Professional Documents
Culture Documents
Retorika I Pravila Govorništva PDF
Retorika I Pravila Govorništva PDF
EDUKACIJSKI FAKULTET
RAZREDNA NASTAVA I B/H/S JEZIK I KNJIEVNOST
Kandidat:
Mentor:
Jasmin Koki
UVOD ............................................................................................................................................................... 3
1.RETORIKA ...................................................................................................................................................... 4
1.1.POJAM I DEFINICIJA....................................................................................................................................... 4
1.2.RETORIKA I BESJEDNITVO (GOVORNITVO) ................................................................................................ 4
1.3.ZNAAJ BESJEDNITVA (GOVORNITVA) ...................................................................................................... 5
1.4.HISTORIJSKI RAZVOJ GOVORNITVA (BESJEDNITVA) RETORIKE .................................................................. 5
1.5.VRSTE BESJEDNITVA (GOVORNITVA) ......................................................................................................... 6
1.6.ELEMENTI BESJEDNITVA.............................................................................................................................. 7
2.PRAVILA GOVORNITVA ................................................................................................................................ 8
2.1.PRIPREMA GOVORA I GOVORNIKI NASTUP................................................................................................. 8
2.1.1.Invencija ................................................................................................................................................ 8
2.1.2.Dispozicija .............................................................................................................................................. 9
2.1.3.Elokucija ................................................................................................................................................ 9
ZAKLJUAK ..................................................................................................................................................... 10
LITERATURA ................................................................................................................................................... 11
UVOD
Misli komplicirano, a govori jednostavno!
F. Nietzsche
Kroz ovaj seminarski rad ukratko emo se upoznati sa retorikom i besjednitvom ili
govornitvom a vidjet emo i koja su to pravila govornitva. Koji je znaaj retorike, njen
historijski razvoj i vrste govornitva su samo neki od segmenata koji e se obradit u ovom
radu, pored naravno pripreme i dranja govora. Birajui temu za seminarski rad osjetio sam
potrebu da se o pitanju retorike i govornitva treba vie govoriti i pisati. Zato u pokuati da
vam to bolje pribliim ovu temu kako bi danas-sutra moda i neko od nas doprinio razvoju
retorike, ali i da imamo vie znanja o tome kako bi u budunosti to bolje i bezbolnije
odravali govore, javne nastupe ali i bili bolji i taniji u svakodnevnoj komunikaciji.
1.RETORIKA
1.1.POJAM I DEFINICIJA
Rije retorika je grka rije a znai govornik ili orator. Openito, to je umijee ili
tehnika govorne komunikacije sa praktinom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Kada govorimo o znaenju rijei retorika, u Grkoj dobija znaenja koja je zadrala i
danas, a to su sljedea znaenja:
1. Nauka o besjednitvu, odnosno teorija besjednitva (govornitva),
2. Skup pravila besjednike (govornike) vjetine koja ta nauka utvruje,
3. Sama besjednika vjetina, tj. sposobnost lijepog, slikovitog, dinaminog i
ubijedljivog izraavanja1
Ovo slikovito, dojmljivo, uvjerljivo izraavanje moe biti usmeno (javni govori) i
pismeno (razliiti historijski, politiki i knjievni tekstovi).
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 269.
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 271.
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 272.
4
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 272. i 273.
5
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 273.
3
Sudsko govornitvo je ono u kojem se susree optuba i odbrana, a moe biti javno i
privatno. Osnovna svrha ovog govornitva je ukazati na istinitost ili neistinitost tvrdnji o
radnjama koje su se dogodile u prolosti. Govornitvo koje se zapravo bavi pitanjima
odgovornosti, krivnje, pravde, nepravde itd. Mnogi sudski govori u politikim raspravama su
ujedno i politiki, tako da se ne moe govoriti o apsolutnoj podjeli govora.
Epideiktiko govornitvo. U ovoj vrsti govora govornik nekoga ili neto hvali,
imajui u vidu ponajvie sadanje stanje. Cilj govornika je da dokae da su radnje ovjeka
kojeg hvali uzviene, vrijedne i ispunjene vrlinama. U antiko vrijeme pod epideiktikim
govornitvom podrazumijevali su se: sveani govori, pohvalni govori u slavu pojedinih
linosti, posmrtni govori i drugi. Prigodni govori danas se dijele na mnogo anrova u
zavisnosti od situacije u kojoj se izgovaraju. Pa tako imamo:pozdravne govore, zdravice,
oprotajne govore, jubilarne govore itd.
1.6.ELEMENTI BESJEDNITVA
Tri su glavna elementa govornitva:
1. Govornik (besjednik)
2. Auditorij (sluaoci i ambijent)
3. Govor (besjeda)6
Bez bilo kojeg od ova tri elementa govor je nemogu i nema svoj pravi smisao i svrhu,
jer je govor zapravo vid komunikacije u kome sudjeluju poiljalac (govornik), primalac
poruke (publika) i poruka koja se alje a to je ustvari govor ili besjeda.
Uspjeh govora zavisi od mnogo faktora. Glavni faktor je sama linost govornika koju
odreuje vie komponenata kao to su pojava, ugled, inteligencija, mudrost, znanje, karakter,
temperament, motivisanost, stil, glas, dikcija i druge komponente. Od ovih osobina zavisi da
li e publika ili nee prihvatiti govornika, odnosno aktivno sluati govor.
Fiziki izgled nije mnogo vaan za govornika, koliko je bitna sama pojava, stas, glas,
stav i gesta govornika kako bi kod publike dobio panju i povjerenje. Govornika sa ugledom i
imidom publika prije prima nego nekog novajliju. Bitno je spomenuti da je svaka, gore
navedena, osobina veoma vana i ima svoj znaaj.
