Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Milan Opali
Milan Kljajin
Slavko Sebastijanovi

TEHNIKO CRTANJE
Sveuilini udbenik

Zagreb/Slavonski Brod, 2002.

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
UDBENICI SVEUILITA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ESSEKINI
Recenzenti:
prof.dr.sc. Joe Flaker, SF Maribor
prof.dr.sc. Gordana Maruni, TF Rijeka
prof.dr.sc. Sanjin Mahovi, FSB Zagreb
Nakladnik: ZRINSKI d.d., akovec
Za nakladnika:
Odluka Senata Sveuilita u Zagrebu broj: 02-1834/3-2002. od 15. listopada 2002.
Odluka Senata Sveuilita u Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku klasa: 612-10/02-01/16 i
ur. broj: 2158-60-01-02-02 od 21. listopada 2002.
Udbenik
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK
OPALI, Milan; KLJAJIN, Milan; SEBASTIJANOVI, Slavko
Tehniko crtanje/Milan Opali, Milan Kljajin, Slavko Sebastijanovi
......................
ISBN

Lektor: Vinja Milakovi, prof.

Obrada crtea i teksta: prof.dr.sc. Milan Kljajin
Design & Typesetting: INTES, Slavonski Brod
Tisak: ZRINSKI d.d., akovec
Naklada: 1000
Niti jedan dio ovog udbenika ne smije se preskikavati niti umnoavati na bilo koji nain,
bez pismenog doputenja nakladnika te sva tri autora.

Tehni ko crtanje

Sadraj
1.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.5.1.
3.5.2.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.3.1.
4.3.2.
4.4.
4.5.
4.6.
4.6.1.
4.6.2.
4.6.3.
4.7.
4.8.
4.9.
4.10.
4.11.
4.11.1.
4.11.2.
4.11.3.
4.11.4.
4.11.5.
5.
5.1.

Predgovor
Preface
Uvod
Introduction
Openito o crtanju i crteu
Tehniko crtanje u strojarstvu
Vrste tehnikih crtea u strojarstvu
Normizacija
Standardization
Razvoj normizacije, znaenje i pojmovi
Nacionalne norme
Normizacija u Republici Hrvatskoj
Meunarodna i regionalna (europska) normizacija
Normizacija u strojarstvu
Normni brojevi nizovi normnih brojeva
Uporaba normnih brojeva i nizova normnih brojeva
Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina
Tolerances, Fits and Surface Texture
Openito o tolerancijama
Osnovni pojmovi
Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera
Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja
Preporuke za izbor tolerancijskih polja
Tolerancije slobodnih izmjera ope tolerancije
Sloene tolerancije
Dosjedi
Dosjedni sustavi
Vrste, oznaavanje i pregled dosjeda
Izbor tolerancija i dosjeda
Uestalost stvarnih izmjera i dosjeda
Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima
Tolerancije u funkciji temperature
Tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje
Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina
Vanost stanja tehnikih povrina
Osnovni pojmovi
Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim crteima
Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehnikoj
dokumentaciji
Odnos izmeu tolerancije i hrapavosti
Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura
Drawing of Geometrical and Mechanical Contours
Crtanje okomice na zadani pravac

5
7
7
7
12
19
19
24
24
27
29
31
35
39
39
39
44
47
55
56
60
61
61
62
64
73
77
80
82
93
93
93
98
104
108
111
111
1

Sadraj

Sadraj
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
5.7.
5.8.
5.9.
5.10.
5.11.
5.12.
5.12.1.
5.12.2.
5.12.3.
5.12.4.
5.12.5.
5.12.6.
5.12.7.
5.13.
5.14.
5.15.
5.16.
5.17.
5.18.
5.18.1.
5.18.2.
5.19.
5.19.1.
5.19.2.
5.19.3.
5.19.4.
5.19.5.
5.19.6.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.4.
2

Crtanje pravca paralelnog sa zadanim pravcem

Podjela i konstruiranje kutova
Crtanje krunice ako su poznate tri nekolinearne toke
Crtanje upisane krunice
Uravnjivanje (rektifikacija) krunice
Podjela zadane duljine na jednake dijelove
Crtanje tangenata na krunicu
Crtanje zajednikih tangenata na dvije krunice
Crtanje jednakokranog trokuta
Crtanje kvadrata
Crtanje pravilnih mnogokuta
Crtanje pravilnog peterokuta
Crtanje pravilnog esterokuta
Crtanje pravilnog sedmerokuta
Crtanje pravilnog osmerokuta
Crtanje pravilnog deseterokuta
Crtanje pravilnog dvanaesterokuta
Crtanje pravilnog mnogokuta
Crtanje zaobljenja
Spajanje paralelnih pravaca pomou dva kruna luka
Spajanje pravca i krunog luka zadanog polumjera
pomou drugog krunog luka
Spajanje krunih lukova
Prikazivanje proizvoljnih krivulja dijelovima pravaca
i krunih lukova
Pravilne krivulje
Oval (Cassinijev oval)
Ovoid
Krivulje koje se crtaju pomou krivuljara
Crtanje krivulje pomou krivuljara
Presjene krivulje rotacijskog stoca
Crtanje ciklikih krivulja (ruleta)
Spirale
Trigonometrijske krivulje
Zavojnice
Predoavanje oblika s osnovama nacrtne geometrije
Presentation of Forms with Bases of Descriptive Geometry
Openito o vrstama i znaajkama projiciranja
Perspektiva
Aksonometrijska projekcija
Kosa aksonometrija
Ortogonalna aksonometrija
O ortogonalnoj projekciji

112
113
114
114
115
116
117
118
119
119
120
120
121
122
124
125
125
126
127
128
129
129
132
132
132
133
134
134
135
143
147
149
150
153
153
156
163
163
164
168

Tehni ko crtanje

Sadraj
6.4.1.
6.4.2.
6.4.3.
6.4.4.
6.4.5.
6.4.6.
6.4.7.
6.5.
6.5.1.
6.5.2.
6.5.3.
6.6.
6.6.1.
6.6.2.
6.6.3.
6.7.
6.7.1.
6.7.2.
6.7.3.
6.7.4.
6.7.5.
6.7.6.
6.8.
6.8.1.
6.8.2.
6.8.3.
7.
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
7.5.
7.6.
8.
8.1.
8.2.
8.3.
9.
9.1.
9.2.

Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja

Projiciranje na jednu ravninu
Projiciranje na dvije ravnine
Projiciranje na tri ravnine
Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija
Dimenzije i sredinjice predmeta
Metode projiciranja 1. i 3. kvadranta
Osnovna pravila za predoavanje oblika
Poloaj u kojemu se predmet crta
Izbor i broj projekcija
Zamiljeno rastavljanje predmeta na temeljne oblike tijela
Presjeci
Crtanje presjeka
Oznaavanje presjeka
Pravila za crtanje presjeka
Posebna pravila i pojednostavnjenja u predoavanju oblika
Posebne i djelomine projekcije
Zakrenute projekcije i zakretanje u ravninu crtanja
Razvijeno stanje
Prekidi - crte loma
Oznaavanje ravnih ploha
Pojednostavnjenja
Presjeci, prodori i razvijanje plateva geometrijskih tijela
Presjeci
Prodori
Razvijanje plateva geometrijskih tijela
Posebnosti u tehnikom crtanju
Particularities in Technical Drawing
Pribor i pomagala za tehniko crtanje
Formati i organizacija tehnikih crtea
Zaglavlja i sastavnice
Mjerila
Vrste crta i njihova primjena
Tehniko pismo
Tehniko prostoruno skiciranje
Free-hand Sketching
Osnovne znaajke skiciranja
Postupak pri prostorunom skiciranju
Skiciranje prostornih crtea
Kotiranje
Dimensioning
Opa naela
Pravila za primjenu

168
169
172
173
179
184
188
191
191
192
195
197
197
209
212
217
217
221
223
224
226
227
229
229
236
254
285
285
299
305
310
311
319
323
323
333
341
347
347
348
3

Sadraj

Sadraj
9.3.
9.3.1.
9.3.2.
9.3.3.
9.4.
9.4.1.
9.4.2.
9.4.3.
9.4.4.
9.5.
9.5.1.
9.5.2.
9.5.3.
9.5.4.
9.6.
9.7.
10.
10.1.
10.1.1.
10.1.2.
10.1.3.
10.1.4.
10.2.
10.2.1.
10.2.2.
10.2.3.
10.2.4.
10.2.5.
10.2.6.
10.2.7.
11.
11.1.
11.2.
12.

Elementi kotiranja i njihova primjena

Pomone mjerne crte, mjernice i glavne crte
Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja
Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crteima
Naini kotiranja
Lanano kotiranje
Kotiranje od zajednike osnove
Kotiranje pomou koordinata
Kombinirano kotiranje
Posebno oznaavanje
Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri
Ekvidistantne crte (znaajke)
Ponovljene znaajke
Skoeni rubovi i uputeni rubovi provrta i rupa
Ostale oznake
Kotiranje konusa, suenja i nagiba
Raunalom poduprijet sustav za crtanje
Computer-aided Drawing System
Postavljanje parametara crtea
Jedinice
Veliina (granice) crtea
Slojevi ili razine
Koordinatna mrea i hvatanje
Osnovne funkcije crtanja
Ravna crta
Krunica i kruni luk
Zakrivljena crta (spline)
Brisanje (deleting)
Zaobljavanje i zarubljivanje (filleting i chamfering)
Iscrtavanje ili rafiranje (hatching)
Funkcije za opisivanje crtea
Pojednostavnjenja i simboli
Simplifications and Symbols
Pojednostavnjenja
Simboli
Literatura
References
Popis korisnih normi u tehnikom crtanju
List of Useful Norms in the Technical Drawing
Neka pravila pisanja oznaka u tehnici i znanosti
Some of the Writing Rules of Characteristics in Technology and Science
Kazalo pojmova
Index

349
349
350
352
355
355
355
356
357
358
358
358
360
360
361
364
369
370
370
370
372
373
373
373
374
375
375
375
376
377
379
379
384
409
411
414
415

Tehni ko crtanje

1. Predgovor
Preface
Tehniko je crtanje sredstvo komuniciranja u tehnici i daje osnove za daljnje
korake u procesu konstruiranja, definiranja tehnologije, proizvodnje, funkcije,
montae te analize gibanja. Cilj izuavanja ove discipline je omoguiti buduem
inenjeru tehnike stjecanje znanja koja e mu pomoi osmisliti, itati, razumjeti i
obraivati bilo koju vrstu crtea.
Tehniki crte jednoznana je i potpuna informacija o nekom proizvodu. Na
tehnikim crteima proizvodi su prikazani sukladno odreenim pravilima, odnosno
normama vaeim za tehniko crtanje.
Kao i u predraunalno doba, i danas su uloga i smisao tehnikog crtanja
korisniku sustava raunalom podranog oblikovanja ili crtanja1 pruiti
tradicionalna znanja iz ovog podruja, odnosno razviti mu smisao za vezu
dvodimenzijskog i trodimenzijskog prikaza sa stvarnim predlokom te korisnika
upoznati s nizom konvencija ili normi karakteristinih za tehniko crtanje. U
budunosti e se, naravno, uloga tehnikog crtanja jo vie mijenjati jer e se
razvojem raunalne grafike i njezinim spajanjem sa sustavima raunalom podrane
proizvodnje2 potreba za tehnikim crteom u obliku tzv. "tvrde kopije"3 smanjiti,
no tehniki crte uvijek e ostati osnova za sve spomenute aktivnosti.
Gradivo u ovom udbeniku pokuali smo izloiti metodiki. Gdje je to bilo
mogue, teorijske su postavke vezane za konkretne strojne dijelove tako da itatelj
odmah moe vidjeti svrhu izuavanja pojma ili vjetine.
Udbenik daje i osnove nacrtne geometrije bez tenje da zamijeni ovu
disciplinu, ije je poznavanje nuno za praenje materije koja se izlae. Nacrtna
geometrija ovdje ima samo ulogu podsjetnika.
Nadamo se da smo ovim udbenikom popunili odreenu prazninu u
nedostatku udbenika ovog profila. Udbenik je namijenjen studentima tehnikih
studija, prije svega studentima strojarskih studija, ali i uenicima srednjih kola
tehnike struke te svima koji se praktino koriste ili izrauju tehnike crtee.
Zagreb/Slavonski Brod, kolovoza 2002.
Autori

CAD - sustava
CAM - sustavima
3
hard copy
2

Tehni ko crtanje

2. Uvod
Introduction
2.1. Openito o crtanju i crteu
Crtanje1 je, kao i crte (proizvod ove radnje), vrlo iroko podruje grafikog
izraavanja, poevi od djejeg aranja (risanja) (slika 2.1.), izrada ara kao ukrasa,
raznih umjetnikih crtea i ilustracija (slike 2.2., 2.3., 2.4. i 2.5.), biljeaka i studija
istraivaa i znanstvenika, tehnikih crtea, koji su opet vrlo raznovrsni u svezi s
tehnikom, pristupom i sadrajem [1] (npr. tehniki crtei u strojarstvu,
elektrotehnici, graevinarstvu, arhitekturi, kartografiji itd.)(slika 2.6.), pa do crtea
dobivenih podrkom raunala (CAD Computer Aided Design)(slike 2.7., 2.8. i
2.9.), odnosno raunalne grafike.

Slika 2.1. Crtei (aranje) djeteta u dobi izmeu tree i etvrte godine [18]

2.2. Tehniko crtanje u strojarstvu

Kao i u nizu drugih znanstvenih polja u podruju tehnike, tako i u strojarstvu
nije mogue prikazivanje, shvaanje, provoenje ili uvanje od zaborava razliitih
tehnikih ideja ili rjeenja bez uporabe tehnikog crtea. Analizom povijesti dolazi
se do spoznaje da su prvi izumitelji alata, ureaja ili strojeva istodobno bili i
konstruktori i graditelji. Oni su takoer upotrebljavali crte ili skicu kao nain
prikazivanja i objanjavanja funkcije izuma, odnosno kao predloak za njihovu
izradu.
Razina tehnike opremljenosti i sadraja prvih skica i crtea bili su daleko
ispod razine tehnike opremljenosti i sadraja skica i crtea koje poznaje
suvremeno tehniko crtanje u strojarstvu. Tadanje skice i crtei nisu nastajali kao
rezultat primjene unaprijed utvrenih pravila i zakonitosti tehnikog crtanja, ve
1

Crtanje ili risanje daljnje u tekstu koristit e se rije crtanje.

Uvod

kao rezultat primjene osobnih pravila autora (slike 2.10., 2.11. i 2.12.).

Slika 2.2. Grka prelja s vretenom i

preslicom. Crte na grkoj vazi iz 5.
stoljea prije nove ere [20]

Slika 2.3. Grka tkalja odmara se uz tkalaki stan. Crte

Telemaha i Penelope na grkoj vazi iz Chiusa [20]

Slika 2.4. Crte (Pripremanje pia) i ukrasne are na

antikoj vazi oko 510. 500. prije nove ere [20] (gore)

Slika 2.5. Ilustracija (crte jednog od autora iz 1982.)

(lijevo) [18]

Razvojem proizvodnje javila se potreba za podjelom rada u proizvodnom

procesu, odnosno potreba za podjelom zaduenja u proizvodnom procesu. Prvi se
put pojavljuje potreba za osobama koje nisu neposredno ukljuene u izradu neke
8

Tehni ko crtanje

proizvodne cjeline (npr. nekog stroja), a iji je zadatak da svim sudionicima u

proizvodnom procesu osiguraju crtee, kao i potrebne dopunske, najee usmene
obavijesti i upute za rad. Ove osobe bile su prvi projektanti i konstruktori, a
istodobno i tvorci prve tehnike dokumentacije.
Razvoj znanosti i tehnike te prijelaz na serijsku i visokoserijsku proizvodnju
uvjetovat e tenje da tvorevine znanosti i tehnika dostignua postanu opa
svojina, i unutar nacionalnih granica i izvan njih.
Posljedica tih tenji je i poveanje broja kategorija ljudi koji se moraju koristiti
tehnikim crtanjem, odnosno tehnikim crteom kao produktom ove radnje (npr.
znanstvenici, projektanti, konstruktori, kalkulanti, tehnolozi, neposredni
proizvoai, kontrolori, uenici, studenti itd.).

Slika 2.6. Tehniki crtei u arhitekturi (crtei kue na kat u nizu tipa OG 104) [3]

Radi prikazivanja ideje, pronalaska ili rezultata istraivakih radova

znanstvenici se osim dijagrama, shema, skica i slino koriste i tzv. konceptnim
crteom (tehnikim crteom) koji predstavlja podlogu za daljnji rad projektanta
(koncept). Projektanti se koriste tzv. predprojektnim i projektnim crteom da bi
definirali i prikazali strukturu stroja ili ureaja (proizvodne ili prodajne cjeline u
irem smislu). Na temelju predprojektnih i projektnih crtea, konstruktori
razgrauju strukturu stroja ili ureaja te detaljiziranjem sklopova i dijelova pomou
9

Uvod

tzv. sklopnih i radionikih crtea osiguravaju sastavljanje (gradnju) stroja ili

ureaja bez obzira na to gdje su i na koji su nain izraeni sastavni dijelovi.
Konstrukcijskim crteima kao podlogom koriste se kalkulanti radi odreivanja
cijene kotanja (na temelju procjene utroka materijala za izradu i procjene
vremena izrade), tehnolozi za izradu tehnoloke dokumentacije (tehnolokog
crtea, tehnolokog postupka, skice ili programa krojenja, odnosno rezanja i
slino), neposredni proizvoai kao informacijom o konanom obliku izratka (do
kojeg moraju doi obavljanjem tehnolokim postupkom propisanih tehnolokih
operacija), kontrolori radi provjere funkcionalnih izmjera itd.

Slika 2.7. Model za analizu metodom

konanih elemenata dobiven
raunalom podranim generiranjem
mree [13]

Jedna od tih kategorija ljudi mora osim znanja itanja posjedovati i znanje
izrade tehnikih crtea (znanstvenici, projektanti, konstruktori, tehnolozi), dok
druga samo znanje itanja crtea (kalkulanti, neposredni proizvoai, kontrolori).
Uenici i studenti trebaju stei oba znanja, jer im znanje itanja tehnikih
crtea omoguava upoznavanje s tvorevinama znanosti i tehnike, a znanje izrade
tehnikih crtea osposobljava ih da svoje ideje izraze i prenesu na druge.
Da bi spomenute kategorije ljudi mogle meusobno komunicirati na putu od
zamiljene ideje do konanog proizvoda, potrebno je da tehniki crte bude izraen
i da se ita po jednakim, unaprijed utvrenim pravilima pravilima tehnikog
crtanja.
Zadatak je tehnikog crtanja u strojarstvu da se pomou crtea ili skupa crtea
u potpunosti jednoznano definirani oblik, funkcija, izmjere (veliine), vrsta
obrade, materijal, kvaliteta, tolerancije duljinskih izmjera i tolerancije poloaja i
oblika te ostale bitne karakteristike dijelova, strojeva, ureaja i postrojenja, jasno i
jednoznano za sve strojarske inenjere i tehniare svijeta, bez obzira na njihovo
pismo ili jezik kojim govore.

10

Tehni ko crtanje

Slika 2.8. Prikaz trodimenzijskog

modela s ucrtanim
deformacijama (desno gore) i
linijama jednakih naprezanja
(desno dolje) dobiven raunalom
podranom metodom konanih
elemenata [13]

Slika 2.9. Crte (nacrt)

vagonskog okretnog postolja
izraen raunalom podranim
crtanjem (lijevo)

Za razliku od umjetnikog crtanja, tehniko se crtanje u prikazivanju

prostornog strojnog dijela u ravnini crtea koristi naelima nacrtne geometrije
kombinirane s propisima obznanjenim u nacionalnim i meunarodnim normama,
radi pojednostavnjenja i prilagodbe tehnikog crtanja u strojarstvu.

Slika 2.10. Prostorna predodba motorne koije Daimler (lijevo) i motornih kola Benz (desno) iz
1886. [4]

Oblikovanje strojnih elemenata i njihovo definiranje izmjera (kotiranje)

zasniva se na naelima tehnologije izrade i obrade, mogunosti mjerenja, naelima
konstruiranja strojeva i njihovih dijelova, kao i propisima obuhvaenim
standardima za simbole, znakovlje, standardne mjere i slino. Uz pomo
meunarodnih normi, koje su temelj za izradu nacionalnih normi, osigurana je
sukladnost izraavanja pomou tehnikog crtea.
11

Uvod

Slika 2.11. Crte pogona pomou turbinskog

kola pogonjenog vodenom parom iz 1629.
(gore) [2]
Slika 2.12. Tehniki crte vozila s pogonom
pomou plinskog motora (izumitelj Karl
Benz) na patentnom pismu iz 1886. (lijevo)
[4]

Tehniko crtanje u strojarstvu predstavlja posebnu disciplinu u strojarstvu,

odnosno temelj je tehnike pismenosti svakog strojarskog inenjera ili tehniara.
Tehniki crte kao rezultat tehnikog crtanja, objedinjavanjem oblika s brojevima,
simbolima i tehnikim pismom, sredstvo je izraavanja pomou kojeg se definira i
uva od zaborava ideja i uputa potrebna za izradu postrojenja, stroja, ureaja i
njihovih sastavnih dijelova, odnosno internacionalni jezik pomou kojeg
meusobno komuniciraju svi strojarski inenjeri i tehniari na svijetu.
Ovaj udbenik usklaen je s vaeim hrvatskim normama HRN odnosno
meunarodnim normama ISO koje utvruje Meunarodna organizacija za
normizaciju2, a koje vrijede za tehniko crtanje.

2.3. Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

U strojarstvu se koristi itav niz razliitih vrsta tehnikih crtea, koji su
svrstani ili su dobili naziv prema vrsti predodbe (dvodimenzijski ili trodimenzijski

International Organization for Standardization

12

Tehni ko crtanje

crte)3 i nainu izrade (crte u olovci, crte u tuu), prema sadraju (plan rasporeda,
dijagram, shema, glavni ili dispozicijski crte, skupni ili sklopni crte, skica) i
namjeni (radioniki crte, montani crte, mjerna skica).
U strojarstvu, a tako i u drugim podrujima (graevinarstvo, arhitektura,
oblikovanje design i styling), gotovo i ne postoji primjer za koji nije potreban
prikaz crteom. Iz prije izloenog slijedi da e razliiti zahtjevi uvjetovati potrebu
za razliitim vrstama crtea. S obzirom na veliku raznolikost, ne postoji vrsta
podjela crtea. Crtei se uglavnom mogu podijeliti prema sljedeim polazitima:
sadraj, namjena, nain prikazivanja, tehnika izrade i slino [5, 6, 7, 10, 11, 18].
Podjela prema sadraju. Postoje uglavnom dvije vrste: sastavni ili montani
crte i detaljni ili radioniki crte. Sastavni crte moe biti: dispozicija ili glavna
montaa itavog objekta, skupine (odnosno sastav sloene jedinice unutar objekta),
sklop ili montaa (sastav jednog dijela skupine), podsklop ili podmontaa (sastav
jednog dijela sklopa), konstrukcijska jedinica (tehnoloki sklop ili skup nekoliko
detalja koji se sastavljaju zasebno i kao cjelina montiraju s ostalim dijelovima
najee su to zavareni dijelovi unutar podsklopa).
Podjela prema namjeni. Postoji vie vrsta, no najvanije su sljedee:
x
Projektni crte prikazuje objekt u grubim potezima iz kojih su vidljive njegove
znaajke. Ovaj je crte izraen na temelju iskustvenih podataka i prorauna, a
ne razrauje detalje i slui kao podloga za daljnju razradu.
x
Sastavni ili montani crte prikazuje kako se pojedine cjeline (dijelovi ili
sklopovi) sastavljaju i kako meusobno funkcioniraju (slike 2.17. i 2.18.).
x
Radioniki, detaljni ili izvedbeni crte prikazuje strojni dio (nerastavljiv) sa
svim potrebnim podacima za njegovu izradu.
x
Mjerna skica prikazuje glavne prikljune mjere za jedan stroj ili vie strojeva
istog tipa.
x
Ponudbeni crte prikazuje objekt u glavnim crtama. Na njemu se prikazuje
samo ono to je bitno, a slui samo kao prilog za ponudu ili natjeaj
(licitiranje, tender). Ovi su crtei likovno dotjerani sa eljom da utjeu na
odluku investitora.
x
Reklamni crte prikazuje pojednostavnjeno odreeni proizvod (stroj, ureaj,
postrojenje itd.) na prospektima ili slinoj dokumentaciji (slike 2.22. i 2.23.).
x
Ostali crtei jesu: crte temelja, ugradbeni crte, crte za odobrenje, situacijski
crte, plan kolosijeka, plan instalacije, narudbeni crte, crte isporuke,
patentni crte, skica, shema i slino.
Podjela prema nainu prikazivanja. Postoji prostorna predodba, shematska
predodba (predoava strojni dio pojednostavnjeno, priblino u glavnim crtama ili
dogovorenim simbolima) (slike 2.19. i 2.20.) i ortogonalna (pravokutna)
predodba (projekcija koja je najee dovoljno objanjena).
Podjela prema tehnici rada. Prema tehnici rada upotrebljavaju se crtei tuem
(za osnovne i vanije originale te za snimanje na mikrofilmu) ili olovkom (za opu
primjenu strelice, brojke i lukovi, krunice i tekst izvlae se tuem kako bi se
3

2D, odnosno 3D predodba

13

Uvod

dobro vidjeli na kopijama), na prozirnom papiru (paus-papiru) ili na tvrdom

crtaem papiru (kopije i prostorune skice).
Vrlo esta vrsta tehnikog crtea u strojarstvu, a i u nekim drugim podrujima,
je prostoruni crte. Kao to se iz naziva moe zakljuiti, radi se o crteu koji se
crta prostoruno, najee olovkom i uglavnom bez uporabe pribora i pomagala za
crtanje. Ovakve crtee uglavnom izrauju inenjeri konstruktori kao upute i
podloge crtaima detaljistima, koji ih po potrebi crtaju s priborom u standardnom
mjerilu i u tuu, ili ih pak crtaju rabei raunalom podrane sustave za crtanje.
Prostoruni crte crta se potujui niz posebno utvrenih pravila, koja jami
jednostavnost i zornost crtea. Jedno od takvih pravila jest i pravilo crtanja
krunice, koje je u pet faza rada predoeno na slici 2.13.

Slika 2.13. Primjer prostorunog crtanja dviju koncentrinih krunica u pet faza rada
(a crtanje sredinjica, b oznaavanje polumjera krunica na sredinjicama i crtanje pomonih
sredinjica pod kutom 45, c oznaavanje krunica na pomonim sredinjicama, d crtanje dijelova
krunica, e spajanje dijelova krunica radi konanog izgleda) [12]

Crte u olovci i crte u tuu crtaju se najee na prozirnom papiru (poznatom

jo i kao paus-papir), no rabe se i druge vrste neprozirnih papira s kojih se
naknadno crte preslikava na prozirni papir u tuu, rabei sav uobiajeni pribor i
pomagala za ovu tehniku crtanja. Ako se crte crta u olovci izravno na prozirni
papir (paus-papir), tada se sve krunice, zaobljenja i zakrivljenja iscrtavaju
naknadno u tuu kako bi se postigla ujednaena vidljivost svih crta, posebice na
preslikama (kopijama)4. Primjeri tzv. ogoljenog tehnikog crtea izraenog u
olovci i u tuu prikazani su na slikama 2.14. i 2.15. Slika 2.16. predoava crte
istog predmeta crtanja, nacrtanog u tuu i opremljenog svim elementima tehnikog
crtea koji su potrebni za potpuno odreivanje predmeta crtanja.
Pojavom raunala (posebice osobnih raunala) omogueno je i crtanje
podrano raunalom. Grafiki programski sustavi su osnova CAD programskih
sustava. Ova programska podrka se grubo moe razvrstati na 2D
(dovodimenzijske) sustave za crtanje i 3D (trodimenzijske) sustave za modeliranje
proizvoda. Dvodimenzijski sustavi slue prvenstveno za izradu tehnike
dokumentacije, a temelje se na pravilima klasinog tehnikog crtanja [16].

Kod crtea olovkom teko je i praktino nemogue postii jednak intezitet pritiska olovkom estara
pri crtanju krunica, krunih lukova te zaobljenja i zakrivljenja koji su dijelovi krunica, u usporedbi
s crtanjem ravnih crta.

