I ili A deklinacija

jednina
N. rosa alba
G. rosae albae
D. rosae albae
Ak. rosam albam
V. rosa alba
Ab. rosa alba

bijela rua
bijele rue
bijeloj rui
bijelu ruu
bijela ruo
bijeloj rui
bijelom ruom

mnoina
N. rosae albae
G. rosarum albarum
D. rosis albis
Ak. rosas albas
V. rosae albae
Ab. rosis albis

bijele rue
bijelih rua
bijelim ruama
bijele rue
bijele rue
bijelim ruama

II ili O deklinacija
jednina
N.
G.
D.
Ak.
V.
Ab.

m.
amicus
amici
amico
amicum
amice
amico

m.
gener
generi
genero
generum
gener
genero

m.
arbiter
arbitri
arbitro
arbitrum
arbiter
arbitro

m.
vir
viri
viro
virum
vir
viro

n.
forum
fori
foro
forum
forum
foro

mnoina
N.
G.
D.
Ak.
V.
Ab.

m.
amici
amicorum
amicis
amicos
amici
amicis

m.
generi
generorum
generis
generos
generi
generis

m.
arbitri
arbitrorum
arbitris
arbitros
arbitri
arbitris

m.
viri
virorum
viris
viros
viri
viris

n.
fora
fororum
foris
fora
fora
foris

Pridjevi prve i druge deklinacije mijenjaju se kao imenice ovih deklinacija.

Po treoj deklinaciji mijenjaju se imenice koje se u genitivu jednine zavravaju na -is.

III ili mjeovita deklinacija

konsonantske osnove
jednina m. f.
jednina n.
N. razliit
N. razliit
G. -is
G. -is
D. -i
D. -i
Ak. -em
Ak. kao nominativ
V. kao nominativ
V. kao nominativ
Ab. -e
Ab. -e
mnoina
mnoina

vokalske osnove -i
jednina f. m.
jednina n.
N. -is, -es; -s, -er
N. -al, -ar, -e
G. -is
D. -i
Ak. -em, -im
Ak. -al, -ar, -e
V. -is, -es; -s, -er
V. -al, -ar, -e
Ab. -e
Ab. -i
mnoina
mnoina

N. -es
G. -um
D. -ibus
Ak. -es
V. -es
Ab. -ibus

N.
G. -um
D. -ibus
Ak. -a
V. -a
Ab. -ibus

N. - es
Ak. -es
V. -es

N. -ia
G. -ium
D. -ibus
Ak. -ia
V. -ia
Ab. -ibus

Primjeri:
muki rod
jednina
mnoina
N. color
colores
G. coloris
colorum
D. colori
coloribus
Ak. colorem colores
V. color
colores
Ab. colore
coloribus

enski rod
jednina
mnoina
natio
nationes
nationis
nationum
nationi
nationibus
nationem
nationes
natio
nationes
natione
nationibus

srednji rod
jednina
mnoina
tempus
tempora
temporis
temporum
tempori
temporibus
tempus
tempora
tempus
tempora
tempore
temporibus

IV ili U konjugacija

N.
G.
D.
Ak.
V.
Ab.

m. i f.
jednina
gradus
gradus
gradui
gradum
gradus
gradu

mnoina
gradus
graduum
gradibus
gradus
gradus
gradibus

n.
jednina
genu
genus
genu
genu
genu
genu

mnoina
genua
genuum
genibus
genua
genua
genibus

V ili E deklinacija
jednina
N. res
G. rei
D. rem
Ak. rem
V. res
Ab. re

mnoina
res
rerum
rebus
res
res
rebus

1.lice jednine
indikativa prezenta
aktiva
laudo

infinitiv
laudare

jednina
dies
diei
diei
diem
dies
die

1.lice jednine
indikativa perfekta
aktiva
laudavi

mnoina
dies
dierum
diebus
dies
dies
diebus

particip perfekta
pasiva srednjeg roda
laudatum

orno, ornare, ornavi, ornatum ukraavati 1

jednina
mnoina
1. orno
1. ornamus
2. ornas
2. ornatis
3. ornat
3. ornant

cupi-o, cupere eljeti 3

jednina
mnoina
1. cupi-o
1. cupi-mus
2. cupi-s
2. cupi-tis
3. cupi-t
3. cup-i-unt

