Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

VELEUILITE U VARADINU

ZAKON PONUDE I POTRANJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mikroekonomija
Mentor: dr.sc. Dragutin Funda, docent;
Student: Saa Momondor

Varadin, lipanj 2008.

1

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

SADRAJ

Uvod 2
Potranja

Individualna i trina potranja

Promijena u potrani i promijena u koliini potranje: 7

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi
Ponuda

11

Individualna i trina ponuda

13

Promijena u ponudi i promijena u koliini ponude:

imbenici promijena u ponudi:
Trina ravnotea
Porezi 21
Zakljuak

25

16

15

14

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Uvod
Jedan od najboljih naina za shvaanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i
potranje. Kroz ovaj seminar pokuat emo na najjednostavniji nain objasniti pojmove
ponude i potranje, iako laiki svi znamo to to je. Govorit emo o nekim osnovnim
karakteristikama kao to su uvjeti ponude i potranje, zatim koji su necjenovni initelji,
odnosno imbenici koji utjeu na ponudu i potranju, te naravno i o posljedicama koje iz njih
proizlaze. Kroz ponudu i potranju najlake shvaamo to se dogaa kada se drava uplie u
trite, te kako se i zato mijenjaju cijene odreenih proizvoda.

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Potranja
Pod pojmom potranje podrazumijeva se koliina nekog dobra kojeg je netko voljan i
sposoban kupiti na nekom tritu tokom nekog vremena tj. koliina proizvoda koja se pod
odreenim uvijetima i uvaavajui odreene imbenike trai na nekom tritu. Potranja nastaje
kada se isprepletu potrebe, elje i cijenovni imbenici. Potreba je osijeaj nedostatka povezan sa
svijeu da postoji neko dobro kojim se taj nedostatak moe nadomijestiti. elja je udnja za
zadovoljenjem potreba na tono odreen nain i uz vie mogunosti. Cijenovni imbenici koji
definiraju potranju su trna cijena, mjesto kupnje i uvijeti plaanja, a necijenovni imbenici koji
utijeu na potranju su prosjeni dohodak, broj itelja, cijene supstituta i ukus potroaa. S ciljem
preciznog definiranja pojma potranje odreujemo koliinu potranje i potranju.
Koliina potranje je koliina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na
nekom triti tokom nekog vremena kod tono odreene cijene tog proizvoda.
Potranja je koliina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tritu
tokom nekog vremena bez obzira na cijenu tog dobra.
Definirana potranja i koliina potranje nam prua mogunost analize promijene
potranje u odnosu na situaciju na tritu na kojem se potrauje vea ili manja koliina dobara u
odnosu na cijenu ili druge necijenovne imbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako se
ponaaju kupci na nekonstantnom tritu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu potranje
dijeluju cjenovni imbenici govorimo o promijeni potraivane koliine.
Temeljni zakon opadajue potranje kae da ako se poveava cijena smanjuje se
potraivana koliina i obrnuto, smanjivanje cijene dovodi do poveanja potranje uz uvijet da
ostale faktore drimo konstantnim. Dva osnovna razloga za takvo ponaanja kupaca su uinak
supstitucije ( kada cijena nekog dobra raste zamijenit emo ga drugim slinim dobrom ) i uinak
dohotka ( dohodak je ograniavajui faktor koji kod porasta cijene obuzdava poveanje
potronje). Ukoliko na potranju djeluju necjenovni imbenici govorimo o spremnosti potroaa
da kod nepromijenjenih cijena kupi veu ili manju koliinu traenog dobra.

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Tablica potranje predstavlja brojanu informaciju ili skup brojano izraenih podataka o
koliini potranje za odreenim dobrom kod razliitih cijena tog dobra. Upravo zbog gotovo
jednoznane predvidivosti kako e se uz najveu cijenu vezati najmanja koliina i uz najmanju
cijenu najvea koliina dobara prije definiran temeljni zakon potranje dobiva na teini jer su
obrnuti sluajevi potranje ( vea cijena = vea potranja ) u stvarnom ivotu toliko rijetki da se
smatraju samo kao teoretske mogunosti.
Primjer 1.
kombinacija
A
B
C
D
E

tablica potranje mlijeka

Cijena ( P )
10 kn
8 kn
6 kn
4 kn
2 kn

Koliina ( Q )
1 lit
2 lit
3 lit
4 lit
5 lit

Podatke prikazane u tablici moemo prikazati i grafiki te onda govorimo o krivulji

