedoenje dvije ene
od govara svjedoen ju jednog m ukarca, i t d .
Oni preziru ono t o je Poslanik, s.a .. s., u
ovom hadisu rekao: Nisam vidio da iko iji se
razum i vjera nepotpuni tako zasjenjuju razum
odluna ovjeka kao to je neka od vas . . .
14
Suleiman b. Nasir EI'Aiwan

......o-
.....
"' 4
- l'>""
- -=r ..
Ovaj hadis j e muttefekun alejhi, a prenosi se

od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a.
Zato e vidjeti ovakve kako pruaj u jezike
prema ovom velianstvenom hadisu jednom
odvraajui od njegova bukvalna znaenja, dru
gi put ga smatrajui slabim ( daif) jer n ije u
s kladu sa razumom, a t rei puta da je s uprotan
stvarnos ti . . . kao i jo m nogo drugih obra
zloenja, to zajedno upuuje na njihov prezir
prema onome to je donio A llahov Poslanik,
s .a.v.s.
Ovakvi s u nevjernici iako mo.da rade sklad
no onome na to upuuje t ekst, jer oni nisu
ispunili uvjete (LJailahe illellah ) . Od osnovn ih i
glavnih artova Sehadeta j e i ljubav prema o
nome na to on upuuje, radovanje tome i za
dovoljstvo sa njime. M eutim, ovakvi nisu za
dovolj ni s tim, t e ko im je u s rcima zbog toga i
zato p reziru ono nato tekst upuuje. Ovo je
prava praksa licemjera koji pri-..,:i dno pri mjenju
ju n oge . lijepe propise ovog Seriata iako ih u
.
svopm s rcima p reziru.
Zato je Pos lanik, s.a.v. s., rekao: <<Ko iskreno
iz srca kae da nema drugog Boga osim Allaha,

ui e u Dennet. 1
Rijei Poslani kove u ovom hadi su (is kreno

iz srca) udaljavaju od toga licemjera, jer ih ne
izgovara i s kreno iz srca, ve ih izgovara da bi
zatitio svoj ivot i im etak.
1 Prenosi ga A h m ed, 5/236, I bn H i ban, 1 / 429. pu
t e m S u fjana od A m ra b. D i nara od D:.abira b. Ab
d u l l aha. Njegov lanac je vjerodostOjan.
75
Diela koja Izvoda iz vjere
Uzvieni, definiui da je nevjernik onaj ko

prezire ono tO je On objavio Svom e Poslan i
ku, s.a.v.s., kae:
2..JJ * r-+Jf f) t.:.:=j \):,i' J.l)fr

- r-+Jf G J) ;. j e
,
"A onima koji ne vjeruju-propast ' njimai

On nee djela njihova prihvatiti zato to
ne vole ono to Allah objavljuje, i On e
djela njihova ponititi" (Muhammed, 89) .
Uzvieni e Allah, d.., djela ovakvih pon i

titi i uinit e ih n itavnim zbog tega tO s u
prezirali ono tO je Allah objavio od Kur'ana
Svom Poslani ku u emu je Allah osigurao, o
nome ko ga se pri hvati, primjenjuje njegove
naredbe i klone se njegovih zabrana, uinio
pobjedu i spas.
Zato svakom onom ko prezire ono to je A l
lah objavio djela e p ropasti,a a k i ako bude
radio ono to prezire, jer je Uzvieni rekao:
J- 1;-j) JJ1 f 1 ;:f1 2..Jj

r-+Jf G
"To e biti zato to su ono to Allahovu

srdbu slijedili, a ono ime je On zadovo
ljan prezirali; On e djela njihova poni
titi" (Muhammed, 28) .
Ovo je ono ega se mu sliman najvie boj i : da

prezire ono to je donio Poslanik, s.a.v.s.
Ovo moe biti skriveno u dui i da se osjeti
tek nakon izvjesnog ivot nog perioda. Zato je
neophodno da ovjek to vie ui: ]a mukalli-
16
... _ . . , ...... ...
r
"''

, . ,..
. . . . ..
.. .
. -..
..
bel kulubi, sebbit kalbi ala dinike.

(O Ti koji premee srca, uvrsti moje srce
n a Tvojoj vjeri .)
To zato to su ljudska s rca izmedu dva prsta
Sve milosnog i On ih prevre kako hoe.
Ovdje t reba skren u t i panju na jednu pojavu
koja se deava. Naime, m nogi ljudi kada im
obja njava n eko zlo n e pri hvataju da ga prihva
te niti prihvataj u ono to i m govori , a posebno
je t o uolj ivu u t renutka kada ga oni ine.
Ovdje se open i t o bez obja njenja n e smije
rei da ovakvi preziru ono to je donio Posla
n ik, s .a.v.s., jer je m ogue da on ne prihvata
istinu ne zbog toga to je to istina n ego moda
zbog tvog loeg post upka prilikom nared ivanja
dobra i odvraanja od zla.
Moda, kada bi mu doao neko drugi i obja
s nio m u isto zlo prihvatio i pokorio se. I li m o
da o n n e eli prihvatiti od tebe savjet da bi ga
zbog n eega tO je izmeu tebe i njega. Prema
t o m e, ovakav se ne moe smat rati da prezire
ono to j e donio Pos lanik, s.a.v.s .
Posroje i l j u d i koji pripisuju o n o m e k o ini
n eki grijeh ono to on n e ini. Tako oni onome
ko brije bradu, nosi dugu odjeu, pije al kohol
itd. pripisuju da m rze ono sa im je Poslanik,
s .a.v.s., doao, n avodei spomenute stvari, go
vori i m : Da vi ne m rzi t e ono to je Muham
med, s.a.v.s., donio n e biste radili spomenute
stvan . >>
Lijepljenje ovakvih potvora je zabranjeno,
jer je bilo i ashaba koji su inili neke grijehe,
kao npr. pijenje alkohola, ali i pored toga n iko
Diela koia Izvode Iz viere
r"'" ...,." "''!"t!'"lr:i7'..
,.
-...., .
'
-.r
.....
11
i h nije optuio za to.

ak kada je, j e d ne pri li ke, jedan ashab, koj i
j e pio alkohol, doveden Poslaniku, s . a.v.s., neki
od ashaba su ga poeli proklinjati govorei:
Kako l i se samo esto dovod i " ? ! Poslanik,
s .a.v.s., im je potom zabranio da ga proklinju i
rekao: On zaista voli Allaha i Njegova Poslani
ka! 1
Pripisivanje ovih stvari spomenutim osoba

ma povlai za sobom s matranje velikih grjeni
ka nevjernicima. Ovakvo vjerovanje je su prot
no ehl sunnetskom uenju, jer uenje ehi sun
neta moze da su veliki grijenici pod Al laho
vom voljom; ako htjedne, oprostiti e im ili e
ih kazniti shodno njih ovim grijesima ali e, na
kraju, ipak ui u Dennet , a Allah najbolje zna.
1 Prenosi ga Buharija, t o m 1 2, broj hadisa: 6780.

pogledaj Fethul Bari. Prenosi ga pute m Se'iJa b. Ebi
Helala od Zejda b. Esleme od njegova oca od Ome
ra b. Hattaba.
ej h, Al lah m u st> smi lovao, rekao je:
Ko se bude ismijavao sa neim od Pos

lanikove, s.a.v.s., vj ere, nagrade i kazne
uinio je nevjerstvo. Dokaz za to su rije
i Uzvienog:
..
"
..
" o
'j * LJ J J .J;. :, ol_j"0) .Jl i y

"'
,. ...
... .. ,. ,;
L_ (':\.i<'
"\ r-'" 1 . r-'torJ
,; ,. ({
))
"Reci: 'Zar se niste Allahu i rijeima Nje

govim i Poslaniku Njegovu rugali? Ne is
priavajte se! Jasno je aa ste nevjernici, a
tvrdili ste da ste vjernici'" (Et- Tevbe, 65-
66) .
Ismijavanje neim t o je donio Poslanik j e
nevjerovanje po konsenzusu svi h musli mana.
To bi se nevjerovanje smatralo ak kada i ne bi
namjeravao izrugivanje, kao kada bi se ismija
vao neim od vjere alei se.
Prenose Ibn Derir, Ibn Ebu Hatim, Ebu
ejh i drugi od Abdul lah b. Omera da je rekao:
. Neki ovjek je u bici na Tebuku jednog dana na
jednom skupu rekao: Nismo vidjeli od ovi h
naih suboraca prodrljivije, vee laove n i t i
vee kukavice kad se sukobe sa neprijateljem .
Neki ovjek iz p risutnih je rekao: Lae ! Ti
si munafik i ja u o tome obavijestiti Allahova
Poslanika, s.a.v.s . Taj sluaj je dopro da Allaho
va Poslanika, s .a.v.s., pa je objavljen dio Kur'ana
o tome.
Abdullah je rekao: ] a sam ga vidio objee
nog o kolan deve Allah ova Poslani ka, s . a . v . s . ,
kamenje ga je grebalo a on je govorio: Allahov
Suleiman b. Nasir EI'Aiwan
82
Poslanie, mi smo se samo alili i zabavljali, a

Allahov Poslanik, s.a.v.s., j e govorio:
0 J J A-: f oj;,) 4J4\) JJ f
"Zar se niste Allahu i ri/iima Njego'vi i