video, videre, vidi, visum vieti, gledati 2

jednina
mnoina
1. video-o
1. vide-mus
2. vides-s
2. vide-tis
3. vide-t
3. vide-nt

statu-o, statuere - odluivati

jednina
mnoina
1. statu-o
1. statu-i-mus
2. statu-i-s
2. statu-i-tis
3. statu-i-t
3. statu-nt
audio, audi-re, audivi, auditum uti, sluati 4
jednina
mnoina
1. audi-o
1. audi-mus
2. audi-s
2. audi-tis
3. audi-t
3. audi-u-nt

lego, legere, legi, lectum itati 3

jednina
mnoina
1. leg-o
1. leg-i-mus
2. leg-i-s
2. leg-i-tis
3. leg-i-t
3. leg-u-nt
IMPERFEKAT:
I konjugacija
dona- re
jednina
1. dona-ba-m
2. dona-ba-s
3. dona-ba-t
mnoina
1. dona-ba-mus
2. dona-ba-tis
3. dona-ba-nt

II konjugacija
habe- re

III konjugacija
leg- ere

IV konjugacija
audi- re

sum, esse, fui

es- se

habe-ba-m
habe-ba-s
habe-ba-t

leg-e-ba-m
leg-e-ba-s
leg-e-ba-t

audi-e-ba-m
audi-e-ba-s
audi-e-ba-t

eram
eras
erat

habe-ba-mus
habe-ba-tis
habe-ba-nt

leg-e-ba-mus
leg-e-ba-tis
leg-e-ba-nt

audi-e-ba-mus
audi-e-ba-tis
audi-e-ba-nt

eramus
eratis
erant

II konjugacija
habe- re

III konjugacija
scribe- ere

IV konjugacija
veni- re

sum, esse, fui

es- se

habe-bo
habe-bis
habe-bit

scrib-a-m
scrib-e-s
scrib-e-t

veni-a-m
veni-e-s
veni-e-t

ero
eris
erit

FUTUR I:
I konjugacija
da- re
jednina
1. da-bo
2. da-bis
3. da-bit
mnoina

1. da-bimus
2. da-bitis
3. da-bunt

habe-bimus
habe-bitis
habe-bunt

scrib-e-mus
scrib-e-tis
scrib-e-nt

veni-e-mus
veni-e-tis
veni-e-nt

II konjugacija

III konjugacija

IV konjugacija

moneo-r
mone-ris
mone-tur

scribo-r
scrib-e-ris
scrib-i-tur

audio-r
audi-ris
audi-tur

mone-mur
mone-mini
mone-ntur
bivam
opominjan

scrib-i-mur
scrib-i-mini
scrib-u-ntur
bivam pisan

audi-mur
audi-mini
audi-u-ntur
bivam sluan

II konjugacija

III konjugacija

IV konjugacija

mone-ba-r
mone-ba-ris
mone-ba-tur

scrib-e-ba-r
scrib-e-ba-ris
scrib-e-ba-tur

audi-e-ba-r
audi-e-ba-ris
audi-e-ba-tur

mone-ba-mur
mone-ba-mini
mone-ba-ntur
bivah
opominjan

scrib-e-ba-mur
scrib-e-ba-mini
scrib-e-ba-ntur
bivah pisan

audi-e-ba-mur
audi-e-ba-mini
audi-e-ba-ntur
bivah sluan

erimus
eritis
erunt

INDIKATIV PREZENTA PASIVA:

I konjugacija
jednina
1. orno-r
2. orna-ris
3. orna-tur
mnoina
1. orna-mur
2. orna-mini
3. orna-ntur
bivam
ukraavan

INDIKATIV IMPERFEKTA PASIVA:

I konjugacija
jednina
1. orna-ba-r
2. orna-ba-ris
3. orna-ba-tur
mnoina
1. orna-ba-mur
2. orna-ba-mini
3. orna-ba-ntur
bivah ukraavan

FUTUR II PASIVNI (kada se prezentskoj osnovi dodaju sljedei nastavci):

za I i II konjugaciju
jednina
1. - bor
2. - beris
3. - bitur

mnoina
1. - bimur
2. - bimini
3. - buntur

(biu opominjan, biu pisan, biu sluan...)

za III i IV konjugaciju
jednina
mnoina
1. - ar
1. - e-mur
2. - e-ris
2. - e-mini
3. - e-tur
3. - e-ntur

IMPERATIV I:
I konjugacija
porta- re
jednina
2. porta! nosi!
mnoina
2. porta-te! nosite!