14

Tehni ko crtanje

Slika 2.14. Primjer crtea u olovci na prozirnom papiru

(tamnije crte su krunice i dijelovi krunice izvueni tuem) [12]

Slika 2.15. Primjer crtea u tuu na prozirnom papiru

(sve crte su jednako tamne) [12]

Slika 2.16. Primjer crtea u tuu na prozirnom papiru

(sve su crte jednako tamne i crte sadri sve elemente tehnikog crtea,
koji u potpunosti odreuju predmet crtanja) [12]

15

Uvod

Slika 2.17. Primjer sastavnog ili montanog crtea

16

Tehni ko crtanje

Slika 2.18. Primjer sastavnog ili montanog crtea

Slika 2.19. Primjeri shematskih crtea [21, 22]

17

Uvod

Slika 2.20. Primjer shematskog crtea (shema funkcioniranja ureaja prikazanog drugim tipom
shematskog crtea na slici 2.19. desno) [21, 22]

Slika 2.21. Primjeri reklamnih crtea iz kataloga brtvenih elemenata

Slika 2.22. Primjeri prostorunih crtea (ilustracija) koji se koriste u reklamne svrhe

Suvremeni trodimenzijski sustavi temelje se na razliitim metodama za

generiranje 3D proizvoda, a najee su u primjeni iani modeli, povrinski
modeli i "solid" modeli [16].
18

Tehni ko crtanje

3. Normizacija
Standardization
3.1. Razvoj normizacije, znaenje i pojmovi
Prapoeci normizacije ili standardizacije naziru se jo u pretpovijesnom
razdoblju izrade prvih posuda u lonarstvu i primitivnih oblika prvih alata. Npr. jo
je u starom Egiptu i Rimu postojala norma za opeku, vodovodne cijevi, brodsku
opremu (vesla, jarbole, okove i sl.).
U novije vrijeme normizacija se javlja u drugoj polovici osamnaestog stoljea u
vidu normiziranja raznih elemenata vatrenog oruja. U civilnoj proizvodnji
normizacija nastaje uvoenjem Whitworthovog navoja (1841.), zatim se 1846.
provodi unifikacija irine eljeznikog kolosijeka itd. Na nacionalnoj se razini
normizacija javlja 1901. i 1907. u Engleskoj odnosno Francuskoj, zatim 1917. u
Njemakoj, 1918. u SAD-u itd.
Organiziran rad na normizaciji ima dugu tradiciju u svijetu, a posebice u
Europi vie od jednog stoljea. Najvaniji datumi u promicanju meunarodnih
organizacija za normizaciju jesu:
x
1886. Prva meunarodna konferencija o normizaciji (Dresden)
x
1904. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju u podruju
elektrotehnike Meunarodni elektrotehniki kongres (St. Louis)
x
1906. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju pod nazivom
Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo IEC (International Electrotechnical Commission)(London)
x
1926. osnovana meunarodna federacija nacionalnih udruga ISA (International Federation of the National Standardizing Associations)
x
1942. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju ISO (International Organization for Standardization) u Londonu (dan osnivanja 14. travnja
obiljeava se kao Svjetski dan normizacije), kao nasljednica ISA.
Premda je normizacija ili standardizacija gotovo nezaobilazna u svakoj
ovjekovoj aktivnosti, vrlo se esto zaboravlja njezina uloga i vanost. U literaturi
se mogu nai vrlo razliita tumaenja pojmova iz podruja normizacije.
Opa enciklopedija JLZ (izdanje 1981.) razmatra standardizaciju ili normizaciju kao proces razvijanja, donoenja i primjene normi ili standarda. Normizacija
smanjuje broj tipova, pojednostavnjuje i pojeftinjuje proizvodnju, olakava kooperaciju (pa i integriranje poduzea), znatno olakava sporazumijevanje izmeu
proizvoaa i kupca, smanjuje skladine zalihe sirovina, poluproizvoda, gotovih
proizvoda, rezervnih dijelova itd.
Spomenuta edicija opisuje pojam normizacije kao vrstu propisa kojom se
utvruju odreena obiljeja ili veliine nekog proizvoda, jedinice, nazivi, znaajke
ili postupci.
Iz druge literature poznata je pak saeta i vrlo jednostavna definicija: Norma
je jednako rjeenje nekog zadatka koji se ponavlja. Prema [25] standardizacija ili
19

Normizacijaja

normizacija je svoenje mnogih oblika proizvoda na manji broj tipinih obrazaca

(normi) stanovite kvalitete, oblika, izmjera, teine itd.; normiranje, prilagoavanje
odreenom uzorku, izraivanje po jednom obrascu. Naziv standard dolazi od
engleske rijei standard koja oznaava: tipian oblik proizvoda, klasian
primjerak, normu, obrazac, mjerilo, pravilo, prosjek itd.
Prema ISO GUIDE 2/86 normizacija je definirana, s obzirom na stvarne ili
potencijalne probleme, kao aktivnost na utemeljenju mogunosti zajednike i
viekratne uporabe u cilju postignua optimalnog stupnja rada u danom kontekstu.
Smatra se da je normizacija jedna od tvorevina industrijskog promicanja
novijeg doba i da nije mogue zamisliti djelotvornost gospodarstva i suvremenog
drutva, openito, bez postojanja normizacije.
Normama, kao zakonskim aktima, obuhvaaju se uglavnom:
x
kod sirovina: kvaliteta, oblici i kemijski sastav,
x
kod sredstava za rad: dijelovi koji se oblikuju prema ovjekovim potrebama,
dijelovi koji troe energiju i koji se zamjenjuju, te kapaciteti tih sredstava,
x
kod radnih mjesta: osvjetljenje, buka, istoa zraka, vibracije itd.
Normizaciju treba prihvatiti kao temelj za komuniciranje i razmjenu ideja,
proizvoda i usluga na takav nain koji omoguava promicanje i konsolidiranje
onoga to je ve dostignuto. Na temelju iznijetog normizacija je vaan element
racionalizacije i sadri tri osnovna postupka:
Unifikacija osigurava funkcijsku i dimenzijsku zamjenjivost suavanjem
asortimana g1ede vanjskih i unutranjih znaajki proizvoda.
Tipizacija smanjuje broj tipova jednog proizvoda odreene vrste na broj koji
zadovoljava potrebe odreenog vremena.
ifriranje osigurava potpunu identifikaciju svakog pojma (predmeta) i
istodobno omoguava grupiranje (razvrstavanje) pojmova (predmeta) po istim ili
slinim znaajkama.
Normizacija i tipizacija su dakle procesi iji je osnovni cilj sustavno nastojanje
da se uklone raznolikosti izmeu pojedinih predmeta i pojmova koji su inae
predvieni za istu svrhu. Provodi se na taj nain da se izmeu odreenog broja
proizvoda, dijelova, predmeta i pojmova odabere jedan ili vie njih koji najbolje
odgovaraju potrebama te koji ujedno mogu preostale predmete, proizvode, dijelove
i pojmove potpuno opisati odnosno nadomjestiti. Ne treba shvatiti da pod pojmom
normizirati ili standardizirati treba stvarati neke nove proizvode ili dijelove, ve
prije svega odabrati u prosjeku najbolje ili najprikladnje za neke postavljene
zahtjeve. Tehnika normizacija, kao dio ope standardizacije, ima za cilj:
x
smanjenje zaliha materijala na skladitu, zaliha gotovih proizvoda, rezervnih
dijelova i alata;
x
ogranienje broja tipova i dimenzija poluproizvoda, alata, gotovih proizvoda,
rezervnih dijelova;
x
omoguavanje velikoserijske i masovne proizvodnje smanjenjem broja razliitih proizvoda, a time i smanjenja broja tehnolokih procesa;
20

Tehni ko crtanje
x
x
x
x
x
x

poveanje kvalitete proizvodnje, openito;

olakanje i ubrzanje toka konstrukcijskog procesa;
olakanje radnih uvjeta;
omoguavanje smanjenja potroka energije;
sniavanje trokova kontrole;
zatitu ljudskog okolia.

U podruju distribucije i prodaje standardizacija omoguava bru i toniju

isporuku, uklanja mogunost zabuna, olakava transport te smanjuje broj sporova
odnosno trokova koji bi iz toga proizili.
Normizacijom se postie vea prikladnost proizvoda, proizvodnih postupaka i
usluga u njihovoj primjeni. Poseban doprinos normizacije oituje se u racionalnoj
raznovrsnosti, spojivosti (kompatibilnosti) i zamjenjivosti proizvoda, sigurnosti i
zatiti, a pri razmjeni dobara i usluga uklanjaju se prepreke u trgovini i tehnolokoj
suradnji. Sve to skupa omoguava bolje gospodarske uinke.
Ovisno o polazitu razlikuje se selektivna i sustavna normizacija.
Selektivna normizacija polazi od raspoloivog mnotva znaajki stvari, stanja
i pojava (karakteristine dimenzije, parametri i slino) i njihovih vrsta, te se izabiru
neke znaajke ili neki nizovi koji se proglaavaju normom. Takva norma obino
ima nepravilno stupnjevane osnovne znaajke, a dobra joj je strana to se
zadravaju postojee znaajke odnosno vrste, pa se u pripremi norme lake postie
sporazum s obzirom na to to u tome podjednako sudjeluju proizvoai i potroai.
Tee se moe postii sporazum onda kada treba izdvojiti znaajke odnosno vrste
proizvoda nekih proizvoaa u korist drugih. Selektivna normizacija naziva se i
naknadnom, a donedavno je to bio osnovni pristup u normizaciji.
Sustavna normizacija polazi od injenice da izmeu veine proizvoda i
procesa postoje prirodni ili sustavni odnosi i da izmeu proizvoda i procesa koji se
normiziraju postoje utjecaji, pa je normalno uzeti u obzir i te odnose. U tom sluaju
ne promatra se samo predmet normizacije, ve se promatra utjecaj i drugih
predmeta kao mogueg utjecaja nove norme na druge predmete i normativne
dokumente. Sustavna normizacija naziva se i razvojno-pratea normizacija i ona u
novije vrijeme ima prednost u usporedbi sa selektivnom, posebice u informatikoj
tehnologiji.
Kako su norme osnova multilateralnih, bilateralnih, poslovnih i drugih
sporazuma i tehnikih propisa, nuno je utvrditi sve nazive kako bi oni imali isto
znaenje svim njegovim korisnicima. Tako nazivi i pojmovi moraju biti dobro
definirani u skladu s praksom. ISO/IEC Guides 2 (1991.), dakle vodi ili tuma
ISO/IEC, pod nazivom Opi nazivi i definicije iz podruja normizacije i srodne
djelatnosti, definira 142 pojma i neto vie naziva na osam jezika. U nastavku je
navedeno samo nekoliko osnovnih pojmova.
Normativni dokument odreuje pravila, odrednice ili znaajke djelovanja, ili
pak znaajke njihovih rezultata. To je skupni naziv za dokumente kao to su
norme, propisi, pravila prakse i specifikacije.
21

Normizacijaja

Standard ili norma dokument je sastavljen konsenzusom, koji je odobrio

ovlateni organ, namijenjen je opoj i viekratnoj uporabi, a odreuje pravila
djelovanja ili njihove rezultate radi postizanja odreene razine ureenosti u
podruju na koje se norma odnosi.
Tehnika specifikacija ili tehniki uvjet je dokument koji definira tehnike
zahtjeve kojima mora udovoljiti proizvod, proces ili usluga. Tehniki uvjet treba
odrediti postupke pomou kojih se moe saznati u kojoj je mjeri udovoljeno
postavljenim zahtjevima, a moe se uzeti kao norma, dio norme ili samostalni
dokument.
Pravila prakse je dokument koji preporuuje tehnika pravila ili postupke pri
projektiranju, proizvodnji, montai, odravanju ili uporabi opreme, konstrukcije ili
proizvoda. Pravila prakse mogu biti norma, dio norme ili samostalni dokument.
Propis je dokument koji sadri obvezatna zakonska pravila koja je propisao
ovlateni dravni organ.
Tehniki propis propisuje tehnike zahtjeve, bilo izravno bilo upuivanjem na
normu, tehniki uvjet ili pravila prakse, bilo pak njihovim ukljuivanjem u tehniki
propis. Tehniki se propis moe dopuniti tehnikim uputama kojima se opisuje
nain usklaivanja s propisanim zahtjevima.
Meunarodna (regionalna ili nacionalna) norma je norma koju je prihvatila
mjerodavna organizacija za normizaciju ili norme i dostupna je javnosti.
Prednorma je dokument koju je privremeno prihvatila organizacija za
normizaciju i dostupna je javnosti, s namjerom stjecanja potrebnog iskustva za
njezinu primjenu temeljem koje e se izraditi norma.
Ostale norme mogu biti prihvaene na drugim osnovama, na primjer granska i
interna norma. Takve se norme mogu primjenjivati i u vie zemalja.
Certifikacija je postupak kojim "trea strana" daje pismeno uvjerenje, pod
nazivom certifikat, da je proizvod, proces ili usluga usklaena s opisanim
zahtjevima.
Priznato pravilo tehnike jest tehnika odredba koju veina priznatih strunjaka
smatra iskazom stanja tehnike. Normativni dokument o tehnikom predmetu koji
treba normizirati, ako je pripremljen u suradnji sa svim zainteresiranim stranama i
ako postoji konsenzus, smatra se priznatim pravilom tehnike u vrijeme njegova
prihvaanja.
Razina normizacije je geografski, politiki ili gospodarski opseg ukljuenosti u
normizaciju. Sve razine normizacije ine sustav s uzajamnim vezama i
meusobnim prekrivanjem, kako se to vidi na slici 3.1., u kojem sudjeluju
poduzea i nacionalno i svjetsko gospodarstvo.
Tehnika se normizacija provodi na razini nacionalne normizacije (hrvatske
norme HRN i tvornike norme), na razini europske normizacije i na razini
meunarodne normizacije.

22

Tehni ko crtanje

Slika 3.1. Piramida normi

(a - meunarodne, b - regionalne, c - nacionalne, d granske i e interne)
Tablica 3.1. Oznake meunarodnih, regionalnih i nacionalnih normi
Oznaka
Naziv
Associacao Brasileira de Norme Tecnicas
ABNT
American National Standard Institute
ANSI
Australian Standard
AS
Balgarski Daraven Standart
BDS
British Standard
BS
Comite europeeon de normalisation
CEN
CENELEC Comite europeeon de normalisation electrotechnique
Canadian Standards Association
CSA
Dansk Standard/Dansk Standardisengsraad
DS
Direccion General de Normas
DGN
Deutsches Institut fr Normung
DIN
Ellinikos Organismos Typopoiiseos
ELOT
Europische Norm
EN
Gosudarstvennyj Standart Rusii
GOST
Hrvatske norme
HRN
International Electrotechnical Commission
IEC
Indian Standard
IS
International Organization for Standardization
ISO
Japanese Industrial Standard
JIS
Jugoslavenski Standard
JUS
Magyar Szabvany
MSZ
Normes Belges
NBN
Nederlandse Norm
NEN
Norme Francaise
NF
Norma Portuguesa Definitiva
NP
Norsk Standard
NS
sterreichische Norm
NORM
Polska Norma
PN
Suomen Standardisoimisliito
SFS
Standards of Israel
SI
Slovenski standardi
SIST
Schweizer Norm
SN
Sveriges Standard
SS
Standard de Stat
STAS
Trk Standlari (Turkish Standard)
TS
Una Norma Espanola
UNE
Ente Nazionale Italiano di Unificazione
UNI
N nacionalna norma, R regionalna norma, M me unarodna norma

Drava
Brazil
SAD
Australija
Bugarska
Velika Britanija
Europa
Europa
Kanada
Danska
Meksiko
Njema ka
Gr ka
Europa
Rusija
Hrvatska
Indija
Japan
Jugoslavija
Ma arska
Belgija
Nizozemska
Francuska
Portugal
Norveka
Austrija
Poljska
Finska
Izrael
Slovenija
vicarska
vedska
Rumunjska
Turska
panjolska
Italija

Karakter
N
N
N
N
N
R
R
N
N
N
N
N
R
N
N
M
N
M
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N
N

23

Normizacijaja

3.2. Nacionalne norme

Nacionalna normizacija obuhvaa normizaciju jedne zemlje i bavi se normizacijom na svim strunim podrujima. Pregled nekih poznatijih meunarodnih,
regionalnih i nacionalnih normi dan je u tablici 3.1. Nacionalna organizacija za
normizaciju moe biti dravna ili privatna. Bez obzira na nain financiranja, takva
organizacija mora imati status ovlatene organizacije za izradu nacionalnih normi i
za zastupanje interesa zemlje u svim pitanjima koja se odnose na normizaciju na
meunarodnoj i regionalnoj razini. U toj organizaciji moraju biti zastupljeni svi
zainteresirani za normizaciju (drava, struna udruenja, industrija, organizacije
potroaa, istraivake organizacije), a izradu nacionalnih normi treba povjeriti
strunim ekipama sastavljenim od eksperata iz organizacija zainteresiranih za
izradu normi.

3.3. Normizacija u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima je normizacija nastala sa
znaajnim zaostajanjem. Izmeu 1936. i 1941. javljaju se poeci normizacije,
uglavnom kao traenja organizacijskih oblika. Tek nakon Drugog svjetskog rata,
kada je zapoeo znaajniji proces industrijalizacije zemlje, ovo podruje dobiva
primjereno znaenje i mjesto i u nas. Jugoslavenski zavod za normizaciju kao
samostalna ustanova utemeljen je 1962. Norme koje je izdavao ovaj zavod nosile
su kraticu JUS jugoslavenski standard.
Tehniku normizaciju u Republici Hrvatskoj provodi Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM), koji je opunomoena hrvatska ustanova u
meunarodnim i regionalnim normizacijskim organizacijama. Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo tijelo je dravne uprave koje je osnovano na temelju
Zakona o ustrojstvu dravne uprave (NN 73/91 od 31. prosinca 1991.). Djelokrug
rada Zavoda temelji se na Zakonu o sustavu dravne uprave (NN 75/93) i Zakonu o
ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija (NN 72/94 i
92/96) u ijoj je nadlenosti ureivanje podruja normizacije, mjeriteljstva,
ispitivanja, potvrivanja (certifikacije) i ovlaivanja (akreditacije) te nadzora
predmeta od plemenitih kovina.
DZNM zastupa Republiku Hrvatsku u meunarodnim i regionalnim normizacijskim i mjeriteljskim organizacijama kao to su:
ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju),
IEC (Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo),
OIML (Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo),
CEN1 (Europski odbor za normizaciju),
CENELEC2 (Europski odbor za elektrotehniku normizaciju),
1
2

CEN - Comite europeeon de normalisation Bruxelles

CENELEC - Comite europeeon de normalisation electrotechnique Bruxelles

24

Tehni ko crtanje

ETSI (Europski institut za telekomunikacijske norme),

EA (Europska akreditacija)
i surauje s drugim meunarodnim, regionalnim i nacionalnim organizacijama iz
podruja normizacije, ovlaivanja (akreditacije), potvrivanja (certifikacije) i
mjeriteljstva.
DZNM svoje aktivnosti provodi sukladno zakonima:
x
o mjernim jedinicama (NN 58/93),
x
o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (NN 76/93),
x
o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 11/94),
x
o normizaciji (NN 55/96) i
x
o raunanju vremena (NN 27/93 i 33/96).
Zakon o normizaciji ureuje sustav normizacije, temeljne zahtjeve za
proizvode, procese i usluge, sustav ocjenjivanja sukladnosti, sustav ovlaivanja
(akreditacije) i ispitivanja, tehniki nadzor te utvruje osnove za donoenje
tehnikih uputa, uputa za uporabu, odravanje, rezervne dijelove, jamevni list,
deklariranje, oznaavanje, obiljeavanje i pakiranje proizvoda odnosno inspekcijski
nadzor i mjere.
DZNM objavljuje norme i druge normativne dokumente, kao posebne
publikacije iz djelokruga rada Zavoda (razliiti prirunici i tehnike upute), od
vlastitih publikacija do prijevoda istovjetnih dokumenata meunarodnih i
europskih normizacijskih, mjeriteljskih organizacija i organizacija za ovlaivanje
(akreditacije).
Glasilo DZNM slubeno je glasilo, a izlazi dvomjeseno na hrvatskome
jeziku.
Katalog HRN ustrojen je strogo prema propisima ISO-a (ISO 7220).
Upute za nazivlje (prijevod s engleskog jezika) temelje se na meunarodnim
normama ISO 704, ISO 860 i ISO 10241 i daju temeljne podatke potrebne za
uspjeno izvoenje terminolokog rada.
Bijela knjiga (prijevod na hrvatski jezik) sastavni je dio izdavake djelatnosti
DZNM-a, a cilj joj je uputiti pridruene drave (u Europsko vijee) kako se
pripremiti za djelovanje prema zahtjevima unutranjeg trita EU. Predlae
redoslijed kojim valja pribliiti nacionalna zakonodavstva Europskoj uniji.
Meunarodna razredba normi (ICS) (prijevod na hrvatski) slui za ustroj
kataloga meunarodnih i nacionalnih normi i drugih normativnih dokumenata, ali i
kao osnova za narudbe prema podrujima interesa korisnika.
U Novom pristupu kao publikaciji DZNM-a prikazana je iznimna pozornost
posveena usklaivanju tehnikih propisa i normi u oblikovanju zajednikog
europskog trita. Usklaivanje tehnikih propisa temelji se na prihvaanju bitnih
zahtjeva za sigurnost koje moraju zadovoljavati proizvodi koji se stavljaju na
trite Europske unije (EU). Ovdje se pod bitnim zahtjevima u punom radu misli na

25

Normizacijaja

zatitu zdravlja i ivota ljudi te zatitu okolia, neovisno o razliitim nainima

postizanja tih ciljeva.
Za slobodno kretanje roba unutar velikog (europskog) trita uvjet je
usklaenje tehnikih propisa, normi i postupaka ocjene sukladnosti koje obuhvaa
irok spektar proizvoda iz podruja graditeljstva, strojarstva, elektrotehnike,
medicinske tehnike, telekomunikacija i informatike tehnike itd. To se usklaivanje temelji na tzv. Novom pristupu donoenja propisa na razini EU.
Prema Rezoluciji Vijea o opem pristupu ocjeni sukladnosti, odluka Vijea u
vezi s modelima za razliite faze postupaka ocjene sukladnosti i pravilima za
stavljanje i uporabu CE oznake sukladnosti, na razini Zajednice treba promicati
ope zahtjeve europskih normi za osiguranje kakvoe (EN ISO 9000) i zahtjeve
normi EN 45000 koje moraju zadovoljavati tijela ukljuena u postupke ocjene
sukladnosti te uspostavu sustava ovlaivanja.
Preporuke o normizacijskoj politici utvruju preporuke vladama zemalja
lanica UN/EC-a o razvoju meunarodne suradnje u tehnikom usklaivanju i
normizacijskoj politici.
SI-upute obuhvaaju povijest, naela i pravila pisanja osnovnih SI-jedinica.
Prihvaaju nedavnu odluku Meunarodne konferencije za utege i mjere (CGPM)
kojom je ukinut razred dopunskih jedinica u SI-sustavu.
Meunarodni sustav jedinica (SI) meunarodni je dokument sustava jedinica
u kojem se daje popis svih zakljuaka i preporuka Ope konferencije za utege i
mjere (CGPM) i Meunarodnog odbora za utege i mjere (CIPM) koje se odnose na
Meunarodni sustav jedinica.
Informacijsko dokumentacijsko sredite (NORMOTEKA) DZNM obuhvaa
sljedee norme:
x
hrvatske (HRN),
x
meunarodnih normizacijskih organizacija (ISO, IEC),
x
regionalnih normizacijskih organizacija (CEN, CENELEC, ETSI),
x
drugih nacionalnih normizacijskih organizacija (DIN, BSI),
x
s pojedinih uih podruja normizacija (AISI, ASTM).

x
x
x
x

26

Hrvatske norme (HRN) izrauju se propisanim postupkom kako slijedi:

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev za izradu norme.
Hrvatske norme (HRN) izrauju tehniki odbori sastavljeni od strunjaka iz
zainteresiranih organizacija.
Nacrt HRN-a upuuje se na javnu raspravu prije njegova usvajanja.
Svaki pravodobno dospjeli prigovor iz javne rasprave na Nacrt HRN-a mora se
razmotriti s podnositeljem prigovora. Ako se prigovor odbije, podnositelj ima
pravo traiti pokretanje postupka arbitrae.
Nacrt HRN-a prije preuzimanja u zbirku hrvatskih normi podvrgava se
ispitivanju kojim se utvruje jesu li potovana pravila i naela normizacijskog
rada i je li nova norma u proturjeju s ve postojeim normama.

Tehni ko crtanje
x
x
x

Redovito se podvrgavaju preispitivanju sve HRN, i to najkasnije svakih pet

godina, a po potrebi podvrgavaju se reviziji ili se povlae iz upotrebe.
HRN uzimaju u obzir stvarno stanje tehnike, potujui znanstvene spoznaje i
gospodarsku stvarnost.
Prihvaenim zahtjevima o nacrtima normi stavljenim na javnu raspravu za
normizaciju i o objavljenim HRN, obavjetava se javnost putem glasila
Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo DZNM-a.
HRN se unose kao opeprihvaeni zahtjevi u raspisima i ugovorima, pravnim
propisima.

Metodama izravnog ukljuivanja i dinamikog povezivanja propisa i tehnike

norme ostvaruje se ukljuivanjem HRN-a u pravni ustroj.
Openito, primjena HRN-a je dobrovoljna, a obveza moe proizii iz pravnih i
upravnih propisa, ugovora ili drugih pravnih naela. Primjena HRN-a nikoga ne
oslobaa osobne odgovornosti i svako posluje na vlastiti rizik. Isto tako treba znati
da e se u budunosti sve vei broj normizacijskih procesa (normizacijske
regulative) prenositi s nacionalnih na nadnacionalne razine. Norme ili standarde u
Hrvatskoj izdaje Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) i nose
oznaku HRN. Hrvatske norme (HRN) posjeduju zatitu s naslova autorskog prava
nositelja DZNM-a.

3.4. Meunarodna i regionalna (europska) normizacija

Meunarodne organizacije za normizaciju ISO/IEC, osim realizirane suradnje,
na putu su stvaranja jedinstvene organizacije za normizaciju ISU International
Standardization Union. Regionalne (europske) organizacije CEN/ CENELEC i
ISO/IEC imaju sporazum o suradnji.
Osim aktivnosti ovih organizacija, treba imati na umu injenicu da jo oko
tridesetak meunarodnih organizacija radi na poslovima normizacije. Ovdje treba
istaknuti specijalizirane agencije OUN-a koje se bave problematikom normizacije.
Europska ekonomska komisija specijalizirana je agencija OUN-a koja radi u okviru
Ekonomskog i socijalnog savjeta. U djelokrugu rada ove agencije OUN-a posebna
se aktivnost odvija na godinjim sastancima funkcionara vlada odgovornih za
politiku normizacije na kojima se razmatra promicanje normizacije i daju
preporuke za daljnji rad u ovom podruju, s naglaskom na meunarodnu suradnju,
globalne programe za donoenje normi po podrujima, kao i na osiguravanju
kvalitete. Posljednjih godina naglasak se daje normizaciji s gledita zatite ivotne
sredine i sigurnosti.
U svezi s tim izraena je Lista normizacije, koja je od interesa za zemlje
lanice ECE/UN, dana prema prije usvojenim prioritetima kao dokument
ECE/STAND/20/Rev. 2.

27

Normizacijaja

A.
B.
C.
D.

Lista prioriteta
Sigurnost i zdravlje
Zatita ivotne sredine i kontrola zagaenja
Racionalno koritenje energije i sirovina i
Opi (u sluaju da nedostatak harmoniziranih normi moe predstavljati
tehnike prepreke na meunarodnom tritu).

Ovi prioriteti prihvaeni su i u radu ISO/IEC-a, a dokument je usvojen jo u

svibnju 1988. i obuhvaa:
01.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
11.

nuklearnu energiju i zatitu od zraenja

graevinarstvo opremu i proizvode
elektrine i elektronike ureaje i komponente
zatitu od poara
ivotnu sredinu
prehrambene proizvode
ureaje iz podruja strojarstva
zdravlje
traktore i poljodjelake strojeve
ureaje za transport tereta
informatiku tehnologiju

Rad na normizaciji u okviru ECE-a odvija se putem odgovarajuih komiteta, i

to: za unutranji transport, poljodjelstvo, graevinarstvo, drvo i drvnu grau, plin,
promicanje trgovine, probleme vode i energije.
O cjelovitom uvidu brine se zajednika organizacija (FAO/WHO) Codex
Alimentarius Commission osnovana s ciljem realiziranja programa OUN-a za
normizaciju hrane i Meunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i
promicanje (OECD), ija je aktivnost vezana za normizaciju poljoprivrednih
proizvoda i strojeva za rad u poljodjelstvu.
Zaostajanje normizacije nae zemlje mogue je nadoknaditi ako generalna
orijentacija vlastite normizacije bude ulazak u tijekove meunarodne normizacije.
Rad u ISO/IEC-sustavu globalne normizacije podrazumijeva mogunost
sudjelovanja na oko 600 tehnikih sastanaka godinje, s 30.000 nacionalnih
delegata iz 91 zemlje svijeta uz podrku 250.000 eksperata u savjetodavnim
tehnikim skupinama. Svakako da je ovo obilje znanja i informacija potrebno
posebice zemljama kao to je Hrvatska. U vrlo sloenoj situaciji prihvaanje
meunarodnih normi najjednostavnije je rjeenje, a moe biti i najbolje ako se to
osmiljeno uini. Dakle, prihvaanje meunarodnih normi kao vlastitih trebalo bi
biti pravilo i orijentacija domae normizacije, ali ne bez iznimke i bez ocjene
tehnikih odbora osnovanih za rad na normizaciji u odgovarajuem podruju.
Budui rad u meunarodnoj organizaciji za normizaciju mora podrazumijevati
apsolutno praenje i aktivno sudjelovanje u radu ISO-ovih i IEC-ovih radnih tijela,
28

Tehni ko crtanje

ukljuujui takav stupanj pripremljenosti koji omoguava utjecaj na donoenje

odluka, pa i voenje pojedinih komiteta. Bez nacionalnih normizacija nema niti
regionalnih niti meunarodne normizacije. Uloga nacionalne organizacije za
normizaciju nije samo u pronalaenju putova za primjenu meunarodnih normi,
ve i voenje rauna da vlastiti interesi, na najbolji nain za zemlju, budu
usuglaeni s opim.
Gibanja u Europskoj uniji, programom uklanjanja tehnikih zapreka (propisi,
direktive, norme), treba iskoristiti kao svojevrstan izazov i povoljnu priliku i za
kvalitetan skok u radu na normizaciji i kao mogunost da se i vlastitim tehnikim
progresom stane rame uz rame s ostalim europskim zemljama. Europske norme
(EN) primjenjuju se ve u veini zemalja Europe (EEZ, EFTA), a takoer i u
mnogim drugim neeuropskim zemljama. Preduvjeti za sve akcije u podruju
normizacije jesu masovno obrazovanje i usavravanje kadrova za obavljanje ovih
poslova, odnosno borbe za novu normizaciju. Posebice se treba angairati u
tvornicama, dakle tamo gdje se stvara kvaliteta i gdje je potrebna primjena normi.
Usavravanje najvieg rukovoditeljstva u tvornicama u ovom podruju od najvee
je vanosti jer je njihova odgovornost za uspjenost ove akcije najvea (nije
dovoljno samo znati to uraditi imati normu, ve to treba i uraditi primijeniti
normu).

3.5. Normizacija u strojarstvu

Proizvodi strojogradnje, strojevi, ureaji, aparati, postrojenja, alati, naprave,
instrumenti te posebni strojni dijelovi, u sve veoj koliini i u sve veem
asortimanu, prodiru kao svakodnevna potreba u svaku granu gospodarstva, u svaku
industriju, u najire slojeve pojedinane potronje. S obzirom na to da se radi o
mnotvu razliitih proizvoda koji se putaju u promet, od vanosti je svakog
gospodarstva i drutva uvoenje odreenog niza u vrstama i veliinama ovih
proizvoda. Potreba za tipizacijom nuna je i radi lake i radi jeftine proizvodnje.
Prilikom tipizacije treba imati na umu da broj vrsta treba biti to manji i da se one
mogu namjenski ispravno primijeniti na sve proizvode. Tako su npr. izvedene
tipizacije navoja po vrstama: odreeni broj vrsta navoja za vijke i matice, odreeni
broj vrsta navoja za cijevi itd. Slino tipizaciji vrsta navoja provedene su (ili se
mogu provesti) tipizacije za velik broj strojnih dijelova ili strojeva, aparata,
ureaja, alata, motora i slino. Velike razliitosti strojnih dijelova, i oblikom i
veliinom, nuno je svesti na razumnu (optimalnu) mjeru, a da se zadovolji iroko
polje potreba. Tako se npr. pri izradi vijaka istog nazivnog promjera razliitih
duljina ili pri izradi remenica za klinasti (trapezni) remen i zupanika razliitih
promjera te pri izvoenju elektromotora razliitih po snazi ne izvode veliine po
aritmetikoj progresiji, ve se koristi promjena spomenutih veliina po
geometrijskoj progresiji, odnosno tzv. nizovi normnih brojeva.

29

Normizacijaja

Tablica 3.2. Temeljni nizovi normnih brojeva prema HRN ISO 3:1997
Temeljni nizovi
R5

R10

R20

R40

(1)
1,00

(2)
1,00

(3)
1,00

(4)
1,00
1,06
1,12
1,18
1,25
1,32
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
2,12
2,24
2,36
2,50
2,65
2.80
3,00
3,15
3,35
3,55
3,75
4,00
4,25
4,50
4,75
5,00
5,30
5,60
6,00
6,30
6,70
7,10
7,50
8,00
8,50
9,00
9,50
10,00

1,12
1,25

1,25
1,40

1,60

1,60

1,60
1,80

2,00

2,00
2,24

2,50

2,50

2,50
2,80

3,15

3,15
3,55

4,00

4,00

4,00
4,50

5,00

5,00
5,60

6,30

6,30

5,30
7,10

8,00

8,00
9,00

10,00

30

Teorijska vrijednost

10,00

10,00

Serijski broj

Mantisa
logaritma

Ra unske
vrijednosti

(5)
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40

(6)
000
025
050
075
100
125
150
175
200
225
250
275
300
325
350
375
400
425
450
475
500
525
550
575
600
625
650
675
700
725
750
775
800
825
850
875
900
925
950
975
000

(7)
1,000
1,0593
1,1220
1,1885
1,2589
1,3335
1,4125
1,4962
1,5849
1,6788
1,7783
1,8836
1,9953
2,1135
2,2387
2,3714
2,5119
2,6607
2,8184
2,9854
3,1623
3,3497
3,5481
3,7584
3,9811
4,2170
4,4668
4,7315
5,0119
5,3088
5,6234
5,9566
6,3096
6,6834
7,0795
7,4989
7,9433
8,4140
8,9125
9,4406
10,000

Postojana
razlika izme u
vrijednosti temeljnog
niza i ra unskih
vrijednosti, %
(8)
0
+0,07
-0,18
-0,71
-0,71
-1,01
-0,88
+0,25
+0,95
+1,26
+1,22
+0,87
+0,24
+0,31
+0,06
-0,48
-0,47
-0,40
-0,65
+0,49
-0,39
+0,01
+0,05
-0,22
+0,47
+0,78
+0,74
+0,39
-0,24
-0,17
-0,42
+0,73
-0,15
+0,25
+0,29
+0,01
+0,71
+1,02
+0,98
+0,63
0

Tehni ko crtanje
Tablica 3.3. Izvanredni niz normnih brojeva prema HRN ISO 3:1997
Izvanredni niz R80
1,00
1,03
1,06
1,09

1,80
1,85
1,90
1,95

3,15
3,25
3,35
3,45

5,60
5,80
6,00
6,15

1,12
1,15
1,18
1,22

2,00
2,06
2,12
2,18

3,55
3,65
3,75
3,87

6,30
6,50
6,70
6,90

1,25
1,28
1,32
1,36

2,24
2,30
2,36
2,43

4,00
4,12
4,25
4,37

7,10
7,30
7,50
7,75

1,40
1,45
1,50
1,55

2,50
2,58
2,65
2,72

4,50
4,62
4,75
4,87

8,00
8,25
8,50
8,75

1,60
1,65
1,70
1,75

2,80
2,90
3,00
3,07

5,00
5,15
5,30
5,45

9,00
9,25
9,50
9,75

3.5.1. Normni brojevi nizovi normnih brojeva

Normni brojevi poeli su se upotrebljavati u Francuskoj potkraj devetnaestog
stoljea (vidi HRN ISO 17:1997). Od 1877. do 1879. satnik Charles Renard,
inenjerski asnik, izradio je racionalnu studiju o elementima potrebnim za izradu
zrakoplova lakeg od zraka. On je raunao specifikacije za pamunu uad sukladno
sustavu stupnjevanja, tako da bi se uad mogla proizvoditi unaprijed, bez
pretpostavke o mjestu naknadne ugradnje. Uoivi prednost koja se moe izvesti iz
geometrijskog niza, on je kao temelj prihvatio ue koje ima masu od a g/m
(gram/metar), a kao sustav stupnjevanja pravilo koje bi nakon svakog petog koraka
niza dalo doprinos koji je jednak jednoj desetini vrijednosti a, tj.

a q 5 10 a ili q

10 ,

(3.1)

odakle se dobiva sljedei brojani niz

a , a 5 10 , a 5 10 , a 5 10 , a 5 10 , 10 a ,

(3.2)

odnosno s vrijednostima danim s pet najznaajnijih znamenaka

31

Normizacijaja

a , 1,5849 a , 2,5119 a , 3,9811 a , 6,3096 a , 10 a .