Poslaniku Njegovu rugali?"
Njihove rijei M i smo se samo alili i zabav
ljali znai Nismo imali namjeru da se izruguje
mo nego samo da se alimo i zabavljamo kako
bismo olakali tekoe puta, kako stoji u nekim
predajama ovog hadisa. Ali i pored toga U zvi
eni je rekao da su oni time uin ili nevjerovanje,
jer ovim pitanjima nema ale i zabave. Oni s u
ovim svoji m rijeima uinili nevjerovanje iako
su prije bili vjernici.
to se tie tvrdnje onih koji kau da su ovi
poinili nevjerovanje nakon to su bili vjernici
svoji m j ezicima nakon to s u prvo uinili nevje
rovanje svojim s rcima, ejhul i Ibn Tej mije im
odgovara i veli: Vjerovanje jezikom sa nevje
rovanjem u s rcu je nevjerovanje. Zato se ne
moe re i : Postali ste nevjernici nakon to ste
bili
vjernici, jer bi oni u biti i dalje bili nevjerni.
Cl.
1 U djelu-El-I man- st. 2 73 . , A llah mu se smilovao,

tumaei ovaj ajet, rekao je: Postali ste nevj ernici
nakon to ste bili vjern ici . . . ) ovo upuuje da oni
nisi vjerovali da su sa tim svojim postupkom uinili
nevjerovanje, jer ga nisu s matrali nevjerstvom. Pa je
ovaj ajet objasnio im daje ismijavanje sa Allahom,
Nj egovim dokazima i Njegovim Poslanikom nevje
rovanje koje izvodi onoga ko ga poini iz imana u
kufr. Iz toga se vidi da im je vjerovanje bilo s labo pa
83
DJela koja izvode iz vjere

..z._.,
..""t-"'. .....
- -
- - ..,..
Ko se bud e ismijavao nei m sa im je doao

Poslani k, s.a.v.s., kao ko se ismijava eriatskim
znanjem i nosiocima tog znanja rad i tog znanja,
ko se bude ism i javao sa Allahovi m nagradama i
kaznama, ko se bude ismijavao onima koji na
re uju dobro i odvraaju od zla zbog tog nji ho
vog nared ivanja i zabranj ivan ja, ko se bude is
m ijavao sa namazom svejedno bio on fard i l i
nafila, ko s e bude ismijavao klanjai ma radi
njihova namaza, ko se bude ismijavao sa onim
ko je pustio bradu zbog tog pu tanja, ili ko sc
bude i s mijavao onim ko ne uzima kamatu zbog
tog ne uzimanja nevjern i k je.
Ismijavanje onim to je donio Poslanik,
s.a.v.s., jedno je od svojstava licemjera (muna
fika) . Uzvieni je rekao:
o
..
J 1;.1 JiJI Jo ly\.5' 1;;.. i J..UI J !

""
""""
i ,.J ! 1 1 b !"))" * J )y 1 )/ b ! ) *
J _,JGJ :l J ! 1} \j ;J.ji l) ! ) * 1 1
"
l - '. ..Ul ' " 'lt; * '. /\ l l i L.'J *
r J..
ir<J'::'=
.r--- J
, - * J
,_... , 1 '
. .!)JI , ':}1
' \i...'-...!
* J ) }
..
)
Yy
J 1)1.5' L. WI
- )
"'
"'
,.
...
... ...
... ..
:P
:P
....
"
/ ..
...
"
"
" ,.
.,
o'"
...
J "'
..
... ,
'St
..
..
"
...
J"
...
:P } O""
o "'
,. ,
$ J
.; J
"
J
"Grjenici se smiju onima koji vjeruju;
kada pored njih prolaze, jedni drugima
namiguju, a kada se porodicama svojim
vraaju, ale zbijajui vraaju se; kada ih
su po i n i l i ovaj grijeh za kojeg s u znali da j e grijeh

ali nisu vjerovali da je n evjerovanj e . Ali je on bio
nevjers tvo pa su postali nevjernici nakon to su ga
uradili iako s u vjerova l i da to n i j e dozvo l j e nO>> .
84
vide, onda govore: ovi su, doista, zaluta

li- a oni nisu poslani da motre na njih.
Danas e oni koji su vjerovali- nevjerni
cima se podsmijavati, sa divana e gleda
ti. Zar e nevjernici biti drugaije ka
njeni nego prema onome kako su postupi
lt!" (El-(Mutaffifun, 29-36) .
M nogi islams ki uenjac i 1 podijeli l i s u ismija
vanje onim sa im je doao Poslanik, s .a.v.s, n a
dvije vrs te
Prva vrsta: jasno ism ijavanje, kao to su to
inili oni o koji m je objavl jen spomenuti ajet
kada su rekli : Nismo vidjeli kao ove nae sa
borce; vee gurmane, vee laove i vee kukavi
ce pri s ukobu sa neprijateljem. I li netO slino
s im se ismij avaju rugalice.
Druga vrsta: dvosmisleno ismijavanje. To je
more koje nema obale. Tu spada: namigivanje,
plaenje j ezika ili usne, gesti kuliranje rukom
prilikom uenja Allahove Knjige ili Sunneta
Allahova Poslanika, s.a.v.s., ili prilikom naredi
vanja dobra i odvraanja od zla.
Dunost je svakom m uslimanu da se sup
rotstavi podrugljivcima Allahove vjere i onoga
sa ime je doao Poslanik, s .a.v.s., pa makar oni
bili njegovi najblii. Sa takvima ne treba sjediti
kako ne b i bio kao i o n i kao to Uzvieni veli:
1 Kao npr. imam Muhammed b. Abdul Vehhab u

djelu-Hukmul murteddi, str. OS i hamed b. Atik u
djelu- Medmu'atu-t-tevhid-.
85
Diela koJa Izvode iz viere

.. .=- .----or-0( - .....
....
.- + .. . . ..
..
...
""
bj 0i yt.:s:'J I _j Jy )t
,) YI.! '): ;. ) 'A .._u,
;._u, L>l ;: bl l o .b- -J \;.;,
;, ;_ _j 0<)1) QI t-G,.
0
."
"'
...
...
.,
,_
)o
....
....
.,.
."
....
.. ..
..
l ,;
, ,
"'
" .,.
". ,; ".
)IS
..
...
..
...
"'
"'
"On va je ve u , K,{jizi objdio; kda

ujete da Allahove rijei poriu i da im se
izruguju, ne sjedite s onima koji to ine
dok ne stupe u drugi razgovor, inae, bi
ete kao i oni. Allah e sigurno zajedno
sastaviti u dehennemu licemjere i nav
jernike" (En-Nisa, 140).
Shodno ovom ajetu, onaj koj i uje da s c Al

lahove rijei poriu ili da i m se i zruguju a o n
sjedi s takvima i zadovolj an je takvim sijelom,
on e biti isti kao i oni u grijehu, nevjcrstvu i
izlasku iz is lama kao to j e Uzvieni rekao:
,)}) \ ;lb j. .J, \) \
"Sakupite nevjernike i one kji su se s

njima druili!" (Es-Saffat, 22) .
tj. n j ihove drugove i one koji su se
postupcima s njima poistovjeival i.
sa
svoji m
ejh, Allah m u se smilovao, rekao je:
Sihr u to spada i odvraanje (sarf) ov

jeka od svoje ene i spajanje (atf) ovje
ka sa enom koj u ne voli . Ko bude radio
ove stvari ili bio s njima zadovoljan ui
nio je nevjerovanje. Dokaz za to su rij e
i Uzvienog:
' .)J L...r!' ?-
1.11
"'
"'
"'
0 w;..; )
' '
.b-i Jo
.".
YI
"A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu

ne bi rekli: Mi samo iskuavamo, i ti ne
budi nevjernik!" (El-Bekare, 102) .
Sihrom s e u arapskom j ezikom naziva ono
to je skriveno, njeno i precizno.
Tako Arapi za ono to j e m nogo skriveno
kau : Skrivenije je od si hra !
Tako Muslim b. el-V elid el-Ensari je rekao:
Uinila si znakove lj'ubavi meu nama
mreom skrivenijom od sihra.
Tu lj'ubav prepoznajem po njenosti stasa
a rastanak nas/utim u poprijekom pogledu.
Sihr se u eriatu definie sa vorom i tal is

manom preko koji h vraar uspijeva upotrijebiti
ejtane da nanesu tetu onom kome se pravi
si hr.
Postoje i druge definicije s ih ra.
Meutim E- enkiti, Allah mu s e smilovao,
rekao je: Znaj da s i hr nije mogue definisati
jednom preciznom definicijom zbog postojanja
njegovih razliitih vrsta u kojima nema dovolj-
90
no zajednikih elemenata na osnovu kojih bi se

mogl a don ijeti jedna generalna definicija, i up
ravo zbog toga postoje razliite defi nicije sihra
kod i s lamskih uenjaka. 1
Od sihra j e i sarf i atf
Sarf je odvraanje ovjeka od onog to voli,
kao npr. njegovo odvraanje od ljubavi koju
o j a prema svojoj s upruzi ka mrnji prema
nJOJ.
Atf je takoer vraarsko djelo, ali se ovdje
namjerava suprotno sarfu jer se ovjek nastoji
odvratiti o d m rnje prema neemu ka njegovoj
ljubavi i to ejtanskim putevima.
Sihr je zabranjen u svim poslanikim vjero
zakonima.
Edvaul bejan, 4/444.
Pitanja koja se tiu sihra

Za sihr se vee i nekoliko pitanja. M i emo
ih, zbog vanost i ove teme i ras prostranjenos ti
s i h ra skoro na svim krajevima Zemlje, navesti
zaj edno sa nekim m iljenjima islamskih uenja
ka.
Prvo pitanje: da li je sihr zaista

stvarnost?
Rijei Uzvienog:
v > .r )
"I od zla smutlji{;aca kad smutnju s'iju"

(El-Felek),
upuuju da s i h r doista postoji, jer da ne pos
toji ne bi Allah naredio da se trai u toite od
nJ ega.
Takoer, rijei Uzvienog:
4.>.-)j) ;e\ :;.; 0) 0;J::j
"l ljudi u od njih dvojice uili kako e

mua od ene rastaviti" (El-Bekare, 102) .
upuuj u da s i h r postoji i da on m oe biti u z rok za rastavljanje m u a od ene.
Od dokaza koji upuuju na postojanje sihra
je i hadis koga prenosi A ia, r.a., u kome se ka
e da je Poslanik opsihren tako da mu se inilo
da je uradio neto, a on to n i je u radio. Jednoga
dana j oj je rekao: Dola su mi dva meleka. je
dan mi je sjeo kod glave a drugi kod nogu. Jedan
92
SuleJman b. N asir El'Aiwan
je upitao: ta je ovjeku ? Drugi je rekao: Opsih

ren. Ko mu je napravio sihr? jedan je upitao.
Drugi je rekao: Lebid b. el-E'asam na ealj i
dlake od eljanja kod bunara Zervana.
(Prenose ga imam Ahmed, Buhari, Muslim i
dr. ) .
Ovo m i ljenje j e miljenje ehl sun neta i nje
ga zastu pa veina islamske uleme.
Neki, pak, smatraju da s i hr ne postoji . To je
miljenje m utezilija koji se udaljili od Kur'ana i
Sunneta. Dokazuju ga rijeima U zvienog:
.,...
"
' ".
A ' . ' 1 -:. !i .

