Naslov izvornika:

Eugene T. Gendlin
FOCUSING
Copyright 1981 by Eugene T. Gendlin
A l l rights reserved.

Duboko potujem uredniku pomo koju mi je

u radu s ovom knjigom pruio Max Gunther.

SADRAJ

prvi dio
OTKRIVANJE

1.
2.
3.

MUDROSTI

TIJELA

Unutarnji in
Promjena
to to tijelo zna

17
26
54

drugi dio
FOKUSIRANJE

4.
5.
6.
7.
8.
9.
trei

Prirunik fokusiranja
est koraka fokusiranja i njihov smisao
to nije fokusiranje
Raiavanje svoga prostora
to uiniti ako ne moete pronai
osjetilni dojam
to uiniti ako ne moete izazvati pomak

67
76
93
100
113
135

dio

LJUDI POMAU JEDNI DRUGIMA

10.
11.

Otkrivanje bogatstava u drugim ljudima

Prirunik za sluanje

147
153

etvrti

dio

FOKUSIRANJE

DRUTVO

12. Nove veze

13. Iskustvo mimo preuzetih uloga

189
199

DODATAK

a.
b.

Filozofska biljeka
Saetak istraivanja i literatura

c. Fokusiranje: ukratko
O autoru

209
212
214
217

prvi

dio

OTKRIVANJE
MUDROSTI TIJELA

1
Unutarnji in

Proteklih petnaest godina na ikakom sveuilitu i ne

kim drugim mjestima grupa kolega i ja istraujemo sta
novita pitanja koja veina psihoterapeuta ne voli po
stavljati naglas. Zbog ega terapija ee ne doivljava
uspjeh? Zbog ega tako rijetko uspijeva dovesti do stvar
ne promjene u ivotima ljudi? to ine pacijenti i tera
peuti u onim rijetkim sluajevima kad uspije? U emu
je pogreka veine terapija?
Tragajui za odgovorima, prouavali smo mnoge
oblike terapija, od klasinih pristupa do sasvim novih.
Analizirali smo doslovce tisue razgovora izmeu tera
peuta i pacijenata zabiljeenih na kasetama. Nizovi is
traivanja odveli su nas do nekoliko otkria, od kojih
se neki uvelike razlikuju od onoga to smo mi, kao i
veina drugih profesionalnih terapeuta, oekivali.
Ponajprije smo otkrili da se uspjenog pacijenta onoga kod kojeg se u psiholokim ispitivanjima i u st
varnome ivotu pokazuje istinska i opipljiva promjena
- moe izdvojiti, iz zabiljeenih terapeutskih razgovo
ra, prilino jednostavno. Ono to ti rijetki pacijenti i
ne tijekom terapije razlikuje se od onoga to ine dru
gi pacijenti. Razliku je toliko jednostavno uoiti da
smo, jednom kad smo je odredili, bili u stanju objasniti
je neiskusnim mladim studentima, a tada su i oni bili
sposobni izdvojiti uspjene pacijente izmeu sviju os
talih.
17

U emu je ta kljuna razlika? Otkrili smo da nije

rije o tehnici terapeuta - ini se da razlike u metoda
ma terapije imaju iznenaujue malo znaenja. Ta se
razlika ne skriva ni u onome o emu pacijent govori.
Razlika je u nainu na koji govori. A to je tek vanjski
pokazatelj stvarne razlike: rije je o onome to uspjeni pa
cijenti ine u svojoj nutrini.
Svrha je ove knjige objasniti vam to ti pacijenti i
ne te kako biste i vi to mogli initi. Jer ta neuobiaje
na vjetina, taj unutarnji in, nije korisna samo u ure
du psihoterapeuta, nego ujedno predstavlja i nain pri
stupanja bilo kakvome problemu ili situaciji.
Nakon otkria, sljedeih smo godina toj vjetini
poduavali mnotvo ljudi koji nisu dolazili na terapiju.
Sada kad se ini da je svatko moe nauiti, isto tako e
lim da ova knjiga bude lako itljiva svakoj osobi. Knji
ga je pisana za profesionalne terapeute, ali ne iskljui
vo za njih. Stoga je piem na jednostavan nain, a ne
tehnikim stilom mojih filozofskih i znanstvenih publi
kacija.
Vjetina koju smo promatrali i definirali nije us
mjerena samo na rjeavanje problema. Onima koji je
poznaju ona postaje unutarnji izvor kojemu se mogu
obraati mnogo puta tijekom svakoga dana. Ja je kori
stim upravo sada dok piem ovu knjigu.
Vjetina kojoj u vas poduiti naziva se fokusiranje.
Omoguit u vam da otkrijete i promijenite ona
podruja na kojima je struja vaega ivota zastala, na
kojemu je priguena, ograniena i usporena. A to e
vam omoguiti da se i vi smi promijenite - da ivot
proivljavate iz nekog podruja mnogo dubljeg nego
to su to vae misli i osjeaji.
injenica koja nas je u tim istraivanjima najvie
uznemirivala bila je ta da se pacijente koji su u sebi
mogli uiniti taj prijeko potreban in moglo izdvojiti u
18

prva dva terapijska razgovora. Otkrili smo da od samo

ga poetka, analizirajui prvih nekoliko razgovora, mo
emo predvidjeti uspjeh ili neuspjeh terapije. A prema
briljivim statistikim analizama, vjerojatnost sluajnog pronalaenja istoga otkria manja je od tisuu pre
ma jedan.
Danas znamo kako drugima ljudima prenijeti fotesiranje. Dakle to otkrie ne znai da neki ljudi ne
mogu nauiti ovu metodu. A l i ono je istodobno bilo i
okantno. Rije je bila o tome da su se terapeuti i paci
jenti uputali u poduhvat koji je mogao trajati i vie od
godinu dana, a zahtijevao je veliki napor. Bilo je tu
ukljueno mnogo nade, predanosti i novca, a mi smo
ve unaprijed znali da e doivjeti neuspjeh.
To je otkrie znailo da psihoterapija, onakva kakvu terapeuti najee obavljaju s pacijentima, ne podu
ava pacijente kako sudjelovati u psihoterapiji. Drugim
rijeima, pacijentima njihovo psihoterapijsko iskustvo
ne pomae da napreduju. Ako na bilo koji nain od sa
moga poetka ne znaju kako trebaju pristupiti vlastitoj
nutrini na neki osobit nain, nee postii velike pro
mjene, bez obzira na to to su oni sami ili njihovi tera
peuti inili, koliko marljivo ili koliko dugo.
To se otkrie kosilo s mojim predvianjima, pa i s
mojim vrstim vlastitim osobnim uvjerenjem. Vjerovao
sam da sam iskusio postepeno otvaranje i sve veu spo
sobnost pacijenata da stupe u dodir s vlastitim osjeaji
ma. Bio sam siguran da tijekom niza terapijskih razgo
vora pacijenti naue psihoterapijski raditi na sebi te da
to u drugoj polovici terapije rade sve uspjenije. Imao
sam brojna iskustva s pacijentima koji su se na poetku
doimali nesposobnima osjetiti vlastitu nutrinu, ali sam
uz pomo vlastitih terapeutskih vjetina i uz pomo
pacijentova truda mnoge meu njima doveo do uspje
noga razrjeenja problema.

Jedan od razloga zbog kojih je istraivanje toliko

vano upravo je injenica da vas moe iznenaditi i
ukazati vam na to kako su vaa subjektivna uvjerenja
pogrena. Kad bi istraivanja uvijek otkrivala ono to
smo oekivali da e otkriti, ne bi bilo mnogo smisla u
istraivanju.
Osvrnuvi se unatrag shvatio sam da sam razmi
ljao samo o uspjenim pacijentima, a ne i o onom ve
likom broju pacijenata s kojima sam doivio neuspjeh.
Sada znamo kako i te ljude nauiti ovoj iznimno va
noj vjetini.
Istraivanje jasno i ponovljeno pokazuje da uspje
ni pacijenti uistinu napreduju u ovoj vanoj vjetini,
ali isto tako pokazuje da su je oni do stanovitoga stup
nja imali ve od samoga poetka. Drugi, oni koji su do
ivjeli neuspjeh, uope nisu posjedovali tu vjetinu i
nisu je mogli postii samo putem psihoterapije. U to
doba nismo znali kako bismo je njima mogli prenijeti.
Veina terapeuta ne zna u emu se sastoji taj vani
unutarnji pristup, a kamoli kako bi mogli pomoi paci
jentima da ga naue. Stoga sam se poeo pitati: moe
li se to uope nauiti?
Prvi mi je poriv, koji se temeljio na psihoterapij
skom kolovanju, bio da kaem kako se ta vjetina ne
moe nauiti. Nauili su me da povjerujem kako e sa
mo jako naivan terapeut pacijentu rijeima pokuati
objasniti kako terapija djeluje. Osoba koja nije iskusila
terapiju ne moe je razumjeti izraenu rijeima. Psiho
terapija bi trebala biti umjetnost, tajna, a ne znanost.
Neke grupe tvrde da su razvile prave znanstvene meto
de, ali to je samo promidbena poruka. Sveznajui psi
hoterapeut koji je potpuno siguran u sebe postoji sa
mo na filmu. Naravno, svaka terapeutska kola ima
vlastite zamisli i metode, ali sve one znaju da se zbu
njeno trae putovi ako njihova terapija ne uspijeva, to
20

se vrlo esto dogaa. Stoga niti jedan ozbiljan psihote

rapeut ne bi tvrdio kako je sposoban rijeima prenije
ti sutinu uspjenosti vlastite terapije i nain na koji
dovodi do promjena unutar osobe. Pretpostavlja se da
bi to pacijenta mogla nauiti iskljuivo terapija sama
po sebi.
A l i nae je istraivanje pokazalo da se one koji ve
unaprijed ne znaju kako se radi terapija ne moe tome
nauiti. Istraivanje je isto tako vrlo odreeno pokaza
lo u emu se sastoji taj kljuni unutarnji in. Je li naiv
no vjerovati da se taj in moe nauiti?
Usprkos svojim sumnjama, odluio sam provjeriti
bih li mogao neto uiniti da ljudi naue taj prijeko po
treban unutarnji in. Uz pomo mnogih ljudi, postepe
no sam sastavio odreene upute za obavljanje onoga
to su ti rijetki uspjeni pacijenti, na neki nain, ve
mali uiniti. Te smo upute iskuali na velikom broju
ljudi, ispravljali smo ih i ponovno iskuavali tijekom
niza godina. Sada su te upute postale vrlo odreene i
vrlo ih je lako nauiti. Istraivanje provedeno na neko
liko mjesta pokazalo je da ljudi mogu uspjeno nauiti
kako se obavlja taj unutarnji in (vidi dodatak).
Budui da se taj kljuni unutarnji in moe naui
ti, a uz to se ne mora uiti na terapiji, nitko ne mora
postati pacijent da bi ga nauio. Ta injenica dovodi do
svojevrsne revolucije. Proces promjene vie ne mora
biti u rukama terapeuta. Ljudi ga mogu obavljati sami i
jedan s drugim.
Naravno da oni jedni drugima nee predstavljati te
rapeute, lijenike ili autoritete, ali onaj dio lijenika ko
ji se odnosi na autoritet zapravo nikada uope nije od
govarao ljudskom procesu osobne promjene. Ljudski
su problemi po smoj svojoj prirodi takvi da mi sami mo
emo biti odgovorni za sebe. Nikakav autoritet ne mo
e razrijeiti nae probleme ni rei nam kako trebamo
21

ivjeti. Stoga moji kolege i ja poduavamo sve vei broj

ljudi kako da pomognu sebi i drugima.
Ova e vam knjiga omoguiti da iskusite i prepoz
nate trenutak kad se u vama odvija stvarna promjena,
a kada to nije sluaj. Postoji izrazit tjeslesni osjeaj pro
mjene, koji ete uvijek prepoznavati kad ga prvi put
iskusite. To nazivamo tjelenim pomakom. Kad ga lju
di barem jednom osjete, vie se nee bespomono go
dinama pitati mijenjaju li se ili ne. Sada to mogu pro
suditi smi. Nerijetko se dogaa kad fokusiranje preno
simo novoj grupi da neki ljudi iskuse tjelesni pomak
koji predstavlja korak prema razrjeenju problema o
kojemu su s terapeutom godinama raspravljali bez ika
kvih promjena. Zaprepateni su. Zar im ve i samo ne
koliko minuta vjebanja ove metode moe iskustveno
omoguiti veu promjenu nego to su je doivjeli tije
kom skupe psihoterapije?
Ljudi jo uvijek o terapeutu misle kao o autorite
tu. ak i ako pacijenti ne osjeaju nikakav napredak,
misle da lijenik sigurno zna to se dogaa. Ako l i
jenik misli da bi i dalje trebali dolaziti na terapiju, nje
govo miljenje prihvaaju kao nedvojbeno. Misle da se
neto sigurno dogaa. Neka mi je osoba nedavno
napisala u pismu:Kad sam natjerao svoga terapeuta
da mi objasni zbog ega se nita ne mijenja, rekao je
kako je sasvim u redu kroz cijeli ivot imati plaenog
prijatelja. Nikada mu se vie nisam vratio, ali tek na
kon etiri godine!
Kad se revolucija samopomoi u potpunosti ostva
ri te kad je veina ljudi naui i zaponu jedni na dru
ge primjenjivati ovu korisnu metodu, hoe li profesio
nalna terapija uope vie biti potrebna? Mislim da e
struna pomo uvijek biti potrebna. A l i morat e biti
bolja od onoga to obini ljudi mogu uiniti kad nau
e neke odreene vjetine. Jer tada e nepogreivo zna
ti odrediti je li im strunjak pomogao ili nije.
22

ovjek mora iskuati stanovit broj terapeuta (ali

svakoga kroz nekoliko terapija, a ne godinama!) kako
bi uspio pronai onoga koji e mu uistinu pomoi. To
ete moi uiniti kad upoznate nepogreivo tjelesno is
kustvo promjene.
Moj pristup terapiji, kao i pristup nekih od mojih
kolega, temeljito je promijenila spoznaja o tome da je
taj kljuni unutarnji in mogue nauiti. Kad mi se lju
di obrate za pomo vie se s njima ne uputam u bes
konane razgovore. Naravno da njihove osjeaje ne
analiziram iskljuivo intelektualno - to nikada nisam
ni inio. Ne putam ih ni da vrite iste rijei i da u gru
pama rade neprestano na istim stvarima, kao to se do
gaa u nekima od novijih terapija. Mnogi ljudi mogu
stupiti u dodir s vlastitim osjeajima - ali to tada ui
niti? Svakako imaju osjeaj, ali se ti osjeaji ne mi
jenjaju.
Fokusiranje je korak koji slijedi nakon otkrivanja
vlastitih osjeaja. Ono se odnosi na drukiju vrstu unu
tarnje pozornosti prema onome to se u poetku osjea
kao neto nejasno. Tada to nejasno dolazi u arite i pu
tem stanovitih unutarnjih koraka koje u vam izloiti
mijenja se na razini tijela.
Drugo vano otkrie jest da je taj proces stvarne
promjene vrlo ugodan. Uinkoviti rad na vlastitim pro
blemima nije oblik muenja samoga sebe. Proces pro
mjene koji smo otkrili tijelu je prirodan, pa ga tijelo ta
kvim i osjea. Kljuni korak odvija se ispod bolne razi
ne, u osjetima tijela koji su na poetku nejasni. Isku
stvo kako neto izranja s te razine osjea se kao olak
anje i ponovno oivljavanje.
S ovoga novog stajalita, tradicionalne metode ra
da na sebi sagledavaju se kao metode koje su uglavnom
usredotoene na bol. Ljudi ulaze u bolne osjeaje i ne
prestano ih ponavljaju, ne znajui kako bi iskoristili

usmjerenje i snagu tijela koji su okrenuti ivotu i po

svojoj naravi pozitivni. Na taj nain ljudi ostaju onak
vima kakvi su i bili te sebe neprestano povreuju. Je
dno je od najvanijih novih naela to to je proces pro
mjene ugodan. Doima se kao udisanje svjeega zraka
nakon to ste dugo vremena proveli u zaguljivoj pro
storiji. Onoga trenutka kad se vie ne osjeate ugodno,
zastat ete i napraviti mali korak unatrag.
Tu vanu vjetinu nije jednostavno objasniti. Mnogim ljudima to uspijeva tek nakon stanovita iskustva.
S druge strane, ona je mnogo jednostavnija od dugo
godinje borbe sa starim problemima, koja e se moda
okonati s boljim razumijevanjem samoga sebe, ali bez
ikakve promjene, koja e vas moda dovesti u dodir s
osjeajima, ali nee biti sposobna navesti ih da se pro
mijene, pokrenu i razrijee.
Koliko god mi je u poetku bilo teko prihvatiti
tvrdnje iz istraivanja kako psihoterapijski posao, za
pravo, ne obavlja terapija, rezultati istraivanja nikada
ne mogu povrijediti. Oni pokreu naprijed. Ako terapi
ja kakva sada postoji ne obavlja svoj posao, tada valja
promijeniti terapiju.
Najradosnija vijest od sviju je ta to ovaj proces
promjene moemo ugraditi u cjelinu drutva, jer on vi
e ne spada samo u podruje odnosa lijenika i paci
jenta - koji mnogo kota, a katkad vrlo malo daje zauz
vrat, Sada kad znamo da se unutarnji in moe nauiti,
poduavat emo ne samo pacijente koji dolaze na tera
piju, nego i sve druge ljude. Otkrili smo da ga moemo
poduavati u okviru obrazovnog sustava, u crkvenim
grupama, u mjesnim centrima i u mnogim drugim ok
rujima. Svatko moe koristiti unutarnji proces. Isto
tako ljudima moemo pokazati sasvim osobite naine
na koje e takvim postupkom pomoi jedni drugima.
Prije nego to ponem objanjavati to je to unu
tarnji in, elim vas neto zamoliti. Na neko vrijeme
24

odloite na stranu sve to znate o psihoterapiji ili unu

tarnjim procesima. Namjeravam vam pokazati neto
to se razlikuje od onoga uobiajenog stupanja u do
dir s vlastitim osjeajima. Nije rije ni o bezsadrajnom spokojstvu meditacije. Bez obzira jeste li psihote
rapeut, pacijent ili inteligentan laik, unutarnji vam je
in vjerojatno sasvim nepoznat. Unutarnja oprema ko
ja vam je potrebna da biste mogli obaviti spomenuti
in nalazi se u svakome ljudskom biu, ali je veina
ljudi ne koristi. ini se da je mali broj ljudi povreme
no intuitivno koristi, ali najvjerojatnije nikada niste
promiljeno pokrenuli taj proces, kao to nikada niste
bili svjesni da takva mogunost postoji. O tome se tek
nedavno poelo raspravljati u strunoj literaturi.
Neki ljudi unutarnji proces naue prilino brzo,
dok je drugima potrebno nekoliko tjedana ili mjeseci
strpljivoga unutarnjeg oslukivanja i vjebanja.

25

Promjena

Proces kojemu u vas nauiti u ovoj knjizi, taj unutar

nji in, savreno je prirodan. A l i budui da na jezik ne
sadri rijei kojima bih ga opisao, morao sam ih izmi
sliti.
Proces sam nazvao fokusiranjem. U tome procesu vi
dolazite u dodir s osobitom vrstom unutarnje svjesno
sti tijela. Tu svjesnost nazivam osjetilni dojam.
Osjetilni dojam najee nije jednostavno prisutan,
on se mora oblikovati. Morate znati kako ete mu do
pustiti da se oblikuje, obrativi panju na nutrinu svo
ga tijela. Kad se pojavi, u poetku je nejasan i maglo
vit. Uz pomo stanovitih postupaka moete ga dovesti
u arite, a ujedno i promijeniti. Osjetilni je dojam tje
lesni osj eaj stanovitoga problema ili situacije.
Osjetilni dojam nije emocija. Emocije prepoznaje
mo. Znamo kad smo bijesni, tuni ili zadovoljni. Osje
tilni je dojam neto to u poetku ne prepoznajete neodreen je i mutan. Osjeate da je smislen, ali ga ne
poznajete. To je tjelesni osjet znaenja. Kad se nauite
usredotoivati, otkrit ete da tijelo koje otkriva svoj
vlastiti put prua i vlastite odgovore na mnoge proble
me.
Taj proces izaziva promjenu.
U fokusiranju terapeut nije prijeko potreban. Vi sa
mi, ili u suradnji s prijateljem koji zna kako i kada tre
ba utjeti, moete postii rezultate fokusiranja.
26

Najvanije pravilo kojega se treba pridravati, za

terapeuta ili prijatelja, koji pomae nekome pri fokusiranju jest da se ne mijea u sam proces. Veina terape
uta rado vjeruje kako rezultate izazivaju upravo oni, a
ne proces koji se odvija u pacijentu. Terapeuti mnogo
toga mogu pruiti i stoga misle da je to i sasvim dovolj
no. Uvijek se javlja snaan izazov da pokuaju ralani
ti ono to pacijent govori, da nagaaju o naravi stano
vitoga problema, da dre predavanja ili pokuavaju
preurediti situaciju u kojoj se pacijent nalazi.
Ali samo vae tijelo zna koji su vai problemi i gdje
se kriju nevolje. Da sam ja va osobni terapeut, odupi
rao bih se snanome izazovu da neto ustvrdim - kao
da o vaim problemima znam mnogo vie nego vi sa
mi. A l i ne bih ni vama dopustio da govorite. Nauio
bih vas kako se uspjeno fokusirati, a onda bih vam
pravio drutvo dok vi to inite. Jo bih neke stvari ura
dio, a o njima u vam govoriti kasnije.
Sada mi dopustite da iznesem nekoliko primjera o
iskustvima nekih ljudi s fokusiranjem.
Poslije u vam briljivo objasniti svaki od est kora
ka od kojih se sastoji fokusiranje. Kad ih uspjeno pro
ete u tijelu dolazi do tjelesne promjene, do tjelesno
ga pomaka. Tada e vam problem djelovati drukije. U
sljedeim vas primjerima jo neu poduavati koraci
ma fokusiranja. Samo u vam prikazati do kakvih pro
mjena moe doi sa svakim tjelesnim pomakom.
Obratite panju na to da se priroda problema mi
jenja sa svakim pomakom. Ne stupite li u dodir s dub
ljom tjelesnom razinom, koja na poetku uvijek djelu
je nejasno, ostali biste zaglavljeni u mislima i osjeaji
ma o problemu kakav se on doima na poetku.

MLADA ENA KOJA JE VJEROVALA

DA E JOJ SMRT DONIJETI SPOKOJSTVO

Fay mi je telefonirala sredinom poslijepodneva. Cijelo

je jutro hodala gradskim ulicama razmiljajui o samo
ubojstvu. ivot je previe teak, rekla je, uistinu os
jeajui da je dola do krajnjih granica iscrpljenosti i
oajanja. Kakva korist od takvoga ivota? Kamo e
me odvesti?
I prije sam razgovarao s Fay, tako da sam donekle
bio upoznat s njezinim ivotom. Bila je privlana ena
od otprilike dvadeset osam godina. Nekoliko godina
prije toga prekinula je vezu s mukarcem kojega je ja
ko voljela - nazvat u ga Ted. Ni prije ni poslije niko
ga nije voljela. Otkad je Ted otiao, vrijeme je provodi
la s mnotvom mukaraca, u potrazi za nekim drugim
Tedom. A l i nije ga uspjela pronai.
to je to tako loe? upitao sam je. Umirite se
na trenutak kako biste vidjeli to je to toliko loe.
Bre nego to mi se svidjelo, ali ipak nakon nekog
kratkog razdoblja tiine Fay je odgovorila: Nisam do
bila mjesenicu. Plaim se da sam trudna.
Posljednji put kad smo razgovarali ispriala mi je
da se sastaje s mukarcem koga je smatrala dosadnim,
ukoenim i bezosjeajnim, kojega nije zanimala ona
kao osoba nego samo kao seksualni partner. S tim je
mukarcem provela vikend.
Toliko mi nedostaje Ted! plakala je preko telefo
na. A sada mi kasni mjesenica. to u uiniti ako sam
ostala trudna? O Boe, to e se dogoditi sa mnom?
Osjetio sam da su ponovno prevladali njezini uz
nemireni osjeaji. Bilo joj je teko ostati smirenom, s
panjom usmjerenom prema unutra, kao to to zahti
jeva fokusiranje. Bila je opsjednuta bolnim emocijama,
umjesto da pokua pronai ono mjesto u nutrini, odno
sno osjetilni dojam.
28

Zamolio sam je da pone s onim to nazivam pr

vim korakom fokusiranja. To je kad privremeno gdgurnete probleme na stranu, sloite ih na hrpu, odmaknete se korak unatrag i promatrate ih. Na neki nain
to nalikuje ulasku u prostoriju toliko pretrpanu namje
tajem, kartonskim kutijama i starudijom da nemate
gdje sjesti. Tada morate odgurnuti te stvari kako biste
raistili malo prostora u jednome uglu. Naravno, ni
ste ispraznili prostoriju. Sve ono to vam je i prije sme
talo, problemi, i dalje su ondje. A l i sada barem postoji
jedno isto mjesto na kojemu moete stajati.
Sada samo napravite korak unatrag, uzmite jed
nu po jednu lou stvar i stavljajte je na hrpu. Jednu po
jednu. Pokuajte vidjeti to je to zbog ega se osjeate
loe.
Raistila je prostor. Otkrila je da promatra dva ve
lika problema: jedan je bio taj to je eljela da joj se Ted
vrati, a drugi bijae strah od mogue trudnoe.
Koji je problem tei? upitao sam je.
Najvie me boli to to Ted nije sa mnom, rekla
je, ponovo zaplakavi. Ta osamljenost... Nemam ni
koga kome bih se obratila... Nema niega.
Zapoinjao je jo jedan uznemirujui, samorazorni, osjeajni napadaj pa sam je prekinuo. (Kad se nau ite fokusirati prekidat ete sami sebe na uvelike slian
nain.) Zato se ne biste spustili unutra, rekao sam,
kako biste mogli vidjeti to je najgore od svega? Samo
neko vrijeme ostanite mirni. Pronaite nejasan tjelesni
osjet svega toga zajedno.
Znala je to treba uiniti. I prije je radila fokusiranje. Ako upitate zbog ega sam joj onda ja uope bio
potreban - zato nije jednostavno sjela i poela sama
raditi fokusiranje - odgovor je vrlo jednostavan: lake
je kad je prisutna i druga osoba, ak i ako je ta druga
osoba samo prijateljski glas preko telefona. To osobito
29

vrijedi ako ste se, kao to je bio sluaj s Fay, nali zaro
bljeni u zamci emocija iz kojih se, kako vam se ini, ne
moete osloboditi. Dogodi li se takvo to, nerijetko
vam je dovoljno da vam neiji prijateljski glas kae:
Dobro je.. Sada samo sjedni i neko vrijeme budi mi
ran.... Prijatelj moe prekinuti nalet emocija ako sa
mi to ne moete uiniti.
Oslukivao sam tiinu s druge strane telefonske l i
nije, dok je Fay prolazila kroz drugi korak fokusiranja.
Dolazila je u doticaj sa svim onim osjeajima koji su
pratili injenicu da Teda nema pokraj nje. Kod vrlo is
kusnih praktikanata, kakva je bila i Fay, ti se koraci
stapaju jedan u drugi i postaju jedan jedini korak,
upravo kao to vjet igra golfa ili skaka s motkom
mnotvo odvojenih tjelesnih pokreta stapa u jedan
glatki pokret. Pronaavi osjetilni dojam, osjetila je njegovu kvalitetu te pronala kljunu rije - a to je rije
koja savreno odgovara onome to se dogaa. (Trei
korak.) Konano je usporedila rijei i osjeaj, otkrivi
da odgovaraju jedni drugima.
Zapravo se sve vrti oko bijesa ili neega takvog,
rekla je. Ne znam... kao da sam bijesna... na... Zbog
ega bih bila bijesna?
Traila je intelektualnu analizu i od sebe i od me
ne. Nisam joj je pruio. Fokusiranje izbjegava analizu.
Isto sam joj tako pokuao pomoi da se ni sama ne
upusti u analiziranje. Rekao sam: Vratite se do osjetilnog dojma i zapitajte ga to je taj bijes.
Postavljanje pitanja peti je korak fokusiranja. Iz
ravno je zapitala osjetilni dojam o emu je rije u to
me bijesu.
uo sam njezin uzdah kad je to uinila. Znao sam
da se iznutra neto pomaknulo. Za onoga tko radi fo
kusiranje pomak je odreeni tjelesni osjeaj nekakve
promjene ili unutarnjega pokreta, kao da se neto na
peto opustilo.
30

Nakon jo jednoga razdoblja tiine je rekla: Bije

sna sam na sebe. O tome je rije. Zbog toga to sam
spavala s tolikim mukarcima koje nisam voljela, pre
ma kojima nita nisam osjeala. Analiza joj ne bi pru
ila takav odgovor. Umjesto da je o tome razmiljala,
odgovor je izronio iz osjetilnoga dojma.
Ponovno smo proli korake fokusiranja, ekajui
jo jedan pomak prema razrjeavanju problema. Po
mak je kad se osjetilni dojam promijeni, makar i samo
malo.
Nakon jo jednoga razdoblja tiine i jo jednog ko
raka rekla je: Dio toga jest da sam bijesna na sebe
zbog toga to sam spavala s Ralphom, to sam se moda
dovela u nevolju - moda i pobaaj. Mislim da sam po
kvarena zbog toga to spavam s mukarcem do kojega
mi nije stalo. Jo jedan duboki udah.
Katkad e se uiniti da je pomak razjasnio ono to
se pojavilo kao rezultat prethodnoga pomaka ili e ga
tek objasniti. To se upravo sada dogodilo, kad je shvati
la da se smatra pokvarenom - a ta je spoznaja rezultat
prethodne. A l i je sljedei korak promijenio cijeli pret
hodni niz. U fokusiranju ovjek mora prihvaati ono
to dolazi. esto se dogaa da ono to tijelo smatra slje
deim ne bismo logino oekivali da e i biti sljedee.
U fokusiranju se to esto dogaa. Ono je nepredvidlji
vo i arobno.
Rekla je: Javila se neka vrsta teke obeshrabrenosti. Nakon nekog vremena taj se osjeaj teke obeshrabrenosti otvorio i izronile su potankosti. To se od
nosi na sve one mukarce do kojih mi nije stalo. Prema
njima ne osjeam nikakvu seksualnu privlanost.
Neko vrijeme nije govorila. uo sam kako je za se
be proaptala rije obeshrabrena, kao da je iskuava.
Oigledno ta rije nije sasvim odgovarala osjeaju, jer
se doimalo kao da je njome nezadovoljna. Ponovno je
31

provjerila osjeaj kako bi vidjela hoe li iz njega izro

niti prikladnija rije. Pokuavala je pronai rije koja bi
odgovarala osobnom tjelesnom osjetu.
To je Fayino iskustvo uobiajeno pri fokusiranju.
Kad promjena zapoinje djeluje neobino i tajanstve
no nepotpuna. Daje vam poticaj za pomak, ali vi zna
te (vae tijelo zna) da je mogu jo potpuniji pomak.
Ostajete usklaeni s tjelesnim osjetom i ekate da se ta
kav pomak dogodi.
Iznenada je rekla: Iscrpljena! Olakanje se jasno
ulo u njezinu glasu. Dogodio se potpuni pomak. O
tome je rije - iscrpljena sam. Osjeam kao da u osta
tak ivota provesti idui od jednog dosadnog mukar
ca do drugoga, nikada nita ne osjeajui prema njima,
ali isto tako nikada ne doputajui sebi da prestanem
pokuavati. Vidim sve te mukarce ispred sebe, sva ta
bezizraajna lica, redovi i redovi mukaraca odavde do
kraja moga ivota. Osuena sam na to da seksualno ni
ta ne osjeam i to je to.
ekao sam da vidim hoe li jo neto rei. Oigled
no je osjeala da je ovo fokusiranje postiglo ono to joj
je u tome trenutku bilo potrebno, jer je iznenada rek
la: Sada se osjeam bolje. Kakvog li sam se samo tere
ta oslobodila!
Oslobodila? Razumnome bi se promatrau uinilo
da se niega nije oslobodila. Problemi koji su postojali
kad me nazvala, problemi koji su je natjerali u blizinu
smrti i dalje su postojali. to je zapravo postigla fokusiranjem?
Promijenila se iznutra.
inilo se da je rije o osamljenosti. S prvim poma
kom pokazalo se da je bijesna na sebe, a sa sljedeim
da se smatra pokvarenom. Tada se pojavilo teko obes
hrabrenje. S osjeajem tjelesnog oslobaanja pokazalo
se da je rije o uvjerenju kako vie nikada nee imati
32

seksualnih osjeaja. U trenutku dok je osjeala taj pos

ljednji pomak on se u njezinu tijelu promijenio.
U takvome trenutku ovjek jo ne moe znati kak
ve su se sve promjene dogodile. Kasnije e biti potreb
no mnogo vie ciklusa fokusiranja. A l i promjena se od
vija u tjelesnom pomaku. Do nekih promjena dolazi
ak i u pukom tjelesnom osjeaju olakanja, kad se du
boko u nutrini tijela osjeti i dotakne problem.
Kad me je nazvala telefonom, loi su joj se osjeaji
irili cijelim tijelom. Cijelo ju je tijelo boljelo. A l i sada
je pronala tono mjesto na kojemu se problem nalazi
i problem se promijenio. U ostalom dijelu njezina tije
la nestalo je boli.
Fokusiranje joj je pomoglo u razdoblju oajanja.
Sljedeih mjeseci nastavila je s fokusiranjem i unutar
njim promjenama. Konano se njezin seksualni ivot,
kao i neki drugi bolni vidovi ivota, poboljao. Tada je
ve fokusiranje postalo dio njezina ivota. Nije vie bi
lo samo terapeutsko sredstvo koje se koristi u kriznim
razdobljima, nego je postalo neto to se koristi svako
ga dana, utjean i poznat dio svakodnevnoga postoja
nja.
MUKARAC KOJI JE OSJEAO
DA NIJE DOVOLJNO DOBAR

Fred, kako u ga nazvati, u elucu je gotovo uvijek os

jeao vor, napetost koja nikada nije potpuno presta
jala.
vor u elucu povremeno se pogoravao. Osobito
ga je jako osjeao onoga dana kad se prvi put uspjeno
fokusirao.
Taj je dan za Freda zapoeo vrlo loe. Sukobio se
sa efom.
Fred je bio zanimljiv mukarac koji je radio u pro
izvodnoj tvrtki na prodajnom odjelu. Tvrtka vie nije
33

radila onako dobro kao u prethodnom razdoblju. Fred

je vjerovao da bi prodaju mogao poboljati preustrojem
prodajne politike, pa je sastavio i detaljan plan. Zbog
toga je osjeao da je njegov posao kreativniji. Plan je
obuhvaao prilino temeljitu promjenu u openitim
prodajnim naelima tvrtke, a upravo je ta predloena
promjena izazvala sukob izmeu Freda i njegova efa.
Emocionalne posljedice toga sukoba spustile su se
u Fredov eludac i ondje ostale cijeloga dana. Te veeri,
nakon posla, pokuao je sa svim onim poznatim pristu
pima koji zapravo uope ne uspijevaju.
Pokuao si je oitati bukvicu: Saberi se! Doputa
da te uznemiruju tako sitne stvari. Uzdigni se iznad to
ga. Ostani smiren!
Nakon toga predavanja, Fredov je eludac i dalje
bio svezan u vor.
Pokuao je ponovno proivjeti sukob razmiljajui
o njemu: Kad je on rekao ono, trebao sam rei ovo.
Naravno, to je samo povealo emocionalnu napetost.
Iskuao je i varku: pokuao se pretvarati da pro
blem ne postoji. Zapravo se nita nije dogodilo, re
kao je samome sebi. ef je i daleko prije ovoga danas
znao moje stajalite, a ja sam znao njegovo. Ovaj sukob
nita nije promijenio. Samo smo otvorili karte, a zbog
toga bih se trebao osjeati bolje, a ne loije. Naravno!
I osjeam se dobrol
A l i eludac u to nije povjerovao. I dalje je bio sve
zan u vor.
Fred je pokuao analizirati situaciju. Njegova su
shvaanja ve zastarjela, ovisan je o starom nainu obav
ljanja posla i boji se promjene. To mu je mana. Moj je
nedostatak da se zapravo plaim starijih autoritativnih
mukaraca...
Ni nakon toga pristupa eludac mu se nije opus
tio. Analiza osobnih problema mogla bi biti tona. A l i
34

uvelike se razlikuje od pristupa koji se sputa duboko

unutra i u kojemu se izravno osjea to se.dogaa.
Kad su svi Fredovi pokuaji poboljavanja raspolo
enja doivjeli neuspjeh, otiao je do bara i popio ne
koliko pia. A l i od toga se osjeao tek neznatno bolje.
I dalje je u elucu osjeao onaj isti vor, samo to je bol
bio donekle zamagljen zbog alkohola.
Kasnije te noi, kad je prolo djelovanje alkohola,
pokuao je napraviti fokusiranje. Tu je metodu nauio
od mene nekoliko tjedana prije toga, ali je do tada nije
uspijevao dobro napraviti. Te je noi sjeo na rub kreve
ta i otkrio da to moe uiniti.
Evo to mi je ispriao:
Prekinuo sam unutarnji tok misli, iskljuio (ili ba
rem priguio) sva predavanja i pokuaje da intelek
tualno objasnim to mi se dogaa, kao i sve druge
glasove koji su odjekivali u mojoj glavi. Spustio sam
pozornost prema unutra, ne samo do dananjega
sukoba sa efom, nego sam pokuao pronai osjeaj
sviju onih stotinu potankosti koje okruuju taj su
kob, sve svoje brige u pogledu posla i budunosti te
onoga to u uiniti sa svojim ivotom.
Taj je opsean, nejasan osjeaj ono to nazivam
osjetilnim dojmom. Tada je potraio sutinu osjetilnog
dojma. Osjetio je nejasnu nelagodu.
Zapitao sam se to je najgore u tome. Gdje me
najvie boli. Pokuao sam shvatiti kvalitetu toga osje
aja. Bio je toliko neobian da ga nisam mogao nave
sti da 'progovori'. Bio je to osjeaj neega to nije na
svome mjestu, nekakva vrsta osjeaja koji bi vas mo
gao obuzeti kad biste pogledali sliku koja ukoso visi na
zidu ili knjigu postavljenu naopako na polici s knjiga
ma - osjeaj da neto nije sasvim kako treba biti.

ekao sam da se pojave rijei. Pojavile su se rije

i izvan neega i odbaen, ali kad sam provjerio
odgovaraju li osjeaju, otkrio sam da mu zapravo nisu
sasvim odgovarale. Bile su vrlo blizu, imao sam osjeaj
da mi je neka rije na vrhu jezika, kao osjeaj koji mi
se javlja kad gledam kviz i znam da znam odgovor, ali
ga ne mogu izgovoriti.
Nikada prije s fokusiranjem nisam stigao tako dale
ko. Nikada nisam imao taj osjeaj bez znanja - taj osje
tilu i dojam o kojemu neprestano priate. Ovoga sam
puta znao da ga imam.
Tada sam otkrio tu rije. Bila je to rije neprikladan!
To je bila moja rije. I osjetio sam kako se onaj
vor, ono napeto mjesto u meni oputa. Istoga sam tre
nutka to shvatio.
Fredu nije bilo potrebno da napravi poseban korak
postavljanja pitanja. Tjelesni pomak i otputanje pojavi
li su se istodobno kad i ta rije.
Neprikladan: to je bila ta rije - kako ju je tijelo os
jetilo - koja je opisivala sve njegove postupke na po
slu: njegove razraene planove za preustroj prodaje,
njegove sukobe sa efom, sve. Sve je to bilo neprikladno, jer taj posao nije bio posao koji je Fred u svome i
votu uistinu elio raditi.
Dugo je vremena vjerovao kako je odavno napu
stio sve svoje mladenake snove, vjerovao je kako ih je
prerastao i u zrelosti postao praktian. Ali sada, u to
me tjelesnom pomaku, u tome osjeaju otputanja
unutarnjega vora, znao je da se uz tu rije neprikladan pojavilo jo neto. Sve je to saznao u jednom je
dinom naletu.
Evo to je shvatio:
Zbog plana o preustroju uznemirio sam se stoga
to sam se nadao da e taj plan poboljati moj ivot.
36

Naravno, zbog toga sam se glupo ponaao. Mome

je ivotu potrebno neto mnogo vee od toga pla
na. To tada nisam znao i zbog toga sam na poslu bio
vrlo naporna osoba. Kao da sam reagirao sa svom
tom golemom osjeajnom snagom koja nije pripa
dala tome poslovnom planu. Snaga mojih osjeaja
bila je neprikladna u odnosu na taj plan, pa sam se
stoga na poslu neprikladno ponaao.
Naravno, na neki sam nain znao da mi je do
toga plana stalo zbog toga to bih, kad bi se on ost
vario, mogao osjeati da radim nekakav stvaralaki
rad. Ali nisam znao kako sam dopustio da taj plan
postane cijeli moj ivot, onaj dio ivota koji nikako
nisam uspijevao ostvariti. Nije udno to nisam
mogao ostati hladnokrvan.
Fred nije znao to je sve uloio u taj plan, ali je nje
govo tijelo to znalo. Jedino ga je trebao zapitati.
Do takvoga rjeenja Fred nikada ne bi mogao stii
analiziranjem, djelomino i zbog toga to je mislio da
ve zna odgovore. Da je netko od njega zatraio da raz
misli o tome, mogao bi odgovoriti kako bi mu taj plan
pomogao da bude stvaralaki usmjerena osoba kakva
je elio biti. Taj bi ga jednostavan i istinit odgovor spri
jeio da stupi u izravan dodir sa stvarnim nainom na
koji se problem oitovao u njegovu tijelu. Isto tako,
Fred do rjeenja ne bi mogao doi analitikim putem
zbog toga to mu je um bio previe zaokupljen misli
ma o potankostima i o ljudima na poslu.
Fredova se pria o fokusiranju odnosi samo na tu
no kad je popustila napetost u njegovu elucu. Prijeko
je potrebno primijetiti, kao i u Fayinom sluaju, da Fred
jo uvijek u praktinome smislu nije razrijeio svoj pro
blem. A l i sada e biti objektivan na tome neeljenom
poslu, bit e oputen u pogledu plana o preustroju.
Svakako e nastaviti zastupati svoj plan jer je uistinu
37

dobar, ali bit e u stanju sasluati primjedbe drugih lju

di i smireno e zdruiti svoje ideje s njihovima.
Takav je stav odmah doveo do smanjivanja nape
tosti na poslu. Tjelesni je pomak izazvao i neke druge
promjene. Neto se u njemu oslobodilo kad je rije o
mijenjanju vlastitoga ivota. Evo kako to Fred opisuje:
Shvatio sam da me taj posao nikada ne bi mogao
zadovoljiti ak ni kad bi moj plan bio prihvaen, ali
osjeao sam se bolje. Nakon takvoga uvida trebao
sam se osjeati obeshrabreno. Svakako ne mogu
tek tako promijeniti nain ivota. Nije da o tome
ve i prije nisam razmiljao. Ali na neki se nain
opustio i onaj dio mene kojemu je potrebno neto
drugo. Bilo je to cijelo vrijeme u meni, neka glad
za ivotom. Nju vie ne moram ograniavati uskim
okvirima. Ne znam zato, ali u meni postoji neto,
neko sitno uzbuenje koje mi govori: promijenit
emo se! A ja jo ne znam kako. Kad bih bio
iskljuivo objektivan, osjeao bih se sasvim obes
hrabreno.
Naravno, za promjenu ivota potrebni su i neki
praktini koraci, ne samo fokusiranje. A morao je jo
neko vrijeme raditi fokusiranje kako bi se suoio sa
strahovima i drugim unutarnjim preprekama, ba kao
to je morao poduzeti i neke vanjske korake. Fred u
poetku nije znao kakve e unutarnje i vanjske pro
mjene morati uiniti. A l i od te noi pred njim se otvo
rio potpuno novi ivot. Kao to se pokazalo, bio je spo
soban upustiti se u ostvarenje svojih novih interesa a
da nije morao potraiti drugi posao.
A l i to je Fredov daljnji razvoj. Moda bi neka dru
ga osoba promijenila posao. Netko trei mogao bi prona
i olakanje jednostavno u tome to mu vie nije potre
bno da se plan o preustroju odvija tono onako kako ga
38

je zamislio. Fokusiranje najee vodi ovjeka u dublje

razine, ali katkad su one usklaene i nije im potrebna
nikakva druga promjena. U Fredovu sluaju otvorio se
novi ivotni smjer.
Da su ga prije fokusiranja upitali da opie svoj po
sao, mogao je odgovoriti: Taj oajniki vaan posao
koji mi u elucu stvara vor. Sada bi ga mogao nazva
ti poslom u kojemu sudjeluje tek mali dio njegove oso
bnosti.
Isti posao. Isti ovjek, ali ovjek s potpuno novim
stavom prema ciljevima u ivotu, a ponajvie s potpu
no novim stavom prema poslu.
DJEVOJKA KOJA SE PLAILA KOLEDA

