Sofoklova drama Antigona nastala je u klasinom razdoblju antike grke

knjievnosti. Zbog traginoga sukoba, tragine junakinje i njezinoga traginog

zavretka Antigona je tragedija.
Dramski sukob izmeu Antigone i Kreonta u ulomku ujedno je i sukob na kojem se
temelji cijela drama. U svojem u eseju analizirati taj sukob i njegove posljedice.
Antigona je usprkos Kreontovoj zapovijedi pokopala brata i tako dola u izravan
sukob sa zakonodavcem koji je to zabranio. Drala se boanskog zakona, svoje
moralne obveze da pokopa lanaobitelji.
Dakle, sukob je to izmeu zakona koji nalau bogovi i zakona koji je propisao
ovjek, a koji ne mora uvijek biti u skladu s boanskim. Antigona je u svojim
postupcima voena ljubavlju prema bratu i obitelji , a Kreonta vodi privrenost
domovini mrnja prema neprijatelju Al duman nikada, ni mrtav, nije drag!
Sukob izmeu Antigone i Kreonta sukob je pojedinca i vlasti. Sofoklo Antigona
primjer eseja na dravnoj maturi
Antigona slijedi naela bojeg zakona. Njezina je obveza pokopati obojicu brae.
Neustraivo se suprotstavlja Kreontu svjesna da ini pravednu stvar i prihvaa
bilo koju kaznu. U tome je njezina
tragina krivnja. Osim toga, Antigonu kao Edipovu ki od roenja prati prokletstvo
Lajevoga roda. I ona e kao i njezin otac biti kanjena zbog grijeha svojega djeda
Laja. To je njezina sudbinska krivnja. Kreontovo je naelo da se postavljeni zakoni
trebaju potovati bez iznimke i da svatko tko prekri zakon, mora biti kanjen.
Svoj zakon stavlja iznad bojeg. Budui da ova dva lika imaju potpuno suprotan
sustav vrijednosti i da su voeni suprotnim naelima (Ma rije tvoja nijedna/Nij
mila meni, nit e ikad omiljet,/A tako se ni moja tebi ne svia.), njihov sukob ne
moe biti razrijeen. Ne potujui zakone i naela kojih se dri onaj drugi, oboje
moraju biti kanjeni: Antigona prema ljudskom, Kreontovom zakonu, Kreont
prema bojem.
Kreont je Antigonu ivu zatvorio u grobnicu (Pa sii dolje, ljubi ih, kad ljubit ve
Ti mora!) gdje je ona poinila samoubojstvo. Njezin zarunik Hemon, Kreontov
sin, vidjevi da je mrtva, takoer poini samoubojstvo. Kreont, uplaen zbog
Tiresijinog proroanstva da e svoj grijeh platiti smru lana obitelji pokaje se, ali
kasno.Ostaje sam i bez nade u nastavak obiteljske loze svjestan da je skrivio smrt
svojega sina i ene koja je takoer umrla vidjevi mrtvog sina.
Smru glavne junakinje i kanjavanjem Kreonta na samou ostvaruje se ideja
tragedije: ovjek treba zakone bogova pretpostaviti svojim zemaljskim,
promjenjivim i prolaznim. Nametati ljudski zakon vodi u torturu i izaziva pobunu.
Ne potujui moralna naela, u svojoj sebinosti i pohlepi za vlau ovjek u
konanici ostaje sam i propada.
Ova ideja u gledatelju izaziva strah. Jaka emocionalna napetost koju izazivaju
stradanja glavnoga lika i njegova konana moralna pobjeda gledatelja dovode do
katarze, odnosno proienja. Antigona, drei se svojih ideala i unaprijed ve
prokleta Lajevim prokletstvom, u gledatelju pobuuje saaljenje i suosjeanje.
Gledatelj joj se divi jer se za razliku od graana Tebe koji zbog straha od kazne
ute: Ti svi bi rekli, da se njima svia to, /Kad jezika im dato ne bi vezo strah. ,
hrabro i nepokolebljivo suprotstavlja jakom vlastodrcu i zakonodavcu. Sofoklo
Antigona primjer eseja na dravnoj maturi

I danas postoje nepravedni zakoni krojeni protiv etikih naela. Te su zakone

donijeli ljudi da bi ostvarili svoje ciljeve, a ne ope dobro. I danas postoje
totalitarna drutva gdje je pojedinac nemoan u odnosu na vlast, a oni koji se
pobune bivaju kanjeni iako su u etikom i ljudskom smislu u pravu. Postoji
takoer i ona utljiva veina koja se ne buni i prihvaa nepravdu. Na sreu, i
danas postoje Antigone, idealistine i hrabre, koje e voene ljubavlju ovaj svijet
initi toplijim i pravednijim mjestom.