. ...:J I l::_
"" "iT' ?'-"' if . , "'! r
"Odjednom mu se P.ritin( da' se 'konopi

njihovi i tapovi njthovi, zbog vradbine
njihove, kreu" (Taha, 66) .
U ajetu se nije reklo da se konopi i tapovi
uistinu kreu. Zato oni kau da je sihr samo
maskiranje, mata i obmanjivanje neim to ne
postoji i da je to j edna vrsta madioniarstva.
Autoritet Ibnul Kajjim, Allah mu se smilo
vao, rekao je: Ovo (tj. miljenje mutezilija)
opreno j e m utevatir predajama od ashaba, do
brih prethodnika i onom po emu su saglasni
islam s ki pravnici, mufessiri, m u haddisi i sufije
kao i onome to poznaje veina racionalista.
Sihr koji i m a za posljedice bolest, tegobe,
razvod, brak, ljubav, m rnju , degeneraciju i
prisutan j e i poznat veini ljudi . . . 1
Nakon t o j e spomenuo miljenje m utezilija
i n j ih ove dokaze Kurtubi j e rekao: Za ovo ne
1
Bedai'ul fevaid, 2/227.
93
DJela koJa Izvode Iz vJera
postoji dokaz, jer mi ne negiramo da obmanji

vanje i njemu slino pripada u irem znaenju
sihru, ali su i pored toga potvrene stvari koje
razum dozvoljava i Objava potvruje.
Od tih dokaza je i ovaj ajet u kom se spomi
nje sihr i njegovo poduavanje:
;_ili1 J) ) 01 J;!;.;
.b-t Jo 0 \:i:; ) )) ) J.
y,; G LJ'l 'i
-.
Jo
"
",.
"
"
.. , ...
"ejtani su nevjernici uei {jude vradbi

ni i onome to je bilo nadahnuto dvojici
meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A
njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne
bi rekli: Mi samo iskuavamo, i ti ne bu
du nevjernik" (El-Bekare, 1 02) .
Prema tome, da s i h r ne postoji ne bi ga bilo

mogue nauiti niti bi se reklo u ajetu da oni
ljude poduavaj u njemu, to upuuje da postoj i.
Takoer se kae u kazivanju o faraonu:
J
')"G.. )
. . . i vradbinu velik -priredie" (El

E'araf, 1 1 6).
"
Kao i sura El-Felek, o ijem povodu objave

su mufessiri saglasni da je bio sihr kojeg je pri
redio Lebid b. El-E'sam Poslaniku, s .a.v.s.
Potom je Ku rtubi naveo hadis koga s m o ve
citirali a zati m rekao: U njemu se vidi da je
Poslanik, s .a.v.s., rekao nakon to mu je otklo
njen sihr: Allah me je doista izlijeio. I scje
ljenje biva uklanjanjem bola i nestankom boles
ti, to upuuje da je s i h r istina i da zaista posto-
94
ji. Njegovo postojanje i deavanje je potvrdeno

kategorikim dokazima iz Kur'ana i Sunneta.
Ovo potvruju i islamski velikodostojnici s
ijom se saglasnou uspostavlja konsenzus.
Prema tome n e t reba se pored ove nji hove
s uglasnosti osvrtati na mutezilijski izrod i nji
h ovo oponi ranje ovoj saglasnosti ''
. .
Drugo pitanje: O eriatskom statusu

sihirbaza (vraara)
Islamski uenjaci n emaju j edinstven stav o
pitanju sihirbaza, da li j e on nevjernik ili nije?
Iz govora autora ovog djela pri m j euje se da
on smatra da onaj koji se bavi sihrom postaj e
nevj ernik dokazujui taj svoj stav rij eima U z
vienog:
' :;..s l j:>. .b-i J. 0t:.L.; C )

'
. ' ' ;u
,.
"'
"'
...
'tl
A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu

nisu rekli: Mi samo iskuavamo, i ti ne
budi nevjernik. (El-Bekare, 102) .
Ovo miljenje i m iljenje mezheba imam

Ahmeda, A llah mu se s m ilovao, Malika i Ebu
Hanife, zastupa veina islamskih pravnika.
I mam afi, Allah mu se smilovao, s matra da
kada ovje k naui sihr, treba mu se rei: Opii
nam svoj si hr, Pa ako nam rekne ono to oba
vezuje n evjerovanje kao to je sihr stanovnika
Babi lona koji m s u se oni p ribliavali zvijezda
ma i da one ine sve to se t rai od njih, t akav
j e n evjerni k, a ako t aj sihr ne dostigne stepen
nevjerstva ali sihirbaz s m at ra da je dozvoljeno
Djela koja izvode iz vjere

t ...
...- ' "!"Z?
- =rr""mr'"''
r: t=n ""'rrm:tl' '_... .. _ ,,
95
. ....,1iJ'tt ..,....
njime baviti se on e se smatrati nevjernikom

zbog toga to je dozvolio zabranjenu s tvar. A
ako to ne bude smatrao do z voljenim ne e sc
smatrati nevjern ik o m .
Autoritet ankiti, A llah mu se smilovao, re
kao je: Najbolje je po ovom pitanju obrazloenje:
Ako j e sihr neto ime se velia neko drugi
mimo Allaha kao to su zvijezde, di ni i l i neto
drugo to vodi ka nevjerstvu, takav ko bude
upranjavao ovu vrste sihra nevjernik je bez
i kakve dileme. Od ove vrste je i sihr Harutai
Maruta spomenut u suri El-Bekare. To je nevje
ro anje bez i kakve dvojbe kao to se jasno kae
u aJetu
..
l J WJI J 0 )S' C)j>

0\ J
...
"'
".
".. ,..
"A Sulejman nije bio nevjernik,- ejtani

su nevjernici uei ljude vradbini,"
kao i rijei Uzvieno g
..
:;,.s lJ! J:.- i J. 0 G )

'
,
,,

.
...
...
"'
'll
"A njih dvojica nisu nikoga uili dok me

ne bi rekli: Mi samo iskuavamo, i ti ne
budi nevjernik!
Kao i slijedei ajeti:
;; J
'' '
'
j e ,;:;_, _;j i_;..u. :,,

,
, J
96
Suloiman b. Nasir EI-'Aiwan
:=:acz=rc:-- :.....
-- :T:':X:' zr.. """ * -;s "'' "'''azcrzr: ":t::'O:
CG'1--
"lako su znali da onaj koji tom vjetinom

vlada nee nikakve sree na onom svijetu
imati" (El-Bekare, 102) .
Ji ?-tJ1
J}
"A arobnjak nee, ma gdje doao, uspjeti"

(Taha, 69) .
A ako sihr n e vodi nevjerovanju kao to j e
potpomaganj e npr. sa nekim osobenostima ne
kih s tvari kao to s u masti itd. takav sihr e se
smatrati velikim grijehom, ali on ne uvodi onog
ko ga bude inio u nevjerovanje.
Ovo je, ako Bog da, i spravno rezonovanje. 1
Tree pitanje: O ubijanju arobnjaka

i arobnjakinje
O ovom pitanju islamski uenjaci, Allah im
se smilovao, imaju dva s tava.
Prvi je s tav veine islamske uleme koja sma
t ra da se arobnjak t reba ubiti. Ovo zastupaju
Mali k i A hmed, A l lah im se smilovao.
Drugi s tav, pak, smatra da se arobnjak t re
ba ubiti samo onda ako mu sihr dos.tigne stepen
nevjerovanje. Ovaj stav zastupa Safija, A llah
mu se smilovao.
Zastupnici prvog stava taj s tav dokazuju
sljedeim d okazima:
l . Hadisom kog prenosi Tirmizi, Hakim,
I bn Adijj, Darekutni i dr. putem I s maila b. Mu
slima M e kija od Hasana od Dunduba da je
Edvaul bejan, 4/456.
DJela koja izvode iz vJere
97
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: <Kazna za a

robnjaka je ubijanje sabljom.
Tirmizi je rekao: Ne znam da postoji drugi
lanac spojen do Pos lanika osim ovaj >>. Ismail b.
Muslim el-Mekijj je s labost hadisa, a hadis od
Dunduba je sahih (ispravan ) ali je mev
kuf(lanac mu dopire samo do as haba) .
Rekao sam : Za I s maila b. Muslima A hmed je
rekao da su mu hadisi nepri hvatljivi . I bn
Mu'in je rekao: On je n ula. Zehebi je rekao:
Jednoglasno je prihvaeno da je nepovjerljiv>>.
2. Svoj s tav dokazuj u i hadisom koga prenosi
Ahmed sa vjerodostojn i m lancem prenosi laca
od Bedaletea u kome kae: Doao nam je
kitab (pismo) od O mera prije na godinu dana
od njegove s mrti . U njemu je pisalo da ubijemo
arobnjaka. A moda je Sufjan rekao: I arob
njakinj u, da ga stavi mo meu medusijskom
rodbinom i da im zabranimo paljenje vatre.
Potom smo ubili tri sihirbaza . . . 1
3. Dokazuj u takoer predaj om koja se pre
nosi od Hafse, r.a., u kojoj se kae da je ona
naredila da se ubije njena robinja koja ju je op
sihrala.
Ovu predaju prenosi Malik u M uvetti, ,1 la
nac joj je isprekidan. Prenosi je i A bdullah sin
imama Ahmeda u Mesailima, a i Bejheki od nje
sa vjerodostoj n im lancem prenosilaca. Nju je
prihvatio kao vjerodostojnu i imam Muham1 H adis biljei Buhari ali u n e k i m primjercima n e
ma (Ubijte svakog sihirbaza. P re da j u t akoder biljei
i Ebu Davu d .
98
med Abdul Vehhab i djelu- Kitabut'- t-tevhidi.