potranje. Krivulja potranje povezuje razliite kombinacije ( A, B , C, D, E ) tj. predstavlja vezu
izmeu trine cijene i pripadajuih koliina nekog dobra dok se ostali elementi ne mijenjaju te
grafiki prikazuje koju je koliinu kupac spreman kupiti uz odreenu cijenu. Osnovu grafikog
prikaza ine koordinatne osi na koje e se uvijek, bez obzira radi li se o ponudi ili potranji
vertikalno prikazivati cijena , a horizontalno koliina traenog dobra. Krivulja potranje mjeri
koliinu na apscisi ( os x ) i cijenu na ordinati ( os y ) QD = QD ( P )

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Krivulja potranje ima opadajui nagib, nagnuta je prema dolje zbog svojstva opadajue
potranje koje kae da kad cijena dobra raste a ostali imbenici se ne mijenjaju kupac je spreman
kupiti manju koliinu, a kad se cijena smanjuje uz ostale imbenike nepromijenjene kupac je
spreman kupiti veu koliinu traenog dobra. Krivulja potranje je prije svega negativog nagiba,
moe biti linearna ili nelinearna, nagib moe biti vei ili manji, to sve zavisi o karakteristikama
potraivanog dobra.

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Individualna i trina potranja

Pod pojmom individualne potranje oznaava se koliina dobra koju je pojedinac voljan i
sposoban kupiti pri svakoj moguoj cijeni traenog dobra, dok se pod pojmom trine potranje
podrazumijeva zbroj koliine dobara koje su svi pojedinci koji ine odreeno trite voljni i
sposobni kupiti pri svakoj moguoj cijeni traenog dobra. Vano je razlikovati ta dva pojma jer
prethodna krivulja potranje sama po sebi ne definira ija je to potranja. Trina krivulja
potranje predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na razini pojedinih cijena.

Primjer 2.
Kombinacija
A
B
C

Individualna potranja nekog dobra

Cijena ( kn )
7
5
3

Osoba A
1
2
3

(q)
Osoba B
2
3
5

Trina
potranja

Osoba C
3
5
9

(Q)
6
10
17

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Promijena u potrani i promijena u koliini potranje:

Prije definirana potranja zavisna je od dva promijenljiva imbenika i kod njihovih promijena
dolazi do:
-Promijena u koliini potranje predstavlja promijenu koliine nekog dobra kojeg je netko
voljan i sposoban kupiti kao odgovor na porast ili smanjenje cijene dobra to se najbolje
manifestira kao kretanje po krivulji potranje.
-Promijena u potranji predstavlja promijenu koliine potranje koja je nastala kao
rezultat bilo kojeg utjecajnog imbenika ( dohodak, ukusi, cijene supstituta ) to uzrokuje pomak
cijele krivulje ulijevo ili udesno.

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Primjer 3.
Kretanje po prvoj krivulji predstavlja promijenu u koliini potranje uzrokovanu
promijeno cijena, po temeljnom zakonu opadajue potranje krivulja je negativnog nagiba i
ovisna je jedino o cijeni. Druga krivulja predatavlja promijenu u potranji uzrokovanu poveanja
dohodka ili poveajem cijena supstituta. Krivulja se u tom sluaju pomie udesno, dok bi se s
smanjenjem dohodka ili smanjenjem cijena supstituta cijela krivulja pomaknula ulijevo . u
sluaju da se te dvije krivulje sijeku dolazi do promijene potranje bez naznake smijera takve
promijena tj. iznad sjecita te dvije krivulje nalazi se porast potranje, dok je ispod sjecita pod
potranje.

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi

Na promijenu potranje utijeu cijenovni i necijenovni imbenici. Svaki od tih imbenika
moe nezavisno jedan od drugoga utijecati na krivulju potranje i to na nain da pomie
potranju uzdu krivulje gore dolje ili da pomie cijelu krivulju potranje lijevo ili desno.
imbenici koji utijeu na promijenu potranje su dohodak potraaa, cijene povezanih dobara,
stanovnitvo, ukusi, preferencije, oekivana potroaa itd...
Dohodak kao imbenik potranje je povezan sa kupnjom pojedinih dobara za kojima e
potranja porasti porastom dohodka. Takva dobra nazivanju se normalna dobra i u velikoj veini
sluajeva s poveanjem dohodka porast e potranja za odreenim dobrima. Nasuprot tome
inferiorna dobra su dobra kojima potranja pada s poveanjem dohodka, npr. potranja za
jeftinijim i nekvalitetnijim dobrima s poveanjem dohodka pada, ali zato raste potranja za
skupljim i kvalitetnijim dobrima.