(3.3)

Renardovom teorijom zamijenjene su gornje vrijednosti zaokruenim ali

praktinim vrijednostima, a on je kao a usvojio potenciju broja 10, pozitivnu,
nitinu ili negativnu. Na taj je nain dobio sljedei niz:
10

16

25

40

63

100

(3.4)

koji se moe nastavljati u oba smjera.

Prema HRN ISO 3:1997 definirani su normni brojevi, nazivlje vezano za
normne brojeve, pojanjenje i oznaavanje nizova normnih brojeva.
Definicija normnih brojeva. Normni su brojevi dogovorno zaokruene
vrijednosti lanova geometrijskih nizova koji ukljuuju cjelobrojne potencije broja
10, a kao kvocijente imaju brojeve
5

10 ,

10

10 ,

20

10 ,

40

10 i

80

10

(3.5)

sukladno tablicama 3.2. i 3.3. u kojima su normni brojevi navedeni za podruje od

1 do 10. Nizovi normnih brojeva nisu ogranieni ni u jednom smjeru, vrijednosti
lanova u drugim dekadnim podrujima dobivaju se mnoenjem vrijednosti u
navedenim tablicama pozitivnim ili negativnim cjelobrojnim potencijama broja 10.
Nazivlje
Teorijske vrijednosti. Vrijednost proirenog lana

 10  ,  10 
5

10

itd.

(3.6)

Raunske vrijednosti. Vrijednosti s pomou kojih su teorijske vrijednosti

priblino iskazane s 5 najznaajnijih znamenaka (vidi tablicu 3.2., stupac 7)
(relativna pogreka raunskih vrijednosti u usporedbi s teorijskim vrijednostima
manja je od 1/20000).
Normni brojevi. Vrijednosti zaokruene sukladno sa stupcima R5, R10, R20,
R40 i R80 (vidi tablicu 3.2., stupce od 1 do 4, i tablicu 3.3.).
Redni brojevi. Aritmetiki niz uzastopnih brojeva koji pokazuju normne
brojeve poevi s 0 za normni broj 1,00.
Oznaavanje nizova
Svi nizovi normnih brojeva imaju oznaku koja poinje slovom R (prema
preporuci ISO u ast francuskog asnika Charlesa Renarda).
Temeljni nizovi R5, R10, R20 i R40. U uobiajenim sluajevima upotrebljavat e
se ovi nizovi predoeni u tablici 3.2. Oito je da se oni razlikuju oznakama R5
R10 R20 R40. Vrijednostima niza R5 mora se dati prednost s obzirom na niz
32

Tehni ko crtanje

R10, ovome s obzirom na vrijednosti niza R20 i konano na zadnjem mjestu

vrijednostima niza R40. Navedene oznake dovoljne su za opis niza ako niz nije
ogranien ni u jednom smjeru. Za ograniene nizove upotrebljava se sljedei nain
iskazivanja radi oznaavanja granice:

R10 (1,25 ...) niz ogranien vrijednou lana 1,25 (koji je ukljuen) kao
donjom granicom,

R20 (... 45) niz ogranien vrijednou lana 45 (koji je ukljuen) kao
gornjom granicom,

R40 (75 ... 300) niz ogranien izmeu vrijednosti lanova 75 i 300
(ukljuujui i te dvije vrijednosti).
Izvanredni niz R80. Ovaj niz predoen je u tablici 3.3. lanovima temeljnih
nizova daju se prednosti u odnosu na lanove ovog niza.
Izvedeni nizovi. Nizovi koji se dobivaju izdvajanjem svakog drugog, treeg,
etvrtog ili p-tog lana osnovnog niza (vidi i tablicu 3.4.). Oni se razlikuju po
oznaci koja odgovara temeljnom nizu iza koje se stavlja kosa razlomaka crta i broj
2, 3, 4,... ili p. Ako je niz ogranien, ova oznaka treba obuhvaati i prikaz graninih
lanova koje treba uzeti u obzir, a ako niz nije ogranien, treba navesti barem jedan
od lanova niza.
Primjeri:
x
R5/2 (1 ... 1.000.000) niz ogranien lanovima 1 i 1.000.000 koji ukljuuje i
ova dva lana,
x
R10/3 (... 80 ...) niz neogranien u oba smjera, koji ukljuuje lan 80,
x
R20/4 (112 ...) niz ogranien s donje strane lanom 112 (koji je ukljuen),
x
R40/5 (... 60) niz ogranien s gornje strane lanom 60 (koji je ukljuen).
Primjedba: Izvedeni niz R10/3 (1 ...), koji se dobiva iz 1 izdvajanjem svakog
treeg lana niza R10, sastoji se od sljedeih lanova: 1, 2, 4, 8, 16, 31,5, ....
Njegov je kvocijent priblino jednak 2.
Openito, ako je
r indeks temeljnog niza r = 5, 10, 20, 40 ili 80,
p uspon izvedenog niza, tj. broj koraka u temeljnom nizu koji je potreban za
izgradnju izvedenog niza,

kvocijent izvedenog niza jednak je

10 p r .

(3.7)

S druge strane, ako je N pozitivan cio broj, lan za utvrivanje izvedenog niza je

10 N

40

(3.8)

33

Normizacijaja

a izvedeni niz oznaava se oznakom

Rr

...10

N 40

... .

(3.9)

Na kraju, ako je x bilo koji cio broj, pozitivan, nitica ili negativan, tada je bilo koji
lan izvedenog niza jednak

10 N

40

10 p r  x 10 N

40  px r 

(3.10)

Tablica 3.4. Izvedeni redovi normnih brojeva

Glavni
nizovi

Izvedeni nizovi
R5/3
R5/2

R10/6
R10/4
R10/3
R10/2

R5
R10

R20/12
R20/8
R20/6
R20/4
R20/3
R20/2

R20

R40/24
R40/15
R40/12
R40/8
R40/6
R40/4
R40/3
R40/2
(R80/3)*

R40
(R80)*
* Iznimni niz (masno tiskani nizovi imaju e u primjenu u praksi)

Priblini faktor
stupnjevanja
4,00
2,20
2,00
1,60
1,40
1,25
1,18
1,12
1,09
1,06
1,03

Porast
u%
300
150
100
60
40
25
18
12
9
6
3

Ako bilo iz kojih razloga nije mogue primijeniti normne brojeve za sve
lanove, treba ih upotrebljavati samo za neke ili za one za koje je to mogue.
Ovako odabrani geometrijski nizovi objedinjuju prednosti dekadskog sustava i
geometrijskog niza. Obuhvaeni su svi temeljni brojevi dekadskog sustava (1, 10,
100, ). U svakoj dekadi imaju jednak broj lanova odnosno jednaku gustou
lanova niza. Jednako poloeni lanovi pojedinih dekada razlikuju se samo u
poloaju decimalnog zareza:
1
10
100

1,6
16
160

2,5
25
250

4
40
400

6,3
63
630

10
100
1000

Jednako tako treba naznaiti da uporaba jednog jedinog stupnja porasta pri
stupnjevanju neke veliine u strojarstvu moe dovesti do neracionalnih normi, a
time i do gubitka ekonomske opravdanosti. Zato se koriste kombinirani nizovi, s
najmanjim stupnjem porasta u podruju najmasovnije uporabe stupnjevane
veliine.

34

Tehni ko crtanje

3.5.2. Uporaba normnih brojeva i nizova normnih brojeva

x
x
x
x
x
x

Normne brojeve treba primjenjivati:

za nazivne veliine i mjere kao to su tlak, snaga, promjer i slino;
za veliine i mjere tipizacije kao: za snagu motora, nosivost dizalice, brzinu
vrtnje i slino;
za sklopne i poloajne mjere dijelova strojeva;
za prikljune mjere cijevi, za sklopne mjere spojki, za visinske mjere kota
leaja strojeva, za temelje strojeva, za visinske mjere montae i slino;
za promjere dijelova strojeva i
za druge veliine i mjere kao to su duljina, irina, visina i slino.

Radi ostvarivanja utede potrebno je izmeu mnogih geometrijskih nizova

odabrati stalne, na temelju opih zahtjeva prakse. Ovi su zahtjevi uglavnom
sljedei:
x
stalan postotni porast, odnosno pad lanova niza;
x
znamenke pojedinog lana se ponavljaju, bez obzira na decimalni zarez, jer se
takav niz lako pamti;
x
u niz treba ukljuiti brojeve 1, 10, 100, ...;
x
u geometrijskom nizu s vie lanova moraju biti sadrani lanovi nieg niza.
Na temelju iznijetog moe se zakljuiti da normni brojevi pruaju smjernice za
sistematizaciju svih tehnikih veliina, a podesnim izborom ograniavaju se
poluproizvodi, proizvodi, konstrukcijski i normizirani dijelovi, alati, naprave,
mjerke i pribor na najmanji racionalno povoljni broj. Na taj nain postie se
preglednija i jeftinija proizvodnja, pregledniji jeftiniji pogoni, jeftinije odravanje i
izmjena pribora, naprava i alata. Ako se zadovolje razmjerno blagi zahtjevi koje
postavljaju normni brojevi (izbor za sve veliine), bit e prorauni i svi ostali
poslovi u tehnikim pogonima i uredima pojednostavljeni i znatno olakani, a
tehniko osoblje moi e lako pamtiti veliine, jer je za sve potrebno poznavati
uglavnom 40 brojeva. Normni brojevi se najee upotrebljavaju pri:
x
postavljanju tipskih nizova (obitelji) strojeva, brzina, uinka, snaga i s1ino;
x
odabiru konstrukcijskih izmjera za promjere, duljine, vratila, osovine, vijke i
slino;
x
odabiru ostalih tehnikih veliina, kao npr. povrine, obujma, teine i slino;
x
izmjerama poluproizvoda, kao npr. limova, profila, cijevi, ice itd.
Slika 3.2. predstavlja niz normiziranih promjera klinastih (trapeznih) remenica.
Standardni nazivni promjeri remenica dm veliina 22, 32, 45, 63, 90, 125, 180, ...
predstavljaju lanove niza R20 poevi od lana s vrijednou 2,24 pomnoenog s
10 i zaokruenog na cijeli broj.
Na slici 3.3. prikazane su razliite veliine kaveznih zatvorenih elektromotora
tipa AZ proizvedenih u tvornici "Konar" Zagreb. Iz velikog broja ordinata koje
35

Normizacijaja

odgovaraju lanovima niza R40, za snage elektromotora od 0,20 do 11 kW,

proizvoa je za proizvodnju odabrao dvanaest veliina. Konstrukcijski, zbog
mogunosti primjene istih dijelova elektromotora i kod drugih tipova i veliina,
nije mogue niti je nuno postii ravnomjerni raspored lanova niza motora po
apscisi (da veliine po snazi odgovaraju na primjer svakom petom lanu niza).
Ipak, i na ovaj nain zadovoljen je osnovni uvjet normizacije, a to je svoenje broja
moguih veliina na razumni broj, koji optimalno zadovoljava najee potrebe.
Ovako smanjenje broja vrsta i veliina osnovni je preduvjet za poveanje opsega
pojedinih proizvodnih serija, a to je usko vezano za smanjenje proizvodnih i ostalih
trokova.

Slika 3.2. Remenice za klinasto remenje

Slika 3.3. Razliite veliine kaveznih zatvorenih

elektromotora tipa AZ proizvedenih u tvornici
"Konar" Zagreb

Smanjenje broja vrsta i broja veliina proizvoda uvjet je za poveanje opsega

pojedinih proizvodnih serija, to povlai smanjenje proizvodnih i ostalih trokova.
Pri samom izboru vrsta proizvoda ide se na ostvarivanje takvog rjeenja za
odreeni proizvod koje e pri uporabi najmanje koliine najjeftinijeg materijala, uz
minimalnu uloenu obradu, dati proizvod koji e uz odgovarajuu propisanu i
garantiranu kvalitetu odgovarati postavljenom zadatku.
I osim niza pozitivnih primjera uporabe normnih brojeva, njih ipak nije
mogue upotrebljavati ba u svakom sluaju. Primjer za to je zavojna opruga
izraena od ice okruglog presjeka, kod koje se moraju definirati sva tri promjera
36

Tehni ko crtanje

opruge: unutarnji Du, vanjski Dv i srednji Ds. Unutarnji promjer ovisan je o

standardnom trnu na koji se namata ica. Promjer d ice slijedi iz prorauna i on se
mora prilagoditi normama i bit e normni broj. Dakle, promjer trna i promjer ice
odreuju (nameu) vanjski i srednji promjer opruge. To su dobivene veliine koje
se ne mogu (i ne smiju) zaokruiti niti na jedan normni broj. Slino je i kod cijevi
za unutarnji i vanjski promjer, ovisno o debljini stijenke cijevi. Postoje tri mogue
kombinacije veliina koje e se izraziti normnim brojevima:
x
vanjski i unutarnji promjer,
x
debljina stijenke i unutarnji promjer i
x
debljina stijenke i vanjski promjer.
U inenjerskoj praksi esto se proizvode konstrukcijski nizovi odnosno serije
proizvoda koje su geometrijski slini, tj. razliitih veliina (tipizacija). Zahvaljujui
zakonitostima normnih brojeva mogue je za samo jedan primjer (original) u tom
nizu proizvoda obaviti detaljno dimenzioniranje i oblikovanje, koje e onda
vrijediti za itav niz. Naravno, to vrijedi uz ispunjenje odreenih uvjeta vezanih uz
fizikalne veliine openito, odnosno zakonitosti njihovih slinosti koje proizlaze iz
geometrijskih slinosti.
Detaljne upute o uporabi normnih brojeva i nizova normnih brojeva dane su u
normi HRN ISO 17:1997, detaljne upute za odabir nizova normnih brojeva i nizova
koji sadre zaokruenje vrijednosti normnih brojeva dane su u normi HRN ISO
497:1997.

37

Tehni ko crtanje

4. Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tolerances, Fits and Surface Texture
4.1. Openito o tolerancijama
Dok se u pojedinanoj proizvodnji ili nekom remontu stroja moe u montai
dopustiti tzv. podeavanje i prilagodba dijelova koji trebaju raditi skupa, u serijskoj
ili masovnoj proizvodnji suvremena tehnika i tehnologija to ne doputaju. Dakle,
svaki bi strojni dio trebao biti proizveden tako da pristaje uz svoj pripadajui dio
bez ikakve dorade, to uvjetuje uvoenje nekog sustava u smislu tonosti izmjera i
eljenog dosjeda. Ovaj zahtjev osobito je naglaen specijaliziranjem proizvodnje u
kojoj se esto sklapaju u strojnu cjelinu proizvodi razliitih tvornica. Dotrajali se
dijelovi takoer moraju moi izmijeniti bez dopunske obrade i drugih potekoa, a
prilikom remonta moraju pristajati na stroj bez podeavanja.
Bilo bi negospodarski i nemogue zahtijevati izmjenjivost dijelova uz
odravanje apsolutno jednakih izmjera propisanih izmjerom. Takvu tonost
onemoguava proizvodnja, jer je praktiki nemogue izraditi dvije potpuno jednake
izmjere koje bi se poklapale na dijelove tisueg dijela milimetra. Ako se to ipak
dogodi, radi se o sluajnosti, a ne o zahtjevu proizvodnje. Osim toga, visoka
tonost nije ekonomina jer znatno poskupljuje proizvodnju. Zbog tih razloga
industrijska proizvodnja odavno doputa da se dijelovi koji rade skupa i daju
dosjed stanovitog znaenja izrauju unutar dviju graninih izmjera, tj. sa
stanovitim doputenim odstupanjima, tzv. tolerancijama. Ovim tolerancijama, koje
su sastavni dio izmjere, propisano je koliko se i u kojem smjeru moe odstupati od
nazivne (tone) izmjere navedene kotom na tehnikom crteu, a da se ipak odri
eljeni dosjed i osigura izmjenjivost strojnih dijelova.
Primjena proizvodnje u odreenim granicama tonosti prvo je zapoela u
proizvodnji oruja i streljiva. To je tipian primjer masovne proizvodnje gdje su
zahtjevi tonosti najvie izraeni. Zahtjev je bio: osigurati izmjenjivost dijelova i
dosjedanje svakog streljiva u svako oruje istog tipa (kalibra). Ova naela brzo su
nala put iz vojne industrije u proizvodnji vozila, strojeva itd., tako da danas nema
znaajnije tvornice koja ih ne primjenjuje. U poetku su pojedine tvornice, a
kasnije i pojedine drave, razvijale svoje sustave tolerancija. Razlike u sustavima
bile su tako velike da ih je hitno trebalo uskladiti. Na temelju iskustava pojedinih
drava donesene su meunarodne norme za tolerancije kojima su zamijenjeni svi
propisi o tolerancijama i dosjedima pojedinih drava (ISO 286).

4.2. Osnovni pojmovi

Izrazi za tolerancije i dosjede, kao i tolerancijske oznake (simboli) usklaeni
su s meunarodnom normom ISO 286. Tolerancijski sustav vrijedi prije svega za
glatke kovinske izratke s valjkastim nalijenim plohama (npr. provrt i rukavac), no

39

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

moe se rabiti i za nevaljkaste dijelove, tj. za izratke s paralelnim spojnim plohama

(npr. irina utora i debljina pera).
Radi razumijevanja tolerancija potrebno je najprije razjasniti osnovne pojmove
koji su vezani za izmjeru, odnosno slike 4.1., 4.2., 4.3. i 4.4.
x
Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne veliine duljine za odmjeravanje
razliitih vrijednosti te veliine. Temeljna temperatura pri odreivanju izmjera
u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO, tzv. referentna temperatura, je
20C.
x
Nazivna izmjera je izmjera od koje se dobivaju granine izmjere ako joj se
dodaju gornje ili donje odstupanje izmjere. Nazivna izmjera moe biti cijeli
(npr. 85 mm) ili decimalni broj (npr. 8,75 mm). To je izmjera koja se kao
izmjera unosi u tehniki crte (ili nominalna izmjera predoena kotom).
x
Granine izmjere jesu ukupno doputene izmjere oblikovanog elementa,
izmeu kojih (ukljuujui i njih same) mora biti i stvarna izmjera.
x
Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izraenom strojnom
dijelu (s takvom tonou da se moebitna pogreka mjerenja smije
zanemariti, npr. 85,22 mm). Ova izmjera mora biti unutar doputenih
graninih izmjera strojnog dijela. U protivnom se strojni dio ili dorauje ili se
odbacuje kao kart.

Slika 4.1. Definicija osnovnih pojmova tolerancija izmjera

x
x
x
x

40

Najvea izmjera je najvea doputena izmjera nekog oblikovanog elementa.

Najmanja izmjera je najmanja doputena izmjera nekog oblikovanog
elementa.
Sustav graninih izmjera je sustav normiranih tolerancija i odstupanja
izmjera.
Nul-crta je pri grafikom prikazu graninih izmjera i dosjeda crta koja
odgovara nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija

Tehni ko crtanje

(slika 4.1.).

Slika 4.2. Pojam tolerancija i pojednostavnjeno prikazivanje

x

Odstupanje izmjere je razlika izmeu stvarne i nazivne izmjere, npr.: 85,22

85 = + 0,22, a moe biti ili pozitivna ili negativna.
Postoje dva granina odstupanja izmjera:
Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izmeu
najvee izmjere i pripadne joj nazivne izmjere, npr.: 85,58 85 = +0,28. I ovo
odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ag ili ag).
Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izmeu
najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere, npr.: 84,90 85 = 0,1. I ovo
odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ad ili ad).
Temeljno odstupanje izmjere u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO takvo
je odstupanje izmjere koje se od nul-crte protee do tolerancijskog polja (slika
4.1.). To moe biti ili gornje ili donje odstupanje izmjere, tj. ono odstupanje
izmjere koje je blie nul-crti.
Tolerancijska izmjera (T)3 (krae tolerancija) je razlika izmeu najvee i
najmanje izmjere, ali takoer i razlika izmeu gornjeg i donjeg odstupanja
izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.
Tolerancijsko polje u grafikom prikazu predstavlja podruje izmeu crta koje
predstavljaju najveu i najmanju izmjeru. Tolerancijsko polje odreeno je
veliinom tolerancije i njezinom udaljenou od nul-crte (slike 4.1. i 4.3.). U
praksi se obradni strojevi i alati podeavaju tako da se stvarna izmjera nakon
izrade nae u sredini tolerancijskog polja, odnosno tako da je stvarna izmjera
srednja vrijednost s obzirom na granine izmjere. Iako pri izradi dijelova neke
izmjere odstupaju od srednje vrijednosti, ipak se najvei broj izmjera izvodi sa
srednjim vrijednostima kako to pokazuje raspodjela stvarnih izmjera, odnosno
uestalost njihove pojave (slike 4.4. i 4.5.). Nastoji se da uestalost graninih
izmjera bude to manja. Oblik funkcije raspodjele stvarnih izmjera moe biti
razliit, odnosno toka gomilanja moe biti u sredini, lijevo ili desno
pomaknuta. Tehnoloki je proces ekonomski bolji ako je raspodjela simetrina
u odnosu na sredinu tolerancijskog polja. Ocjena raspodjele stvarnih izmjera
U ovom udbeniku koriste se radi lakeg razumijevanja i oznake Tp za provrt odnosno Tr za rukavac.

41

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

provodi se primjenom normalne ili Gaussove raspodjele i metodom statistike

matematike.

Slika 4.3. Pojam donjih i gornjih odstupanja izmjere kod provrta i rukavca

Slika 4.4. Poloaj tolerancijskih polja kod vanjske izmjere (rukavca) i uestalost pojave stvarnih
izmjera

Slika 4.5. Poloaj tolerancijskih polja kod unutarnje izmjere (provrta) i uestalost pojave stvarnih
izmjera

42

Tehni ko crtanje
x
x

x
x

Temeljna tolerancija (IT)4 u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO jest

svaka tolerancija koja spada u sustav.
Niz temeljnih tolerancija u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO jest
skupina tolerancija s tono prireenim tolerancijama za svaku nazivnu
izmjeru. Sustav sadri 20 stupnjeva temeljnih tolerancija s oznakama IT01,
IT0 i IT1 do IT18 za podruja nazivnih izmjera 0 do zakljuno 500 mm i 18
stupnjeva temeljnih tolerancija s oznakama IT1 do IT18 za podruja nazivnih
izmjera iznad 500 do zakljuno 3150 mm.
Tolerancijski razred naziv je za spoj slova temeljnog odstupanja izmjere s
brojem stupnja temeljne tolerancije, npr. H7 (provrt), h7 (rukavac).
Tolerancijska izmjera sastoji se od nazivne izmjere i oznake odgovarajueg
tolerancijskog razreda (npr. 32 H7, 80 js15, 100 g6) ili od nazivne izmjere i
odstupanja
a)

b)

Slika 4.6. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)

x
x
x

Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu.

Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu.
Dosjed je skladnost dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno
oblikovanih elemenata (provrta i rukavca). Dva dosjedu pripadajua dosjedna
dijela imaju jednaku nazivnu izmjeru (slika 4.6.).
Zranost (zazor) (z) je pozitivna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere
rukavca prije spajanja, sastavljanja, ako je promjer rukavca manji od promjera
provrta (slika 4.6.a bez tolerancija i slika 4.6.b s tolerancijama).
Prisnost (p) je negativna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca
prije spajanja, ako je promjer rukavca vei od promjera provrta (slika 4.6.a
bez tolerancija i 4.6.b s tolerancijama).
Dosjedna tolerancija je aritmetika sredina tolerancija obaju oblikovanih
elemenata, a pripada (jednom) dosjedu. Dosjedna tolerancija je apsolutna
vrijednost, bez predznaka.
Kratica od International Tolerance ("International Tolerance" grade prema ISO 286).

43

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Sustav tolerancija je planski i izraen red dosjeda s razliitim zranostima i

prisnostima.

Pravilo je da se tolerancije duljinskih izmjera navode u milimetrima, pa nije

potrebno navoditi jedinicu mjere. U primjeru tolerancija kutova potrebno je navesti
o kojim se jedinicama mjere radi: stupnjevi, minute ili sekunde (npr.: 60 15 ili
5 30).

4.3. Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera

Za praktiku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova vane su
tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora biti
razmjerna veliini izmjere, tj. izraena u postocima od izmjere ona mora biti za isti
karakter dosjeda praktiki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava tolerancija
svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova zavisnost izraava se
standardnim tolerancijskim koeficijentom5 i za nazivne izmjere od 1 do zakljuno
500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do zakljuno 3150 mm.
Izraunavaju se po sljedeim formulama

i 0,45 3 D  0,001 D
I 0,004 D  2,1

(4.1)
(4.2)

gdje je D geometrijska sredina graninog podruja nazivnih izmjera u mm.

Nazivna podruja izmjera podijeljena su u glavna i lokalna podruja. Lokalna
podruja rabe se samo u iznimnim (specijalnim) sluajevima pri izraunavanju
temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjera a do c i r do zc za rukavce,
odnosno A do C i R do ZC za provrte.
Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako
podruje nazivnih izmjera izraunavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D
graninih podruja D1 i D2 (prema ISO 128-1)
D

D1 D2

(4.3)

Za prvo podruje nazivnih izmjera (do zakljuno 3 mm) uzima se geometrijska

sredina D izmeu 1 i 3 mm, zbog ega je D = 1,732 mm.
Za svaku nazivnu izmjeru praktino se ne rauna vrijednost standardnog
tolerancijskog koeficijenta, ve se koriste tablice u kojima su nazivne izmjere
svrstane u podruja u kojima su one stupnjevane po geometrijskom nizu. Podruja
nazivnih izmjera (npr. promjera) do 500 mm jesu:

standard tolerance factor (ISO 286)

44

Tehni ko crtanje
D1
3)
6)
10)
18)
30)
D2
3
6
10
18
30
50
gdje je: D1 - po etak podru ja, D2 - kraj podru ja

50)
80

80)
120

120)
180

180)
250

250)
315

315)
400

400)
500

Za neke dosjede s veom zranosti i prisnosti uvedeno je meupodruje i

stupanj podijeljen na dva. Tolerancije u ovim tablicama izraunate su za sredinu
podruja D prema formuli (4.3.). Npr. za podruje nazivnih izmjera izmeu 30 i 50
mm sredina podruja je D = 38,730 mm. Razlike u tolerancijama za sve ostale
nazivne izmjere unutar ovog podruja praktino su zanemarive.
Tolerancijski koeficijenti i izraunati pomou formule (4.1.) dani su za
podruje izmjera do 500 mm u tablici 4.1., a za podruje izmjera od 500 do 3150
mm u tablici 4.2.
Tablica 4.1. Nazivne izmjere do 500 mm i tolerancijski koeficijent i
Nazivne
-3 3)-6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500
izmjere, mm
0,6 0,75 0,9
1,1
1,3
1,6
1,9
2,2
2,5
2,9
3,2
3,6
4,0
i, Pm

Tablica 4.2. Nazivne izmjere od 500 mm do 3150 mm i tolerancijski koeficijent I

Nazivne
izmjere, mm
I, Pm

500)-630

630)-800

4,4

5,0

800)-1000 1000)-1250
5,6

6,6

1250)-1600

1600)-2000

7,8

9,2

2000)-2500 2500)-3150
11,0

13,2

Veliina tolerancijske izmjere T za razliite stupnjeve temeljne tolerancije IT i

nazivne izmjere do 500 mm dobiva se prema tablici 4.3. i mogue ju je zaokruiti
na cijeli broj.
Tablica 4.3. Vrijednosti temeljnih tolerancija za nazivne izmjere do 500 mm
IT
T, Pm

01
0
1
izraz (4.4) izraz (4.5) izraz (4.6)

2
*

3
*

4
*

5
7i

6
10i

7
16i

8
25i

IT
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
T, Pm
40i
64i
100i
160i
250i
400i
640i
1000i
1600i
2500i
*Za temeljne tolerancije IT2, IT3 i IT4 vrijednosti T su geometrijski stupnjevane izme u temeljnih tolerancija IT1 i IT5.