Kad sam prvi put susreo Evelyn, dola je u Chicago na

sastanak grupe ljudi pod nazivom Promjene, u kojoj su
svi bili dobrodoli. Ta se grupa bavi fokusiranjem. Slu
aju jedni druge i pomau jedni drugima na razliite
naine.
Evelyn u svome ivotu nije osjeala postojanje bi
lo kakve svrhe i nije imala nikakvih ciljeva. Nita je ni
je zanimalo. Radila je posao sa skraenim radnim vre
menom, ali nije imala pojma kakav bi joj posao odgovarao.
Osjeala se seksualno iskoritenom, kao da u od
nosima koje je imala nije doivljavala stvarno seksual
no zadovoljstvo. Bila je debela, oi su joj bile bez sjaja
i bila je tuna. Isto je tako bila i iznimno tiha.
Neki od ljudi ija sam izvjea o fokusiranju naveo
i s kojima sam radio tu metodu u poetku se mogu doi
mati kao beznadni sluajevi. A l i fokusiranje se odvija
u nutrini osobe. Ondje se otkriva bogatstvo. Fokusira
nje e vam pokazati to bogatstvo i. u vama i u drugim
ljudima. Jednom kad ga postanete svjesni, vie vam se
39

nijedna osoba nee initi beznadnom. Zapravo, nitko

se vie nee doimati kao stanovit tip osobe, jer to su
sve samo povrne i privremene ljudske osobine.
To mi neprestano dokazuju ljudi koji dolaze na sa
stanke grupe Promjene. Netko tko mi se u poetku uini
kao da pripada odreenoj kategoriji ljudi - i da je uni
ten, beznadan, ravnoduan, dosadan - kasnije se po
kae sasvim drukijim, bogatim i arobnim.
Sjeam se svojih prvih dojmova o Evelyn. Dok se
pokuavala fokusirati redovito ju je sluala ena ime
nom Lori, ali Evelyn bijae teko sluati. Nije imala
uope nikakvih osjeaja. Mogla je govoriti samo o
vanjskim stvarima, situacijama i drugim ljudima. Po
stajala je tjeskobna zbog toga to u njoj nije bilo nikak
vih osjeaja.
Nekoliko je psihoterapeutskih kola i grupa poku
alo pomoi Evelyn, ali bez ikakvih panje vrijednih
rezultata. Konano su svi odustali od njezina sluaja
kao beznadna, iako joj to nitko nije objasnio na takav
nain.
Lori nije namjeravala odustati od Evelyn, pa je za
traila pomo od druge ene, Nancy. Njih su dvije za
jedno pomogle Evelyn shvatiti da tjeskoba koja se javljala zbog toga to nije imala osjeaja sama po sebi pred
stavlja osjeaj.
Svi su sluali Evelyn i prilino su joj redovito, tije
kom nekoliko mjeseci, pokuavali pomoi pri fokusiranju. Kako bih te razgovore mogao objaviti u ovoj knji
zi, ljude iz grupe sam zamolio da snime neka od fokusiranja koja su radili; meu snimljenim razgovorima bio
je i jedan razgovor s Evelyn. Ona mi je dopustila da u
knjizi objavim jedan osobiti tretman fokusiranja koji je
doveo do velikih promjena.
U vrijeme kad je dolo do toga razgovora, Evelyn
se ve bila promijenila. Pokazalo se, primjerice, da je
40

pametna te da preciznou mislioca moe razlikovati

svoje osjeaje. U njoj se krilo mnotvo stvari koje su bi
le potpuno drukije od prvobitnoga dojma. U tome
najvanijem fokusiranju Evelyn je razmiljala o svome
obrazovanju.
Pretpostavljam da bih se trebala upisati na koled,
rekla je. Svi mi govore da bih trebala. Vjerojatno je to
dobar savjet. Hou rei, znam da to moram uiniti ako
elim raditi nekakav zanimljiv posao. A l i jednostavno
ne elim.
Na trenutak je zastala, a onda nastavila: Stvar je
u tome da bih se morala odrei svega drugoga, nai po
sao s punim radnim vremenom da mogu plaati koled
i, zapravo, ne bih imala vremena ni za to drugo. Sve
bi bilo napeto i...
Zaustavila se. Shvatila je da samo pria o proble
mu, ponavljajui ve poznate razloge kojih je odavna
svjesna. Trebala je biti tiha da bi se mogla fokusirati i
bez rijei ekati kako bi vidjela to e se pojaviti.
Uzdahnula je i dugo utjela. Konano je progovorila: Pa, uope nije rije o tome to bih morala raditi i
to ne bih imala vremena. Poela je plakati. Rije je
o tome da je potrebno tako mnogo vjere ili neega tak
vog kako bih povjerovala da taj dio sebe mogu shvati
ti ozbiljno - mislim na onaj misaoni dio, znate. Mozak,
stvaralatvo... elim se druiti s ljudima koji razmilja
ju, volim itati i razgovarati i postavljati pitanja, ali da
bih taj misaoni dio sebe shvatila ozbiljno...
Postigla je prvi pomak. Neka se napetost u njoj opu
stila, a pla bijae opipljiv pokazatelj toga oputanja.
Uslijedila je jo jedna stanka, a zatim i sljedei po
mak. Kao to se u fokusiranju nerijetko dogaa, dola
zi do promjene smjera, dodaje se nova dimenzija. U ver
balnome smislu taj novi smjer moe biti proturjean
onome to je do tada reeno.
41

Pa, nije ni o tome rije. Hou rei, nije rije o to

me da ozbiljno shvatim taj misaoni dio sebe. To bih
mogla uiniti, ali stvar je u tome da bi mi kolovanje
jednostavno smetalo pri tome. Sprijeilo bi me da to
uradim. Zbog toga mi je kola uvijek bila tako bolna st
var. Kao da sam toliko nesigurna u to mogu li sebe sh
vatiti ozbiljno da su mi potrebni uitelji koji bi mi rek
li da su moje zamisli dobre, kao da su mi potrebni lju
di koji bi mi rekli: 'Da, s tobom je sve u redu, moe
razmiljati'. A l i uitelji to nikada ne rade. Nitko nika
da nije uope elio taj dio mene. Uvijek su me slali da
obavljam zadatke i neke druge stvari koje su njima bile vane, stvari za koje nije bilo potrebno razmiljanje.
Stoga sam se na neki nain morala prisiljavati da se
vratim u sebe. Moj je misaoni dio morao ostati skriven
jer ga nitko nije elio. Kao da nisam smjela izai u svijet.
Tako osjeam i povratak kolovanju. To je osjeaj, zna
te, kao da ne smijem pustiti sebe da izaem.
Izmeu razliitih ciklusa uvijek je na vrpci tiina
dok se Evelyn fokusira. Kad doe do pomaka u odno
su tijela prema problemu, tada Evelyn ponovno progo
vara. Ono to sada govori o problemu sasvim je razli
ito od onoga prije. Ponovno uti fokusirajui se. A l i ne
radi samo na problemu o kojemu je govorila. Umjesto
toga, fokusira se na cjeloviti dojam nelagode, na nov
i nejasan tjelesni osjet onoga to je jo uvijek ostalo ne
razrijeeno. Na taj nain se ne ograniava na misli i os
jeaje povezane s problemom od kojega je poela.
Obratite panju da se problem, odnosno ono to se
doima kao problem u stanovitom trenutku, mijenja sa
svakim tjelesnim pomakom. Zbog toga pokuaj razrje
enja problema iskljuivo radom na mislima i osjeaji
ma kakvi su bili u poetku ne bi mnogo pomogao.
Ponovno plae.
Tada prolazi kroz jo jedan pomak. Zapravo nije
vano to uitelji misle. To je ta nesigurnost u meni, to
42

to smu sebe spreavam da izaem na povrinu. To

sam ja. Hou rei, otii u na koled s velikim oekiva
njima, a bit e sasvim isto kako je uvijek bilo u koli,
samo u se ponovno razoarati i boljet e me. Uvijek
u biti ista. Da, to je taj osjeaj. Osjeaj da se to nee pro
mijeniti. Uzdahnula je. Neko vrijeme nita ne govori.
Tada dolazi do jo jednoga pomaka.
Da, nije tako... nije rije samo o tome. To to ne
izlazim na povrinu - nije rije o koli. Tako je uvijek.
Tako osjeam gotovo u svemu. Taj je osjeaj toliko du
go prisutan...
Jo jedna stanka. Ponovno oslukuje svoju nutri
nu. Konano kae: Da, kao da samu sebe drim unu
tra zbog toga - zbog toga to ondje postoji neto to ne
smijem vidjeti. Kad bih izala, vidjela bih to. Da, tako
je. Dugo plae. Ne znam to je to, ali postoji neto
to ne smijem vidjeti, a kad bih izala, vidjela bih. Ne...
ljudi bi to vidjeli i ja bih to vidjela. Stoga nita ne smi
jem vidjeti ni uti. I uvijek sam bila, pa... zbunjena.
Ponovno plae.
Moram ostati zbunjena i ne smijem vidjeti... to
neto. I ne smijem izai da ni drugi ljudi to ne bi vid
jeli.
Dok se fokusira na osjetilni dojam toga neega slijedi duga tiina. Dugo vremena na vrpci se uje samo
tiina. Neto nepoznato to ne smije pokazati ljudima
natjeralo ju je da samu sebe dri zarobljenom iznutra.
Neto nepoznato, pogreno, neto to je uvijek poku
avala ne vidjeti i ne opaziti. Pokuavajui ne naii na
to uvala je sebe da ni druge stvari ne vidi i ne uje sa
svim jasno. Znam, iako je na vrpci samo tiina, da se
Evelyn fokusira na nejasan osjetilni dojam svega toga cjeloviti osjetilni dojam neega na to ne smijem na
ii, to ljudi ne smiju vidjeti.
Tada ponovno plae.
43

Neto ne valja sa mnom! To je to - a ljudi bi to vi

djeli kad bih izala. Dolo je do jo jednoga pomaka.
O tome je rije, nastavlja nakon nekog vreme
na. To je nekakav stari osjeaj duboko u meni, da ne
to strano nije u. redu sa mnom. Ne znam to je to...
neto uasno. Stoga moram biti oprezna i ne smijem
izii na povrinu, jer bi ljudi to tada vidjeli, a i ja bih to
tada vidjela.
Eto, to je njezino tijelo uistinu osjealo u pogledu
odlaska na koled.
Pretpostavimo da se nije fokusirala i da nije stupi
la u dodir s tim mjestom u svojoj nutrini. Pretpostavi
mo da je sebi odrala bukvicu, stisnula zube i prisilila
se da ode na koled usprkos svim tim unutarnjim sum
njama. S obzirom na osjeaje njezina tijela, iskustvo
koleda bilo bi uistinu strano. Vjerojatnije je da bi i
dalje osjeala prepreke na putu, mislei kako je jedno
stavno rije o kolovanju. Naravno, to bi bila istina, ali
samo jedan dio mnogo opsenije istine.
A l i sada je sve dolo na svoje mjesto. Otkrila je ono
tegobno, bolno mjesto. Ostatak.njezina tijela doivio,je
oslobaanje. Samo zbog toga to se njezino tijelo osje
alo drukije, sada je (kao i Fred) bila sposobna poduzeti praktine korake koji bi joj prije bili teki ili ak i
nemogui, a mogla ih je poduzeti na novi nain. Stari
joj osjeaj ne bi dopustio da ode na koled i izae na
povrinu, kako se izrazila - ne bi joj dopustio da onaj
misaoni dio izroni na povrinu na snaan, vedar i
pouzdan nain. A l i se stari svjesni osjeaj promijenio.
Promijenjeni joj je osjeaj dopustio ne samo da krene
na koled prepuna nade i oekivanja, nego joj je omo
guio da se zainteresira za ono to je ondje radila. Mo
rala se truditi vie od ostalih studenata zbog toga to taj
problem izlaenja nije razrijeen ovim jednim jedinim
korakom. Dolazila su razdoblja kad nije mogla pokazati
44

ljubav prema razmiljanju. A l i na povrinu je sve vie

i vie izlazila njezina stvaralaka sposobnost razmilja
nja, pa ju je upoznala i poela se oslanjati na nju.
Do toga je moglo doi samo putem promjena osje
aja u cijelome njezinu organizmu. Evelynina pripovi
jest ocrtava vanu znaajku fokusiranja: osjeate se bo
lje iako ono to izranja ne zvui pretjerano ohrabruju
e: drugima, koji razumski pokuavaju analizirati situa
ciju.
Jedna od posljedica procesa fokusiranja je iznoenje skrivenih dijelova osobnoga znanja na razinu svje
snosti. To nije najvanija posljedica. Tjelesni pomak,
promjena u osjetilnome dojmu, sutina je toga proce
sa. A l i iznoenje znanja doivljena tijelom - prijenos
toga znanja s tijela na um - jest neto to iskuse svi oni
koji se bave fokusiranjem. Nerijetko se doima da je to
znanje koje je preneseno s tijela na um dio nekoga
tekog problema, pa bi se moglo oekivati da ete se
zbog toga osjeati jo loije. Napokon, sada ste svjesni |
neega loeg to prije niste znali. Logino bi bilo da biste se trebali osjeati gore. Pa ipak, to se ne dogaa. Os
jeate se. bolje.
Bolje se osjeate uglavnom zbog toga to se i vae
tijelo osjea bolje, slobodnije i oputeno. Cijelo tijelo
ivi na manje ogranien nain. Lokalizirali ste problem
zbog kojega se prije fokusiranja cijelo vae tijelo osje
alo loe. Trenutno oslobaanje osjeaja pokazuje vam
da je dolo do tjelesnoga pomaka. To se tijelo pokrenu
lo prema rjeenju.
Postoji jo jedan razlog. Bez obzira koliko problem
djelovao zastraujue ili neukrotivo kad ga prvi put iz
nesete na svjetlost dana, osoba koja radi fokusiranje
navikava se na injenicu da bi sljedei pomak mogao
biti sasvim razliit. Ono to se doima loe nikada nije
posljednji korak.
45

Oba su ta razloga pridonijela da se Evelyn osjetila

bolje kad je stupila u dodir s osjeajem da je neto
uasno pogreno s njome. Analitikome promatrau
to bi se moglo doimati poput none more: spotaknuti
se na istinu koju ste skrivali od sebe zog straha e
nekakva tajanstvena strava izroniti na svjetlost. A l i
Evelyn se osjeala bolje. Plakala je, dakako, ali zbog
olakanja, a djelomino i zbog toga to se napokon
zauo glas
onoga njezinoga dijela koji je bio zaprijeen.
Pla je, nerijetko, prvi pomak onoga dijela osobnosti
koji je dugo bio u zarobljenitvu. Tjelesni pomak donio
joj je osjeaj dobrobiti kad je stupila u dodir s tim
osjeajem. tovie, bila je uvjerena kako e daljnje
fokusiranje promijeniti tu tegobu, kao i sve ostale u
prolosti.
Ako se dobro fokusirate, bit e vam drago to ste
naili na bilo kakav osjeaj. Mogli biste uti kako vam
neki unutarnji osjeaj govori: Osueni ste! O tome
biste razmiljali blago i s razumijevanjem. Mogli biste
rei: O, ba je to zanimljivo. Osjeaj da sam osuena.
Nije ni udno to sam se osjeala kao zarobljenik - ako
je takav osjeaj uistinu postojao. Drago mi je to je to
izronilo na povrinu. Hajde da vidim odakle stie taj
osjeaj. Takav stav moete zauzeti jer ste, kao i mno
go puta prije toga, iskusili da se takvi osjeaji mijenjaju
i razrjeavaju na tjelesnoj razini za samo nekoliko mi
nuta.
Nekoliko mjeseci nakon snimljenog Evelyninog
fokusiranja, na velikom sastanku grupe Promjene, u
prostoriji je bilo otprilike osamdeset ljudi. Preavi po
gledom preko prostorije, ugledao sam prekrasnu enu
svijetlih, iznimno ivahnih oiju koja je sjedila negdje
u sredini prostorije. Tko li je to? pitao sam se.
Moda je nova u grupi? Tada sam shvatio da je to
Evelyn! Prolo je samo nekoliko tjedana otkad sam je
46

posljednji put vidio, ali je ve neko vrijeme nisam po

zorno promotrio. Bio sam duboko svjestan njezine in
telektualne britkosti. ak mi je pomogla i u nekakvom
administrativnom poslu. A l i ovakvo neto nikada ni
sam vidio!
Kad se ljudi mijenjaju, to se vidi i na tjelesnoj razi
ni. U poetku se ta promjena moda nee primije
titi izvana, osim kod trenutnog oputanja i otpu
tanja pri tjelesnom pomaku, kad dolazi do boljega
optoka krvi i dubljega disanja. Ali tijekom dueg
vremenskog razdoblja, s pojavom mnogih pomaka
na podruju razliitih problema, promjena je sva
kako vidljiva na licu, dranju i u cijelome tijelu. A
to moe biti uistinu zapanjujua promjena.
Kasnije je Evelyn dola na trag osjeaja da je neto
jako pogreno s njome. Taj je osjeaj dolazio od njezi
ne majke. Tada je osjetila majin temeljni i trajni stav
prema samoj sebi: Neto nije u redu s Evelyn.
Razlikuje se od svih drugih ljudi. Evelyn je to otkrila
s velikim osjeajem olakanja i uz teak pla, kad je
njezin zarobljeni dio naposljetku osloboen i kad je
dolo do velikoga osjetilnog pomaka.
Dodatak: Evelyn je nedavno posjetila svoje rodi
telje. Jedne je veeri njezina majka otila posluati jed
no u nizu predavanja o djeci. Pokazalo se da je to bilo
predavanje o osobito nadarenoj djeci. Evelynina se
majka kui vratila jako uzbuena, rekavi da je preda
va tono opisao Evelyn kakva je bila kao malo dijete.
Majka je shvatila da je - napokon - otkrila to je to
uvijek bilo tako neobino kod Evelyn.

MUKARAC KOJI NIJE HTIO RADITI

Imam mnogo potekoa pri zavravanju ove knjige

koju sada piem, rekao je George. To je stoga to je
moram zavriti. Da ne moram lako bih je zavrio. A l i
ovako samo sjedim i na neki sam nain zaglibio - kao
da sam izgubio sve niti. ini mi se da ne mogu ukljuiti
mozak. Jednostavno sjedim i zurim kroz prozor. Uope
ne mogu pisati. Ako i imam neku ideju, i dalje sjedim
i kao da sam sebi govorim: 'Pa, George, krasno je to
ima ideju', a tada dobijem elju da proitam detektiv
ski roman.
Rekao sam: Taj tjelesni osjeaj 'zaglibljenosti',
'nepovezanosti' - kakav je to osjeaj? Fokusirajte ga.
Tiho je sjedio otprilike minutu, sklopljenih oiju.
Zaustio je neto rei, a tada se zaustavio: To je osjeaj
kao da... ne. Oigledno se osjeaj pojavio, pa je George
pokuavao dopustiti rijeima da izrone iz njega. Rijei
su nadolazile, ali kad bi ih usporedio s osjeajem, nisu
to bile tono odgovarajue rijei. Nisu dovodile ni do
kakvoga pomaka.
Iznenada je uspio: Prezir! Ponavljao je tu rije,
iskuavajui je. Svidjela mu se. Kao da ta knjiga nije
stvaran svijet, nego postoji samo u mojoj glavi.
George je profesor na koledu. Prati ga glas da se
mnogo vie trudi oko studenata od veine ostalih pro
fesora.
Nastavio je: Taj osjeaj prezira - pa, to je kao da
je sve to radim sjedei za stolom glupost. To je sve u
mojoj glavi, u mome osobnome prostoru, umjesto da
se nalazi vani u svijetu. Zbog toga je besmisleno. Rad
koji se zbiva u glavi nije isto to i rad u svijetu gdje se
stvari dogaaju. Sve je to iznutra, kao da se uope ni
ne dogaa. Nije ni stvarno ni vano. Vano je ono to
radim u svijetu. To je stvarno - predavanja, konzultacije
48

sa studentima, briga za obitelj... Da, to osjeam ve go

dinama, povremeno. Umni rad nije nita.
Ponovio sam sutinu onoga to je rekao. Znai da
je neto u vaoj glavi i to prezirete, rekao sam, a ne
to je vani u svijetu i to je stvarno, to je zapravo briga
o neemu.
Da. Ne. Pa...
Tako izgleda fokusiranje. Priroda problema mijenja
se sa svakim pomakom. Stupite u dodir s osjeajem i
kaete: Da, to je to! Tada osjetite neto ispod toga ili
iza toga ili s druge strane i kaete: Pa, ne, to ipak nije
to. Kad zavrite fokusiranje, problem nije isti kakav je
bio kad ste zapoeli. Osjetilni dojam problema se mije
nja.
George je neko vrijeme bez rijei sjedio, fokusirajui se. Tada je rekao: Ima ovdje jo neto. aavo je
i paradoksalno. To bavljenje u svijetu, briga za stvari,
to uope nije onaj vaan dio mene. Briga za stvari, po
duavanje, zaraivanje plae - to za mene nije ono
najvanije. Uvijek uredim stvari tako da se tome mo
gu ukloniti, da se mogu vratiti pisanju knjige. Nema
smisla, zar ne? Pisanje je vrijedno prezira jer se odvija
samo u mojoj glavi, ali ipak je to ono najvanije, ono
to najvie elim raditi.
Kakav je to cjeloviti i nejasan tjelesni osjet koji se
javlja kad kaete 'ono to najvie elim raditi'?
Doima se kao da moram pisati. Ono prevladava u
mome ivotu. Bilo bi grozno kad to ne bih radio, iako
ga prezirem.
Rekao sam: Dobro, vratite se tom osjeaju i reci
te: 'Dobro, u redu, bilo bi grozno kad ne bih vie pi
sao'. Tada zapitajte kakav je cjeloviti osjet te rijei 'gro
zno'.
George esto prolazi pokraj osjeaja ne doputajui
da se oblikuje cijeli osjetilni dojam. Tada mu najee
49

pomaem. On zna kako je vano prihvatiti svaki osje

aj koji se pojavi, a ne svaati se s njime, ne iskuava
ti ga odlunim zahtjevima da prui objanjenje o sebi.
S osjeajem ne razgovarate kao bijesni roditelj koji za
htijeva da dijete opravda svoje osjeaje. Osjeaju nee
te rei: Kako to misli, da bi tako neto bilo grozno?
To je glupost! Ma zbog ega bi bilo grozno? Umjesto
toga osjeaju pristupate s prihvaanjem.
George prihvaa svoje osjeaje, ali to nije dovolj
no. Samo stupanje u dodir s osjeajima nerijetko ne
donosi nikakvu promjenu, nego se isti osjeaj uvijek
iznova javlja. ovjek mora dopustiti da se oblikuje ve
i, prostraniji i nejasan osjetilni dojam.
Rekao je da bi to bilo grozno. Jo nismo saznali
to je to s tom rijeju grozno. Kako bismo to otkrili
i dopustili joj da se promijeni, mora se oblikovati cije
li nejasan tjelesni osjet svega onoga to za njega prati
tu rije grozno.
George se fokusirao na osjetilni dojam i njegovu
kvalitetu. Tada je rekao: Bilo bi grozno kad ne bih pi
sao jer - kad ne bih dovrio knjigu doivio bih neus
pjeh, bio bih nametnik - ne, ne ba tako... Zastao je
kako bi dopustio pravoj rijei da se pojavi, to je ona
konano i uinila: Plejboj.
Plejboj. Sada upitajte to je to.
Pa.... George je dugo sjedio utei. Da, napo
kon je rekao, da, to je jako lo put koji me vodi pre
ma dolje. Jao. Kao da - kao da je nemoralno ne obavlja
ti taj ozbiljan posao, to pisanje. George je duboko uz
dahnuo. To je neto seksualno, rekao je. Tako se
osjea. Ako ne moram pisati: to je seksualno. Kao da
neprestano masturbiram ili - ekajte, to je vie kao kad
dijete promatra odrasle ljude dok vode ljubav. Da, tako
bi to bilo. Kao da mi odrasli kau da smijem sjesti i pro
matrati.
50

A to bi bilo u redu?
Naravno! To bi bilo krasno! Georgeov osjetilni
dojam situacije kao da mu je dao doputenje da pre
stane pisati. A l i tada je doputenje povueno. ekaj
te malo, rekao je. Ne znam bi li to naposljetku uisti
nu bilo dobro. Bilo bi - pa, doima se istodobno i dobro
i loe.
Razluite to. Pogledajte moete li dobiti osjetilni
dojam onoga to bi u tome pogledu bilo loe.
Pa, rekao je nakon nekog vremena, javlja se
osjeaj praznine. Kao da bih se, ako prestanem pisati,
suoio s velikom prazninom. Ne bih morao nita radi
ti, samo bih itao detektivske prie. Hou rei, da se ne
osjeam primoranim pisati, mogao bih raditi to god
poelim - ali ne bih mogao pronai neto to bih mo
gao raditi.
George je doao do kljune rijei. Kad bi se uisti
nu oslobodio rada, doivio bi veliku prazninu. Budui
da takav prazan prostor zastrauje, ljudi koji ga u sebi
pronau nerijetko pobjegnu natrag u rad i druge aktiv
nosti koje im ispunjavaju vrijeme i u kojima ne uiva
ju. Kao i Fred, ovjek sa vorom u elucu, mogu toliko
teko raditi - samo da bi izbjegli prazninu - da se raz
bole.
Fokusiranje vam doputa pristup bilo kojoj takvoj
praznini na staloen nain, kao i svemu drugome. Jer
praznina je ujedno i osjeaj. Umjesto da od nje pobjegnete u strahu, krenut ete ravno prema njoj kako bi
ste pronali to predstavlja.
Ohrabrio sam Georgea da upravo to uini. Osta
nite uz tjelesni osjet te praznine. Kakva je njezina kva
liteta? upitao sam ga.
George je mirno sjedio, osjeajui tu prazninu. Ta
da je rekao: Doima se kao da postoje neke stvari koje
bih elio raditi, ali - nije mi doputeno da ih vidim. Kao
51

kad sam bio dijete, otac je na vrhu police uvao neke

knjige u koje ja nisam smio ni zaviriti.
Ponovno je zastao. Nisam ga pourivao. Ispitivao
je osjet toga nije doputeno. Nakon nekoga vreme
na dubok je udahnuo i glasno ispustio zrak, tako da
sam znao kako se u njemu neto pomaklo. Da, re
kao je, da, naravno. Ja sam sada odrasla osoba, zar
ne? Smijem pogledati sve to elim pogledati. Narav
no, ja - ekajte malo... Neto mi dolazi. Naravno. Je
dna od stvari koje bih uinio kad ne bih morao raditi
na ovoj knjizi - trao bih. Uvijek elim otii na tranje,
ali kad god osjeam da bih to elio uraditi moram sje
sti za radni stol. Da, i.... Zastao je nakratko, dok je ne
to drugo izranjalo. I napisao bih knjigu o kontroli
raanja! To ve dugo elim napraviti. Ima jedna stvar
u kontroli raanja koju nitko nikada prije nije iznio, a
to je uistinu kljuna stvar. Kako bih rado napisao tu
knjigu! Ova knjiga s kojom sam sada zaglibio, ona me
zapravo uope ne uzbuuje. A l i kladim se da i nju mo
gu zavriti, samo ako sebi dopustim pisati ono to uisti
nu elim. Ta knjiga o kontroli raanja - e, to bi bilo
krasno!
Napravio je dugaku stanku. Tada:
Hej, da, sada je i to to moram zavriti ovu knjigu
sasvim u redu. Da, doima se sasvim u redu. Nije bi
la rije o tome da zavrim tu knjigu, nego o tome
da je ne moram zavriti. Ispod toga osjeaja da je
moram zavriti ali ne mogu skrivala se sva moja
dobra energija, bila je zarobljena. To sam i mislio,
jasno, ali je nisam mogao pomaknuti. ini mi se da
je cijeli moj ivot bio ondje. Dopustiti sebi da imam
zabranjene porive, da, shvaam. Da budem slobo
dan zaustaviti se, kao da sam slobodan slijediti svo
je porive, a to je kao da sam slobodan initi ono to
elim, pisati ono to elim pisati. A l i slobodan pisati

52

na temelju vlastitoga izravnog poriva i energije. Pa,

to sam cijelo vrijeme znao, ali sada sam to shvatio.

George je tada poeo analizirati - na kraju je poeo

raditi intelektualnu racionalizaciju kako bi objasnio
ono to je njegovo tijelo ve razrijeilo. Analiza nije bi
la prijeko potrebna. A l i intelektualci vole raspravljati o
stvarima, pa ako to rade naknadno sve je u redu. Vano
je da je najprije njegovo tijelo obavilo vlastite korake.
Prije tih koraka njegova analiza ne bi bila uspjena.

53

to to tijelo zna?

Prie prethodnoga poglavlja upuuju na dva najvanija

otkria na kojima se temelji ova knjiga:
Ponajprije, na postojanje neke vrste tjelesne svjes
nosti koja jako utjee na na ivot i koja nam m o e p o moi da dosegnemo osobne ciljeve. Toliko je malo po
zornosti poklonjeno tome obliku svjesnosti da ne po
stoje rijei kojima bismo je opisali, stoga sam skovao
vlastitu
izvedenicu:
osjetilni
dojam.
Drugo, na to da se osjetilni dojam mijenja ako mu
pristupite na pravi nain. Promijenit e se im stupite
u dodir s njime. Kad se va osjetilni dojam neke situa
cije mijenja, i vi se mijenjate - a shodno tome i va ivot.
Ispitajmo sada potanje te dvije tvrdnje.
Ponajprije elio bih biti siguran da ste shvatili to
je osjetilni dojam.
Osjetilni dojam nije mentalno, nego tjelesno isku
stvo. Tjelesno. Svjesnost tijela o situaciji, osobi ili dogaaju. Unutarnja aura koja obuhvaa sve to osjeate
i znate o stanovito objektu u stanovitom trenutku koja sve to obuhvaa i prenosi vam sve odjednom, a ne
dio po dio. Razmiljajte o tome kao o okusu, ako eli
te, ili kao o velikom glazbenom akordu zbog kojega os
jeate snaan utjecaj, veliki, zaokrueni, nejasni osjeaj.
Osjetilni se dojam ne pojavljuje u obliku misli, rijei
ili nekih drugih odvojenih jedinica, nego kao jedinstven
(iako esto zbunjujui i vrlo sloen) tjelesni osjeaj.
54

Budui da se osjetilni dojam ne prenosi rijeima,

nije ga lako rijeima ni opisati. To je ona nepoznata,
duboka razina svjesnosti koju psihoterapeuti (zajedno
s gotovo svima drugima) jo, uglavnom, nisu otkrili.
Dopustite mi da vam to prikaem. Pomislite na
dvoje ljudi koji u vaem ivotu igraju najvanije uloge.
Bilo kojih dvoje ljudi. U ovoj emo ih raspravi nazvati
John i Helen, ali ta imena zamijenite imenima ljudi
koji su vama vani.
Dopustite umu da se kree izmeu to dvoje ljudi.
Obratite panju na unutarnju auru koja kao da se po
javljuje kad panju obratite na Johna, na taj osjeaj
svega to se odnosi na Johna. Obratite panju na
potpuno drukiju auru koja se javlja kod Helen.
Unutarnja aura koja se pojavljuje dok razmiljate
o nekoj od tih dviju osoba nije sastavljena od zasebnih
djelia podataka koje svjesno sklapate u svome umu.
Razmiljajui o Helen neete marljivo sastavljati sve
njezine tjelesne i osobne znaajke, jednu po jednu. Ne
ete ovako razmiljati: O, da, Helen: visoka metar se
damdeset, plava kosa i smee oi, mali made pokraj
uha, govori visokim glasom, lako se uznemiri, eli pi
sati drame, voli kinesku hranu, trebala bi malo izgubi
ti na teini.... Niti ete sastaviti popis svake potanko
sti vaega meusobnog odnosa.
Nesumnjivo, postoje milijuni takvih djelia podata
ka koji opisuju Helen onakvu kakvu je poznajete, ali ti
vam milijuni podataka ne dolaze jedan po jedan, kao
misli. Umjesto toga stiu svi odjednom, kao tjelesni
osjet. Osjet koji oznaava sve to se odnosi na Helen
- ukljuujui i svaki pojedini od tih milijuna djelia po
dataka koje ste tijekom godina vidjeli, osjetili, doivje
li i pohranili - dolazi vam odjednom, u jedinstvenoj ve
likoj auri koju osjeate svojim tijelom.
Osjet koji oznaava sve to se odnosi na Johna
dolazi vam na isti nain. To je golem zbroj podataka:
55

kako John izgleda, kako govori, kad ste se prvi puta su

sreli, to vam je od njega potrebno, to je juer rekao,
to ste mu vi odgovorili. Koliina informacija je zapa
njujua - a ipak na neki nain, kad mislite o Johnu,
sve vane injenice i osjeaji javljaju vam se odjednom.
Gdje su pohranjene sve te tisue podataka i infor
macija? Ne u umu, nego u tijelu. Tijelo je bioloko ra
unalo , koje stvara te goleme zbirke podataka i ispo
ruuje vam ih istoga trenutka kad ih pozovete ili kad
ih izazove neki vanjski dogaaj. Vae razmiljanje nije
u stanju pohraniti sve te djelie znanja, niti ih je spo
sobno isporuiti takvom brzinom. Trebale bi vam sve
preostale godine vaega ivota da navedete sve potan
kosti koje znate o Helen i o vaem odnosu s njom. Vae
tijelo, meutim, isporuuje sve to se odnosi na He
len u jednom velikom, bogatom i sloenom iskustvu
prepoznavanja, u jednom cjelovitom osjetilnom doj
mu.
1

Kako bismo dalje prikazali ovu toku, razmislite o

svojim reakcijama koje se javljaju dok razgovarate s
Helen, a zatim o onima koje se javljaju kad razgovarate s Johnom. Vi ste iznutra mijenjate - zar ne? Unutar
sebe moete osjetiti razliku. Ako s Helen vodite osoban
razgovor, a tada John neoekivano ue u prostoriju,
osjetit ete kako se mijenjate. Sada se pojavio i va osjetilni dojam Johna, a ondje je ve osjetilni dojam o
Helen.

Ward Halstead, moj kolega sa ikakog sveuilita, cijeli je ivot

prouavao bioloku inteligenciju. Smislio je mnoge testove za
mjerenje naina na koje tijelo razlikuje razliite stvari: vrijeme,
ritmove, prostornu organizaciju, meuljudske dojmove, lica. Kad
je proitao moju knjigu o osjetilnome dojmu, na taj je termin
primijenio svoj termin bioloko raunalo. Tijelo u djeliu se
kunde obavlja ono to bi se u moglo nazvati stotinama tisua
spoznajnih operacija.

56

Te promjene u vama ne izaziva razmiljanje. Ne

razmiljate ovako: O, da, to je Helen: s njome se mo
ram ponaati ovako i ovako. Malo je tu razmiljanja.
Postavite si pitanje: Zbog ega sam ovakav s Helen, a
onakav s Johnom? Odgovori se ne kriju u vaemu
umu. To zna samo vae tijelo.
Obratite panju na to da osjetilni dojam nije emo
cija. On u sebi krije elemente emocija, zajedno sa i
njeninim elementima. A l i je opseniji od bilo koje po
jedinane emocije i sloeniji - i mnogo ga je tee opisa
ti rijeima.
Primjerice, va osjetilni dojam koji se odnosi na
Helen vjerojatno obuhvaa veliki broj emocija koje ste
u razliitim trenucima osjetili prema njoj. Moda je u
ovome trenutku jedna od tih emocija naglaenija u va
emu odnosu. Recimo da je ta sadanja naglaena
emocija bijes. Prethodne ste se veeri jako posvaale i
prva rije koje vam padne na pamet kad pomislite na
Helen je bijes. Pa ipak, ta emocija nije osjetilni do
jam - to nije sve ono to se odnosi na Helen.
Emocija je nerijetko otra i jasno je osjeate, a e
sto se pojavljuje s prikladnom oznakom pomou koje
je moete opisati: bijes, strah, ljubav, i tako da
lje. Osjetilni dojam, budui da je vei i sloeniji, goto
vo je uvijek nejasan - barem dok se ne fokusirate na
njega - i gotovo se nikada ne pojavljuje s prikladnom
oznakom.
Kako bih vam to prikazao, pretpostavimo da u va
emu odnosu s Johnom postoje neke potekoe. Ako
vas zamolim da ih opiete, mogli biste rei: S njime
sam napeta. Kad sam s Helen, osjeam kao da je moje
'prirodno' ja ivo i slobodno, ali kad sam s Johnom, os
jeam se neugodno i napeto.
Ta napetost izvire iz svega onoga to se odnosi na
Johna. Ljudi koji ne poznaju fokusiranje vjerojatno
57

e biti svjesni samo napeto koja se uvijek iznova jav

lja. Nikada nee pokuati ispitati svoj osjetilni dojam
svega onoga to se odnosi na Johna, ili moda malo
ue podruje svega to se odnosi na taj udni osjeaj
koji mi se javlja kad sam s Johnom. Rije napetost
mogla bi predstavljati najbolji opis toga osjeaja, ali
napetost je samo vrh ledene sante. Napetost bi
mogla biti prevladavajua emocija u stanovitome tre
nutku, ali ispod nje i u njezinoj pozadini krije se neto
golemo i nejasno.
To neto golemo i nejasno moete osjetiti svojim ti
jelom, ali ga ne moete dodirnuti umom - va um pro
svjeduje: Ne elim se svaki put kad sam s Johnom os
jeati tako glupavo! elim biti oputen, pametan, pri
rodan. Zato ne mogu biti takav? Zbog ega? A l i um
ne krije nikakvih odgovora. Kad bi va um znao odgo
vore ili imao nadzor nad situacijom, potekoe biste
vjerojatno mogli savladati procesima razmiljanja i
snagom volje. Mogli biste smisliti rjeenje problema.
A l i to je nemogue. Bez obzira koliko va um prosvje
dovao, bez obzira koliko naporno razmiljali, ona e se
ista napetost pojaviti u vama kad god se naete uz Joh
na. Tu napetost stvara vae tijelo, na taj nain reagirajui na Johnovu prisutnost. Ta reakcija gotovo potpuno zaobilazi va misaoni um. A l i kad dopustite da se
oblikuje osjetilni dojam, tada moete raditi s onime to
ne moete razumjeti. Ako se tome osjetu posvetite uz
pomo stanovitih koraka koje u vam pokazati, osjet
e se promijeniti.
Upravo o tome govori ova knjiga. Osjetilnim je
dojmovima prijeko potrebno pristupiti sasvim druki
jim putom - tim osobitim putom koji vodi kroz tijelo
i koji ja nazivam fokusiranjem. Pristupanjem na taj
nain moemo dopustiti da se osjetilni dojam oblikuje i mi
jenja.
58

Veliki dio onoga to smo u prolosti smatrali emo

cionalnim vodstvom i psihoterapijom bijae isprazno.
Savjetnici su nas pokuavali navesti da razumski anali
ziramo svoje osjeaje ili da se uvijek iznova suoava
mo s njima.
Ponovno obratimo pozornost na tu vau pretpo
stavljenu potekou u odnosu s Johnom i pogledajmo
neke od najuobiajenijih naina pristupanja takvome
problemu. (Svi su uobiajeni pristupi, na nesreu, is
prazni.)
Omalovaavanje problema. Pokuavate se uvjeriti
kako problem ne postoji ili kako je previe nevaan da
biste o njemu brinuli. Nije vano, kaete sebi. Nije
to nita. Ne bih trebala dopustiti da me zamaraju tak
ve sitnice.
Mijenja li takav pristup bilo to? Ne mijenja. Slje
dei put kad susretnete Johna taj e nevani pro
blem biti isto onako velik kakav je bio oduvijek.
Analiziranje. Mora biti da me John podsjea na mo
ga oca, ozbiljno ete zakljuiti. Uvijek sam se plaila
oca. Bio je toliko samopouzdan. Takav je i John. Da,
naravno, mora da je tako...
Analiza moe ili ne mora biti tona. A l i uope ne
mijenja osjeaj. Cijelo vrijeme koje provedete uz Joh
na moete estoko analizirati, ali ako se taj osjeaj i da
lje nalazi u vaoj nutrini, zajedno s neobjanjivom ne
ugodom i napetou, odnos nee biti nimalo jedno
stavniji nego to je to bio prije pokuaja analiziranja.
Suoavanje s osjeajem. Jednostavno u stisnuti
zube, suoiti se s time i proi kroz to, s puno nade ka
ete sami sebi. Neu obratiti pozornost na njega. Ne
u mu dopustiti da me svlada!
59

Ali to no pomae, zar ne? Ako vam neto smeta

nastavit e vam smetati sve dok ne doe do neke te
meljne promjene.
Predavanje. Pogledaj ovo, kaete vrlo ozbiljno smi
sebi, vrijeme je da se sabere i prestane sa svim tim
glupostima. Trebala bi biti odrasla osoba, zar ne? Pa
onda se i ponaaj tako! Nema nikakva razloga na svi
jetu zbog kojega bi John u tebi izazivao nelagodu...
Ne. Ni to ne djeluje.
Utapanje u osjeaju. Preputate se tome osjeaju, na
dajui se da e se promijeniti kad ga ponovno osjetite.
Da, ba je bilo neugodno kad je poeo govoriti o mo
me seksualnom ivotu. Samo sam sjedila bez rijei, kao
budala. I jesam glupa. Joj, to je tako uasno! Osjeam
se kao da me netko pregazio... Kad god se prepustite
tom nepromijenjenom osjeaju, osjeat ete se podjed
nako loe kao i uvijek.
Ovi pristupi ne mogu biti uspjeni jer ne dodiruju
i ne mijenjaju ono mjesto iz kojega ta nelagoda izranja.
To mjesto nalazi se u tijelu. Ono je tjelesno. Ako ga e
lite promijeniti, morate koristiti proces promjene koji
je isto tako tjelesni. Taj je proces fokusiranje.
Drugi dio ove knjige posveen je uenju fokusiranja. S uenjem neu zapoeti ovdje. Za sada samo e
lim zavriti opisivanje znaajki svjesnoga osjeta.
Najuzbudljivija znaajka od sviju jest injenica da
osjetilni dojam, kad se dobro fokusirate, posjeduje mo
mijenjanja.
Zapravo moete i osjetiti tu promjenu dok se odvi
ja u vaemu tijelu. To je sasvim odreen tjelesni osjet
neega to se pokree ili pomie. Uvijek je to ugodan
60

osjet: osjeaj da se neto oslobaa ili otputa.

To vam najbolje mogu opisati poevi od poznato
ga ljudskog iskustva: od onoga neobinog osjeaja
spoznaje da ste neto zaboravili, ali ne znate to. Vje
rojatno vam se to dogodilo vie nego jednom. Recimo
da se upravo spremate na putovanje zrakoplovom,
kako biste posjetili obitelj ili prijatelje. U zrakoplov ula
zite mueni sitnom, upornom milju: neto sam zabo
ravio. Zrakoplov polijee. Zurite kroz prozor, razmilja
te o tome to ste mogli zaboraviti, traei taj nejasan,
sitan djeli znanja. to sam zaboravio? to?
Mui vas svjesni osjet neke nerazrijeene situacije,
neega to je ostalo nedovreno, neega to ste ostavi
li iza sebe. Obratite pozornost na to da ne posjedujete
nikakve injenine podatke. Javlja se samo unutarnja
aura, unutarnji okus. Vae tijelo zna, ali vi ne znate.
Moda ete pokuati odagnati taj osjeaj, razumski
ga objasniti ili se uzdii iznad njega - a to su metode
omalovaavanja. Rei ete sebi: ne, neu dopustiti da
me to mui i pokvari mi izlet.
Naravno, tako neete uspjeti. Osjeaj nije nestao.
Uzdahnut ete i ponovno poeti razmiljati. Prona
i ete neto to je moda izazvalo taj osjeaj. Heleni
na zabava! Zaboravio sam rei Helen da ne mogu doi
na njezinu zabavu!
A l i ta zamisao ne zadovoljava va osjeaj. Sasvim
je istinito da ste zaboravili rei Helen da neete doi na
njezinu zabavu, ali vae tijelo zna da ta zabava nije ono
to vas cijeloga jutra mui. Jo uvijek ne znate to ste za
boravili i jo uvijek osjeate tu nelagodu. Vae tijelo zna
da ste jo neto zaboravili i zna to to jest. Na taj nain
i vi moete ustvrditi kako nije rije o Heleninoj zabavi.
U nekim trenucima osjetilni dojam postaje toli
ko nejasan da gotovo nestaje, ali malo kasnije postane
toliko snaan da imate osjeaj kao da gotovo znate o
61

emu je rije. Tada iznenada iz toga osjetilnog dojma

neto izranja na povrinu. Fotografije! Zaboravio sam
ponijeti fotografije koje sam namjeravao pokazati
Charlieju!
Pogodili ste i taj in pogaanja prua vam osjeaj
iznenadnoga tjelesnog olakanja. Negdje u vaemu ti
jelu neto se opustilo, neka je napetost popustila. To
osjeate cijelim tijelom.
Dobar je to osjeaj. Moda e vam biti ao zbog fo
tografija, ali korak koji ste napravili prua vam dobar
osjeaj. To je jedna od najvanijih znaajki pomaka u
osjetilnome dojmu: uvijek se javlja osjeaj olakanja, a
katkad i prekrasan osjeaj tjelesnog oputanja. Kao da
udiete nakon to ste dugo zadravali dah. Moete
osjetiti kako iz vaega tijela nestaje napetost.
U naem jeziku nema rijei kojima bismo mogli
opisati osjetilni dojam i njegove tjelesne pomake. Sto
ga tome osjeaju poputanja unutarnje napetosti moram nadjenuti ime. Nazivam ga tjelesnim pomakom.
Ne osjeaju svi ljudi da se taj tjelesni pomak odvija
iskljuivo u elucu. Moe vam se uiniti da se dogaa
po cijelome tijelu ili se moe javiti kao osjeaj slabljenja
napetosti u prsima, kao oputanje u stegnutom grlu. To
zbivanje nazivam tjelesnim pomakom uglavnom zbog
toga kako bih nagovijestio da se ne dogaa u umu. To
je uvijek, na neki nain, tjelesni osjet. esto ga moete
vidjeti i uti kad se dogaa kod nekoga drugoga. ovjek
moe ispustiti dugaak i ujan uzdah olakanja, moe
doi do nenadanog oputanja stisnutih miia lica, kao
i do brzog, udobnog oputanja u njegovu dranju.
Tako izgleda pomak u svjesnom osjeaju. Naravno,
primjer koji sam iskoristio - zaboravljene fotografije sasvim je beznaajan. A l i u vaemu ivotu nesumnji
vo ima potekoa koje ne biste smatrali beznaajni
ma. Rije je o zaprijeenim mjestima u vama koja loe
utjeu na neke dijelove vaega ivota, o tome to ste
62

uvijek osjeali kao da ste uhvaeni u zamku i bespo

moni. U svim tim sluajevima, upravo kao i s onim
zaboravljenim fotografijama, vae tijelo zna mnogo to
ga to vi ne znate, mnogo toga to vi ni na koji nain
ne moete smisliti.
Nitko ne moe intelektualno shvatiti sve potanko
sti nekoga osobnog problema. To ne moe nijedan te
rapeut. Ni vi to ne moete - ni za sebe ni za nekoga
drugoga. Potankosti se nalaze u vaemu tijelu. Pronai
ih moete fokusiranjem.
Kad to uinite, kao to smo vidjeli, dolazi do tjele
sno doivljenog pomaka. Zbog ega dolazi do toga po
maka? Odakle stie taj neobian osjeaj olakanja?
Dolazi iz dva izvora:
Ponajprije, neko skriveno znanje sada je dostupno
svjesnome umu. Moete ga iskoristiti u nekom ra
zumnom planu koji se odnosi na razrjeavanje pro
blema. To u vama svakako moe izazvati osjeaj
olakanja: Da, naravno! U tome je problem... U
tome smjeru trebam krenuti!
Drugi izvor toga osjeaja poputanja napeto
sti jo je vaniji. ak i ako ne moete istoga tre
nutka ili izravno iskoristiti to neko skriveno zna
nje, tjelesni pomak mijenja cijelo vae tijelo.