II konjugacija
mane- re

III konjugacija
scrib- ere

IV konjugacija
audi- re

sum, esse, fui

es- se

mane!

scrib-e!

audi!

es!- budi!

mane-te!

scrib-i-te!

audi-te!

es-te!- budite!

IMPERATIV II:
I konjugacija
porta-re
jednina
2. porta-to! nosi!
3. porta-to!- neka nosi!
mnoina
2. porta-tote!- nosite!
3. porta-nto!- neka
nose!

II konjugacija
mane- re

III konjugacija
scrib- ere

IV konjugacija
audi- re

sum, esse, fui

es- se

mane-to!
mane-to!

scrib-i-to!
scrib-i-to!

audi-to!
audi-to!

esto! budi!
esto! neka bude!

mane-tote!
mane-nto!

scrib-i-tote!
scrib-u-nto!

audi-tote!
audi-u-nto!

estote! budite!
sunto! neka budu!

PERFEKAT (perfekatska osnova se dobija kada se kod glagola svih konjugacija odbije lini
nastavak i od 1. lica jednine indikativa perfekta):
I konjugacija
amav-i
jednina
1. amav-i
2. amav-isti
3. amav-it
mnoina
1. amav-imus
2. amav-istis
3. amav-erunt

II konjugacija
monu-i

III konjugacija
scrips-i

IV konjugacija
ven-i

sum, esse, fui

fu-i

monu-i
monu-isti
monu-it

scrips-i
scrips-isti
scrips-it

ven-i
ven-isti
ven-it

fu-i
fu-isti
fu-it

monu-imus
monu-istis
monu-erunt

scrips-imus
scrips-istis
scrips-erunt

ven-imus
ven-istis
ven-erunt

fu-imus
fu-istis
fu-erunt

II konjugacija
monu-i

III konjugacija
scrips-i

IV konjugacija
ven-i

sum, esse, fui

fu-i

monu-eram
monu-eras
monu-erat

scrips-eram
scrips-eras
scrips-erat

ven-eram
ven-eras
ven-erat

fu-eram
fu-eras
fu-erat

PLUSKVAMPERFEKAT:
I konjugacija
amav-i
jednina
1. amav-eram
2. amav-eras
3. amav-erat
mnoina

1. amav-eramus monu-eramus
2. amav-eratis
monu-eratis
3. amav-erant
monu-erant

scrips-eramus
scrips-eratis
scrips-erant

ven-eramus
ven-eratis
ven-erant

fu-eramus
fu-eratis
fu-erant

II konjugacija
monu-i

III konjugacija
scrips-i

IV konjugacija
ven-i

sum, esse, fui

fu-i

monu-ero
monu-eris
monu-erit

scrips-ero
scrips-eris
scrips-erit

ven-ero
ven-eris
ven-erit

fu-ero
fu-eris
fu-erit

monu-erimus
monu-eritis
monu-erint

scrips-erimus
scrips-eritis
scrips-erint

ven-erimus
ven-eritis
ven-erint

fu-erimus
fu-eritis
fu-erint

FUTUR II:
I konjugacija
amav-i
jednina
1. amav-ero
2. amav-eris
3. amav-erit
mnoina
1. amav-eramus
2. amav-eratis
3. amav-erant

PERFEKAT PASIVNI:

moneo, 2. monui, monitum

jednina
mnoina
1. monitus - a, - um sum
1. moniti, - ae, -a sumus
2. monitus - a, - um es
2. moniti, - ae, -a estis
3. monitus - a, - um est
3. moniti, - ae, -a sunt
opomenut/a/o sam
opomenuo/la/lo/ sam se