Ovo miljenje koje smatra da se sihirbaz op
enito u bija, je ispravnije, jer se ne zna da se iko
suprotstavio od ashaba Omeru, Dundebu i
Hafsi, r.a.
A prenosi se i od Poslanika, s .a.v.s., da je re
kao: <<Povodite se za onima koji e doi poslije
mene: Ebu Bekrom i Omerom! 1

Takoer j e rekao: Allah je uinio istinu na
jeziku i srcu Omerovom.2 Ovaj hadis je sahih
(vjerodostojan) .
Oni to vele da s e sih irbaz ne ubija ako nje
gov sihr ne dostigne stepen nevjerovanja doka
zuju svoj s tav hadisom u kom je Poslanik,
s .a.v.s . , ' rekao: Krv muslimana je dozvoljena
samo u tri sluaja: kada oenjeni poine blud,

kada neko ubije nekoga i onaj ko napusti svoju
vjeru i udalji se iz zajednice.
(Prenosi ga Buhari i Muslim) .

Ako znaenja ovog hadisa ima dilema sa vie
aspekata.
A zbog ega Poslanik, a.s., nije ubio Lebida
b. El-E'asama, moe se rei da to nije uinio iz
bojazni od i zbij'nja s m u tnji, a Allah naj bolje
zna.
Neka ulema s matra da j e to povlastica samo
za sljedbenike knjige (ehli kitabije) . Meutim,
1 Prenosi g a Ahmed, 5/399., i Tirmizi, 1 0/ 1 47. v :
Tuhfetul ahvezi
2 Prenosi ga Tirmizi, 1 / 1 69 . , Tuhfetul ahvezi. Za
n j e ga je Tirmizi rekao da je hasen sahih garib.
DJela koJa Izvoda iz vJera
99
to je netano, jer s u ehlu kitabije i m uslimani

izjednaeni po pitanjima ubistva kada se ono
zaslui.
etvrto pitanje: Uklanjanje sihra od

onoga ko je opsihran
Autoritet lbnul Kajjim, A llah m u se smilo
vao rekao je: Skidanje sihra sa opsihrenog mo
e se uraditi na dva naina:
Prvi je da se o n u klone s a istim s ihrom , i to
je ejtanski posao. I n a ovo se odnos i govor
Hasana u kom on kae: da sihr uklanja samo
sihr. U ovom sluaju se i onaj ko pravi i uklanja
sihr dodvoravaju ejtanu onim to on voli i ta
ko on uklanja sihr sa opsihrenog.
Drugi je sa rukjom, uenjem odreenih ajeta
za te prilike, lijekovima i dozvoljenim devama.
Ovaj nain je dozvoljen.
to se tie hadisa koga biljei Buhari u svom
Sahihu u okaenoj formi ( muallek) od Kat dea
u kom se kae: Rekao sam Ibn Musejjebu: Cov
jek je opsihren ili ne moe prii svojoj eni, da li

ga je dozvoljeno lijeiti i skinuti mu taj sihr? Re
kao je: To je dozvoljeno, jer se time eli ozdrav
ljenje. Ono u emu je korist nije zabranjeno.
To se odnosi na s kidanje sihra u kome nema

n iega to je zabranjeno, jer se u vjerodostoj
nom hadisu kae da kada je poslanik, s.a.v.s.,
bio upitan o lijeenj u sihra rekao je: <<To je ej
tanski posao.
100
(Prenosi ga A h med u svome Musnedu1 i

Ebu Davud putem Ahmeda od Abdurrezzaka
od AkiJa b. M 'akila, u kom on kae da je uo
Vehba b. M unebbeha da pripovijeda od Dabira
da je Poslanik, s .a.v.s., to rekao. Njegov lanac je
dobar) .
to se tie odlaska kod sihirbaza, vraara, as
t rologa i p roricatelja da bi se pitali o onome o
emu se pitaj u, to se s matra velikim zloin irelj
stvom i grijehom. Takav postupak ima za pos
ljedicu ne- primanje namaza etrdeset noi.
Prenosi Muslim u svome Sahihu (br.2230)
od Jahja b. Se'ida od Ubejdullaha od Nafi'a, od
Safijje, od nekih Poslanikovih s upruga da je
Poslani k, s .a.v.s., rekao: Ko ode kod vraara i
upita ga o neemu namaz mu nee biti primljen

etrdeset n oi.
Meutim, ako i h upita i povjeruje i m , takav

je zanijekao ono to je objavljeno naem posla
niku M uhammedu, s .a.v.s. Prenosi Hakim
(1/8) vjerodostoj nim lancem prenosilaca putem
Avfa od Hallasa i Muhammeda od Ebu H urej re
da j e Poslanik, s .a.v.s., rekao: <<Ko ode kod vra
ara ili sihirbaza pa mu povjeruje ta mu rekne

zanijekao je ono to je objavljeno Muhammedu,
s.a.v.s.
Prenosi ga i Bezzar (2/443) ispravnim lan

cem prenosil aca od I bn Mesuda u mevkuf for
m i : <<Ko ode vraaru ili sihirbazu pa mu povjeru
je ono to kae zanijekao je o n o to je objavljeno
Muhammedu, s.a.v.s.
l
3/294.
ejh, Allah mu se smilovao, rekao je:
Podupiranje i pomaganje nevj ernika

protiv muslimana je nevjerovanj e a do
kaz za to su rij ei Uzvienog:
(")
-
"
'j JJ 1 0 1- - ;s- ;i ) r
..
$;
_.
...
LWI
"Oni su sami sebi zatitnici! A r{jihov je i

onaj meu vama koji ih za zatitnike pri
hvati" (El-Maide, 51) .
Podupiranje i potpomaganj e nevjernika pro
tiv muslimana je velika smut nja. Ta smutnja je
openita i zavladala je svugdje. Smutnja koja je
pozvala srca pa joj se je odazvalo svako koje je
i skuane ljubavlju prema nevjernicima. Poseb
no je to vidljivo u ovom vremenu. u kom je rasprostranJeno neznanJe a umanJeno znanJe, u
kome su uveliko ispunjeni uzroci s mutnje, u
kome su prevladale i zavladale s tras ti koje su
prekrile putokaze Sunneta i tradicije.
Ja smatram da je u zrok svemu ovom okreta
nje od uenja eriatskih znanosti i okretanje ka
prouavanju grke nauke i fi lozofije. Nema
snage niti stanja do kod Allaha.
Dobro je postalo zlim, a zlo dobrim, i na o
vim naelima odrastaju m lad i i stare starci. O
naj ko posjeduje istinu je danas usamljen i u
dan meu ljudima, meu svojom porodico m .
Ako bude traio nekoga da m u pomogne, nee
ga nai. Ako bude traio prijatelja koji slijedi
Sunnet, rijetko i sa velikom potekoom e ga
nai . Usamljenost i s lama i odboj nost prema
.
104
njemu zavladala je. I s l am je postao usamljen

kao to je i poeo, pa blago l i se onima koj i su
usam ljeni, koji popravljaju ono to su ljudi izu
krenuli.
U to normalizovanje spada i upozorenje na
podupiranje i pomaganje n evjernika protiv mu
s l imana, jer se taj postupak u islamu smatra
otpadnitvom od vjere.
U pitan je autoritet Abdullah b. Abdullatif o
razlici izmeu muvalata (uzi mati za zatit n i ke
n evjernike) i tevelli (potpomagati nevjernike ) .
Rekao je: Tevelli j e n evj erovanje koje izvod i
iz vjere a ogleda se u branjenju nevjernika, nji
h ?vu pomaganju i metkom, tijelom i milje
nJem.
Kada bi muslimani bili j edinstveni protiv o
vih siln ika i tirana, m eusobno se pot pomagali i
pomagali, m u s limani i i s lam bi drugaije izgle
dali nego to to danas izgledaj u. Nevjernici bi
bili ponieni, plaali bi dobrovoljno i ponizno
glavarinu kao to s u je plaali i Poslaniku,
s.a.v.s., i njegovim ashabima.
Zatim znaj da se pod pomaganjem nevjerni
ka podrazumijeva sve ime se oni mogu pot
pomagati i jaati protiv muslimana, u to spada
oprema i ljudstvo.
ejh, Allah m u se smi lovao, rekao je:
Ko bude vjerova da se neki ljudi mogu

izdii iznad Seriata Muhammeda,
s.a.v.s., kao to se Hidr izdigao iznad
Musaovog, a.s., eriata, je nevjernik.
To zbog toga to to njegovo ubjeenje sadr
i nepriznavanje ovog ajeta:
i0 J ;.: ,._q= :
...
.;
...
.,
jf:,
... ... .. ...
.... ll
'
"!
o . ,0_ .,p
< ....r,
. ' r--
-.
.:/
-"\ .u_:..
""
"1 doista ovo je pra;;(put moj,'pa se njega

drite i druge puteve ne slijeaite, pa aa
vas odvoje od puta Njegova" (El-En'am,
1 53).
Prenose Ahmed, Ebu Davud, Et-Taj alisi,