Ponovno se prisjetite onih zaboravljenih fotografi

ja. Prethodno nejasan osjeaj da sam zaboravio foto
grafije nije ona vrsta injenice koju moete odmah is
koristiti u razumnome planu postupanja. Te ste se i
njenice prisjetili u zrakoplovu. Nita ne moete uiniti
u tome pogledu. Usprkos tome, osjetilni dojam puto
vanja sada se promijenio. Vi ste se promijenili.
A tako se dogaa i s vanijim osobnim problemima.
Moete osjetiti kako se u vama zbiva promjena.

drugi dio
FOKUSIRANJE

Prirunik

fokusiranja

Dolo je vrijeme da nauite fokusiranje.

Unutarnji in fokusiranja moe se razdvojiti na
est glavnih postupaka ili koraka. Kad steknete vie is
kustva neete morati razmiljati o njima kao o est od
vojenih dijelova istoga procesa. Kad o njima tako raz
miljate, kao o odvojenim koracima, proces se doima
mehaniki, to nije, ili barem to nee biti kasnije. Raz
dijelio sam proces na ovaj nain jer sam tijekom godi
na eksperimentiranja nauio da je to uspjean nain na
koji se mogu nauiti fokusirati oni ljudi koji to nikada
nisu ni pokuali.
O ovome poglavlju razmiljajte samo kao o osnov
nom priruniku. Kasnije u knjizi ovim emo temeljnim
uputama dodavati razjanjenja i pristupati im iz drugih
uglova. Konano - moda ne odmah prvi put kad to
pokuate - doivjet ete iskustvo da se u vaoj nutrini
neto pomaklo.
Zapoet u s uputama za fokusiranje izraenim u
kratkome obliku, kao da je rije o priruniku. U sljede
em emo poglavlju detaljnije razraditi tih est koraka,
zaustavljajui se kako bismo ih objasnili.
PRIRUNIK FOKUSIRANJA

1. Raiavanje prostora. Zamolit u vas da budete

tihi, usredotoeni na sebe. Odvojite malo vremena
kako biste se opustili... Dobro, sada bih elio da
67

pozornost obratite prema unutra, na svoje tijelo,

moda na eludac ili prsa. Promotrite to e se on
dje pojaviti kad vas upitam: Kakav je moj ivot?
to je za mene sada najvanije? Osjeajte nutri
nu svoga tijela. Neka iz toga osjeta polagano iz
ranjaju odgovori. Kad se pojavi nekakva zabrinu
tost, NE ULAZITE U NJU. Napravite korak unatrag
i recite: Da, evo je. Osjeam da je tu. Neka izme
u vas i te brige ostane malo slobodnoga prostora.
Tada zapitajte to jo osjeate. Ponovno priekajte
i osjetite. Najee ima nekoliko stvari.
2. Osjetilni dojam. Izmeu svega onoga to se pojavi
odaberite jedan osobni problem na koji ete se fokusirati. NE ULAZITE U PROBLEM. Napravite ko
rak unatrag.
Naravno, mnogo je vidova te jedne stvari o kojoj
razmiljate - previe da biste o svakome od njih
posebice razmiljali. A l i moete ih sve zajedno osje
titi. Obratite pozornost na ono mjesto na kojemu
najee osjeate i ondje moete osjetiti kako izgle
da sve ono to se odnosi na problem. Dopustite sebi
da osjetite nejasan osjet svega toga.
3. Kljuna rije. Kakva je kvaliteta toga nejasnog osjetilnog dojma? Neka iz osjetilnoga dojma izroni
rije, reenica ili slika. To bi mogla biti rije koja
oznaava kvalitetu, kao to je tijesno, ljepljivo, za
straujue, prigueno, teko, ivano; te reenica ili
slika. Ostanite uz kvalitetu osjetilnoga dojma sve
dok se rije, reenica ili slika u potpunosti ne usk
lade s njime.
4. Usklaivanje. Kreite se naprijed-natrag izmeu
osjetilnoga dojma i rijei (reenice ili slike). Provje
ravajte kako se slau. Pogledajte je li se pojavio
68

nekakav sitni tjelesni pokazatelj koji e vam uka

zati na to da se te dvije stvari slau. Kako biste to
uinili, morate ponovno osjetiti osjetilni dojam,
kao i rije.
Neka se osjetilni dojam mijenja, ako se sam pone
mijenjati, a isto tako i rije ili slika, sve dok se ne
pokae da rije na pravi nain sadrava kvalitetu
osjetilnoga dojma.
5. Postavljanje pitanja. Sada postavite pitanje: to je
sve ono povezano sa cjelinom ovoga problema to
izaziva ovu kvalitetu (koju ste upravo imenovali ili
joj pridruili sliku)?
Svakako ponovno osjetite kvalitetu, svjee, ivopi
sno (ne samo kao sjeanje od prethodnoga trenut
ka). Kad se ponovno pojavi obratite pozornost na
nju, budite uz nju i upitajte je: Zbog ega je cije
li ovaj problem tako...? Ili postavite pitanje: to
se nalazi u tome osjetu?
Ako dobijete hitar odgovor bez ikakva pomaka u
osjetilnome dojmu, takvu vrstu odgovora jedno
stavno propustite. Ponovno obratite pozornost na
svoje tijelo i ponovno iznova otkrijte osjetilni do
jam. Tada ponovno postavite pitanje.
Budite uz svjesni osjeaj sve dok se neto ne pojavi
praeno pomakom, blagim poputanjem ili oslo
baanjem.
6. Primanje. Sve to god naie s pomakom primite
na prijateljski nain. Ostanite uz to neko vrijeme,
ak i ako osjetite samo blago poputanje napetosti.
to god da se pojavilo, to je samo jedan od poma
ka, a bit e i drugih. Vjerojatno ete nakon neko
ga vremena nastaviti, ali nekoliko trenutaka osta
nite uz ovaj pomak.
69

AKO STE TIJEKOM SVIJU OVIH UPUTA M A K A R

I SAMO TRENUTAK PROVELI OSJEAJUI I DO
DIRUJUI NEKI NEJASAN, CJELOVIT TJELESNI
OSJET OVOGA PROBLEMA, TO ZNAI DA STE
RADILI FOKUSIRANJE. Nije vano je li se pojavio
tjelesni pomak ili nije. On se pojavljuje prema svo
joj volji. Njime ne moemo upravljati.
PRIPOVIJEST O NEVANOM PROBLEMU

Pogledajmo sada korake fokusiranja na djelu.

ena koja mi je priala o ovome iskustvu pri kraju
je dvadesetih godina. Nazvat u je Peggy. Ona i njezin
suprug - nazvat u ga Jim - ive u predgrau. On radi
u banci i postoji vjerojatnost da e uskoro napredovati
u karijeri. Peggy radi skraeno radno vrijeme kao ui
teljica u srednjoj koli. Mora raditi skraeno radno vri
jeme stoga to se brine o njihovu petogodinjem sinu.
Jedne veeri John se presretan vraa kui. Predsje
dnik banke prilino mu je otvoreno rekao da banka
planira proiriti posao te da njega, Johna, smatraju
kljunim elementom tih planova. U svome uzbuenju,
priajui Peggy o tome, John je sruio komad posua s
kuhinjskog stola i on se razbio. Bio je to Peggyin najbo
lji porculan. Peggy je dobila napadaj bijesa, uplakana
otrala uza stube i odbila prirediti veeru.
I nju je samu iznenadio i uplaio vlastiti ispad. Nije
obiavala biti tako nagla.
Sjedila je sama u spavaoj sobi i pokuavala se smi
riti, koristei sve poznate pristupe koje svi mi koristi
mo i koji tek rijetko kad koriste. Ponajprije je pokuala
odbaciti taj problem kao nevaan, moda se na
dajui da e ga toliko umanjiti da e potpuno nestati.
Razbio je skupocjenu posudu, rekla je bijesno u se
bi. Jesam li toliko glupa da me takvo to moe uzrujati?

Prokleta zdjela uope nije vana u mome ivotu. Mogu

je zamijeniti neim drugim...
Takav pristup nije uspio. Uznemirenost nije dopu
stila da je Peggy otkloni razmiljanjem. Nakon toga
Peggy je pokuala shvatiti o emu je rije. Pa, protek
lih sam nekoliko dana pod velikim pritiskom, rekla je
sama sebi. Dopustila sam da mi se posao u koli nago
mila, moram do kasna ostajati ocjenjujui sve te testo
ve. Nisam se dovoljno naspavala... Naravno, mora da
je to razlog. Nije ni udo to sam napeta.
Ponovno nikakvih rezultata. Ono to je Peggy rek
la moe biti istina, ali iznutra se nita nije promijenilo.
Bijes i razdraenost i dalje su ostali ondje gdje su i bili.
Napokon je odluila pokuati s fokusiranjem. Vje
bala je tu metodu nekoliko godina i ve je bila iskusna
- na neki nain, fokusiranje je radila teno, kao to
se teno govori strani jezik. Nije morala prijei kroz svih
est odvojenih koraka, kao to mora initi poetnik,
nego ih je prela u jednom trajnom koraku. Meutim,
pripovijedajui vam o njezinu iskustvu, ja u razdvoji
ti pojedine korake tako da moete uoiti na koji je na
in stigla od jednog do drugog.
Priprema. Poela je smjestivi se to je udobnije mo
gla, otklanjajui sve tjelesne smetnje koje bi joj mogle
onemoguiti da uje ono to joj tijelo eli rei. Umila
je lice jer je bilo vrue i osjeala je svrbe nakon plaa.
Skinula je cipele, uspravila jastuk uz uzglavlje i naslo
nila se na njega.
Prvi korak: raiavanje prostora. Sve je svoje pro

bleme gurnula na jednu stranu, kao da raskruje pro

stor u pretrpanome spremitu. Zbog ega se sada ne
osjeam dobro? Pa, eka me ta golema hrpa dosadnih
testova koje moram ocijeniti. A tu je i onaj problem sa
71

Jeffom kojega su danas iz vrtia poslali kui. Naravno,

tu je i ovaj glupi novi problem s razbijenom posu
dom. ..
Sve je probleme malo odmaknula od sebe. Znala je
da ih ne moe natjerati da nestanu. A l i je isto tako zna
la, s obzirom na to da je ve imala iskustva u fokusiranju, da se moe malo odmoriti od njih.
Drugi korak: osjetilni dojam. Tada je dopustila da joj

pozornost odluta do problema koji se u tome trenutku

inio najgorim od sviju: bijesna scena zbog razbijene
posude. Namjerno je izbjegavala pokuaje da o tome
dogaaju neto zakljui, da ga pokua analizirati ili sh
vatiti. Jednostavno je tragala za osjetilnim dojmom to
ga dogaaja.
Upitala je: Kako sve to to se odnosi na taj problem
osjea? A tada je dopustila da se taj nejasni osjet poja
vi na svoj vlastiti nain - u poetku je bio golem, neja
san i bezoblian, tako da su joj nedostajale rijei koji
ma bi ga opisala, nedostajale su oznake ili bilo kakva
vrsta identifikacije.
Nije bila nestrpljiva s tom nejasnou. Nije zahtije
vala da se predstavi. Niti je pokuavala prisiliti da ga
prepozna: :>O, da, naravno, taj neobian osjeaj mora
da je... Jednostavno mu je dopustila da postoji na
svoj vlastiti nain tijekom znatnog vremenskog razdo
blja, moda pola minute.
Trei korak: pronalaenje kljune rijei. Tada je Peg

gy vrlo blago upitala kakva je kvaliteta toga osjetilnog

dojma. Pokuala je navesti osjetilni dojam da kae svo
je ime ili da se iz njega pojavi neka slika.
Ponovno je izbjegavala analizu, dranje predava
nja samoj sebi, izbjegavala je pretpostavke i zakljuke.
eljela je odgovor koji e izroniti iz samoga toga osjeaja,
72

a ne iz zbunjene gomile materijala pohranjenoga u

umu.
U treemu koraku rije, reenica ili slika - ako to
no odgovaraju osjetu - pruaju kljunu rije za osjetilni dojam. ovjek tada najee osjeti prvi pomak,
prvi djeli unutarnjega pokreta (katkad i samo naz
naku pokreta) koja mu govori: Ovo je tono.
Kao to se nerijetko dogaa, Peggy je kroz korake
fokusiranja prola gotovo istodobno. Dobila je rije
(trei korak), usporedila je s osjetom (etvrti) i zapita
la osjetilni dojam to on jest (peti korak).
S vie rijei nego to ih je ona uporabila opisujui
taj dogaaj, ja bih to ovako opisao. Upitala je: to je
najgore u svemu ovome? Vratio se osjeaj: Bijes na
Johna. Sljedee pitanje: Zbog razbijene posude? Od
govor bez rijei: Ne. Gotovo uope nije rije o posu
di. Bijes osjeam zbog toga njegova pobjednikog sta
va, zbog toga to sav zrai samopouzdanjem u pogledu
vlastite budunosti.
Tako se problem promijenio. Nepogreivo je osjeti
la unutarnji pomak.
Taj je pomak otvoreno prihvatila i osjeala ga, uje
dno osjeajui i promjenu kako prolazi njezinim tije
lom. Kad je tijelo zavrilo s procesom promjene, nasta
vila je.
Takav se pomak u fokusiranju moe pojaviti u bi
lo kojem trenutku. Prihvatite ga i nastavite sljedei
krug fokusiranja.
Ponovno je doivjela osjetilni dojam, sada na pro
mijenjen nain, jer je cijeli problem u njezinu tijelu bio
drukiji u tome trenutku. Njegov pobjedniki stav...
kako sve to osjea?
Priekala je. Nije pokuavala izvui rijei iz osjetil
noga dojma. Strpljivo je sjedila i doputala osjetilnome
dojmu da govori za sebe (ponovno drugi korak).
73

Pokuala je osjetiti njegovu kvalitetu, nejasnu ne

lagodu cijeloga toga osjeaja i ponovno dobiti kljunu
rije za taj osjeaj (ponovno trei korak).
Pojavila se rije: Ljubomora.
etvrti korak: usporeivanje. Prihvatila je rije lju
bomora i provjerila je u odnosu na osjetilni dojam.
Ljubomora, je li to prava rije? Znai li taj osjet upra
vo to? Osjetilni dojam i ta rije oigledno su se goto
vo potpuno slagali, ali ne i savreno. inilo se kao da
joj osjetilni dojam govori: Nije to uistinu ljubomora.
Ima u tome i ljubomore, ali...
Pokuala je s rijeima neka vrsta ljubomore, os
jetivi sitan pomak i uzdah koji su joj stavili do znanja
da je vrlo, vrlo blizu, kao da je pronala kljunu rije
za osjetilni dojam. Ponovno je to uinila i opet iznova.
Peti korak: postavljanje pitanja. Tada je zapitala sam

svjesni osjeaj: to je to neka vrsta ljubomore? to to

u cijelome problemu izaziva neku vrstu ljubomore?
Dopustila je da pitanje dosegne taj nejasni svjesni
osjeaj i on se lagano pomaknuo. to je to? upitala
je gotovo bez rijei.
A tada je iznenada dolo do pomaka. Neka vrsta
ljubomore... da., vie nalikuje... osjeaju naputenosti.
Duboko je uzdahnula, a uzdah bijae praen dubo
kim, zadovoljavajuim osjeajem pomaka. Peggy je
njezino tijelo govorilo da je nesretna zbog injenice to
je prestala napredovati u karijeri.
esti korak: prihvaanje. Dok je pokuavala ostati uz

osjeaj olakanja koji je pratio taj pomak, morala se za

tititi od glasova koji su je uskoro poeli napadati. Ne
bi se smjela tako osjeati. Sretna si to uope ima
74

posao. A isto su se tako javljali i ovakvi glasovi: Ka

ko e ikada pokrenuti svoju karijeru? Zna da u to
me pogledu nita ne moe poduzeti.
Peggy je sve te glasove odgurnula na jednu stranu.
Sve to mora priekati, rekla je. A tada se vratila osje
anju novoga uvida. Biti ostavljena, naputena... mo
gu li to jo uvijek osjetiti?... O, da. Evo ga ponovno...
tako je... upravo se tako osjeam.
JO JEDAN KRUG

A l i ta je kvaliteta - osjeaj naputenosti - predstavlja

la samo vrh ledene sante. Peggy je eljela provjeriti
moe li je to odvesti do daljnjih promjena i pomaka.
I tako je ponovila cijeli krug fokusiranja. to to
znai biti naputena? to to znai za mene? to je naj
gore u tome?
Ovoga je puta fokusiranje trajalo otprilike dvade
set minuta. Kad je dovrila, Peggy je osjeala nevjero
jatno osvjeenje. Oblik njezina problema se promije
nio, pa se promijenila i ona sama. Nakon toga su Peggy
i John smireno porazgovarali o vlastitu ivotu i budu
nosti.
Razbijena posuda bijae zaboravljena. To jedno fo
kusiranje nije razrijeilo Peggyin problem sukoba iz
meu karijere i majinstva, ali je u njoj izazvalo niz ko
risnih promjena. Daljnje obavljanje fokusiranja pruilo
joj je dodatne spoznaje o njoj samoj, pomogavi joj da
krene odande gdje je bila zakoena.

75

est koraka fokusiranja

i njihov smisao

Sada emo polaganije proi svih est koraka. Nakon to

proitate ovo poglavlje, pokuajte se fokusirati na neki
csobni problem, kako biste vidjeli hoe li vam uspjeti.
Neka vam knjiga ostane otvorena na etvrtome pogla
vlju, Prirunik fokusiranja i bez urbe proite est ko
raka, osobito obraajui pozornost nainu na koji se
vae tijelo osjea u svakom stupnju ovoga procesa.
Ako ne osjetite nikakvu promjenu, nikakve pomake,
nastavite itati ostala poglavlja ove knjige, a tada se
vratite i ponovno pokuajte. Konano ete shvatiti da
moete izvesti unutarnji in fokusiranja, a to ga ee
radite, to e vam se initi jednostavnijim i prirodnijim
(kasnije moete koristiti skraeni oblik na kraju knjige).
PRIPREMA

Odredite stanovito vrijeme i pronaite mjesto na koje

mu ete neko vrijeme sjediti u tiini. Ako elite da s va
ma ostane va prijatelj, to je dobro i moglo bi vam po
moi. A l i prijatelj mora biti zadovoljan time da jedno
stavno bez rijei slua, ne smije od vas oekivati da ete
progovoriti ako vam se ne govori i ne smije analizirati
ili procjenjivati ako vi odluite izgovoriti ono to se kri
je u vama. Dobro je ako samo uti, ali isto je tako do
bro ako povremeno izgovara rijei kao to su: Da,
76

ujem te... Razumijem. A l i na ovome ranome stup

nju prijatelj ne smije rei nita drugo.
Dobra je zamisao da sjednete na neko mjesto koje
vam je barem malo nepoznato. Odnosno, ne pokua
vajte se fokusirati sjedei za radnim stolom, niti u omiljenome naslonjau. Sjednite na neku drugu stolicu ili
na rub kreveta. Ili, ako vam se to vie svia, izaite iz
kue i proetajte ili se naslonite na stablo.
Pokuajte pronai osjeaj openite tjelesne ugode,
ako ve ne potpune dobrobiti. (To e, uz neto sree,
doi kasnije.) Ako vas ometaju sitne tjelesne nelagode,
zamaglit e neke druge stvari koje vam tijelo pokuava
rei. Ako vam je hladno, odjenite pulover. Ako vas svr
bi taban, skinite cipelu i protrljajte ga. Naslonite se i
mentalno opustite.
PRVI KORAK: RAIAVANJE PROSTORA

Postavite si pitanje: Kako se osjeam? Zbog ega se sa

da ne osjeam izvrsno? to mi upravo danas smeta?
Ostanite mirni. Oslukujte. Neka se pojavi to god
da se pojavilo. Ponekad ete vjerojatno otkriti da mo
da i desetak problema izaziva u vama napetost. Neki
meu njima mogu biti veliki ivotni problemi, s koji
ma ste se ve mnogo puta prije hrvali. Svatko uza se
nosi takav popis, iz jedne godine u drugu, pa e se sva
ki put pri fokusiranju jedan ili vie takvih problema i
niti najvanijima. Ne pokuavajte sastaviti popis svih
problema kojih se moete prisjetiti, nego samo onih
koji trenutno u vama izazivaju napetost.
Osim velikih osobnih problema, vjerojatno ete ot
kriti neke relativno nevane probleme koji u stanovi
tome trenutku ometaju spokojstvo u vama.
Dopustite svim tim problemima da se pojave:
sve ono to vam upravo sada onemoguuje osjeaj
apsolutnoga zadovoljstva. NE DOPUSTITE SI DA SE
77

ZAUSTAVITE KOD BILO KOJEGA OD TIH PROBLE

M A . Samo ih mentalno navedite, velike i male, teke i
beznaajne, sve zajedno. Stavite ih na hrpu preda se i
napravite korak unatrag kako biste ih promotrili s uda
ljenosti.
Ostanite vedro odvojeni od tih problema to vie
moete. Pa, osim svih ovih stvari, sasvim se dobro
osjeam, moete sada rei. Moda je to uistinu muan
popis, ali to jesu svi problemi. Tu je ono to mi se do
godilo s Georgeom i Joanne. A i ova osamljenost - da,
to dobro poznajem, to je stara stvar. A i ona smijena
sitnica vezana uz ono to sam juer rekla Chrisu.
Osjeate li u sebi blago poveanje osjeaja ugode?
Nastavite probleme stavljati na hrpu dok ne zaujete
neki glas: Da, izuzev svega ovoga sasvim se dobro os
jeam.
DRUGI KORAK: OSJETILNI DOJAM PROBLEMA

Zapitajte se koji vam se problem upravo sada ini naj

gorim. Zapitajte se koji vas ponajvie boli, koji vam je
najtei, najvei, najmuniji, najtrnovitiji, najtegobniji
ili kojega ete se najtee rijeiti - tragajte za onim pro
blemom kcji je teak prema nainu na koji vi i vae ti
jelo odreujete teko. Ili jednostavno odaberite neki
od tih problema.
Sada nemojte ulaziti u problem kao to biste naj
ee uinili. Udaljite se od njega i pogledajte kakve os
jeaje izaziva u vaemu tijelu dok o njemu razmiljate
u cjelini, barem na trenutak. Zapitajte se: Kako se
ovaj problem u cjelini osjea? A l i ne odgovarajte rije
ima. Osjetite cijeli problem, osjeaj svega onoga to je
uz njega povezano.
U tome ete se drugome koraku vjerojatno poeti
suoavati s mnotvom proizvoda vlastita uma: predava
nja, analitike teorije, otrcane izreke, mnogo brbljanja
78

i prie. Na neki nain morate se spustiti ispod sveuku

pne buke do svjesnoga osjeaja koji se krije ispod nje.
Djelomino je rije o tome da natjerate sebe da za
promjenu umuknete, sluate i osjeate. Strpljivou
moete doi do izvrsnih rezultata. Pretpostavimo da je
problem na koji se pokuavate fokusirati povezan s ra
spadanjem neko dobrog odnosa. Dok pokuavate os
jetiti cijelu unutarnju auru problema, moete zapoeti
s predavanjima: Evo, ponovno to radim, unitavam
jo jedan izvrstan odnos. to to nije u redu sa mnom?
Bez obzira na to koliko dobar bio, uvijek u pronai
mogunost da ga unitim.
Kad pone takva vrsta buke, strpljivo je i blago is
kljuite. Recite u sebi: Da, da, sve to znam. Posluat
u to drugi put, ako eli. Za sada to jednostavno stavi
mo na stranu.
Budite podjednako tako vrsti i pristojni otkrijete
li kako pokuavate analizirati problem ili pokuavate
odrediti gdje se krije njegova sutina. Pa, oigledno je
to je polo po zlu, zaut ete sami sebe kako govori
te. Zapravo se plaim drugih ljudi, stoga to prikrivam
i glumim. Kao i prije nekoliko veeri kad sam... Is
kljuite taj glas. Recite sebi: Naravno, moe biti rije
o tome. A l i sada nita ne pokuavamo razumjeti. Po
kuavamo otkriti kako se sve to zajedno osjea u meni?
Pokuavate doprijeti do jedinstvenog osjeaja koji
obuhvaa sve ono to se odnosi na moje odnose s...
ili na sve ono to se odnosi na to to sam napustio po
sao. Osjeaj obuhvaa mnotvo potankosti, upravo
kao to glazbeni komad obuhvaa mnotvo nota. Sim
fonija, primjerice, moe trajati sat ili vie i sadravati
tisue razdvojenih glazbenih tonova koje izvode mno
gi razliiti instrumenti u beskraju kombinacija. Ali ka
ko biste osjetili simfoniju ne morate znati sve te potan
kosti njezina ustrojstva. Ako je to simfonija koju dobro
79

poznajete, dovoljno je uti njezin naziv i istoga ete

trenutka osjetiti njezinu auru. Ta simfonija: osjeaj te
simfonije pojavljuje vam se kao cjelovit, bez potanko
sti.
Na isti nain pokuavate stupiti u dodir sa svjesnim
osjetom problema. Dopustite svojim osjetima da se
spuste prema unutra, pokraj svih potankosti koje vas
mogu ometati i odvui na krivi put, pokraj brbljarija i
prigovora, sve dok ne osjetite jedinstvenu veliku auru koja
sve to obuhvaa.
Ne, to nije jednostavno - ne u poetku. Djelomi
no je rije o tome da trebate znati na to obratiti po
zornost, a to zanemariti. Djelomino je rije o tome da
znate kako ugoditi svoj um tako da prihvaa stanovite
stvari koje se u njemu dogaaju, ali ne i neke druge.
Tragajui za osjetilnim dojmom problema, vi po
kuavate navesti svoj um da u sutini uini ono to ini
kad priziva va osjeaj prema nekoj osobi. Morate biti
svjesni nekih potankosti, ali se ne smijete zaustavljati
na njima. Vaa pozornost usmjerena je uglavnom na
taj jedinstveni osjeaj, na osjeaj svega toga to se odnosi
na tu osobu.
Jednom kad osjetite cjelinu problema, ostanite ne
ko vrijeme u tome. Ne pokuavajte odrediti to je u to
me vano. Nita ne pokuavajte odrediti. Samo ga pu
stite da postoji i da ga osjeate.
Osjetilni dojam cjelovit je i nejasan osjeaj cjelo
kupnosti neke stvari. To je neto pokraj ega bi veina
ljudi jednostavno prola jer je nejasan, neodreen i
mutan. Kad prvi put ostanete uz taj osjeaj mogli biste
pomisliti: Zar to? elite da ostanem uz to? A l i to je sa
mo jo jedan neugodan dojam. Da, upravo je to nain
na koji vae tijelo osjea taj problem, a u poetku je sa
svim nejasan.
80

TREI KORAK: PRONALAENJE KLJUNE RIJEI

to je kvaliteta toga svjesnog osjeta? Pronaite rije

koja opisuje kvalitetu, kao to je: ljepljiv, teak, ivan,
bespomoan, tijesno, optereenje ili neku rije sline
vrste. Moda e vam odgovarati kratka reenica, npr.,
kao u kutiji, moram to izvesti. Kombinacija rijei mo
gla bi najbolje odgovarati, primjerice: uplaeno i nape
to ili ivano i nemirno. Moda e se pojaviti slika koja
e najbolje odgovarati osjetu - primjerice, teka olov
na kugla.
Vi ne traite analizu. Vi tragate za sutinom osjetilnoga dojma. Vama je potrebna sutina svega toga zajed
no, osobita kvaliteta koja izvire iz toga.
Ta kvaliteta mogla bi biti osjeaj da ste se neprikla
dno ponijeli, primjerice, ili osjeaj bespomonosti. Ili
biste mogli osjetiti da vas neto titi, plai, izaziva nape
tost ili nelagodu - a moda za taj osjeaj ni nema rijei.
Ponavljam, izbjegavajte prisiljavati svjesni osjeaj
da se oituje rijeima - dopustite mu da vam sam po
kae vlastitu sutinu. Ili blago iskuajte jednu rije.
U ovome treem koraku moda ete otkriti kako se
va problem poinje mijenjati. Moda ete ga osjetiti
drukijim nego to ste oekivali kad ste poinjali s fokusiranjem: razliit od svega onoga to biste mogli smi
sliti sredstvima razuma. Razlika bi u poetku mogla bi
ti tanana i, moda, zbunjujua.
To je ono za ime tragate: neto to prati tjelesni
pomak. Sve drugo odbacite.
Odgovaraju li rije ili slika, nazivamo ih kljunom
rijei. Dok izgovarate rijei (ili zamiljate sliku), cijeli
se osjetilni dojam jedva primjetno giba i lagano se opu
ta. To je znak, kao da kae: Ovo odgovara, kao kad
se prisjeate neega to ste zaboravili. Osjeaj onoga to
ste zaboravili vodi vae pamenje. Znate da veliki broj
savreno smislenih ideja uope nije dio toga osjeaja pa
81

ih odbacujete, sve dok ne naiete na neto emu se taj

osjeaj otvara.
Kao u staroj djejoj igri skrivaa. Netko tko zna
gdje se nalazi predmet potrage govori: Hladno, hlad
nije, ledeno hladno, dok hodate u pogrenom smje
ru, a Toplo, toplije, vrue, vrue! kad krenete u pra
vome smjeru.
U ovome sluaju to ne govori neka druga osoba
nego va vlastiti svjesni osjeaj: Hladno, hladno, hlad
no (dok se osjet nimalo ne mijenja), a zatim kae:
Toplije, vrue, vrue! (kad doe do oputanja ili la
ganoga pomaka u nainu na koji vae tijelo osjea taj
problem).
Dopustite rijeima i slikama da izrone iz osjeaja.
Neka se same predstave, npr., uplaen, neko napeto
mjesto u meni, ili teak osjeaj.
Najee se dogaa da pronalaenje prave kljune
rijei u ovjeku izaziva tek maleni tjelesni pomak, tek
toliko da moete rei kako je kljuna rije tona. Morat
ete tragati za tim malim pomakom kako ga ne biste
propustili. Pozornost vam mora biti usmjerena na tije
lo kako biste osjetili izaziva li ta rije, reenica ili slika
ono malo otputanje koje govori: To je u redu. To od
govara.
ETVRTI KORAK: USPOREIVANJE IZMEU
KUUNE RIJEI I OSJETILNOGA DOJMA

Uzmite rije ili sliku koju ste dobili tijekom treega ko

raka i provjerite je u odnosu na osjetilni dojam. Mora
te biti sigurni da se savreno uklapaju - da su u savr
enu skladu. Zapitajte (ali nemojte sami odgovarati):
Odgovara li to?
Trebali biste osjetiti odgovor, u obliku dubokoga
uzdaha ili nekog osjeaja oputanja, koji vam govori da
rijei odgovaraju.
82

Katkad se dogodi da se taj potvrdni osjet - taj osje

aj uklapanja - jednostavno ne pojavi. Tada pokuajte
tonije osjetiti. Ponovno priekajte i dopustite tonijim
rijeima da izrone iz osjeaja.
Kako biste mogli obaviti to usklaivanje, ponovno
morate iskusiti osjetilni dojam. Morate ga dodirnuti kao
osjeaj. Mnogi ljudi prilino dobro mogu zadrati osje
tilni dojam sve dok se ne pojave rijei. Tada osjet na
neki nain nestaje i ostaju im samo rijei. Ako se to do
godi, oigledno je da ne moete izravno provjeriti od
govaraju li rijei osjetu. Stoga morate dopustiti osjetilnome dojmu da se vrati - to moda nee biti isti onaj
osjeaj kakav je bio, nego dojam kakav je sada (moda
malo promijenjen). Blago u sebi izgovarajte rijei, uvi
jek iznova, pokuavajui izravno osjetiti na to su se
te rijei odnosile. Najee se dogaa da se nakon dese
tak ili dvadeset sekundi osjeaj - takav kakav je sada vrati.
Isto je tako sasvim u redu ako se osjeaj promijeni
sam od sebe, dok pokuavate obaviti proces usklaiva
nja. Neka obje strane - i osjeaj i rijei - ine to god
ele, sve dok se savreno ne usklade.
Kad se savreno usklade, kad rijei potpuno tono
odgovaraju osjeaju, osjeajte to slaganje nekoliko tre
nutaka. Moda ete osjeati potrebu rei neto kao to
je: Da... o, da... to je to..., ali mu samo dopustite da
postoji.
Vano je osjeati to slaganje minutu-dvije. Osjet
slaganja nije samo provjeravanje kljune rijei, nego se
vae tijelo upravo u tim trenucima mijenja. Sve dok se
mijenja, otputa, prerauje i pokree, dopustite mu da
upravo to ini. Ostavite mu minutu-dvije vremena ko
je su mu potrebne kako bi se dogodilo oputanje i pro
mjene koje eli obaviti u ovome trenutku. Ne pourujte. Tek ste stigli onamo.
83

PETI KORAK: POSTAVLJANJE PITANJA

Ako se tijekom prethodnih koraka ve pojavio vei po

mak, otvaranje i tjelesno oslobaanje, krenite izravno
na esti korak, prihvaajui ono to prati pomak.
Primjerice, moda ste, sjedei mirno uz osjetilni
dojam, osjeajui njegovu sutinu i kvalitetu, ve doi
vjeli pomak i promjenu u problemu. Do toga je moglo
doi i kad ste pronali odgovarajuu rije ili sliku, kao
i tijekom usklaivanja kljune rijei s osjetilnim dojmom.
A l i najee vam odgovarajua kljuna rije prua
samo tanani djeli pomaka, tek toliko da postanete
svjesni kako je ispravna. Njezinu ete ispravnost neko
liko puta iznova osjetiti (usklaivanje), dok se ne poja
ve sve tjelesne posljedice koje ta ispravnost moe izaz
vati. Tada vam je potreban pomak, a do njega jo nije
dolo - barem ne do one vrste pomaka koja mijenja
problem.
Sada je vrijeme za peti korak, postavljanje pitanja.
U tome koraku vi izravno postavljate pitanje osjetilnome dojmu to on jest. To se najee obavlja tako
da neko vrijeme (minutu-dvije, to se moe doimati ja
ko dugim vremenskim razdobljem) provedete uz taj ne
jasan osjetilni dojam ili tako da mu se neprestano vra
ate. U tome vam pomae kljuna rije.
Kljunu rije koristite kako bi vam pomogla da
osjetilni dojam uvijek iznova moe postati ivo prisu
tan. Nije dovoljno samo se prisjetiti kako ste se osjeali
prije nekoliko trenutaka. Taj osjeaj se ponovno mora
javiti, inae ne moete postaviti pitanje. Ako ste ga iz
gubili, prizovite kljunu rije i postavite pitanje: Je li
taj osjeaj jo uvijek ovdje? Nakon nekoliko sekundi e
se pojaviti (isti kao i prije ili neznatno promijenjen).
Tada ga moete pitati to on jest.
Primjerice, ako je kljuna rije"bila uznemiren,
izgovarajte tu rije u sebi sve dok se svjesni osjeaj ne
84

vrati sasvim ivo, a tada ga zapitajte: to je to u cijelo

me tom problemu to u meni izaziva takvu uznemire
nost?
Ako u glavi zaujete mnotvo hitrih odgovora, sa
mo ih propustite i ponovno postavite pitanje. Ono to
se hitro pojavljuje samo su stari podaci vaega uma. U
poetku se moe dogoditi da pitanje ne stigne do osjetilnoga dojma, ali e stii drugi ili trei put. Osjetilni e
se dojam i sam pomaknuti, kao da odgovara i iz toga
e pomaka izroniti odgovor.
Moi ete odrediti razliku izmeu pukih mentalnih
odgovora i onih koji dolaze iz osjetilnoga dojma. Men
talni odgovori stiu veoma brzo. Oni su brzi vlakovi
misli. Um navaljuje i ne ostavlja vam nikakvoga pro
stora u kojemu moete izravno stupiti u vezu s osjetil
nim dojmom. Njih propustite i ponovno stupite u do
dir s osjetilnim dojmom, ponovno koristei kljunu ri
je. Kad se osjetilni dojam vrati, tada mu postavite pi
tanje.
Jedan od najvanijih postupaka u fokusiranju jest
ovo postavljanje otvorenih pitanja. Vi postavite pita
nje, ali tada se namjerno suzdravate od pokuaja da
na pitanje odgovorite svjesnim misaonim procesom.
Ljudi najee vjeruju kako znaju odgovore na ta
kva pitanja ili odreuju kako bi odgovor mogao glasi
ti. Postavljaju si zatvorena pitanja - retorika pitanja
na koja istoga trenutka sami odgovaraju. Nemojte tako
postupati sa svojim osjetilnim dojmom. Postaviti pita
nje osjetilnome dojmu uvelike nalikuje postavljanju
pitanja drugoj osobi. Vi postavite pitanje, a tada ekate
odgovor.
Postoji jasna razlika izmeu prisilnog nametanja
rijei ili slika u osjeaj i doputanja da izrone iz njega.
Nameete li rijei dojmu uspjeno ga guite i ne dopu
tate mu da pokae svoju stvarnu narav. Tada biste
85

rekli: O, da, ja ve znam tko si ti. Nema nikakva smi

sla gubiti vrijeme s tobom.
Suprotno tome, rijei i slike koje izranjaju iz doj
ma omoguuju vam da osjetite razliku. One vas navo
de da kaete: Hej! Hej, da, o tome je dakle rije! To su
rijei i slike koje dovode do tjelesnoga pomaka.
Tjelesni je pomak po svojim posljedicama tajanst
ven. Njega uvijek osjeate kao neto dobro, ak i ako
ono to se pokazalo s odvojenog, razumskog stajalita
nimalo nije olakalo problem.
Ako osjetilni dojam ne doivi pomak i ne prui
vam odgovor odmah, i to je u redu. Provedite uz nje
ga minutu-dvije. Mi ne moemo upravljati pojavom
pomaka. (To je milost.) Najvanije je ono vrijeme
koje provedete osjeajui ga (vraajui se neprestano k
njemu). Ako neko vrijeme provedete osjeajui neto
nejasno to se nalazi upravo ondje, prepuno znaenja
o vaem problemu, a ipak jo ne znate to je to, tada
radite fokusiranje.
Katkad e vam pomoi postavljanje jednoga od
sljedea dva pitanja; najprije iskuajte jedno, zatim
drugo. Uz svako pitanje morat ete se pobrinuti da ono
dopire do osjetilnoga dojma. U poetku e najee od
govoriti va um. Samo ponavljajte pitanje sve dok se
osjetilni dojam ne pomakne.
1. to je najgore u ovome? (Ili: to je ono to u
svemu ovome izaziva najveu 'uznemirenost'?,
ako je vaa kljuna rije bila 'uznemirenost'.)
2. to je ovome osjetilnom dojmu potrebno? (Ili:
to je potrebno da bi se osjetilni dojam dobro os
jeao?)
Ako ste s osjetilnim dojmom stupili u dodir putem
uobiajenoga postavljanja pitanja, a tada postavili i ova

dva pitanja jedno za drugim, ako ste svaki put proveli

minutu-dvije osjeajui nejasni osjetilni dojam, moglo
bi biti dobro za trenutak prestati s fokusiranjem.
Fokusiranje nije rad. To je prijateljski usmjereno
vrijeme koje provodite unutar svoga tijela. Malo kasni
je ili sutradan iznova pristupite problemu.
ESTI KORAK: PRIHVAANJE

Dobrodolicom doekajte sve to god se pojavi za vrije

me fokusiranja. Neka va stav bude zadovoljstvo to
vam se vae tijelo obratilo, to god ono reklo. To je sa
mo jedan pomak, a ne posljednja rije. Ako ste voljni
primiti tu poruku na prijateljski nain, doi e i sljede
a. Ako prihvatite ovu promjenu, doi e i do drugih
promjena, kakve god one bile.
Ne morate vjerovati onome to vam upravo sada
govori va osjetilni dojam, ne morate se s time sugla
siti ili postupati u skladu s njime. Potrebno ga je samo
prihvatiti. Uskoro ete duboko iskusiti da jednom kad
prihvatite ono to prati pomak, doi e i do drugoga
pomaka. Tada e ono to vam tijelo kae biti sasvim
drukije. Stoga mu sada dopustite da vam kae ono to
vam sada ponajprije mora rei.
Primjerice, pomak vam moe pokazati neto to bi
ste trebali uiniti, odnosno za im duboko u sebi osje
ate potrebu. A l i bi se moglo dogoditi da e prvi oblik
u kojemu se pojavi za vas biti sasvim nemogue napra
viti. Moglo bi se uiniti da pomak od vas zahtijeva da
napustite suprunika, djecu i posao, a osim toga ta bi
promjena mogla zahtijevati mnogo novca. Vrlo je va
no zatititi taj prvi oblik u kojemu moete osjetiti svoj
ivotni smjer, iako sada ne moe odgovoriti na neka st
varna pitanja. Vae se tijelo mijenja, pojavljuje se vae
ivotno usmjerenje, ali to je tek prvi korak. Neka pitanja
ekaju. Neete se odmah upustiti u neto nerazumno.
87

Zadrite taj novi osjet onoga to bi moglo biti pravilno

usmjerenje i ne brinite o obliku koji e na kraju zado
biti.
ak i vrlo malom pomaku dopustite dovoljno vre
mena, minutu ili neto vie. Dobro, sada barem znam
u emu je potekoa, mogli biste rei i u tome otkriti
trenutno olakanje. Tada bi ga kritika pitanja mogla
poeljeti jako brzo izbrisati. Da, ali kakva korist od to
ga ako ga ne mogu navesti da se promijeni? Je li to
stvarno? Moda smoga sebe varam. A to ako na
kon ovoga pomaka ne uslijedi nijedan drugi? Zatiti
te pomak koji se upravo dogodio od sviju tih negativ
nih glasova. Oni mogu biti u pravu, ali e morati pri
ekati. Ne dopustite im da ovaj mladi, zeleni izdanak
koji je tek iznikao zasipaju tonom cementa.
Kasnije e biti dovoljno vremena za otkrivanje je li
taj pomak u odnosu na problem stvaran. Za sada mu
samo dajte prostora za disanje. Dopustite mu da se raz
vija. Osjeajte ga. Budite uz njega.
Moda biste nakon toga eljeli prestati s fokusiranjem ili biste eljeli nastaviti. A l i , ne urite. Odluku
donesite nakon kraeg vremena.
Ako odluite prestati, osjetite da ovo mjesto ui
stinu moete napustiti i da mu se kasnije moete vra
titi. To uistinu veoma nalikuje mjestu, stanovitoj toki
vaega unutarnjeg krajolika. Jednom kad saznate gdje
je i kako je moete pronai, slobodno je ostavite i vra
tite se sutradan.
Zauzmete li stav koji nazivamo prihvaanjem,
ono to se javlja tijekom fokusiranja nikada vas nee
uspjeti prevladati. Dobrodolicom doekajte sve to
prati tjelesni pomak,- ali uvijek ostanite malo udaljeni
od toga. Niste u tome. nego pokraj. Taj prostor u koje
mu moete stajati pokraj onoga to se pojavi stvara se
u onih nekoliko trenutaka dok vam se tijelo oputa.
88

Ne mogu sve to razrijeiti tijekom jednoga dana, ka

zat ete u sebi. Znam da je ovdje. Ponovo mogu pro
nai ovo mjesto, stoga ga na neko vrijeme mogu i osta
viti. Nije rije o tome da bjeite niti da se uputate u
to. Jednostavno odlazite na odmor. Osjeate da izmeu
toga to se pojavilo i vas postoji prostor. Vi ste ovdje,
ono je ondje. Rije je o tome da vi imate to to se poja
vilo, a ne da to jeste.
Moete zamisliti vrata izmeu toga i sebe, ako eli
te. Ruka vam je na kvaki i svaki put kad poelite mo
ete ih otvoriti.
ELITE LI JO JEDAN KRUG FOKUSIRANJA?