Iz tablice 4.3. vidljivo je da za temeljne tolerancije IT01, IT0 i IT1 vrijedi

iznimka, tako da se u ovim sluajevima tolerancijski koeficijent i izraunava
pomou sljedeih formula:
za IT01
za IT0
za IT1

i
i
i

0,3  0,008 D
0,5  0,012 D
0,8  0,020 D

(4.4)
(4.5)
(4.6)

Veliina tolerancijske izmjere za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm moe se

izraunati jednako kao i za izmjere do 500 mm, s tom razlikom to se tolerancijski

45

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

koeficijent oznaava s I i izraunava pomou formule (4.2.). Dobivene vrijednosti I

za pojedina podruja nazivnih izmjera dane su u tablici 4.4.
Veliina tolerancijske izmjere T za razliite stupnjeve temeljne tolerancije IT i
nazivne izmjere od 500 do 3150 mm dobiva se iz tablice 4.4. Izraunate veliine T
mogu se zaokruiti na cijeli broj, a veliine tolerancijskih izmjera T sreene su i
grupirane u tablicama 4.5. i 4.6.
Tablica 4.4. Vrijednosti temeljnih tolerancija za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm
IT
T, Pm

01
-

0
-

1
2I

2
2,7I

3
3,7I

4
5I

5
7I

6
10I

7
16I

8
25I

IT
T, Pm

9
40I

10
64I

11
100I

12
160I

13
250I

14
400I

15
640I

16
1000I

17
1600I

18
2500I

Tablica 4.5. Vrijednosti temeljnih tolerancija za stupnjeve temeljnih tolerancija od IT1 do IT18
za nazivne izmjere do 3150 mm
Nazivna
izmjera, mm IT12

Stupanj temeljne tolerancije

IT8 IT9 IT10 IT11 IT12 IT13 IT143 IT153 IT163 IT173 IT183
Temeljne tolerancije
od
do
m
mm
33
0,8 1,2
2
3
4
6
10
14
25
40
60
0,1 0,14 0,25 0,4
0,6
1
1,4
3)
6
1
1,5 2,5
4
5
8
12
18
30
48
75 0,12 0,18 0,3 0,48 0,75 1,2
1,8
6)
10
1
1,5 2,5
4
6
9
15
22
36
58
90 0,15 0,22 0,36 0,58 0,9
1,5
2,2
10)
18
1,2
2
3
5
8
11
18
27
43
70 110 0,18 0,27 0,43 0,7
1,1
1,8
2,7
18)
30
1,5 2,5
4
6
9
13
21
33
52
84 130 0,21 0,33 0,52 0,84 1,3
2,1
3,3
30)
50
1,5 2,5
4
7
11
16
25
39
62 100 160 0,25 0,39 0,62
1
1,6
2,5
3,9
50)
80
2
3
5
8
13
19
30
46
74 120 190 0,3 0,46 0,74 1,2
1,9
3
4,6
80) 120 2,5
4
6
10
15
22
35
54
87 140 220 0,35 0,54 0,87 1,4
2,2
3,5
5,4
120) 180 3,5
5
8
12
18
25
40
63 100 160 250 0,4 0,63
1
1,6
2,5
4
6,3
180) 250 4,5
7
10
14
20
29
46
72 115 185 290 0,46 0,72 1,15 1,85 2,9
4,6
7,2
250) 315
6
8
12
16
23
32
52
81 130 210 320 0,52 0,81 1,3
2,1
3,2
5,2
8,1
315) 400
7
9
13
18
25
36
57
89 140 230 360 0,57 0,89 1,4
2,3
3,6
5,7
8,9
400) 500
8
10
15
20
27
40
63
97 155 250 400 0,63 0,97 1,55 2,5
4
6,3
9,7
500) 6302
9
11
16
22
32
44
70 110 175 280 440 0,7
1,1 1,75 2,8
4,4
7
11
630) 8002 10
13
18
25
36
50
80 125 200 320 500 0,8 1,25
2
3,2
5
8
12,5
800) 10002 11
15
21
28
40
56
90 140 230 360 560 0,9
1,4
2,3
3,6
5,6
9
14
1000) 12502 13
18
24
33
47
66 105 165 260 420 660 1,05 1,65 2,6
4,2
6,6 10,5 16,5
1250) 16002 15
21
29
39
55
78 125 195 310 500 780 1,25 1,95 3,1
5
7,8 12,5 19,5
1600) 20002 18
25
35
46
65
92 150 230 370 600 920 1,5
2,3
3,7
6
9,2
15
23
2000) 25002 22
30
41
55
78 110 175 280 440 700 1100 1,75 2,8
4,4
7
11 17,5 28
2500) 31502 26
36
50
68
96 135 210 330 540 860 1350 2,1
3,3
5,4
8,6 13,5 21
33
1) Vrijednosti za stupnjeve temeljne tolerancije IT01 i IT0 za nazivne izmjere do uklju ivo 500 mm dane su u tablici 4.6.
2) Vrijednosti za stupnjeve temeljnih tolerancija od IT1 do uklju ivo IT5 za nazivne izmjere vie od 500 mm rabiti samo za pokusne svrhe.
3) Stupnjevi temeljnih tolerancija od IT14 do uklju ivo IT18 ne smiju se rabiti za vrijednosti nazivne izmjere do uklju ivo 1 mm.
IT22

IT32

IT42

IT52

IT6

IT7

Tablica 4.6. Vrijednosti temeljnih tolerancija za stupnjeve temeljnih tolerancija IT01 i IT0
T, Pm
IT01
IT0

do 3
0,3
0,5

3)-6
0,4
0,6

6)-10
0,4
0,6

10)-18
0,5
0,8

18)-30
0,6
1

Nazivne izmjere, mm
30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500
0,6
0,8
1
1,2
2
2,5
3
4
1
1,2
1,5
2
3
4
5
6

Za izbor stupnja temeljne tolerancije mogu posluiti sljedee iskustvene

preporuke:
x
IT01 IT4 - za precizni mjerni pribor,
x
IT5 IT7 - za mjerni pribor radionike kontrole i najfinije dosjede,
46

Tehni ko crtanje
x
x
x
x

IT6 IT9 - za fini dosjed,

IT7 IT10 - za prosjeno dosjedanje,
IT9 IT11 - za grubo dosjedanje i
IT12 IT18 - za izmjere i povrine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani
dijelovi).

4.3.1. Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja

Poloaj tolerancijskih polja odreuje temeljno odstupanje koje se oznaava s
obzirom na nul-crtu slovima abecede (meunarodne), i to:
za vanjske izmjere (rukavca) malim slovima abecede (slika 4.7.):
a b c cd d e ef f fg g h j (js) k m n p r s t u v x y z za zb zc
za unutarnje izmjere (provrte) velikim slovima abecede (slika 4.8.):
A B C CD D E EF F FG G H J (JS) K M N P R S T U V X Y Z ZA ZB ZC
Poloaj tolerancijskog polja oznaen s navedenim slovima odreen je jednim
od graninih odstupanja koja su na slikama 4.7. i 4.8. oznaena kao donje ili gornje
odstupanje izmjere (es, ei, ES, EI).
Radi nesporazuma izostavljena su sljedea slova: T, i, L, l, O, o, Q, q, W i w.
Poloaji tolerancijskih polja cd, ef i fg za vanjske odnosno CD, EF i FG za
unutarnje izmjere rabe se za nazivne izmjere do 10 mm.
Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini tolerancijski razred, tj. kombinacija
simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj. poloaj i veliinu
tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku 80F8 ili 40h7 ine nazivne izmjere 80
odnosno 40, poloaj tolerancijskog polja F za provrt odnosno h za rukavac i
stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno IT7.
Na osnovi nazivne izmjere i temeljnog odstupanja oznaenog slovom F odnosno h odreuje se jedno od odstupanja izmjere (slike 4.7. i 4.8. te tablice 4.7. i 4.8.).
Dodavanjem tolerancijske izmjere T, tj. temeljne tolerancije (tablice 4.7. i 4.8.),
odreuje se drugo odstupanje izmjere. Oba ova odstupanja (gornje i donje) za
izabrani poloaj tolerancijskih polja i za izabrane stupnjeve temeljnih tolerancija
daju se tablino za podruja nazivnih izmjera, ime se postupak odreivanja
graninih odstupanja pojednostavnjuje.
Poloaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-crtu, i za vanjsku i za unutarnju
izmjeru, moe se definirati u nekoliko osnovnih sluajeva.
Tolerancijsko polje lei iznad nul-crte (slike 4.4. i 4.5., odnosno slike 4.7. i
4.8.) pa je stvarna izmjera, koja treba biti unutar tolerancijskog polja, vea od
nazivne izmjere, odnosno:

es ! 0 i ei ! 0 za vanjske izmjere i
ES ! 0 i EI ! 0 za unutarnje izmjere.
47

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

U ovom se poloaju nalaze tolerancijska polja od m do zc vanjske izmjere odnosno

od A do G za unutarnje izmjere.

Slika 4.7. Poloaj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)

Slika 4.8. Poloaj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)

Tolerancijsko polje lei s gornje strane, i to na nul-crti, tako da je donje

odstupanje izmjere jednako nazivnoj izmjeri (slike 4.7. i 4.8.), a stvarna e izmjera
biti jednaka ili vea od nazivne izmjere

es ! 0 i ei 0 za vanjske izmjere i
ES ! 0 i EI 0 za unutarnje izmjere.
U ovom se poloaju nalazi tolerancijsko polje k za vanjske izmjere odnosno H za
unutarnje izmjere.

48

Tehni ko crtanje

Tolerancijsko polje lei s obje strane nul-crte, simetrino ili nesimetrino

(slike 4.4. i 4.5., odnosno slike 4.7. i 4.8.). Stvarna izmjera moe biti vea, jednaka
ili manja od nazivne izmjere

es ! 0 i ei  0 za vanjske izmjere i
ES ! 0 i EI  0 za unutarnje izmjere.
U ovom se poloaju nalaze tolerancijska polja j i js za vanjske izmjere odnosno J i
JS (svi sluajevi) i K (neki sluajevi) za unutarnje izmjere. Polja js i JS simetrina
su u odnosu na nul-crtu.
Tolerancijsko polje lei s donje strane na nul-crtu, tako da je gornje odstupanje
izmjere jednako nazivnoj izmjeri (slike 4.7. i 4.8.). Stvarna e izmjera biti jednaka
ili manja od nazivne izmjere

es 0 i ei  0 za vanjske izmjere i
ES 0 i EI  0 za unutarnje izmjere.
U ovom se poloaju nalazi tolerancijsko polje h za vanjske izmjere odnosno polja
od K do N (neki sluajevi) za unutarnje izmjere.
Tolerancijsko polje lei ispod nul-crte (slike 4.4. i 4.5., odnosno slike 4.7. i
4.8.). Stvarna e izmjera biti manja od nazivne izmjere
es  0 i ei  0 za vanjske izmjere i
ES  0 i EI  0 za unutarnje izmjere.
U ovom se poloaju nalaze tolerancijska polja od a do g za vanjske izmjere i od P
do ZC za unutarnje izmjere.
U tablicama od 4.7. do 4.8. navedene su brojane vrijednosti temeljnih
odstupanja izmjera za rukavce (es, ei), odnosno provrte (ES, EI), ovisno o podruju
nazivne izmjere i stupnju temeljne tolerancije.
Iz prethodno izloenog moe se zakljuiti da ISO-sustav tolerancija obuhvaa
sva tolerancijska polja od a do zc i od A do ZC te svako sa svim temeljnim
tolerancijama od IT01 do IT18. Meutim, s obzirom na praktinu potrebu da broj
mjerila bude to manji, u praksi se upotrebljava samo nekoliko najprikladnijih
tolerancijskih polja.

49

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.7. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera za rukavce
Nazivna
izmjera, mm

Vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera, Pm

Gornje odstupanje izmjere
es

Donje odstupanje izmjere

ei
IT5
i
IT7
IT8
IT6
j
-2
-4
-6
-2
-4
-2
-4

Svi stupnjevi temeljnih tolerancija

Odstupanja =rITn/2, gdje je n broj ana vrijednost IT

od
do
a1)
b1)
c
cd
d
e
ef
f
fg
g
h
js2)
31)
-60
-34
-20
-14
-10
-6
-4
-2
0
-270 -140
3
6
-70
-46
-30
-20
-14
-10
-6
-4
0
6
10
-280
-80
-56
-40
-25
-18
-13
-8
-5
0
-150
10
14
-290
-95
-50
-32
-16
-6
0
-3
-6
14
18
18
24
-300 -160 -150
-65
-40
-20
-7
0
-4
-8
24
30
30
40
-310 -170 -120
-80
-50
-25
-9
0
-5
-10
40
50
-320 -180 -130
50
65
-340 -190 -140
-100
-60
-30
-10
0
-7
-12
65
80
-360 -200 -150
80
100
-380 -220 -170
-120
-72
-36
-12
0
-9
-15
100
120
-410 -240 -180
120
140
-460 -260 -200
-145
-85
-43
-14
0
-11
-18
140
160
-520 -280 -210
160
180
-580 -310 -230
180
200
-660 -340 -240
-170 -100
-50
-15
0
-13
-21
200
225
-740 -380 -260
225
250
-820 -420 -280
250
280
-920 -480 -300
-190 -110
-56
-17
0
-16
-26
280
315 -1050 -540 -330
315
355 -1200 -600 -360
-210 -125
-62
-18
0
-18
-28
355
400 -1350 -680 -400
400
450 -1500 -760 -440
-230 -135
-68
-20
0
-20
-32
450
500 -1650 -840 -480
500
560
-260 -145
-76
-22
0
560
630
630
710
-290 -160
-80
-24
0
710
800
800
900
-320 -170
-86
-26
0
900
1000
1000 1120
-350 -195
-98
-28
0
1120 1250
1250 1400
-390 -220
-110
-30
0
1400 1600
1600 1800
-430 -240
-120
-32
0
1800 2000
2000 2240
-480 -260
-130
-34
0
2240 2500
2500 2800
-520 -290
-145
-38
0
2800 3150
1) Temeljno odstupanje a i b ne smije se rabiti za nazivne izmjere do uklju ivo 1 mm.
2) Kod tolerancijskih razreda od js7 do js11 moe se broj ana vrijednost ITn, ako je neparna brojka, zaokruiti na prvu donju parnu, tako da je
dobiveno odstupanje izmjere, tj. r ITn/2 cijela brojka u Pm.

50

Tehni ko crtanje
Tablica 4.7. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera za rukavce (nastavak)
Nazivna
izmjera, mm

od
3
6
10
14
18
24
30
40
50
65
80
100
120
140
160
180
200
225
250
280
315
355
400
450
500
560
630
710
800
900
1000
1120
1250
1400
1600
1800
2000
2240
2500
2800

do
3
6
10
14
18
24
30
40
50
65
80
100
120
140
160
180
200
225
250
280
315
355
400
450
500
560
630
710
800
900
1000
1120
1250
1400
1600
1800
2000
2240
2500
2800
3150

Vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera, Pm

Donje odstupanje izmjere
ei
IT4
do
IT7

do IT3
i
od IT7
k

Svi stupnjevi temeljnih tolerancija

0
+1
+1

0
0
0

m
+2
+4
+6

n
+4
+8
+10

p
+6
+12
+15

r
+10
+15
+19

s
+14
+19
+23

+1

+7

+12

+18

+23

+28

+2

+8

+15

+22

+28

+35

+2

+9

+17

+26

+34

+43

+2

+11

+20

+32

+3

+13

+23

+37

+3

+15

+27

+43

+4

+17

+31

+50

+4

+20

+34

+56

+4

+21

+37

+62

+5

+23

+40

+68

+26

+44

+78

+30

+50

+88

+34

+56

+100

+40

+66

+120

+48

+78

+140

+58

+92

+170

+68

+110

+195

+76

+135

+240

+41
+43
+51
+54
+63
+65
+68
+77
+80
+84
+94
+98
+108
+114
+126
+132
+150
+155
+175
+185
+210
+220
+250
+260
+300
+330
+370
+400
+440
+460
+550
+580

+53
+59
+71
+79
+92
+100
+108
+122
+130
+140
+158
+170
+190
+208
+232
+252
+280
+310
+340
+380
+430
+470
+520
+580
+640
+720
+820
+920
+1000
+1100
+1250
+1400

u
+18
+23
+28
+33

+41
+48
+54
+66
+75
+91
+104
+122
+134
+146
+166
+180
+196
+218
+240
+268
+294
+330
+360
+400
+450
+500
+560
+620
+680
+780
+840
+960
+1050
+1200
+1350
+1500
+1650
+1900
+2100

+41
+48
+60
+70
+87
+102
+124
+144
+170
+190
+210
+236
+258
+284
+315
+350
+390
+435
+490
+540
+600
+660
+740
+840
+940
+1050
+1150
+1300
+1450
+1600
+1850
+2000
+2300
+2500
+2900
+3200

+39
+47
+55
+68
+81
+102
+120
+146
+172
+202
+228
+252
+284
+310
+340
+385
+425
+475
+530
+595
+660

x
y
+20
+28
+34
+40
+45
+54
+63
+64
+75
+80
+94
+97 +114
+122 +144
+146 +174
+178 +214
+210 +254
+248 +300
+280 +340
+310 +380
+350 +425
+385 +470
+425 +520
+475 +580
+525 +650
+590 +730
+660 +820
+740 +920
+820 +1000

z
+26
+35
+42
+50
+60
+73
+88
+112
+136
+172
+210
+258
+310
+365
+415
+465
+520
+575
+640
+710
+790
+900
+1000
+1100
+1250

za
+32
+42
+52
+64
+77
+98
+118
+148
+180
+226
+274
+335
+400
+470
+535
+600
+670
+740
+820
+920
+1000
+1150
+1300
+1450
+1600

zb
+40
+50
+67
+90
+108
+136
+160
+200
+242
+300
+360
+445
+525
+620
+700
+780
+880
+960
+1050
+1200
+1300
+1500
+1650
+1850
+2100

zc
+60
+80
+97
+130
+150
+188
+218
+274
+325
+405
+480
+585
+690
+800
+900
+1000
+1150
+1250
+1350
+1550
+1700
+1900
+2100
+2400
+2600

51

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.8. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera za provrte
Vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera, Pm
Donje odstupanje izmjere
EI

Nazivna
izmjera, mm

Svi stupnjevi temeljnih tolerancija

B1)

IT6
JS2)

od
do
C
CD
D
E
EF
F
FG
G
H
31) 5)
+60 +34 +20 +14 +10 +6
+4
+2 0
+2
+270 +140
3
6
+70 +46 +30 +20 +14 +10 +6
+4 0
+5
6
10 +280
+80 +56 +40 +25 +13 +13 +8
+5 0
+150
10
14
+290
+95
+50 +32
+16
+6 0
+6
14
18
18
24
+300 +160 +110
+65 +40
+20
+7 0
+8 +12 +20
-8 + ' -8
24
30
30
40 +310 +170 +120
+80 +25
+25
+9 0
+10 +14 +24 -2 + '
-9 + ' -9
40
50 +320 +180 +130
50
65 +340 +190 +140
+100 +60
+30
+10 0
+13 +18 +28
-11 + ' -11
65
80 +360 +200 +150
80
100 +380 +220 +170
+120 +72
+36
+12 0
+16 +22 +34
-13 + ' -13
100 120 +410 +240 +180
120 140 +460 +260 +200
-3 + '
+145 +85
+43
+14 0
+18 +26 +41
-15 + ' -15
140 160 +520 +280 +210
160 180 +580 +310 +230
180 200 +660 +340 +240
+170 +100
+50
+15 0
+22 +30 +47
-17 + ' -17
200 225 +740 +380 +260
225 250 +820 +420 +280
250 280 +920 +480 +300
-4 + '
+190 +110
+56
+17 0
+25 +36 +55
-20 + ' -20
280 315 +1050 +540 +330
315 355 +1200 +600 +360
+210 +125
+62
+18 0
+29 +39 +60
-21 + ' -21
355 400 +1350 +680 +400
400 450 +1500 +760 +440
+230 +135
+68
+20 0
+33 +43 +66 -5 + '
-23 + ' -23
450 500 +1650 +840 +480
500 560
+260 +145
+76
+22 0
0
-26
560 630
630 710
+290 +160
+80
+24 0
0
-30
710 800
800 900
+320 +170
+86
+26 0
0
-34
900 1000
1000 1120
+350 +195
+98
+28 0
0
-40
1120 1250
1250 1400
+390 +220
+110
+30 0
0
-48
1400 1600
1600 1800
+430 +240
+120
+32 0
0
-58
1800 2000
2000 2240
+480 +260
+130
+34 0
0
-68
2240 2500
2500 2800
0
-76
+520 +290
+145
+38 0
2800 3150
1) Temeljno odstupanje A i B ne smije se rabiti za nazivne izmjere do uklju ivo 1 mm.
2) Kod tolerancijskih razreda od JS7 do JS11 moe se broj ana vrijednost ITn, ako je neparna brojka, zaokruiti na prvu donju parnu, tako da je
dobiveno odstupanje izmjere, tj. r ITn/2 cijela brojka u Pm.
3) Za odre ivanje vrijednosti K, M i N za stupnjeve temeljnih tolerancija do uklju ivo IT8 i odstupanja izmjera od P do ZC za stupnjeve temeljnih
tolerancija do uklju ivo IT7 moraju se vrijednosti za ' uzeti iz tablice 4.8. (nastavak na stranici 53.).
Primjer:
K7 u podru ju nazivne izmjere od 18 do 30 mm: ' = 8 Pm pa je ES = -2 + 8 = + 6 Pm
S6 u podru ju nazivne izmjere od 18 do 30 mm: ' = 4 Pm pa je ES = -35 + 4 = -31 Pm
4) Posebni slu ajevi: za tolerancijski razred M6 u podru ju nazivne izmjere od 250 do 315 mm je ES = -9 Pm (umjesto 11 Pm)
5) Odstupanje izmjera N za stupnjeve standardnih tolerancija od IT8 ne smije se rabiti za nazivne izmjere do uklju ivo 1 mm.
Odstupanja =rITn/2, gdje je n broj ana vrijednost IT

A1)

Gornje odstupanje izmjere

ES
do
od
do
od
IT7 IT8
IT8 IT8
IT8
IT8
J
K3)
M3) 4)
+4
+6
0
0
-2
-2
+6 +10
-4 + ' -4
+8 +12
-6 + ' -6
-1 + '
+10 +15
-7 + ' -7

52

Tehni ko crtanje
Tablica 4.8. Brojane vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera za provrte (nastavak)
Nazivna
izmjera, mm
od

do

Vrijednosti za ', Pm

Vrijednosti temeljnih odstupanja izmjera, Pm

Gornje odstupanje izmjere ES
do
IT8
N3) 5)

od
IT8

do
IT7
P do
ZC3)

Stupanj temeljne
tolerancije

Stupnjevi temeljnih tolerancija iznad IT7

P

ZA

ZB

ZC IT3 IT4 IT5 IT6 IT7 IT8

Vrijednosti stupnjeva temeljnih tolerancija od IT7 pove ani za '

3
-4
-4
-6
-10 -14
-18
-20
-26 -32 -40 -60 0 0 0 0 0
-12 -15 -19
-23
-28
-35 -42 -50 -80 1 1,5 1 3 4
3
6 -8 + ' 0
-15 -19 -23
-28
-34
-42 -52 -67 -97 1 1,5 2 3 6
6
10 -10 + ' 0
-18 14
-40
-50 -64 -90 -130
-18 -23 -28
-33
1 2 3 4 7
-12 + ' 0
14
18
-39 -45
-60 -77 -108 -150
18
24
-41 -47 -54 -63 -73 -98 -136 -188
-22 -28 -35
1,5 2 3 4 8
-15 + ' 0
24
30
-41 -48 -55 -64 -75 -88 -118 -160 -218
30
40
-48 -60 -68 -80 -94 -112 -148 -200 -274
-26 -34 -43
1,5 3 4 5 9
-17 + ' 0
40
50
-54 -70 -81 -97 -114 -136 -180 -242 -325
50
65
-41 -53 -66 -87 -102 -122 -144 -172 -226 -300 -405
-32
2 3 5 6 11
-20 + ' 0
65
80
-43 -59 -75 -102 -120 -146 -174 -210 -274 -360 -480
80 100
-51 -71 -91 -124 -146 -178 -214 -258 -335 -445 -585
-37
2 4 5 7 13
-23 + ' 0
100 120
-54 -79 -104 -144 -172 -210 -254 -310 -400 -525 -690
120 140
-63 -92 -122 -170 -202 -248 -300 -365 -470 -620 -800
-43 -65 -100 -134 -190 -228 -280 -340 -415 -535 -700 -900 3 4 5 7 15
140 160 -27 + ' 0
160 180
-68 -108 -146 -210 -252 -310 -380 -465 -600 -780 -1000
180 200
-77 -122 -166 -236 -284 -350 -425 -520 -670 -880 -1150
-50 -80 -130 -180 -258 -310 -385 -470 -575 -740 -960 -1250 3 4 6 9 17
200 225 -31 + ' 0
225 250
-84 -140 -196 -284 -340 -425 -520 -640 -820 -1050 -1350
250 280
-94 -158 -218 -315 -385 -475 -580 -710 -920 -1200 -1550
4 4 7 9 20
-56
-34 + ' 0
280 315
-98 -170 -240 -350 -425 -525 -650 -790 -1000 -1300 -1700
315 355
-108 -190 -268 -390 -475 -590 -730 -900 -1150 -1500 -1900
-62
4 5 7 11 21
-37 + ' 0
355 400
-114 -208 -294 -435 -530 -660 -820 -1000 -1300 -1650 -2100
400 450
-126 -232 -330 -490 -595 -740 -920 -1100 -1450 -1850 -2400
5 5 7 13 23
-68
-40 + ' 0
450 500
-132 -252 -360 -540 -660 -820 -1000 -1250 -1600 -2100 -2600
500 560
-150 -280 -400 -600
-44
-78
560 630
-155 -310 -450 -660
630 710
-175 -340 -500 -740
-50
-88
710 800
-185 -380 -560 -840
800 900
-210 -430 -620 -940
-56
-100
900 1000
-220 -470 -680 -1050
1000 1120
-250 -520 -780 -1150
-66
-120
1120 1250
-260 -580 -840 -1300
1250 1400
-300 -640 -960 -1450
-78
-140
1400 1600
-330 -720 -1050 -1600
1600 1800
-370 -820 -1200 -1850
-92
-170
1800 2000
-400 -920 -1350 -2000
2000 2240
-440 -1000 -1500 -2300
-110
-195
2240 2500
-460 -1100 -1650 -2500
2500 2800
-550 -1250 -1900 -2900
-240
-135
-580 -1400 -2100 -3200
2800 3150
3) Za odre ivanje vrijednosti od K, M i N za stupnjeve temeljnih tolerancija do uklju ivo IT8 i odstupanja izmjera od P do ZC za stupnjeve
temeljnih tolerancija do uklju ivo IT7 moraju se vrijednosti za ' uzeti iz tablice 4.8. (nastavak na stranici 53.).
Primjer:
K7 u podru ju nazivne izmjere od 18 do 30 mm: ' = 8 Pm pa je ES = -2 + 8 = + 6 Pm
S6 u podru ju nazivne izmjere od 18 do 30 mm: ' = 4 Pm pa je ES = -35 + 4 = -31 Pm
5) Odstupanje izmjera N za stupnjeve standardnih tolerancija od IT8 ne smije se rabiti za nazivne izmjere do uklju ivo 1 mm.

0
6
7
9
12
14
16
19
23

26
29
32
34

U tablicama 4.9. i 4.10. dane su vrijednosti onih tolerancijskih polja za

rukavce i provrte koje, prema iskustvu u strojarstvu, veinom zadovoljavaju u svim
primjerima (a odgovaraju 1., 2. i 3. prednosti preporuenih dosjeda prema DIN
7157).

53

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.9. Vrijednosti odstupanja rukavca u m (HRN M.A1.150...158 - 1968)
Nazivna
izmjera, mm
0) ... 3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 14
14) ... 18
18) ... 24
24) ... 30
30) ... 40
40) ... 50
50) ... 65
65) ... 80
80) ... 100
100) ... 120
120) ... 140
140) ... 160
160) ... 180
180) ... 200
200) ... 225
225) ... 250
250) ... 280
280) ... 315
315) ... 355
355) ... 400
400) ... 450
450) ... 500

54

a11

c11

d9

e8

f7

g6

h6

h8

h9

h11

j6

k6

n6

r6

s6

u8

x8

-270
-330
-270
-345
-280
-370

-60
-120
-70
-145
-80
-170

-20
-45
-30
-60
-40
-76

-14
-28
-20
-38
-25
-47

-6
-16
-10
-22
-13
-28

-2
-8
-4
-12
-5
-14

0
-6
0
-8
0
-9

0
-14
0
-18
0
-22

0
-25
0
-30
0
-36

0
-60
0
-75
0
-90

+4
-2
+6
-2
+7
-2

+6
0
+9
+1
+10
+1

+10
+4
+16
+8
+19
+10

+16
+10
+23
+15
+28
+19

+27
+19
+20
+14
+32
+23

+32
+18
+41
+23
+50
+28

-290
-400

-95
-205

-50
-93

-32
-59

-16
-34

-6
-17

0
-11

0
-27

0
-43

0
-110

+8
-3

+12
+1

+23
+12

+34
+23

+39
+28

+60
+33

-300
-430

-110
-240

-65
-117

-40
-73

-20
-41

-7
-20

0
-13

0
-33

0
-52

0
-130

+9
-4

+15
+2

+28
+15

+41
+28

+48
+35

-310
-470
-320
-480
-340
-530
-360
-550
-380
-600
-410
-630
-460
-710
-520
-770
-580
-830
-660
-950
-74
-1030
-820
-1110
-920
-1240
-1050
-1370
-1200
-1560
-1350
-1710
-1500
-1900
-1650
-2050

-120
-280
-130
-290
-140
-330
-150
-340
-170
-390
-180
-400
-200
-450
-210
-460
-230
-480
-240
-530
-260
-550
-280
-570
-300
-620
-330
-650
-360
-720
-400
-760
-440
-840
-480
-880

-80
-142

-50
-89

-25
-50

-9
-25

0
-16

0
-39

0
-62

0
-160

+11
-5

+18
+2

+33
+17

+50
+34

+59
+43

-100
-174

-60
-106

-30
-60

-10
-29

0
-19

0
-46

0
-74

0
-190

+12
-6

+21
+2

+39
+20

-120
-207

-72
-126

-36
-71

-12
-34

0
-22

0
-54

0
-87

0
-220

+13
-9

+25
+3

+45
+23

-145
-245

-85
-148

-43
-83

-14
-39

0
-25

0
-63

0
-100

0
-250

+44
-11

+28
+3

+52
+27

-170
-285

-100
-172

-50
-96

-15
-44

0
-29

0
-72

0
-115

0
-290

+16
-13

+33
+4

+60
+31

-190
-320

-110
-191

-56
-108

-17
-49

0
-32

0
-81

0
-130

0
-320

+16
-16

+36
+4

+66
+34

-210
-350

-125
-214

-62
-119

-18
-54

0
-36

0
-89

0
-140

0
-360

+18
-18

+40
+4

+73
+37

-230
-385

-135
-232

-68
-131

-20
-60

0
-40

0
-97

0
-155

0
-400

+20
-20

+45
+5

+80
+40

+60
+41
+62
+43
+73
+51
+76
+54
+88
+63
+90
+65
+93
+68
+106
+77
+109
+80
+113
+84
+126
+94
+130
+98
+144
+108
+150
+114
+166
+126
+172
+132

+72
+53
+78
+59
+93
+71
+101
+79
+117
+92
+125
+100
+133
+108
+151
+122
+159
+130
+169
+140
+190
+158
+202
+170
+226
+190
+244
+208
+272
+232
+292
+252

+34
+20
+46
+28
+56
+34
+67
+40
+72
+45
+87
+54
+97
+64
+119
+80
+136
+97
+168
+122
+192
+146
+232
+178
+264
+210
+311
+248
+343
+280
+373
+310
+422
+350
+457
+385
+497
+425
+556
+475
+606
+525
+679
+590
+749
+660
+837
+740
+917
+820

+74
+41
+81
+48
+99
+60
+109
+70
+133
+87
+148
+102
+178
+124
+198
+144
+233
+170
+253
+190
+273
+210
+308
+236
+330
+258
+356
+284
+396
+315
+431
+350
+479
+390
+524
+435
+587
+490
+637
+540

Tehni ko crtanje
Tablica 4.10. Vrijednosti odstupanja provrta u m (HRN M.A1.170...177 1968)
Nazivna
izmjera, mm
0) ... 3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 14
14) ... 18
18) ... 24
24) ... 30
30) ... 40
40) ... 50
50) ... 65
65) ... 80
80) ... 100
100) ... 120
120) ... 140
140) ... 160
160) ... 180
180) ... 200
200) ... 225
225) ... 250
250) ... 280
280) ... 315
315) ... 355
355) ... 400
400) ... 450
450) ... 500

A11

C11

D10

E9

F8

G7

H6

H7

H8

H9

H11

+330
+270
+345
+270
+370
+280

+120
+60
+145
+70
+170
+80

+60
+20
+78
+30
+98
+40

+39
+14
+50
+20
+61
+25

+20
+6
+28
+10
+35
+13

+12
+3
+16
+4
+20
+5

+6
0
+8
0
+9
0

+10
0
+12
0
+15
0

+14
0
+18
0
+22
0

+25
0
+30
0
+36
0

+60
0
+75
0
+90
0

+400
+290

+205
+95

+120
+50

+75
+32

+43
+16

+24
+6

+11
0

+18
0

+27
0

+43
0

+110
0

+430
+300

+240
+110

+149
+65

+92
+40

+53
+20

+28
+7

+13
0

+21
0

+33
0

+52
0

+130
0

+470
+310
+480
+320
+530
+340
+550
+360
+600
+380
+630
+410
+710
+460
+770
+310
+830
+580
+950
+660
+1030
+740
+1110
+820
+1240
+20
+1370
+1050
+1560
+1200
+1710
+1350
+1900
+1500
+2050
+1650

+280
+120
+290
+130
+330
+140
+340
+150
+390
+170
+400
+180
+450
+200
+460
120
+480
+230
+530
+240
+550
+260
+570
+280
+620
++300
+650
+330
+720
+360
+760
+400
+840
+440
+880
+480