Ed-Daremi i d rugi od I bn Mesuda, r.a., da je
rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s. , povukao nam
je jednu crtu i rekao: Ovo je Allahov Put, a

zatim je povukao sa desne i lijeve strane te crte
druge linije i rekao: Ovo su razliiti putevi. Na
svakom tom putu je ejtan koji poziva kq. njen:zlf "
Potom je prou(jo_ p7jaj , ait:_ .1ol li.......), Ji)t
l...L....:.
..
' <:: . -- <
.. ll l f '{
y--:-> )
.:./' ("""": ""p u.-
'f J "'.;
"l
oista OVO je Pravi Put moj, pa se njega drite i

druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
Puta Njegova" (El-En'am, 1 53) .
Biljei ga Hakim i veli da mu je vjerodosto
jan lanac prenosilaca.
Ko se eli izdignuti iznad M uham medovog,
s .a.v.s., eriata ili vjeruje da mu on nije potreban
takav j e skinuo sa svoga vrata emanet islama.
ejh j e izdvojio jedno veoma vano poglavlje
108
u djelu Fadlul islami i nas lovio ga sljedeim

naslovom Poglavlje o obaveznosti zanemari
vanja slijeenja svega drugog osim Kur'ana.
Potom j e rekao : Kur'an nam, bez sumnje,
n areuje da slijedimo Poslanika, s.a.v.s., kao to
nam nareuje, u isto vrijeme, da ne izlazimo i z
njegove pokornosti. ak se nepokornost prema
Poslan iku, s .a.v.s., smatra jednim od glavnih
razloga koji vode ovjeka u Vatru. Tako se u
Ahmedovom Musnedu, Bu harij evom Sahihu
prenosi od Ebu Hurej rea da je Allahov Posla
nik, s .a.v.s., rekao: Sav moj Ummet e ui u
Dennet osim onih koji to ne htjednu. Ashabi su

upitali: Ko to nee htjeti ui u dennet, Allahov
Poslanie ?!
Rekao je: Ko mi se pokori ui e u Dennet, a
ko mi se ne pokori takav odbija ui u njega.
a im je ejh, A l lah mu se smilovao, citirao

ovaJ aJet:
Wl J tl
o,...
<;;. lJG yl Gjj)

""
"A tebi sm'o objavili Knjig u kojoj je ob

janjenje za sve stvari" (En-Nahl, 89) .
Prenose Nesai i drugi da je Poslanik, s.a.v.s.,

u rukama Omera b. hattaba, r.a., vidio stranicu
Tevrata pa ga j e upitao: Zar sumnjate, sine
Hattabov?! Donio sam vam je bijelu i istu, a

kada bi M usa bio iv pa ga slijedili a od mene se
okrenuli zalutali biste.>>
U drugoj predaji se kae: Kada bi Musa bio
iv, ne bi imao drugog izbora do da me slijedi.
Potom je Omer rekao: Zadovoljan sam Alla
hom Gospodarem, islamom vjerom i Muhamme-
Diela koJa izvode iz vJere
109
dom poslanikom.
Ovaj hadis eksplicitno _govori da niko nema
pravo izdignuti se iznad Serijata M u hammeda,
s.a.v.s., i na to upuuju jo mnogobrojni dokaZI.
Ashabi su bili najznaniji o Allahu i posjedo

vali su najjai iman, ali i pored toga nisu znali
nita drugo do da s lijede Poslanika, s .a.v.s., da
ga potuju, pomau i s lijede nur (svijetlo) koj i
mu je objavljen. Oni s u takvi bili samo zbog
toga to ih je Allah izabrao da budu ashabi
Njegova Poslanika, s.a.v.s.
Prenose imam A h med i Bezzar i d rugi dob
rim senedom od Abdullaha b. Mesuda, r.a., da
je rekao: <<Allah je pogledao u srca ljudi i naao
da je srce Muhammeda, s.a.v.s., najbolje srce od

svih ljudi, pa ga je izabrao za Sebe i za prenosioca
Svoje Knjige.
Potom je ponovo pogledao u srca ljudi pa je
vidio da su srca njegovih ashaba najbolja srca od
svih ostalih ljudi pa ih je uinio pomagaima
Njegova Poslanika, koji e se boriti za Njegovu
vjeru. Zato ono to muslimani smatraju lijepim i
kod Allaha je lijepo, a to smatraju loim ono je i
kod Allaha loe.
Zato je Al lah naredio svim ljudima da Mu s e
pokore. Neki s u se pokorili, a neki nisu.
Ljudi su se tako podijelili u dvij e kategori je:
a. oni koji s u se odazvali, a to s u oni koji su
Mu se pokorili i koji su slij edili svjetlo
koje je sa njim.
110
b. oni koje t reba p ozivati, a to su oni koji su

se ponijeli i odbili da m u se pokore i slije
de ga.
ej h u l i s lam Ibn Tej mije, Allah mu se smilo
vao, rekao je: Ima od ovih i takvi h koji smatra
ju da je p ridravati se erijatskih zabrana i na
redbi obavezno samo dok se ne postigne odre
en stepen spoznaje ili stanja. Pa kada postigne
odreeni stepen znanja ili hala onda m u vie
nije obavezno da se pridrava poslanikog eri
ata. On tada t reba da se ravna sa kaderskom
svemirskom isti nom ili da radi s ukladno svom
osjeaj u, intuiciji, otkrovenju i miljenju, ada se
ne osvre na Kur'an i Sunnet.
Od ovakvih ima i onih koji se kanjavaj u za
branj ivanje m osnovnih ivotnih potreba tako
da mu postaje sve zabranjeno i sve tako dok ne
postane totalno nemoan .
I ma i onih koji s e kanjavaj u zabran om vr
enja bilo koji h ibadeta sve dok ne postane gri
j enik. Ima ih i koji se kanjavaj u uzimanjem
imana tako da postane otpadnik, munafik ili
nevjernik, i to j avno. Ovakvih ima veoma mno
go, i m n ogi od n j i h te svoje postupke pravdaj u
kazivanjem o Musau i Hidru. 1
Poslije j edne stranice, A llah mu se smilovao,
rekao je: t o se tie nji hova dokazivanja kazi
vanjima o Musau i Hidru, oni to ine sa dva
aspekta:
P rvi, govore da je Hidr znao Boansku sve
obuhvatn u volju i sveopu Boansku nakanu a
1
El-Fetava, 1 1 /4 1 8 , Tesavvuf.
DJela koia izvode iz vJere
111
to je kos mika istin a. Zato mu se ne moe zam

jeriti u onim stvarima koje je uradio suprotno
eriatskim naredbama i zabranama.
Ov konstatacija je ogromno neznanje i zab
luda. Cak je to veli ko l icemjerstvo i nevjerova
nje. Ona sadri da svako onaj ko vjeruje u ka
der i da je Allah tvorac svega, da se na njega ne
odnose eriatske naredbe i zabrane. Ovo je pra. vo negiranje svih A llahovih Knjiga, poslanika i
svega onoga sa ime s u doli od n aredbi i zab
rana . . .
Drugi, od ovih ima i onih koji vjeruju da je
nekim evlijama dozvoljeno osloboditi se posla
nikog eriata kao to je bilo Hidru dozvoljeno
da ne slijedi eriata M usaa, a.s.
Oni smatraju da evlija u nekim svoj im ot
krovenjima ili kontaktima dobiva neto to ga
inim nezavisnim od slijeenja Poslanika,
s.a.v. ., i ntegralno u svim ili parcijalno u nekim
stvan ma.
Mnogi od ovakvih daju prednost evliji, op
enito ili u nekim stvarima, normalno, po nji
. Rovom miljenju, nad Pos lanikom, s .a.v.s. Sve
to oni rade mis lei da u kazivanjima o Hidru
imaju dokaz za to.
Sva ova naglabanja su najvee neznanje i zab
luda, ak .su to r:ajvee vrste l icemjerstva, atei
.
zma 1 nevJerovanJe.
Nuno je poznato u islamu da j e poslanstvo
Muhammeda b. Abdullaha nam ijenjeno cijelom
ovjean stvu, Arapima i nearapima, kraljevi ma i
asketama, uenjacima i masama, i da j e ono vje
no i vaee sve do Sudnjeg dana. Cak je ono
112
poslano svi m ljudima i di nima.