Pokuajte osjetiti eli li vae tijelo prestati s fokusiranjem ili nastaviti. Kae l i : ekaj! Tek sam stigao, do
pusti mi ovdje ostati jo dan ili dva. Sve mi je tako no
vo? Ili kae: Zaustavimo se sada ovdje, ovo mi je
mjesto jo nepoznato. Ne elim ostati ovdje? Zamisli
te da nastavljate s fokusiranjem i osjetite reakciju tije
la, a tada zamislite da prestajete i isto tako osjetite re
akciju.
Ako prestanete, tada najprije odvojite malo vre
mena kako biste bili sigurni da ete se moi vratiti ono
me obliku svoga problema do kojega ste upravo doli.
Najee nije dovoljno zapamtiti ishod. ovjek ga pam
ti, ali mu moe nedostajati izravno iskustvo stvarnosti
koju posjeduje dok fokusirate. Pomoi e vam ako se
prisjetite onoga to se pojavilo neposredno prije po
sljednjega pomaka. Primjerice, pretpostavimo da se
pojavila kljuna slika vrsto namotanog klupka vune,
a kad ste zapitali to to predstavlja, dolo je do pomaka
i va je problem napravio korak prema rjeenju. Trebali
biste zapamtiti ne samo sam taj korak, nego i ono to
je neposredno prethodilo pomaku. To e vam kasnije,
kad se pokuate prisjetiti koraka, pomoi da ga vratite

u potpunoj tjelesnoj stvarnosti. Ako krenete od pret

hodne slike u potpunosti ete ga ponovno moi osjeti
ti. Dobro bi bilo da tu prethodnu sliku pronaete prije
nego to zavrite fokusiranje.
Kako biste se upustili u sljedei krug fokusiranja,
mogli biste iznova osjetiti cijeli problem i zapitati svoje
tijelo: Je li sve razrijeeno? Nelagoda koju izaziva ono
to je ostalo nerazrijeeno tada e se jasno osjetiti u va
emu tijelu, ako ondje priekate odgovor. Ostat ete s
tim cjelovitim osjetilnim dojmom i ponoviti korake od
drugoga do estoga, kao i prethodni put.
Ili biste mogli krenuti od posljednjega pomaka, od
onoga to ga je pratilo, tako to ete zai ispod toga.
Kakav je cjeloviti dojam svega toga?
Kao to ste tijekom toga mirnog razdoblja bili pre
puni razumijevanja i blagi, prihvaajui to to se poja
vilo, sada isto tako elite daljnju promjenu. Budui da
ste bili blagi i puni razumijevanja, ime ste pokazali
potovanje prema tome osjeaju, pripremili ste tlo za
daljnju promjenu. Kako biste izazvali daljnju promje
nu, ponovno ponite od drugoga koraka: otkrijte osjetilni dojam koji se krije ispod ili s onu stranu tjelesne
poruke koju ste upravo primili, kakva god ona bila.
Pretpostavimo, primjerice, da se u prethodnome
krugu pojavio osjeaj bespomonosti, pa ste doivje
li pomak: O, to je dakle ono to osjeam. Tako sam
ivana cijelo vrijeme zbog osjeaja da e doi do suko
ba, pa sam zato uistinu bespomona!
Sada krenite u drugi krug i postavite si pitanje:
to je taj sveukupni osjetilni dojam, sve ono to se odno
si na bespomonost?
Postavite pitanje i ne odgovarajte na njega. Dopu
stite osjeaju da se produbi. Bespomonost je i dalje
prava rije, ali je ona sada rije koja prekriva samo vrh
ledene sante. Poinjete osjeati njezinu veliinu ispod
90

same te rijei. Sve to - a prilino ga je mnogo - obu

hvaeno je tom veliinom.
Ponovno trei korak: pokuavate osjetiti kvalitetu
toga novog, opsenijeg osjetilnog dojma.
Kad god se pojave rijei, provjerite ih u odnosu na
osjetilni dojam. Ako ne odgovaraju pustite ih da prou
i vratite se osjetilnome dojmu.
Pomak osjeate kao oslobaanje. Na taj ga nain
prepoznajete. Do njega moe doi u bilo kojem trenut
ku fokusiranja. Ako se to dogodi, doekajte ga dobro
dolicom. Isto tako, neki od koraka fokusiranja mogu
se odvijati istodobno. Ove se upute ne odnose na me
haniki proces, nego na sasvim ljudski.
Prije nego osjetite da je stanoviti problem razrije
en moda ete trebati ponoviti mnogo ovakvih krugo
va. U svakome krugu osjetit ete tjelesni pomak.
esto je nemogue u jednom tretmanu fokusiranja
u potpunosti razrijeiti neki problem. Moe biti potre
bno desetak krugova, moda ak i stotinu, prije nego
to osjetite da je problem razrijeen. Proces moe traja
ti nekoliko mjeseci. Svaki tretman nastavljate sve dok
jednostavno ne osjetite da vam je za taj dan dosta. Do
segli ste toku kad moete rei: Jo uvijek nisam raz
rijeila ovaj problem, ali dola sam do mjesta koje os
jeam kao prilino ugodno. Potrebno mi je dan-dva
kako bi se moje tijelo saivjelo s takvim promjenama,
a moda mi je potrebno i da izaem u svijet kako bih
vidjela to e se dogoditi. Krugovi fokusiranja i kru
govi vanjskoga djelovanja nerijetko se izmjenjuju.
Uzajamno si pomau.
Ne budite obeshrabreni ako vam fokusiranje od
mah na poetku ne prui dramatine rezultate. Kao i
svaka druga vjetina, i fokusiranju je potrebno iskustvo.
Isto tako, kao to smo se uvjerili, za fokusiranje je po
trebno da prerastete stanovite duboko utisnute navike
91

uma i tijela, stanovite previe bliske naine razgovora

sa sobom i o sebi. Za razrjeavanje takvih potekoa
potrebno je vrijeme.
Moje kolege i ja tijekom proteklih nekoliko godi
na fokusiranju smo nauili mnoge ljude i briljivo smo
biljeili potekoe s kojima se ljudi redovito susreu is
traujui to nepoznato unutarnje podruje. Znamo to
treba uiniti u pogledu tih potekoa. Ako otkrijete da
vam iskustvo unutarnje promjene u poetku izmie a statistike govore da e tako biti - budite sigurni da ni
ste prva osoba koja se susrela s tim osobitim problemom.
Kakav god problem bio, vjerojatno emo vam prije
kraja ove knjige uspjeti pomoi da ga razrijeite.
Ostala poglavlja drugoga dijela knjige ustrojena su
s tom svrhom. To su poglavlja o rjeavanju potekoa.
U njima dajemo pregled najuobiajenijih problema ko
ji ometaju fokusiranje - a ujedno i predlau naine na
koje ih moete rijeiti.
est koraka:
1. Raiavanje prostora
2. Osjetilni dojam
3. Pronalaenje kljune rijei
4. Usklaivanje
5. Postavljanje pitanja
6. Prihvaanje -

92

6
to nije fokusiranje

Jedna od veoma uobiajenih potekoa koju doivlja

vaju poetnici u fokusiranju je zbunjenost u pogledu
toga to bi fokusiranje trebalo biti. Veina ljudi do tre
nutka stupanja u odraslu dob usvoji laiko obrazova
nje s podruja psihoterapije. Iako ono moe biti kori
sno u stanovitu smislu, isto tako moe izazvati pogre
ne predrasude.
Ako fokusiranje zapoinjete s bilo kakvim pogre
nim shvaanjem, svakako ete skrenuti u pogrenom
smjeru. Stoga:
FOKUSIRANJE NIJE
PROCES RAZGOVORA SA SOBOM

Ako ste poput veine ljudi, nesumnjivo znate mnogo

toga o onome to je pogreno u vaemu ivotu. Vjero
jatno nerijetko sami sebi drite predavanja, moda
temeljei te rijei na zdravim zakljucima i pretpostav
kama.
To je moja majka. Uvijek je mrzila mukarce i to
mi je neprestano govorila. To sam od nje naslijedila.
Znam da bih trebala biti drukija, ali mora da jo uvijek
ima neto od toga u meni, inae mi ne bi bilo toliko te
ko uspostavljati odnose s mukarcima.
Ponekad ete preskoiti tanano predavanje i umje
sto toga sebe izravno i jednostavno uvrijediti. Potrebna
vam je otrina, barem vi tako mislite.
93

Naravno, znam ja u emu je moja nevolja. Kuka

vica sam. Nemam nimalo hrabrosti, eto kakav sam. Ni
je udno to nikada ni u emu ne uspijevam. Nisu sva
ta predavanja i prijekori neugodni, ali oni ne dovode
ni do kakve korisne promjene. Na neki se nain pret
varate u dvoje ljudi, od kojih je jedan u zatvoru, a dru
gi vani. Onaj izvana prekorava ili vrijea onoga unu
tra, okrutno navodei sve te navodne (ali najee ne
dokazane) karakterne mane koje su, navodno, dovele
zatvorenika do takvoga bijednog stanja. Nita od toga
nee zatvoreniku pomoi da pobjegne. Kad predavanje
prestane unutarnji je zatvorenik, kao i do tada, u zat
voru.
Fokusiranje nije ni nalik tome. Umjesto razgovora
sa sobom koji se odvija izvana prema unutra, vi oslu
kujete ono to izvire iznutra, iz vas. Tiho ete, prijatelj
ski i suosjeajno zapitati: to nije u redu? Moda ni
kada prije niste bili u prijateljskom odnosu sa sobom.
Veina ljudi prema sebi vrlo loe postupa, mnogo gore
nego to bi im ikada palo na pamet postupati prema
drugome ljudskom biu. Veina se ljudi prema svojoj
unutarnjoj osjeajnoj osobi odnosi kao sadistiki zat
vorski uvar.
Postavivi svome tijelu pitanje to zapravo ne va
lja?, vi se namjerno suzdravate od odgovora. Kad
nekoj drugoj osobi postavite pitanje, vjerojatno neete
odmah oekivati odgovor na njega. Prema svojoj unu
tarnjoj osjeajnoj osobi postupajte barem onako dobro
kako biste postupali prema nekome drugome. Vaa
vam unutarnja osjeajna osoba isto tako moe odgo
voriti na pitanje i niste joj potrebni vi, da umjesto nje
odgovarate na svako pitanje.
Pokuajte propustiti sve one rjeite, poznate od
govore koji se vrlo brzo pojavljuju. To su oni isti stari
odgovori koje ste tijekom godina sluali u tisuama
94

predavanja koje ste odrali sami sebi. vrsto ih odbijte. Smireno ekajte svjee odgovore koji e se pojaviti
iznutra, od tjelesnog osjeta onoga to vas mui.
FOKUSIRANJE NIJE ANALITIKI PROCES

Prilino je lako, a ponekad ak i zabavno, obaviti ra

zumsku analizu neijih osobnih problema. Takva ana
liza moe biti vrlo sloena ili jednostavna, vrlo ozbilj
na ili vie nalik salonskoj igri. Intelektualci si ne mogu
pomoi - barem stanovito vrijeme moraju provesti
analizirajui.
Mora da sam sama zbog toga to neprestano oda
birem pogrene mukarce. Kao da me privlai ona vr
sta mukarca koja e me kasnije odbaciti. To je sigur
no zbog toga to traim nekoga tko bi bio nalik mome
ocu.
Bez obzira jesu li temeljne pretpostavke koje se na
laze u pozadini analiziranja ove osobe uglavnom to
ne, analiza joj nee mnogo pomoi. Unutar nje nita se
nije promijenilo. Jo je uvijek ondje gdje je i bila.
Zapravo, i sami pojmovi koji se koriste u analizi sa
moga sebe skloni su naglaavati injenicu da je ovjek
tu gdje jest i ne moe si pomoi. Kad sebi kaete: Eto,
takav sam i gotovo, vi zapravo govorite kako nema
nikakve mogunosti za promjenu. U tome je smislu
analiza gotovo uvijek pesimistina.
Suprotno tome, fokusiranje je optimistino. Teme
lji se na vrlo pozitivnome oekivanju promjene. Ljud
sko bie nju ne doivljava kao kruto ustrojstvo iji je
oblik jednom zauvijek odreen. ovjeka zamilja kao
proces, sposobnoga za neprestanu promjenu i kreta
nje prema naprijed. Problemi koji se kriju unutar
vas samo su oni dijelovi procesa koji su se zaustavili, a
cilj je fokusiranja otkoiti ih i ponovno pokrenuti pro
ces. Kad se pravilno fokusirate ne samo da oekujete
95

promjenu, nego je stvarate u smome inu fokusiranja.

Umjesto da pokuavate analizirati problem, vi po
stepeno stupate u dodir s osjetilnim dojmom proble
ma, sa svime onim to se na taj problem odnosi, stupa
te u dodir istodobno s problemom u njegovoj sveukup
nosti. To je osobita vrsta prijemivosti u kojoj osjetilni
dojam moe doivjeti tjelesni pomak.
Razumom nikada ne moete spoznati beskonano
mnotvo potankosti svega onoga to se odnosi na su
kob u koji smo se upustili prethodne veeri . A l i , osje
tivi cjelinu problema, moete stupiti u dodir sa suti
nom, a onda i s onim to se krije ispod nje i tako dalje.
Fokusirate se korak po korak, dok ne osjetite da je pro
blem razrijeen.
Ako samo razumijete u emu je problem, vrlo ga
je teko razrijeiti. U fokusiranju nije rije o tome da
ovjek jednostavno pripovijeda o problemu. On doiv
ljava tjelesni pomak u vlastitome osjeaju problema.
Kad vas fokusiranje dovede do stvarnog koraka
kojim ete razrijeiti problem, tjelesni pomak ukazuje
na to da se nekakva unutarnja zakoenost promijeni
la. Sa svakim sljedeim korakom problem osjeate na
malo drukiji nain i bolje nego to ste ga osjeali na
poetku. Osjetilni se dojam promijenio - a time zapra
vo elimo rei da ste se promijenili vi. Kad se sljedei
put susretnete s tim problemom, vaa e reakcija biti
sasvim razliita.
Uspjeno fokusiranje najee prua mnogo bolje i
istinitije razumijevanje onoga to je polo po zlu. Zaje
dno s tjelesnim pomakom pojavljuju se i neke rijei ili
uslijedi razumijevanje koje vae potekoe mnogo jas
nije objanjava, a najee i novim pojmovima. Nerijet
ko se dogaa da je cijeli problem ukorijenjen u neemu
to se potpuno razlikuje od bilo kojih vaih pretpostavki.
96

A kad se fokusirate na tu tjelesnu mudrost, ponovno

se, sa sljedeim tjelesnim pomakom, pojavljuje neto
novo. To e vas moda ponovno iznenaditi, jer moda
nee logiki slijediti iz onoga to se pojavilo u prvome
koraku.
A l i katkad jedan ili vie koraka ovoga procesa pro
mjene mogu u potpunosti zaobii analitiki um. Do
promjene moe doi a da vi do kraja ni ne razumijete
zbog ega ili kako se ona dogodila. Ako se fokusirate,
primjerice, na onaj muan osjetilni dojam svega ono
ga to se odnosi na Johna, moda ete otkriti da rijei
koje prate tjelesni pomak gotovo nimalo ne pridonose
vaemu svjesnom razumijevanju potekoa koje imate
s Johnom. A l i razumijevanje je popratna pojava.
Isto vam se tako moe uiniti da je ono to se poja
vilo sasvim besmisleno. Dobro, mogli biste pomisli
ti, sada sam spoznao novi razlog zbog kojega se uz
Johna osjeam neugodno. Sada znam da je s time po
vezan i moj posao, kao da John misli da se ja dovoljno
ne trudim. A l i , kakva korist od toga to sam to spoz
nala? Sljedei put kad susretnem Johna problem e i
dalje biti ondje, zar ne?
Ne. Nee biti ondje, ne ako je do te spoznaje dolo
zajedno s tjelesnim pomakom. Pomak u fokusiranju
promijenio je va osjetilni dojam Johna na stotinu ili
moda i tisuu tananih naina koje ne moete shvatiti
razumom, a moda ih ni drugi ljudi ne bi mogli shva
titi na taj nain. Do promjena je dolo u vaemu tijelu,
a ne u umu. Svjesni um malo toga zna o njima. Moda
ete, kad sljedei put susretnete Johna, znati samo to
da se osjeate drukije te da drukije i postupate. (Po
vremeno se dogodi da ovjek kasnije moe shvatiti ne
ke dijelove te promjene, ako eli.)
Proces je, kao to je svima poznato, tajanstven - ne
samo ljudima koji ga prvi put doivljavaju, nego isto
97

tako i onima koji su ga godinama prouavali. Mi ljudi

jo uvijek vrlo malo znamo o procesima uma i tijela.
S mnogo veom sigurnou mogu rei to se doga
a, nego zbog ega. Vidio sam da se neto dogaa kod
mnogih drugih ljudi, a vidio sam da se neto dogaa i
u meni. A sada, potrudimo se da se to dogodi i u vama.
Fokusirajte se sljedeih desetak minuta, ako to ve
niste uinili. Zamijetite bilo kakve potekoe s kojima
se susretnete. Sljedea vam poglavlja mogu pomoi u
rjeavanju tih potekoa.
FOKUSIRANJE NIJE PUKI TJELESNI OSJET

Osjetilni dojam je tjelesni osjet problema, potekoe ili

situacije. To je tjelesni osjet znaenja. Ako imate tjele
sne osjete koji se doimaju kao puki tjelesni osjeti, kao
da nisu povezani ni s kojim vidom vaega ivota, tada
ih otpustite. Zapitajte sebe kakav vam je ivot, pa ete
uskoro dobiti tjelesni svjesni osjet.
U FOKUSIRANJU NIJE RIJE SAMO O TOME DA
STUPITE U DODIR S OSJEAJEM U UTROBI

Moda vam se u odnosu na neki problem javlja takav,

jasan i snaan, osjeaj, a najee se taj osjeaj uvijek
iznova ponavlja. Nema mnogo smisla u tome da ga jo
jednom izazovete, osobito ako se ve mnogo puta po
javio.
Osjetilni dojam je opsenija, u poetku nejasna, ne
prepoznatljiva nelagoda, koju cjelina problema (sve ono
to se na problem odnosi) izaziva u vaemu tijelu. Ka
ko biste mu dopustili da se oblikuje, morate se malo
udaljiti od poznatih osjeaja. Osjetilni dojam je i pro
straniji, iako manje snaan, jednostavnije ga je osjetiti
i mnogo vie toga obuhvaa. To je nain na koji se vae
tijelo donosi prema cjelini problema.
98

Rije koja, kao kljuna, opisuje znaajke osjetilnoga dojma vjerojatno e biti rije koja vam nee mnogo
toga rei o problemu. Bit e to vaa vlastita rije (ili sli
ka) koja mu odgovara. To su rijei kao teak, tije
san, ljepljiv, razdraljiv, ivan. Takve e vam
rijei pomoi odrati kvalitetu jo nejasnoga osjetilnog
dojma.

99

Raiavanje prostora za sebe

Prvi je korak fokusiranja iznimno vaan, jer ako se on

dogodi vjerojatno e se dogoditi i sve ostalo. U prvome
koraku trebate raistiti prostor u kojemu ete boravi
ti dok se odvija ostatak procesa fokusiranja.
Prvi ete korak obaviti samo jednom, na poetku
svakoga fokusiranja. Druge korake moete desecima
puta ponavljati u jednom fokusiranju, dok se sputa
te kroz svoj osjetilni dojam, slijedei korak za kora
kom. Razliiti se ljudi u poetku susreu s razliitim
potekoama. Nemojte izgubiti hrabrost ako vam se pr
vi put uini da je teko raditi fokusiranje.
Prvi je korak onaj u kojemu sebi pruate neto to
bismo mogli nazvati pozitivnim stajalitem. Dovodi
te se u stanje uma i tijela u kojemu se ostali koraci fo
kusiranja mogu slobodno odvijati. Vai unutarnji po
stupci u okviru ovoga koraka uvelike nalikuju vanj
skim postupcima umjetnika kad se ujutro sprema na
posao. On mora oistiti kistove i osloboditi ih stvrdnu
te boje, sastrugati ostatke s palete, promukati lonie
i boice s bojom kako bi otklonio zgunjavanje ili otvrdnue boje. To se moe doimati kao sasvim nevaan
posao u odnosu na ono to umjetnik zapravo radi, ali
dok ne obavi te uvodne radnje drugi dio njegova posla
uope ne moe zapoeti.
Mnogo je naina na koje moete pristupiti prvome
koraku, mnogo je razliitih unutarnjih postupaka koji
100

mogu dovesti do eljenoga pozitivnog stajalita - od

nosno do tjelesne i umne prijemivosti. Pristup koji je
vrlo koristan jednoj osobi drugoj moda uope ne bi
pomogao. Zadrite onaj pristup (ili pristupe) koji je va
ma osobno smislen, koji dovodi do toga da se u vama
dogodi neto dobro.
RAIAVANJE PRENATRPANE PROSTORIJE

Ve smo raspravljali o ovakvom pristupu. Zbog ovoga

sam pristupa prvi korak nazvao inom raiavanja
prostora. Sve svoje probleme odgurnete na jednu
stranu, tako da moete slobodno disati i ugodno sjedi
ti. Posluimo li se neto drukijim primjerom, to je kao...
PRONALAENJE PRAVE UDALJENOSTI
OD VLASTITIH PROBLEMA

Ne biste eljeli pasti u svoje probleme, utopiti se u

njima, pretvoriti se u njih. Ne biste eljeli niti, suprotno
tome, pobjei od njih, zanemariti ih ili potisnuti. Takvi
pristupi najee nisu plodonosni.
Postoji trei nain, koji je mnogo korisniji. To je
unutarnji in udaljavanja od onoga to vas mui, ali ta
ko da te potekoe ipak ostanu ispred vas. Samo ete
se malo povui unatrag - dovoljno daleko da vas pro
blemi vie ne gue, ali i dovoljno blizu da ih i dalje mo
ete osjetiti.
Udaljite se nekoliko koraka od svojih problema.
Moete ih obilaziti i dodirivati prstima. Svaki put kad
postanu previe prijetei moete se povui.
U prvome koraku to inite sa svakim svojim pro
blemom, jednim za drugim. Udaljujete se od svega
onoga to vas mui toga dana, od svega onoga to u va
ma izaziva bol ili vam smeta. I dalje pred sobom vidite
sve te probleme, naravno. Oni su jo uvijek itekako
101

prisutni. A l i povukli ste se na sigurno mjesto na koje

mu vam, neko vrijeme, ne mogu nanijeti bol.
DOPUTENJE DA SE OSJEATE DOBRO

Neki mi ljudi govore da im ovaj prvi korak na stanovi

ti nain djeluje kao bijeg od problema. Vjeruju da svaki
svoj negativan osjeaj moraju proivjeti u potpunosti.
Ako to ne uine, ponaaju se kao kukavice. ini se kao
da se osjeaju krivima zbog toga to se, makar i nakrat
ko, osjeaju dobro. Vjeruju kako je njihova dunost ne
prestano se osjeati loe, sve dok ne razrijee problem.
Kaem im da na neko vrijeme zaborave tu dvojbu.
Nije rije o tome da bjeite od problema, kaem im.
Ne brinite. I dok se osjeate dobro, svjesni ste da e
sve ostati upravo onako loe kao to je i prije bilo.
Potekoe e i dalje biti prisutne i morat ete ih
razrjeavati. Ako se nakratko odmorite od njih, to nije
bjeanje. Zapravo, radite upravo suprotno. Fokusiranjem postajete sposobniji hvatati se ukotac s njima na
uinkovitiji i razliit nain.
NE KAO SPOMENIK'

O prvome koraku razmiljajte kao o kratkom razdoblju

tijekom kojega doputate sebi da vie ne predstavljate
iv spomenik svojim tegobama.
Veina ljudi njeguje uvjerenje da njihovo tijelo ne
prestano mora izraavati njihove tegobe. Svaka nevo
lja i svaka negativna situacija nalikuju gru u tijelu. Sve
dok je tijelo zgreno zbog mnogih tegoba, ono ve pre
uzima oblik nevolje i stoga se s tom nevoljom ne mo
e uhvatiti ukotac kao svjee, cjelovito tijelo. Ono se
bori protiv nevolje i dok smo predstavlja nevolju. Sto
ga fokusiranje zapoinje time to vaemu tijelu prua
stanku, odmor, tijekom koje ono postaje cjelovitim.
102

Veina ljudi svojim tijelima doputa da se zgre u

oblik onoga to mui njihov ivot, da postane spome
nik svim onim pogrenim stvarima i trenucima.
A l i moete prii svome jadnom tijelu, koje stoji po
gureno i rei: U redu je. Neemo zaboraviti. Moe se
nakratko odmoriti. Kasnije se moe vratiti i ponovno
zauzeti stav spomenika, ali sada se malo opusti!
Rije je o strahu od izbjegavanja i zaboravljanja.
Kao da imate samo dva odabira: izbjei ili se osjeati
uasno loe. A l i postoji i trei odabir: dopustite tijelu
da se osjea cjelovitim i zdravim, nemojte postati utje
lovljenje svojih nevolja, nego ih samo poslaite ispred
sebe. Niste ih izbjegli, ali niste ni potpuno zagueni nji
ma.
Ako to moete uiniti makar i na trenutak, bit ete
spremni poeti raditi s potekoama i bolnim osjeaji
ma na novi nain.
ODLAGANJE TERETA

Da uporabim drukiju usporedbu, va unutarnji in u

prvome koraku fokusiranja nalikuje sputanju tekoga
tereta koji nosite. Ve kilometrima hodate nosei gole
mu torbu. Sada se zaustavljate, sputate je na tlo i od
marate se. Tek kad je najprije spustite na tlo moete
pogledati u nju kako biste vidjeli to je unutra.
Vaemu je tijelu potreban odmor. Svakoga ga jutra
optereujete ovim teretom i, kao i veina ljudi, ne da
jete mu poinka sve do odlaska na spavanje. Moda
nekih jutara postoje kratki trenuci buenja kada tijelu
doputate da se osjea dobro. Mora da ste to iskusili.
Otvorenih oiju. Osjeate se velianstveno oputeni i
spokojni.
A tada se na vas sputa teret! Prisjeate se sviju po
tekoa koje su vas muile prethodnoga dana. Svakoga
jutra opteretimo se tim tekim stvarima i cijeloga dana
103

teturamo pod njihovim teretom. U prvome koraku fokusiranja vi sputate taj teret. Teku torbu stavljate na
tlo. Izvadite potekoe iz nje. jednu po jednu, sloite ih
ispred sebe i pogledajte ih sada, kad vam vie nisu na
leima.
UTJENI POPIS

Evo jo jednoga naina na koji moete razmiljati o pr

vome pokretu: kao da sastavljate popis stvari koje mo
rate uiniti.
Nesumnjivo ste iskusili napetost trenutka u koje
mu shvatite da previe toga morate uiniti, a nemate
dovoljno vremena za sve. Prije odlaska na ljetovanje,
primjerice, ili na dugakome putovanju, moe vas
obuzeti nekakva vrsta panike. Nekoliko dana prije od
laska shvatite da se jednostavno vrtite u krugu.
U takvom ete stanju vrlo vjerojatno uiniti upra
vo ono ega se uasno plaite: zaboravit ete neto va
no. Kako biste se mogli smiriti? Sjednite i sastavite po
pis onoga to trebate uiniti.
Naravno, sastavljanje popisa nee obaviti stvaran
posao, ali e vam pomoi da se osjeate bolje. Ublait
e paniku i dovesti vas u stanje u kojemu se na smiren
i organiziran nain moete pozabaviti najveim proble
mom.
POVJERENJE TIJELA

Tragajui za takvim stanjem spokojstva koje pripada

prvome koraku, otkrit ete da vam je od koristi imati
povjerenja u svoje tijelo.
Dopustite tijelu povratak u njegovo prirodno sta
nje - a to je savrenstvo. U svakome se trenutku tijelo
moe osjeati potpuno smireno i prirodno. Samo mu
to dopustite.
104

Jednom kad tijelu dopustite da bude to to jest, nezgreno, ono e se mudro uhvatiti ukotac s vaim pro
blemima. S tim ete se napetim osjeajima i situacija
ma suoiti uz pomo oputenog, slobodnog tijela.
Istina je da je taj kratki trenutak u kojemu se do
bro osjeate - taj odmor koji pruate svome tijelu pore
davi probleme ispred sebe - nepotpun.
A l i isto tako uskoro moete oekivati, kad ponete raditi na toj hrpi problema, da ete se osjeati mno
go bolje. Vae je tijelo uvijek sklono krenuti u smjeru
u kojemu e se osjeati dobro. Vae je tijelo sloen su
stav za odravanje ivota.
Nerijetko se tako loe osjeamo da one negativne
osjeaje prihvaamo kao temeljno stanje stvari. A l i nije
tako. Negativni osjeaji predstavljaju spoznaju tijela i
guraju nas prema onome osjeaju dobrobiti koji bismo
mogli osjetiti.
Svaki negativan osjeaj potencijalna je energija usmjere
na prema pravilnijemu nainu postojanja, samo ako mu da
te dovoljno prostora kako bi mogao krenuti prema vlastitoj is
pravnosti.
Ve je i samo postojanje negativnih osjeaja u va
ma dokaz da vae tijelo zna to je pogreno, a to je
pravilno. Ono mora znati kako bi bilo osjeati se savr
enim, inae ne bi moglo pobuditi taj osjet da neto ne
valja.
Vae tijelo, sa svojim osjeajem ispravnosti, zna da
biste se mogli osjeati dobro. Kad se iznutra osjeate
loe ili kad neto ne valja to je zapravo nain na
koji vae tijelo mjeri udaljenost izmeu savrenoga
stanja i naina na koji se osjeate sada. Tijelo zna
smjer, i to tako nepogreivo kao to vi znate da treba
te pomaknuti iskrivljenu sliku. Ako je ta iskrivljenost
dovoljno jako naglaena da biste je vi uope mogli za
mijetiti, ne postoji nikakva mogunost da biste sliku
105

mogli pomaknuti u pogrenom smjeru i jo je vie is

kriviti, vjerujui kako je zapravo ispravljate. Osjeaj
onoga pogrenog neminovno je praen osjeajem
smjera u kojemu se nalazi ono to je pravilno.
Moralne i etike vrijednosti o kojima razmiljamo
i kojima pokuavamo ovladati mogu biti relativne i
razliite, ali vrijednosti uz pomo kojih se nae tijelo
otklanja od negativnih osjeaja mnogo su objektivnije.
Naravno, kako se razvijamo, tijelo sve vie ui. Ono ne
moe ve na smome poetku osjetiti svaku postojeu
vrijednost. A l i osjea mnogo vie nego to mi mislimo.
Tijelo je u okviru prirode i svemira nevjerojatno tanan
sustav. Njegov cjelovit osjeaj onoga to podrava ivot
i onoga to to ne ini pokazuje nam mnogo vie toga
nego to bi nam mogli pokazati neka misao ili osjeaj.
Ako neto elimo dodati, moramo osjetiti kako se to
moe uklopiti u ono to tijelo ve osjea - u njegove
vlastite vrijednosti. Moda bez proturjenih ili neute
meljenih izjava neemo biti u stanju rei kakve su to
vrijednosti, ali ivotni proces u nama posjeduje svoj
smjer, a taj smjer nije relativan. Sve vrijednosti koje
pokuavamo oblikovati sasvim su relativne u odnosu
na ivotni proces koji se odvija u nama i trebalo bi ih
usporeivati s njime.
U fokusiranju e vam se esto dogoditi da e se ne
ke rijei u stanovitu trenutku pojaviti praene snanim
osjeajem pravilnosti i tjelesnim pomakom, a kasnije
e ih istisnuti ono to dolazi u sljedeem koraku. Ne
moete - i ne biste trebali - imati povjerenja u bilo koji
pojedinani skup rijei, u bilo koji pojedinani osjeaj,
kao ni u bilo koju pojedinanu tjelesnu poruku koja se
pojavi. A l i svakako moete imati povjerenja u cijeli niz
koraka kojima se vae tijelo kree prema razrjeenju i
promjeni pogrenoga naina postojanja. Moete imati
povjerenja da je taj korak uistinu pravi korak u tome
106

trenutku te da e vas on odvesti korak dalje, ak iako

su rijei i razumijevanje toga koraka kasnije zamijenje
ni neim drugim.
Kad koristim rije tijelo ne mislim samo na tje
lesni stroj. Ne samo da tjelesno ivite u okolnostima
koje vas okruuju, nego i u onima o kojima samo raz
miljate. Vae je tjelesno tijelo zapravo dio divovskoga
sustava koji se sastoji od ovoga te drugih mjesta, sada
njosti i drugih razdoblja, vas i drugih ljudi - zapravo,
od sveukupnoga svemira. Taj osjeaj da ste tjelesno ivi
u golemu sustavu jest tijelo onakvo kakvim ga osjea
mo iznutra.
Kad neto poe po zlu, tijelo to zna i odmah se pri
hvaa zadatka da samo sebe popravi. Tijelo zna kako bi
trebalo izgledati njegovo vlastito pravo stanje i nepre
stano provjerava i prilagoava svoje procese kako bi
to je mogue vie ostalo u blizini takvoga stanja. Ono
svoju temperaturu odrava, primjerice, u uskom okvi
ru oko priblino trideset sedam stupnjeva Celzija. Ljudi
irom svijeta imaju tono istu tjelesnu temperaturu,
bez obzira ive li u Ekvadoru ili na Arktiku. Vaa tem
peratura ostaje u istome rasponu tijekom ljeta i zime,
tijekom vjebanja ili odmora, jer vae tijelo zna to je
pravilno te neprestano nadgleda i prilagoava procese
koji se u njemu odvijaju kako bi odralo pravilnu rav
noteu.
Vi ne morate svjesno upravljati tim procesom za
odravanje temperature. Imate povjerenja u svoje tije
lo da e se iz dana u dan brinuti za taj proces - a isto
tako imate povjerenja u njegovo znanje kad neto po
e po zlu. Tijelo to uvijek zna. Prekorai li temperatu
ra uski krug svoga opsega, svakako ete se osjeati loe.
Medicinska pomo samo pripomae i slui tijelu,
onome to je zapravo iscjeliteljski proces samoga tijela.
Lijenik zna kako izlijeiti ranu, ali rana iscjeljuje samu

sebe. Slino tome, to god inili, pokuajte osjetiti je li

to pomoglo procesu iscjeljenja vaega tijela ili nije.
Vae tijelo zna gdje se nalaze iscjeljenje i ivot. Ako
odvojite dovoljno vremena tijekom fokusiranja kako
biste ga posluali, pokazat e vam to trebate napravi
ti da biste krenuli u tome smjeru.
VELIKI PROSTOR

Prvi korak (raiavanje prostora) moete napraviti i

odvojeno od fokusiranja. Ako ga napravite vrlo pola
gano, mogli biste se nai u stanju koje se doima vanim
smo po sebi. Tada biste ostatak fokusiranja mogli osta
viti za neki drugi put.
Malo je sloenije prvi korak napraviti na ovaj na
in. Obratite pozornost na tijelo i recite mu da se osje
ate potpuno dobro te da ste radosni zbog naina na koji
se odvija va ivot. Tada osjeajte to e se pojaviti, a to
je najee nelagoda zbog neega u vaemu ivotu.
Uvidjet ete to je to (nije vano je li neka velika nevo
lja ili neto sasvim beznaajno) i potvrdit ete (Da, tu
je!). Tada ete taj problem staviti pokraj sebe, sasvim
prijateljski, kao da ga sputate na tlo.
Nakon toga postavite pitanje svome tijelu: to bi
se moglo dogoditi u mome tijelu kad bi ovaj problem
na neki nain bio potpuno razrijeen? to god da vam
um odgovori, vi priekajte osjeaj koji se javlja u tije
lu. Ostanite mirni neko vrijeme.
Zatim pitajte: Osim toga problema, osjeam li se
potpuno dobro i radosno zbog naina na koji se odvija
moj ivot? Tada i taj odgovor odloite pokraj sebe. Po
stavite sljedee pitanje: to bi se moglo dogoditi u
mome tijelu kad bi ovaj problem bio potpuno razrije
en? Svaki put priekajte da vam na pitanje odgovo
ri tijelo.
108

Nakon pet ili est takvih krugova, uinite jo neto:

kod gotovo svake osobe najee postoji pozadinski
osjeaj koji je uvijek prisutan (primjerice: uvijek si
vo, uvijek sam pomalo tuan, uvijek sam uplae
na, uvijek se jako trudim). Kakva je kvaliteta uvi
jek prisutna, pa ak i sada, a koja stoji izmeu vas i
osjeaja da vam je dobro? I nju odloite na stranu
(Drugi u put pogledati to je to... ne sada.). Ponov
no zapitajte: to bi se moglo dogoditi u mome tijelu
kad bi ovaj problem bio razrijeen?
Na takav nain ponekad moete napraviti istinu i
stvoriti dojam velikoga prostora.
Ispod svih tih svenjeva koje svi mi nosimo moe
mo otkriti neko drukije ja. Vi niste neka od onih stva
ri koje ste odloili na stranu. Vi uope nita od toga ne
sadravate!
Kad se naete na ovome velikom prostoru, moda
biste eljeli ostati ondje neko vrijeme. A l i da biste uop
e mogli stii onamo, svome tijelu trebate postaviti sta
novita pitanja i priekati da od njega dobijete odreene
odgovore.
PRIJATELJSKO SLUANJE

Prvi je korak trenutak u kojemu uspostavljate prijatelj

ski okoli u samome sebi. Pripremate se da sebe palji
vo posluate.
Kako si sada? upitat ete blago. to se sada do
gaa s tobom? to je tebi sada najvanije?
A tada ne odgovarate rijeima. Ne, nego ekate.
Neka odgovor budu osjeaji koji e se pojaviti u vae
mu tijelu.
Ljudi uvijek mogu smisliti dugaak popis onih stva
ri koje bi ih mogle ili trebale muiti. Mi ne elimo ta
kav popis. Mi samo elimo uti to to sada spreava ti
jelo da se osjea izvrsno.
109

U poetku se moda nee nita dogoditi, pa ete

postati nestrpljivi, jer, na kraju krajeva, vi znate to se
dogaa. Dobro se osjeam, osim to mi je uvijek teko
zbog ljubavnog odnosa, a imam i nekih drugih briga.
Ali to vi smi odgovarate na vlastito pitanje. Tijelo ne od
govara tako hitro. Treba mu otprilike trideset sekundi.
Sigurno biste bili voljni svome tijelu pokloniti tri
deset sekundi? Pa ipak, udno je da veina ljudi to ni
kada ne uini.
Pogledajte na sat kako biste vidjeli koliko dugo tra
je trideset sekundi. Tako ete postati svjesni njihove iz
nenaujue duine. Odvojite trideset sekundi. Poku
ajte odmah sada.
Ve smo prethodno rekli da se veina ljudi najvei
dio vremena prilino neprijateljski odnosi prema sebi.
Ako i vi pripadate toj veini, prema sebi niste postupa
li kao prema prijatelju, nego kao prema cimeru kojega
ne volite. Ljutite se na sebe, vrijeate sebe, nestrpljivi
ste sa sobom kad kola pou nizbrdo. Stvorili ste model
idealne osobe kakvom biste eljeli biti, a tada osuuje
te sebe jer ste nesavreni kad se usporedite s tim idea
lom. Ma, jednostavno sam lijena, vrijeate sebe. Da
sam uistinu eljela stii nekamo marljivije bih se trudi
la. Postavila sam neke ciljeve, a onda odustala, zastra
nila s puta i izmiljala isprike.
I tako se predavanje samome sebi nastavlja. Prije
fokusiranja vjerojatno nikada niste sjeli, pa blago i pri
jateljski upitali to se uistinu dogaa. Lijenost je sa
mo vanjska rije, uvreda. Rije lijen govori samo o
tome da u onome to osjeate nema niega vanog. A l i
vae tijelo zna zbog ega ste takvi kakvi jeste, a njego
vo e se znanje pokazati iznimno vanim ako ga prija
teljski navedete da progovori.
Drutvo vas uglavnom podjednako neprijateljski slu
a kao to i vi sluate sebe. Dokaite se, kae svijet.
11 0

Naravno, potrebni su rezultati, ali katkad ih drutvo

zahtijeva u prekratkom razdoblju i s takvom napetou
da nemate ni trenutka vremena sagledati prepreke. A,
ipak, jedna minuta moe mnogo znaiti. Drugi ljudi
najee ne ele znati to nas spreava u napredovanju
ili to nas frustrira. Samo to napravi kako treba.
Unutarnja sloenost koja nas moe sprijeiti u napre
dovanju ali isto tako i navesti da postanemo bolji, uin
kovitiji, zanimljiviji i stvaralaki, esto nije dobrodola.
uju se one rijei pune osude: lijen, nije motiviran,
sebina je, saalijeva samoga sebe, preosjetljiva
je, previe zahtjevan - a te rijei zapravo ne opisu
ju, nego prije odbacuju ono to se nalazi u nama.
Pretpostavimo da razgovarate s prilino stidljivom
osobom kojoj ve dugo vremena nije bilo doputeno
govoriti, moda i nekoliko godina. Neete postati ne
strpljivi i ve nakon pet sekundi poeti vikati na nju.
Pitanja ete postavljati blago i ekati barem tridesetak
sekundi prije nego to zakljuite da je ta osoba bespo
moni idiot, potpuno prazna i da ne umije govoriti. Ni
ti ete odbaciti ono prvo izgovoreno.
To ne znai kako ja od vas zahtijevam da se potpu
no promijenite prije nego to se uope upustite u fokusiranje. Ne uvjeravam vas da ve i samim tim to ita
te ove stranice moete poeti prihvaati i voljeti sebe
te postati sve ono to biste eljeli, a jo moda niste.
Ovdje je zapravo rije o stavu koji moete prihvatiti ti
jekom osobitoga razdoblja fokusiranja.
Postoji neki snaan i grub glas koji vas glasno pre
kida kad pokuate oslukivati svoju nutrinu. Katkad je
to kritiki dio osobe. Meutim, katkad je rije o savr
eno pozitivnoj ivotnoj energiji koja je vrlo nestrplji
va. Ve godinama boravim na ovome istom mjestu, a
sada bih eljela da me netko izbavi odavde. To je savr
eno opravdan osjeaj, ali i on e morati priekati.
111

Ali, ekala sam cijeli ivot. Naravno, a sada neka pri

eka samo nekoliko minuta kako bismo mogli uti vla
stito unutarnje ja. Blago upi:ajte: to to osjea u du
bini?
Vano je da u prvome koraku fokusiranja usposta
vite to ozraje prijateljskoga sluanja. Budite spremni
na trenutak prihvatiti osjeaje koji izranjaju iz nutrine,
kakvi god oni bili. Nemojte se sukobljavati s njima.
Neprijateljsko je sluanje ono u kojemu stanovite
ili sve odgovore odbacujete i prije nego to ste ih do
kraja sasluali. To je nain na koji bijesni uitelj slua
nemirno dijete. Vjerojatno ste i preesto smi sebe slu
ali na isti nain:
Pa, to moe rei u svoju obranu? Kako moe
objasniti ove potekoe u koje si nas doveo?
Pa, ja...
Umukni! Ja u ti rei u emu je problem.
Prvi korak fokusiranja nije ni nalik tome. U tome
ete se koraku osmjehnuti sebi i ispruiti ruke. Bok,
rei ete. Kako se osjea sada? Postavivi to pitanje
brino ete izbjegavati da na njega i odgovorite. Neka
odgovor izroni iznutra i za trenutak ga prihvatite.
Mnotvo problema. O, zar mnogo problema? uj,
dobro je, hajde da oistimo prostor meu tim proble
mima, tako da mirno moemo sjesti... Koji ti se pro
blem sada ini najteim? Taj? ... Da, to sa seksom, zar
ne? Moda i neki drugi?
Sauvajte taj raieni prostor. Kad ponete fokusirati, ne sputajte se u dubinu tih problema. Napravite
korak unatrag ili stanite uz problem na koji se fokusirate. Zapitajte: Kako se danas osjea sve to to se odno
si na seks?
I tako ste zakoraili u drugi korak koji vam prua
mogunost da izazovete pomak.
112