+180
+80

+112
+50

+64
+25

+34
+9

+16
0

+25
0

+39
0

+62
0

+160
0

+220
+100

+134
+60

+60
+30

+40
+10

+19
0

+30
0

+46
0

+74
0

+190
0

+260
+120

+159
+72

+71
+36

+47
+12

+22
0

+35
0

+54
0

+87
0

+220
0

+305
+145

+185
+85

+83
+43

+54
+14

+25
0

+40
0

+63
0

+100
0

+250
0

+355
+170

+215
+100

+96
+50

+61
+15

+29
0

+46
0

+72
0

+115
0

+290
0

+400
+190

+240
+110

+108
+56

+69
+17

+32
0

+52
0

+81
0

+130
0

+320
0

+440
+210

+265
+125

+119
+62

+75
+18

+36
0

+57
0

+89
0

+140
0

+360
0

+480
+230

+290
+135

+165
+68

+83
+20

+40
0

+63
0

+97
0

+145
0

+400
0

4.3.2. Preporuke za izbor tolerancijskih polja

Za 20 stupnjeva temeljnih tolerancija IT, 28 poloaja tolerancijskih polja daju
po ISO sustavu mogunost uporabe 560 razliitih tolerancija. Proizvodna poduzea
nastoje broj tolerancija svesti na prihvatljiv broj, ime bi se smanjio potreban broj
razliitih alata, naprava i mjernih ureaja, to na kraju pojeftinjuje proizvode.
55

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Hrvatske norme daju preporuke za izbor tolerancijskih polja, pa se npr. prema

HRN M.A1.140 daju preporuke za izmjere do 500 mm, a prema HRN M.A1.141 za
izmjere od 500 do 3150 mm, to je dano i u tablicama od 4.11. do 4.13. [27].
Tablica 4.11. Preporuke za izbor tolerancijskih polja rukavca za izmjere do 500 mm
a b
c
d e
f
g h
j
js k m


IT4
} } } } } }
IT5
} z  z z }
IT6

IT7
z }
}

IT8


IT9 } z }
}

IT10
z

IT11 z } z }
}

IT12
}

IT13
Zna enje simbola: - moe; } - dobro; z - preporu eno;  - prioritet

}


}
}

}


Tablica 4.12. Preporuke za izbor tolerancijskih polja provrta za izmjere do 500 mm

A B C D E F G H J JS K M

IT4


IT5
} } } } }
IT6
} z  } } }
IT7
} 

IT8
}

IT9 } } } 


IT10
z

IT11 z }  }
}

IT12
}

IT13
Zna enje simbola: - moe; } - dobro; z - preporu eno;  - prioritet

}
}

}
}

}
}

Tablica 4.13. Preporuke za izbor tolerancijskih polja rukavca i provrta za izmjere od 500 do 3150 mm
c
C

d
D

e
E

f
F

g
G

h
H

j
J

js
JS

IT6
z
IT7
z
z
IT8
z

IT9
z

IT10

IT11

IT12

IT13

IT14
Zna enje simbola: - moe; } - dobro; z - preporu

k
K

m
M

n
N
z

p
P

r
R
z

s
S

t
T

u
U

v
V

x
X

y
Y

z
Z

eno;  - prioritet

4.4. Tolerancije slobodnih izmjera ope tolerancije

Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti praktino ne utjeu na
upotrebljivost dijelova nazivaju se slobodnim izmjerama. Te se izmjere ostvaruju
uobiajenim proizvodnim postupkom pa njihova odstupanja lee u granicama tog
56

Tehni ko crtanje

postupka obrade. Tolerancije slobodnih izmjera doputena su odstupanja od

eljenih izmjera koja se ne unose na crtee, tako da se nazivne izmjere na kotama
upisuju bez navoenja tolerancijskog polja. Tolerancije slobodnih izmjera ne mogu
se propisati na temelju funkcije, jer veliina prekoraenja nazivne vrijednosti ne
utjee ni na upotrebljivost, ni na sigurnost dijela. Slobodne izmjere odnose se na
dijelove koji ne tvore dosjede. Zato se slobodne izmjere ne toleriraju osim ako je
potrebno stupanj tonosti ovih izmjera suziti.
Doputena odstupanja slobodnih izmjera za obraene dijelove izraene
odvajanjem estica i njihove izmjere navedene su u tablicama od 4.14. do 4.15., a
njihova je veliina utvrena prema ISO 2768 i svrstana u etiri razreda tonosti:
x
f - fino,
x
m - srednje,
x
c - grubo i
x
v - vrlo grubo.
Tolerancije slobodnih izmjera unose se u crte u za to predvieno polje
(zaglavlja crtea) pomou skraene oznake stupnja tonosti, npr. ISO 2768 - m.
Tablica 4.14. Tolerancije slobodnih izmjera ostvarenih odvajanjem estica
Podru je nazivnih
Stupanj to nosti
izmjera, mm
f
m
c
v
... 3
r0,05
r0,1
r0,15
3) ... 6
r0,05
r0,1
r0,2
r0,5
6) ... 30
r0,10
r0,2
r0,5
r1
30) ... 120
r0,15
r0,3
r0,8
r1,5
120) ... 315
r0,2
r0,5
r1,2
r2
0,3
0,8
2
315) ... 1000
r
r
r
r3
1000) ... 2000
r0,5
r1,2
r3
r4
2000) ... 4000
r0,8
r2
r4
r6
3
5
4000) ... 8000
r
r
r8
8000) ... 12000
r4
r6
r10
12000) ... 16000
r5
r7
r12
16000) ... 20000
r6
r8
r12
Prema ISO 2768 (1973) nisu obuhva ena podru ja nazivnih izmjera iznad 2000
mm i nije obuhva ena vrlo gruba kvaliteta izrade.

Tablica 4.15. Tolerancije slobodnih izmjera za polumjere zaobljenja i skoene rubove

Stupanj
Podru je nazivnih izmjera, mm
to nosti
...3
3...6
6...30
30...120
120...315
fini i srednji
r0,2
r0,5
r1
r2
r4
grubi i vrlo grubi
r0,2
r1
r2
r4
r8
Prema ISO 2768 (1973) nisu posebno predvi ena doputena odstupanja za polumjere zaobljenja i skoeni rubovi.

Doputena odstupanja izmjera odljevaka od elinog, sivog i temperiranog

lijeva te doputena odstupanja debljine stijenki odljevaka dana su u tablicama od
4.16. do 4.20.
57

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Je li je potrebno i u kojem opsegu provjeravanje doputenih odstupanja

slobodnih izmjera dobivenih odvajanjem estica, utvruje se internim propisima
proizvoaa. Naruitelj (kupac) odluuje o prihvaanju dijelova koji ne odgovaraju
odredbama norme ISO 2768.
Tablica 4.16. Tolerancije slobodnih izmjera za kutove upisane u crtee
Podru je nazivnih izmjera (duljina kra eg kraka), mm
... 10
10) ... 50
50) ... 120
120) ... 400
mm na 100
mm na 100
mm na 100
mm na 100
stupanj
stupanj
stupanj
stupanj
mm
mm
mm
mm
fini i srednji
r1
r1,8
r30
r0,9
r20
r0,6
r10
r0,3

grubi
r2,6
r50
r1,5
r25
r0,7
r15
r0,4
r1 30
vrlo grubi
r3
r5,2
r2
r3,5
r1
r1,8
r30
r0,9
Prema ISO 2768 (1973) nisu obuhva ena podru ja iznad 120 do 400 mm, i obuhva ena je samo jedna kvaliteta.
Stupanj
to nosti

Tablica 4.17. Tolerancije slobodnih izmjera odljevaka od elinog lijeva, mm

Odljevci od eli nog lijeva
Podru je nazivnih
izmjera, mm
... 18
18) ... 50
50) ... 120
120) ... 250
250) ... 400
400) ... 630
630) ... 1000
1000) ... 1600
1600) ... 2500

vanjska
izmjera
+3
-2
+4
-2
+5
-3
+7
-4
+9
-4
+10
-5
+12
-6
+16
-8
+18
-9

Ru no kalupljenje
unutarnja
izmjera
+2
-3
+2
-4
+3
-5
+4
-7
+4
-9
+5
-10
+6
-12
+8
-16
+9
-18

ostale
izmjere
r2,5
r3,5
r4
r6
r7
r8
r10
r13
r15

vanjska
izmjera
+3
-2
+4
-2
+4
-3
+6
-4
+8
-4
+9
-5
+11
-6
+14
-7
+14
-7

Strojno kalupljenje
unutarnja
izmjera
+2
-3
+2
-4
+3
-4
+4
-6
+4
-8
+5
-9
+6
-11
+7
-14
+7
-14

ostale
izmjere
r2
r3
r3,5
r5
r6
r7
r9
r12
r14

Tablica 4.18. Tolerancije slobodnih izmjera odljevaka od sivog i temperiranog lijeva, mm

Podru je
nazivnih izmjera, mm
... 18
18) ... 50
50) ... 120
120) ... 250
250) ... 400

58

vanjska
+2
-1
+2
-1,5
+3
-1,5
+3
-2
+4
-3

Odljevci od sivog i temperiranog lijeva

Ru no kalupljenje
Strojno kalupljenje
unutarnja
ostale
vanjska
unutarnja
+1
+1,5
+1
r1,5
-2
-1
-1,5
+1,5
+2
+1
r2,5
-2
-1
-2
+1,5
+2,5
+1
r3
-3
-1
-2,5
+2
+2,5
+1,5
r3,5
-3
-1,5
-2,5
+3
+3
+2
r4,5
-4
-2
-3

ostale
r1,3
r2
r2,5
r3
r4

Tehni ko crtanje
Tablica 4.18. Tolerancije slobodnih izmjera odljevaka od sivog i temperiranog lijeva, mm
(nastavak)
Podru je
nazivnih izmjera, mm
400) ... 630
630) ... 1000
1000) ... 1600
1600) ... 2500

vanjska
+6
-4
+7
-4
+10
-6
+12
-8

Odljevci od sivog i temperiranog lijeva

Ru no kalupljenje
Strojno kalupljenje
unutarnja
ostale
vanjska
unutarnja
+4
+4
+2,5
r6
-6
-2,5
-4
+4
+5
+2,5
r7
-7
-2,5
-5
+6
+6
+4
r8
-8
-4
-16
+8
+8
+5
r10
-12
-5
-8

ostale
r5
r6
r7
r8

Tablica 4.19. Tolerancije slobodnih izmjera debljina stijenki odljevaka od elinog lijeva, u mm
Podru je
nazivnih izmjera, mm
... 6
6) ... 10
10) ... 18
18) ... 30
30) ... 50
50) ... 80
80) ... 120
120) ... 180
180) ... 250

Odljevci od eli nog lijeva

Ru no kalupljenje
Strojno kalupljenje
r2,0
r1,5
3,0
r
r1,8
r4,0
r2,1
r5,0
r2,5
7,0
r
r3,5
r8,0
r3,6
r9,0
r4,3
r11,0
r5,0
r12,0
r5,7

Tablica 4.20. Tolerancije slobodnih izmjera debljina stijenki odljevaka

od sivog i temperiranog lijeva, mm
Podru je
nazivnih izmjera, mm
... 6
6) ... 10
10) ... 18
18) ... 30
30) ... 50
50) ... 80
80) ... 120
120) ... 180
180) ... 250

Odljevci od sivog i temperiranog lijeva

Ru no kalupljenje
Strojno kalupljenje
r1,5
r1,2
r2,0
r1,5
r2,5
r1,8
3,0
r
r2,1
r3,5
r2,5
r4,0
r2,8
4,5
r
r3,1
r5,0
r3,4
r5,5
r3,7

Ako se moe dopustiti vee odstupanje od onog to ga propisuju tolerancije

slobodnih izmjera, treba to naznaiti na tehnikom crteu kako kontrola ne bi
odbacila strojni dio kao kart. Ako neka izmjera moe npr. iznositi od 15 do 20
mm, tada e na crteu stajati tolerancija
.

59

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

4.5. Sloene tolerancije

U sklopovima strojnih dijelova (elemenata) duljinske se izmjere meusobno
nadovezuju, zbrajaju ili oduzimaju. Promjena odstupanja bilo koje u mjernom
lancu odraava se na promjenu odstupanja jedne duljinske izmjere ili vie drugih.
Izmjera ije se odstupanje mijenja radi promjene odstupanja drugih duljinskih
izmjera u mjernom lancu naziva se kompenzacijska izmjera. U zatvorenom lancu
izmjera najmanje jedna izmjera mora biti netolerirana jer njezina tolerancija ionako
proizlazi iz ostalih tolerancija (slika 4.9.). Kako zbroj svih odstupanja u mjernom
lancu mora biti jednak nuli, tolerancija zavrnog ili kompenzacijskog lana
mjernog lanca predstavlja zbroj tolerancija lanova mjernog lanca.

Slika 4.9. Zatvoren lanac izmjera (a - pogreno i b ispravno)

Izmjera s uskom tolerancijom koja je funkcijski uvjetovana (slika 4.10.a) ne

smije biti zavisna izmjera ija je tolerancija ovisna o veem broju ostalih
toleriranih izmjera u lancu (slika 4.10.b) jer to moe dovesti do velike skupne
tolerancije. Takva izmjera mora imati zadanu toleranciju (slika 4.10.c).

Slika 4.10. Funkcijska uvjetovanost uske tolerancije

Tolerancija zbroja duljinskih izmjera jednaka je zbroju tolerancija svih

pojedinanih izmjera u nizu. Prema oznakama na slici 4.11.a, tolerancija ukupne
izmjere l je za ukupnu izmjeru l l1  l2  l3 . Isto tako tolerancija razlike duljinskih
izmjera jednaka je zbroju tolerancija pojedinanih izmjera, kako je grafiki
prikazano na slici 4.11.b. Zavrni lan mjernog lanca je izmjera L1 L  l , s
tolerancijom T T1  T2  T3 (slika 4.11.c).

60

Tehni ko crtanje

Slika 4.11. Sloene tolerancije i mjerni lanci

(a - zbroj duljinskih izmjera, b - razlika duljinskih izmjera i c zavrna izmjera lanca s tolerancijom)

4.6. Dosjedi
4.6.1. Dosjedni sustavi
x

Dosjedni sustav je sustav dosjeda koji sadri rukavce i provrte, pripadne

sustavu graninih izmjera.

U praksi se upotrebljavaju dva dosjedna sustava:

Dosjedni sustav provrta dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zranost i
prisnost postiu tako da se rukavci razliitih tolerancijskih razreda sparuju s
provrtom samo jednog tolerancijskog razreda. U dosjednom je sustavu provrta
(sustavu jedinstvenog provrta) najmanja izmjera provrta jednaka nazivnoj
izmjeri, tj. donje odstupanje izmjere provrta ima vrijednost nitica (slika
61

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

4.12.a).
Dosjedni sustav rukavca dosjedni je sustav u kojemu se potrebna zranost i
prisnost postiu tako da se provrti razliitih tolerancijskih razreda sparuju s
rukavcem samo jednog tolerancijskog razreda. U dosjednom sustavu rukavca
(sustav jedinstvenog rukavca) najvea izmjera rukavca jednaka je nazivnoj
izmjeri, tj. gornje odstupanje izmjere rukavca ima vrijednost nitica (slika
4.12.b).
a)

b)

Slika 4.12. Dosjedni sustav provrta (a) i dosjedni sustav rukavca (b)

S obzirom na preporuljive dosjede, jedinstveni dio (bilo provrt, bilo rukavac)

ima uvijek za sve stupnjeve temeljne tolerancije, promjere i dosjede jedno
odstupanje izmjere jednako nuli, tj. jednako nazivnoj izmjeri. Drugo odstupanje
izmjere jednako je za sve dosjede unutar odreenog podruja nazivnih izmjera i
odreene stupnjeve temeljne tolerancije. U dosjednom sustavu provrta donje
odstupanje izmjere jednako je nuli ( EI 0 ), a u dosjednom sustavu rukavca gornje
odstupanje izmjere jednako je nuli ( es 0 ), tj. tolerancijska izmjera uvijek ulazi u
materijal (bilo provrta, bilo rukavac)(slika 4.12.).
U praksi se primjenjuju oba sustava, ali ee se primjenjuje dosjedni sustav
provrta radi lake obrade i mjerenja s vanjske strane strojnog dijela (rukavca).
Meutim, ponekad je potrebno prema gotovom rukavcu podesiti promjere strojnih
dijelova koji dolaze na njega (glavine zupanika, remenica itd.).

4.6.2. Vrste, oznaavanje i pregled dosjeda

U ISO-sustavu postoji gruba podjela na tri skupine dosjeda: labavi, prijelazni i
prisni. Shematski prikaz poloaja tolerancijskih polja s obzirom na nazivnu izmjeru
predoen je za dosjedni sustav provrta (DSP) na slikama 4.12.a i 4.13., a za
dosjedni sustav rukavca (DSR) na slikama 4.12.b i 4.14.
U tablici 4.21. dano je nazivlje stupnjeva dosjeda s obzirom na poloaj
tolerancijskog polja u dosjednom sustavu provrta (DSP) i dosjednom sustavu
62

Tehni ko crtanje

rukavca (DSR).

Slika 4.13. Dosjedi kod dosjednog sustava rukavca (DSR)

Slika 4.14. Dosjedi kod dosjednog sustava provrta (DSP)

Tablica 4.21. Nazivlje dosjeda
DOSJEDI

LABAVI

PRIJELAZNI

PRISNI

Vrlo prostran
Prostran
Poluprostran
Pomi an
Polupomi an
Povodljiv
Polupovodljiv
Klizni
Pogretni
Prilegli
Stegnuti
Uglavljeni
Zaeti
vrsto zaeti
Prezaeti

Temeljna odstupanja
DSP
DSR
A
a
B
b
C
c
D
d
E
e
F
f
G
g
H
h
J, JS
j, jS
K
k
M
m
N
n
P, R, S
p, r, s
T, U, V
t, u, v
X, Y, Z
x, y, z
ZA, ZB, ZC
za, zb, zc

Prema preporuci ISO i DIN 7157 prednost kod primjene daje se dosjedima
danim u tablicama 4.22. i 4.23.
63

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.22. Prednostni dosjedi u dosjednom sustavu rukavca (DSR)
Tol. razred
h5
h6
h8
h9
h11
h12
h13

1. prednost
F8, H7
F8, H8
C11, D10, E9, F8, H8
C11, D10

2. prednost

3. prednost
G6, H6, J6, K6, M6, N6, P6, R6
F7, J7, K7, M7, N7, P7, R7, S7
B9, C9, D9, E8, F9, H9
H9
B11, D9, D11, H9
H12
H13

G7
H11
A11, H11

Tablica 4.23. Prednostni dosjedi u dosjednom sustavu provrta (DSP)

Tol. razred
H6
H7
H8
H9
H11
H12
H13

1. prednost
f7, h6, n6, r6
f7, h9, u8, x8
h9
h9

2. prednost
j6, k6
g6, j6, k6, s6
d9, e8
c11, h11
a11, c11, d9, h11

3. prednost
g5, h5, j5, k5, m5, n5, p5, r5
f6, m6, n6
c9, f8, h8
d10, e9, f8,h8
b11, d11
h12
h13

4.6.3. Izbor tolerancija i dosjeda

Svaki strojni dio ima itav niz izmjera, meutim tolerancije se obino
propisuju za udaljenosti sredinjica i obraene plohe koje su od utjecaja na
ugradnju i pravilno funkcioniranje. ISO-sustav tolerancija s 28 slova i 20 stupnjeva
temeljnih tolerancija IT za svaki simbol teorijski omoguava spajanje rukavca i
provrta u dosjed gotovo prema slobodnom izboru (2820 = 560 moguih dosjeda).
U praktinoj primjeni ne koriste se sve ove mogunosti, ve je broj dosjeda suen
na neto vie od 50. Neke tvornice idu na jo uu primjenu, uglavnom zbog
smanjenja trokova koji bi otpali na velik broj alata i mjerila. Preporuljivi dosjedi
za ope strojarstvo dani su u tablici 4.24.
Tablica 4.24. Preporuljivi dosjedi za ope strojarstvo
PROVRT
H6
H7
H8
H11

h5
h6, h7
h8, h9
h11
RUKAVAC

g5
g6
Za to no
vo enje
rukavac
G6
G7
-

RUKAVAC
f6
e7
f7
e8
d8, d9
f8
e9
d10
d11
Za najmanje gubitke trenja uz najve u
nosivost ako je mala razlika pogonske
temperature i temperature stanja
mirovanja
F6
E7
F7
E8
D8,D9
F8
E9
D10
D11
PROVRT

c8, c9
b8, b9
a9
c11
b11
a11
Za miran hod i najmanje gubitke trenja,
za ve e razlike pogonske temperature,
dijelove koji su ponekad u pogonu,
vodilice
C8, C9
B8, B9
A9
C11
B11
A11

Ako se zahtijeva velika tonost, potrebno je raspolagati specijalnim alatnim

strojevima i predvidjeti viekratno upinjanje strojnog dijela pri obradi na vie
64

Tehni ko crtanje

razliitih strojeva te mnogo dulje vrijeme obrade. Ovakav zahtjev mora imati
ekonomsku opravdanost. Gdje god je to mogue, treba teiti uporabi to grubljih
tolerancija i kvaliteta izrade kako bi strojni dio bio to jeftiniji. Pri tome stalno
treba imati na umu funkciju strojnog dijela. Na stroe tolerancije i finije kvalitete
izrade treba ii onda kada granini sluajevi ne osiguravaju ispravnu funkciju
dijelova. Pri izboru i usporedbi razliitih dosjeda treba raunati sa srednjim
vrijednostima zranosti ili prekomjera (prisnosti), a granine vrijednosti samo
kontrolirati.
Labavi dosjed. Ve je reeno da se labavi dosjed ostvaruje izmeu dijelova kod
kojih je stvarna izmjera provrta vea od stvarne izmjere rukavca (slika 4.12.).
Razlika izmeu promjera provrta i rukavca je pozitivna, odnosno izmeu
sklopljenih dijelova postoji zranost (zazor) veliine z ! 0 (slika 4.15.a).
Podruje rasipanja zranosti moe se definirati za sluaj da se u razmatranje
ukljue sve doputene veliine promjera provrta i promjera rukavca. Najvea
zranost bila bi za izbor najveeg provrta i najmanjeg rukavca, odnosno
zmax zg ES  ei . Najmanja zranost dobila bi se ako bi se sklopio dio s
najmanjim provrtom i dio s najveom osovinom, odnosno zmin zd es .
Vidljivo je da e promjenom promjera provrta i rukavca od gornjih do donjih
vrijednosti zranost varirati od zd do zg.
Najvea uestalost fi bit e za sklopove sa srednjim zranostima
zsr z 0,5 zg  zd jer su najuestaliji srednji promjeri dijelova, dok e granina

(najmanja i najvea) zranost zd i zg biti male uestalosti (slika 4.15.b). Kod

labavog dosjeda mogua je samo zranost, a dijelovi u sklopu meusobno su
pokretljivi i sklapaju se bez primjene sile.

Slika 4.15. Podruje rasipanja zranosti kod labavog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i osovine i b - dijagram zranosti tolerancije dosjeda)

Labavost zavisi od veliine izmjere, a kod slinih konstrukcija i uvjeta rada

mora postojati mogunost istog odnosa dosjeda za razliite promjere. Najvanije je
odabrati srednju vrijednost tolerancije za temperature koje vladaju u pogonskom
65

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

stanju, pa od sluaja do sluaja ispitati utjecaj maksimalne i minimalne zranosti.

Na izbor labavog dosjeda openito utjee: tonost voenja rukavca, nosivost spoja,
jednolinost hoda rukavca, gubici trenja u spoju te temperatura u pogonskom stanju
i temperatura okolia pri izradi (temperatura radionice). U tablici 4.25. dan je
pregled nekoliko primjera za izbor labavih dosjeda (po Niemannu [27]) koji e
olakati izbor u praksi i omoguiti usporedbu sa stvarnim sluajevima pri
konstruiranju.
Tablica 4.25. Primjeri primjene labavih dosjeda
DSP
H7/g6
H7/f7
H8/f8
H7/e8
H7/d9
H8/d10
H11/d11
H11/c11
H11/b11
H11/a11

Primjeri primjene labavih dosjeda

1) Polupovodljiv dosjed, rastavan s malom zra nosti:
- Za uvrstive zup anike i spojke, leaje i spojnice, stapove indikatora.
2) Povodljiv dosjed, osjetna zra nost:
- Glavni leaji radnih strojeva, leaj koljenaste osovinei stapajice, leaji regulatora.
- Glavni leaji koljenaste osovine, leaji stapajice, krina glava u vodilicama, povod stapajice,
motka razvodnika, trokratno uleitena osovina, stap i stapni razvodnik u cilindru, leaji za
centrifugalne i zup aste sisaljke, pomi ni kol aci spojki.
3) Polupomi an dosjed, znatna zra nost:
- Za viestruko uleitene osovine
4) Pomi an dosjed, ve a zra nost:
- Za osovine transmisija i pretprega, leaji za duge osovine kod prenosila i transmisija, jalova
remenica i sli na kola, leaji poljodjela kih strojeva, usreditenje cilindara, dijelovi brtvenica.
- Zra nost za siguran pomak dijelova s velikim tolerancijom: poluge koje se skidaju, svornjaci
poluga, leaji povodnih kola, ru ice.
5) Poluprostran i prostran dosjed s ve om zra nosti za pomak dijelova s velikom tolerancijom:
- Svornjak vilice na motki ko nice.
- Kod vozila, okretni epovi, prostrani zatici.
6) Vrlo prostran dosjed s velikom zra nosti za pomak dijelova s velikom tolerancijom:
- Osovina regulatora lokomotive, ovjesni dijelovi opruga i ko nica, leaj osovine ko nice, spojni
svornjak lokomotive.

DSR
G7/h6
F7/h6
F8/h8
E8/h6
D9/h6
D10/h8
D11/h11
B11/h11
A11/h11
C11/h11

Slika 4. 16. Podruje rasipanja zranosti i prijeklopa kod prijelaznog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i osovine i b - dijagram uestalosti zranosti i prijeklopa)

66

Tehni ko crtanje

Prijelazni ili neizvjesni dosjed. Ve je reeno da je ovo dosjed koji se nalazi

izmeu prisnog (vrstog) i labavog dosjeda (slika 4.12.). Montaom dijelova, u
zavisnosti od odnosa izabranih izmjera provrta i rukavca, prijelazni ili neizvjesni
dosjed moe postati labav dosjed s malom zranosti ili prisan dosjed s malim
prijeklopom (slika 4.16.a). Najvea zranost dobije se za sluaj da je
zmax zg ES  ei ! 0 , a najvei prijeklop nastaje sparivanjem najmanjeg provrta s
najveim rukavcem pmax

pg

es  0 . Dijagram zranosti i prijeklopa (slika

4.16.b) obuhvaa i nul-crtu. Najvea uestalost fi odgovara srednjim vrijednostima

izmeu zg i pg, a to su vrijednosti bliske nuli.
Vrijednosti prijelaznih dosjeda kreu se oko nul-crte. Njihov izbor zahtijeva
posebnu pozornost i veliko iskustvo da bi se postigao eljeni karakter dosjeda. U
spoju s poljem H provrta, odnosno poljem h rukavca, preporuaju se sljedei
dosjedi:
x
h/H za dijelove koji se dobro podmazani jedva mogu runo pomicati;
x
j/J za dijelove koji se ee stavljaju rukom ili lakim pritiskom (ne dolaze u
obzir za pomine dijelove u pogonu);
x
K/h za dijelove u meusobnom vrstom spoju koji su rastavljivi bez znatnih
sila (za prijenos okretnog momenta potrebno je osiguranje npr. perom);
x
N/h za vrsto spojene dijelove koji se mogu sastaviti i rastaviti bez znatnih
sila;
x
N/h (za prijenos okretnog momenta potrebno je osiguranje npr. perom).
U tablici 4.26. dani su neki primjeri primjene prijelaznih dosjeda.
Tablica 4.26. Primjeri primjene prijelaznih dosjed
DSP
H7/h6
H8/h8
H11/h11

H7/j6

H7/k6

H7/m6
N7/h6

Primjeri primjene prijelaznih dosjeda

1) Klizni dosjed, uz podmazivanje pomi an rukom:
- Za izmjenljiva kola, pinolu u konjicu, prstene za podeavanje, slobodne tuljke svornjaka stapa,
vanjske prstene valjnih leaja, prirube za usreditenje kod spojki i cijevnih vodova.
- Prsteni za podeavanje kod transmisija, jednodijelne vrste remenice, ru ne poluge, zup anici,
spojke i sli ni dijelovi koji se pomi u na osovini ili vratilu.
- Za lakorastavljive dijelove: dijelove poljodjela kih strojeva koji su na osovinu pri vr eni
zatikom, vijkom ili perom, rastojni vijci, svornjaci arnira za vrata loita.
2) Pokretni dosjed, rastavljiv drvenim eki em ili rukom:
- Za lakorastavljive remenice, zup anike, ru na kola, blazinice, vanjske prstene valjnih leaja i sl.
3) Prilegli dosjed, lakorastavljiv ru nim eki em:
- Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zup anike na osovini od 8 do 50 mm promjera,
zamanjake s tangencijalnim klinovima, unutarnje prstene valjnih leaja, vrsta ru na kola i
poluge, dosjedne vijke ojnica.
4) Stegnuti dosjed, teko rastavljiv ru nim eki em:
- Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zup anike na osovini od 55 do 120 mm promjera
kod strojeva i elektromotora.
5) Uglavljeni dosjedi, rastavljiv tlakom:
- Za kotve na osovini motora, ozubljene vijence na kolu, navu ena oja anja na rukavcima,
blazinice leaja i glavina.

DSR
H7/h6
H8/h8
H11/h11

J7/h6

K7/h6

M7/h6
H7/n6

67

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Prisni dosjed. Ve je reeno da se prisni ili vrsti dosjed ostvaruje nasilnim

utiskivanjem rukavca veeg promjera u provrt manjeg promjera. Razlika promjera
rukavca i provrta predstavlja prijeklop p. Dakle, prijeklop e postojati ako je gornja
granina izmjera provrta manja od donje granine izmjere rukavca, odnosno ako je
njihova razlika manja od nitice (  0 ). Granine vrijednosti dobivaju se
sparivanjem najveih izmjera provrta i rukavca (slika 4.12.).
Najvei prijeklop dobije se sparivanjem rukavaca s najveim promjerom i
provrta s najmanjim promjerom, odnosno tada je pmax pg es (slika 4.17.a).

Najmanji prijeklop dobije se sparivanjem rukavaca s najmanjim promjerom i

provrta s najveim promjerom, odnosno tada je pmin pd ei  ES . Stvarni prijeklop kree se u granicama izmeu pmax i pmin, po apsolutnim vrijednostima.
Najveu uestalost fi imaju srednje veliine prijeklopa, dok je uestalost
graninih prijeklopa mala, odnosno ovi se prijeklopi rjee pojavljuju (slika 4.17.b).

Slika 4.17. Podruje rasipanja prijeklopa kod prisnog dosjeda

(a - dijagram tolerancijskih polja provrta i rukavca i b - dijagram prijeklopa tolerancije dosjeda)
Tablica 4.27. Izbor tolerancijskih polja rukavca i provrta za prisne dosjede
Kvaliteta
Rukavac
Provrt
Sustav

5
nox
H6

6
poz
H7
SJP

7
poz
H8

6
h5
NoX

7
h6
PoZ
SJO

Tablica 4.28. Primjeri primjene prisnih dosjeda

DSP
H7/z8, z9
H7/x8, x9
H7/u6, u7
H7/s6
H7/r6

Primjeri primjene prisnih dosjeda

1) Prezaeti i vrsti dosjedi za velike prisnosti, rastavljiv tlakom ili grijanjem:
- Za glavine zup anika, kola i zamanjaka, prsteni rukavaca (ve a prisnost za ve e, a manja za
manje promjere npr. u6)
2) Zaeti dosjed za srednje prisnosti, rastavljiv grijanjem i tlakom:
- Za glavine spojki, vijence od bronce na glavini od lijevanog eljeza, blazinice leaja u ku itu,
kolu i ojnici.