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Poto je cijena vaan imbenik koji utjee na krivulje potranje razliitih potraivanih
dobara moemo uvesti pojam supstituta kao dobra koji u potranji moe zamijeniti promatrano
dobro uz prihvatljiviji cijenovni imbenik za potroaa. U sluaju da cijena promatranog
supstituta raste kupci su u mogunosti nai novi supstitut koji im je cijenovno prihvatljiv. Isto
tako uvodimo pojam komplementa tj. dobra koje promatrano dobro nadopunjuju u njegovoj
potronji. Uz pretpostavku da cijena dobra koje ima komplemente raste ne dolazi samo do
smanjenja potranje za tim dobrom nego se negativan trend nastavlja i na sva povezana
komplementarna dobra na nain da potranja za tim komplementarnim dobrima pada, te dolazi
do mogunosti da se i dobro zajedno sa komplementarnim dobrima zamijeni supstitutima.
Dohodak kao odrednica potranje predstavlja vrlo vaan imbenik potranje

jer se

njegovim promjenama mijenja i potranja. Osjetljivost potranje na promjenu dohotka izraava

se dohodovnom elastinou a mjeri se koeficijentom dohodovne elastinosti. Dohodovna
elastinost izraava odnos

izmeu postotne promjene traene koliine i postotne promjene

dohotka.

Izraunava se prema formuli :

promjena Q
Edy =

prosjek Q
promjena P

prosjek P

Q2 - Q1
(Q2 + Q1) / 2
P2 P1
(P2 + P1) / 2

Koeficijent dohodovne elastinosti moe poprimiti sve vrijednosti od plus do minus

beskonano. Normalna dobra imaju koeficijent dohodovne elastinosti pozitivan, tj. od 0 do plus
beskonano, inferiorna dobra imaju koeficijent dohodovne elastinosti negativan, tj. od nula do
minus beskonano.
10

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Utjecaj cijena supstituta i komplemenata na potranju nastao pod utjecajem promjene

cijena supstituta i komplemenata izraava se krinom elastinou, a mjeri koeficijentom krine
elastinosti. Krina elastinost pokazuje odnos izmeu postotne promjene traene koliine i
postotne promjene cijene supstituta

i komplemenata.

Supstituti su dobra ija je krina

elastinost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potranje drugog supstituta.
Komplementarna dobra su ona ija je krina elastinost negativna.
Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potranje drugog komplementa.
Krina elastinost se izraava prema formuli:

promjena Qx

Edxy =

Prosjek Qx
promjena Py
prosjek Qy

(Q2 Q1) X
=

(Q2 + Q1) X /2
(P2 P1) Y
(P2 + P1) Y

11

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Ponuda
Ponuda predstavlja koliinu robe na odreenom tritu i u odreenom vremenskom
periodu koju su proizvoai spremni plasirati po odgovarajuoj cijeni. Prihvaeno izraavanje
ponude iskazuje se u mjernim jedinicama kilogram, metar, tona, barel, itd
Ponuda je vezana za vremensku dimenziju ( trenutna, kratkorona, dugorona ).
Veza izmeu koliine koju je prodava spreman prodati i cijene dobradefinirana je izrazom
QS = QS ( P ) gdje je koliina na apscisi (os x ), a cijena na ordinati (os y ). S ciljem preciznog
definiranja pojma ponude odreujemo koliinu ponude i ponudu. Pod pojmom koliine ponude
podrazumijeva se koliina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi ne nekom tritu po tono
odreenoj cijeni tokom odreenog vremena drei sve ostale imbenike konstantnim. Pod
pojmom ponude podrazumijeva se koliina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi na nekom
tritu po svakoj moguoj cijeni tog dobra tijekom odreenog vremena drei sve ostale
imbenike konstantnim. Definirana ponuda i koliina ponude prua nam mogunost analize
promijene ponuda u odnosu na situaciju na tritu na kojem se nudi vea ili manja koliina
dobara u odnosu na cijenu ili druge necijenovne imbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako
se ponaaju proizvoai na nekonstantnom tritu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu
ponude dijeluju cjenovni imbenici govorimo o promijeni ponuene koliine, tj. s porastom
cijena raste i proizvodnja jer su to upravno proporcionalne veliine. Spremnost poduzea da po
vioj cijeni proizvede i proda veu koliinu izraava se kao zakon ponude. Tablica ponude
predstavlja brojane informacije ili skup brojano izraenih podataka o koliini ponude
odreenog dobra kod razliitih cijena tog dobra. Na tablicu ponude nastavlja se krivulja ponude
koja grafiki prikazuje zavisnost cijene ponuenog dobra i koliina koje su proizvoai voljni
proizvesti i plasirati uz odreenu cijenu tog dobra. Krivulja ponude je pozitivnog ili rastueg
nagiba sukladno zakonu ponude prema kojem su proizvoai spremni i u mogunosti proizvesti i
plasirati veu koliinu traenih dobara kod vee cijene tih dobara.