Sto uiniti ako ne moete

pronai osjetilni dojam

U prethodnome smo poglavlju razmatrali razliite na

ine uspjenoga provoenja prvoga koraka fokusiranja. Sada emo na vrlo slian nain razmotriti kako bi
smo mogli prevladati mogue probleme s kojima se
moete susresti tijekom drugoga koraka. To je, kao to
se sjeate, onaj pokret koji nazivam osjeaj cjelokup
noga problema - onaj korak u kojemu doputate da
se pojavi cjeloviti osjetilni dojam problema ili situacije
koji vas mue, osjeaj svega onoga to se odnosi na taj
problem.
Kao i u prethodnom poglavlju, iznijet u nekoliko
prijedloga koji e vam pomoi da razrijeite razliite
potekoe. Ovo poglavlje, kao i prethodno, smatrajte
zbirkom sredstava koja vam stoje na raspolaganju. Ko
ristite se onima koja smatrate korisnima.
GDJE POTRAITI OSJETILNI DOJAM

Moda e vam biti teko stupiti u dodir s osjetilnim

dojmom problema ili moda neete biti sigurni da ste
prepoznali dojam kad se pojavi. U naemu jeziku nema gotovih rijei za ovo o emu priamo, stoga je to
teko opisati. Do sada je osjetilni dojam problema ra
zumjelo tek vrlo malo ljudi. Drutvo, a tako i jezik, pro
matraju samo oitovanja posljedica - misli, osjeaje,
113

opaaje - a ne i sam osjetilni dojam. ak i psihoterape

uti o njemu govore kao o neemu tajanstvenom. Tek
su nam nedavna istraivanja omoguila da o njemu ra
spravljamo i prenosimo ga drugim ljudima.
Stoga mi dopustite da vam neto vie kaem o to
me to osjetilni dojam zapravo jest.
Osjetilni je dojam sastavljen od mnotva ispreple
tenih niti, nalik tepihu. A l i te niti osjeamo (ili vidi
mo, ako emo slijediti usporedbu s tepihom) kao cjeli
nu.
Osjetilni je dojam tkanje mnotva niti tjelesne
svjesnosti koja (primjerice) vodi igrae golfa dok uda
raju lopticu. Njima bi bilo nemogue razmiljati o svim
potankostima mjesta, okoline i tjelesnih pokreta, a sve
je to zajedno utkano u njihov udarac usmjeren prema
cilju. A l i tijelo poznaje sloeni skup usklaenih pokre
ta koje mora napraviti da bi ovjek udario lopticu. Je
dan jedini osjetilni dojam cijele situacije obuhvaa pro
blem i rjeenje koje tijelo poznaje.
Igrai golfa ne mogu sve te potankosti razraditi in
telektualno. Kad igra udari lopticu, nekoliko stotina
razliitih miia mora skladno raditi na tono odreen
nain, svaki od njih mora uloiti tono odreeni priti
sak na pravu kost tijekom tono odreenog vremen
skog razdoblja. Tijelo sve to zajedno osjea kap cjelinu.
Promatrate li igraa golfa dok se sprema udariti
lopticu, vidjet ete da cilja cijelim tijelom. To ne radi
samo oima ili rukama, nego i premjetanjem poloaja
nogu, zakretanjem cijeloga tijela. Igra cilja osjeajui
cijelo tijelo.
Mogue je da je jednome dijelu ovoga procesa po
trebno svjesno usmjeravanje. Igra moda razmilja:
Ovoga puta lijevi lakat moram vie ispruiti. A l i dok
igra razmilja o lijevome laktu, svi drugi pokreti us
mjereni pogaanju cilja odvijaju se bez ijedne svjesne
114

misli. Pripremnim pokretima upravlja osjeaj cijeloga

tijela. Tijelo traga za ravnoteom i osjeajem koji e mu
rei: Da, sada sam spreman, sada se dobro osjeam.
Sada mogu zamahnuti. Igrai ne mogu opisati taj os
jeaj da su spremni, jer ono obuhvaa prevelik broj
potankosti. Oni, meutim, prepoznaju taj osjeaj kad
se pojavi. Kad je tjelesni osjeaj dobar, oni zamahuju.
Za osjetilnim dojmom tragate na istome onom
mjestu na kojemu igrai golfa provjeravaju jesu li spre
mni zamahnuti. Oni to pitanje ne postavljaju razumu,
nego samo osjeaju odgovor u tijelu.
Isti proces osjeanja tijela prisutan je i u drugim
sportovima. Ako pitanja postavite razumu ili pokuate
navesti um da upravlja tijelom, to nikada nee uspjeti.
Postoji jo jedan nain na koji biste mogli shvatiti
to pitanje gdje i kako potraiti svjesni osjeaj - drugi
primjer koji bi vam mogao biti bliskiji i korisniji. Pret
postavimo da sluate raspravu i namjeravate rei neto
vano i znaajno. Drugi jo uvijek govore. Vi jo niste
pripremili ono to ete rei. Imate samo osjetilan do
jam onoga to elite rei.
Rijetko se dogaa, i to samo u vrlo slubenim pri
godama, da od rijei do rijei pripremamo ono to bi
smo eljeli rei. Kad se spremamo progovoriti, najee
imamo osjetilni dojam onoga to elimo rei i prave se
rijei same pojavljuju. Osjetilni dojam obuhvaa de
setke, a moda i stotine, sastavnih dijelova: znaenje
koje elite iznijeti, emocionalni naboj koji elite preni
jeti, razloge zbog kojih neto elite rei odreenim lju
dima, reakcije koje elite izazvati i tako dalje. A l i jo
nisu oblikovane nikakve odreene rijei.
Pretpostavimo sada kako je vaa pozornost, dok
ekate prigodu da progovorite, na trenutak oslabljena
i izgubili ste smisao onoga to ste namjeravali rei.
Drugi vam ljudi pruaju mogunost da progovorite i
115

ekaju da kaete ono to ste eljeli, ali vi to vie ne

moete izgovoriti.
Niste unaprijed pripremili odreene rijei, stoga ih
sada ne moete iskoristiti kao podsjetnik na ono izgu
bljeno znaenje. to ete uiniti kako biste ponovno
dosegli smisao? Gdje ete ga potraiti?
Potrait ete ga u tijelu. Proi ete proces koji je
uvelike nalik neobveznoj vrsti fokusiranja; pogledat
ete u svoju nutrinu. Ondje se krije osjetilni dojam ali ne onaj svjesni osjeaj koji ste imali prethodno i koji
vam je govorio da ste spremni progovoriti. Umjesto to
ga pronai ete osjeaj onoga to ste zaboravili.
Mogli biste se jednostavno opustiti, postati prijem
ivi, nadajui se da e se ono izgubljeno pojaviti i da
ete se prisjetiti onoga to ste eljeli rei. Ili moete se
bi postaviti pitanje: Je li bila rije o...? Isto tako mo
ete pokuati slijediti logike povezanosti: Govorili su
o tome i tome, stoga mora da je to povezano s.... Iz
gubljeno znaenje moete pokuati ponovno pronai
okruujui ga stanovitim dogaajima, kao da je rije o
nedostajuem dijelu slagalice: Prisjetila sam se toga
tono nakon to je Carol rekla... a tada, prije nego to
sam uspjela progovoriti, Lou je rekao....
Svaki od ovih procesa mogao bi vam pomoi da
pronaete izgubljeni smisao, ali vam taj smisao mora
odgovoriti. Kad to uini, kad vam se vrati ono to ste
eljeli rei, tjelesni osjet oputanja rei e vam da ste
uspjeli. ak i u tome trenutku kad ponovno znate
to ste eljeli prenijeti drugim ljudima, jo uvijek ne
mate oblikovane rijei.
U oba sluaja, kad ste znali to elite rei i kad ste
znali samo da ste to zaboravili, postojao je osjetilni do
jam. Moglo bi se ak rei i to da je to bio isti osjetil
ni dojam - ali kad se vrati, osjetilni se dojam otvara i
doputa vam da se njime koristite.
116

Fokusiranje je uvelike nalik tome. ovjek mora

pristupiti onome mjestu gdje ne postoje rijei, nego sa
mo osjeaj. U poetku ondje moda nee biti niega sve dok
se ne oblikuje osjetilni dojam. Kad se oblikuje, doima se
bremenit znaenjem. Osjetilni dojam u sebi krije zna
enje koje moete osjetiti, ali mu najee ne moete
izravno pristupiti. Nerijetko ete morati ostati neko
vrijeme uz njega dok se ne otvori. Oblikovanje, a za
tim i otvaranje osjetilnoga dojma najee traje otpri
like trideset sekundi, a moe trajati tri ili etiri minu
te, zbog razliitih ometanja.
Kad tragate za osjetilnim dojmom morate pronai
mjesto na kojemu ne postoje rijei, nego samo tjelesni
osjeti.
VJEBA ZA PRONALAENJE OSJETILNOGA DOJMA

1. Smireno u mislima odaberite neto to volite ili

mislite da je lijepo. To moe biti nekakav predmet,
kuni ljubimac, posebno mjesto ili bilo to drugo.
Promatrajte odabrano jednu do dvije minute.
2. Usredotoite se na to. Postavite si pitanje: Zbog
ega to volim ili zbog ega mislim da je lijepo?
3. Osjetite taj sveukupni osjeaj posebnosti ili ljuba
vi. Provjerite moete li pronai jednu ili dvije rijei
koje e izraziti njegovu sutinu.
4. Osjetite na to se odnose te rijei, da se odnose na
cjelovit osjetilni dojam i pokuajte vidjeti hoe li se
pojaviti nove rijei ili osjeaji.
Ova e vam vjeba pomoi u dobivanju iskustva za
osjeanje osjetilnoga dojma, koji je neto veliko i neto
to svakako osjeate, ali to niste u stanju izraziti rije
ima. Obratite pozornost na to koliko malo svoga osje
aja ljubavi zapravo moete izraziti rijeima. Pa ipak,
117

rijei su na neki nain u izravnom odnosu s osjetilnim

dojmom (ako ih uspijete pronai).
JEDAN OD NAINA NA KOJI MOETE DOPUSTITI
OBLIKOVANJE OSJETILNOGA DOJMA

Sjeate li se kako sam prethodno u ovoj knjizi pisao o

tome da sebe pokuavamo uvjeriti kako se dobro osje
amo, a tijelo nam odgovara negativnim osjeajem?
Kaemo: Dobro je, sve je u redu! To me vie ne sme
ta, a ipak, ako provjerimo kako se osjea tijelo, taj se
osjeaj vraa podjednako negativan kao to je i prije
bio.
To moete iskoristiti kako biste pronali osj etilni
dojam.
Pretpostavimo da se fokusirate na neki problem.
Vi, naravno, znate da se u odnosu na njega ne osjeate
dobro, budui da vam to predstavlja problem. Usprkos
tome, pokuajte rei svome tijelu: Dobro se osjeam
u pogledu toga i taj je problem razrijeen. Ako usmje
rite pozornost na tijelo, ubrzo ete otkriti da iz tijela
progovara vrlo odreen osjet negativnosti.
Naravno, vi ste cijelo vrijeme znali da se u pogle
du toga problema ne osjeate dobro, ali sada moete
osjetiti tonu kvalitetu toga osjetilnog dojma i nain na
koji vae tijelo doivljava taj problem.
Istom se metodom moete koristiti u bilo kojem
trenutku tijekom fokusiranja ako ste izgubili osjetilni
dojam te vam se ini da ste se izgubili. Jednostavno ob
ratite pozornost na tijelo i recite: Dakle, ovaj je problem
sada potpuno razrijeen, zar ne? Priekajte trenutak
- i tada e se pojaviti tjelesni osjet onoga to je jo
uvijek nerazrijeeno. Tada osjetite njegovu kvalitetu.

118

SLIKA CJELOKUPNOGA PROBLEMA

Katkad e vam biti jednostavnije poeti sa slikom, a ta

da pronai osjetilni dojam. Zamislite da je cijeli va
problem vrlo velika slika na irokome zidu. Morate koraknuti unatrag kako biste je cijelu mogli uoiti. Kad
se slika pojavi, tada u svome tijelu potraite osjetilni
dojam koji vam ona prua.
KAD VAS RIJEI OMETAJU

Ako ve dugo vremena ivite sa stanovitim proble

mom, vjerojatno ste ve oblikovali rijei koje ga opisu
ju ili objanjavaju. Isto je tako vjerojatno da se vrsto
drite tih rijei. To se dogaa veini ljudi. Znam o e
mu je rije u mome problemu sa seksom, mogao bi
netko rei. Plaim se seksa. Jednostavno ga se plaim.
Tako se osjeam. to bi se tu jo moglo rei?
Oigledno se nita nee promijeniti ako rijei osta
nu iste. One su pesimistine i nijeu mogunost pro
mjene. Takva sam, govore te rijei. Takvom sam stvo
rena ili me je ivot takvom nainio. Nikuda ne mogu.
Ve smo i prije govorili o tome da takve rijei tre
ba propustiti, ne obraajui panju na ono to govore
i da treba pokuati osjetiti ono to vam tijelo uistinu
osjea. Pronaite svoj osjeaj i dopustite mu da se pro
iri u svjesni osjeaj svega toga to se odnosi na pro
blem.
Da biste to postigli moete pokuati i ovako. Recite
sebi: Kako bi mi se inilo biti osobom koja je optere
ena takvim problemom? Istoga ete trenutka osjeti
ti neto vee to u poetku nije jasno. Usredotoite se
na to. Moda e vam odmah biti jasno kakva je kvalite
ta toga osjeaja. Mogao bi to biti bijes zbog postojanja
toga problema ili hitnja da ga se razrijei, teko bezna
e ili nekakav osjeaj skuenosti i napetosti. Postaviti
119

pitanje kako biste se osjeali da imate takav problem

pomoi e vam u proirenju vidokruga, tako da se mo
e pojaviti osjetilni dojam cijeloga problema, iz kojega
e kasnije izrasti drugi osjeaji. Tada se usredotoite na
najvaniju kvalitetu osjeaja koji se pojavi.
Jo jedan savjet: ako vas opsjedaju rijei, objanje
nja, zamisli, optube i tako dalje, neprestano ponav
ljajte vlastito pitanje. Na primjer, pitajte se: Kako se
osjea cijeli ovaj problem? Na taj ete nain smi
upravljati onim dijelom uma koji stvara rijei, tako da
vas ne moe prevladati.
A l i nije smisao u tome da se borite protiv rijei. Sa
svim je u redu pustiti rijei da teku. Smisao je osjetiti
ono to se krije iza i s onu stranu njih. U tome e vam
pomoi ponavljanje pitanja.
Vano je da ne ostanete zaglibljeni s istim starim
mislima i osjeajima, nego da proirite obzorja kako bi
na temelju prostranijega osjeta nevolje u tijelu mogao
potei novi proces.
KAD NE MOETE RAZDVOJITI OSJEAJ OD RIJEI

Ako ne uspijevate iskusiti bilo kakav osjeaj ili osjetil

ni dojam koji se jasno razlikuje od rijei, ako osjeaj
uvijek prate rijei koje mu savreno odgovaraju, tako
da se uvijek pojavljuju kao jedinstvo, iskuajte ovo:
Kao i obino, proite kroz prvi korak fokusiranja:
raistite prostor, sloite sve svoje potekoe na jednu
stranu, mirno sjedite i promatrajte. Tada ponite po
navljati najosjeaj nije rijei koje vam se pojave, pola
gano, desetak ili vie puta: Plaim se toga i toga... ja
ko se plaim toga i toga.... Cijelo vrijeme te rijei
okruujte pitanjima: to to znai: plaim se? Kako to
osjeam u svojoj nutrini? Gdje osjeam taj strah?
U poetku bi rijei i osjeaj mogli biti potpuno is
tovjetni, ali nakon nekog vremena otkrit ete da osjeaj
120

postaje na neki nain vei i, da tako kaem, prerasta ri

jei. Otkrit ete da su rijei odgovarajue, ali da one
obuhvaaju iskljuivo sredite osjeaja. Zapravo, po
stoji jo neto osim toga osjeaja.
Evo to mi je rekao jedan od naih najboljih uite
lja fokusiranja u Chicagu:
U poetku, kad sam se pokuao fokusirati, nikako
nisam uspijevao osjetiti osjetilni dojam. Pojavljivale
su se samo rijei koje sam mogao osjetiti, ali uope
se nije pojavljivao nikakav osjeaj, osim izravno u
rijeima. Rijei su bile nalik definicijama tako da su
mi osjeaji bili definirani i inilo se da su potpuno
istovjetni rijeima. Promatrao sam iskljuivo sre
dite svakoga osjeaja, a u tome je sreditu osjeaja
i bilo onako kako su rijei izraavale. Trebalo mi je
tri mjeseca, ali onda sam jednoga dana zamijetio da
osim osjeaja postoji jo neto. Kao da je imalo ne
ravne rubove. Rijei to nisu mogle dosei. To je za
mene predstavljalo prekretnicu. Osjeaj kao da ne
to ima neravne rubove, to je bio osjetilni dojam.
Sada na taj nain poduavam druge ljude.

Kako biste pronali neravne rubove osjeaja ili do

bili osjeaj odvojen od rijei pomoi e vam ponavlja
nje najznaajnije reenice ili rijei koje moete prona
i, kao i pokuaj da osjetite gdje i kakve osjeaje te ri
jei izazivaju u vama.
Na neki nain, sada prolazite unatrag kroz korake
fokusiranja. To nekim ljudima koristi. Najuobiajeniji
postupak je ponajprije stupiti u dodir s osjetilnim doj
mom problema kao cjeline (drugi korak). Ali, kao to
sam prije rekao, fokusiranje nije mehaniki postupak.
Ako otkrijete da vam je katkad mnogo jednostavnije
poeti s rijeima i preko njih doi do osjetilnoga dojma
svega toga to se odnosi na problem, svakako radite na
taj nain.
121

A l i ako tako radite, pobrinite se da vae unutarnje

stajalite bude stajalite postavljanja pitanja, a ne odgo
varanja na pitanje. Nimalo vam nee koristiti ako jed
nostavno ponavljate ono to smi sebi govorite ve go
dinama. Ponovite rijei, svakako, ali u duhu pitanja na
koji ih nain doivljava vae tijelo te dopustite tjeles
nom osjetu da odgovori.
OPUTANJE TIJELA

Moda e vam pomoi ako protegnete i opustite sve di

jelove tijela tijekom nekoliko minuta, prije nego to
ponete raditi fokusiranje. Napnite ruke, osjetite kako
su napete, tvrde, vrste. Osjetite tu napetost, a zatim se
polagano opustite. Osjetite razliku. Osjetite kako su
oputene, mekane i njene. Tako uinite i s nogama,
elucem i licem. Provjerite ima li koje napeto mjesto u
vaem tijelu i dopustite sebi da se opustite.
KAD NITA NE MOETE OSJETITI U TIJELU

Prije nego to sam uspio nauiti fokusiranje, rekao

mi je jedan ovjek, najprije sam morao otkriti nalaze
li se obini osjeaji uistinu u mome tijelu. Naravno,
obiavao sam osjeati strah, tjeskobu i uzbuenje, ali
kao da sam ih osjeao negdje oko sebe. Kao da su na
neki nain bili u zraku. Trebalo mi je neko vrijeme dok
nisam shvatio da se nalaze u mome tijelu, u udaranju
srca ili u nelagodnom osjeaju u elucu. Morao sam
najprije nauiti da se ti obini osjeaji koje svi osjeaju
nalaze unutra. Tek sam tada mogao poeti traiti osjetilni dojam.
Ako i vi imate slian problem, odvojite tjedan ili
vie dana u kojima ete promatrati svoje snane uobi
ajene osjeaje. Zamijetite kako se osjea vae tijelo.
Otkrit ete da tijelo emocije osjea iznutra.
122

Ispitajte se odmah. Moete li usmjeriti pozornost u

unutranjost eluca? Ako moete, ondje ete osjetiti
osobit osjeaj, moda topao i nejasan, a moda napet i
vrst. Ako ne moete osjetiti unutranjost svoga elu
ca, tada ete morati vjebati. Usmjerite pozornost na
palac lijeve noge; pomaknite ga ako vam je to potreb
no. Stisnite ga prema dolje. Tada provjerite kakvi se os
jeti javljaju u njemu. Nakon toga pozornost usmjerite
na koljeno. Nemojte ga pomicati, nego samo provjeri
te moete li ga osjetiti. Tada pozornost prenesite na
prepone, a zatim na eludac.
To je mnogim ljudima neto sasvim novo, ali ne
treba im dugo da bi nauili. Veina ljudi moe obratiti
pozornost na eludac ili prsa, a ako se malo potrudite,
moi ete i vi.
TO UINITI AKO VAM MISLI LUTAJU

Ako tijekom fokusiranja shvatite da pratite neki neva

an slijed misli, blago se vratite natrag. Recite: Na to
se fokusiram? O, da, to... A to sam pokuavao uiniti
s time? Da, da, osjetiti sveukupnost toga problema. Ka
ko se sve to zajedno osjea?
Da biste se vratili morate biti blagi, kao da je rije
o malome djetetu ija pozornost luta. Zagrlit ete dije
te da privuete njegovu pozornost i blago ga povesti do
onoga to elite da naui.
Stoga se, kad vam misli lutaju, blago zagrlite, da
tako kaem, i povedite natrag. Nije vano koliko ete
puta to morati uiniti.
AKO VJERUJETE DA NEMATE MNOGO OSJEAJA

Nekim je ljudima teko stupiti u dodir s vlastitim osje

ajima. Barem ponekad svi imamo potekoa s time.
Primjerice, prijatelj vam pokazuje svoju omiljenu sliku.
123

Promatrate je, svjesni kako on od vas oekuje smisle

nu primjedbu, ali slika u vama ne pobuuje nikakvu
reakciju - ili, ako je pobuuje, vi na neki nain ne mo
ete stupiti u dodir s tim osjeajima. Zurite u sliku i ko
nano morate neto rei: Pa, ovaj, lijepa je.
Moglo bi vam se uiniti da vaa nutrina jednostav
no nije pretjerano sloena, da ne posjedujete sloenost
osjeajnih niti koje opisujem u ovoj knjizi. A l i posjedu
jete ih. Vi ste ljudsko bie. Osjeaji su u vama.
Toliko smo se navikli na jednostavne obrasce - ako
nas netko prevari, razbjesnimo se, povrijedi nas to to
nas netko zanemaruje - da se veina ljudi ni ne trudi
zaviriti ispod povrine tih jednostavnih obrazaca kako
bi otkrili vlastitu jedinstvenu sloenost. A l i ona jest on
dje. Kad bih vas upitao kako se osjeate ako vas netko
zanemaruje, mogli biste rei: Grozno se osjeam...
kako biste se vi osjeali? to bi znailo da bi se svi lju
di osjeali grozno ili povrijeeno kad bi ih netko
zanemarivao, a to je uistinu tono. A l i nain na koji
me to zanemarivanje povreuje nije slian nainu na
koji vas to povreduje. Taj nain nalazi se u temelju je
dnostavnog osjeaja koji je ukalupljen i sveopi. Potre
bno je malo vremena kako biste stupili u doticaj s tim
dubljim osjeajem.
Morate rei sami sebi: Da... tako je... osjeam se
povrijeeno, a to je prirodno, naravno da znam zato.
Zanemario me. Naravno, to je to, ali... dopusti mi da
osjetim sve to to je povezano s tim osjeajem. Taj je
osjeaj povezan sa svime onim to osjeam prema toj
osobi i sa svime onime to nas povezuje, kao i sa svi
me onim to za mene openito znai biti zanemaren.
Uskoro ete osjetiti ono to vam jo nije jasno i pozna
to. Tada se moete fokusirati na taj osjetilni dojam, a
zatim i na osnovni problem toga osjeaja.
Ako otkrijete da vam je teko stupiti u dodir s vla
stitim sloenijim osjeajima, moete uiniti nekoliko
124

stvari. Moda je to samo pitanje prakse. Neki ljudi re

dovito provjeravaju vlastite osjeaje, iz dana u dana, iz
sata u sat, ali vi to moda nikada niste radili. Pokuaj
te to raditi sljedeih nekoliko dana. Identificirajte osje
aje dok prolaze. Kad se druite s drugim ljudima i
ivite svakodnevnim ivotom, povremeno se zaustavi
te i na prijateljski nain zapitajte: Kako se sada osje
am? to sada osjeam? Ne odgovarajte sami na pita
nje. ekajte. Vidjet ete to e se pojaviti.
Radei to, dobro ete se osjeati sve dok prihvaate
ono to pronalazite u svojoj nutrini. Nemojte se koriti
i vrijeati zbog onoga to otkrijete. Jednostavno budi
te zadovoljni to ste pronali neki osjeaj i jasno ga
osjetili. Upoznajte svoj unutarnji prostor.
Ako se esto druite s nekom osobom, moda ete
lake stupiti u dodir sa svojim osjeajima ako tu osobu
zamolite da vam kae kad jasno izrazite stanoviti osje
aj. Doima se ljutito, rei e vam ta osoba. Ili: Vi
dim da si sada sretan. Drugi e ljudi nerijetko uspjeti
pogoditi da neto osjeate - iako vjerojatno nee moi
odrediti kakav je tono taj osjeaj. Kad vam prijatelj
kae kako vidi da neto osjeate budite zahvalni, ali
nemojte se osloniti na njegovu procjenu vaega osje
aja. Provjerite svoju nutrinu. Procjena vaega prija
telja da ste bijesni mogla bi biti potpuno pogrena. Um
jesto toga, moda ete otkriti da ste uznemireni, zabri
nuti, ljutiti, nestrpljivi, razoarani, tjeskobni ili da mo
da osjeate neto emu ne znate odrediti imena. Po
kuajte osjetiti o emu je rije.
Ako osjeaj nema imena, to bi moda mogao biti
od svih rezultata najbolji. Kad osjeaju nemarno pridru
ite jednu od onih otrcanih i jednoobraznih oznaka - bi
jesan, uplaen, dosadno mi je - javlja se sklonost vjero
vanju da sada znate sve to se moe saznati o tome os
jeaju. Dali ste mu njegovo openito ime, identificirali
125

ste ga i to je sve. A l i uvijek ima mnogo, mnogo vie

onoga to moete saznati, jer postoji beskonaan broj
mogunosti doivljavanja razliitih, odreenih osjea
ja, kao to su bijes i strah. Moj trenutni osjeaj bijesa
izvire iz svojevrsne gomile stvari koja se razlikuje od
one iz koje e izroniti bijes sutranjega dana ili nakon
nekoliko tjedana. Zbog toga se ne trebate zaustaviti
kod osjeaja koji se doimaju kao da dolaze s gotovim
oznakama. S osobitom dobrodolicom doekajte one
koji dolaze bez imena. Nema li osjeaj imena zastani
te, oslunite i dopustite svjeim rijeima da se pojave
iz toga osjeaja: Osjeam kao... kao da bih trebala bi
ti sposobna uiniti neto u pogledu toga problema,
ali... zaprijeena sam ili takvo to.
OSJEATE U SE NEISPUNJENIMA, PRAZNIMA
ILI KAO DA STE U NEEMU ZAPRIJEENI

U okviru fokusiranja gotovo sve to se pojavi bit e os

jeaj. Nedostatak osjeaja isto je tako osjeaj, kao to
sam ve rekao.
Prazna sam. Dobro. Kako se ta 'praznina' osje
a? Kakav je osjeaj te sveukupne praznine?
Osjeam kao da me neto sputava. Dobro, ka
ko se osjea ta 'sputanost'? Otkrijte je li to teka ili na
peta sputanost, kao da vas pritie velika stijena ili spu
tanost u smislu da ne znate to biste uinili. Ili se osje
ate ulovljeni u zamku? Odvojite dovoljno vremena i
navest ete osjeaj da vam se otvori.
AKO STE UUTITI NA SEBE,
AKO SE PREVIE TRUDITE, AKO STE PREVIE
NEMIRNI ILI SE PLAITE FOKUSIRANJA

Fokusirati se moete na sve ono to vam se iznenada

nae na putu, umjesto na problem ili potekou na
126

koju ste se eljeli fokusirati. Moda je vaemu tijelu

potrebno ponajprije otkloniti tu prepreku.
Recimo da je prepreka bijes. Zapitajte se: Dobro,
to je sve ono to se odnosi na taj bijes? Dopustite to
me osjeaju da se proiri u vlastiti osjetilni dojam.
Ili:
Evo, ponovno to radim, previe se trudim i posta
jem napet. Dobro, to je to kad se tako previe tru
dim? Znam sve o tome, naravno, to je... da, ekaj,
znam sve o tome. Hajde da samo osjetim to je to
sve to se odnosi na prevelik trud. Sve to. Kako se
to osjea?

Ili:
Previe sam nemirna da bih radila fokusiranje.
Previe sam ivana. eljela bih biti smirenija kako
bih svoju pozornost mogla usmjeriti prema unutra.
Dobro, poradit u na tome nemiru. Kakav je cjelo
vit osjeaj toga nemira?

Na taj nain izraavate potovanje prema onome

za to tijelo osjea da biste trebali raditi. Najee se po
kae da je to novi i bolji nain razrjeavanja problema.
PLAITE LI SE FOKUSIRATI

Ne elim zavirivati u sebe. Bojim se onoga to bih on

dje mogao otkriti.
To je uobiajena stvar. A l i u fokusiranju sa sobom
moete blago postupati. Uzmite sami sebe za ruku i re
cite: U redu je, neemo te prisiljavati da krene ona
mo kamo se plai ii. Ako se plai onoga mjesta, ostat
emo na sigurnoj udaljenosti. Ostat emo upravo ovdje
127

i vidjeti kakv je to strah. Dobro? Kako ti se taj strah ini odavde?

Ili biste sebi mogli rei: Plaim se fokusirati na to.
Vjerojatno je ondje neto neugodno to ne elim vidje
ti. Dobro... priekaj... ako ne elim vidjeti to je to, on
da to i neu napraviti. A l i neu ni pobjei. Ostat u
upravo ovdje, uz problem na koji se ne elim fokusira
ti i pokuat u vidjeti kakav je to osjeaj da se ne elim
fokusirati na to? Strah. Dobro, ostanimo upravo ovdje,
uz taj strah. to je taj strah? Kakva je to vrsta straha?
Kakav je cjeloviti osjeaj toga straha?
Postupak fokusiranja je ugodan. Onoga trenutka
kad prestane biti ugodan napravite korak unatrag i po
gledajte to je to tako neugodno.
Ne prisiljavajte se prekoraiti prepreke. Umjesto
toga fokusirajte se na neposrednu prepreku koju ste
osjetili. Kakav je cjelovit osjeaj te prepreke?
Moda ete se fokusirati na neki negativan ili za
straujui osjeaj, ali samo je fokusiranje ugodno i od
toga e osjeaj postati manje negativan ili zastraujui.
Kad se otvori, vae se tijelo oputa i ponovno se osjea
bolje. U fokusiranju ste vodeni prema osjeaju vee
ugode, odreivanju mjesta na kojemu se osjeaj nala
zi, otvaranju, oputanju, svjeini. to god pronali u
sebi, osjeat ete se bolje im tome osjeaju dopustite
da vam kae svoje ime i da ga odredite gdje se nalazi.
AKO IZBJEGAVATE VLASTITE OSJEAJE

Neki ljudi, ukljuujui psihologe, vjeruju da u njima

prebivaju neke zastraujue stvari. To je pogreno.
Bezimeni uasi i neobina stanja ne skrivaju se
unutar vas, nalik otrovnim zmijama u kavezu.
Mnogi ljudi o tome govore na slian nain. Ne e
lim podii poklopac, kau. Ne elim da sve te rune
stvari izau na vidjelo.
128

Istina je da vi niste kavez prepun zmija. Vi niste

posuda u kojoj se osjeaji komeaju i ive vlastitim i
votom. Vi ste proces, a vai su osjeaji dio toga procesa.
Primjerice, kad me moj otac nije elio sluati osje
ao sam se na osobit nain, a to je bio osjeaj bespo
monoga bijesa. Nije li to onaj isti osjeaj koji sam osje
tio, koji osjeam kad god razmiljam o tome? Da, ali ja
nikada nisam iskljuivo taj osjeaj. Ja sam cijelo tijelo.
Stoga taj osjeaj koji ja nazivam bespomonim bije
som postoji zajedno s tisuama drugih stvari. Svaki
put kad mi se taj osjeaj vrati prati ga potpuno drukija
sveukupnost.
Kad u fokusiranju zamolim tijelo da mi dopusti os
jetiti vie onoga to se skriva u tome cjelovitom osje
aju, ve i sam nain na koji pristupam samome sebi
mijenja sveukupnost. Ugoda izazvana samim proce
som fokusiranja mijenja velik dio okoline iz koje iz
ranja taj osjeaj. Uspomene iz djetinjstva nee se pro
mijeniti, ali e nain na koji cijelo moje tijelo proizvo
di taj osjeaj biti drukiji. To je jedan od naina na koji
moete shvatiti zbog ega fokusiranje doputa tijelu da
promijeni ono to je u nama dugo vremena bilo spu
tano i nepromijenjeno.
To znai da se ne moramo plaiti onoga to je u na
ma - jer u nama nema nikakvih stvari. Prije bi se mo
glo rei da se nai osjeaji svakoga trenutka iznova st
varaju.
AKO SE PRENAGLO POJAVLJUJE
PREVELIK BROJ OSJEAJA

Nekim je ljudima teko fokusirati se jer im osjeaji izra

njaju prebrzo i u prevelikom broju. Fokusiranje bi za
te ljude trebalo biti usporavanje. Izdvojite bilo koji os
jeaj, zaustavite ga i ostanite uz njega, kaem im.
129

Katkad pomae kad kaem: Dobro, pojavio se ci

jeli kaos osjeaja. Sada ih jednostavno pustite i tiho se
spustite ispod njih, kao da ispod svih tih osjeaja po
stoji samo jedan jedini osjeaj. Pogledajte moete li
pronai taj jedan jedini osjeaj ispod sviju drugih. (Ti
ina, a zatim: O, da, osjeam povrijeenost.) Do
bro, eto nas, kaem. Pogledajte to je zapravo ta po
vrijeenost, taj cjelokupni osjeaj povrijeenosti.
Preuzmite nadzor nad njima, kaem ljudima
koji imaju takvih potekoa. Izbacite sve osjeaje van,
a tada im dopustite da se vraaju jedan po jedan. Po
najprije ih sve odbacite od sebe. Samo sjednite, ogle
dajte se prostorijom i sve ih izbacite. Malo se odmori
te. Tada jednom osjeaju dopustite da se vrati, ali samo
jednom.
AKO KRITIAR U VAMA IZAZIVA NELAGODU

Svatko ima kritiara, zloban glas koji govori ovakve

stvari: to god poduzme nee uspjeti, ili: Nita ne
vrijedi. Bezvrijedan si i nitko se ne voli druiti s to
bom. Opet si sve upropastio, kao to uvijek ini.
Ovo je samo jo jedan promaaj u dugome nizu pro
maaja. Jednostavno si neodluan i nema ni truna
hrabrosti.
Katkad e se taj glas posluiti istinitom informaci
jom, ali ak i kad to uini, ton njegova glasa toliko je
zloban da moete prepoznati razornoga kritiara koji
vas napada.
Vrlo je vano osjetiti da je kritiar razliit od vaega
vlastitoga unutarnjeg izvora. Kritiar nije va vlastiti osjetilni dojam koji progovara iz vas. Prije bi se moglo re
i da je to glas koji dolazi izvana ili iznad vae glave. Pri
jeti vam prstom kao bijesan roditelj ili zloesti uitelj.
Prirodno je da on u vama pobuuje osjeaje, ali
to nisu osjeaji na koje biste se trebali fokusirati. To su
130

samo ogranienja i napetosti koje kritiar u vama iza

ziva. Nemojte potovati svoga kritiara. Kritiar ne pred
stavlja vau savjest. Savjest je onaj sitan glasi koji
dopire iznutra. Poaljete li kritiara najprije u hodnik
da prieka, sami ete mnogo bolje moi procijeniti bi
lo kakvu informaciju. Va osjeaj izvire iz vas i uvijek
se doima kao otvaranje, a ne kao ograniavanje. Mo
da pronaete iste injenice koje je otkrio i kritiar, a
moda i drukije. Bilo kako bilo, to je potpuno drukija
vrsta tjelesnoga iskustva na koju se trebate fokusirati.
Najbolji nain odnoenja prema kritiaru (a svatko
ga ima!)jest odmahnuti mu uz svojevrsnu primjedbu
nepotovanja. Moj najee ponavlja iste stvari, uvijek
iznova. Stoga mu odgovaram: Odlazi i vrati se kad mi
bude mogao
rei
neto
novo.
Ili kaem: Ne moram sluati nikoga tko mi se obraa takvim tonom.
Svi su psiholozi otkrili taj razorni dio svakoga o
vjeka, nadjenuvi mu razliita imena (super ego, strog
roditelj, animus , kritiar). Kako ga god nazvali, ne nasjedajte mu. U fokusiranju ga morate odgurnuti s pu
ta ako vas pone prekidati. Mahnite mu objema ruka
ma da ode i pozornost usmjerite na svoje tijelo. Dopu
stite napetosti koju je kritiar izazvao da nestane. Pri
ekajte sve dok ponovno ne zaujete vlastiti unutarnji
glas, ondje gdje se oblikuje osjetilni dojam cjelokupno
ga problema.
2

Animus, od latinskoga izraza anima, dua; izraz koji je uveo Carl

Gustav Jung za muki vid svake ene, koji se zapravo samo dok
ga ena ne upozna (putem snova, meditacije i sl.) doima zlokob
nim, a zapravo je vodi u duhovnome razvoju i neizostavan ko
rak u procesu individuacije, procesu upoznavanja svih svojih
unutarnjih likova, zakljuno s Jastvom, koje predstavlja cjelovi
tost psihe, pa tako i vrhunac psiholokoga i duhovnog razvoja
pojedinca; animusu u eni odgovara anima u mukarcu (prim.
prev.)

131

Jedna je osoba to izvrsno objasnila. Kritiar mi je

obiavao zadavati udarce u eludac. Bio je to znak da
se ponem osjeati loe. Sada mi je to znak da se raz
bjesnim. Kao da me netko udario. Prestani s time!'
kao da je govorio. (Podigla je aku.)
Ne vjerujte kritiaru i nemojte se fokusirati na svu
onu nelagodu koju izaziva u vama. Umjesto toga ispod
svih tih osjeaja otkrijte to uistinu osjeate i zamjeu
jete te to vam je potrebno. Radite na onome podruju
gdje vi neto osjeate i trebate, a ne ondje gdje je va
kritiar.
ODMAH DOLAZIM DO SVOGA NEGATIVNOG
OSJEAJA I OSJEAM SE LOE KAO I UVIJEK

Neki ljudi usprkos svemu, preskoe sve briljive i po

tanke upute za fokusiranje i izravno se spuste do uobi
ajenih negativnih osjeaja. Neki su ljudi navikli stupiti u dodir samo s negativnim osjeajima, pa to ine kad
god se usredotoe na svoju nutrinu. Stoga se ponu i
fokusirati na taj osjeaj.
Nakon to grupi iznesem upute za fokusiranje, ne
rijetko zamolim svakoga od njih da mi napie kratku
zabiljeku o tekoama s kojima se susreo pokuavaju
i se fokusirati. Jedna je ena napisala: Kad sam dola
ovamo osjeala sam se dobro. Fokusirala sam se na ne
gativan osjeaj i sada se osjeam loe. Je li to svrha fokusiranja?
Jasno, ako je to fokusiranje, kome je onda potreb
no? A l i to nije fokusiranje. Fokusiranje ukljuuje obli
kovanje osjetilnog dojma tako da postane vei i razliit od vaega starog, poznatog negativnog osjeaja. Drite se podalje od starih i poznatih negativnosti, napra
vite korak unatrag i promotrite iri osjeaj cjelovitoga
problema - negativan je osjeaj samo jedan njegov
dio.
132

Primjerice, nemojte se prisjeati samo povrede ko

ju ste zadobili u upravo prekinutom ljubavnome odno
su. Umjesto toga napravite korak unatrag i zamolite da
se oblikuje osjetilni dojam - osjet cjelokupnoga podru
ja: vi i ljubav. Da, da, evo, tu je povreda, ali to jo tu
ima? Kakav je cjelokupan osjeaj oko te povrede i is
pod nje?
Naravno, vi poznajete mjesto gdje se skriva osobi
to depresivan osjeaj. Moda vas neto privlai tome
mjestu, ali ne dopustite si da potonete. Zapitajte sebe
kako osjeate cijelo to podrujesvoga ivota i otkrit e
te da se nalazite izvan emocije, a pojavit e se osjetilni
dojam koji se krije ispod nje.
Koliko god to udno zvualo, fokusiranie ie iednostavniie od tegobnih emociia. Katkad u fokusiranju izranjaju teki osieaji, ali je osjetilni dojam uvijek tijelu
laki od njih
Velike strasti, bezumna ljubomora. razdirua mrnja. teke patnje to su katkad obrasci potaknuti sitnijim osjeajima koje jedva da zamjeujete. Fokusirajte
se na male ososjeaje koji potiu velike, osobito ako je
snana strast jedan od onih koje ste mnogo puta osjetili i koji vas je ve progonio.
Kad ljudi prvi put uju za fokusiranje, katkad pret
postavljaju da e im za to trebati slobodno poslijepod
ne, kako bi proivjeli goleme osjeaje i na neko se vri
jeme raspali u osamljenosti. Fokusiranje nije ni nalik
tome. Osjetilni dojam cijeloga problema doima se lak
im od onoga to sada osjeate. Moete se fokusirati
dok ekate autobus. Samo provjerite to se nalazi iz
meu vas i osjeaja ugode. Ne zalazite u to to vam pri
jei ugodu, nego samo recite: Da, to je ondje..., i os
jetite olakanje koje dolazi kao posljedica raiavanja
prostora. Tada pronaite cjelokupan osjetilni dojam,
ako vam je potrebno da radite na nekom problemu.
133

Kakav je sada osjeaj toga problema na tome mje

stu? Dok stigne autobus osjeat ete se mnogo bolje.
Nekoliko minuta izmeu razliitih zadataka dobre su
za fokusiranje. Zbog ega bi cijeloga dana patili od na
petosti?
Za fokusiranje je potrebno nekoliko minuta, dese
tak, petnaest, recimo ak i pola sata. A l i ne vie. Tada
dolazi vrijeme za razgovor, odmor ili neto tree. Ne
pretjerujte s fokusiranjem. Vratit ete mu se kasnije. U
meuvremenu e ga tijelo preraditi.
EMOCIJE NASUPROT OSJETILNOGA DOJMA:
KLJUNA RAZLIKA

Dok se fokusirate na osjetilni dojam iz njega bi mogli

izroniti jo neki osjeaji. A l i osjetilni dojam nije emoci
ja kao to su bijes, strah, mrnja, radost ili tjeskoba. To
je dojam vae sveukupne emocionalne situacije, osje
aj mnogih stvari zajedno, u koji moe biti utisnuta
emocija ili iz koje proizlazi stanovita emocija.