PLUSKVAMPERFEKAT PASIVNI:

lego 3. legi, lectum

jednina
mnoina
1. lectus, - a, - um eram
1. lecti, - ae, -a eramus
2. lectus, - a, - um eras
2. lecti, - ae, -a eratis
3. lectus, - a, - um erat
3. lecti, - ae, -a erant
bijah proitan, - a, - o

FUTUR II PASIVNI:

moneo, 2. monui, monitum

jednina
mnoina
1. monitus - a, - um ero
1. moniti, - ae, -a erimus
2. monitus - a, - um eris
2. moniti, - ae, -a eritis
3. monitus - a, - um erit
3. moniti, - ae, -a erunt
budem opomenut, - a, - o

SUM, ESSE, FUI u svim vremenima:

PREZENT
jednina
1. sum
2. es
3. est
mnoina
1. sumus
2. estis
3. sunt

FUTUR I

PERFEKAT

FUTUR II

IMPERFEKAT

PLUSKVAM PERFEKAT

ero
eris
erit

fu-i
fu-isti
fu-it

fu-ero
fu-eris
fu-erit

eram
eras
erat

fu-eram
fu-eras
fu-erat

erimus
eritis
erunt

fu-imus
fu-istis
fu-erunt

fu-erimus
fu-eritis
fu-erint

eramus
eratis
erant

fu-eramus
fu-eratis
fu-erant

KOMPARACIJA PRIDJEVA:
1. Pravilna komparacija pridjeva:
pozitiv

G. jednine

sufiksi

m. f.
latus, 3 irok
lat- i
latior
pulcher, 3 lijep
pulchr- i
pulchrior
celer, - is, - e brz
celer- is
- ior -ius
celerior
utilis, -Marcus
e koristan
util-Quintus
is
utiliorest.
celerior quam
est. Marcus celerior Quinto
felix, - icis srean
felic- is
felicior

komparativ
n.
latior
pulchrior
celerior
utilior
felicior

Komparativ se mijenja kao konsonantske osnove III deklinacije, bez obzira kojoj
deklinaciji pripada pozitiv pridjeva i koliko oblika ima.
a) kod veine pridjeva
pozitiv

G. jednine

sufiksi

latus, 3 irok
utilis, - e koristan
felix, - icis srean

lat- i
util- is
felic- is

- issimus, - a, um

superlativ
m.f.n.
latissimus issima - issimum
utilissimus issima - issimum
felicissimus issima - issimum

b) kod II i III deklinacije, kod kojih se N. jed.m.roda zavrava na - er

pozitiv

sufiksi

pulcher, - chra, - chrum lijep

celer, - is, - e brz
tener, - era, -erum njean

- rimus, -a, -um

superlativ
m. f.n.
pulcherrimus rima rimum
celerrimus rima rimum
tenerrimus rima rimum

c) Kod est pridjeva III deklinacije koji se u nom. jed.zavravaju na lis, -le
pozitiv

G. jednine

similis, -e slian
dissimilis, -e razliit
facilis, -e lak
difficilis, -e teak
humilis, -e nizak
gracilis, -e tanak

simil- is
dissimil- is
facil- is
difficil- is
humil- is
gracil- is

sufiksi

- limus -a, -um

superlativ
m. f. n.
simil - limus -a, -um
dissimil - limus -a, -um
facil - limus -a, -um
difficil - limus -a, -um
gracil - limus -a, -um
humil - limus -a, -um

2. Nepravilna komparacija pridjeva

pozitiv
bonus, 3 dobar
malus, 3 lo, zao
magnus, 3 veliki
parvus, 3 malen
multus, 3 mnogi

komparativ
m.f.
n.
melior
melius
pior
peius
maior
maius
minor
minus
/
plus
(mn. plures) (mn. plura)

superlativ
m. f. n.
optimus, -a, -um
pessimus, -a, -um
maximus, -a, -um
minimus, -a, -um
plurimus, -a, -um