DSR
Z8, Z9/h6
X8, X9/h6
U6, U7/h6
S7/h6
R7/h6

Smjernice za odreivanje prisnih dosjeda moraju se ograniiti samo na red

68

Tehni ko crtanje

rukavaca i provrta koji omoguuju konstruktoru da nakon ispitivanja svih okolnosti

odabere najpovoljniji dosjed. Raunom treba utvrditi pri kojoj se najmanjoj
prisnosti sigurno prenosi moment vrtnje te koja je najvea prisnost doputena, a da
se ne prekorae doputena naprezanja u materijalu strojnog dijela. Kod slinih
konstrukcija i razliitih promjera nee moi zadovoljiti isti dosjed, ve e za
razliite promjere biti potrebno prijei iz jednog u drugi dosjed radi postizanja istog
znaenja spoja. Na prisni dosjed utjee: debljina stijenki i krutost konstrukcije,
duljina glavine, izvedba rukavca (uplji ili puni), stanje obraenih povrina koje
meusobno dolaze u dosjed, pogonska temperatura i vrsta maziva pri utiskivanju.
U tablici 4.27. dan je izbor tolerancijskih polja rukavca i provrta za prisne dosjede,
a u tablici 4.28. dani su primjeri prisnih dosjeda.
Prema DIN 7157, prednosti imaju dosjedi navedeni u tablicama 4.22. i 4.23. U
tablicama od 4.29. do 4.32. dani su dosjedi 1. i 2. prednosti definirani tako da
veliina s predznakom plus () oznaava zranost, a veliina s predznakom
minus () oznaava prijeklop. Tako npr. za nazivnu izmjeru 70 mm:
x
za dosjed H8/e8 oitava se +152 i +60, to znai da e u ovom labavom dosjedu
najvea zranost biti 152 Pm, a najmanja 60 Pm.
x
za dosjed H7/s6 oitava se -29 i -78, a to znai da e u ovom prisnom
dosjedu najmanji prijeklop biti 29 Pm, a najvei prijeklop 78 Pm.
x
za dosjed H7/j6 oitava se +37 i 12, to znai da e u ovom prijelaznom
dosjedu najvea zranost biti 37 Pm, a najvei prijeklop 12 Pm.
Tablica 4.29. Zranosti dosjeda u dosjednom sustavu rukavca (DSR)
N, mm
.... 3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 18
18) ... 30
30) ... 40
40) ... 50
50) ... 65
65) ... 80
80) ... 100
100) ... 120
120) ... 140
140) ... 160

A11
h11
+390
+270
+420
+270
+460
+280
+510
+290
+560
+300
+630
+310
+640
+320
+720
+340
+740
+360
+820
+380
+850
+410
+960
+460
+1020
+520

C11
h11
+180
+60
+220
+70
+260
+80
+315
+95
+370
+110
+440
+120
+450
+130
+520
+140
+530
+150
+610
+170
+620
+180
+700
+200
+710
+210

D10
h11
+120
+20
+153
+30
+188
+40
+230
+50
+279
+65
+340
+80
+340
+80
+410
+100
+410
+100
+480
+120
+480
+120
+555
+145
+555
+145

C11
h9
+145
+60
+175
+70
+206
+80
+248
+95
+292
+110
+342
+120
+352
+130
+404
+140
+414
+150
+477
+170
+487
+180
+550
+200
+560
+210

Zra nosti dosjeda, Pm

D10
E9
h9
h9
+85
+64
+20
+14
+108
+80
+30
+20
+134
+97
+40
+25
+163
+118
+50
+32
+201
+144
+65
+40
+242
+174
+80
+50
+242
+174
+80
+50
+294
+208
+100
+60
+294
+208
+100
+60
+347
+246
+120
+72
+347
+246
+120
+72
+405
+285
+145
+85
+405
+285
+145
+85

F8
h9
+45
+6
+58
+10
+71
+13
+86
+16
+105
+20
+126
+25
+126
+25
+159
+30
+150
+30
+177
+36
+177
+36
+206
+43
+206
+43

F8
h8
+34
+6
+46
+10
+57
+13
+70
+16
+86
+20
+103
+25
+103
+25
+122
+30
+122
+30
+144
+36
+144
+36
+169
+43
+169
+43

F8
h6
+26
+6
+36
+10
+44
+13
+54
+16
+66
+20
+80
+25
+80
+25
+95
+30
+95
+30
+112
+36
+112
+36
+131
+43
+131
+43

G7
h6
+18
+2
+24
+4
+29
+5
+35
+6
+41
+7
+50
+9
+50
+9
+59
+10
+59
+10
+69
+12
+69
+12
+79
+14
+79
+14

69

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.29. Zranosti dosjeda u dosjednom sustavu rukavca (DSR)(nastavak)
N, mm
160) ... 180
180) ... 200
200) ... 225
225) ... 250
250) ... 280
280) ... 315
315) ... 355
355) ... 400
400) ... 450
450) ... 500

A11
h11
+1080
+580
+1240
+660
+1320
+740
+1400
+820
+1560
+920
+1690
+1050
+1920
+1200
+2070
+1350
+2300
+1500
+2450
+1650

C11
h11
+730
+230
+820
+240
+840
+260
+860
+280
+940
+300
+970
+330
+1080
+360
+1120
+400
+1240
+440
+1280
+480

D10
h11
+555
+145
+645
+170
+645
+170
+645
+170
+720
+190
+720
+190
+800
+210
+800
+210
+880
+230
+880
+230

C11
h9
+580
+230
+645
+240
+665
+260
+685
+280
+750
+300
+780
+330
+860
+360
+900
+400
+995
+440
+1035
+480

Zra nosti dosjeda, Pm

D10
E9
h9
h9
+405
+285
+145
+85
+470
+330
+170
+100
+470
+330
+170
+100
+470
+330
+170
+100
+530
+370
+190
+110
+530
+370
+190
+110
+580
+405
+210
+125
+580
+405
+210
+125
+635
+445
+230
+135
+635
+445
+230
+135

F8
h9
+206
+43
+237
+50
+237
+50
+237
+50
+267
+56
+267
+56
+291
+62
+291
+62
+320
+68
+320
+68

F8
h8
+169
+43
+194
+50
+194
+50
+194
+50
+218
+56
+218
+56
+240
+62
+240
+62
+262
+68
+262
+68

F8
h6
+131
+43
+151
+50
+151
+50
+151
+50
+169
+56
+169
+56
+187
+62
+187
+62
+205
+68
+205
+68

Tablica 4.30. Zranost dosjeda H/h u dosjednom sustavu rukavca (DSR)

N, mm
...3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 18
18) ... 30
30) ... 50
50) ... 80
80) ... 120
120) ... 180
180) ... 250
250) ... 315
315) ... 400
400) ... 500

70

H11
h11
+120
0
+150
0
+180
0
+220
0
+260
0
+320
0
+380
0
+440
0
+500
0
+580
0
+640
0
+720
0
+800
0

H11
h9
+85
0
+105
0
+126
0
+153
0
+182
0
+222
0
+264
0
+307
0
+350
0
+405
0
+450
0
+500
0
+555
0

Zra nosti dosjeda, Pm

H9
H9
H8
h11
h9
h9
+85
+50
+39
0
0
0
+105
+60
+48
0
0
0
+126
+72
+58
0
0
0
+153
+86
+70
0
0
0
+182
+104
+85
0
0
0
+222
+124
+101
0
0
0
+264
+148
+120
0
0
0
+307
+174
+141
0
0
0
+350
+200
+163
0
0
0
+405
+230
+187
0
0
0
+450
+260
+211
0
0
0
+500
+280
+229
0
0
0
+555
+310
+252
0
0
0

H8
h8
+28
0
+36
0
+44
0
+54
0
+66
0
+78
0
+92
0
+108
0
+126
0
+144
0
+162
0
+178
0
+194
0

H7
h6
+16
0
+20
0
+24
0
+29
0
+34
0
+41
0
+49
0
+57
0
+65
0
+75
0
+84
0
+93
0
+103
0

G7
h6
+79
+14
+90
+15
+90
+15
+90
+15
+101
+17
+101
+17
+111
+18
+111
+18
+123
+20
+123
+20

Tehni ko crtanje
Tablica 4.31. Zranost (+) i prisnost (-) u dosjednom sustavu provrta (DSP)
N, mm

...3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 18
18) ... 30
30) ... 50
50) ... 65
65) ... 80
80) ... 100
100) ... 120
120) ... 140
140) ... 160
160) ... 180
180) ... 200
200) ... 225
225) ... 250
250) ... 280
280) ... 315
315) ... 355
355) ... 400
400) ... 450
450) ... 500

H6
j6
+8
-4
+10
-6
+11
-7
+14
-8
+17
-9
+21
-11
+26
-12
+26
-12
+31
-13
+31
-13
+36
-14
+36
-14
+36
-14
+42
-16
+42
-16
+42
-16
+48
-16
+48
-16
+54
-18
+54
-18
+60
-20
+60
-20

H6
k6
+6
-6
+7
-9
+8
-10
+10
-12
+11
-15
+14
-18
+17
-21
+17
-21
+19
-25
+19
-25
+22
-28
+22
-28
+22
-28
+25
-33
+25
-33
+25
-33
+28
-36
+28
-36
+32
-40
+32
-40
+35
-45
+35
-45

H7
f7
+26
+6
+34
+10
+43
+13
+52
+16
+62
+20
+75
+25
+90
+30
+90
+30
+106
+36
+106
+36
+123
+43
+123
+43
+123
+43
+142
+50
+142
+50
+142
+50
+160
+56
+160
+56
+176
+62
+176
+62
+194
+68
+194
+68

Zra nost (+) i prisnost (-), Pm

H7
H7
H7
G6
j6
k6
+18
+12
+10
+2
-4
-6
+24
+14
+11
+4
-6
-9
+29
+17
+14
+5
-7
-10
+35
+21
+17
+6
-8
-12
+41
+25
+19
+7
-9
-15
+50
+30
+23
+9
-11
-18
+59
+37
+28
+10
-12
-21
+59
+37
+28
+10
-12
-21
+69
+44
+32
+12
-13
-25
+69
+44
+32
+12
-13
-25
+79
+51
+37
+14
-14
-28
+79
+51
+37
+14
-14
-28
+79
+51
+37
+14
-14
-28
+90
+59
+42
+15
-16
-33
+90
+59
+42
+15
-16
-33
+90
+59
+42
+15
-16
-33
+101
+68
+48
+17
-16
-36
+101
+68
+48
+17
-16
-36
+111
+75
+53
+18
-18
-40
+111
+75
+53
+18
-18
-40
+123
+83
+58
+20
-20
-45
+123
+83
+48
+20
-20
-56

H7
n6
+6
-10
+4
-16
+5
-19
+6
-23
+6
-28
+8
-33
+10
-39
+10
-39
+12
-45
+12
-45
+13
-52
+13
-52
+13
-52
+15
-60
+15
-60
+15
-60
+18
-66
+18
-66
+20
-73
+20
-73
+23
-80
+23
-80

H7
r6
0
-16
-3
-23
-4
-28
-5
-34
-7
-41
-9
-50
-11
-60
-13
-62
-16
-73
-19
-76
-23
-88
-25
-90
-28
-93
-31
-106
-34
-109
-38
-113
-42
-126
-46
-130
-51
-144
-57
-150
-63
-166
-69
-172

H7
s6
-4
-20
-7
-27
-8
-32
-10
-39
-14
-48
-18
-59
-23
-72
-29
-78
-36
-93
-44
-101
-52
-117
-60
-125
-68
-133
-76
-151
-84
-159
-94
-169
-106
-190
-118
-202
-133
-226
-151
-244
-169
-272
-189
-292

Tablica 4.32. Zranost (+) i prisnost (-) u dosjednom sustavu provrta (DSP)
N, mm

...3
3) ... 6
6) ... 10
10) ... 14
14) ... 18

H11
a11
+390
+270
+420
+270
+460
+280
+510
+290
+510
+290

H11
c11
+180
+60
+220
+70
+260
+80
+315
+95
+315
+95

H11
d9
+105
+20
+135
+30
+166
+40
+203
+50
+203
+50

Zra nost (+) i prisnost (-), Pm

H9
H8
H8
c11
D9
e8
+145
+59
+42
+60
+20
+14
+175
+78
+56
+70
+30
+20
+206
+98
+69
+80
+40
+25
+248
+120
+86
+95
+50
+32
+248
+120
+86
+95
+50
+32

H8
f7
+30
+6
+40
+10
+50
+13
+61
+16
+61
+16

H8
u8

H8
x8
-6
-34
-10
-46
-12
-56
-13
-67
-18
-72

71

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.32. Zranost (+) i prisnost (-) u dosjednom sustavu provrta (DSP)(nastavak)
N, mm
18) ... 24
24) ... 30
30) ... 40
40) ... 50
50) ... 65
65) ... 80
80) ... 100
100) ... 120
120) ... 140
140) ... 160
160) ... 180
180) ... 200
200) ... 225
225) ... 250
250) ... 280
280) ... 315
315) ... 355
355) ... 400
400) ... 450
450) ... 500

H11
a11
+560
+300
+560
+300
+630
+310
+640
+320
+720
+340
+740
+360
+820
+380
+850
+410
+960
+460
+1020
+520
+1080
+580
+1240
+660
+1320
+740
+1400
+820
+1560
+920
+1690
+1050
+1920
+1200
+2070
+1350
+2300
+1500
+2450
+1650

H11
c11
+370
+110
+370
+110
+440
+120
+450
+130
+520
+140
+530
+150
+610
+170
+620
+180
+700
+200
+710
+210
+730
+230
+820
+240
+840
+260
+860
+280
+940
+300
+970
+330
+1080
+360
+1120
+400
+1240
+440
+1280
+480

H11
d9
+247
+65
+247
+65
+302
+80
+302
+80
+364
+100
+364
+100
+427
+120
+427
+120
+495
+145
+495
+145
+495
+145
+575
+170
+575
+170
+575
+170
+640
+190
+640
+190
+710
+210
+710
+210
+785
+230
+785
+230

Zra nost (+) i prisnost (-), Pm

H9
H8
H8
c11
D9
e8
+292
+150
+106
+110
+65
+40
+292
+150
+106
+110
+65
+40
+342
+181
+128
+120
+80
+50
+352
+181
+128
+130
+80
+50
+404
+220
+152
+140
+100
+60
+414
+220
+152
+150
+100
+60
+477
+261
+180
+170
+120
+72
+487
+261
+180
+180
+120
+72
+550
+308
+211
+200
+145
+85
+560
+308
+211
+210
+145
+85
+580
+308
+211
+230
+145
+85
+645
+357
+244
+240
+170
+100
+665
+357
+244
+260
+170
+100
+685
+357
+244
+280
+170
+100
+750
+401
+272
+300
+190
+110
+780
+401
+272
+330
+190
+110
+860
+439
+303
+360
+210
+125
+900
+439
+303
+400
+210
+125
+995
+482
+329
+440
+230
+135
+1035
+482
+329
+480
+230
+135

H8
f7
+74
+20
+74
+20
+89
+25
+89
+25
+106
+30
+106
+30
+125
+36
+125
+36
+146
+43
+146
+43
+146
+43
+168
+50
+168
+50
+168
+50
+189
+56
+189
+56
+208
+62
+208
+62
+228
+68
+228
+68

H8
u8

-15
-81
-21
-99
-31
-109
-41
-133
-56
-148
-70
-178
-90
-198
-107
-233
-127
-253
-147
-273
-164
-308
-186
-330
-212
-356
-234
-396
-269
-431
-301
-479
-346
-520
-393
-587
-443
-637

H8
x8
-21
-87
-31
-97
-41
-119
-58
-136
-76
-168
-100
-192
-124
-232
-156
-264
-185
-311
-217
-343
-247
-373
-278
-422
-313
-457
-353
-497
-394
-556
-444
-606
-501
-679

Pri odreivanju dosjeda uglavnom se propisuju iste kvalitete tolerancija

vanjskih i unutarnjih izmjera, ili se za toleranciju unutarnje izmjere (provrta)
propisuje neto grublja kvaliteta od kvalitete tolerancije vanjske izmjere (rukavca).
Ovo je posebno vano pri izboru finije kvalitete s obzirom na vee trokove
precizne obrade unutarnjih izmjera. Pri izboru prijelaznih dosjeda prednost treba
dati finijim kvalitetama jer grublje kvalitete mogu u ekstremnim sluajevima dati
vrlo prisne ili vrlo labave dosjede na istoj razini ostvarivanja spoja.
Dobra konstrukcijska rjeenja esto omoguavaju da se primijeni tolerancija
grubljih kvaliteta. Tako se na primjer izbjegavaju statiki neodreeni sustavi
rjeenjem da se ploa oslanja na tri umjesto na etiri toke. Takoer se
konstrukcijski moe predvidjeti mogunost podeavanja zranosti, kako prilikom
montae tako i nakon istroenja. Izbjegavanje veoma uskih tolerancija i smanjenje
broja neispravnih dijelova mogue je sortiranjem izradaka prilikom zavrne
72

Tehni ko crtanje

kontrole i izborom (sparivanjem) kod montae. To se u prvom redu odnosi na

dijelove valjnih leaja.
Uske tolerancije dosjeda mogu se ostvariti i sa irim tolerancijskim poljima
(manje preciznom izradom) tako da se odstupi od ope meusobne zamjenjivosti
dijelova i dosjed ostvari izborno pri sklapanju. ire tolerancijsko polje podijeli se
na nekoliko skupina i tada obavi klasificiranje u razrede. Pri sklapanju se
kombiniraju odgovarajui razredi koji e dati eljenu toleranciju dosjeda.
Razlikuje se klasificiranje obaju dijelova u sklopu i klasificiranje samo jednog
dijela u sklopu. Uglavnom se izabire dio s unutarnjom izmjerom, dok se dio s
vanjskom izmjerom izrauje s dovoljno uskom tolerancijom.
Pozornost treba obratiti na radnu temperaturu izabranog dosjeda. Sve
tolerancije koje propisuje ISO-sustav odnose se na sobnu temperaturu koja iznosi
20C. Izraeni dijelovi i mjerila moraju na sobnoj temperaturi imati izmjere
sukladne propisanim vrijednostima. Meutim, mnogi dijelovi strojeva, aparata i
ureaja rade na temperaturama koje se u odreenoj mjeri razlikuju od sobne, to
uvjetuje promjenu izmjera i tolerancija, odnosno dosjeda, u odnosu na one kod
20C (vidi toku 4.8.).

4.7. Uestalost stvarnih izmjera i dosjeda

Izradom veeg broja komada jednakih strojnih dijelova nije ih mogue dobiti s
jednakom stvarnom izmjerom bez obzira na to to se radi o odreenoj toleriranoj
izmjeri. Razliiti faktori utjecaja dovode do toga da se stvarne izmjere jednakih
dijelova razlikuju. Neke od tih izmjera nalazit e se izmeu donje i gornje granine
izmjere i tada e to biti ispravno izraeni strojni dijelovi, a neke e biti izvan
graninih izmjera pa e to biti neispravni izradci. Dio neispravnih izradaka koji se
mogu naknadnom doradom svesti na izmjeru definiranu izmeu gornje i donje
granine izmjere dovest e se u skupinu ispravnih izradaka, dok e ostali dio
neispravnih izradaka biti neupotrebljiv i odbaen kao kart.
U znatnom broju sluajeva vano je ocijeniti s kojom se vjerojatnosti mogu
oekivati ostvarivanja pojedinih stvarnih izmjera. To je vano kod dosjeda gdje se
kombiniraju stvarne izmjere dvaju dijelova istih nazivnih izmjera ili gdje se vei
broj jednakih dijelova montira s drugim elementima u jedinstvenu cjelinu (npr.
kuglice, valjci i slini valjni elementi kod valjnih leaja). Varijacija stvarnih
izmjera veeg broja izradaka moe nastati kao posljedica sustavnih ili sluajnih
odstupanja.
Sluajna odstupanja izratka od zadane izmjere nastaju kao posljedica
sluajnih uzroka kao to su pogreke u materijalu, sluajni potresi i vibracije
radnog stroja, netonost mjerenja i drugo. Tijekom izrade nije mogue izbjei sva
sluajna odstupanja.
Sustavna odstupanja pokazuju odreenu pravilnost u rasipanju ostvarenih
mjernih veliina i mogu biti ili stalna ili promjenjiva. Stalna sustavna odstupanja
priblino su jednaka za sve izratke, a nastaju zbog pogreno odabranog stroja za
73

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

izradu ili zbog pogreke stroja i alata. Promjenjiva odstupanja mijenjaju se u

zavisnosti od tijeka procesa obrade i ponavljaju se periodino (zagrijavanja ili
hlaenja strojnih dijelova i alata i slino). Sustavna odstupanja mogu se relativno
lako ukloniti uklanjanjem uzroka, nakon to se postojanje i veliina tih odstupanja
utvrde i definiraju kontrolom izradaka.
a)

b)

Slika 4.18. Uestalost stvarnih izmjera (a - najvei broj izradaka sa srednjim vrijednostima stvarne
izmjere i b - najvei broj izradaka sa stvarnim izmjerama u blizini gornje granine izmjere, tj. pojava
sustavnog odstupanja)

Sluajna se odstupanja mogu definirati jedino statistikom obradom rezultata

mjerenja veeg broja istih elemenata izraenih pod jednakim uvjetima. Kao i kod
ostalih statistikih metoda, i u ovom se sluaju dobri zakljuci mogu izvoditi na
temelju dovoljno velikog broja izradaka. Potrebno je klasificirati izratke (uzorke) i
svrstati ih po veliini. Brojanjem dijelova s jednakim stvarnim izmjerama moe se
74

Tehni ko crtanje

izraunati njihova uestalost u ukupnom broju ispitivanih uzoraka i nacrtati

dijagram zavisnosti ove uestalosti od veliine stvarne izmjere (stvarnog
odstupanja).
U sluajevima kada je obuhvaen dosta velik broj uzoraka, ako je proizvodnja
ustaljena, a sustavna su odstupanja iskljuena (ako ni jedan od utjecajnih faktora ne
dominira nad ostalima), moe se oekivati da najvei broj izradaka ima stvarne
izmjere priblino na sredini, izmeu gornje i donje granine izmjere, i da je broj
neispravnih izradaka najmanji. Nagomilavanje brojeva ispitivanih komada u blizini
jedne ili druge granine izmjere upuuje na postojanje sustavne pogreke
(prevladao je jedan od utjecajnih faktora).
Uestalost dijelova jednakih stvarnih izmjera dobro se poklapa s krivuljom
normalne raspodjele po Gaussu, kako je pokazano na slici 4.18. Vjerojatnost
dobivanja stvarnih izmjera u odreenom podruju tolerancijskog polja odreena je
povrinom ispod Gaussove krivulje u ovom podruju.
Statistika ispitivanja pokazala su da uz primjenu postupaka i odgovarajuih
strojeva u ustaljenoj proizvodnji (uz svoenje sustavnih odstupanja na najmanju
izmjeru) tolerancijsko polje visine T pokriva podruje Gaussove krivulje koja
obuhvaa 99,73 % od ukupnog broja ispitanih izradaka. Na osnovi toga moe se iz
Gaussove krivulje izraunati vjerojatnost dobivanja stvarnih izmjera u podruju
bilo koje odreene sredine polja tolerancije prema tablici 4.33.
Tablica 4.33. Vjerojatnost dobivanja stvarnih izmjera w i stvarnih zranosti,
odnosno prijeklopa w2 izvan sredine polja tolerancije OT
O
1
0,950
0,900
0,850
0,800
0,750
0,700
0,667
0,600
0,550
0,500
0,330

w
0,0027
0,0044
0,0070
0,0107
0,0164
0,0244
0,0358
0,0456
0,0718
0,0990
0,1336
0,3200

w2
0,000007
0,000019
0,000049
0,000114
0,000270
0,000590
0,001270
0,002080
0,005170
0,009800
0,017830
0,102400

Ako se promatra srednje podruje tolerancijskog polja visine T ' O T , gdje je

O 0 1 , vjerojatnost izrade dijelova sa stvarnim izmjerama izvan ovog polja
tolerancije w dana je u tablici 4.33. Tako na primjer ako se proizvede 100.000
komada pod naprijed navedenim uvjetima uobiajene proizvodnje, moe se
oekivati da e samo oko 270 izradaka imati stvarne izmjere izvan propisanog
tolerancijskog polja; da e se izvan srednjeg dijela tolerancijskog polja visine
T ' 0,9 T nai samo 700 izradaka; da e se 4.560 izradaka nai izvan srednjeg
dijela tolerancijskog polja visine T ' 0,667 T , i tako redom.

75

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Analiza vjerojatnosti postizanja odreene zranosti ili prijeklopa pri zadanom

dosjedu moe se obaviti pomou dijagrama raspodjele stvarnih izmjera provrta i
odgovarajueg rukavca. S obzirom na to da se jedna odreena zranost ili prijeklop
mogu ostvariti kombiniranjem vie nizova razliitih stvarnih vanjskih (rukavac) i
unutarnjih (provrta) izmjera, opravdana su oekivanja mnogo veih nagomilavanja
broja sklopova sa srednjom zranosti ili srednjim prijeklopom.
Vjerojatnost ostvarivanja dosjeda sa zranosti ili prijeklopom wn ija je
veliina izvan odreenog srednjeg podruja tolerancije dosjeda T 'n Oo To  Or Tr
jednaka je umnoku vjerojatnosti ostvarenja vanjskih izmjera, odnosno rukavca, wo
i unutarnje izmjere odnosno provrta wr izvan njihovih srednjih vrijednosti
tolerancijskog polja, odnosno wn wo wr . U tablici 4.33. navedene su izraunate
vrijednosti wn w2 , koje odgovaraju istim vjerojatnostima vanjske i unutarnje
izmjere ( wo wr ).

Slika 4.19. Uestalosti stvarnih izmjera u pojedinanoj proizvodnji za provrt i rukavac

Npr. za 100.000 sklopova vjerojatnost dobivanja tolerancije dosjeda izvan

srednjeg podruja tolerancije dosjeda (uz vjerojatnost ostvarivanja O 0,9 ) za

wn w2 0,000049 samo je 5 sklopova. Vjerojatnost kombiniranja sklopova

dijelova koji daju ekstremne zranosti ili prijeklope vrlo je mala, odnosno velika je
vjerojatnost da se pod normalnim uvjetima proizvodnje dobije dosjed koji
odgovara srednjoj vrijednosti zranosti ili prijeklopa. Zato se u analizama dosjeda
najee rauna sa srednjim vrijednostima zranosti odnosno prijeklopa, a za
preciznije proraune moe se raunati sa srednjim podrujem tolerancijskih polja
( O 0,9 0,5 ). Sklopovi s ekstremnim vrijednostima zranosti ili prijeklopa pri
montai mogu se odbaciti.
Zakon normalne raspodjele odgovara velikoserijskoj proizvodnji s tono
propisanim i voenim tehnolokim postupkom. U maloserijskoj proizvodnji nastaju
znatna odstupanja od ovog zakona (zbog malog broja komada i zbog specifinog
procesa obrade). U pojedinanoj proizvodnji ova odstupanja od zakona normalne
raspodjele mnogo su vea, sasvim su drugog karaktera. Iz vie razloga vezanih za
pojedinanu izradu (obradu), ostvaruju se izmjere u blizini dobre (nazivne) izmjere.
76

Tehni ko crtanje

Tako se sredita grupiranja (krivulja raspodjele) pomiu prema dobrim izmjerama

ime se mogunost ostvarenja ekstremnih zranosti i prijeklopa poveava (slika
4.19.).
U masovnoj proizvodnji, kao posljedica promjenjivih sustavnih odstupanja
moe se periodino pojaviti asimetrija raspodjele stvarnih izmjera. U tome vaan
utjecaj ima zamjena alata ili njegovo povremeno otrenje te podeavanje stroja.
Automatsko podeavanje stroja i zamjena alata uvelike iskljuuju ovaj negativni
utjecaj.

4.8. Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima

Slika 4.20. prikazuje nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na
tehnikim crteima za dosjed, rukavac i provrt (a). U dijelu tehnikog crtea gdje
se nalazi zaglavlje, nalazi se tablica6 u kojoj su dane izraunate vrijednosti
tolerancija (gornje i donje odstupanje izmjere) i dosjeda u milimetrima.

Slika 4.20. Nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima

Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini kombinacija simbola koji odreuju

poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Na primjer, oznaku 40H7 ili 40g6 ine
nazivne izmjere tih oznaka 40, poloaj tolerancijskog polja H za provrt, odnosno
g za osovinu i stupanj temeljne tolerancije IT7, odnosno IT6.
Na osnovi nazivne izmjere i oznake poloaja tolerancijskog polja H, odnosno
polja g, odreuje se jedno od graninih odstupanja (slike 4.7., 4.8. i 4.9.).
Dodavanjem veliine tolerancije T odreuje se drugo granino odstupanje. Oba ova
odstupanja (gornje i donje) za izabrana tolerancijska polja i za izabrane kvalitete
tolerancija prikazuju se tablino, ime je postupak odreivanja graninih
odstupanja pojednostavnjen. Prema ISO-sustavu izmjere s tolerancijama
oznaavaju se na crteima kako je prethodno navedeno za 40H7 i 40g6, i to
tako da se ova oznaka upisuje na sredini kotne crte. Oznaka tolerancije (H7, g6 i
slino) koja se upisuje iza kotnog broja ima istu visinu kao i kotni broj.
Prema DIN 406 doputena odstupanja izmjera mogu se upisivati ili pomou
tolerancijskih simbola ili izravno u milimetrima (slika 4.21.).

Moe i skraena oznaka ISO-Tol.(erancije) i ISO-Dos.(jed).

77

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Prema ISO-sustavu dosjedi se na crteima oznaavaju tako da se iza kotnog

broja upisuju oznake tolerancije provrta i rukavca: 40H7/g6 (slika 4.21.a). Osim
ovog naina postoje jo etiri mogunosti oznaavanja dosjeda na tehnikim
crteima.

Slika 4.21. Oznaavanje tolerancija i dosjeda na crteima

Kod prvog se naina iza kotnog broja 40 upisuje oznaka tolerancije rukavca
g6, a iznad nje oznaka tolerancije provrta H7 (slika 4.21.b).
Kod drugog se naina osim oznaka tolerancije rukavca g6 i tolerancije provrta
H7 iza kotnog broja 40 upisuju vrijednosti odstupanja izravno u milimetrima
stavljene u zagrade (slika 4.21.c).
Kod treeg se naina ispred kotnog broja 40 upisuje rije "provrt" ili
"rukavac", a iza kotnog broja upisuju se doputena odstupanja u mm (slika 4.21.d).
Kod etvrtog se naina ispred kotnog broja 40 upisuje pozicijski broj dijela s
provrtom i rukavca, a iza njih odstupanja u mm. Pozicija 1 odnosi se na dio s
provrtom, a pozicija 2 na osovinu (slika 4.21.e).