134

to uiniti ako
ne moete izazvati pomak

Do tjelesnoga pomaka najee dolazi u treem, etvr

tom ili petom koraku fokusiranja. Trei je korak, ako
se sjeate, onaj u kojemu pronalazite kljunu rije za
kvalitetu osjetilnoga dojma, a etvrti je usklaivanje
osjetilnoga dojma i kljune rijei. Peti je onaj u koje
mu postavljate pitanje osjetilnome dojmu to on jest.
(to je to u cjelini problema?) (Kod mnogih ljudi, kao
to rekoh, ta se tri koraka odvijaju istodobno ili u tak
vom brzom nizu da ih se ni na kakav nain ne moe
odvojiti, za to, dakako, nema ni potrebe.) Ako zastanete negdje u ovim koracima ili vam se ini da uope
ne moete ni stii do njih, ovo e vam poglavlje pruiti
dodatnu pomo.
NAMJERNO OTPUTANJE

U cjelokupnome opsegu ljudskih stavova prema vlasti

tim osjeajima postoje dvije krajnosti koje rijetko kad
dovode do korisnih rezultata. Jedno je stav strogoga
nadzora: pokuaj da se glava nametne tijelu, uporno
zahtijevanje da neemu neete popustiti ili da vas to
nee zaustaviti. Druga je krajnost nedostatak ikakve
elje za usmjeravanjem ili nadzorom osjeaja, kao da
se sve smatra umjetnim osim matarija, izmjenjivanja
slika i poputanja osjeajima.
135

Obje ove krajnosti mogu vam oteati dosezanje

tjelesnoga pomaka. Fokusiranje je do stanovite toke
promiljen i kontroliran proces, a nakon toga se javlja
podjednako promiljeno otputanje nadzora, oslobaa
nje, sputanje uzdi.
I sma rije fokusiranje nagovjetava da poku
avate izotriti ono to je u poetku bilo nejasno. Poseete prema dolje, u osjetilni dojam i nadzirete proces
kako biste sebe sprijeili u sanjarenju. elim saznati
neto o ovome osjeaju, ali ne i o ostalima, kaete sa
mi sebi. O emu je rije u ovome osjeaju? to je to u
njemu, to je u njegovoj pozadini? Ako otkrijete da
su vam misli odlutale, ponovno ete se vratiti procesu:
Gdje sam ono stala? O, da... Bio je to onaj osjeaj
krivnje ili to god bio. O emu je tu uope rije?
Jednom kad jasno i snano stupite u dodir s osjetilnim dojmom ispustit ete uzde. Ne pokuavajte
upravljati onime to se pojavi iz toga osjeta. Dopustite
tome to izranja iz osjetilnoga dojma da se pojavi: rije
i, slike, tjelesni osjeti i neka izranjaju sve dok to ine
iz osjetilnoga dojma.
Taj bismo proces mogli nazvati namjernim otpu
tanjem.
DOPUSTITE TIJELU DA UISTINU DOIVI POMAK

Dok tek uite fokusiranje, tjelesne reakcije mogu biti

vrlo tanane. U vaemu tijelu dolazi do jedva zamjetljivih promjena. Nauite dopustiti tijelu da to snanije
doivi pomak. Pokuajte ispustiti dugaak, dubok dah.
Pokuajte kimnuti glavom. Pokuajte opustiti cijelo ti
jelo kao da ste ukoeno sjedili. Taj vam pomak omo
guuje da se opustite. Ako to nekoliko puta uinite
namjerno, vae e se tijelo nauiti slobodnije izraava
ti. Nakon toga to vie nemojte initi namjerno, nego
136

promatrajte koji se izraajniji tjelesni pokreti javljaju

prema vlastitoj volji tijela.
Kao primjer, pomislite na malu djevojicu koja je
jako uplaena. Stoji kao skamenjena, samo su joj oi
ive. Priete joj i kaete: Mila, jesi li uplaena? U od
govor ete dobiti jedva primjetno kimanje.
Znate da se tijelo male djevojice jo nije opustilo.
Vi joj ponovno kaete: Boji se, zlato? U redu je osje
ati to to osjea. Vidjet emo to moemo uiniti. Je
li bilo jako strano? Tada bi se mala djevojica doslov
ce mogla utopiti u suzama na vaim rukama, na taj na
in govorei da je uistinu bilo strano.
Naravno, nee se uvijek pojaviti veliki osjetilni po
mak; katkad mali korak ima jedva primjetne posljedi
ce na tijelu. A l i povremeno, ako se prebrzo ne zadovo
ljite jedva vidljivim prvim odgovorom svoga tijela i ako
ga nastavite ispitivati, pojavit e se velika promjena.
Kad se pojavi neto to se u vaemu tijelu osjea
ispravnim, provjerite to nekoliko puta, ne toliko zbog
toga to bi to moglo biti neto pogreno, nego da dopu
stite toj veoj tjelesnoj promjeni da se uistinu dogodi.
NEKA ZANIMLJIVA PITANJA

Stupite li u dodir s osjetilnim dojmom, ali ga ne moete

navesti da se promijeni, problem bi mogao biti u tome
to sebi jo niste postavili pravo i otvoreno pitanje.
Katkad e osjeaji reagirati na pitanje koje je ustroje
no na stanovit nain, ali ne i na isto to pitanje ako je
postavljeno na neki drugi nain. Pitanje koje izaziva
promjene u meni u jednome trenutku, u iduemu mo
da vie nee imati nikakva utjecaja. Stoga vam moe
pomoi razliito oblikovanje pitanja, dok ne pronaete
jedno ili nekoliko njih koji e vam odgovarati.
Navodim pitanja za koja se ini da su gotovo uvijek
korisna veini ljudi.
137

to je to zapravo? To je ono to vi u osnovi

pokuavate saznati, ali ovako ustrojeno pitanje moda
je previe openito i previe nejasno: Evo odreenijih
pitanja:
to je osnovni problem svega ovoga?
to je najgore u tome? Ili: Koje su dvije ili tri
stvari u svemu ovome koje me ponajvie mue?
to se krije u sreditu ovoga?
to se krije ispod toga? to to radi?
to mi se u pogledu ovoga treba dogoditi?
to je potrebno kako bih se bolje osjeala?
Obratite pozornost da postoje dvije temeljne vrste
pitanja: ona vrsta koja pita to ne valja i ona koja pita
to bi bilo dobro. Drugim rijeima, moemo postaviti
pitanje o samome problemu, kao i o tome to bi se tre
balo dogoditi, a jo se nije dogodilo.
Katkad je vrlo vano postavljati izravna pitanja.
Primjerice, pretpostavimo da se esto osjeate
osamljenima i izdvojenima. Kad se fokusirate, taj se
osjeaj esto javlja. Sasvim je u redu fokusirati se na
cjelokupni osjetilni dojam koji prati osjeaj izdvojeno
sti. Moda ete otkriti na koji ste se nain izdvojili ili o
emu je u tome uope rije. A l i u stanovitome e tre
nutku biti vano postaviti izravno pitanje graninome
osjetu: to bi bilo potrebno da se vie ne osjeam
ovako?, ili neko slino pitanje.
Traite upute o onome to moete uiniti, a ne sa
mo o onome u emu se sastoji problem.
TO UINITI ODGOVARA LI KLJUNA RIJE,
ALI NAKON NJE IPAK ZASTANETE
I NE MOETE DALJE?

Stupili ste u dodir sa sveobuhvatnim osjetilnim doj

mom problema i zapitali kakva je njegova kvaliteta.
138

Pojavila se kljuna rije: Plaim se. Pokuavajui kre

nuti korak dalje pitate to se nalazi ispod toga straha,
to ga izaziva. A l i nita se ne pojavljuje. Samo uvijek
iznova osjeate da se plaite. Zaglavili ste se. to sada
uiniti?
Va je problem moda u tome to ste zapeli s ope
nitim imenom osjeaja, kako sam spomenuo u pretho
dnom poglavlju. Rije uplaen ili bilo koju drugu ri
je promatrate kao da vam govori sve to je potrebno
rei. Ili se vrsto drite toga straha kao jedinoga osje
aja. Neka se proiri u osjetilni dojam. Iz kojega ireg
osjeaja proizlazi taj strah? Velik je broj osjeaja koji
mogu pratiti strah. Osjetite to mnotvo osjeaja koji
prate taj strah.
Ili pokuajte iznova. Napravite korak unatrag od
problema s kojim trenutno radite. Ostat e ondje, ne
brinite. Odmorite se i duboko udahnite. Tada razmisli
te o problemu kao o neemu to je vee i dublje od pu
koga straha. Pokuajte shvatiti da ga vjerojatno prati
mnogo toga u vaemu ivotu, vaoj prolosti, budu
nosti, u drugim ljudima i tako dalje. To je cijeli jedan
dio vaega ivota, cijeli kontekst. Kakav je cjeloviti
osjet u vaemu tijelu kad o svemu tome razmiljate?
Ili pokuajte s pitanjem: Zbog ega sam uplae
na? Ponovno ne odgovarajte na to pitanje. Nepresta
no ga ponavljajte i dok to inite pokuajte osjetiti cjelo
kupan dojam onoga to prati taj osobiti osjeaj straha.
Kakve su njegove jedinstvene znaajke? Osjetite ih
unutar sebe i pogledajte koje nove rijei izranjaju iz
njega. Plaim se... a tu je i stanovita vrsta osamljenosti, kao da sam ... da! Tako doivljavam taj strah! Kao
da sam naputen negdje visoko, na nekom zastrauju
em mjestu, a svi su otili i nikada mi nitko nee po
moi...

139

KORISTITE SE SLIKOVITIM GOVOROM

Drugi nain na koji moete izazvati tjelesni pomak kad

zaglibite jest da dopustite stvaranje slike. Mnogi ljudi
posjeduju vrlo ivahnu sposobnost vizualizacije, a
mnogi je ne posjeduju. A l i svatko moe oblikovati uo
biajenu sliku, ak i otvorenih oiju. Pokuajte: zami
slite sada prostoriju u kojoj spavate i mjesto na koje
mu se nalazi va krevet. Na koji nain dolazite od kre
veta do vrata? Tu vizualnu sliku moete vidjeti ak i
dok itate ovu knjigu.
U tome istom unutarnjem prostoru moete za
traiti da se pojavi slika stanovitoga osjeaja. Priekaj
te dok se pojavi. Slika e izraavati osjetilni dojam.
Mogli biste vidjeti umu, primjerice, lik, oluju, zid, se
be kako trite.
Pojavi li se slika, provjerite kakve osjeaje izaziva
u vama. Nerijetko e se dogoditi da e i sma pojava
slike izazvati stanoviti pomak. Bez obzira dovede li od
mah do pomaka ili ne, postavite pitanje: Kakve osje
aje ta slika sada u meni izaziva? Vjerojatno e vam
to omoguiti da radite dalje.
POTRAITE ODGOVOR NA KRAJU KNJIGE

Ako ne moete postii tjelesni pomak, postoji jedna

drukija metoda koja e vaemu tijelu omoguiti da is
kusi kako bi izgledalo kad bi problem bio razrijeen.
Zapitajte svoje tijelo: Kakav bi se osjeaj pojavio u
mome tijelu kad bi ova potekoa na neki nain bila
potpuno razrijeena? Ako priekate nekoliko sekun
di osjetit ete pomak u tijelu.
Isto e vam tako pomoi, dok ovo radite, da tijelu
dopustite da, ako to eli, promijeni poloaj. Moda e
vae tijelo poeljeti sjesti s visoko uzdignutom glavom,
moda e poeljeti opustiti se i izdahnuti" ili se pokre
nuti na neki drugi nain, prema vlastitoj volji.
140

Prolazei kroz taj proces vi svome tijelu doputate

da vam pokae kako biste se osjeali da je sve u redu.
Kad postignete taj dobar osjeaj, zadrite ga. Pogledajte
to moete nauiti iz njega. Nakon nekoga vremena re
cite sami sebi: Ovako se stalno mogu osjeati. Tada
priekajte. Ako se pojavi neto novo i kae: Ne moe.
ao mi je. Ne moe se uvijek ovako osjeati, tada
upitajte to se to pojavilo.
Ovo uvelike nalikuje preuranjenom traenju rjee
nja matematikih zadataka na kraju knjige. Znate kako
odgovor izgleda, ali ne i kako trebate doi do njega. A l i
spoznaja o odgovoru pomae vam da krenete unatrag.
Omoguuje vam da postavite pitanje to vam se to is
prijeilo na putu, to to morate promijeniti kako biste
dobili odgovor. Radei od odgovora prema unatrag
moete otkriti korake koje ne biste mogli otkriti da ste
krenuli od postavljenoga zadatka.
Tako je i s ovim oblikom fokusiranja. Dopustit ete
tijelu da osjeti vlastiti odgovor. Ne samo da ete se osje
ati dobro dok to radite, nego ete moi postaviti pita
nje: Dobro, to mi prijei da se uvijek tako osjeam?
To to mi prijei moe predstavljati novo otvara
nje osjeaja. A l i da biste se njime okoristili morate se
na trenutak pretvarati kako je problem uistinu posve
razrijeen (znajui da ipak nije) te da ete i ostati u
ovome ugodnome osjeaju uma i tijela.
Postavivi pitanje to im prijei da se uvijek tako
osjeate, neki se ljudi vraaju izravno onamo gdje su i
bili, do problema koji su napustili. Nemojte to initi.
Zastanite i pretvarajte se da je cijeli problem razrijeen
sve dok se ne pojavi ono neto novo to e rei da nije.
Pretvarati se da je problem rijeen moi ete tako to
ete se drati ugodnoga osjeaja, kao to biste se drali
odgovora s kraja knjige, pokuavajui na temelju od
govora otkriti kojim biste ga koracima mogli postii.
141

Obratite pozornost na primjer osobe koja se ve

prilino dugo bavi fokusiranjem:

Neko vrijeme provodim uz taj negativan osjeaj,
ali on se ne mijenja. Znam o emu je rije, ali to ni
je vano. Vano je to to ga ne mogu navesti da se
promijeni. Stoga u initi ovo. 'Kako bi se moje ti
jelo osjealo da je sve razrijeeno?' I dobijem odgo
vor: 'Hej! Bila bih slobodnat' Tijelo mi se nagnulo
prema naprijed, krv mi je bre prostrujala ilama i
osjeala sam se kao da pokreem ramenima, kao da
stupam u svijet. Bio je to krasan osjeaj! Tada sam
rekla: 'Dobro, mogu li se i nadalje ovako osjeati?'
Neto se pojavilo i odgovorilo da ne mogu. A ja sam
rekla: 'Dobro, zato ne?' i istoga sam trenutka osje
tila nekakvu osobitu vrstu straha.
Ugodno sam se osjeala fokusirajui se na tu
osobitu vrstu straha, umjesto da sam se osjeala za
glibljena s negativnim osjeajem, kao prije.
Ta osobita vrsta straha pokazala se vrlo neobi
nom. Nisam se plaila niega uobiajenoga. Plaila
sam se ivota, kao da u neto slomiti samo ako iza
em van, kao da ivim u trgovini porculanom. Ta
ko sam se otprilike osjeala...
PROVJERAVANJE
Neka to to ste posljednje radili postane mjesto koje
m o e t e napustiti i kojemu se m o e t e vratiti. Bolno
mjesto n e e odmah doivjeti pomak. Moda ete mno
go puta tijekom dana (a m o d a i nekoliko dana) mora
ti provjeravati taj osjetilni dojam. Obavite to kratko i
blago: Mogu li jo uvijek osjetiti sve to zajedno?... A,
da, evo ga ovdje. Ima li n e t o novo?... I dalje je sve is
to. U redu. Za to vam je potrebna samo minuta vre
mena. Na kraju ete otkriti da je dolo do pomaka.

142

NEMOJTE REI: MORA DA JE TO...

Jo bih vas jednom elio upozoriti da ne analizirate, ne

zakljuujete i ne procjenjujete. To vas moe sprijeiti u
doivljavanju pomaka. Svi mi mislimo kako mnogo
znamo o svojim problemima. Pokuavamo sebe i svoja
tijela prisiliti kako bismo krenuli u odreenom smjeru,
voeni popisom dobrih znaajki koje smo dobili u ne
djeljnoj koli ili popisima razliitih drutvenih grupa
koje smo prihvatili kao neke vrijedne ciljeve. Ne slua
mo dovoljno vlastita tijela, a taj se propust moe poja
viti na povrini ak i usred fokusiranja.
Mogli biste dopustiti oblikovanje sveobuhvatnog
osjetilnog dojma problema, a tada potraiti njegovu
sutinu, pronai je i nekoliko trenutaka uivati. Ali ta
da se pojavljuje stara navika analiziranja: Naravno,
znam o emu je tu rije, ut ete vlastiti glas. Mora
da je to...
Kad god zaujete rijei nalik ovima mora da je
to, iskljuite ih. inite upravo ono to veina ljudi i
ni tijekom cijeloga svoga ivota: pokuavate rei sebi
to je pogreno. Prisjetite se koliko je vano imati unu
tarnji stav postavljanja pitanja, umjesto stava dava
nja odgovora. Nita nemojte sebi rei. Postavite pita
nje, ekajte i dopustite tijelu da odgovori.
Vaa e se uspjenost u fokusiranju, kao i nagrade
koje ete od njega dobiti, s vremenom poboljati. Kas
nije vie neete morati svjesno razmiljati o svim ovim
nezgodnim pravilima. Isto tako, kao to sam ve rekao,
o procesu fokusiranja neete morati razmiljati kao o
vjebi od est koraka. Fokusiranje e postati jednosta
van i prirodan in, nalik etnji.
Ujedno e postati dio vaega svakodnevnog ivota,
ako mu to dopustite. Otkrit ete da se njime koristite
ne samo u trenucima napetosti, nego da vam fokusira
nje moe pruiti pomo pri razrjeavanju sviju ivotnih
143

problema. Nauite se imati povjerenja u vodstvo svo

ga tijela.

144

trei dio

LJUDI POMAU
JEDNI DRUGIMA

10
Otkrivanje bogatstava
u drugim ljudima

Koliko mnogo ljudi uistinu poznajete? Svoga supruga

ili suprugu? Najboljega prijatelja? Roditelje? Vjeroja
tno je da ni njih zaista ne poznajete. Naravno, znate
to e vjerojatno uiniti pod stanovitim okolnostima.
Znate to najee govore te to e, najvjerojatnije, i
dalje govoriti. Vjerojatno moete zamisliti sljedei raz
govor koji ete obaviti s njima te to ete oboje govo
riti. Sigurno biste bili gotovo potpuno u pravu, ali tu
nigdje nema otvaranja prema unutarnjem iskustvu.
Tko uistinu razumije vas? Tko eli uti kako se vi
osjeate? Veina e ljudi odgovoriti: Nitko. Nekoliko
e ih odgovoriti: Ima jedna osoba koja bi to voljela
uti, ali ona me zapravo ne razumije. Vrlo malen broj
ljudi ima nekoga s kime e podijeliti unutarnje iskust
vo, a i tada samo do stanovite granice. ak i kad je rije
o vama smima: niste li stanovita mjesta ostavili u tmi
ni? Ni ne znajui zbog ega ih se plaite? Ili kako biste
zakoraili u njih? Budui da je tako veliki dio nas ne
poznat i nevidljiv, smi se sebi doimamo pomalo nest
varnima, kao da postojimo samo pred sobom, a moda
ni takvo postojanje nije cjelovito.
Otkrili smo da se ljudi, ako mogu podijeliti slua
nje i fokusiranje, u samo nekoliko sati mogu upoznati
mnogo dublje nego da se poznaju godinama.
147

Susret je ljudska potreba. Do susreta dolazi kad os

jetimo da smo drugim ljudima vani te da su oni vani
nama. Susret bez stvarnoga uzajamnog poznavanja (i
poznavanja samoga sebe kroz drugoga) ogranien je.
Moemo se stisnuti jedni uz druge da bi nam bilo top
lije, da bismo se malo utjeili, ali prevelika suzdranost
naglaava nau razdvojenost, ak i dok se pokuavamo
zbliiti.
Do izvornoga sagledavanja i spoznavanja drugoga
ovjeka dolazi tijekom fokusiranja i sluanja; pred na
ma se otvara unutarnje iskustvo. Ako se ne otvori ne
moemo ga vidjeti ni podijeliti; ostaje zakljuano u vla
stitom nijemom djelominom postojanju.
Veina ljudi ivi a da nikada ne izrazi svoje unutar
nje bogatstvo. Najvei dio onoga to ljudi ine su uo
biajeni, rutinski poslovi, odnosno uloge. Katkad su
ljudi u svojim ulogama ivi, ali najee nisu. Vrlo se
esto dogaa da ljudi vjeruju kako se moraju pritajiti u
svojim ulogama, izdvojiti se, suzdrati dah za neko ka
snije vrijeme. Kod veine ljudi to kasnije vrijeme goto
vo nikada ne nastupi, pa se njihovo unutarnje ja utia
i gotovo nestane. Pitaju se ima li iega u njihovoj nu
trini.
ak i kad se upustimo u odnos, sve se uglavnom
svodi na uobiajene stvari, uloge i rutinu. Osjeamo
kao da smo uniteni zbog prekida odnosa, jer bez part
nera smo ponovno potpuno osamljeni.
ak i kad su nam odnosi dobri, veliki se njihov
dio odvija u tiini ili dok vozimo automobil: Pogledaj
onaj znak ondje!
Ni razdoblja otvorenosti nisu mnogo bolja. Naj
ee je rije o neprestanom izraavanju istih tegobnih
i bolnih osjeaja. Dvoje bliskih ljudi nerijetko imaju is
te osjeaje, iz godine u godinu. Govoriti otvoreno zna
i rei i uti iste ukoene reenice koje dolaze iz istih
zakoenih mjesta.
148

Ovo i idue poglavlje e vam pokazati neke od na

ina na koje moete pomoi zatvorenim i zakoenim
odnosima putem fokusiranja i sluanja.
Ponajprije ove korake iskuajte s osobom koja vam
nije najbliskija u ivotu. Ne mora to uvijek biti ista oso
ba. Iskustvo dodira i dubine jednostavnije je u poetku
dobiti s ljudima koji vam nisu najvaniji.
Svakako biste eljeli ljudska bia iskusiti u njiho
voj unutarnjoj stvarnosti. A isto tako elite da druge
osobe stvarnost onoga to vi uistinu jeste zaista vide,
prihvate i osjete.
Svi mi poznajemo ljude s kojima je bolje ne dijeli
ti ono to nam je vano. Ako smo doivjeli neto uz
budljivo te ako to ispripovjedimo takvim ljudima, doimat e se gotovo dosadnim. Ako imamo tajnu, sakrit
emo je od takvih ljudi na sigurno unutarnje mjesto,
neisprianu. Na taj se nain nee smanjiti i izgubiti sve
svoje znaenje.
A l i ako ste te sree, tada poznajete i osobu s kojom
je sve drukije. Ako takvoj osobi ispriate neto uzbud
ljivo, to postaje jo uzbudljivije. Velika e se pripovijest
proiriti, shvatit ete da je pripovijedate s mnotvom
potankosti, pronalazei bogatstvo svih njezinih dijelo
va, ak i vee bogatstvo od onoga koje ste pronali dok
ste o njoj samo razmiljali. to god da vam je vano, to
ete sauvati dok ne uspijete rei toj osobi.
Fokusiranje i sluanje nalikuju tome: razgovoru s
osobom koja utjee na vae iskustvo tako da se ono
proiruje. U fokusiranju vi u svojoj nutrini morate biti
takva osoba. Isto takvi moete biti i s drugima i poka
zati im kako da i oni postanu takvi.
esto ete poeljeti fokusirati se nasamo. A l i poku
ajte i s drugim ljudima.
Pretpostavimo kako biste eljeli da vas prijatelj slu
a dok se fokusirate, a i kasnije, te da se i on fokusira s
vama kao sluateljem. Moda biste se eljeli fokusirati
149

prije nego to pristupite prijatelju, kako biste otkrili ka

kvi su vai osjeaji.
Ako osjeate da je va odnos intiman i jednosta
van, s dovoljno slobodnog prostora za pripovijedanje o
duboko osobnim stvarima, mogli biste pronai prijate
lja i rei mu neto slino ovome: Upravo sam proita
la neku knjigu u kojoj se govori o nekoj vrsti osobno
ga rjeavanja problema. ini mi se da je dobra. Kae da
je taj postupak jednostavnije napraviti s drugom oso
bom. Hajdemo podijeliti sat vremena: pola sata za te
be, pola za mene. Mislim da bi nam se moglo svidjeti
ako pokuamo zajedno. Sjetila sam se da bih to tebi
mogla rei jer sam shvatila da (primjerice) se tebe ne
bojim, a inae sam previe plaljiva da bih bilo to oso
bno ispriala drugim ljudima.
Mogli biste istaknuti da veinu toga moete obavi
ti u tiini. Vano je objasniti da jedna osoba postavlja
osobna pitanja drugoj samo ako druga eli odgovoriti
na njih. Ona osoba koja radi fokusiranje odreuje pra
vila. Sluatelj bez rijei eka dok druga osoba tiho zala
zi u osjeaje. Ako na takav nain ovaj proces objasnite
prijatelju, nee mu se uiniti pretekim.
Mogue je iznenada zamoliti prijatelja da obrati
pozornost na vas tijekom pet minuta, ali da nita ne go
vori. Fokusirajte se. Kad osjetite pomak priekajte ne
koliko trenutaka, a zatim recite neto openito: Loe
sam se osjeala, a sada osjeam kako se oputam i vi
dim u emu je bio problem. Budite tihi minutu-dvije.
Fokusirajte se sve dok ne pronaete mjesto na kojemu
se moete zaustaviti. Recite (ako je istina) da vam je
bilo jednostavnije fokusirati se uz njega, nego dok ste
bili sami. Zatim upitajte prijatelja bi li se on elio foku
sirati dok vi sluate.
Evo udnovate injenice: fokusiranje je jednostav
nije u nazonosti neke druge osobe, ak i kada ni jed
na ni druga osoba uope ne progovore.
150

Kad prvi put zamolim nekoga da mi pokloni svoju

pozornost i pravi mi drutvo dok se fokusiram, naje
e moram objasniti da neu mnogo govoriti. Upitam ih
slau li se s time. Na to pristanu, ali potrae novine ili
knjigu. Tada im moram objasniti kako mi je potrebno
da njihova pozornost bude usmjerena na mene, iako
ih neu zabavljati nikakvim priama. U poetku im je
teko povjerovati da bi mi to moglo imalo pomoi ili da
bih takvo to uope mogao zatraiti. A l i ljudi koji poz
naju fokusiranje isto tako znaju i za ovu neobinu i
njenicu, pa im je drago i pruiti pozornost i primiti je.
Takvi se razgovori odvijaju sasvim prirodno. Pri
mjerice, ovakva je razmjena rijei uobiajena:
Tako sam neraspoloena i ljutita, a veeras mo
ram obaviti sav ovaj posao. Ne elim ga raditi. Jedno
stavno se ne mogu natjerati da ponem.
Dobro, moe li se spustiti do toga osjeaja i vidje
ti to je s njime?
Hoe li se ti dobro osjeati ako to uinim?
Da, sve je u redu.
Dobro. Dugaka tiina dok se osoba fokusira. Ta
da: Hej... osjeam se bolje. Shvatila sam o emu je ri
je.
Jesi li sada dobro ili jo nisi sasvim dobro?
Mislim da sam za sada dobro. Hvala ti! Kako se ti
osjea?
Moglo bi vas iznenaditi injenica da se ovo fokusi
ranje zapravo odvijalo putem meugradskog telefon
skog razgovora izmeu Chicaga i New Yorka! Nijedna
od tih dviju osoba nije smatrala da ima neega udnog
u tome to e pet minuta meugradske linije iskoristi
ti za tiinu fokusiranja.
U tome je primjeru osoba koja se fokusirala odlu
ila da tijekom fokusiranja nee govoriti. A l i ne mora
biti tako. Kao to smo ve vidjeli, tijekom fokusiranja
151

moe se razgovarati. ee se dogaa da prije ili nakon

fokusiranja koje se odvija u tiini ljudi poele nadugako razgovarati.
Popriajmo sada o tome kako biti dobar sluatelj.
Zvui jednostavnije nego to jest. Zapravo, malo je do
brih sluatelja, a ova prosudba obuhvaa i veinu psi
hoterapeuta, socijalne radnike, uitelje, savjetnike i
druge iji bi poslovi od njih trebali zahtijevati vjetinu
dobroga sluanja. Nadam se da e Prirunik za sluanje
proitati profesionalni djelatnici, kao i oni ljudi ije za
nimanje ne zahtijeva sluanje.
Izvorno sam ga napisao za ljude koji jednostavno
ele pomoi jedni drugima. Pod nazivom Rap Manual
iroko je rasprostranjen po Sjedinjenim Amerikim Dr
avama.
Pomoi e vam ako ovu knjigu i Prirunik za slua
nje proitate naglas u drutvu neke druge osobe ili gru
pe. Iako sam sudjelovao u pisanju ta dva prirunika jo
mi uvijek koristi kad mi ih netko proita.

152

11
Prirunik za sluanje

Ovdje se govori o etiri oblika pomoi koji se koriste u

razliitim trenucima i u razliite svrhe: Svakako se po
najprije upoznajte s prvom, a tek se onda ponite ko
ristiti drugima. Jednom kad ih nauite i kad postanu
dio vaega svakodnevnog odnosa prema ljudima otkrit
ete da svaku od njih koristite u odgovarajuoj situa
ciji.
PRVI OBLIK POMOI: POMOZITE DRUGOJ OSOBI
DA SE FOKUSIRA DOK GOVORI

A. Apsolutno sluanje". Ako neko vrijeme samo slu

ate, povremeno pokazujui onome koji se fokusira
pratite li ga ili ne, otkrit ete iznenaujuu injenicu.
Ljudi e vam mnogo vie rei i mnogo e vie toga pro
nai u svojoj nutrini nego to bi se ikada moglo dogodi
ti u obinom razgovoru.
Koristite li se samo izrazima kao to su: Da, ili:
Shvaam, O, da, vidim kako se osjea, Ne mo
gu te vie pratiti, bi li to mogla ponoviti, molim te?,
uvidjet ete da se razvija neki jako dubok proces.
U uobiajenim drutvenim razgovorima mi jedan
drugoga gotovo uvijek zaustavljamo kako ne bismo
zakoraili preduboko unutra. Nai savjeti, reakcije,
4

Metodu uzvraanja otkrio je Carl Rogers, a teaj koritenja

tom metodom vodi Thomas Gordon.

153

ohrabrenja, uvjeravanja i dobronamjerne primjedbe

zapravo ljude spreavaju da shvate svoj osjeaj. Poku
ajte nekoga samo sluati, bez dodavanja vlastitih rije
i. Zapanjit ete se.
Govorniku iskreno recite moete li ga pratiti ili ne.
Time ete odmah postati dobar sluatelj. A l i morate bi
ti iskreni i rei mu kad vie ne razumijete o emu go
vori. (Moe li to rei nekim drugim rijeima? Nisam
te uspio shvatiti.)
Meutim mnogo e vie pomoi ako vi kao slua
telj uzvraate rijeima koje je izgovorila druga osoba,
korak po korak, onako kako ste ih razumjeli. To nazi
vam apsolutnim sluanjem.
Nikada nemojte zapoinjati razgovor o stvarima
koje druga osoba nije ni spomenula. Nikada nemojte
nametati vlastita tumaenja. Nikada nemojte nameta
ti svoje ideje.
Samo su dva razloga zbog kojih biste trebali progo
voriti dok sluate: kako biste pokazali da razumijete to
druga osoba govori tako to ete joj uzvratiti ono to je
rekla ili mislila te kako biste zamolili da neto ponovi
ili razjasni.
Da biste pokazali kako je potpuno razumijete. Iz
govorite reenicu ili dvije koje e obuhvaati osobno
znaenje koje vam je ta osoba eljela prenijeti. To naj
ee moete izraziti vlastitim rijeima, ali koristite se
rijeima druge osobe kad se radi o osjetljivim i vanim
pitanjima.
Ljudima je potrebno uti vas kako govorite. Potre
bno im je da im kaete kako ste shvatili. Izgovorite re
enicu ili dvije za svaki njihov zakljuak, za sve to vam
pokuavaju prenijeti. (Najee trebate progovoriti na
kon svake pete ili desete reenice koju izgovori druga
osoba.) Nemojte ih jednostavno pustiti da govore, nego
154

reagirajte na sve to osjeaju, bilo to dobro ili loe. Ne

pokuavajte nita ispraviti, promijeniti ili poboljati.
Pokuajte shvatiti sutinu svake izjave upravo onak
vom kako ju je druga osoba shvatila i osjetila.
Katkad ljudi govore zbunjujue stvari. Ne moete
odmah shvatiti to govore ni to im to znai. Ponajprije
izgovorite reenicu ili dvije o sutini onoga to vam je
druga osoba rekla. Provjerite s njome jeste li dobro sh
vatili. Dopustite joj da vas ispravi i neto pridoda ako
eli. Prihvatite ispravak ili dodatak i uzvratite im kako
bi se uvjerila da ste shvatili, sve dok se ne sloi da ste
reeno shvatili upravo kako je ona to i osjetila. Tada iz
govorite drugu reenicu kako biste rekli to to znai
drugoj osobi ili kako ona to osjea.
Primjer: pretpostavimo kako vam neka ena pripo
vijeda o nekom zapletenom slijedu dogaaja, to su joj
neki ljudi uinili i kada kako bi je ponizili.
Ponajprije trebate rei jednu ili vie reenica koji
ma ete iznijeti sutinu onoga to je rekla, tako kako
ona to vidi. Tada e ona ispraviti dio onoga to ste rek
li, kako bi vie odgovaralo istini. Vi joj uzvraate njezi
nim ispravcima: Znai da nisu svi oni to uinili, ali su
se svi sloili da se to uini. Tada bi ona mogla dodati
jo nekoliko stvari koje ete ponovno prihvatiti i pono
viti ih manje-vie onako kako ih je izgovorila. Nakon
toga, kad ste sve shvatili, izgovorite drugu reenicu o
osobnome znaenju ili osjeajima cijeloga tog proble
ma: A ono to je uistinu grozno jest to to si se ti os
jeala ponienom.
Ako ne razumijete to druga osoba govori, ako se
zbunite ili je vie ne m o e t e pratiti. Postoji nain
na koji moete zamoliti da osoba ponovi ili razjasni
ono to je rekla. Nemojte rei: Nita od toga nisam ra
zumjela. Umjesto toga prikupite djelie onoga to ste
155

razumjeli, ak i ako vam je nejasno ili ako ste tek po

eli shvaati o emu je rije i zatraite objanjenje:
Shvaam da ti je ovo vano, ali jo ne razumijem
o emu je rije.
Nemojte izgovoriti neto za to niste sigurni da je
to druga osoba mislila. Izgubit e mnogo vremena
objanjavajui vam kako niste shvatili. Umjesto toga
govorite samo o onome to ste uistinu shvatili i zamoli
te je da vam ostalo objasni.
Dio po dio ponavljajte ono to vam osoba govori. Ne
dopustite joj da kae vie nego to moete razumjeti i
uzvratite joj njezinim rijeima. Prekinite je, ponovite
njezine rijei, a tada dopustite da nastavi.
Kako ete znati da dobro postupate. To ete znati
kad osoba pone zalaziti dublje u svoje probleme. Pri
mjerice, druga osoba moe rei: Ne, nije tako, vie na
likuje..., a tada e se upustiti dublje u osjeaj da bi vi
djela to jo osjea. Znai da ste dobro postupili. Vae
su rijei moda bile pogrene ili su moda zazvuale
pogreno drugoj osobi, iako ste bili vrlo blizu onome
to je izgovorila prije kratkog vremena. A l i vano je da
su vae rijei navele osobu da se jo dublje upusti u
osjeanje problema, tako da ste postigli eljeni rezultat.
to god osoba rekla nakon toga, prihvatite to i uzvrati
te. To je jo jedan korak dalje.
Osoba jednostavno moe mirno sjediti, bez rijei,
zadovoljna to ste sve do toga trenutka shvatili.
Ili vam moe dati znak olakanja, oputanja, kao
da cijelim tijelom govori: Da, upravo je tako, dubok
udisaj ili uzdah. Takvi se pokazatelji pojavljuju tu i ta
mo, a nakon njih dolaze novi, daljnji pomaci.
Ako je sve u redu to ete moi procijeniti prema
jo tananijim znacima oputanja, koji se pokazuju kad
osoba osjea da ste je razumjeli - osjeaj koji svi mi
156

imamo kad smo neto pokuavali rei i konano u to

me uspjeli: osjeaj da to vie ne moramo ponavljati. Dok
osoba izlae neku ideju ili neki njezin dio postoji na
petost, suzdravanje daha koje traje tijekom kratkoga
vremena izlaganja. Kad je sutina konano izreena i
pravilno shvaena, kad osoba na nju dobije i odgovor,
dolazi do oputanja, kao pri izdisaju. Osoba tu ideju vi
e ne mora zadravati u tijelu. Tada mjesto te ideje mo
e zauzeti neto drugo. (Vano je prihvatiti tiinu koja
se pojavljuje i moe trajati i dugo vremena, minutu ili
due. Onaj koji radi fokusiranje sada osjea unutarnje
spokojstvo koje omoguuje neemu drugome da se po
javi. (Nemojte unititi to spokojstvo nepotrebnim rijeima.)
Kako m o e t e otkriti jeste li pogrijeili i to uini
ti u tome pogledu. Ako osoba ponovi ono to je ve
rekla, to znai kako osjea da vi to jo niste shvatili.
Provjerite koliko se njezine rijei razlikuju od vaih.
Ako vam se ini da se ne razlikuju, tada ih ponovite i
dodajte: Ali to nije sve ili, na neki nain, nije sasvim
tono, zar ne?
Dok odgovarate na njezine rijei, na licu joj se mo
e pojaviti napetost i zbunjenost. To pokazuje da poku
ava razumjeti ono to govorite. Stoga mora da ste ne
to pogreno shvatili ili uope niste shvatili. Zastanite i
ponovno zamolite osobu da vam ponovi.
Ako osoba koja radi fokusiranje promijeni temu
(osobito ako pone govoriti o neemu to je manje
znaajno ili manje osobno), to znai da je odustala od
pokuaja da vam neto prenese. Moete je prekinuti i
rei neto ovakvo: Jo uvijek razmiljam o onome to
si upravo pokuavala objasniti... Znam da to nisam do
bro shvatio, ali elio bih shvatiti. Tada izgovorite sa
mo ono u to ste sigurni i zamolite da nastavi od te to
ke.
157

Prije ili kasnije uspjet ete shvatiti o emu je rije.

Nije vano kad e se to dogoditi. Moda tek u treem ili
etvrtom pokuaju. Ljudi se najbolje mogu udubljivati
u svoje osjeaje kad druga osoba prihvaa ili pokuava
prihvatiti svaki djeli upravo onako kako i oni sami to
shvaaju, bez ikakvih dodataka ili objanjenja. Postoji
stanovita usredotoenost koju je nakon stanovitoga
vremena jednostavno prepoznati. Dobar je primjer
vlak na tranicama. Lako je osjetiti kad vie niste na
tranicama. Sve se zaustavlja. Ako se to dogodi, vrati
te se na ono mjesto koje ste zasigurno razumjeli i za
molite osobu koja radi fokusiranje da nastavi odande.
Ako uvidite da vam je teko prihvatiti osobu koja
ima dosta nesimpatinih osobina, razmiljajte o njoj
kao da je u unutarnjem sukobu s tim osobinama. Naj
ee je lako prihvatiti osobu koja se bori protiv takvih
osobina. Dok sluate uspjet e vam da je otkrijete.
Dok u poetku vjebate sluanje, svakako ponav
ljajte gotovo svaku rije koju vam druga osoba govori.
To e vam pomoi da uvidite koliko je teko shvatiti
ono to vam osoba pokuava rei a da tome nita ne
dodajete, da nita ne mijenjate i ne unosite vlastita
znaenja.
Kad ste u stanju na taj nain sluati, tada uzvraajte
samo rijeima kcje opisuju sutinu, smisao i osjeaje.
Kako bi vam bilo jednostavnije na trenutak zasta
nite i osjetite vlastito klupko emocija, napetosti i oeki
vanja. Tada raistite taj prostor. Sluati moete tek s
toga istoga mjesta. Bit ete ivahni i vjerojatno poma
lo uzbueni. to e ta druga osoba izgovoriti u taj slobo
dni prostor koji postoji samo stoga da se u njega neto
izgovori?
Vrlo je rijetko ovjeku pruen takav prostor od
druge osobe. Ljudi se jedva ikada potrude dovoljno da
bi uope mogli uti drugoga ovjeka.
158

B. Pomozite oblikovanju osjetilnoga dojma. Osoba se

moe malo fokusirati izmeu onoga to govori vama.

Rekavi to je eljela i nakon to ste je vi razumjeli,
moe se ponovno fokusirati prije nego to izgovori slje
dee.
Veina ljudi ne ine tako, nego jednostavno prela
ze s jedne stvari na drugu, iskljuivo usmjereni na raz
govor.
Kako im moete pomoi da zastanu i pronau osjetilni dojam onoga to su upravo rekli?
To je drugi korak fokusiranja. Pronalaenje osjetil
noga dojma je kao kad kaete sebi: To, upravo ondje,
to je ta zbunjenost, a onda ga ondje i osjetite.
Osoba koja radi fokusiranje mora biti tiha, ne sa
mo izvana nego i iznutra kako bi se osjetilni dojam
mogao pojaviti. To traje otprilike minutu.
Neki ljudi neprestano govore, bilo naglas ili u sebi.
Tada se nita ne moe oblikovati i sve ostaje u bolnoj
nakupini zbunjenosti i napetosti.
Kad se osjetilni dojam oblikuje osoba osjea olak
anje. Kao da su se svi negativni osjeaji okupili na jed
nome mjestu, upravo ondje, a ostali dio tijela osjea se
slobodnijim.
Jednom kad se osjetilni dojam pojavi, ljudi mogu
raditi s njime. Mogu se pitati to se krije u njemu i mo
gu ga osjeati.
Kada p o m o i ljudima da dopuste osjetilnome
dojmu da se pojavi. - Kad ljudi kau sve ono to su
mogli jasno rei, a nakon toga sve postaje nejasno ili
su naili na nerazrijeenu gomilu napetosti i ne znaju
kako bi nastavili dalje.
- Kad postoji stanovito mjesto za koje osjeate da
bi se u njega moglo dublje zai.
159

- Kad ljudi obilaze oko nekoga predmeta i uope

se ne sputaju u svoje osjeaje prema njemu. M o d a su
poeli govoriti o stvarima koje su oigledno osobne i
smislene, ali tada se prebace na n e t o drugo. Ne govo
re vam nita znaajnoga, ali se doima kao da bi to e
ljeli. U toj tako uobiajenoj situaciji m o e t e ih prekinu
ti i blago ukazati na put koji vodi do dubljih razina os
jeaja.
OSOBA KOJA RADI FOKUSIRANJE: Otkad se
Karen vratila iz bolnice iskljuivo se brinem o njoj.
Uope nisam imala vremena za sebe. A sada kad
imam vremena samo elim pobjei i uhvatiti se ne
kakvoga posla.
SLUATELJ: Ve toliko dugo nisi imala vremena
za sebe, a sada kad ga ima kao da to vie ne eli.
OSOBA: Neprestano joj je neto potrebno i to
god ja uradila nikada joj nije dovoljno dobro. Cijela
je njezina obitelj takva. To me ljuti. I njezin je otac
bio takav kad je bio bolestan, a bolovao je godina
ma. Uvijek su negativno usmjereni, prigovaraju i
omalovaavaju jedno drugo.
SLUATELJ: Ljutita si zbog toga to se ona tako
ponaa i zbog toga to su svi oni takvi.
OSOBA: Da. Ljuta sam. K vragu. Loe je to mje
sto za ivot. Loe ozraje. Uvijek je sve sivo. Nikada
nita ne valja. Juer sam...
SLUATELJ: (prekida): Priekaj malo. Ostani na
trenutak s tim osjeajem ljutnje. Samo ga neko vri
jeme osjeaj. Vidi ima li jo neega u njemu. Ni o
emu ne razmiljaj.