Priroda je dala ovjeku jedan jezik, ali dva uha, da bi dva puta vie sluao nego govorio
Epiktet
Kada govorimo o auditorijumu, trebamo znati da ga ine dva osnovna dijela a to su:
1. ambijent, odnosno prostor u kojem se govori,
2. sluaoci koji prisustvuju govoru i prate ga7
Izbor ambijenta je zavisan od broja prisutnih slualaca ali i od prilike u kojoj se
govori. Izbor ambijenta u kome e se govoriti znatno utie i na stvaranje povoljne atmosfere a
samim time i na uspjeh govora. Da li e govor biti uspjean zavisi i od publike, njihovog
6
7
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 280.
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 281.
broja, sastava, i stava prema govorniku. I u pripremi ali i u samom govoru, govornik mora
voditi rauna o svemu ovome. Govornik takoer treba pratiti i procjenjivati reagovanje
slualaca i shodno tome svoje ponaanje i sadraj govora podesiti.
Govor ili besjeda kao trei faktor nalazi se izmeu govornika i slualaca i predstavlja
njihovu vezu te su zato sadraj i forma govora time uslovljeni.
2.PRAVILA GOVORNITVA
2.1.PRIPREMA GOVORA I GOVORNIKI NASTUP
Priprema je klju uspjeha!!!
Za svaki javni nastup pa tako i za govor nuno je da se obave temeljite i ozbiljne
pripreme. Veoma je vano da se pripremi govor koji se izlae na javnom skupu. Priprema za
takav nastup obuhvata tri skupine postupaka, a oni su: invencija, dispozicija i elokucija.
2.1.1.Invencija
Onaj koji govori prvo treba da izabere temu o kojoj e govoriti, saglasno zadatom cilju
govora, utvrditi svoj stav prema problemu o kome e govoriti. Zatim treba da prikupi
materijal, odnosno argumentaciju kojom e potkrepiti teze koje bude iznosio, a nakon toga
napraviti i koncept govora kojeg bi trebao zapamtiti kako bi mu bio orijentacija u toku samog
govora.
Takoer mora voditi rauna i o sluaocima kojima se obraa i naravno o ambijentu,
odnosno okruenju i mjestu u kojem se govori.
Prvi postupak, tj. izbor predmeta je jako vaan jer je uspjeh govora o tome ovisan.
Tema treba da bude bliska govorniku ali isto tako zanimljiva i provokativna kako bi zanimala
sluaoce. Nepisano pravilo je, da je bolje govoriti o aktualnim temama i onih koji se tiu
interesa ljudi koji sluaju, jer oni ele uti ta o tome misli i govori govornik kojeg sluaju.
Ono to se govori ne smije da izlazi iz okvira teme, a glavna ideja tog govora treba da
se dotie i provlai kroz cijeli govor.
Neki govornici unaprijed napiu govor, pa ga onda ue napamet i reprodukuju na
skupu. Takav postupak moderna retorika ne preporuuje, i to iz vie razloga, od kojih je jedan
i injenica da struktura pisanog teksta i usmenog govora nije ista, pa na taj nain govor gubi
od svoje spontanosti, dinaminosti i ivosti. Mogu se pripremiti i zapamtiti jedino neki detalji
(efektne faze, izrazi, poslovice, anegdote i sl.) koji e se koristiti u toku izlaganja.8
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 283.
Koncept govora treba imati u glavi, iako je nekad dobro da se koncept i pismeno
skicira. To je veoma poeljno kad su u pitanju brojani podaci ili neki citati koji e se
spominjati, jer takvim tanim podacima samo poveavamo uvjerljivost naeg govora. Nije
dobro kada govornik neprekidno gleda u koncept jer to onda vie nije govor ve itanje
odreenih informacija.
Prethodno navedeno vrijedi za ve smiljene i pripremljene govore ali postoje i tzv.
Improvizirani govori, koji inae budu izazvani spontano pa se tako i tema sama namee, te se
o njoj govori odmah, bez priprema. Za ovakvu vrstu govora potrebna je posebna govornika
vjetina.
2.1.2.Dispozicija
Je zapravo nain izraavanja u govoru, odnosno izbor jezikih izraajnih sredstava koji
odgovaraju izabranoj temi i sadraju govora. Veoma je vano kako se ono to se govori
plasira publici.
M. IPKA , Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 284.
ZAKLJUAK
Dakle retorika je umijee ili tehnika govorne komunikacije sa praktinom svrhom
uvjeravanja sagovornika. Razlika izmeu retorike i besjednitva je u tome to je retorika
nauka i skup pravila o lijepom i ubjedljivom govoru, a besjednitvo ili govornitvo je praksa u
kojoj se ta pravila primjenjuju. Besjednitvo je znaajan faktor demokratskoga drutva i
moan regulator njegovog funkcionisanja. Imamo tri glavna elementa besjednitva a to su:
govornik, auditorij i govor. Bez bilo kojeg od ova tri elementa govor je nemogu i nema svoj
pravi smisao i svrhu, jer je govor zapravo vid komunikacije u kome sudjeluju poiljalac
(govornik), primalac poruke (publika) i poruka koja se alje a to je ustvari govor ili besjeda.
Za svaki javni nastup pa tako i za govor nuno je da se obave temeljite i ozbiljne pripreme.
Veoma je vano da se pripremi govor koji se izlae na javnom skupu. Priprema za takav
nastup obuhvata tri skupine postupaka, a oni su: invencija, dispozicija i elokucija.
10
LITERATURA
BIBLIOGRAFIJA
1. M. ipka, Kultura govora, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
IZVORI SA INTERNETA
11