12

Seminarski rad

Primjer 1.
kombinacija
A
B
C
D
E

Zakon ponude i potranje

tablica ponude mlijeka

Cijena ( P )
10 kn
8 kn
6 kn
4 kn
2 kn

Koliina ( Q )
5 lit
4 lit
3 lit
2 lit
1 lit

Individualna i trina ponuda

Pod pojmom individualne ponude oznaava se koliina dobra kojeg je ekonomska
13

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati pri svakoj moguoj cijeni ponuenog dobra, dok se
pod pojmom trine ponude podrazumijeva zbroj koliine dobara kojg su sve ekonomske jedinice
koji ine odreeno trite voljne i sposobnei proizvesti i prodati pri svakoj moguoj cijeni
traenog dobra. Vano je razlikovati ta dva pojma jer prethodna krivulja ponude sama po sebi ne
definira ija je to ponuda. Trina krivulja ponude predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na
razini pojedinih cijena.
Primjer 2.
Kombinacija
A
B
C

Individualna ponuda nekog dobra ( q )

Cijena ( kn )
7
5
3

poduzee A

poduzee B

3
2
1

5
3
2

poduzee C
9
5
3

Trina
ponuda
(Q)
17
10
6

Promijena u ponudi i promijena u koliini ponude:

Prije definirana ponuda zavisna je od dva promijenljiva imbenika i kod njihovih promijena
dolazi do:
1. Promijena u koliini ponude to predstavlja promijenu koliine nekog dobra kojeg je
neka ekonomska jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati kao odgovor na porast ili
smanjenje cijene dobra to se najbolje manifestira kao kretanje po krivulji ponude
2. Promijena u ponudi predstavlja promijenu u ponuenoj koliini koja je nastala kao
rezultat bilo kojeg utjecajnog imbenika to uzrokuje pomak cijele krivulje ponude ulijevo ili
udesno tj. poveanje ili smanjenje ponude traenog dobra. Tehnologija smanjuje trokove
14

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

proizvodnje i poveava ponudu dobara te se krivulja ponude pomie desno, a poveanje

nadnica poveava trokove proizvodnje i smanjuje ponudu te se krivulja ponude pomie lijevo.

qs1

CIJENA
( kn )
4
3

n
Sma

ponu
jenje

qs0
qs2

de

nje
a
e
v
Po

e
ud
n
po

1
1

4
5
KOLIINA ( Q )

qs0- zavisnost koliine ponude od cijene proizvoda;

qs1-smanjenje ponude pri nepromijenjenim cijenama, pri trokovnim i drugim uticajima;
qs2- poveanje ponude pri istim cijenama proizvoda, a pri smanjenju trokova

proizvodnje i drugih

slinih uticaja.

imbenici promijena u ponudi:

imbenici koji utijeu na ponudu proizvoda koje je neki ekonomski subjekt sposoban
proizvesti i prodati na nekom tritu su trokovi proizvodnje, dostupna tehnologija, oekivanja u
pogledu cijena, vremenski faktor i dravni porezi. Nii trokovi proizvodnje kojima je sastavni
dio cijena rada, cijena sirovina i dostupni kapital omoguuju poduzeu da proizvede vee
koliine pri svakoj cijeni i obrnuto te se krivulja ponude pomie u lijevu ili u desnu stranu.
Dostupna tehnologija je prije svega povezana s injenicom da upotrebom modernije tehnologije
proizvodnje utijeemo pozitivno na smanjivanje troka proizvodnje to ak i uz nepromijenjenu
cijenu stvara dodatnu motivaciju ekonomskim subijektima za stvaranje dodatne ponude.
15