Slika 4.22. Naini unoenja tolerancija duljinskih izmjera u tehnike crtee

Izbor izmjera koje se unose u crte i nain njihovog unoenja u crte u jasnoj
je vezi s izborom tolerancija duljinskih izmjera, pri emu treba uzeti u obzir
78

Tehni ko crtanje

funkciju dijela, nain izrade, mjerenje, kontrole i nain sklapanja. Prema ISO 406
na slici 4.22. dani su primjeri unoenja tolerancija duljinskih izmjera u tehnike
crtee.
Ako je kao dopunu uz nazivnu izmjeru s oznakom tolerancije (slika 4.22.a)
potrebno dati i vrijednosti odstupanja tada se one stavljaju u zagrade iza oznake
tolerancije (slika 4.22.b). Najmanja i najvea doputena izmjera kao dopunska
informacija takoer se stavljanju u zagrade iza nazivne izmjere s oznakom
tolerancije (slika 4.22.c).
Ako su doputena odstupanja nazivne izmjere razliita upisuju se prema slici
4.22.d. Ako je jedno od doputenih odstupanja jednako nuli tada se i oznaava
nulom prema slici 4.22.e. Ako doputena odstupanja nazivne izmjere jednaka ali
suprotnog predznaka, tada se navodi samo jedno ali s predznakom (slika 4.22.f).
Najmanja i najvea doputena izmjera mogu se izravno upisati na tehniki
crte (slika 4.22.g). Ako nazivnu izmjeru treba ograniiti samo u jednom smjeru
tada joj se dodaje oznaka min. ili max. (slika 4.22.h).
Na sklopnom, montanom ili dispozicijskom crteu daju se izmjere koje su
nune za pravilno sklapanje, kad je to potrebno, s odgovarajuim tolerancijama
meusobnog poloaja pojedinih ploha.
Na radionikom ili detaljnom crteu treba razlikovati:
x
funkcijske izmjere (koje su u vezi s kinematinom shemom stroja, kao i
izmjere vane za vrstou i krutost elementa),
x
montane izmjere (vane za sklapanje dijelova, odnosno elemenata),
x
tehnoloke izmjere (vane za uvrivanje dijela na stroju za obradu) i
x
slobodne izmjere, a to su sve ostale izmjere koje nemaju posebnu vanost s
obzirom na funkciju, montau i obradu.
Za koje od navedenih izmjera treba definirati tolerancije ovisi o broju izradaka
i mogunosti njihove izrade i kontrole, ali i o veliini tolerancije slobodnih izmjera.
Sustav tolerancija ima posebno vanu ulogu u serijskoj proizvodnji dijelova koji se
mogu meusobno mijenjati. Kod pojedinane proizvodnje ili proizvodnje manjeg
broja komada potrebno je analizirati opravdanost propisivanja tolerancija. To se
posebno odnosi na pojedinane proizvode veih dimenzija koji se izrauju samo po
jedan komad. U ovim sluajevima nije uvijek od posebne vanosti da svaki
pojedini dio ima odreene tolerancije, vano je jedino definirati toleranciju
dosjeda.
Nain unoenja duljinskih izmjera u crte prikazan je u poglavlju o pravilima
kotiranja (poglavlje 9.).
Duljinske izmjere za koje su propisane tolerancije kontroliraju se pokaznim i
vrstim mjerilima. Pokazna se mjerila za vrijeme mjerenja mijenjaju i na
odgovarajuoj skali pokazuju stvarnu izmjeru predmeta, a vrsta mjerila sadre
jednu stalnu izmjeru ili vie njih, koje se za vrijeme mjerenja ne mijenjaju.
Granina mjerila jesu vrsta mjerila koja sadre dvije granine izmjere izmeu
kojih mora leati dimenzija ispravno izraenog mjerenog predmeta. Ova mjerila
79

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

predstavljaju materijalizaciju graninih izmjera. Mjerenje graninim mjerilima

svodi se na usporedbu izmjera predmeta s graninim izmjerama. Jedan dio ili
mjerni element mjerila provjerava nije li mjerena dimenzija vea od gornje
granine izmjere predmeta, a drugi mjerni element mjerila provjerava nije li
mjerena dimenzija manja od donje granine izmjere.

Slika 4.23. Naini unoenja tolerancija kutnih

izmjera u tehnike crtee

Pravila koja vae za oznaavanje

tolerancija duljinskih izmjera jednako
su primjenjiva i kod kutnih izmjera
(slika 4.23.). Nazivna izmjera kuta
uvijek se unosi na tehnike crtee u
stupnjevima, a odstupanja mogu biti
izraena bilo u stupnjevima, minutama i
sekundama (slike 4.23.a i 4.23.b), bilo
kao decimalni dio stupnja (slike 4.23.c i
4.23.d).

4.9. Tolerancije u funkciji temperature

Promjenom temperature mijenjaju se i dimenzije nekog strojnog elementa, a
time se mijenjaju i stvarne izmjere otvora ili rukavca. Promjena dimenzija ovisna je
o koeficijentu toplinskog rastezanja D (K-1), promjeni temperature 'T (K) i
promjeni veliina promjera rukavca d, odnosno promjera provrta D. Prema
preporuci ISO-norme, za osnovnu temperaturu, na kojoj izraeni dijelovi i
odgovarajui ureaji za mjerenje moraju imati izmjere prema normama o
toleranciji duljinskih izmjera, usvaja se temperatura od Tosn 293 K , odnosno
-osn 20 qC . Promjena promjera ili bilo koje duljinske izmjere za osovinu ili
provrt iznosi:
'd

D o -o  -osn  d

'D D p - p  - osn D

gdje je:
Do koeficijent toplinskog rastezanja rukavca, K-1
Dp koeficijent toplinskog rastezanja provrta, K-1
-o radna temperatura rukavca, C
-p radna temperatura provrta, C
-osn osnovna temperatura ( -osn 20 qC ), C
d promjer rukavca, mm
D promjer provrta, mm

80

(4.7)
(4.8)

Tehni ko crtanje

Vrijednosti koeficijenata toplinskog rastezanja za temperaturno podruje od 0

do 100C, to je najei sluaj u praksi, dane su u tablici 4.34.
Tolerancijska polja, granine izmjere odnosno granina odstupanja i druge
veliine kojima je odreen dosjed nematerijalni su (zamiljeni) i nisu podloni
utjecaju promjene temperature, jedino se mijenja stvarna izmjera. Kako stvarna
izmjera nije unaprijed poznata, za analizu utjecaja promjene temperature uzima se
nazivna izmjera.
Tablica 4.34. Koeficijent toplinskog rastezanja D za neke materijale
Materijal
Aluminij i aluminijske slitine
Bakar
Bronca
Cinkove slitine
Crveni lijev
elik nelegirani 0,1 %C
elik nelegirani 0,6 %C
elik legirani CrNi
elik nehr aju i 18Cr8Ni
elik legirani 13 %Cr

D (K-1)
2310-6
16,510-6
1810-6
2810-6
1910-6
1210-6
11,710-6
11,510-6
1610-6
10,510-6

Materijal
elik invar 36 %Ni
elik uglji ni
Magnezijeve slitine
Mjed
Sinterirano eljezo
Sivi lijev
Titan
Tvrdi metali
Volfram

D (K-1)
1,510-6
11,110-6
24,510-6
18,410-6
1310-6
10,410-6
10,810-6
5,510-6
4,510-6

Ako su sklopljeni dijelovi od istih materijala, promjene nazivnih izmjera iste

su za iste promjene temperatura tih sklopljenih dijelova, pa se pri tome ne
mijenjaju odnos tolerancijskih polja, zranost i prijeklop i tolerancija nalijeganja
(slika 4.24.).

Slika 4.24. Zadravanje jednakog dosjeda kod promjene temperature (a - dosjed kod osnovne
temperature, b - dosjed kod poviene temperature i c - dijagram tolerancije dosjeda za promatrane
sluajeve)

Kada koeficijent toplinskog rastezanja materijala provrta Dp nije jednak

koeficijentu toplinskog rastezanja materijala rukavca Do (tablica 4.34.) te kada
promjene temperatura dijela s provrtom i dijela s osovinom nisu jednake, dolazi do
promjene dosjeda. Za ovu promjenu dosjeda dovoljno je ispunjenje samo jednog od
navedenih uvjeta. Na slici 4.25. shematski su prikazane promjene poloaja
81

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

tolerancijskih polja i promjene poloaja tolerancije dosjeda za D o ! D p i za

'-o ! '-p .

Slika 4.25. Utjecaj promjene temperature na promjenu dosjeda (a prijelazni ili neizvjesni dosjed,
b - prisni dosjed kod poviene temperature i c - dijagram tolerancije dosjeda za promatrane sluajeve)

Veliine tolerancijskih polja i tolerancije dosjeda T- nisu promijenjene, samo

je promijenjen poloaj. Promjer rukavca d povean je vie od promjera provrta D,
zbog ega je i tolerancijsko polje rukavca vie pomaknuto. Zagrijavanjem je
prijelazni ili neizvjesni dosjed preao u prisni dosjed. Hlaenjem bi se tolerancijska
polja promijenila u suprotnom smjeru. Kako je ve reeno, do ovoga ne dolazi ako
su dijelovi od istih materijala i ako se jednako zagrijavaju ili hlade.

4.10. Tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje

Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo tolerancije
duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija sprijeiti i druge
promjene koje se odraavaju na tonost geometrije strojnog dijela. Openito
(prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja
i vrtnje odnosno geometrijske tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju
i nainu na koji se definiraju, tolerirana podruja mogu biti:
x
povrina unutar kruga,
x
povrina izmeu dva koncentrina kruga,
x
povrina izmeu dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca,
x
prostor unutar valjka,
x
prostor izmedu dva koaksijalna valjka,
x
prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne ravnine i
x
prostor unutar paralelepipeda.
U tablici 4.35. dani su osnovni simboli toleriranih karakteristika, u tablici 4.36.
dani su dopunski simboli koji se kombiniraju s osnovnim, a u tablici 4.37. neka
pravila za ovo kombiniranje prema ISO 1101.
82

Tehni ko crtanje

Tablica 4.35. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje

Vrste zna ajki i tolerancija

Svojstvo

Simbol

Pravocrtnost
Ravnost

Pojedina ne
zna ajke

Tolerancije
oblika

Krunost
Cilindri nost
Oblik crte

Pojedina ne i
povezane zna ajke

Oblik plohe
Paralelnost
Tolerancije
orijentacije

Okomitost
Kut (nagib)
Poloaj (pozicija)

Povezane
zna ajke

Tolerancije
smjetaja

Koncentri nost i koaksijalnost

Simetri nost

Tolerancije
vrtnje

Krunost vrtnje
Ravnost i krunost vrtnje

Tablica 4.36. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika,

orijentacije, smjetaja i vrtnje
Opis

Simbol
izravno

Oznaka toleriranog elementa

slovom

Oznaka referentnog elementa

(osnovice)

izravno
slovom

Mjesto referentnog elementa

Teorijski to na izmjera
Projicirano podru je tolerancije
Uvjet maksimum - materijala
Okvir tolerancije

83

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.37. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije,
smjetaja i vrtnje
Pravilo

Simbol

1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika.

2) Kod tolerancija poloaja stavljaju se i slovne oznake
izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo
uspore uje (D E: na in za oznaku odvojenih osnovica).
3) Dopunske oznake rije ima, npr. 6 provrta ili 6x piu se
iznad okvira tolerancije.
4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za podru je
tolerancije piu se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom
povezuju s njime.
5) Ako je potrebno ozna iti vie toleriranih svojstava jednog
elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene
jedan ispod drugog.
6) Vrijedi li tolerancija na ograni enoj duini, duljina se
odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka ua
tolerancija na ograni enoj duini doda toleranciji cijelog
elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).
7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma
materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovaraju i simbol iz
tablice 4.36. na jedan od mogu ih na ina.

Tablica 4.38. Tolerancija pravocrtnosti

Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno s dva paralelna pravca na udaljenosti t,
paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Svaka crta gornje plohe mora leati izme u dva
paralelna pravca na udaljenosti 0,1.
Izvodnica plata na svakih 200 mm duljine mora leati
izme u dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.

Os grede mora leati unutar paralelepipeda osnovice

0,1 x 0,2.

Os osovinice mora leati unutar valjka promjera 0,08.

84

Tehni ko crtanje
Tablica 4.39. Tolerancija ravnosti
Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Ploha mora biti izme u dvije paralelne ravnine na
udaljenosti 0,08.

Tablica 4.40. Numerike vrijednosti tolerancija pravocrtnosti i ravnosti [18]

Mjerena duljina,
mm
10
25
60
160
400

do 10
do 25
do 60
do 160
do 400
do 1000

0,25
0,4
0,6
1
1,6
2,5

0,4
0,6
1
1,6
2,5
4

0,6
1
1,6
2,5
4
6

Stupanj to nosti
5
6
Tolerancija, Pm
1
1,6
2,5
1,6
2,5
4
2,5
4
6
4
6
10
6
10
16
10
16
25
4

10

4
6
10
16
25
40

6
10
16
25
40
60

10
16
25
40
60
100

16
25
40
60
100
160

Tablica 4.41. Tolerancija krunosti

Tolerancija krunosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema koncentri nim krunicama na
udaljenosti t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Opseg bilo kojeg popre nog presjeka na vanjskom
promjeru mora biti izme u dvije koncentri ne krunice
na udaljenosti 0,03.

Opseg bilo kojeg popre nog presjeka mora biti izme u

dvije koncentri ne krunice na udaljenosti 0,1.

Tablica 4.42. Tolerancija cilindrinosti

Tolerancija cilindri nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama koncentri nim (koaksijalnim)
valjcima na udaljenosti t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Tolerirana ploha mora biti izme u dva koncentri na

(koaksijalna) valjka na udaljenosti 0,1.

85

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.43. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti i cilindrinosti [18]
Mjerena duljina,
mm

do
do
do
do
do

0,3
0,5
0,8
1
1,2

0,5
0,8
1
1,2
1,6

0,8
1,2
1,6
2
2,5

6
18
50
120

6
18
50
120
260

Stupanj to nosti
5
6
7
Tolerancija, Pm
1,2
2
3
5
2
3
5
8
2,5
4
6
10
3
5
8
12
4
6
10
16
4

10

8
12
16
20
25

12
20
25
30
44

20
30
40
50
60

Tablica 4.44. Tolerancija oblika crte

Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema crtama koje obuhva aju krunicu
promjera t, ije je sredite na idealnoj geometrijskoj crti.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti izme u dviju
crta koje omataju krunice promjera 0,04, ija su
sredita na geometrijski idealnoj crti.

Tablica 4.45. Tolerancija oblika plohe

Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema plohama koje obuhva aju kugle
promjera t, ija su sredita na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Tolerirana ploha mora biti izme u dviju ploha koje

obuhva aju kugle promjera 0,02 ija su sredita na plohi
koja ima pravilan geometrijski oblik.

Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti

Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti
t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim
pravcima ili plohama.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana os mora biti izme u dva pravca na udaljenosti
0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i poloeni u
okomitom pravcu.

86

Tehni ko crtanje
Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti (nastavak)
Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti
t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim
pravcima ili plohama.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Tolerirana os mora biti izme u dva pravca na udaljenosti

0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i poloeni u
vodoravnom pravcu.

Tolerirana os mora biti unutar paralelepipeda osnovice

0,1 x 0,2, koji je paralelan s referentnom osi A.

Tolerirana os mora biti unutar valjka promjera 0,03, koji

je paralelan s referentnom osi A.

Os provrta mora biti izme u dvije plohe na udaljenosti

0,01, koji su paralelne s referentnom plohom B.

Tolerirana ploha mora biti izme u dva pravca na

udaljenosti 0,1, koje su paralelne s referentnom osi C
(os provrta).

87

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.46. Tolerancija paralelnosti (nastavak)
Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti
t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim
pravcima ili plohama.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana ploha mora biti izme u dvije paralelne
ravnine na udaljenosti 0,01, koje su paralelne
referentnoj plohi D.

Sve to ke tolerirane plohe na duljini 100 mm, moraju biti

izme u dvije paralelne plohe na udaljenosti 0,01, koje su
uz to paralelne referentnoj plohi A.

Tablica 4.47. Tolerancija okomitosti

Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t,
paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili
plohu.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Os kosog provrta mora biti izme u dva paralelna pravca
na udaljenosti 0,06, koji su uz to okomiti na os
vodoravnog provrta A (referentni pravac).

Os vertikalnog valjka mora biti izme u dva paralelna

pravca na udaljenosti 0,1, koji lee u plohi koja je
okomita na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar paralelepipeda

osnovice 0,1 x 0,2, koji je okomit na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar valjka promjera

0,01, koji je okomit na referentnu plohu A.

Tolerirana ploha mora biti izme u dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na
referentnu os A.

Tolerirana ploha mora biti izme u dvije paralelne

ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na
referentnu plohu A.

88

Tehni ko crtanje
Tablica 4.48. Tolerancija kuta (nagiba)
Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili
dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut D s obzirom na referentni pravac ili
referentnu plohu.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Os kosog provrta mora biti izme u dva paralelna pravca

na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s
obzirom na referentnu os A-B.

Os provrta, koja se projicira u ravninu u kojoj je

referentna os, mora biti izme u dva paralelna pravca na
udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s
obzirom na referentnu os A-B.

Os provrta mora biti izme u dva paralelna pravca na

udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s
obzirom na referentnu plohu A.

Nagnuta ploha mora biti izme u dvije paralelne plohe na

udaljenosti 0,1, koje su nagnute za kut 75 s obzirom na
referentnu os A.

Nagnuta ploha mora biti izme u dvije paralelne plohe na

udaljenosti 0,08, koje su nagnute za kut 40 s obzirom
na referentnu plohu A.

Tablica 4.49. Tolerancija poloaja (pozicije)

Tolerancija smjetaja (poloaja) definirana je kao odstupanje koje je ograni eno krunicom promjera t, dvama
paralelnim pravcima na udaljenosti t, s paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili s valjkom promjera t, ije su osi
referentne crte.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerirana to ka presjeka mora biti unutar krunice
promjera 0,3, ije je sredite u teorijski to nom poloaju
s obzirom na toleriranu to ku presjeka.

89

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.49. Tolerancija poloaja (pozicije)(nastavak)
Tolerancija mjesta ili smjetaja definirana je kao odstupanje koje je ograni eno krunicom promjera t, dvama
paralelnim pravcima na udaljenosti t, s paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili s valjkom promjera t, koje su osi
referentne crte.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Svaka od crta mora biti izme u dva paralelna pravca na
udaljenosti 0,05, koji su simetri no smjeteni u teorijski
to nom poloaju, s obzirom na referentnu plohu A.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar paralelepipeda

osnovice 0,05 x 0,2, ija je os u teorijski to nom
poloaju s obzirom na promatrani provrt.

Os provrta mora biti unutar valjka promjera 0,08, ija je

os u teorijski to nom poloaju s obzirom na promatrane
referentne plohe A i B.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar valjka promjera

0,1, ija je os u teorijski to nom poloaju s obzirom na
provrt.

Kosa ploha mora biti unutar dvije paralelne ravnine na

udaljenosti 0,05, koje su simetri no postavljene s
obzirom na teorijski to an poloaj referentne ravnine A i
os referentnog valjka B.

Tablica 4.50. Tolerancija koncentrinosti i koaksijalnosti

Tolerancija koncentri nosti i koaksijalnosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno krunicom promjera t ili
valjkom promjera t, ije se sredite i os poklapa s referentnom to kom ili osi.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Sredite tolerirane krunice, ozna ene okvirom

tolerancije, mora biti unutar krunice promjera 0,01, koja
je koncentri na sreditu referentne krunice A.

Os toleriranog valjka mora leati unutar valjka promjera

0,08, koji je koaksijalan s referentnom osi A - B.

90

Tehni ko crtanje
Tablica 4.51. Tolerancija simetrinosti
Tolerancija simetri nosti definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema paralelnim plohama na udaljenosti
t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom osnovice t1 x t2.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Ravnina simetrije utora mora biti izme u dvije paralelne
ravnine, koje su razmaknute za 0,08 i simetri no
smjetene prema ravnini simetrije referentne zna ajke
A.

Os provrta mora biti unutar dvije paralelne ravnine na

udaljenosti 0,08, koje su simetri no poloeni s obzirom
na ravninu simetrije referentnih utora A i B.

Os provrta mora biti unutar paralelepipeda osnovice

0,1x 0,05, ija je os presje nica zajedni kih ravnina
simetrije referentnih utora A-B i C-D.

Tablica 4.52. Tolerancija krunosti vrtnje

Tolerancija krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema koncentri nim krunicama s
razmakom t, valjkom duljine t ili stocem duljine t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti
ve e od 0,1 u bilo kojoj mjernoj ravnini za vrijeme jednog
okretaja oko referentne osi A-B.

Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti

ve e od 0,2 u bilo kojoj mjernoj ravnini, kada se
tolerirani rotacijski dio mjeri oko sredinjice provrta A.

91

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.52. Tolerancija krunosti vrtnje (nastavak)
Tolerancija krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvjema koncentri nim krunicama s
razmakom t, valjkom duljine t ili stocem duljine t.
Definicija podru ja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Aksijalno (osno) odstupanje od krunosti vrtnje ne smije
biti ve e od 0,1 u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan
okretaj oko referentne osi D.

Odstupanje od krunosti vrtnje u smjeru strelice ne smije

biti ve e od 0,1 u bilo kojem mjernom stocu za vrijeme
jednog okretaja oko referentne osi C.

Odstupanje od krunosti vrtnje u smjeru okomitom na

tangentu zakrivljene plohe ne smije biti ve e od 0,1 u
bilo kojem mjernom stocu za vrijeme jednog okretaja
oko referentne osi C.

Tablica 4.53. Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje

Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ograni eno dvama koaksijalnim valjcima
na udaljenosti t (kojih se os podudara s referentnom osi) ili dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t okomitim
na referentnu os.
Definicija podru ja tolerancije
Primjeri (prikaz i pojanjenja)
Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti ve a
od 0,1 u bilo kojoj to ki na odre enoj plohi za vrijeme
nekoliko okretaja oko referentne osi A-B s relativnim
aksijalnim pomakom mjernog instrumenta po strojnom
dijelu.
Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti ve a
od 0,1 u bilo kojoj to ki na odre enoj plohi za vrijeme
nekoliko okretaja oko referentne osi D s relativnim
radijalnim pomakom mjernog instrumenta po strojnom
dijelu.

92

Tehni ko crtanje
Tablica 4.54. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti vrtnje [18]
Mjerena duljina,
mm

do
do
do
do
do

1,6
2
2,5
3

2,5
3
4
5

3
4
5
6
8

6
18
50
120

6
18
50
120
260

Stupanj to nosti
5
6
Tolerancija, Pm
5
8
12
6
10
16
8
12
20
10
16
25
12
20
30
4

10

20
25
30
40
50

30
40
50
60
80

50
60
80
100
120

80
100
120
160
200

Tablica 4.55. Numerike vrijednosti tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje [18]

Mjerena duljina,
mm

do
do
do
do
do

0,8
1
1,2
1,6

1
1,6
2
2,5

1,6
2
2,5
3
4

6
18
50
120

6
18
50
120
260

Stupanj to nosti
5
6
Tolerancija, Pm
2,5
4
6
3
5
8
4
6
10
5
8
12
6
10
16
4

10

10
12
16
20
25

16
20
25
30
40

25
30
40
50
60

40
50
60
80
100

4.11. Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina

4.11.1. Vanost stanja tehnikih povrina
Tehnike su povrine sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene
nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od obrada bez odvajanja estica.
One su tijekom obrade i eksploatacije strojnih dijelova izloene djelovanju
razliitih vrsta optereenja, kao to su npr.: mehanika, toplinska, elektrina,
kemijska ili bioloka (mogue su i kombinacije). Najznaajnija su meutim
mehanika i kemijska optereenja, a njihova esta posljedica je habanje (troenje)
dijelova i korozija.
Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva
medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom
neravnina raznih veliina, oblika i rasporeda. Posljedica tome jesu postupci obrade
odvajanjem estica ili postupci obrada bez odvajanja estica. Veliina hrapavosti
tehnikih povrina moe utjecati:
x
na smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenje vrstoe oblika);
x
na pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina;
x
na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje nosivosti
steznog spoja;
x
na ubrzavanje korozije.

4.11.2. Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi o hrapavosti tehnikih povrina dani su prema normi
ISO 4287.

93

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Povrinska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na

povrini predmeta (koje su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a
prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima.
Profil povrine predstavlja presjek realne povrine s odreenom ravninom
(vidi sliku 4.28.).
Profilni filtar je filtar koji razdvaja profile na dugovalne i kratkovalne
komponente >ISO 11562@. Postoje tri filtra koji se koriste u ureajima kojima se
mjeri hrapavost, valovitost i primarni profili (vidi sliku 4.26.). Svi imaju iste
prijenosne znaajke, definirane u ISO 11562, ali razliite granine valne duljine.

Slika 4.26. Prijenosne karakteristike profila hrapavosti i valovitosti

Sve pojave analiziraju se u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi

X i Y smjetene u promatranu realnu povrinu, a os Z usmjerena je na susjedni
medij. Os X pritom je orijentirana u smjeru profila hrapavosti (vidi sliku 4.28.).

Slika 4.27. Razluivanje P, W i R karakteristika profila

Profil hrapavosti (R) je profil koji se izvodi iz primarnog profila zanemarujui

dugovalne komponente koritenjem profilnog filtra Oc. Profil hrapavosti osnova je
za mjerenje parametara hrapavosti profila.
Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila (P)7
primjenom profilnih filtera Of i Oc.
Na slici 4.27. prikazano je razluivanje P, W i R karakteristika profila.

Primarni profil je osnova za ocjenu parametara primarnog profila (vidi ISO 3274).

94

Tehni ko crtanje

Srednja crta profila se definira posebno za primarni profil, profil hrapavosti i

profil valovitosti. Za primarni profil se dobiva metodom najmanjeg kvadrata, to
jest ona dijeli profil tako da je unutar duljine l zbroj kvadrata svih odstupanja
profila Z od te crte najmanji, a za hrapavost i valovitost se upotrebljavaju profilni
filtri c i f.

Slika 4.28. Profil povrine s prikazom koordinatnog sustava

Referentna duljina (duljina uzorka) lp, lr, lw je duljina u pravcu osi X koja se
koristi za ustanovljavanje nepravilnosti koje karakteriziraju profile koji se mjere.
Duljina uzorka profila hrapavosti lr i valovitosti lw brojano je jednaka
karakteristinoj valnoj duljini profilnih filtera Oc i Of. Duljina uzorka primarnog
profila lp jednaka duljini vrednovanja (ocjenjivanja).
Duljina vrednovanja ln je razmak u pravcu osi X koja se koristi za
vrednovanje profila koji se mjeri. Moe sadravati jednu ili vie referentnih
duljina. Za dogovorene duljine vrednovanja vidi ISO 4288:1996, tablica 4.56.
Tablica 4.56. Prikladne referentne duljine prema ISO 4288 (Cutoff) (DIN 4768)
Periodi ni profili

irina elementa
Xs, mm
>0,01 do 0,04
>0,04 do 0,13
>0,13 do 0,4
>0,4 do 1,3

Neperiodi ni profili

Duljina
Grani na valna duljina vrednovanja/referentna
duljina

Rz, m

Ra, m

, mm

ln/lr, mm

do 0,1
>0,1 do 0,5
>0,5 do 10
>10 do 50

do 0,02
>0,02 do 0,1
>0,1 do 2
>2 do 10

0,08
0,25
0,8
2,5

0,08/0,4
0,25/1,25
0,8/4
2,5/12,5

Vrijednost ordinate Z(x) je visina mjerenog profila u bilo kojoj toki X.

Visina se smatra negativnom ako ordinata lei ispod osi X, dok se u suprotnom
sluaju smatra pozitivnom.
Lokalni nagib dZ/dX je nagib mjerenog profila u poloaju xi (vidi sliku 4.29.).
Priblino se procjenjuje na temelju izraza (4.9.).

dz i
dx

1
z i 3  9 z i  2  45 z i 1  45 z i 1  9 z i 2  z i 3 
60'x

(4.9)

95

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Visina izboine profila Zp je udaljenost izmeu osi X i najvie toke izboine

profila.
Dubina udubine profila Zv je udaljenost izmeu osi X i najnie toke udubine
profila (slika 4.30.).

Slika 4.29. Lokalni gradijenti profila povrine

Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila
(vidi sliku 4.30.). Isto tako se Xs zove irina elementa profila, koja se prikazuje kao
duljina isjeka osi X koji sjee profilni element.
Maksimalna visina izboine profila Pp, Rp ili Wp najvea je visina izboine
profila Zp na duljini vrednovanja, a maksimalna dubina udubine profila Pv, Rv ili
Wv najvea je dubina udubine profila Zv na istoj duljini (vidi sliku 4.30.).

Slika 4.30. Element profila povrine

Maksimalna visina profila Pz, Rz ili Wz zbroj je visine najvee visine izboine
profila Zp i najvee dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja. ISO-norma
iz 1984. godine rabi simbol Rz s drukijom definicijom pa se mora paziti pri
koritenju postojeih tehnikih crtea i dokumentacije, jer razlike nisu uvijek
zanemarivo male.
Srednja visina elemenata profila Pc, Rc ili Wc srednja je vrijednost elementa
profila Zt na referentnoj duljini.

Pc, Rc,Wc

96

1 m
Zti
mi 1

(4.10)

Tehni ko crtanje

Slika 4.31. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

Slika 4.32. Parametri Xs i Zt na duljini vrednovanja

Ukupna visina profila Pt, Rt ili Wt predstavlja zbroj najvee visine profila
vrha Zp i najvee dubine dna profila Zv na duljini vrednovanja. S obzirom na to da
su Pt, Rt i Wt definirane na duljini vrednovanja, a ne na referentnoj duljini, za svaki
profil vrijedi:

Pt t Pz , Rt t Rz , Wt t Wz

(4.11)

Srednje aritmetiko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmetiki je

prosjek apsolutne ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini
l

1
Pa, Ra,Wa
Z ( x) dx .
l 0

(4.12)

Pri tome je l = lp, lr ili lw, ovisno o parametru.

97

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.57. Usporedba nekih osnovnih pojmova ISO 4287-1:1984 i ISO 4287:1996
Osnovni pojmovi

Izdanje iz 1984

Izdanje iz 1996

Duljina uzorka
Duljina vrednovanja
Vrijednost ordinate

l
ln
y

Lokalni nagib

lp,lw,lr 1)
ln
Z(x)
dZ
dX
Zp
Zv
Zt
Xs

Visina vrha profila

Dubina dna profila
Visina elementa profila
irina elementa profila
1)

yp
yv
-

Duljina uzorka tri razli ita profila: lp (primarni profil), lw (profil valovitosti) i lr (profil hrapavosti).

Tablica 4.58. Usporedba nekih osnovnih parametara povrine ISO 4287-1:1984 i ISO 4287:1996
Parametri

1984.

1996.

Odre eni na
duljini vrednovanja
referentna duljini
ln
lr 1)

Maksimalna visina vrha profila

Rp
Rp 2)
x
2)
Maksimalna dubina dna profila
Rm
Rv
x
Maksimalna visina profila
Ry
Rz 2)
x
Srednja visina profila
Rc
Rc 2)
x
Ukupna visina profila
x
Rt 2)
Srednje aritmeti ko odstupanje mjerenog profila
Ra
Ra 2)
x
2)
Odstupanje srednjeg korijena mjerenog profila
Rq
Rq
x
Srednja irina profila elemenata
Sm
Rsm 2)
x
Nagib srednjeg korijena mjerenog profila
q
Rq 2)
x
"Ten point height" (poniten kao ISO parametar)
Rz
1) Ova duljina uzorka je lr, lw i lp za R-, W- i P- parametre; lp jednak je ln
2) Parametri definirani za tri profila: primarni profil, profil valovitosti i profil hrapavosti. Tablica sadri samo parametre profila
hrapavosti.

Srednje kvadratno odstupanje mjerenog profila Pq, Rq ili Wq vrijednost je

srednjeg korijena ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnu duljinu:
l

Pq, Rq, Wq

1 2
Z ( x)dx .
l 0

(4.13)

Pri tome je l = lp, lr ili lw, ovisno o sluaju.

Zbog relativno velikih promjena u novom izdanju ISO 4287, u tablicama 4.57.
i 4.58. dane su usporedne vrijednosti nekih pojmova aktualnog i prethodnog
izdanja norme.

4.11.3. Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim crteima

Oznakom ili simbolom na tehnikim se crteima oznaavaju odreene
povrine kako bi se propisala njihova hrapavost i nain obrade za njezino
98

Tehni ko crtanje

postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez odvajanja estica dani
su normom ISO 1302-2001. Postoje osnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje
povrina.
Osnovni grafiki simbol sastoji se od dviju ravnih crta nejednake duljine
nagnute za 60 u odnosu na crtu koja predstavlja oznaenu povrinu, kao to
pokazuje slika 4.33.a. Osnovni grafiki simbol ne upotrebljava se bez dopunskih
oznaka.