Svakom stvorenju je nareeno da ga slijedi,
da m u se pokori, da se prid rava on oga to je
propisao u vjeri svome um metu, to i n je nare
dio da rade i zabranio da ga se klone. Cak kada
bi prethodni poslanici bili ivi, bili bi duni da
ga slijede i da mu se pokore. Potom je, A llah
mu se s m ilovao, rekao:
Potvren o j e vjerodostojnim hadisom da,
kada se Isa b. M erje m se spusti sa nebesa, on e
s lijediti eriat M u ham meda b. Abdul laha,
s .a.v.s .
Prema t o m e , ako je obaveza onim poslani
cima koji doive da ga slijede i pomogn u, kako
onda da to ne bude obaveza onih koji nisu pos
lanici ? !
Potom je, Allah m u se s m i l ovao, rekao: O
n o to objanjava nji hovu greku u koju su za
pali u svom dokazivanju sa kazivanjem o Musau
i Hidru je to to Musa nije bio poslat H idru, jer
da mu je bio poslan dunost bi Hidru bila da ga
slijedi i d a m u se pokori.
Potvreno je u dva Sahiha da je Hidr rekao
Musau: 0, Musa/ Ja posjedujem znanje kojem
me je A llah poduio, a koje ti ne posjeduje, a i ti

posjeduje znanje kojem te je Allah poduio, a
koje ja ne posjedujem.
T o je zato t o je Musaovo pos lanstvo bilo

lokalnog karaktera.
Potvreno je u Sahihima putem vie predaja
koje se prenose od Poslanika, s .a.v.s., da je on,
govorei o onome ime ga je A l lah odli kovao
n ad ostalim poslanicima, rekao: <<Svaki poslanik
Diela koJa Izvode iz viere
113
je bio slat samo svom narodu a ja sam poslat Cljr:lom {ovjeanstvu.
Znai, Mu hamm edova, s .a.v.s., misija je op

cvaea za sve ljude i nikom od njih nije doz
voljeno da odbije da ga s lijedi ili da mu se ne
pokori smatraj ui da mu je njegova poslanica
nepotrebna, kao to je bilo dozvoljeno Hidru
da ne s lijedi Musaa i da mu se ne pokori zbog
posjedovanja znanja kojem ga je Allah poduio.
Takoer, niko nema pravo od onih do kojih
dopre islam rei Muhammed u : Ja posjedujem
znanje kojim me je A llah poduio a koje t i n e
posjeduje. Ko dozvoli ovo ili ko bude vjerovao
da bilo ko od ljudi, sufija, pobonjaka ili drugih
ima pravo da se okrene od Muham medove,
s .a.v.s., d'awe i da ga ne slijedi on je nevjern ik
kod svih muslimana. Dokazi za ovo su mnogo
brojni u Kur'anu i Sunnetu i nema potrebi ih
ovdje navoditi.
U kazivanj u o Hidru ne postoji zanemariva
nje erijata. To potvruje injenica da je sam
Hidr obrazloio razloge M usaa, a.s., zbog koj ih
je u radio ono to je uradio. Mu sa, a.s., sloio se
s njime nakon ega vie nisu dolazili u kontra
diktornost.
A da je oElo to je uradio Hidr bilo suprotno
Musaovom Seriatu on se ne bi s n j i m sloio . . .
Ovo je, otprilike rezime njegova govora u
kome je dovoljno objanjenje za ovo pitanje.
Iz ovoga se vidi da ni kom nije dozvoljeno da
se oslobodi M uhammedova, s .a.v.s., eriata,
kako to tvrde ekstremne iije potkrepljuj ui
svoj stav rijeima Uzvienog: 4 u. .!..( )
114
- "Oboavaj svog Gospodara sve dok ti

ne dode jekin (smrt) " (El-Hidr, 99) , smatraj u
i da se rije jekin u ajetu odnosi na znanje i

spoznaJU pa, p rema tome, na osnovu ovog aJe
ta, po njihovu miljenju, dozvoljeno je onome
koji dos ti gn e odreene s tepene znanja i spoz
n;:tje da se oslobodi eriatskih naredbi i zabrana.
Ovo je, bez sumnje, nevjerovanje i i zlazak iz
islama konsenzusom svih uenjaka.
Kako li je samo divno ono to je Ibnul Kaj
jim rekao u svome djelu Nunijje:
.
ta je kufr do inat i odbijanje onog

sa ime je doao Poslanik a prihvatanje neijeg
miljenja ?
Pogledaj, moda si ti ovakav a da ga i ne izgovo
ri
i tako propast sebi obezbijedi!
A ko j e odbacivanje neega sa im je doao

Poslanik, s .a.v.s., ne'::j erovanje, pa ta je onda
odbacivanje cijeloga Seriata? ! N e ka je Allah na
pomoi !
ejh, Allah m u se smilovao, rekao je:
Okretanje (zapostavljanje) Al lahove

vjera, ne prouavaj ui i ne prakticirajui
je. Dokaz za to su rijei Uzvienog:
J:.)-i
.-
_. J
"
...
'* '
o ...
;..._. i :/)
",
...
0 Lfl
"A ima li nepravednijeg od 'noga koji;

opomenut rzjeima Gospodara svoga,
njima lea okree? Mi emo , zaista, kaz
niti zlikovce!" (Es-Sedde, 22) .
Pod okretanjem od vjere koje se i zvodi i z is
lama misli se na okretanje spoznaje temelja vje
re preko kojeg ovjek postaje muslimanom i
pored toga to ne poznaje detalje vjere, jer de
talje vjere poznaju samo uenjaci i studenti.
Autoritet ejh Abdullatif b. Abdurrahman b.
Hasan je upitan o okretanju od vjere koje rui
islam pa j e rekao: Stanja ljudi se uveliko dife
renciraju . Oni se diferenciraju na osnovu s te
-pena njihova i mana ako ga u osnovi posjeduju.
Aljkavost i irk n e potpadaju pod kategoriju
ostavljanja obaveza i mustehab stvari. Pa ako n e
bude postojala osnova preko koje se ulazi u
islam i ako se od nje potpuno okrene to e bi t i
nevjerovanj e okretanja /zanemarivanja/, kao
sto se to potvruje u ovi m ajetima.
)'\) jJ1 ; l \Jf) J t
"Mi sr:zo ;a d;hennem,mnoge dine i lju

de stvorili" (El-E'araf, 1 79) .
; -: j 0 '-? J- :_;:,;-f :/) t

-.
118
Suleiman b. Nasir 11-'Aiwan
"A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje,

taj e tekim ivotom ivjeti" (Taha,
124) .
$ejh Sulejman b . Sehman je rekao: I z govo
ra Sejha se zakljuuje da ovjek postaje nevjer
nikom odbijanjem da se podui temeljnim stva
rima putem koji h se u lazi u islam, a ne ostavlja
njem vadiba i mustehaba. 1
Autoritet Ibnul Kajjim, Al lah mu se smilo
vao, u djelu Medaridu-s-salikin je rekao: Ve
likog n evjerovanja imamo pet vrsta.
Potom ih je naveo a zati m rekao: to se tie
nevjerovanja okretanja, pod tim s e podrazu mi
jeva da se neko okrene sluhom i srcem od Pos
lanika, s .a.v.s., ne smatraj ui ga istinitim niti
laovom, ne voli ga niti ga mrzi , niti ga uope
interesuje ono sa im je doao.
I z ovog objanjenja ove vrste nevjers tva ot
kriva t i se status mnogih oboavalaca kaburu
naeg vrem ena, a i prije. Takvi s u se potpuno
okrenuli, svoj im ulima i s rcima, od onoga sa
im je doao Poslanik, s .a.v.s Ne s luajui savjet
onoga koji savjetuje niti uputu onog koji na nju
uka uje . vakvi su zbog ovih svoji h postupaka
_
nevJermci.
Uzvieni je rekao:
0 ? \)-d \) J- .JI )
"Ali nevjernici kreu' glave od onoga i

me im se prijeti" (El-Ahkaf, 3) .
Za ovakve se ne moe rei da s u neznalice i

1 Ed-Dureru-s-sunnijjetu, 1 0/472-473 .
119
Diela lloia izvode iz vJere
da se ne mogu smatrati nevjernicima zbog tog

njihova neznanja. To zbog toga to kada se ne
znalici u kae na greku on se pokori istini i
napusti la. Meduti m , ovakvi su uporni u obo
avanju kipova i ne sluaju govor A ll aha niti
govor Njegova Poslanika, s.a.v.s. Ne samo to,
nego oni si lovito odvraaj u od savjeta on ih koji
savjetuju pa ak i napadaj u onog ko osudi te
njihove lai i zabl u de. Prema tome, protiv njih
je donesen dokaz i oni nemaju opravdanja da ga
ne prihvate. U pitanju je samo inat.
Uzvieni je rekao:
:?)-i
,;
... '
ojJ
,;
"'
vL;" }'
.,
...
i J.)
... o
...
/
..
A , ,, ,
::..._ ' , l J
"\ 0 Lr.:- .r-li l
o
"A ima li nepravednijeg' od og koji; o:.

pomenut rijeima Gospodara svoga, njim
1ea okrene? Mi emo, zaista, kazniti zli
kovce!" (Es-Sedde, 22) .
Status onog koji se ali, koii je

ozbiljan, onog koji se boji i koji je
prisiljen
Nakon to j e autor, Al lah mu se smilovao,
n aveo ovi h deset ruitelja islama, re kao je:
Nema nikakve razl ike u svim ovi m stva

rima koj e ponitavaju i rue islam izme
u onog ko ih bude radio u ali, zbilji ili
iz straha 1 osim ako bude prisilj en na
njih.
Dokaz za izu zetak onog ko ih uradi i z prisile
su sljedee rijei U zvienog:
Ii:, ( :; l lj -r JJ }S' _;
L.:o e ? ; J-J) 0Lr_'j
"' o J
"'
"'
"'
""
""'
..-
4r_i;{ :,'JJ, ;' . :a: r-:1:
"Onoga kji zanijee Allaha, nakon to je

u Njega vjerovao, osim ako bude na to
primoran, a srce mu ostane vrsto u vjeri,
eka Allahova kazna. One kojima se nev
jerovanje bude mililo stii e srdba Al
lahova i 1ljih eka patnja velika" (En
Nahl, 1 06) .
Prisila moe biti u rijeima i djelima suprot: Tj. iz straha za s voj imetak i u gled, kako s e ro vi d i
ii'. sljeJeq; autorova citata kojeg emo kasnije na
vesti).
Diela koJa Izvode Iz vJere
:mzv=-:r- r:rr
121
no onima koji tvrde da u cijelinu ne moe biti