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Oekivanja u pogledu cijena povezuju se s predvianjem promijena cijena u blioj budunosti pa

rv+avnajui se prema tome ekonomski subijekti mogu trenutano smanjiti ili poveati
proizvodnju i ponudu dobara a s ciljem ostvarivanja vee dobiti. Vremenske prilike kao imbenik
ponude najvie se oituju u poljoprivrednoj proizvodnji i djelomino u turistikoj ponudi jer su
direktno povezani sa faktorom vremena. Dravni porezi ili subvencije predstavljaju dravni
ineres da posebnim porezima regulira i smanji ponudu pojedinog dobra ili da kroz subvencije
motivira ekonomske subijekte na pojaanu proizvodnju i ponudu odreenih dobara. Broj
ponuditelja kao imbenik ponude povezuje se s injenicom da vei broj poduzea na nekom
tritu moe ponuditi veu koliinu dobara po razliitim cijenama, a to znai da e se krivulja
ponude na svim razinama cijena pomicau na desno.

16

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Trina ravnotea
Do sada razmatrana potranji i ponuda su dvije zavisne ekonomske kategorije koje svoj
smisao imaju tek kada se promatraju u meusobnoj interakciji koja se deava na nekom tritu.
Odnos ponude i potranje, te djelovanje trita s ciljem usklaivanja interesa kupaca i
prodavatelja moemo analizirati kroz tablice ponude i potranje koja se moe i grafiki predoiti
i gdje je vidljivo presijecanje krivulja potranje i krivulja ponude, to predstavlja toku trine
ravnotee. Cijena koja odgovara toki trine ravnotee naziva se ravnotenom cijenom, a
koliina ravnotenom koliinom. Kod cijene koja je vea od ravnotene na promatranom tritu
se javlja viak ponude, a kod cijene koja je nia od ravnotene javlja se manjak ponude ili viak
potranje. Viak ponude je razlika izmeu koliine koju su ponuditelji voljni ponuditi i koliine
koju su potroai voljni kupiti ako su cijene iznad ravnotene. A viak potranje je razlika
koliina koje su potroai voljni kupiti i koliine koje su proizvoai spremni ponuditi ako su
cijene iznad ravnotene cijene.

17

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Tablica ponude i potranje mlijeka

Cijena ( kn )
2
4
6
8
10

Potranja ( Q )

Ponuda ( Q )

5
4
3
2
1

1
2
3
4
5

Stanje

Stanje

Cijenom

ponude
manjak
manjak
ravnotea
viak
viak

potranje
viak
viak
ravnotea
manjak
manjak

nezadovoljan
prodavatelj
prodavatelj
kupac
kupac

Cilj je prodavatelja prodati odreeno dobro po najvioj cijeni, a cilj kupca je kupiti to isto
dobro po najnioj moguoj cijeni. Ciljevi prodavatelja i kupca su u potpunosti suprotni, ali kada
se uspostavi dogovor oko traene cijene i traene koliine dobara cijena i koliina dolazi u
ravnoteu, tj. uspostavlja se trina ravnotea. Pod tim pojmom podrazumijeva se da su kupci
voljni kupiti upravo onu koliinu traenog dobra kojeg su prodavatelji voljni ponuditi na nekom
tritu pod tono odreenom cijenom.
Trina potranja je suma svih dobara i usluga koja kuanstva potrauju na tritu dobara
i usluga. Trina ponuda je suma svih dobara i usluga koje nude svi proizvoai koji proizvode ta
dobra i usluge na tritu dobara i usluga.