3. Opisna komparacija pridjeva (pridjevi I i II deklinacije na us, -a, -um, koji ispred zavretka
-us u nominativu jednine imaju vokal e, i ili u.
pozitiv
idoneus 3 prikladan
pius, 3 poboan
arduus, 3 strm

komparativ
magis idoneus, -a, -um
magis pius, -a, -um
magis arduus , -a, -um

superlativ
maxime idoneus, -a, -um
maxime pius, -a, -um
maxime arduus, -a, -um

4. Nepotpuna komparacija pridjeva

a) komparacija bez pozitiva
pozitiv
/
/

komparativ
prior prvi od dvojice
interior unutranji

superlativ
primus, 3 prvi od vie njih
intimus, 3 najprisniji

b) pridjevi bez oblika za komparativ

pozitiv
novus 3 novi
sacer, -cra, - crum svet
vetus, -eris star

komparativ
recentior (od recens, -entis)
sanctior (od sanctus, 3)
vetustior (od vetustus, 3)

superlativ
novissimus, 3
sacerrimus, 3
veterrimus, 3

c) pridjevi bez oblika za superlativ

pozitiv
iuvenis, -e mlad
senex, senis star

komparativ

superlativ
minimus, 3 - najmlai
maximus, 3 - najstariji

iunior
senior

d) pridjevi kod kojih za superlativ postoje dva oblika:

pozitiv
superus, 3 gornji
inferus, 3 donji

komparativ
superior vii
inferior nii

superlativ
supremus, 3 i summus, 3 najvii
infimus, 3 i imus, 3 najnii

GRAENJE I KOMPARACIJA IZVEDENIH PRILOGA:

1. Graenje priloga
a) I i II deklinacija od genitiva jednine m.r odbije se zavretak i, a doda e
pridjev
longus, 3 dug
liber, 3 slobodan
arduus, 3 strm

G. jednine
long- i
liber- i
ardu- i

sufiks
-e
-e
-e

prilog
longe - dugo
libere - slobodno
ardue - strmo

*rarus raro (rijetko), citus cito (brzo) , falsus falso (lano)

b) pridjevi III deklinacije
pridjev
celer, - is, - e brz
dulcis, - e sladak
felix, - icis srean

G. jednine
celer- is
dulc- is
felic- is

sufiks
- iter
- iter
- iter

prilog
celeriter brzo
dulciter slatko
feliciter sreno

*audax, - acis audacter (odvano), difficilis, -e difficulter (teko)

c) pridjevi III deklinacije koji se u nominativu jednine zavravaju na -ans ili -ens prilozi se
dobijaju odbijanjem is od genitiva jednine i dodavanjem er.
pridjev
constans, - antis postojan
prudens, -entis mudar

G. jednine
constant- is
prudent- is

sufiks
-er
-er

prilog
constanter - postojano
prudenter - mudro

U latinskom, kao i u naem jeziku, mjesto priloga se moe upotrebljavati srednji rod pridjeva.
2. Komparacija izvedenih priloga
Kao i pridjevi od kojih su izvedeni, i prilozi imaju komparaciju. Kao komparativ priloga koristi
se nom.jed. sr. roda komparativa pridjeva (-ius) od koga je prilog izveden. Superlativ se gradi
odbijanjem nastavka -us od nom. jed. m. roda superlativa pridjeva, a dodavanjem nastavka -e.
a) pravilna komparacija priloga

prilog
longe dugo
libere slobodno
facile lako
cito brzo

komparativ
longius
liberius
facilius
citius

superlativ
longissime
liberissime
facilissime
citissime

b) nepravilna komparacija priloga

pridjev
bonus, 3 dobar
malus, 3 lo, zao
magnus, 3 veliki
parvus, 3 malen

prilog
bene dobro
male zlo
magnopere, valde vrlo
parum premalo

multus, 3 mnogi

multum mnogo

komparativ
melius bolje
peius gore
maius vie
minus
manje
plus vie

superlativ
optime najbolje
pessime najgore
maxime najvie
minime najmanje
plurime najvie

c) opisna komparacija priloga

prilog
ardue strmo

komparativ
magis ardue strmije

superlativ
maxime ardue - najstrmije

d) nepotpuna komparacija priloga

prilog
/
/
merito s pravom
satis dosta

komparativ
prius prije
posterius poslije
/
satius bolje

* diu (dugo) diutius - diutissime

superlativ
primum prvi put; primo najprije
postremum posljednji put; postremo najposlije
meritissimo s najveim pravom
/