prisile, jer je spomenu t i stav s uprotan osnov
nom znaenju ajeta.
Potom je ejh rekao:
Sve spomenute stvari su veoma opasne i

ljudi ih najee ine.
Zakliuak
Zavri m o ovaj komentar onim to je ejh,
Allah m u se smilovao, rekao u djelu Kefu-
ubuhati, jer je to velianstven govor koji poja
njava pre t hodno i uklanja nejasnoe. Mnogi
ljudi ine te stvari, jer su zanemarili da ue svo
ju vjeru i ono to im je Allah naredio.
Rekao je, da m u se Allah smiluje, sl ijedee:
Nema dileme oko toga d a se vjerovanje mora
oitovati srcem, jezikom i djel o m , pa ko se ne
to od ovoga ne nae kod nekoga, on se ne mo
e smatrati m uslimanom. A ko bi neko vjerovao
ali ne bi radio po onome to to vjerovanje zah
tjeva takav bi bio nevjernik inadija, ka o to su
bili Faraon, I b l i s i njima sl.
Ovdje mn ogi ljudi grijee kad govore: To je
istina, mi je razu mijemo i svjedoimo da je to
istina, ali ne moemo da je pri mijenimo, jer u
naim krajevima ne ide osim samo ono to su
o ? i uobiajili . . . ili navode neka druga opravda
nJa.
Ovaj jadnik ne zna da veina voa nevjero
vanje znaj u istinu ali je upravo ostavljaju zbog
nekih opravdanja i razloga. To je i Uzvieni
potvrdio u slijedeem ajetu:
-J
,,1 ':>Lli
- .JJ l
" .
"
...
"'
._:... C"
, ' 1
.. L. l J ..r-r
"Oni A llahove ajeti za o,;o to n;alo vri

jedi zamjenjuju" (Et- Tevbe, 9) ,
kao i u drugim ajetima kao npr.:
123
Diela lloia izvode iz vie re

"' "
LL;i
\
"
j fi w jfit
",
" . . . znaju Poslanika kao to sinove svoje

znaju" (El-Bekare, 146) .
Ako bude radio p o i manu samo formalno ne
shvataj ui ga ili ne vjerujui svoji m s rcem, takav
je munafi k (licemjer) koji je gori od pravog
nevjernika. Uzvieni veli :
)JI :r \ .!.\:Ul J Q\ j!f
"Licemjeri e samom dnu Dehennea

biti i ti im nee zatitnika nai" (En
Nisa, 145) .
Ovo pitanje j e veliko i dugo. Ono e t i se

otkriti ako ga promotri kroz govor (ivot)
ljudi. Vidjet e da ima onih koji znaju istinu ali
ne rade po njoj bojei se za umanjenje du njalu
ka ili autoriteta' ili da bi se nekome dodvorili. A
vidjet e i one koji formalno rade po imanu a
kada i h upita ta vjeruju u s rcu nee ti znati
odgovoriti.
Meutim, tebi je obaveza da razumije dva
ajeta i z Allahove Knji ge :
1 Ovo je vrlo esta pojava u naem vremenu. Tako
mi Allaha deava se i gore od toga. Zapazit e i o n e
k o j i se bore protiv vjernika i koji s e d odvoravaj u
svoj i m odgovornim optuujui i potvarajui vjern i
k a kako i m te glaveine ne b i ukinule m i t a i pla t e . I
pored toga takvi tvrde da s u vje rn i c i . Takvi ne kri j u
svoje protivljenje i proteste protiv o n ih koji se bore
protiv Allahovih neprijatelja i na taj nain se pri bli
avaju Allahu. Takvi s u spo j i l i sa l icemjers tvo m ,
aljkavost u i m a n u i zanemarivanj e obaveza koje
iman zahtjeva. Neka j e Allah na pomoi.
124
..... ..
' ""'
".. . ... .
_
..
-- "'
-
'
"
Prvi je:
.,..

...
- ...
, _.
... ..
.t. (' : IJ:- 1 ! <::

"\t r-""' .. . /""'
.,
l ) )J _s..;
"'
..
'J ).,
'J'
"Ne ispriavajt; s! ]amo je da ste nev

jemicz, a tvrdili ste da ste vjernici" (Et
Tevbe, 66) .
A ko je potvreno d a su neki as habi koji su
se bori l i sa A l lahovim Poslanikom, s .a.v. s.,
zbog jedne rijei koj u su rekli u ali i zabavi
uinili n evjerovanje, onda e ti biti jasno da su
rijei n evj erovanje i l i i njenje n evjerovanje iz
bojazni za svoj Junjaluk, autoritet i l i gubljenje
n eije panje vee . od onoga to su oni i z gov o
rili u ali i zabavi .
Drugi j e :
_,$'( :;. 1 \J: .:r JJ ;;s- .;

_,6J e ? ;. J--J ) 0\J:.';
2Jj:, * :,_,\ J AlJ I ::;
..
o o J
o J.'- JJI ol 11
)
...
..
... o J o
... ... "'
...
..
...
...
..
..
... .,.
J r:l'
...
.;
". ...
..
"
..
..
..
..
.. ..
"Onoga koji zanijee Allaha, nakon to j

Njega vjerovao, osim ako bude na to pri
moran, a srce mu ostane vrsto u vjeri, e
ka Allahova kazna. One kojima se nevje
rovanje bude mililo stii e srdba Alla
hova i njih eka patnja velika, zato to
vie vole ivot na ovom nego na onom
svijetu" (En-Nahl, 1 06- 1 07) .
Prema tome, vidimo d a A llah o d spomenu
tih nije n ikoga potedio osim onoga koji bude
prisiljen na to pod uvjetom da mu srce ostane
vrsto u vj eri. Svi drugi uin ie nevjero v anje
ako spomenute s tvari budu radili iz bilo koj ih
Diela koJa izvode Iz vJere
_,-..
zz=---rcr:z:-"''Z?Q.,.. ..._,"'mc:-r..- .. ..
....
,
..
..
125
drugih pobuda, svejedno bilo to iz straha, poh

lepe, dodvoravanja, zatite svoje domovine,
porodice, familije, imetka ili to radili iz ale i
zabave, svi e oni tim svojim postupcima posta
ti nevjerniciosim on oga ko to uradi iz prisile.
Spomenuti ajet na to upuuje sa dva aspekta . .
Prvi, "Osim ako na to bude primoran". T z
ovoga se vidi da je Allah i z spomenutog propisa
u ajetu izuzeo samo onoga koji bude prisiljen
na nevjerovanje. Poznato je da se ojek m oe
prisiliti samo na neki govor ili djelo. Sto se tie
uverenja u srcu, na to se ne m oe n iko prisiliti.
Drugi, su rijei Uzvi enog: "Zato to vie
vole ivot na ovom nego na onom svijetu. "
Ovdje se jasno reklo da uzrok ovog nevjero

vanje i kazne nije vjerovanje ili neznanje ili
m rnja prema vjeri i ljubav p re m a nevjerovanju,
nego je njihov u zrok taj njihov odnos prema
ovom svijetu i davanje prednosti njem u nad
vjerom, a Allah, neka Mu je slava, opet najbolje
zna.
Dodatak
Nakon to se i z prethodnog saznalo koje
s tvari poni t avaju iman, ponitavaj u dobra djela
i ini onoga ko ih rade od onih koji e vjeno
ostati u Vatri, trebalo bi znati da musli man po
nekad moe neto rei i l i uraditi to je po
Kur'anu, Sunnetu i konsenzusu naih dobrih
prethod n i ka nevjerovanje ili otpadnitvo od
i slama. Meutim, nema korelacijske veze kod
u enjaka i zmeu djela koje je nevjerovan je i
osuivanja odreenog ovjeka za n evjerovanj e.
Prema tome, svako ko uradi neko djelo koje
izvodi iz vjere ne moe osuditi za nevjerova nje
zbog toga, sto znai da neki govor ili djelo mo
gu biti nevjerovanje ali se zbog toga ne smije
osuditi onaj ko ga j e rekao ili uradio da je nev
jern i k osim pod odreenim uvjetima. Da bi se
n eko osudio za nevjerstvo nuno je da se kod
njega ispune odredeni arti i u klone odredene
prepreke, jer je mogue da je neko nanovo pri
mio i slam i da u radi neko djelo koje izvodi i z
vjere a da ne z n a da o n o i ma takav status u i s
l a m u . Zato, kada mu se objasni njegova prava
s utina, on e ga se o kani ti. A mogue je da
neko neto negira pogreno ga tu maei
(te'vilei) . . . kao da uradi i jo mnoge druge s tva
ri na t akav nain koji zabranjuje da se neko za
njih osudi za n evjerovanje.
Ovo je velians tveno pravilo koje se mora
razu mjeti i uvaiti, jer osuditi nekoga za nevje
rovanje nema pravo nijedno s tvorenje na osno-
Diela koJa izvode iz vJere
127
vu svoji strasti i ejfova. U tome se moraju

konsultovati Kur'an i Sun net i tO na naiG kako
su ga konsultovali po tom pitanju nasi dobri
prethodnici. Pa kome A llah i Njegov Pos lanik
presude da je nevjernik, i protiv koga se donese
dokaz takav je uistinu nevjernik a koga ne os u
de i protiv koga n e m a dokaza takav se ne smije
optuiti za nevjerovanje.
U dva Sahiha a i u drugim hadiskim Lbi rka
ma se prenosi od Ebu Hurej rea, r.a., da je Pos
lanik, s.a.v.s., rekao: "Neki ovjek je prema sebi
bio uveliko neodgovoran. Kada mu je dola smrt,

oporui je svojoj djeci i rekao: Kada umrem, spali
te me, potom me sameljite i bacite u more kada
bude bura, jer, tako mi Allaha, ako me se domog
ne moj Gospodar, kaznit e me kaznom kojom
jo nikoga nije kaznio.
Kada je umro djeca su izvrila oporuku. Allah
je rekao zemlji: Vrati ono to si uzela. potom je
ovjek ustao. Allah ga je tada upitao: <<Sta te na
velo da to uradi? Rekao je: <<Bojao sam Te se,
Gospodaru. Zbog toga mu je Allah oprostio."
ejhul islam Ibn Tejmije, Allah mu se sm ilo
vao, u svome djelu El-Fetava, 3/231., rekao je:
Ovaj ovjek je sumnjao u Allahovu mo i u
svoje ponovno proivljenje nakon tO postane
pepeo, pa ak je vjerovao da nee biti proiv
ljen. Ovakvo uvjerenje je nevjerovanje kod svih
muslimana. Meutim, on je bio neznalica i tO
nije poznavao, ali je bio vj ernik koji se bojao
Allaha i Nj.egove kazne pa mu je Allah zbog
tega oprosuo.
Prema tOme, onaj koji netO tumai (te'vili) ,
128
a mudteh i d je i nastoji u isro vrijeme da slijedi