TRINA
RAVNOTEA

18

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Kada nije u ravnotei, trini mehanizam e se prilagoavati sve dok ponovno ne uspostavi
ravnoteu to je u potpunosti ostvarivo samo na konkurentskom tritu. Ravnotene cijene su
odreene relativnim odnosima ponude i potranje, pa upravo zato promjene u ponudi ili potranji
mijenjaju i ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu na slobodnom tritu.
CIJEN
A

POTRAN
JA

PONUD
A
P

Primjer: pomak krivulje ponude

Pri ovom primjeru pretpostavimo da je dolo do

PP1

pada cijena sirovina,krivulja ponude se pomie desno, te se

stvara viak ponude kod kojeg se cijene prilagoavaju

novom ravnotenom poloaju Q.
Q Q
1

Q2

KOLIIN
A

19

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

cijen
a

Primjer: pomak krivulje potranje

U ovom primjeru pretpostavimo da je dolo do

porasta dohotka, te se automatski poveava potranja i stvara

se manjak s obzirom na prijanji ravnoteni poloaj. Trini

mehanizam stvara novi ravnoteni poloaj.
Q Q
1

cijen
a

koliin
a

S S

P
P
2

Primjer: istovremeni pomak potranje i ponude

Pretpostavimo da je dolo do istovremenog porasta

dohotka i pada cijena sirovina. To znai da se obje krivulje

istovremeno pomiu udesno i trini mehanizam odreuje novi
Q

koliin
a

ravnoteni poloaj koji je na vioj poziciji od prethodnog.

Kod istovremene promijene ponude i potranje utjecaj na ravnotenu cijenu je odreen

relativnom veliinom i smjerom promijene i nagibom krivulja ponuda i potranje.
Ravnotea na tritu je privremena pojava uslijed velikog broja varijabli koje na nju
utjeu. U stvarnosti se mogu postaviti posebna ogranienja koja privremeno remete ravnoteni
poloaj. Izlazak izvan ravnotenog poloaja moe uslijediti kod definiranja najnie i najvie
doputene cijene. Najnia doputena cijena je situacija u kojoj cijeni nekog dobra nije doputeo
da padne ispod neke odreene razine, a najvia doputena cijena je siuacija kod koje cijeni nekog
dobra nije doputeno podizanje iznad odreene razine. Ogranienja cijena odreenih dobara
uvodi vlada kako bi zatitila interese prodavatelja odnosno kupca. Najniom doputenom cijenom
vlada titi interese prodavatelja, dok najviom doputenom cijenom vlada titi interese kupaca.
20

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Ogranienja u smislu najvie i najnie doputene cijene imaju smisla samo ako je najnia
doputena cijena pozicionirana iznad ravnotenog poloaja, a najvia doputena cijena ispod
ravnotenog poloaja ponude i potranje prije intervencije vlade.
CIJENA
NAJNIA
DOPUTEN
A CIJENA

VIAK PONUDE
PO
TR
A
NJ
A

PO

PO
T

DA
NU

CIJENA

RA

NJ
A

PO

DA
NU

NAJVIA
DOPUTENA
CIJENA
VIAK POTRANJE

KOLIINA

KOLIINA

Kod dravnih intervencija u trinu ravnoteu tj. odreivanja najvee doputene cijene
dolazi do vjerojatnosti stvaranja crnih trita, koja predstavljaju vrstu trita na kojem se trguje
po cijenama iznad njihova doputenog maksimuma, a sve zbog nestaice cijenovno zatienih
dobara na normalnom tritu i pojave pekulanata koji su spremni kupcima ponuditi ta dobra po
znatno vioj cijeni od one zatiene.
CIJENA

PO
TR
A

N
JA

Ponuda na
crnom tritu

cijena na
crnom tritu

DA
NU
PO

NAJVIA
DOPUTEN
A CIJENA
VIAK POTRANJE
KOLIINA

21

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Porezi
Porezi predstavljaju dravne namete koji se kriste za financiranje javnih potreba, a kojima
drava pokuava stimulirati ili destimulirati proizvodnju i prodaju pojedinih dobara. Porez moe
biti odreen na dva naina i to u apsolutnom i relativnom iznosu. Porez odreen u apsolutnom
iznosu naziva se koliinski porez i definira koliki se novani iznos treba platiti na ime poreza za
svaku jedinicu prodanog ili kupljenog dobra. Porez odreen u relativnom iznosu naziva se
vrijednosni ili ad valorem porez i definira koliki se postotni iznos mora platiti na ime poreza na
prodanu ili kupljenu vrijednost. Poto je na svakom tritu postoji odreeni porez moemo
razmatrati cijenu koju plaa kupac i cijenu koju prima prodavatelj. Razliku izmeu tih cijena
predstavlja porez.