160

K a k o p o m o i oblikovanju osjetilnoga dojma. Po

stoje razlike meu ljudima u pogledu toga koliko im je
pomoi potrebno da bi stupili u dodir s osjetilnim doj
mom. Uvijek u poetku ponudite najmanju moguu
pomo, a samo ako to nije dovoljno pruite vie.
Nekima ljuima pomo uope nee trebati, nego
samo vaa voljnost da utite. Ako ne govorite i ne zau
stavljate ih ili ih ne skreete s puta, osjetit e ono to
im je potrebno osjetiti. Tiinu ne prekidajte barem jed
nu minutu. Jednom kad reagirate i provjerite ono to
ste izrekli te kad pravilno shvatite, ponovno uutite.
Osobi e moda biti potrebno da izgovorite jednu ili
dvije reenice kako bi napravila stanku u kojoj se mo
e oblikovati osjetilni dojam. Takva bi reenica jedno
stavno mogla polagano ponoviti posljednju znaajnu
rije ili nekoliko rijei koje ste upravo izgovorili. Mogla
bi jednostavno ponovno ukazati na ono to ste ve sh
vatili. Primjerice, u prethodnom ste primjeru mogli po
lagano i naglaeno rei: Uistinu si ljutita. Nakon to
ga biste trebali prestati govoriti. Tada bi se trebao poja
viti cjelokupan osjet svega onoga to prati ljutnju.
to god vam osoba rekla nakon vaega pokuaja da
joj pomognete pronai osjetilni dojam, uzvratite joj ta
ko to ete ponoviti sutinu onoga to je rekla. Ne bri
nite ako ne moete odmah pribaviti due razdoblje du
boke tiine za koje osjeate da je potrebno. Moete us
koro ponovno pokuati. Prihvatite sve to god se poja
vilo, ak i ako je osoba na trenutak odlutala s puta.
Ako ni nakon mnogo pokuaja osoba jo nita ne
osjeti, tada joj se moete izravnije obratiti. Otvoreno
recite: Ostani uz taj osjeaj i dublje ga osjeti. Isto joj
tako moete ponoviti sve i l i samo neke od uputa za fokusiranje.
Moete oblikovati i pitanje. Recite joj da to pitanje
postavi u sebi, da ne pita razum, nego osjeaje. Budi
161

mirna i nemoj rijeima odgovoriti na pitanje. Samo

priekaj dok se neto ne pojavi u tvojim osjeajima.
Najbolje je da su takva pitanja otvorena. to je to
zapravo? to tome onemoguuje da se promijeni?
Druga vrsta pitanja odnosi se na cjelinu. Gdje
sam to zapravo zaglibio u svemu ovome? Ovakva pi
tanja koristite kad je sve zbrkano ili kad osoba ne zna
odakle bi poela.
Ako je osoba dopustila osjetilnome dojmu da se
oblikuje ali zatim ne moe krenuti dalje, moda e joj
pomoi postavljanje ovakvoga pitanja: Na koji bi se
nain sve promijenilo kad bi sve bilo dobro? Kako bi
trebalo izgledati? Recite osobi da na neko vrijeme
osjea idealno stanje, a tada je zapitajte: to ti one
moguuje da tako i bude? Osoba ne bi trebala poku
avati odgovoriti na to pitanje, nego bi trebala dobiti
osjeaj toga to joj smeta.
Svi ovakvi pristupi zahtijevaju da osoba prestane
govoriti i naglas i u sebi. Trebala bi dopustiti onome to po
stoji da se pojavi na povrini, a ne da ga sama pokuava
izvui.
Jednostavno zapitajte: Na kojemu je mjestu moj
ivot jo uvijek sputan? To e vam vrlo brzo pruiti
osjetilni dojam problema, samo ako ne odgovarate ri
jeima.
Postoji jo jedan pristup: odaberite dvije ili tri naj
vanije stvari koje je osoba izgovorila, ako osjeate da
pripadaju istome podruju. Tada osobi recite: Kad iz
govorim ono to namjeravam izgovoriti, nemoj nita
rei ni meni ni sebi. Samo osjeaj to e se pojaviti.
Tada izgovorite te dvije ili tri stvari, svaku oblikovanu
u samo jednu ili dvije rijei.
Na taj nain moete pomoi osobi i kad ne eli iz
govoriti neke osobne ili bolne stvari. Ona moe radi
ti dalje ne govorei vam zapravo nita o tome to se
162

dogaa. Moete je sluati i pomagati a da ni ne znate

o emu je rije, bez obzira na injenicu to e vas to,
na neki nain, povrijediti ili zbuniti.
Kako m o e t e otkriti da stvari ne idu kako treba.
Ako vas ljudi gledaju ravno u oi, to znai da se jo ni
su poeli fokusirati na svoju nutrinu. Recite: Ne mo
e se udubiti a osjeaje dok mene promatra. Dopusti
mi da samo mirno sjedim ovdje dok se ti fokusira.
Ako progovori neposredno nakon to ste je zamo
lili da se umiri, to jo nije fokusiranje. Ponajprije, uz
vratite joj rijeima koje opisuju sutinu onoga to je re
kla, a tada je zamolite da stupi u dodir s osjetilnim doj
mom toga osjeaja. Ako ste se uistinu trudili, a nita se
korisno nije dogodilo, pustite osobu neka se petnaes
tak minuta odmara, a tada ponovno pokuajte.
Ako nakon stanovitoga razdoblja tiine osoba po
ne s oekivanjima i nagaanjima, zapitajte je kako os
jea taj problem. Ne kritizirajte je zbog toga to je po
kuala analizirati. Usredotoite se na ono to uistinu
kae i nastavite je usmjeravati prema osjetilnome doj
mu toga osjeaja.
Ako kae da ne moe osjetiti neto stoga to je to
previe nemirno ili napeto, ako se osjea praznom ili
obeshrabrenom, ako se previe trudi, zamolite je da se
fokusira upravo na to. Moe sma sebi postaviti pitanje
(ali ne i odgovoriti rijeima na njega): Kakav je to ne
miran osjeaj? Ili: Kakav je to napet (prazan) osje
aj? Kakav je to osjeaj da se previe trudim?
Kako m o e t e otkriti da je osoba pronala osjetilni dojam. Osoba je stupila u dodir s osjetilnim doj
mom kad osjea vie nego to razumije, kad je ono to
se pojavilo vee od rijei i misli, kad neto sasvim jasno
doivljava, ali joj to jo nije jasno, jo se nije otvorilo
niti oslobodilo.
163

Znat ete da je osoba pronala osjetim! dojam i da

govori o njemu kad pone traiti rijei i oigledno osje
a neto to jo ne moe rijeima oblikovati.
Sve to se na ovakav nain pojavi trebalo bi doe
kati dobrodolicom. To je sljedei korak njezina orga
nizma. Prihvatite ga i uzvratite upravo onako kako ga
i osoba osjea.
Ugodno je dobiti neto to izravno izranja iz neije
ga osjetilnog dojma. To blago mijenja osjeaje i oslo
baa tijelo. ak i ako se osobi ne svidi ono to se poja
vilo, osjeat e se ugodno. Ohrabrujue je kad se doga
a i neto vie od pukih rijei. To ovjeku daje osjeaj
procesa, oslobaanja od sputanih mjesta.
Ovo je kljuno naelo procesa sluanja, odgovara
nja i uzvraanja osjeaja na isti onakav nain na koji
ih osjea i druga osoba. Temelji se na injenici da osje
aji i nevolje nisu tek zamisli ili ideje: oni su i tjelesni.
Stoga smisao pomaganja nikada nije samo u nagaa
nju i tumaenju. Mora se odvijati tjelesni proces pro
nalaenja onoga mjesta na kojemu se nevolja osjea u
tijelu. Takav se proces pokree kad dobar sluatelj rea
gira na osobnu, osjeajnu stranu svega izgovorenoga,
upravo kao to ga osoba i osjea, bez ikakvih dodataka.
Pomak u osjeajima i promjena dogaaju se kad osoba
ima dovoljno mira da dopusti tjelesnom osjetu pote
koe da postoji, da ga osjeti i da se sam pomakne do
vlastitoga idueg koraka.
Osoba sve to moe uiniti i sama, ali prisutnost i
reakcije sluatelja uvelike pomau.
DRUGA VRSTA POMAGANJA: KORISTITE SE
VLASTITIM OSJEAJIMA I REAKCIJAMA
PREMA DRUGOJ OSOBI

Moe se uiniti i vie od sluanja, ali ti naini pomaga

nja nee biti od koristi ako ih obavljate bez sluanja!
164

U ovome u vam odjeljku pokazati kako iskuati

mnoge druge stvari, ali tako to e sluanje uvijek osta
ti u temelju svega.
Iskuajte neke od ovih metoda, jednu po jednu, a
tada se ponovno na neko vrijeme vratite sluanju.
Kako izgovoriti vlastitu reakciju. to god rekli ili ui

nili, promatrajte lice druge osobe i reagirajte na te

melju toga na koji su nain vae rijei utjecale na nju.
Ako to ne moete dokuiti, upitajte je. ak i ako se ono
to kaete ili uinite doima glupim ili uvredljivim, po
sljedice e biti povoljne ako nakon toga postavite oso
bi pitanje o tome i uzvratite joj onim to vam kae. Ne
posredno nakon to ste izgovorili vlastitu reakciju po
svetite se sluanju.
Neka vae izjave budu pitanja, a ne zakljuci. Pita
nja usmjeravajte na osjeaje, a ne samo na ideje. Po
taknite osobu da se udubi u sebe i pokuajte odrediti
osjea li neto nalik onome to ste rekli - ili neto dru
go. Nikada ne moete tono znati to osjea. Samo pi
tate i pomaete joj da sama sebi postavi pitanje. Mogli
biste rei: Ne elim rei da bih ja to mogao znati. A l i
iskuaj i provjeri. Je li tako ili nekako drukije?
Obratite pozornost na to da osoba mora osjetiti to
se ondje nalazi, da treba odgovoriti na pitanje ako joj
ga postavite.
Jednostavno otpustite svoju zamisao ako uvidite
da vas vodi u rasprave ili nagaanja ili da naprosto ne
vodi ni u kakav izravan osjeaj. Ako mislite da je uisti
nu dobra ponovite je jo jednom, ali je nakon toga na
pustite. Moete je ponovno spomenuti kasnije. (Mo
da ste i u pravu, ali vjerojatno se najprije mora poja
viti neto drugo.)
Svakako se pobrinite da u stanovitim razdobljima
samo sluate. Ako osobu neprestano prekidate svojim
165

idejama i reakcijama, temeljni proces fokusiranja ne

moe se nastaviti. Povremeno biste, u razdobljima od
desetak-petnaest minuta, trebali samo sluati. Ako se
osoba udubljuje u svoj problem, priajte to manje;
ako se negdje zaustavila, priajte malo vie.
Ako se doima da proces fokusiranja eli krenuti
stanovitim putem dopustite mu to. Nemojte uporno
zahtijevati da krene onim putem koji vi smatrate is
pravnim.
Ako vam osoba pokuava rei da se ponaate na
stanoviti nain, uinite tako. Primjerice, neki bi ljudi
mogli izraziti potrebu da budete tii ili razgovorljiviji ili
da radite s njima na stanovit nain. Posluajte ih. Uvi
jek se kasnije moete vratiti svome nainu. Ljudi nas
esto ue kako im moemo pomoi.
Ako shvatite da ste naveli osobu da side sa svoga
puta i ako se zbunila, vratite cijeli proces unatrag do
posljednje toke u kojoj je osoba bila u dodiru sa svo
jim osjeajima. Recite: Govorila si mi... Vrati se ona
mo i odande kreni dalje.
Promatrajte-njezino lice i tijelo te ako vidite da se
neto dogaa postavite joj pitanje o tome. Neverbalne
su reakcije esto dobri znakovi, koji vas upuuju da
postavljate pitanja kako biste osobu naveli da stupi u
dodir s osjetilnim dojmom.
Primjerice, osoba bi mogla rei: To mi se dogodi
lo, ali osjeam se dobro u tome pogledu. Odgovorit
ete joj: Osjea se dobro na neki nain. A l i po tome
to lupka nogom o pod i po tome kako izgleda vidim
da neto u tome moda i nije dobro. Jesam li u pra
vu?
Kad neto osjetite ne morate se zadravati na to
me jeste li u pravu ili niste. Ako neto osjetite, to znai
da neto postoji, ali moda niste u pravu u pogledu to
ga o emu je rije. Stoga postavite pitanje.
166

Nerijetko ete vidjeti da lice druge osobe reagira na

ono to kaete ili uinite. I o tome joj postavite pitanje.
Ne zabrinjavajte se poradi toga to se drugoj osobi
ne svia ono to radite. Moete promijeniti svoj pri
stup, a moda i ne morate. Dopustite joj da izrazi svoje
negativne reakcije, sasluajte je i uzvratite rijeima ko
je prenose smisao onoga to je sma rekla.
Nemojte se uvijek usredotoivati samo na rijei
koje izgovara. Zvui li joj glas ljutito? Obeshrabreno?
Uporno? Dolazi li do naglih prekida? Kakvim je nagla
skom izgovorila rijei? Upitajte je: Zvui ljutito. Jesi li
ljuta? Ako je odgovor potvrdan, upitaj je zbog ega je
ljuta. Ako se ini kao da ne moe dalje, pitajte: Moe
li osjetiti kakva je to ljutnja?
Kako biste jasnije osjetili to se dogaa s drugom
osobom ili s vama oboma moete se koristiti vlastitim
reakcijama na ono to se zbiva. Ako vam je dosadno,
ako ste ljutiti, nestrpljivi, bijesni, ako vam je neugod
no ili ste uzbueni ili ako osjeate bilo kakav izraziti
osjeaj, to vam neto pokazuje. Usredotoite se na to
to se zbiva u vama. Tada moete postaviti pitanje:
Osjea li ono to si uistinu eljela osjetiti? Ako ste
bijesni - to je druga osoba napravila da bi izazvala va
bijes? Kad to otkrijete, moete i govoriti o tome. Pri
mjerice: Izdvaja li me iz ovoga procesa zbog toga to
ne eli da ti vie pomaem? Je li to istina?
Cijelo vrijeme dok radite s drugom osobom dopu
stite si pojavu bilo kakvih osjeaja. Neka budu nezgo
dni i iskreni koliko samo mogu biti. Na taj ete nain
biti slobodni otkrivati ono to se dogaa u vaoj nutri
ni. To najee ukazuje na ono to Se zbiva u drugoj
osobi ili na ono to se zbiva izmeu vas dvoje.
Ako na temelju dugotrajnijeg teorijskoga raz
miljanja ili dugakoga niza natuknica naslutite to
druga osoba osjea, ne gubite vrijeme objanjavajui.
167

Jednostavno zapitajte osobu moe li otkriti taj osjeaj

u sebi.
Bilo koju slutnju ili ideju moete izraziti u obliku
pitanja. Katkad moete dodati jo neku mogunost
kako biste drugoj osobi stavili do znanja da nije rije o
zakljuku nego o poticaju da jo dublje ispita sam os
jeaj. Je li to kao da si uplaena ili moda postiena?
Kako to osjea? Nakon postavljanja pitanja sluajte.
Na kraju ovoga drugoga odjeljka o pomaganju na
vodim mnoge reakcije kojima biste se mogli koristiti
kako biste nekome pomogli. Ne morate ih odmah sve
proitati i zapamtiti. Kad postanete dobar sluatelj i po
elite ispitati nove ideje moete se ponovno vratiti na
ovaj dio knjige. Za sada biste vjerojatno trebali prijei
na treu vrstu pomaganja.
Neka pitanja kojima biste mogli potaknuti pomak.

Nerijetko je korisno (iako ne uvijek i izvedivo) pitati

drugu osobu kakav joj je seksualni ivot. Ako nije za
dovoljna njime, moglo bi joj pomoi ako otkrije osjea
li seksualne potrebe kao zastraujue ili loe. Isto bi joj
tako moglo pomoi da govori o onome to je spreava
da vodi dobar seksualni ivot te o tome kako bi mogla
promijeniti situaciju ili stupiti u nove odnose. (Nekima
bi se ljudima takva pitanja mogla uiniti nametljivima
ili glupima. Nemojte ih ni postavljati ako niste sigurni
da e ih druga osoba prihvatiti.)
Neobini uvjeti esto su povezani sa ivotnom
situacijom druge osobe. Ako je vaa veza s tom osobom
takva da je pitanja o osobnim stvarima nee okirati i
da ih nee smatrati nametljivima ili u sluaju da govo
ri o neobinim ili halucinantnim stanjima, zapitajte je
ima li prijatelje, radi li, kakva mjesta posjeuje, kakav
joj je seksualni ivot. Tako se osoba moe fokusirati na
te predmete, bez obzira hoe li ili nee podijeliti s va
ma sve potankosti.
168

Osjeaji su izvana, a odnosi iznutra. A l i ta su dva

podruja uvijek povezana i dobar sluatelj moe zbu
njenoj osobi pomoi da pronae nain za promjenu i
vanjskoga stanja.
Govorei o bilo emu negativnom sa ime se iznu
tra bore ili to ih zbunjuje, moete upitan: Na koji je
nain ova negativna stvar dobra, korisna ili razumna?
To je sloeno i duboko pitanje, a prije nego njega po
stavite mogli biste rei neto nalik ovome: Niti jedna
negativna stvar koja se nalazi u ovjeku nije sasvim ne
gativna. Ako je ondje, mogla bi posjedovati neki pra
vilan ili koristan vid na koji moramo obratiti pozor
nost. Ako otkrijemo za to je dobra tada je moemo ot
pustiti. Stoga je prijateljski sasluajmo kako bismo vi
djeli to nam ima rei i u emu je u pravu. Smisao je
u tome da osobi pomognete kako bi se prestala boriti
protiv neeljenih stvari toliko dugo da im dopusti da se
otvore, kako bi se pokazao njihov pozitivan vid.
Nerijetko nas unutarnja uznemirenost titi od dru
gih bolnih problema. Ako moemo otkriti od kakvog
nas bolnog osjeaja titi uznemirenost mogli bismo se
katkad zatititi mnogo bolje nego to nas titi uznemi
renost.
Katkad je korijen ovjekovih nevolja u borbi pro
tiv naina na koji se tijelo osjea. Ako tome osjeaju je
dnostavno dopustite da postoji, iz toga moe uslijediti
sljedei pozitivan korak - onaj koji nikada ne biste mo
gli nadomjestiti i prisiliti ga da se pojavi.
Osobi sklonoj samoubojstvu katkad pomae ovak
vo pitanje: Razmilja li o samoubojstvu zbog nekoga?
Zbog koga? (Hou rei da time to bi poinila samo
ubojstvo moda pokuava povrijediti neku drugu oso
bu.) Osoba to moda nee odmah znati, a tada e se
pozornost prebaciti onamo gdje i treba biti - na taj od
nos. Isto bi tako moglo pomoi ako kaete da ta osoba
vjerojatno nee razumjeti taj pokuaj samoubojstva.
169

Katkad ako je osoba ljutita korisno je upitati: Jesi

li zbog neega povrijeena?
Moete zapitati i ovo: Osjea li da nikada ne mo
e dobiti ono to eli? (Ako je tako, osoba se treba
udubiti u taj osjeaj.) Najmahnitije i naizgled vrlo ra
zorne reakcije nekih ljudi zapravo su borba protiv ne
kih dijelova vlastite osobnosti koji ih spreavaju da ika
da dobiju ono to im je potrebno, a takva borba zapra
vo potvruje ivot. Smisao je prebaciti pozornost na tu
pretpostavku ili prepreku, koja na neki nain, mora bi
ti lana. to to ona govori i zbog ega?
Ako je taj osjeaj neprestano prisutan, ako se uvi
jek iznova javlja, tada osobu moete zamoliti da za
mijeni uloge s osjeajem. Treba ustati, opustiti tijelo
i pripremiti se kao da e nastupiti na pozornici. Njezina
je uloga da postane taj osjeaj. Malo priekaj... osjeti
taj osjeaj u svome tijelu, to bi taj osjeaj radio, kako
bi se ponaao, to bi rekao, kako bi stajao ili se kretao?
Priekaj i vidjet e to se zbiva u tvome tijelu.
Katkad se spontano pojavljuju neki oblici tjelesno
ga izraavanja: pla ili vikanje. Kad se to okona vano
je pronai osjetilni dojam i usredotoiti se na njega ka
ko bi iz njega izala ta izraajna pranjenja.
5

Nekoliko prijedloga za upuivanje ljudi da krenu

prema naprijed. Pomoi e im ako ih uvjerite da je sa

svim u redu imati takve osjeaje - barem toliko dugo
da osjete o emu je rije. Isto vrijedi i za potrebe, elje,
stajalita. Kao to smo vidjeli, postoje razliiti razlozi
zbog kojih ljudi pokuavaju izbjei svoje osjeaje. Me
u te razloge spada i strah da e ih negativan osjeaj
navesti da uine neto loe.

Metodu zamjenjivanja uloga izumio je Fritz Perls. Ovdje je ra

dimo u skladu s metodom fokusiranja.

170

Ako se netko plai osjeaja, recite mu:

Osjeaji i postupci nisu jedno te isto. Moete si do
pustiti da osjeate sve to god se pojavi. Tada jo
uvijek moete odluiti to odabirete uiniti.
Sasvim je u redu imati potrebe. Pokuaj da se
oslobodite potrebe za onim to vam je potrebno za
pravo izaziva mnotvo nevolja. ak i ako ne moe
te shvatiti neku svoju potrebu, ne borite se protiv
nje.
Fokusiranje nije puko prevakavanje osjea
ja. Nemojte se preputati osjeajima, nego ostanite
pokraj njih. Dopustite sebi da osjetite sve to god se
pojavi i oekujte od tog osjeaja da e se otvoriti.
Neobina stanja razlikuju se od osjeaja. Po
moi e vam ako pokuate izai iz njih i uputite se
prema ivotu i uobiajenim situacijama. Neobina
stanja vjerojatno nee oslabiti ako sve dublje zala
zite u njih. to je to u vaemu ivotu to pogorava
stvari? to bi se dogodilo kad biste se okrenuli pre
ma ivotu, umjesto to mu okreete leda?

Ako osoba nenadano osjeti neto neobino ili ne

stvarno, usporite rad. Malo se odmorite. Zamolite je da
se osvrne po prostoriji i pribliite njezinoj pozornosti
ono to je uobiajeno. Tada nastavite s radom.
A l i ne biste trebali vi odluivati treba li se osoba
upustiti u neto ili iz neega izii. To ona sma treba
odluiti. Moda e joj vae drutvo biti potrebno pri is
pitivanju nekih neuobiajenih misli, a moda i nee.
Kako bismo neto promijenili ili uinili neto to
se doima pretekim, moramo pronai onaj mali prvi
korak koji ti zapravo moe uiniti. Koji bi to korak mo
gao biti? Ako se osoba niega ne moe dosjetiti, smi
predloite takav prvi korak, ali ne navaljujte ako ga ona
ne prihvaa sa stanovitim oduevljenjem i uvjerenjem
171

da je uistinu mogu. Moe li sastaviti popis mjesta na

kojima moe upoznati nove ljude? Neka prvi korak
bude sastavljanje popisa.
Neki su ljudi toliko zabrinuti zbog toga to netko
drugi misli da im je potrebna pomo kako bi otkrili to
oni sami misle i osjeaju.
Na trenutak otklonite ono to drugi misle i govo
re kako bismo vidjeli to ti osjea o tome i kako ti to
vidi.
Rad s osobama koje imaju teih problema. Moete

razgovarati o sebi, o tome kako ste proveli dan, o sve

mu o emu vam se govori. Ne morate se uvijek trudi
ti da uete duboko u probleme druge osobe. Naravno,
ako se osoba koja radi fokusiranje nalazi usred prie o
problemima ili vam se ini kao da bi voljela o njima
razgovarati, ne biste trebali odbiti sasluati je. Ona bi
trebala biti sigurna da ete je sasluati. A l i osobi s te
kim problemima katkad e predstavljati olakanje kad
otkrije da moete razgovarati i o nekim drugim stvari
ma.
Vrlo su korisna razdoblja tiine i spokojstva. Dobro
je lei na travu, otii u etnju, bez ikakve napetosti i i
ekivanja onoga o emu e se govoriti.
Takvu biste osobu ak mogli navesti da govori (ili
neto uini) o neemu u emu je vrlo spretna - primje
rice, o ivanju ili glazbi. To e joj pomoi da se neko
vrijeme osjea dobro, a vama e omoguiti da razgova
rate sa sposobnom osobom, da reagirate pozitivno na
nju.
Nerijetko se nakon takvih trenutaka, nakon to se
jednostavno druila s vama, dogaa da bi vam ta oso
ba rado objasnila neke stvari koje je uznemiruju.
Ako mnogo govori o nepoznatim stvarima koje ne
moete razumjeti, a nakon toga kae i neto to je vrlo
172

razumno, drite se toga i ponovite te njezine rijei ne

koliko puta . Te su rijei vaa uporita. Sasvim je u re
du vraati se na njih. Izmeu takvih vraanja mogu bi
ti razdoblja tiine ili razgovora o nekim drugim stvari
ma, u trajanju i do jednoga sata.
Ako osoba govori stvari koje ne mogu biti istinite,
reagirajte radije na osjeaje nego na iskrivljene injeni
ce ili neistine. Primjerice: Obitelj Martian oduzela mi
je sve to sam imao. Tu se svakako skriva osjeaj. Re
cite: Netko vam je oteo neto vae?
6

Drugi naini pomaganja. Recimo da neki mukarac

od vas trai neto to mu ne moete dati. Moda ete
morati odbiti sam zahtjev, ali moete mu rei kako
vam je drago to je u dodiru s vlastitim potrebama. Re
cite mu kako vam je drago i to to se osjeao dovoljno
slobodnim da od vas to zatrai. To je osobito vano ako
je ta potreba povezana s razvojem ivota i rastom te
osobe te ako si je on prvi puta dopustio neto poelje
ti ili zamoliti to od nekoga drugoga.
Ako se taj mukarac prema vama ponaa na oi
gledno razoran ili neugodan nain (a vi u sebi mislite:
Nije ni udno to se mnogim ljudima ne svia), evo
nekoliko stvari koje moete uiniti:
1. Moete mu rei kakve osjeaje izaziva u vama.
2. Moete mu ukazati na ono to ini i upitati ga ka
ko te postupke osjea u svome tijelu. Ne govorite
o tim postupcima otvoreno, nego na nejasan na
in. Ako ih nazovete napadakim, lijenim, jadikovanjem, pokuajem manipuliranja ili upravljanja
ili bilo kakvim slinim negativnim nazivom, time
ete opisati samo njihov vanjski vid. U njegovoj je
6

Ovu je metodu ponavljanja razvio Garry Prouty.

173

nutrini rije o neemu mnogo sloenijem. Stoga

zauzmite stav postavljanja pitanja, ak i kad im
moete pridati nazive koji bi izrazili osudu s vaega
vanjskoga stajalita.
3. Ako osjetite da bi se iza takvoga negativnog pona
anja mogla skrivati pozitivna ivotna snaga, tada
reagirajte na nju. Mnogo je runih postupaka ru
no samo stoga to se neto dobro obavlja samo na
pola, umjesto da se obavlja u potpunosti i slobod
no. Ako reagirate na onu polovicu postupka koja
je oigledna, time joj omoguujete da se upravo ta
kva i odvija. Reagiranje na onu polovicu koja ne
dostaje nee mnogo pomoi.
Primjer: neka osoba neprestano jadikuje. Ne bi joj
koristilo rei: Zbog ega neprestano jadikuje i pona
a se kao slabi? Zbog ega se ne zauzme za sebe i ne
kae to eli? Mnogo je korisnije reagirati na onu
pozitivnu polovicu takvoga postupka i rei: Pokua
va ljudima rei to ti je potrebno od njih te ih poziva
da ostave svoj posao i da te pogledaju.
Evo nekoliko zdravih procesa koji unapreuju i
vot: zauzeti se za sebe, braniti svoje stajalite, omogu
iti sebi da budem slobodan osjeati ono to osjeam,
pokuati ostvariti povezanost s nekom osobom, poku
ati uiniti neto to niste bili sposobni initi ve neko
vrijeme, istraivati, postavljati si pitanja o sebi, poku
avati upoznati nove ljude, odravati seksualne odno
se, posjedovati osjeaj kozmikoga znaenja ili tajanst
venosti, traiti spokojstvo, dopustiti nekome da vas
upozna, iskuavati neto novo, preuzeti odgovornost
za situaciju, pripovijedati ljudima kakve su vam potre
be, biti iskren, nadati se, odbiti da odustanete, biti spo
sobni zatraiti pomo. Sve su to pozitivni postupci.
Nitko ne bi trebao ovisiti samo o vama. Dopustite
drugoj osobi da susree druge ljude koje poznajete ili
174

zamolite pomo nekog prijatelja, ako ta osoba nema

nikoga osim vas.
Osoba bi trebala biti prisutna kad razgovaraju lju
di koji joj pokuavaju pomoi. Teko je biti otvoren u
prisustvu osobe kojoj pokuavate pomoi, ali ve smo
se uvjerili zbog ega je to potrebno.
Pomo bi se trebala sastojati u tome da toj osobi
pomognete pronai posao, stan i slino tome. Pomo je
ispunjavanje potreba, kakve god one mogle biti. Nije
dobro odvajati psiholoke probleme od ostalih. Oni
u ivotu osobe uope nisu razdvojeni.
TREA VRSTA POMAGANJA:
MEUSOBNI ODNOSI

Do sada ste uzvraali osobi njezinim vlastitim rijeima

(prva vrsta pomaganja) ili ste joj govorili o svojim os
jeajima i idejama koji se javljaju povodom njezinih
osjeaja (druga vrsta). Do sada smo govorili samo o po
maganju drugoj osobi. Sada emo govoriti o vaim os
jeajima. Ovaj se odjeljak odnosi podjednako na vas
kao i na pomo drugoj osobi. U idealnome sluaju obo
je biste od toga trebali imati jednaku korist.
Kad smo u drutvu drugih ljudi nai se osjeaji, ne
rijetko, odnose na te ljude. A ipak su to nai vlastiti os
jeaji. Druge ljude esto krivimo zbog njih:
Osjeam da si zauzela obrambeni stav.
Osjeam da pokuava manipulirati mnome.
Ljuta sam jer me uvijek prekida.
Razoaran sam to se uope ne osjea bolje.
U ovim primjerima svoje osjeaje izraavamo go
vorei da druga osoba nita ne vrijedi, da se loe pona
a ili da je ona uzrok naih osjeaja. Kako bismo svoje
osjeaje izrazili na korisniji nain moramo se fokusirati
na njih i stupiti u dodir s onime to se krije u nama. Ti
175

e se osjeaji i dalje odnositi na ono to je druga osoba

uinila, ali e biti iskljuivo nai osjeaji, a ne teret dru
ge osobe. Primjerice:
Uvijek mi je teko zadrati misli na jednome pred
metu ili osjetiti kako je neto vrijedno izrei. Stoga
kad me prekine time potie te moje slabosti. Os
jeam kao da nemam dovoljno prostora da bih ti
mogla neto rei. Zbog toga sam ljuta.
Jako mi je vano mnogo pomagati ljudima.
Pretpostavljam da sam razoaran zbog toga to se
ne osjea nimalo bolje. I meni je jako stalo do te
be, ali vidim da je moje razoarenje moj problem.
Potrebno mi je da budem veliki pomaga.
Kako izraziti sebe. U nekome trenutku druenja mo
ete se usmjeriti ili na sebe ili na drugu osobu. Primje
rice, recimo da ste u drutvu sa enom koja je uinila
neto to vas je uzrujalo. U tome trenutku moete se
usredotoiti ili na ono to je ona uinila, na to kakva
je i zbog ega je to uinila. Ili se moete usredotoiti na
to kakvi ste vi i zbog ega vas je to uznemirilo.
Nemojte uiniti ono prvo. Ostavite to njoj. Uinite
drugo: od toga djelia odnosa usmjerite se prema vla
stitim osjeajima. Pogledajte zbog ega vas je to zasme
talo i podijelite te osjeaje s njom.
Ljudima je teko sluati kad im kaete to s njima
nije u redu. Lako je sluati dok govorite to s vama nije
kako valja ili to je to u vama ranjivo, to je u vama la
ko uznemiriti ili zbog ega vas je lako potresti. Izbjega
vajte primjedbe koje poinju rijeima osjeam da ti.
Time napadate podruje druge osobe, a svoje branite.
Povjerite li drugoj osobi ono to se zbiva u vama
vaa e veza postati otvorenija i osobnija. Druga se oso
ba tada moe ugodnije osjeati u pogledu povjeravanja
svojih osobnih problema vama.
176

Nemojte rei:
Moram izraziti svoje osjeaje. Mogu li imati povje
renja u tebe? Osjeam kao da me pokuava nadzi
rati.

Recite ovako:
Naljutim se i uznemirim kad ne mogu dovriti
ono to sam poela govoriti. Izgubim nit. Postanem
nesigurna mislei kako zapravo nemam nikakvih
pravih ideja koje bi bilo vrijedno iznijeti.

Prijeko je potrebno biti sasvim odreen u izraava

nju vlastitih osjeaja. Izbjegavajte openite izjave. Dru
ga osoba ipak osjea kao prijekor kad joj kaete da vas
je ona uznemirila. Nije to pravo povjeravanje ako go
vorite samo u openitim pojmovima. A l i ako joj povje
rite neke stvarne potankosti koje se upravo odvijaju u
vama - va jedinstven osjetilni dojam situacije - tada
ste zapravo sebe podijelili s njom. Te ete potankosti
pronai fokusirajui se na taj trenutak.
Budite spremni podnijeti mogunost da e se oso
ba ogluiti na ono to joj povjerite. Moda nee biti
sposobna odmah vas prihvatiti, moda e biti obuzeta
vlastitom ljutnjom ili povlaenjem od vas, a moda ne
e biti toliko otvorena kao vi. Moda e morati neto
ljutito rei ili se prezirno nasmijati. Vaa e otvorenost
biti oigledna, ali druga osoba moda nije sposobna
prihvatiti je. Stoga ne oekujte trenutano toplo prihva
anje u odgovor na vlastitu iskrenost. Ako ste uzdrma
ni priekajte trenutak u kojemu e vae rijei biti do
voljno vrste da moete podnijeti tuu reakciju.
Bolje je rei: Bijesna sam, nego izgovarati ljuti
te rijei i dopustiti da druga osoba neizravno uoi va
177

bijes. Ako izravno izrazite svoj osjeaj tada ga moete

i povjeriti.
Ako vam je teko izgovoriti rijei koje vam prve
padnu na um, nemojte se boriti protiv sebe. Priekajte
nekoliko trenutaka kako bi se pojavile neke druge ri
jei. ekajte sve dok se ne pojave rijei koje ete moi
izgovoriti. Nemojte odustati od onoga emu je potreb
no da bude izraeno.
Izravno se fokusirajte na ono ega se ponajvie
plaite ili na ono protiv ega se borite. Ako rijei dru
ge osobe u vama izazovu snanu napetost, obratite po
zornost na ono ega se u tim rijeima plaite te na ono
znaenje tih rijei kojega se plaite. Tada objasnite su
tinu onoga to ste otkrili u sebi.
Nerijetko oajniki radimo na povrini onoga to
osjeamo ili na povrini vlastite reakcije, pokuavajui
to popraviti ili pretvoriti u neto drugo. A l i vrlo je lako
stvarnome osjeaju dopustiti da izravno progovori.
Primjeri:
To vrijea moje osjeaje.
Boli me to to si bijesna.
Osjeam se prevarenom.
Ne mogu dalje.

Izravno progovorite o skrovitim stvarima koje se

odvijaju u vaemu odnosu i recite kakve osjeaje u va
ma izazivaju. esto se dogaaju stvari koje oboje osje
ate, ali se ujedno oboje nadate da ih ona druga stra
na nee zamijetiti.
Primjerice, moda vas druga osoba na neto prisi
ljava, a vi pokuavate izbjei tome pritisku istodobno
pokuavajui ne pokazati da se odupirete. Ili ste moda
uinili neto glupo i pogreno, pa tetu pokuavate na
doknaditi ne priznajui pogreku, pretvarajui se da je
rije o neemu drugom.
178

Kad uistinu doe do takvih stvari, otvoren razgo

vor o njima razrjeava problem. utnja oteava odnos.
Ako ste neto uinili, a sada biste radije da niste,
porazgovarajte o tome. Moda vam se ini da je preka
sno, ali nikada nije prekasno poboljati odnos.
Primjeri:
Osjeam se tako glupo to sam se razbjesnio i po
eo vikati.
Prije nekog vremena neto si me pitao, a ja
sam odgovorila potvrdno. Bila sam prevelika kuka
vica da bih odbila. Plaila sam se sukobiti se s to
bom zbog toga.
Ono sa ime je nemogue suoiti se, kako vjeruje
te, esto se pokae kao osobita prigoda da postanete
bliskiji s nekom osobom.
Ako se nita ne dogaa, a vi biste voljeli da se do
godi - ak i kad se ini da se u vama ne zbiva mnogo
toga - fokusirajte se. Ondje se uvijek mnogo toga do
gaa, a neke od tih stvari pripadaju odnosu s tom oso
bom. Izrazite takve osjeaje.
Ako netko previe navaljuje na vas, zastanite i od
redite granicu. Uinite to prije nego to prasnete ili se
razbjesnite. Zatitite drugu osobu od onoga to se do
gaa kad se ne brinete za svoje potrebe. Recite to eli
te ili ne elite, dok jo uvijek imate vremena i dok vam
je jo stalo do toga da ujete to to znai drugoj osobi.
Primjerice:
Svia mi se to ti mogu pomoi kad sam ti potre
ban, ali sada se to preesto dogaa. Stoga umjesto
da se zbog toga osjeam dobro, kao to sam se prije
osjeao, sada se osjeam prisiljenim pomagati. Vo
lio bih se osjeati dobro kad me nazove. Kad bih
znao da e zvati samo dvaput tjedno znam da bi
mi se to ponovno poelo sviati.
179

Vi se ne pokuavate rijeiti te osobe, nego postav

ljate vrste granice kako biste se u njihovu okviru po
novno mogli poeti osjeati dobro u odnosu prema
njoj.
Postavivi granice, ostat ete i sasluati to ona mi
sli o njima.
Ako vam je prijateljica tiha osoba, recite neto na
lik ovome: Ostat u s tobom i praviti ti drutvo. Opu
stite se. Pokaite joj da moete biti i sami te da nema
potrebe da razgovara s vama. U takvoj tiini, pogotovu
ako je dugotrajna, pojavit e se mnogi osjeaji, a neke
od njih moete i izraziti (moda svakih nekoliko mi
nuta).
Ne priajte joj o osjeajima koje nemate i koje bi
ste eljeli imati. Podijelite s njome bilo koji dragocjen
osjeaj koji vam se javi. Ako otkrijete kako je bolno bi
ti iskren, shvatite da drugim ljudima nije stalo koliko
ste dobri, mudri ili prekrasni. Do toga je stalo samo va
ma. Za drugu osobu nije opasno ako djelujete glupo ili
nesavreno.
Ono to je istina ve postoji. Ako je priznate, time
nita neete pogorati. Ne priznate li je time je neete
otkloniti. A budui da je to istina, s time se trebate uh
vatiti ukotac. Ne trebate se baviti onim to je neistini
to. Ljudi mogu podnijeti istinu, jer je ve i podnose.
Kad ne trebate izraziti sebe. utite dok se drugi fo-

kusiraju ili razgovaraju o svojim brigama ili bi to rado

uinili kad biste im dali vremena. Odugovlaite s iz
noenjem svoga stajalita. Druga e vas osoba gotovo
uvijek bolje uti ako vi najprije posluate nju. Isto ta
ko, ako druga osoba iznese svoje stajalite to moe pro
mijeniti vae osjeaje a da nita ne morate ni rei. Mo
glo bi vam biti teko dopustiti drugoj osobi da prva pro
govori. A l i ako je prepuna nejasnih i uznemirujuih
180

osjeaja moda vas uope nee moi sasluan ako ne

priekate.
Ako ste jako uznemireni te ako va odnos ve nije
odnos prepun povjerenja, priekajte nekoliko trenuta
ka prije nego to iznesete svoje miljenje. Smirivi se
bolje ete razluiti svoje osjeaje. Ako se ini da niste
preplavljeni osjeajima drugoj e ih osobi biti jedno
stavnije prihvatiti.
Nemojte se odmah uputati u objanjenja ako su
vam osjeaji zbrkani, jer na taj nain neete uspjeti iz
raziti svoje najdublje osjeaje. Fokusirajte se kako biste
saznali koji su to osjeaji.
Kad se trebate izraziti. Izrazite svoje osjeaje kad eli
te ostvariti bliskiji odnos.
Ili kad ste na neki nain izbaeni iz kolosijeka.
Primjerice, odmah progovorite ako druga osoba nago
vjetava da osjeate neto to zapravo ne osjeate. Tada
je ponovno sasluajte. Sasvim je u redu ako vam dru
ga osoba ne vjeruje. Ne svaajte se.
Isto se tako izrazite kad je drugoj osobi potrebno
uti vie o vama kako bi se uz vas ugodnije osjeala ili
ako je krivo protumaila neki va postupak. Otvoreno
recite to mislite. Ne dopustite joj da zauzme stav pre
ma onome to vi zapravo uope ne osjeate. Iako bi
vam moda bilo jednostavnije da ostanete nevidljivi,
neshvaeni i nepristupani, ako to uinite nikakav od
nos nije mogu.
Nalazite li se u grupi, a nita se ne dogaa, recite
neto o sebi. To i drugima omoguuje da se izraze. Iz
nesite im neto osobno i znaajno.
Nije li druga osoba spremna upustiti se u odncs s
vama, moglo bi biti od koristi ako biste slobodno izrekli
neto o sebi. Na taj nain ne morate dopustiti da vas
ponese tua energija.
181

Ako vas netko idealizira recite to je istina. Povje

rite drugoj osobi neku osobnu nevolju ili ne ba sasvim
pozitivne osjeaje koje nosite u sebi.
Izrazite se zabrine li se druga osoba zbog toga to
vas je povrijedila. Potanko iznesite kako se osjeate.
Dajte joj do znanja da vaa rana nije preduboka iako
ste povrijeeni ili uznemireni.
Izrazite se kad osjeate potrebu za tim. U odnosu
postoji dvoje ljudi. Imate jednaka prava. Moda neete
uvijek poeljeti saznati zbog ega vam je potrebno izra
ziti se.
ETVRTA VRSTA POMAGANJA:
MEUODNOSI U GRUPI

Ovo to slijedi odnosi se na sve grupe, bez obzira je li

rije o sastanku osoblja ili o vaoj obitelji. Moda e to
biti grupa okupljena izriito zbog fokusiranja - a o to
me u govoriti u posljednjem poglavlju.
Svi smo mi uli kako bi grupe trebale prolaziti kroz
proces, odnosno otvoreno preraivati negativne osje
aje. Najee to ba ne uspijeva najbolje. Ljudi povreuju jedni druge i zapravo ne razrjeuju osjeaje. Svat
ko dobije priliku rei svoje miljenje, ali nitko ne na
pravi velik broj koraka prema naprijed. Nitko nikoga
zapravo ne slua, niti se itko uistinu fokusira, kako bi
se osjeaji mogli promijeniti. A to je, pak, potrebno i
moe se dogoditi. A l i najee se dogaa samo uz slu
anje i fokusiranje.
Fokusiranje se moe odvijati u grupi koliko god
velika ona bila. Netko proita upute i svi se fokusiraju
na svoju nutrinu.
Nakon toga trebalo bi postojati jedno razdoblje u
kojemu bi svatko mogao neto rei. Ako je grupa veli
ka, moe se podijeliti na manje skupine. Razdijelite vri
jeme koje vam je na raspolaganju i neka netko mjeri
182

vrijeme svakoj osobi. Recimo da vas desetoro imate

pola sata vremena. Svaka osoba moe govoriti dvije i
pol minute. Kad ljudi pripovijedaju o svemu i svaemu
dvije i pol minute je jako malo vremena, ali ako una
prijed znaju koliko dugo mogu govoriti te ako su se fokusirali, dvije i pol minute moda e biti i vie nego to
je nekima potrebno. Prvih nekoliko minuta provedite
u tiini kako bi ljudi otprilike mogli odrediti to e rei.
Toplo grupno ozraje postoji kad su ljudi slobodni
rei samo ono to ele, kad nitko nikoga ne kritizira,
ne ispravlja niti dodaje onome to je ve reeno. Ako
su lanovi grupe vjeti u sluanju ili se naue sluati,
osoba koja je na redu moe priati uvjerena da je svi
sluaju. Ako lanovi nisu vjeti sluanju ili ga nisu na
uili tada nitko ne bi smio rei nita osim osobe koja je
na redu.
Ima li grupa problema s nekim lanom ili vi sami
s nekim imate problema, odvojite stanovito vrijeme i
dogovorite se s nekoliko ljudi da porazgovaraju s tom
osobom. Sastane li se samo nekoliko ljudi svatko e
moi rei to eli i imat e dovoljno vremena. Neka
svrha sastanka bude zajedniki rast i ispravnost. Pote
koe izmeu ljudi i s ljudima ne usporavaju rad i dina
miku grupe. Ako se s potekoama postupa na ovakav
nain one e ovrsnuti grupu. Kad se problemi razrije
e i svaki lan grupe doivi napredak, svi e drugi biti
uzbueni zbog toga.
Ako nekoliko ljudi porazgovara s osobom koja je
uznemirena ili uznemiruje druge, barem bi jedan lan
grupe trebao biti odreen za to da se pobrine kako bi ta
osoba uistinu mogla rei to eli i kako bi je ostali sa
sluali. To e joj pomoi da se uhvati ukotac s uznemi
rujuom povratnom reakcijom drugih lanova grupe.
Pohvalite tu osobu zbog nekih dobrih ili naiz
gled dobrih razloga onoga to u psiholokome smislu
183

uznemiruje ili je tetno, ak i ako se osjeate bijesni ili

smatrate da je osoba nerazumna.
Ako je nekakav odnos lo i takvim ostaje - recimo
ako s nekim razgovarate deset minuta, a stvari se sa
mo pogoravaju - tada prestanite govoriti. Primijenite
prvi i drugi stupanj sluanja. Pretpostavite da i druga
osoba pokuava uiniti neto dobro. Recite to. Pokuaj
te pronai to je to dobro, pa i to recite. (Ako vam se
ne svia, moete rei da se ne slaete s time, ali da ra
zumijete.) Tada, kad ste razjasnili ili sasluali osjeaje
druge osobe, recite da sada vi elite izraziti svoje osje
aje, pa to i uinite. ak i ako ih osoba ne eli uti, izrecite ono to elite prije zavretka razgovora ili nepo
sredno nakon njega. Moda bi bilo dobro da ih ispri
povijedate nekoj treoj osobi koja e vam pomoi na
taj nain to e sasluati vae osjeaje.
Zbog ega biste svoj ivot i rad predali grupi, a da
ne uloite nekoliko sati koliko je potrebno kako biste s
nekom osobom razjasnili ono to se dogaa? Ljudi ne
rijetko zadravaju svoje misli i osjeaje iz obzira prema
nekome, sve dok se toliko ne razljute da bi tu osobu iz
bacili iz prostorije.
Ponekad se i vama moda dogodilo da ste osjetili
kako ste se obeshrabrili u odnosu prema grupi, kako
vie niste voljni obavljati sav posao, pitajui se obavlja
te li ga na pravi nain. Sluanjem pomozite drugoj oso
bi koja danas ima takve probleme, ak i ako se ne os
jeate raspoloeni za to.
U grupi je korisno pozvati da govori osobu koja se
pokuala izraziti rukama, koja je gunala dok je pret
hodna osoba govorila, a nije dobila prigodu da izrazi
bilo kakav svoj osjeaj.
Ako kae neto smisleno, a nakon toga mnotvo
beznaajnih stvari koje su ve i drugi izrekli ili posta
vi niz nevanih pitanja koja su ve i drugi postavljali,
184

tada ponovno pozovite onu prvu osobu da jo neto

kae.
Kad se svi okome na jednu osobu, mora postojati
netko koga e vie zanimati da ta osoba dobije priliku
da progovori, nego to e se pridruiti napadu. ak i
ako ste nesigurni ili ste novi u grupi, uvijek moete iz
raziti elju da se uju rijei i te osobe ili da ona pono
vi neto na to grupa uope nije reagirala.
Uvijek postoje naini na koje se moe pomoi me
uodnosu dvoje ljudi. Ako dvoje ili vie ljudi imaju po
tekoa, a ako vi sami niste pretjerano uznemireni,
moete svim tim osobama pomoi da ih se saslua. U
loem odnosu najee nitko nikoga zapravo ne uje.
Ako odgovorite jednoj osobi, kao u prvom stupnju slu
anja, druga e to uti i uoiti dobre rezultate takvoga
procesa. Tada se obratite drugoj osobi i odgovarajte na
njezine osjeaje. Neka prva samo slua. (Ne posredujte i ne odredujte tko je u pravu. Svoje miljenje zadr
ite za neki kasniji trenutak ili ga moda saeto izrecite, a tada se vratite njihovim osjeajima.)
Najvei dio onoga to smo izgovorili o sluanju
moe vam pomoi u odnosima s ljudima koji su vam
bliski. Razlika je u tome to im ne pokuavate samo po
moi; isto tako ujedno pokuavate ivjeti i raditi; stoga
oekujte da e proces biti tei i polaganiji. Prihvatite i
njenicu da niste toliko uspjeni kad ste i sami ukljueni
u problem. Nemojte se iznenaditi ako ne moete palji
vo sluati dok vas napadaju. ak i ako samo pokuate
primijeniti te pristupe - bez obzira koliko vam se to i
nilo polagano ili teko - moglo bi se dogoditi da ete ti
me pomoi sugovorniku da se oslobodi sputanosti u
osjeajima.
U grupi moe doi do velike promjene ako sluate,
ako se fokusirate i ispriate poneto o tome to ste otk
rili te ako i druge lanove grupe katkad zamolite da se
fokusiraju te da kau vie o svojim osjeajima.
185

etvrti dio
FOKUSIRANJE I DRUTVO

12
Novi odnosi

Ljudi se tijekom fokusiranja otvaraju i pozorno sluaju,

pa tako pronalaze bogatstvo jedan u drugome.
Posljedica toga je da odnosi postaju sve ispunjeniji
i vri. Razvija se ozraje potovanja. Svaki ovjek u
onoj drugoj osobi osjea i potuje tenju za ispravnou.
Fokusiranje moe pomoi razrjeenju potekoa u
odnosu - ak i onih dugotrajnih. Obratite pozornost,
primjerice, na sluaj Kena i Eda, dva profesora na mo
me sveuilitu. Sukobili su se prije gotovo dvadeset go
dina. Od tada jedan drugoga izbjegavaju, osim na slu
benim sastancima. Nerijetko zajedno moraju donositi
odluke. Ne mogu izbjei meusobne razgovore. Njihov
odnos nije teak, nego je samo zastao na nekoj toki.
Ne tete namjerno jedan drugome, ali si isto tako me
usobno ne pomau.
Prije nekoliko godina sudjelovao sam s njima u do
noenju neke odluke. Sjedio sam u Kenovu uredu dok
je razmiljao o tome to odluiti. Znao je to eli, ali je
nagaao kako e Ed vjerojatno drukije misliti. Kenu
je bila vana Edova potpora. Ako nita drugo, bilo mu
je potrebno barem to da mu se Ed aktivno ne suprot
stavi. Ken je odluio izravno pristupiti Edu. A l i kako to
uiniti? Odluio je nazvati Eda iako je stanovao u istoj
zgradi. Naravno, nita se nije promijenilo.
Njih dvojica nita ne znaju o fokusiranju i slua
nju. Misle da se poznaju, a na neki je nain to istina.
189