Poslanika, s .a.v.s., prei je od ovoga ovj eka da
mu bude opro teno.
U djelu El Masailul mardinijje, str. 7 1 , Ibn
Tejmijje, A llah m u se smilovao, rekao je: Su
tina ovog pitanja lei u tome da neki govor po
nekad moe biti nevjerovanje pa se uopsteno za
onog ko ga bude radio moe rei da je nevjer
nik, kao npr. da se kae: Ko kae to j to posta
je nevjernik.
Meutim, za odreenu osobu koja je rekla
da nije dozvoljeno rei da je neko nevjernik sve
dok se ne donese dokaz kojim se dokazuje da je
dotini uistinu poinio nevjerovanje.
Iz izloenog se moe zaklj uiti da mezheb
ehi sunneta pravi razliku i zmeu djela koje je
nev erstvo i osuivanja poinioca tog djela za
_
nevJerovanJe.
Takav j e s luaj i sa novotarijama, i tu postoji
razli ka izmeu djela koje je novotarija j osui
vanje poinioca tog djela ili govora za inovator
stvo u vjeri, jer svako ko radi novotarije ne mo
e se osuditi da je i bid'adija (inovator) .
Ko posmatra ivotopis (siru) nai h dobrih
prethodnika spoznat e sutinu ovog govora i
saznat e da je ovo bio njihov mezheb i pravac.
Vidjet e kako su oni bili u rome pravedni i
pravini, kako im je govor bio precizan i taan i
koliko s u nastojali i teili da upute svijet ka
Pravom Putu. A sve s u tO bile posljedice pose
bnog znanja i dobrih djela koja su inili i kojim
ih je Allah odabrao.
Ovo je u isto vrijeme i dunost (vad ib) svih
DJela kola Izvode Iz vjere

'
,.",..::rzn",...,-
.,.. .. .
.... . ...
... .=- - ..
129
ljudi (muslimana) , da i m namjera bude Ja obja

njavaju istinu i da pravedno i pravino uklanja
ju zabludu kako bi A l lahova vjera zavladala svi
JetOm.
I neka je hvala Al lahu, Gospodaru svjetova.
Sadrzai
P R E DGOVOR
. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
P RE DGOVOR ESTOM I ZD A N J U OVOG DJ ELA

P R E DGOVOR P RVOM I ZD A N J U OVOG DJ ELA
....
KOM E NTAR DJ E L A : STVA R I KOJ E

PON I TAVAJ U VJ E ROVAN J E ( I M A N )
..
13
. . . . . . . . . . . . . .. . .
P R V A STV A R KOJ A N A R UAVA I PON I TAVA

VJ E ROVANJ E ( I M A N )
..........
P R V A V RSTA : V E L I K I I R K
. ...... ......... ....................... l 5
. .. . . .. . . . .. . .. .. . . . . . . . ...... .. . . . . . . ... .
11 dovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pna vrsta velikog .\:irka: .i'irk
Druga vrsta velikog i irka: .\-irk
11
nijjetu. volji i
18
20
1/Wl!jeri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1
Trea vrsta velikog irka: ii' i rk i pokornosti . . . . . . . . 2 2
('et vrla vrsta velikog !i irka : irk 1 1 ljubavi . . . . . . . . . . 24
D R U G A V R STA : M A L l I RK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
D R U G A STV A R KOJ A PON I TAVA I S L A M .......... 35
TREA STV A R KOJA PON I TAVA l R U I I S LAM
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...........................
45
E T V RTA STVA R KOJ A PON I TAVA l R U I

I S L A M ............................................................................. 59
Prvo pitanje glasi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 1
Drugo pi ta 11je
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
PETA STVAR KOJA PON I TAVA l RUI I SL A M . 7 1

E STA STVAR KOJA PON I TAVA I R U I I SL A M 79
S E D M A STVAR KO.JA PON I TAVA l R U I I S LA M
.......................................................................................... 8 7
P I TA N J A K O J A S E T I U S I H RA .............................. 9 1
131
DJela koJa izvoda Iz vJera
,..."..
PRVO PITANJE: DA LI J E Sl H R ZA ISTA STV A R NOST'! . . . . . 9 1

DRUGO PITA N J E :
0 E R I ATSKOM STATUSU S I H I R BA7A
( V RA C' A R A ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
TRE'E PITA N J E :
0 U B I J A NJ U A ROBNJ A K A
.........................................................
96
...............................................................
99
A ROBNJ A K I N J E
ETV RTO PITANJ E : U K LA N J A N J E S I I I RA OD ONOGA KO

JE OPS I H RAN
OSMA STVAR KOJA PON I TAVA l R U I I SL A M

. . . . . . . . . . . . . . . . ........... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
101
D E V ETA STVAR KOJA PON I TAVA l R U I I S L A M

....... ................ ................................................................
1 05
DESETA STVA R KOJ A PON I TAVA l R U I I S L A M

115
STATUS ONOG KOJ I S E A L I , KOJ I J E OZB I LJ A N ,
ONOG KOJI SE BOJ I l KOJ I J E P R I S I LJ E N ........ 1 2 0

ZA K LJ UAK ............................................................... I 2 2
DODATAK
SAD RAJ
. .. ...................
1 26
.. . . . . . . . . . . . . . . . . ..............
1 30
..............................................
....................
.................

Djela Koja Izvode Iz Vjere (IB) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Djela Koja Izvode Iz Vjere (IB) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naslov originala:

Sulejman b. N asir El-' A lwan

Novi Pazar, 2003.

U ime A llaha, M i lostivog, Samilosnog

SuleJman b. Nasir EI-'Aiwan

Kur'an nedvojbeno nalae korektan od

Predgovor estom izdanju ovog

djelu: Stvari koje ponitavaju iman (vjerova

k oj a izvode i z i m ana i sm atranja nevjernikom

Predgovor prvom izdaniu ovog diela

Komentar diela: diela koia izvode iz

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Ove stvari autor je, da mu se Allaha smiluje,

Znaj (i'lem) da ima deset stvari koje

!'lem>> je i mperativ koj i je nepromjen ljiv.

Zavrava se sa sukunom. Nastao je od ri jei

SuleJman b. Nasir EI-'Aiwan

ti ovo to u t i rei o stvari ma koje ponitavaju

Aeretu nevakid (deset stvari koje kvare

Muhammed b. Abdul Vehhab, Allah mu se

Prva stvar j e irk1 u obredoslovlju (iba

"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi

\ ;jj, :,;.. :ili JJ !l;;.; ;. l

"Ko drugog Allahu mat;a ;avnim, Allah

U ovu vrstu irka spada i klanj e ivoti

SuleJman b. Naslr EI-'Aiwan

'--rzmmr:r::rt:T'rz=:W ..= ....

smatranjem nekoga ravnim A llahu. To zato jer

Prva vrsta: veliki irk

Diela koia Izvode Iz vJere

"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi

s:l::,.. :,;. LJ{S:j a.D !J?.)

"A onaj led bude smdtrao dd Allahu ima

(". ' ' !

8-- j\' .JJ ('f,

"Allaha nam, bili smo, doista, u oitoj za

SuleJman b. Naslr 11-'Aiwan

Zato moemo konstatovati da sve vrste irka

Prva vrsta velikog irka: irk u dovi

all 1; ..:ll.JI 1;:- b t

0 ;:..;. l)) ).1 J! W; ::_r.:J.ll

"Kada se u- lade ukcaju, iskreno se mole

Pogledaj djelo Medmuatu-tevhid- str. 5.

Diela koia Izvode iz vjere

kao: "Kada irk ue u ibadet on ga pokvari kao

Druga vrsta velikog irka: irk u niiietu

l 0j j) t;iJ1 ;. JlS- ;.fp

-1!.. 0 - : l \) C: IL.. l,;''

"Onima koji ele ivot na o:Vom srz:ijetu i

Suleiman b. Naslr EI-'Aiwan

radi koga ini to djelo nagradu takav je ve po

Trea vrsta velikog irka: irk i pokornosti

"Oni, po;ed Allaha, bosovi'ma ;matrju

DJela koja izvode iz vjere

zabranio? Rekao je: Jest, rade tako. To je nji

Suleiman b. Naslr EI-'Aiwan

Druga: O n i koj i vrsto vjeruju i s matraju da

etvrta vrsta velikog irka: irk u ljubavi

"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire

';) J-.UI _,li jw1 ) ill1 '_?' 11)

1 Medmu' u l feta va, 7/70.

Diela koJa izvode iz viere

"Kada se Allah samo spomene, gre se srca