N
J

PO

DA
NU

PD

V
NU
DA

CIJENA
+ PDV

P
A OTR
A

PO

CIJENA

CIJENA
PRIJE
POREZA

KOLIINA
NAKON
POREZA

KOLIINA
PRIJE
POREZA

KOLIINA

Uvoenje poreza pomie krivulju ponude ulijevo, to znai da trini mehanizam stvara novi
ravnoteni poloaj u kojem kupac za viu cijenu kupuje manje odreenih dobara. Porez
proizvoau predstavlja dodatni troak koji poskupljuje proizvodnju, te e zato proizvoditi manju
koliinu dobara uz istu dobit.

22

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Pojam razdiobe poreznog optereenja izmeu kupca i prodavatelja moemo promatrati

kroz elastinost krivulja ponude i potranje. Savreno neelastina krivulja ponude i krivulja
potranje prikazuje se krivuljom koja je okomita na os na kojoj je prikazana koliina i oznaava
spremnost prodavatelja da bez obzira na cijenu tritu nudi istu koliinu traenog dobra, a kupac
bez obzira na cijenu kupi tu istu koliinu.

C
I
J
E
N
A
CIJENA
+ PDV

U sluaju savreno neelastine ponude prodavatelj u

cijelosti snosi porezno optereenje, u u sluaju savreno
neelastine potranje porezno optereenje u cijelosti snosi
kupac.

CIJENA
PRIJE
POREZA
KOLIINA

C
I
J
E
N
A

U sluaju savreno elastine ponude porezno

optereenje u cijelosti snosi kupac, a u sluaju

CIJENA
+ PDV
Iznos
poreza

savreno elastine potranjeporez u cijelosti

snosi prodavatelj.

CIJENA
PRIJE
POREZA
KOLIINA

Razdioba iznosa poreza izmeu prodavatelja i kupca ovisi o relativnoj elastinosti krivulje
ponude naspram relativne elastinosti krivulje potranje. Neelastine krivulje bilo koje vrste ne
doputaju prebacivanje poreza na drugu stranu, za razliku od pojedinih elastinih krivulja koje to
doputaju.

23

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

cijena

Iznos
poreza
C1
C2
C3

Q1

Q2

koliina

cijena

Iznos poreza
C1
C2
C3

Q1 Q2

koliina

Ako se krivulja ponuda naginje horizontali tada se porez u veem dijelu prevaljuje na
kupca, a ako se krivulja naginje ka vertikali tada se porez u veoj mjeri naginje na prodavatelja.
Iz toga se zakljuuje da se promijenom nagiba krivulje ponude ili potranje mijenja porezno
optereenje kupaca ili proizvoaa.

24

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Prodavateljev udio u porezu ( ts ) moemo izraunati pomou izraza:

tb=

Pravnotena ( Pravnotena+PDV t )
t

Kupev udio u porezu ( tb ) moemo izraunati prema izrazu:

tb=

Pravnotena+PDV Pravnotena
t

S obzirom da kupac i prodavatelj u cijelosti snose porezno optereenje slijedi:

tb+ tb = 1
Prema svemu prije navedenom moemo zakljuiti da porezi poveavaju cijenu koju plaa
kupac i sniavaju cijenu koju primaju prodavatelji, te u skladu s tim govorimo o negativnom
efektu poreza. Postoje i pozitivni efekti poreza koji prije svega imaju pozitivan utjecaj na dravni
proraun i to u veoj mjeri nego to imaju negativan utjecaj na kupevu i proizvoaevu cijenu.

25

Seminarski rad

Zakon ponude i potranje

Zakljuak

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potranje moemo rei da su te dvije komponente
vrlo vane na tritu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko e
proizvoai biti spremni proizvesti, to jest, koliko e potroai potraivati odreenu vrstu
robe, zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potranja trite bi se nalo u
pravom kaosu jer tada se ne bi znalo koju koliinu treba ponuditi, odnosno koja je koliina
potraivana vie ili manje. Najvanije od svega je da e ponuda i potranja uvijek postojati bez
obzira na imbenike koji na njih utjeu, jer uvijek e biti netko tko e ponuditi odreeni proizvod
i onaj tko e potraivati odreene koliine tog proizvoda.

26