Dvadeset se godina promatraju. Obojica mogu tono

predvidjeti to e onaj drugi uiniti u odreenoj situa
ciji. A l i ne znaju da bi moglo doi do promjene kad bi
radili fokusiranje i sluali jedan drugoga. Ne osjeaju
bogatstvo koje se krije tik ispod onih nezgodnih osobi
na koje posjeduju. Ne znaju da bi na takvim ustajalim
mjestima moglo doi do pomaka.
Ne bi im koristilo rei ono to se uobiajeno govo
ri. Zbog ega vas dvojica jednostavno ne porazgovara
te o tome? To bi u njima izazvalo samo jo vie nega
tivnih osjeaja. Obojica bi vjerojatno poela navoditi
ono to kod drugoga ne valja. Kad bi to uinili, samo bi
opravdali svoje uzajamno miljenje, kao i openiti stav
da su ljudi takvi kakvi jesu te da e takvi i ostati.
A l i u stvarnome procesu fokusiranja i sluanja obo
jica bi se mogli promijeniti. Nije potrebna temeljita pro
mjena: samo promjena u njihovim uzajamnim osjea
jima.
Ken se u sutini, ispod onih osobina i navika koje
Edu smetaju razlikuje od onoga to bez fokusiranja
obojica oekuju. Kad bi to bogatstvo ljudskosti moglo
izroniti na povrinu, obojica bi se drukije osjeali.
U sukobima ljudi neprestano, uvijek iznova po
navljaju svoje stavove. Utedjet e vam mnogo vreme
na ako ponovite tui stav: Ne slaem se, ali dopusti
mi da vidim jesam li shvatio to mi pokuava rei.
Htio si rei.... To e drugoj osobi omoguiti da presta
ne ponavljati te da vas saslua ili da napravi fokusira
nje i sazna to jo osjea.
Uzmimo za primjer nekakav bliskiji odnos. Ona
eli slobodu kako bi mogla imati vie ljubavnika. On je
ljubomoran i zabrinut. U takvoj su situaciji ve nekoli
ko dana.
U njihovu se odnosu neprestano ponavlja ovakav
obrazac: kad god joj je ugodno s njime, tada izraava
190

svoju ljubav prema njemu, ali i navodi kako osjea po

trebu za izlascima s drugim mukarcima. On joj posta
vlja pitanja: s kime bi to izlazila? Kada? Koliko esto?
Ona bi se tada povukla u tiinu i negodovanje. Odnos
bi zapao u bezizlaznu situaciju.
On ju je poznavao, ali samo toliko to je osjeao
da se povlai od njega, iako nije razumijevao zbog ega.
Ona je poznavala njega, ali samo u smislu nje
gove posesivnosti. Smatrala je kako je eli posjedovati
i ograniavati njezin ivot.
Naposljetku, nakon nekoliko mjeseci takvih odno
sa, poeli su raditi fokusiranje i sluati jedno drugo. On
je rekao: Kad ti postavim sva ona pitanja, a ti se raz
bjesni i ne eli razgovarati sa mnom., to osjea? Sa
da te za promjenu mogu sasluati.
Umjesto da ponavlja svoje uobiajene prigovore u
pogledu njegove posesivnosti, ona se upustila u fokusi
ranje. Neko su vrijeme oboje utjeli. Tada je rekla:
Hank, kad postavlja sva ona pitanja, ljuti me to to
se iznenada pretvara u neprivlanog, neromantinog
i uplaenog ovjeka i vie nisam seksualno zainteresi
rana za tebe. To se dogaa.
Jednostavno je rekao: To nisam znao. Drago mi je
da si otkrila i rekla mi to.
Naravno, to jedno fokusiranje nije razrijeilo nji
hove potekoe. A l i ak je i taj korak pomaknuo njihov
odnos iz bezizlazne toke.
Fokusiranje vam moe utedjeti vrijeme. Za njega
je potrebno samo nekoliko minuta dnevno. Pronaete
mjesto na kojemu osjeate problem i ono se promije
ni. Koliko je to mnogo uinkovitije nego odnos bez iz
laza, bez promjena, u kojemu veliki dio vremena i ener
gije koristite na beskrajne svae koje nikamo ne vode.
ini se oiglednim da bliski odnosi mogu imati
koristi od redovita fokusiranja i sluanja. A kako je s
191

poslovnim odnosima? Zar ljudi ne bi postali previe

bliski? Moda bi im postalo pretijesno? Bi li nepresta
no vodili ozbiljne razgovore pa nitko ne bi obavljao po
sao? Zamislite kako bi bilo kad biste svaki put kad ode
te u prodajni odjel po nekakav obrazac petnaest mi
nuta proveli sluajui nekoga!
Ne, ne bi nalikovalo tome. Prije bi se moglo rei da
tako izgleda bez fokusiranja i sluanja!
Veina ureda pretrpana je negativnim osjeajima i
odnosima. Svaki put kad Rhena posjeti prodajni odjel
mora podnositi bolestan smijeak ene koja ju je pret
hodne godine pokuala otpustiti. Bill je negativno us
mjeren i nikome ne vjeruje, a Jim mu podilazi i pripo
vijeda mu sve one nezgodne stvari o drugim zaposle
nicima. I tako bez kraja i konca.
Mnogi ljudi svakoga dana rade na takvome rad
nom mjestu. A ak i ondje gdje je ugodno raditi obav
ljalo bi se vie posla kad bi ljudi sluali.
Ljudi vole obaviti posao i to dobro ga obaviti.
Obeshrabre se zbog toga to na veini radnih mjesta
postoji golemi broj prepreka.
Bit e nam potrebno mnogo vremena da pobolja
mo radna mjesta, kole, bolnice i crkve. Prostor i vrije
me potrebni za fokusiranje i sluanje mogu se osigura
ti u svim ustanovama. A l i ak i kad svi naue fokusirati se i sluati (vjerojatno u kolama), valja imati na
umu da e se naa radna mjesta i ustanove i dalje pola
gano mijenjati.
Nae dananje ustanove nude vrlo malo moguno
sti za osobni ivot i razgovor. Stvarni je ivot radnih
ljudi uglavnom priguen i tih, skriven u nutrini. Ljudi
su osamljeni. U smislu drutvenih ustanova, taj je pro
stor prazan.
Ako nekoga elite poblie upoznati, moderno dru
tvo prua vam samo nekoliko bijednih mogunosti.
192

Moete otii na psihoterapiju. Moete prisustvovati

grupnim sastancima tijekom vikenda. Ako su ti sa
stanci uspjeni (a jedna od tri grupe ima uspjeha), zbliit ete se s nekim ljudima i oni e vam postati bliski.
Tada e se odnos raspasti. Ako elite vie, tada se slje
dei tjedan moete upoznati s novom grupom strana
ca. Vaa se poetna iskustva mogu ponoviti, ali nema
trajnoga drutvenog ustrojstva.
Gdje se krije odgovor? Vjerujem da se nalazi u no
voj vrsti drutvenoga ustrojstva nazvanog Promje
ne.
Tijekom godina u razliitim se dijelovima zemlje
pojavilo nekoliko takvih grupa, a osnovali su ih ljudi
koji znaju raditi fokusiranje i sluati. Takva grupa
zbliava ljude u zajednitvo fokusiranja i sluanja. Va
no je da postoji i to kao trajno drutveno ustrojstvo. To
je mjesto na koje moete otii kad vam je potrebno fo
kusiranje i netko tko e vas sluati.
I sami vrlo lako moete utemeljiti grupu Promje
na. Kako bih vam pokazao na koji nain takve grupe
djeluju, dopustite mi da vam opiem jednu od njih:
grupa Promjene iz Chicaga.
Uobiajeno nedjeljno poslijepodne. U crkvi na kri
anju Pedeset sedme i Sveuiline avenije odrava se
veliki sastanak. Dvije su prostrane odaje prepune lju
di. Ako poblie pogledate vidjet ete da sjede u parovi
ma. Za mnotvom malih stolova, u uglovima, u hod
nicima - ljudi sjede dvoje po dvoje. Jedan pria, drugi
slua. Nakon nekoga vremena zamijenit e uloge.
Da ste doli ranije prisustvovali biste velikome sa
stanku cijele grupe. Sluanje biste vidjeli na djelu. Net
ko kae neto vano. Netko drugi se okrene govorniku
i kae: Mislim da pokuava rei kako.... Govornik
7

Grupu Promjene pokrenula je Kristin Glaser.

193

zastane, nakratko se usredotoi i kae: Da, ali je vie

nalik....
Na takvim me se sastancima uvijek doima to to se
takve stvari redovito dogaaju. Iako mnogo, mnogo
godina vjebam ljude sluanju, nerijetko zaboravim
sluati kad se nalazim u velikoj grupi. Uvijek mi je dra
go kad drugi ljudi to ne zaboravljaju. Ako nekoga pre
kinem, netko drugi e mi rei: Priekaj, Gene, mislim
da nam pokuava rei kako....
Ponekad se dogodi da bi neka stidljiva osoba neko
me eljela neto rei, pa e tu osobu u grupi zamoliti
da je saslua. To djeluje neobino. Sjeam se kako je na
jednome sastanku ustala Susan i rekla: Hm... Joe, bi
li me htio posluati tako da mogu rei to elim? Joe
kima glavom. Susan govori, a Joe joj uzvraa saetkom
njezinih rijei. Ona nastavlja, a to ini i Joe. Na taj na
in Susan uspijeva izraziti svoje misli i to prije nego to
je netko iz grupe prekine ih joj se suprotstavi. Svatko
razumije to je eljela od Joea i zbog ega.
Tijekom stanke postat e vam jasan jo jedan raz
log zbog kojega se u takvoj grupi slua druge. Ljudi se
kreu naokolo i razgovaraju u malim, neformalnim
grupicama, kao i na bilo kojem drugom skupu. Netko
e pristupiti nekoj osobi i rei: Bok, Tome. Sada se na
lazim u jako tekome razdoblju i potrebno mi je da me
netko saslua. Jesi li voljan sluati me? Naravno,
kae Tom. Bi li elio odmah sada? Pa, ako se ti sla
e, elio bih da to bude sada. I njih dvojica odlaze ka
ko bi pronali neki tihi kutak.
Ili bi Tom mogao rei: Ne, sada se ne osjeam tako
da bih te mogao sluati. Oprosti. Druga bi osoba na
stavila dalje traiti nekoga tko bi je sasluao. Ili bi Tom
mogao predloiti da to odloe do drugoga dana. Isto je
tako mogao rei i ovo: Da, svakako, ali i meni je po
treban netko tko bi me sasluao. Bismo li to mogli na
praviti uzajamno?
194

Kao to smo u ovoj knjizi ve rekli, pravo sluanje

je rijetka stvar. Kad se Allan zbog posla preselio u Tucson, svakih bi se nekoliko mjeseci vraao u Chicago sa
mo da ga netko saslua!
Jednom kad ljudi iskuse kako se neto to je ispr
va nejasno i nerazumljivo postepeno prepoznaje u vla
stitoj nutrini i pretvara u promjenu, tada ivot bez fokusiranja postaje osamljen i prazan. Ako vas nitko ne
slua, teko moete uti sami sebe. ovjeka nerijetko
smetaju ljudi koji se ne znaju fokusirati. Svako malo
poeljeli biste postaviti pitanje: Bi li mogao pogledati
ima li tu jo neega?, ali druga osoba ne zna to to
znaL
Ljui misle da ve znaju to osjeaju. Moda uisti
nu poznaju onaj osjeaj u elucu, ali ne znaju to bi
s njime. Ne znaju da bi se pred njima otvorila cesta sa
mo kad bi osjetili to se skriva iza njihovih oiglednih
osjeaja, kad bi zahvatili u ono to jo nije sasvim ja
sno.
Stoga ovjek najee fokusiranju eli nauiti one
s kojima bi elio biti blizak. Ne zbog toga da bi uo to
se zbiva. I tiina je dobra.
Osjeat u se osamljenim ako me ljudi smatraju
nepromjenjivim u onome to osjeam i govorim, ako
me ne sasluaju znajui kako postoje promjene i ste
penice koje vode u dubinu. Dosadno je ako ono to go
vorim shvatite kao moj stav te ako zauzvrat iznese
te svoj. Tada vie nemamo to govoriti. Oboje smo se
ispraznili, kao zatvorena vrata.
Ne iznenauje to je Allan dolazio u Chicago kako
bi ga netko sasluao. Sada, kad se vjetina sluanja iri,
Promjene vie nisu osamljeni otok.
Nakon dijela sastanka u kome jedni sluaju druge,
nastupa kratka stanka. Nakon toga ljudi se dijele na
posebne grupe. To su grupe za sluanje i vjebu. Ima
195

nekoliko grupa u kojima prevladava vrlo blago ozraje

i moda bi se previe stidjeli da vam dopuste da im se
pridruite. Ima i drugih aktivnosti. Netko bi u velikoj
grupi mogao spontano ustati i rei: Veeras bih elio
voditi plesnu grupu. Sastanak je u onome uglu. Ne
tko bi mogao pokrenuti grupu za promjenu ponaanja
ili za jungovsko tumaenje snova.
Uz pomo fokusiranja sve ostale metode postaju
mnogo uinkovitije, jer ih dovodite u odnos prema tje
lesnom osjetilnom dojmu. Mi od fokusiranja nismo
napravili sektu. Fokusiranje se dobro slae sa svim
onim metodama koje su nekome korisne i moe se ra
diti zajedno s njima. S druge strane, jako smo sretni
kad nas netko naui nekim drugim vjetinama. Ljudi o
razliitim metodama govore kao da se one meusobno
suprotstavljaju, ali kad je rije o ljudskome tijelu, ono
to pomae ne sukobljava se s neim drugim to isto
tako pomae. Fokusiranje vam omoguuje da osjetite
je li vam neto u stanovitome trenutku korisno.
Vjetine samopomoi iznimno su vane za ovakav
rad u mrei, a fokusiranje i sluanje obuhvaaju stano
vite korake koje svi mogu nauiti.
Nerijetko ete otkriti da se u takvoj zajednici obav
lja stvarna psihoterapija, koja bi trebala postojati is
kljuivo na slubenoj terapiji. Moda ete se zabrinuti
zbog toga to naizgled nekolovani ljudi rade takav po
sao. to ako Tom ne zna dobro sluati ili ako drugima
namee svoje stavove? Je li to sigurno?
Sigurnije je nego kad ste s lijenicima. Nitko ne
misli kako je druga osoba nekakav autoritet. U takvim
se grupama nitko nee tako lako sloiti s onim to mu
netko kae, s nametnutim miljenjima ili s prekidom
terapije. Osoba koju ste zamolili da vas saslua obina
je osoba. Ako vam se ne svia nain na koji vas Tom
slua, potraite nekoga drugoga.
196

Osoba koja ide na psihoterapiju, a nezadovoljna je

onime to dobiva, mora mjesecima ili godinama ekati
kako bi promijenila terapeuta. Bolesnik najee ovako
razmilja: Mora biti da lijenik zna to se dogaa. Za
sve to moraju postojati dobri razlozi. Promjene su
mnogo sigurnije od psihoterapije. Ako je psihoterapija
uspjena tada je nezamjenjiva, ali bolesnik u tome slu
aju osjea da u njegovu tijelu dolazi do promjena.
Kako moete osnovati vlastitu grupu Promjena?
Ponite tako to ete pronai osobu koja e eljeti s va
ma raditi fokusiranje i sluati vas. Ako u tome uspije
te te ako oboje elite osnovati grupu, pozovite i treu
osobu, a postepeno pronaite i druge lanove. Svaku
osobu kojoj se takav grupni rad svia potaknite da po
zove i druge ljude.
Svaka grupa Promjena jest uspjena zbog fokusiranja i sluanja. Nema nikakve potrebe za nekakvim
naelima, tako da Promjene nemaju nikakvih odre
enih naela. Naravno, postoji donoenje stanovitih
odluka. Netko mora odluiti kad emo se sastati, to
emo uiniti s malim novanim iznosima i tako dalje.
U tradicionalno organiziranoj grupi - ali ne i u na
im grupama - takve odluke donosi mala i mona gru
pa kojoj drugi nemaju pristupa. Drugi oblik je demo
kracija u kojoj svi pokuavaju donijeti sve odluke. A l i
odluivanje je dosadno, ljudi postaju nestrpljivi, sa
stanci su prepuni ljutnje, iako je rije o donoenju po
malo nevanih odluka.
Promjene su trei oblik. Rije je o maloj grupi
koja donosi sve odluke. A l i svi znaju gdje i kada su sa
stanci i svi su pozvani da im prisustvuju: jednom, po
vremeno, redovito ili nikada. Veina lanova ne dola
zi na sastanke, ali bi se mogli i pojaviti.
Svaka je grupa organizirana prema eljama vlasti
tih lanova. Postoji i grupa Changes International
197

(Meunarodna grupa Promjena), ali ona samo vodi

popis takvih grupa i povremeno im alje literaturu.
Ona vam ne namee nikakva pravila.
Fokusiranje i sluanje nisu jedino to se radi u tim
grupama, niti predstavljaju jedino stajalite. A l i svi koji
ele mogu se tome nauiti. U tim grupama postoji
mnogo terapeutskih promjena i ljudske bliskosti.

198

13
Iskustvo s onu stranu uloga

U nae doba dolazi do napretka u naravi ljudskoga bia.

U cijeloj su se povijesti ljudi izraavali uobiajenim
obrascima jezika, i na taj su nain razumjeli jedno dru
goga. Vrste emocionalnih iskustava bile su oznaene
nazivima: ako vas je netko prevario, naljutili ste se;
ako vam je netko neto poklonio, bili ste zahvalni. Ne
ma sumnje da su ljudi sumnjali kako postoji i neto vi
e - vie nego to bi se moglo rei ili razumjeti - ali ni
tko zapravo nije znao to to vie jest.
Kako bismo se izrazili (ak i pred smima sobom)
i kako bismo se mogli uhvatiti ukotac sa svojom situ
acijom, moramo se upustiti u to neto vie. U poet
ku se inilo kako smo u tome neemu otkrili stanovi
te uzroke i sadraje koji kao da su odgovarali svakoj
osobi. Naravno, nitko se nije mogao sloiti s drugima
oko toga to tono jesu ti sveopi sadraji, pa je nekoli
ko sustava pokualo odrediti o emu je rije. Tada je ot
kriveno da ispod tih sustava izranjaju jedinstveni poje
dinci.
Nedavno je dolo do velikoga napretka: milijuni su
ljudi doli u dodir sa svojim osjeajima. Ako ovjek
nije navikao esto se okretati prema unutra, prema
svojim osjeajima, to je veliki ivotni korak. Postoje
mnoge metode i mnogi pokreti kojima je to sutina.
Fokusiranje je drukije i predstavlja daljnji korak.
Osim stupanja u dodir s osjeajima postoji razliito
199

unutarnje mjesto. Moe se pojaviti cjelovit osjetilni do

jam, koji je u poetku nejasan. To je dojam cjelokupnoga
znaenja nekoga odreenog problema. Na tome mje
stu moe doi do niza unutarnjih pomaka, to pred
stavlja cestu s mnogo koraka. Otkriva se unutarnje tki
vo potankosti koje se mijenjaju.
Fokusiranje smo otkrili prouavajui bolesnike ko
ji su ga ve radili. Mi smo ga samo odredili i postavili
odrednice tako da moemo uiti druge ljude kako se to
radi.
Ljudsko iskustvo, sada to razumijemo, zapravo se
ne sastoji od dijelova ili sadraja koji imaju trajan ob
lik. Dok ovjek osjea toan i istanano sloen oblik u
stanovitome trenutku, taj se oblik u tome trenutku mi
jenja.
Drugi ljudi ne mogu shvatiti iskustvo neke osobe, a
to ak ne moe uiniti ni osoba koja ga doivljava. Ono
se ne moe izraziti uobiajenim izrazima. Iskustvo mo
rate doivjeti, otkriti, osjetiti, obratiti pozornost na nje
ga i omoguiti mu da se pokae.
Ovaj e vam primjer pokazati o emu govorim.
Zamolili su me da grupu psihoterapeuta i studena
ta psihoterapije nauim sluanju i fokusiranju. Jedna
ena koja je tek trebala postati terapeut, osjeala je ka
ko u toj grupi nije ravnopravna. Osim nje, tu se nalazi
la samo jo jedna ena. U grupi je bio njezin nadreeni,
nekoliko suradnika, njezin terapeut i ja, predava.
Kad je na nju doao red da kae neto o svome
problemu (kako bismo mogli vjebati sluanje), rekla
je kako njezin suprug od nje kad se vrati kui uporno
zahtijeva da govori. Pomagao joj je tijekom dugotraj
noga profesionalnog obrazovanja, pa je sada elio da
ona s njime podijeli svoja iskustva. Bio je to poten do
govor. Pa ipak, kad bi se vratila kui eljela se samo od
marati i povui se u sebe. eljela je da ga moe odbiti.
200

Pokorio sam se pravilima dobroga sluanja i rekao

samo ovo: eznete za time da se povuete u sebe, da
se odmarate te da ga moete odbiti. Je li to tono?
Iznenada se inilo da se u njoj neto pokrenulo.
Pogledala je prema meni i oi su joj zablistale. Da, e
ljela bih da ga mogu odbiti! Da se mogu prepustiti svo
jim vlastitim potrebama i osjeajima! eljela bih kad bi
to znailo neto ak i u odnosu prema drugoj osobi!
Da, to bih eljela!
Drugi su sudionici imali neka pitanja. Nije li se
bina i neprijateljski raspoloena? Zar ne izbjegava do
dir s drugim ljudskim biem? Ne pokazuje li nedosta
tak zrelosti svojom potrebom za povlaenjem kako bi
pronala sebe? Iz to malo rijei koje je izrekla mogli su
se izvui cijeli nizovi zakljuaka i njezinim su se rijei
ma mogli pridati mnogi uobiajeni nazivi.
inilo se da nitko ne eli shvatiti ono to je rekla
upravo tako kako je to rekla. inilo se da svi ele neto
drugo, neto to nije rekla, kako bi to neto drugo bilo
stvarno. Ja sam samo sluao.
Prkosila je nadreenome, terapeutu i drugima. Sa
da je mogla osjetiti da tono zna to je iskusila. To je is
kustvo odzvanjalo u njoj. Rijei su dodirnule iskustvo,
a iskustvo je podralo rijei.
Time to je netko tono uo njezine rijei otkrila je
kako njezini osjeaji posjeduju vlastiti, osobni oblik i
postojanje.
A l i , bi li netko mogao tvrditi kako se iskustvo ove
ene uklapa u uobiajeni obrazac? ena koja potvruje
stvarnost vlastita iskustva: nije li to obrazac 17B, da ta
ko kaem?
Ne, osobno iskustvo nije obrazac. Moglo bi se initi
da upravo ovoga trenutka odgovara obrascu, ali neko
liko trenutaka kasnije odgovarat e nekom drugom ob
rascu - ili nijednome. U svakom sluaju, to podudaranje
201

nikada nee biti potpuno, jer iskustvo je bogatije od

obrazaca. tovie, ono se mijenja.
Iskustvo je jedinstveno kad ga fokusiranje otkrije.
Kao to mi je netko jednom rekao, a odnosilo se na
prostoriju u kojoj smo radili fokusiranje i sluanje:
Ono to se dogaa u toj prostoriji nikada se prije u po
vijesti svijeta nije dogodilo. Time je mislio rei da se
nitko do tada nije susreo s vlastitim osobnim i jedinst
venim iskustvom. A l i je ujedno elio istaknuti injeni
cu kako tijekom cijele povijesti, sve do sada, obini lju
di to nisu radili.
To je novi korak ljudskoga razvoja kad ljudi ne sa
mo da stupaju u dodir sa svojim osjeajima nego, uz
to, prolaze mnotvo koraka razotkrivanja i mijenjanja
osjeaja. Kreemo s onu stranu uobiajenih obrazaca.
Naravno, uvijek je bilo mogue ne pristati na uobi
ajene obrasce. A l i oni koji su odbacili tradicionalne
obrasce nerijetko su se nali preputeni vlastitoj sudbi
ni, izgubljeni, bez ikakvih vrijednosti i mjerila. Fokusi
ranje nadomjeta te obrasce tako to stvara nove.
Ako zduno odbacujemo stare oblike i obrasce, to
e ih zamijeniti? Novi oblici koji su podjednako vrsti
i bolni? Novi oblici mogu se pojaviti iz nutrine svake
osobe, umjesto da budu nametnuti izvana. Svijet u ko
jemu se to dogaa nee biti svijet u kojemu e ljudi bi
ti prisiljeni prihvaati grevite i bolne oblike. Bit e to
svijet u kojemu emo se oblicima koristiti na novi nain.
Ispitajmo malo potanje tu mogunost.
Mnogi se ljudi danas bore sa zbunjujuom injeni
com: stari obrasci koji bi trebali olakati ivot - a to su
neko i inili danas vie nisu korisni. U dananjemu
vremenu ne moemo biti roditelji ako se ponaamo
kao to su se ponaali nai roditelji, ali nije uspostav
ljen nikakav drugi obrazac koji bismo mogli slijediti.
Moramo ih smiljati u hodu - esto shvaajui kako je
ono to smo upravo uinili pogreno.
202

Nalik tome, mnogim se enama uloga kuanice i

ni praznom i nepodnoljivom, ali rijetko su kad pri
premljene za neto drugo, ak i kad znaju to bi to mo
glo biti. Obrazac ene se mijenja, ali ljudi se ne mogu
sloiti koji se od novih obrazaca mijenja, kao da u konanici na neki nain mora biti nametnut nekakav vr
sti oblik.
A koje su prave uloge za sinove i keri? Moete li
postati samostalna osoba a i dalje brinuti o svojim rodi
teljima? To je pitanje s kojim se svaka mlada osoba
suoava.
Ti su stari obrasci nekada bili korisni. Najvei dio
ljudi (iako je uvijek postojalo nekoliko neobinih izu
zetaka) uklopio se u uloge i modele koji su im bile do
dijeljeni i koji su im pruale unutarnji emocionalni i
vot. Samo je manji broj obrazovanih ljudi koji su raz
miljali stvarao uloge i obrasce.
AJi se danas ta ovisnost o onome to je uobiajeno
te o ulogama promijenila. Veliki dio ljudi obrazovani
su i pismeni. Stvaralatvo i stvaralake potrebe ljudi su
se proirile, a rutina previe ograniava. Ljudi otkrivaju
kako imaju osjeaje koji su mnogo sloeniji nego to ih
prihvaene uloge zahtijevaju ili nude.
Na koji nain razvijeniji pojedinci stvaraju bolje
drutveno ustrojstvo? To je velik i nerazrijeen pro
blem. Mnogo toga znamo o tome na koji nain dru
tveni obrasci oblikuju pojedince, ali ako ponemo od
pojedinaca... javlja se praznina. Ne znamo na koji na
in pojedinani razvoj ikada moe dosegnuti razinu
drutvenog ustrojstva. Zbog toga je karakter drutve
nih i politikih jedinica postigao tako slab napredak.
Fokusiranje je samo djeli odgovora. On ljudima
omoguuje da otkriju vlastiti unutarnji izvor koji e ih
usmjeravati. To moe biti izvor i novih obrazaca, koje
iznova stvara svaki pojedinac.
203

Umjesto nepokretnih ustrojstava nama je potreb

no stvaranje ustrojstva. Njih ne bi trebalo unititi, jer
bez ustrojstva nita se ne moe dogoditi. Bilo bi to traj
no, oekivano i shvaeno preustrojavanje. Drutvene
situacije mogle bi biti ustrojene tako da ih njihovi su
dionici mogu preustrojavati.
Umjesto da imamo samo predvidljive i oekivane
osjeaje koje zahtijevaju nae uloge, nai su osjeaji ne
rijetko nejasni. Nejasni su stoga jer su jasni osjeaji
oni koji su ve uokvireni obrascima. Moramo stvoriti
nove izraze kojima bismo mogli izraziti te nejasne os
jeaje, kao i nove oblike postupaka koji bi osjeaje izni
jeli na svjetlo dana. To je proces stvaranja oblika.
Do odreenoga stupnja svi smo mi sve vie obu
hvaeni procesom stvaranja oblika.
Iz toga moe nastupiti velika promjena. Ako sami
sebe i jedan drugoga prihvatimo kao stvaratelje oblika,
oblike vie neemo morati nametati ni sebi ni drugima.
Jo i danas veina ljudi pretpostavlja da emo se u
konanici suglasiti oko novoga sklopa oblika. Preutno
se prihvaa da emo, kao i prije, te nove oblike mora
ti nametati sebi i drugima.
Istina je da jo uvelike traje to tradicionalno name
tanje obrazaca. Primjerice, ljudi sada misle kako je no
vi obrazac da ne budu ljubomorni ili posesivni. Ako
njihov suprunik ili ljubavnik ima seksualni odnos s
nekom drugom osobom, osjeaju da bi to trebali prih
vatiti. A l i ne prihvaaju. Tada se bore sa sobom kako bi
sami sebi nametnuli novi obrazac. Slobodni je seks no
vi oblik, pa iako su spremni zamijeniti stari oblik, no
vi oblik koji im je nametnut isto im tako ne odgovara.
Beskrajna se borba nastavlja, popraena osjeajima
krivnje i samookrivljavanja, jer im ni taj novi oblik ne
odgovara. to to nije u redu sa mnom? postavljaju
pitanja. Ako ovaj oblik pristaje svima drugima koji su
204

smioni i mladi, zbog ega ne odgovara meni? Samo je

obrazac nov. To je uobiajen nain suprotstavljanja ob
licima, podjednako starima i novima.
Neki parovi kojima je fokusiranje poznato razvija
ju jedinstvene i drukije naine poboljavanja vlastitih
odnosa. Drugi kau kako osjeaju novo potovanje
prema ljubomori koju osjeaju u svome tijelu. Jasno je
kako usvajanje openitih obrazaca, starih ili novih, nije
pravi nain. Naa tijela neprestano upijaju nova zna
nja, dodatke svojoj ve golemoj riznici mudrosti. Do st
varnoga uenja moe doi samo u razgovoru s vlasti
tim tijelom. Osjetljiv pristup fokusiranja moe dovesti do
uistinu ivotnih obrazaca koji odgovaraju svakome od
nas pojedinano te ljudima koji su nam bliski. Bilo bi
dobro da usvojimo stvaranje obrazaca.
Osjeaji se doimaju kao unutarnje stvari, snani i
esto nepromjenjivi. Kako bismo otkrili da osjeaj nije
stvar, moramo se zagledati u njegovu pozadinu. Sa
svim je drukije kad cjelinu situacije sagledamo kao jo
ne do kraja jasan tjelesni dojam.
Osjeaji su, nerijetko, u sukobu s razumom. Mnogi
su osjeaji manje mudri od razuma, pa ipak, razum je
sam po sebi tek rijetko kad dovoljan kako bi nas pro
mijenio ili kako bismo se na njega mogli osloniti.
Cjelovit osjetilni dojam obuhvaa mnogo vie toga
nego razum. On obuhvaa uzroke neega, kao i ono to
je dovelo do toga osjeaja, a i mnogo vie od toga. Taj
cjeloviti osjeaj moete proivjeti, a on posjeduje svoje
vlastito usmjerenje. To je va osjeaj cjeline stvari, uklju
ujui ono to znate, to mislite i to ste nauili. On
obuhvaa i ono to mislite da biste morali uiniti,
kao i ono to jo nije razrijeeno. Misao i osjeaj, moranje i elja u tome dojmu vie nisu razdvojeni.
Jedna je osoba rekla: Sve vie i vie elim taj unu
tarnji osjeaj znanja koji katkad osjetim. elio bih da
ga neprestano osjeam.
205

Ono to u poetku djeluje nejasno i cjelovito mno

go je temeljnije od misli, osjeaja i naina postupanja
koji su ve oblikovani i utisnuti u postojee obrasce.
Drutvo stvaratelja obrazaca tek dolazi. Nee moi
drukije nego biti drutvo u kojemu su ljudi osjetljiviji
na drutvene okrutnosti i ugnjetavanja nego to su to
danas, u kojemu ljudi nee trpjeti takve stvari i bit e
sposobniji neto poduzeti kako bi ih promijenili.

206

DODATAK
a. Filozofska biljeka
b. Saetak istraivanja i pomona literatura

c. Fokusiranje: kratki oblik

a.
Filozofska biljeka

Fokusiranje je dio ire filozofije (o emu je Gendlin go

vorio 1962. i 1973. godine). Tijekom fokusiranja o
vjek obraa pozornost na osjetilni dojam. Njega
osjeate u tijelu, ali on ipak ima svoje znaenje. Posje
duje sva ona znaenja s kojima ovjek ve ivi, jer sva
ku situaciju proivljavamo zajedno sa svojim tijelom.
Osjetilni dojam ine tijelo i um prije nego to su se raz
dvojili.
Kakav je odnos izmeu toga nerascijepljenoga tijela-uma i najuobiajenijeg logikog razmiljanja? Time
sam se pitanjem sustavno bavio u svojim filozofskim
radovima.
Fokusiranje nije poziv da prestanete razmiljati i
da samo osjeate. Time bi nai osjeaji ostali isti. Foku
siranje poinje s onim neobinim i malo poznatim
osjetilnim dojmom, a tada razmiljamo verbalno, lo
giki ili uz pomo slika - ali na takav nain da se osje
tilni dojam mijenja. Kad se pojavi i tjelesna promjena,
osjeamo da se naa uobiajena vrsta razmiljanja zdru
ila s tijelom-umom te uspjela u tome da tijelu-umu
dopusti da naprave korak naprijed.
Povjerenja ne moramo imati samo u tijelo-um, ni
u misao, pa ak ni u jedan takav korak. Vjerujemo ni
zu takvih koraka.
Razmiljanje na uobiajen, iskljuiv nain moe bi
ti objektivno, istinito i mono. A l i kad stupimo u dodir
209

s onim to tijelo ve zna i to ve ivi, to razmiljanje

postaje beskrajno monije.
Ovdje je iznesena nova metoda, ne samo u osob
ne svrhe, nego i kao teorija i znanost. Logiko razmi
ljanje ostaje unutar konceptualnih ladica, kakve god
one bile, od kojih je i krenulo. Ono posjeduje samo
razliita tumaenja koja se meu sobom nadmeu,
pretpostavke i stajalita - a ovjek mora ostati u njiho
vu okviru. Ako je osjetilni dojam mjerilo, ovjek moe
iskuati sve vrste razliitih pojmova, ali nee ostati za
robljen ni u jednom sklopu miljenja. To ine znanst
venici (sada ve rijetko) kad, nakon to su dugo vre
mena ivjeli s problemom, otkriju neto novo. Umjesto
da se koristimo samo pojmovima, ovjek se moe vra
titi svome nerascijepljenom osj etilnom dojmu onoga
na emu radi.
Moemo prihvatiti ono to nam svaki skup pojmo
va ili pretpostavki prua, a ipak ujedno ostati slobodni
i krenuti izravno prema osjetilnome dojmu. Na taj na
in moemo otkriti neto to ideje nikada ne bi mogle
otkriti te moemo stvarati nove ideje.
Rije je o novome temeljnom modelu, novome
nainu razumijevanja iskustva i prirode. Iskustvo i pri
roda ne nalikuju drugim naim zamislima. Nae su ide
je takve kakve jesu i nimalo drukije. Istina se ne krije
iskljuivo u razmiljanju. Krije se u nainu na koji se
razliite misli odnose prema iskustvu te u pitanju do
nose li te misli iz iskustva u arinu toku neto novo
ili ne.
Iskustvo nikada ne moemo izjednaili s idejama.
Ali isto tako nije tono da iskustvo ne moemo defini
rati. Ono je organiziranije te ima mnogo vie tananijih
vidova nego bilo koja ideja. A ipak je, uvijek iznova,
sposobno za to da ga dalje proivljavamo u novome
stvaralatvu znaenja koje u obzir uzima sva prethod
na znaenja i mijenja ih.
210

Nain na koji ovaj odnos izmeu ideja i iskustva

mijenja logiku i konceptualno ustrojstvo prikazano je
na drugome mjestu (vidi biljeke 5 i 10).
Ova filozofija vodi novoj metodi ljudskoga razmi
ljanja.

211

b.
Saetak istraivanja i literatura

Kao dodatak ve spomenutim istraivanjima , do

pustite mi da spomenem kako tee trenutni rad na
uenju fokusiranja i kakve su njegove posljedice na
drugim podrujima. (Brojevi se odnose na radove na
vedene u odjeljku bibliografije.)
Fokusiranje se prouava u odnosu pitanja koja su
meusobno vrlo udaljena kao to su duhovnost , po
sao , razrjeavanje problema - , stvaralako pisanje te
snovi.
Fokusiranje se ne primjenjuje samo na osobne
probleme. Stvaralatvo, izvornost i dubina na bilo ko
jemu polju zahtijevaju neto nalik fokusiranju: spo
sobnost obraanja pozornosti na ono to jo nije izra
eno rijeima. Moe biti rije o neemu intelektual
nom, praktinom ili bilo emu drugom.
6,7,22

8,28

17

18

24

15

Istraivanja navedena u ovome poglavlju obavlja

la su se sa sposobnim ili normalnim ljudima, ali su fo
kusiranje s prilino velikim uspjehom i isto takvim po
sljedicama uili ljudi oznaeni kao shizofreni te
ljudi granine osobnosti . Za umno zaostale ljude
razvijena je nova metoda, ne fokusiranje nego izgra
dnja iskustva.
U jednome istraivanju se pokazalo da je fokusira
nje korisno i uiteljima i normalnoj djeci s potekoa
ma u uenju. Murray pie: Temeljna uputa jest da
sebi kau: ja ovo razumijem, pamtim ovo to uim.
16

14

21

19

212

Tada trebaju biti mirni i priekati - otii do osjetljivog

mjesta - dopustiti mu da se identificira - oblikovati pi
tanje - presloiti dijelove koji vam pomau da dobije
te odgovor.
U istraivanju o starijim ljudima, na njihove od
govore na neka osobna pitanja bila je primijenjena
mjera fokusiranja kojom se koristimo u psihoterapiji
(EXP mjerilo). Ti odgovori su zabiljeeni deset godina
ranije, kao dio velikoga poduhvata. Ljudima je tada bi
lo otprilike sedamdeset godina. Oni koji su prema na
im mjerilima imali visoke rezultate deset godina kas
nije veinom su bili ivi. To je bilo jedno od mnogih is
traivanja koje je predvialo dugovjenost.
18

Tjelesni vid fokusiranja isto se tako istrauje u ple

su i tjelesnim pokretima te u iscjeljivanju .
Modani valovi (EEG) tijekom fokusiranja, kad
doe do tjelesne promjene pokazuju karakteristini
obrazac . To znai da je stroj za biofeedback kojim mo
emo uiti fokusiranje sasvim mogu.
Naveo sam nekoliko istraivanja s kojima sam
upoznat. Svima je njima potrebno ponavljanje. Jedno
istraivanje nikada ne predstavlja dokaz. Veliki do no
vih istraivanja obavlja se ovdje te u drugim zemljama.
elio bih uti o novim istraivanjima ili ponavljanjima
te o svim moguim primjenama fokusiranja.
1

20

LITERATURA
1. ALPERSON, E. D. Carrying experiencing forward th
rough authentic body movement. Psychotherapy: Theory,

Research, and Practice, 1974, 11, (3), 211-214.

2. BONIME, F. Creative writing course. New School for
Social Research, New York, N. Y.
3. CAMPBELL, P., i McMAHON, E. Cosmic Congruence. U tisku.

213

Fokusiranje:

ukratko

1. Raiavanje prostora
Kako se osjeate? to vam smeta da se dobro os
jeate?
Nemojte odgovoriti; dopustite da odgovori ono
to se pojavi u vaemu tijelu.
Ne preputajte se nikakvim osjeajima.
Prihvatite svaki problem koji se pojavi. Odloite
ih sve na neko vrijeme pokraj sebe.
Osim svega toga, osjeate li se dobro?

2. Osjetilni dojam
Odaberite jedan problem na koji ete se fokusirati.
Ne uputajte se u problem. to osjeate u svome
tijelu kad se prisjetite cjeline toga problema?
Osjetite sve to, taj osjeaj cijeloga problema, ne
odreenu nelagodu ili nejasan tjelesni osjet.

3. Pronaite kljunu rije

Kakva je kvaliteta toga osjetilnog dojma?
Koja rije, reenica ili slika izranjaju iz toga osje
tilnog dojma?
Koja bi mu rije najbolje odgovarala?
214

4. Usklaivanje
Kreite se od rijei (ili slike) i osjetilnoga dojma.
Odgovara li rije osjetilnome dojmu?
Ako odgovaraju jedrio drugome, nekoliko puta
osjetite taj dojam usklaenosti.
Ako se osjetilni dojam promijeni, slijedite ga ob
raajui pozornost na njega.
Kad postignete savreno slaganje, kad rijei (slike) to
no odgovaraju vaemu osjeaju, osjeajte to slaganje
otprilike jednu minutu.

5. Postavljanje pitanja
to je to u pogledu cjeline ovoga problema, to
u meni izaziva osjeaj...?
Ako se naete u bezizlaznoj situaciji, postavite
ova pitanja:
to je najgore u ovome osjeaju?
to je zapravo tako loe u svemu tome?
to je ovome osjeaju potrebno?
to bi se trebalo dogoditi?
Nemojte smi odgovarati, nego priekajte da se
osjetilni dojam pokrene i dade vam odgovor.
Kako bi izgledao taj dojam da je sve u redu?
Dopustite tijelu da odgovori:
to mi onemoguuje da se dobro osjeam?

6. Prihvaanje
Prihvatite ono to se pojavi. Budite zadovoljni
to se pojavilo.
215

Ovo je samo jedan korak u razrjeavanju proble

ma, a ne i posljednji.
Sada kad znate gdje se nalazi problem moete ga
ostaviti i kasnije mu se vratiti.
Zatitite ga od kritikih glasova koji vas prekidaju.
eli li vae tijelo jo jedan krug fokusiranja ili je ovo
mjesto na kojemu ste se nali dobro za prekid?

216

O AUTORU

Dr. sc. Eugene T. Gendlin, profesor je psi

hologije na ikakom sveuilitu. Mnogo je
godina bio urednik asopisa Psychotherapy:
Theory, Research, and Practice (Psihoterapija:
teorija, istraivanje i praksa). 1970. godine
zbog svojih istraivanja na podruju ekspe
rimentalne psihologije, Psychotherapy Divisi
on of the American Psychological Association
(Psihoterapijski odsjek Amerikog psiholo
kog udruenja) prvome mu je dodijelio
nagradu kao Iznimnom profesionalnom
psihologu godine.

217