Slika 4.33. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 4.61

Slika 4.34. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima dopunski znakovi i slova

Za usklaivanje veliine simbola s ostalim natpisima na tehnikim crteima

(kote, tolerancije itd.) primjenjuje se ISO 81714-1. Osnovni grafiki simbol i
njegove dopune crtaju se prema slikama 4.33., 4.34. i 4.35. Oblik simbola na
slikama od 4.34.c do 4.34.g isti je kao kod velikih slova prema ISO 3098-2:2000
(oblik B, uspravno). Dimenzije simbola prikazane su u tablici 4.59.
Ako se zahtijeva strojno odvajanje estica potrebno za postizanje traene
povrinske obrade, potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafiki
simbol, slika 4.33.d. Ako nije doputeno odvajanje estica radi postizanja traene
povrinske obrade, potrebno je dodati krunicu na osnovni grafiki simbol, slika
4.33.e. Takvi simboli zovu se proireni simboli.
Tablica 4.59. Izmjere oznaka na slikama 4.33. i 4.35.
Visina brojki i slova, h (vidi ISO 3098-2)
Debljina crte za simbole d'
Debljina crte za slova d
Visina H1
Visina H2

2,5

3,5

10

14

20

0,25

0,35

0,5

0,7

1,4

3,5
7,5

5
10,5

7
15

10
21

14
30

20
42

28
60

99

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Slika 4.35. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima potpuni grafiki simbol i njihove izmjere prema tablici 4.61. (slova u podruju c mogu biti velika ili
mala, a visina ovog podruja moe biti vea od h kako bi se omoguila uporaba velikih i malih slova)
a) osnovni grafi ki simbol za
teksturu povrine

d) svi postupci doputeni

proireni grafi ki simboli

b) obrada odvajanjem estica
c) obrada bez odvajanja estica

potpuni grafi ki simboli

e) obrada odvajanjem estica

f) obrada bez odvajanja estica

Slika 4.36. Grafiki simboli za oznaavanje hrapavosti povrine

Slika 4.37. Grafiki simbol za sve povrine izratka (Zahtjev za hrapavost est povrina predstavljenih
konturom izratka. Kontura na crteu (lijevo) predstavlja est povrina prikazanih na 3D prikazu
(desno) izratka - ne predstavlja prednju i stranju povrinu!)

Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povrine, potrebno je

dodati crtu na dui slobodni dio kraka grafikog simbola za osnovni i proireni
simbol (slika 4.35.).
100

Tehni ko crtanje

Za uporabu u pisanom tekstu na primjer, izvjetaji ili ugovori tekstualne

oznake za grafike simbole na slici 4.36. jesu: d) APA, e) MRR i f) NMR.
Kada je ista hrapavost povrine zahtijevana na svim povrinama izratka
predstavljenim na crteu zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodati krunicu
na potpuni grafiki simbol, kao to je prikazano na slici 4.37.
Zbog jednoznanosti oznaavanja zahtjeva za hrapavosti povrine potrebno je,
osim naznake stupnja hrapavosti povrine i njegovog iznosa, navesti i dodatne
zahtjeve (npr. duljina vrednovanja ili referentna duljina, proizvodni postupak, vrsta
povrinskih tragova i njihova orijentacija ili mogui dodatak za strojnu obradu).
Moe biti postavljeno i nekoliko razliitih zahtjeva na hrapavosti povrina radi
osiguranja funkcionalnosti povrine.
Za ovu svrhu upotrebljava se potpuni grafiki simbol. Oznake smjetaja
razliitih zahtjeva na hrapavost povrine u potpunom grafikom simbolu prikazane
su na slici 4.38.

Slika 4.38. Poloaj oznaka dopunskih zahtjeva (od a do e)

Zahtjevi na hrapavost povrine trebaju biti smjeteni na sljedee poloaje u

potpunom grafikom simbolu (slika 4.38.):
Poloaj a - zahtjev za hrapavou povrine.
Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, graninu brojanu
vrijednost i duljinu vrednovanja ili duljinu uzorkovanja. Radi izbjegavanja
pogrenog tumaenja treba umetnuti izmeu oznake i zahtijevane vrijednosti
dvostruki razmak (slovno mjesto).
Openito, u jednom nizu treba navesti referentnu duljinu vrednovanja ili
duljinu uzorkovanja zavrenu kosom crtom (/), slijedi oznaka stupnja povrinske
hrapavosti i njezina brojana veliina.
Primjer 1:
Primjer 2:

0,0025-0,8/Rz 6,8
-0,8/Rz 6,8

(primjer s referentnom duljinom)

(primjer samo s duljinom uzorkovanja)

Prema ISO 1302 referentna duljina je duljina vala izmeu dva definirana filtra (vidi
takoer ISO 3274 i ISO 11562), a za pogonsku metodu, duljina vala izmeu dvije
odreene granice (vidi ISO 12085).
Poloaj a i b - dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine.
Ove se oznake veinom primjenjuju za granice podruja zahtijevane
hrapavosti ili dvije vrste oznaka hrapavosti. Prvi zahtjev na hrapavost povrine
stavlja se na uobiajenom poloaju a. Drugi zahtjev na hrapavost povrine tada se
stavlja na poloaj b. Ako postoji trei zahtjev ili vie njih koje treba oznaiti,

101

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

grafiki simbol pomie se u vertikalnom smjeru, kako bi se napravio prostor za

vie redova.
a) u tekstu

b) na crteu

MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3

Slika 4.39. Navoenje parametra granica hrapavosti (maksimuma)
a) u tekstu

b) na crteu

MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3

Slika 4.40. Dvostruka specifikacija parametra povrine (gornja i donja granica)

Poloaj c - postupak obrade.

Oznaava postupak obrade, tretiranje povrine, vrstu prevlake ili druge
zahtjeve na proces obrade i sl. za dobivanje povrine (obraena, pocinana,
galvanizirana).
Postupak obrade na povrini moe biti oznaen kao tekst dodan potpunom
simbolu, kao to je prikazano na slikama 4.41. i 4.42. Prevlaka na slici 4.42., kao
primjer, oznaena je uporabom simbolikog prikaza prema ISO 1456.
a) u tekstu

b) na crteu

Tokareno Rz 3,1
Slika 4.41. Oznaavanje postupka obrade i hrapavosti povrine
a) u tekstu

b) na crteu

NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

Slika 4.42. Oznaavanje prevlake i hrapavosti povrine

Poloaj d - smjer obrade.

Na ovom se mjestu (slika 4.43.) stavlja simbol eljenog prostiranja tragova,
ako postoji, odnosno smjer prostiranja tragova npr. =, X, M, C, R ili P (vidi tablicu
4.60.).
Povrinski tragovi i smjer prostiranja tragova nastalih postupkom obrade (npr.
tragovi alata) mogu biti oznaeni u potpunom simbolu uporabom znakova
navedenih u tablici 4.60., a prikazanim primjerom na slici 4.43. Oznaavanje
povrinskih tragova definiranih znakovima nije primjenjivo u tekstualnom prikazu.
Znakovi u tablici 4.60. prikazuju tragove obrade i smjer tragova u odnosu na
ravninu crtanja.
102

Tehni ko crtanje

Tablica 4.60. Simboli za tragove obrade na povrinama

Grafi ki
znak

Opis i primjer

Paralelno na ravninu projekcije u kojoj je znak

upotrijebljen

Okomito na ravninu projekcije u kojoj je znak

Krino u dva pravca na relativnu ravninu projekcije u

kojoj je znak

Viesmjerno

Priblino kruno prema sreditu povrine na kojoj je

znak

Priblino radijalno prema sreditu povrine na kojoj je

znak

Tragovi su zasebni, neusmjereni ili nestre i

Ako je potrebno nazna iti uzorak koji nije jasno opisan ovim znakovima, to treba uraditi uporabom prikladne biljeke na
crteu.

a) u tekstu

b) na crteu

NRR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1

Slika 4.43. Smjer povrinskih tragova oznaen okomito na ravninu crtanja

103

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Poloaj e dodatak za obradu.

Oznaava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao
brojana vrijednost u milimetrima.
Dodatak za strojnu obradu u naelu se oznaava u sluajevima kada je vie
faza obrade prikazano na jednom crteu. Dodatak za strojnu obradu potreban je
npr. u crteu sirovca i otkivka s konanim izratkom prikazanim u sirovom komadu.
Ova oznaka nije primjenjiva u tekstualnom prikazu.
Kada je zadan dodatak za strojnu obradu, moe se dogoditi da je on i jedini na
potpunom simbolu. ei je sluaj da se istodobno daje i podatak za hrapavost
poslije konane strojne obrade (sliku 4.44.).

Slika 4.44. Primjer oznaavanja zahtjeva hrapavosti povrine za konani izradak a prikazan na crteu
sirovca (ukljuuje 3 mm dodatka za strojnu obradu)

4.11.4. Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehnikoj dokumentaciji

Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu
povrinu, na jednoj projekciji, ako je mogue, na istu projekciju gdje su kotirane i
tolerirane veliina ili poloaj, i to to blie njima da se to bolje uoe.

Slika 4.45. Smjer itanja (grafikih simbola)

stanja povrine

Slika 4.46. Zahtjevi za stanjem povrine na

konturi koja predstavlja povrinu

Ope je pravilo da grafiki simbol, skupa s dopunskim informacijama, treba

orijentirati tako da je itak s donje i s desne strane crtea, kao i kod kotiranja, a sve
prema ISO129-1 (slika 4.45.).
104

Tehni ko crtanje

Zahtjev za stanjem povrine (grafiki simbol) moe dirati povrinu ili biti
spojen na nju preko referentno/pokazne crte koja na povrini zavrava strelicom ili
nekim drugim znakom.
Kao ope pravilo, grafiki simbol ili pokaznu crtu koja zavrava strelicom (ili
nekim drugim odgovarajuim zavretkom) treba pokazivati na povrinu materijala
izratka s vanjske strane, bilo da je to kontura (koja predstavlja povrinu) ili njezin
produetak (vidi slike 4.46. i 4.47.).
a)

b)

Slika 4.47. Alternativna uporaba pokazne crte

Slika 4.48. Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj

Ako ne postoji mogunost zabune, zahtjev za stanjem povrine moe se

postaviti zajedno s istaknutim mjerama, kao na slici 4.48.
Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za
geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 4.49.a, ili
iznad same oznake, kao to je prikazano na slici 4.49.b.
a)

b)

Slika 4.49. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije poloaja i oblika

105

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Zahtjev za stanjem povrine moe se izravno postaviti i na pomone mjerne

crte ili biti vezan na njih preko referentne ili pokazne crte sa strelicom kao
zavretkom (slika 4.50.).

Slika 4.50. Uporaba pomonih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindrinih tijela

Slika 4.51. Zahtjev za stanjem povrine za cilindrine i prizmatine povrine

Cilindrine, konine i prizmatine povrine definiraju se oznakom hrapavosti

jednoznano, tako da se znakom oznai kontura ili izvodnica (vidi sliku 4.51.). U
manjem broju sluajeva, kada se radi o prizmatinim povrinama, svaku povrinu
treba odvojeno oznaiti ako je zahtjev za stanjem povrine razliit za svaku od njih.
Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se to
zahtijevano stanje povrine pojednostavnjeno definira skupnim znakom koji se
smjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea. Pri tome se na prvom mjestu
istie znak obrade kojim je obraena veina ploha, a koji nije istaknut na projekciji
crtea, te u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna naina ovakvog prikaza, kao
to se vidi na slikama 4.52. i 4.53.
Zahtjevi za stanjem povrine koji odstupaju od openitog zahtjeva za stanjem
povrine trebaju biti postavljeni izravno na crteu u istoj projekciji kao i
specificirana povrina o kojoj je rije.

106

Tehni ko crtanje

Slika 4.52. Pojednostavnjeni prikaz veina povrina s istim zahtijevanim stanjem povrine

Slika 4.53. Pojednostavnjeni prikaz veina povrina s istim zahtijevanim stanjem povrine

Da bi se izbjeglo brojno ponavljanje istih oznaka hrapavosti, ili tamo gdje je

prostor ogranien, ili ako se trai isto stanje povrine na veem broju povrina
izratka, moe se primijeniti pojednostavnjeno oznaavanje, i to na sljedei nain:
Pojednostavnjena oznaka postavlja se na potrebnoj povrini, a njezino znaenje
objanjeno je pored same projekcije, sastavnice ili u prostoru predvienom za ope
napomene (vidi sliku 4.54.).

Slika 4.54. Oznaka hrapavosti u sluaju skuenog prostora za crtanje

Svi osnovni grafiki simboli prikazani na slikama 4.33., 4.34. i 4.35. mogu se
takoer koristiti za oznaku zahtijevanog stanja povrine, a njihovo potpuno
znaenje daje se na crteu kako je to prikazano na slici 4.54., ukljuujui i
prethodno opisane sluajeve.

107

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

a)

b)

c)

Slika 4.55. Pojednostavnjeni prikaz zahtjeva za stanjem povrine (a nedefinirani proizvodni proces,
b potrebno odvajanje materijala i c nije doputeno odvajanje materijala)

Slika 4.56. Postavljanje zahtjeva za stanjem povrine, prije i poslije obrade (ovdje presvlaka)

Ako je u pitanju vie proizvodnih postupaka, potrebno je definirati stanje

povrine prije i poslije pojedinog postupka obrade, to treba objasniti u napomeni,
kao to prikazuje slika 4.56.

4.11.5. Odnos izmeu tolerancije i hrapavosti

Postizanje odreene tolerancije povezano je s hrapavou tehnikih povrina
koje se toleriraju. Odnos izmeu stupnja tolerancije IT i parametra hrapavosti Rz u
ovisnosti o izmjerama izratka dan je u tablici 4.61.
Tablica 4.61. Odnos izmeu stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovisnosti o
izmjerama izratka
Stupanj
tolerancije
IT5
IT6
IT7
IT8
IT9
IT10
IT11
IT12
IT13
IT14

... 3
0,1
0,2
0,4
0,4
0,8
1,6
1,6
3,2
6,3
12,5

3) ... 18
0,2
0,4
0,4
0,8
0,8
1,6
3,2
3,2
6,3
12,5

Izmjere izratka, mm
18) ... 80
80) ... 250
0,4
0,4
0,4
0,8
0,8
1,6
1,6
1,6
1,6
3,2
3,2
6,3
6,3
6,3
6,3
12,5
12,5
12,5
12,5
12,5

250) ...
0,8
0,8
1,6
3,2
6,3
6,3
12,5
12,5
12,5
25

U tablici 4.62. dana je veza izmeu kvaliteta tolerancija duljinskih izmjera i

odgovarajuih najgrubljih povrinskih obrada. Navedene hrapavosti mogu se
koristiti uvijek kada drugi uvjeti ne zahtijevaju finiju kvalitetu obrade. Ako
108

Tehni ko crtanje

funkcija povrine elementa ne zahtijeva manju hrapavost od one navedene u tablici

4.62., moe se openito i grubo uzeti da je potrebno ispuniti uvjet da je Rz d 0,5 T .
Na taj se nain postie to da nakon spajanja dosjednih dijelova i djelomine
plastine deformacije neravnina hrapavosti stvarne izmjere bude unutar
tolerancijskog polja.
Tablica 4.62. Uobiajena podruja primjene veliina hrapavosti
Srednje aritmeti ko
odstupanje profila Ra, Pm
0,025
0,05
0,1
0,2
0,4
0,8
1,6
3,2
6,3
12,5
25
50

Primjena
Kontrolna mjerila, najstroiji zahtjevi

Brtvene i vrlo precizne klizne povrine

Klizne povrine i prisni dosjedi
Prisni dosjedi
Nefunkcijske povrine

Izmeu toleracijskog polja, duljinske izmjere i veliine hrapavosti treba

postojati usklaenost. Na slici 4.57. prikazan je povoljan (slika 4.57.a) i nepovoljan
(slika 4.57.b) odnos izmeu visine tolerancijskog polja i neravnina. Prema
literaturnim podacima hrapavost moe biti manja ili u nekim sluajevima najvie
jednaka kvaliteti tolerancije duljinske izmjere.

Slika 4.57. Tolerancije i hrapavosti povrina

(a - povoljan i b - nepovoljan odnos hrapavosti i tolerancijskog polja)

U tablici 4.63. dan je pregled najeih postupaka rune i strojne obrade s

podacima o veliini hrapavosti koja se uobiajeno moe s njima postii.

109

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

Tablica 4.63. Orijentacijske vrijednosti parametra Ra povrinske hrapavosti koji se mogu postii s
odreenom vrstom rune i strojne obrade

Ru na obrada
- grubo turpijanje
- fino turpijanje
Lijevanje
- u pijesak
- u kokilu
- tla no lijevanje
Kovanje
- toplo, slobodno
- toplo u ukovnju
- hladno u ukovnju
Valjanje
- toplo
- hladno
Pjeskarenje
Sa marenje
Plinsko rezanje
Tokarenje
- grubo
- fino
Blanjanje
- grubo
- fino
Glodanje
- grubo
- fino
Buenje svrdlom
Razvrtavanje
Bruenje
- grubo
- fino
Poliranje
- mehani ko
- elektri no
Honanje, lepanje
Superfini
Obrada navoja
- rezanje
- bruenje, valjanje
Obrada zubaca
- blanjanje
- glodanje
- bruenje

110

800

400

200

100

50

25

12,5

6,3

3,2

1,6

0,8

0,4

0,2

0,1

0,05

0,025

Stupanj povrinske hrapavosti Ra, Pm

Postupak obrade

Tehni ko crtanje

5. Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Drawing of Geometrical and Mechanical Contours
Oblikovanje elemenata strojeva svodi se na komponiranje to jednostavnijih
geometrijskih kontura u skladnu cjelinu, koja mora zadovoljiti osnovne zahtjeve
postavljene zadatkom da utroak materijala i potrebnog rada za izradu bude to
manji. Pozitivna je posljedica ovakvog pristupa utjecaj na smanjenje cijene
kotanja strojnog dijela. Veina alatnih strojeva konstruirana je za obradu
cilindrinih, koninih, rotacijskih i ravnih ploha (izuzev CNC strojeva), pa je i
obrada ovakvih ploha jeftinija od obrade drugih, za koje su potrebni specijalni
alatni strojevi i kod kojih je obrada isplativa jedino kod masovne proizvodnje. Iz
tih razloga elementi strojeva, kao sto je ve reeno, po obliku predstavljaju sintezu
jednostavnih geometrijskih tijela. Konstruiranje strojnih dijelova u pravokutnom ili
ortogonalnom izgledu, prikazivanjem prostornih oblika dijelova u ravnini, svodi se
na dobivanje takozvanih strojarskih kontura [5, 6, 7, 10, 22, 23].

5.1. Crtanje okomice na zadani pravac

Slika 5.1. Naini crtanja okomice na zadani pravac

Prvi nain. Iz proizvoljno odabranih toaka A i B na zadanom pravcu estarom

opisati proizvoljne krune lukove s polumjerom AC i BD ( AC BD  AB ).
Spajanjem presjenih toaka krunih lukova C i D trokutom dobiva se sredinjica
duljine AB , koja je istodobno i okomica na zadani pravac (slika 5.1.a).
Drugi nain. Iz proizvoljno odabrane toke O na zadanom pravcu estarom
opisati kruni luk proizvoljnog polumjera. Kruni e luk u presjeku sa zadanim
111

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

pravcem odrediti toke A i B. Opisivanjem estarom krunih lukova iz A i B

( AC BC ! OA OB ) i njihovim presijecanjem dobiva se toka C. Spajanjem
toke C i O dobiva se okomica na zadani pravac (slika 5.1.b).
Trei nain. Iz proizvoljno odabrane toke C estarom opisati proizvoljan luk
komu je pravac p tetiva. Luk presijeca zadani pravac u tokama A i O.
Povlaenjem pravca iz toke A kroz toku C u presjeku s lukom dobiva se toka D.
Spajanjem toke D i O dobiva se okomica na zadani pravac (5.1.c).
etvrti nain. Iz proizvoljno odabrane toke O, istim postupkom kao u drugom
nainu, opisivanjem lukova odrediti toke A i B na zadanom pravcu. Zanemarujui
mogunost izostanka okomitosti rabljenog trokuta, povui pravce iz A i B pomou
hipotenuze trokuta. Presjek ovih pravaca odredit e toku D, a spajanjem toke D i
O dobiva se okomica na zadani pravac (slika 5.1.d). Okomitost pravokutnog
trokuta kontrolira se povlaenjem okomice pomou dulje katete istim trokutom za
poloaj 1 i 2, kao to je to prikazano na slici 5.1.d.
Peti nain. Uporabom trokuta i T ravnala, ili obinog ravnala kao vodilice
povlae se pravci p1 i p 2 pomou suprotnih kateta trokuta uz oslanjanje
hipotenuze trokuta na ravnalo. Ako se pravac p1 tretira zadanim pravcem, tada je
p 2 okomica na zadani pravac (slika 5.1.e).

5.2. Crtanje pravca paralelnog sa zadanim pravcem

Slika 5.2. Naini crtanja pravca paralelnog sa zadanim pravcem

Prvi nain. Iz proizvoljno odabranih toaka A i B na zadanom pravcu p1

opisati krune lukove istih polumjera ( AD BC ). Postupak ponoviti s krunim
112

Tehni ko crtanje

lukovima manjeg polumjera ( AC BD  AD BC ). Presjeci krunih lukova

odreuju toke C i D, a pravac povuen kroz ove toke predstavlja pravac p 2
paralelan sa zadanim pravcem p1 (slika 5.2.a).
Drugi nain. Pomicanjem T - ravnala po rubu ploe za crtanje, na proizvoljnu
udaljenost od zadanog pravca p1 , te povlaenjem pravca p 2 dobiva se pravac
paralelan sa zadanim (slika 5.2.b).
Trei nain. Pomicanjem pravokutnog trokuta po ravnalu kao vodilici, na
proizvoljnu udaljenost od zadanog pravca p1 , te povlaenjem pravca p 2 dobiva se
pravac paralelan sa zadanim (slika 5.2.c).
etvrti nain. Pomicanjem pravokutnog trokuta priljubljenog hipotenuzom po
ravnalu kao vodilici, na proizvoljnoj udaljenosti od zadanog pravca p1 , te
povlaenjem pravca p 2 dobiva se pravac paralelan sa zadanim (slika 5.2.d).

5.3. Podjela i konstruiranje kutova

Podjela proizvoljnog kuta na dva jednaka dijela. Proizvoljni kut definiran s dva
pravca ( p1 i p 2 ) koji izlaze iz zajednikog ishodita C dijeli se na dva dijela, tako
da se opisivanjem krunog luka proizvoljnog polumjera odrede toke A i B na
mjestu presjeka pravaca p1 i p 2 s opisanim lukom. Zatim se iz toke A opisuje luk
polumjera AD , odnosno iz toke B luk polumjera BD ( AD BD ). Presjekom tih
lukova odreuje se toka D, a povlaenjem pravca iz ishodita C kroz toku D kut
je podijeljen na dva jednaka dijela (slika 5.3.a).

Slika 5.3. Podjela i konstruiranje kutova

Podjela pravog kuta na tri jednaka dijela. Pravi kut dijeli se na tri jednaka dijela
na taj nain da se prvo iz toke C opise proizvoljni kruni luk l do presjeka s
113

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

pravcima koji tvore pravi kut. Presjekom su definirane toke A i B, iz kojih se

opisivanjem krunog luka (jednakog kao u sluaju odreivanja toke A i B) i
presjekom istog s lukom l dobiva toka D i E. Povlaenjem pravaca iz ishodita C
kroz toke D i E pravi je kut podijeljen na tri jednaka dijela (slika 5.3.b).
Konstruiranje kutova. Kut od 60 konstruira se na taj nain da se odredi presjek
krunih lukova polumjera CA i AB ( CA CB AB ). Dijeljenjem tog kuta na dva
jednaka dijela (kao to je to opisano u prvom odlomku ove toke) dobiva se kut od
30. Kut od 90 (pravi kut) konstruira se tako da se konstrukcija kuta od 60
ponovi dvaput, a zatim dijeljenjem kuta odreenog pravcima, koji su povueni iz
ishodita C kroz toke B i D, odredi toka E. Kut od 45 konstruira se dijeljenjem
pravog kuta na dva jednaka dijela (slika 5.3.c).

5.4. Crtanje krunice ako su poznate tri nekolinearne toke

Crtanje krunice ako su poznate tri nekolinearne toke A, B i D svodi se na
odreivanje sredita krunice C (slika 5.4.). Spajanjem toaka A s B i B s D
dobivaju se duljine AB i BD (tetive krunice). Konstruiranjem okomica na
dobivene tetive (na nain opisan u toki 5.1.) te njihovim produljenjem dobiva se u
presjeku toka C, koja je sredite iz kojeg treba opisati krunicu polumjera CA
koja prolazi kroz zadane toke (jer je CA CB CD ).

Slika 5.4. Crtanje krunice ako su poznate nekolinearne toke

5.5. Crtanje upisane krunice

Zadani su pravci p1 , p 2 i p 3 koji se sijeku u toki A i B (slika 5.5.a).
Dijeljenjem kuta p1 A p 2 i kuta p 2 B p 3 na jednake dijelove, u presjeku diobenih
pravaca dobiva se toka C koja predstavlja sredite upisane krunice (pravci p1 ,
p 2 i p 3 su istodobno i tangente na krunicu).
Konstruiranje krunice upisane u trokut ABD (slika 5.5.b) svodi se na
definiranje sredita krunice C, koje se dobije u presjeku sredinjica kutova
zadanog trokuta. Sredinjice kutova odreuju se na nain opisan u toki 5.3.
Upisana krunica tangira sve tri stranice trokuta ABD.
114

Tehni ko crtanje

Slika 5.5. Crtanje upisane krunice

5.6. Uravnjivanje (rektifikacija) krunice

Uravnjivanje ili rektifikacija krunice je konstrukcija duljine, ija je duljina
jednaka opsegu krunice O 2 R1 S . Ovaj se postupak ne moe izvesti iskljuivo
uporabom ravnala i estara, jer je broj S 3,14 ... transcendentan broj1, ve se radi o
priblinoj konstrukciji. Najtonija priblina konstrukcija prema A. Kohanskom jest
rektifikacija krunice, dana na slici 5.6.a [23]. Ovom konstrukcijom dobivena
duljina duljine BC podudara se s vrijednou polovine opsega krunice u etiri
decimale.
Manje tona rektifikacija krunice prikazana je na slici 5.6.b. Duljina AB
priblino je jednaka etvrtini opsega krunice s tonou na dvije decimale [23].
Pri razmatanju plata valjka ee se koristi ova rektifikacija krunice jer je
jednostavnija i dovoljno tona za ovu svrhu.

Slika 5.6. Rektifikacija polovine opsega krunice (a) i rektifikacija etvrtine opsega krunice (b)

Za prenoenje opsega krunice na luk krunog isjeka koriste se pribline

konstrukcije prikazane na slici 5.7. [24]. Na slici 5.7.a prikazana je rektifikacija
krunog luka AB, iji je pripadni sredinji kut D 30q . Ova se priblina
konstrukcija upotrebljava iskljuivo u sluajevima kada je D d 30q . U toki A luka
AB postavi se tangenta t na krunicu. Odredi se toka D na pravcu AO , tako da je
1

broj koji se nalazi izvan prirodnih granica, odnosno nije algebarski

115

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

DA

3R1 . Iz toke D projicira se toka B na tangentu t i dobije se toka C. Duljina

duljine AC priblino je jednaka duljini luka AB.

Slika 5.7. Rektifikacija krunog luka (a) i prenoenje krunog luka s jedne na drugu krunicu (b)

Na slici 5.7.a prikazano je prenoenje krunog luka AB polumjera R1 i

pripadnog sredinjeg kuta D 30q na krunicu polumjera R2. Rektifikacijom ovog
luka dobije se duljina AC na tangenti t. Krunica polumjera R2 dodiruje tangentu t
u toki A. Duljina AC prenese se istim postupkom na drugu krunicu. Dobiveni
luk AD ima duljinu priblino jednaku jednoj dvanaestini opsega krunice
polumjera R1 (primjena npr. pri razmatanju plata rotacijskog stoca).

5.7. Podjela zadane duljine na jednake dijelove

Iz krajnjih toaka zadane duljine ( AB ) A i B estarom se opiu dva kruna
luka polumjera R, neto veeg od polovice zadane duljine AB , do obostranog
presjeka u tokama 1 i 2 (slika 5.8.a). Pravac koji se dobije spajanjem toke 1 i 2
presijeca zadanu duljinu AB u toki C i dijeli je na dva jednaka dijela. Ponovi li se
opisani postupak za odrezak duljine AC , dobije se njegova sredina toka D,
odnosno ponovi li se i za odrezak duljine CB , duljina AB bit e podijeljena na
etiri jednaka dijela.
Primjer podjele zadane duljine na etiri jednaka dijela prikazan je na slici 5.8.b
(limena ploa u kojoj treba prosjei pet pravokutnih otvora). Ako je na primjer
potrebno odrezak AC podijeliti na 11 jednakih dijelova (slika 5.8.c), tada se iz bilo
kojeg kraja odreska, na primjer iz toke B, povlai pravac pod proizvoljnim otrim
kutom. Od toke A estarom odmjeriti 11 proizvoljnih (ali meusobno jednakih)
odrezaka. Krajnju toku (C) pomone duljine AC spojiti s tokom B. Zatim
pomou trokuta i ravnala povlaiti niz pravaca paralelnih duljini BC (odnosno
11B ), koji dijele odrezak AB na 11 jednakih dijelova. Na slici 5.8.d prikazan je
strojni dio na kojemu treba provrtati 10 provrta ravnomjerno rasporeenih na
duljini L. U ovom se sluaju takoer primjenjuje opisani postupak dijeljenja zadane
duljine na odreeni broj jednakih dijelova. Slike 5.8.e i 5.8.f prikazuju postupak
dijeljenja zadane duljine AB na odreeni broj jednakih dijelova uporabom mjerne
skale (trokuta, ravnala, razmjernika ili slino).

116

Tehni ko crtanje

Slika 5.8. Primjeri podjela zadane duljine na jednake dijelove

5.8. Crtanje tangenata na krunicu

Da bi se konstruirala tangenta t koja e u proizvoljno odabranoj toki A
dodirivati krunicu sa sreditem C (vidi sliku 5.9.a), treba iz toke A estarom
opisati kruni luk polumjera jednakog polumjeru zadane krunice, do presjeka s
njom u toki B. Iz toke B zatim opisati dio krunice koja prolazi kroz toke A i C,
kao i kroz toku D na produetku spojnice CB . Povlaenjem pravca koji prolazi
kroz toke D i A dobiva se tangenta t na zadanu krunicu. Duljina AB predstavlja
okomicu na tangentu u toki A.
Opisana konstrukcija tangente t na zadanu krunicu u toki A moe se izvesti
pomou ravnala i pravokutnog trokuta (vidi sliku 5.9.b). Hipotenuzom trokuta, koji
je oslonjen na ravnalo kao vodilicu, ucrta se pravac p koji prolazi kroz sredite
zadane krunice C i kroz toku A. Zatim se trokut zaokrene za 90 i ucrta pravac
117

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

koji predstavlja tangentu t u toki A zadane krunice.

Slika 5.9. Crtanje tangente na krunicu

5.9. Crtanje zajednikih tangenata na dvije krunice

Crtanje zajednikih tangenata na dvije zadane krunice sa sreditima C1 i C2 i
polumjerima R1 i R2 izvodi se tako da se oko sredita C1 opie krunica polumjera
R1  R 2 (slika 5.10.a). Nakon toga se iz toke C2 povue tangenta t1 na tu krunicu.
Traena tangenta t2 koja dodiruje zadane krunice u tokama T1 i T2 predstavlja
paralelan pravac tangenti t1. Simetrino izvedeno konstruiranje koristi se pri
konstruiranju remenskog prijenosa, koji se esto susree u strojarstvu.

Slika 5.10. Primjeri konstruiranja zajednike tangenata na dvije krunice

Identian postupak gore opisanom upotrebljava se pri konstruiranju brijega

(slika 5.10.c) ija se kontura sastoji od dijelova krunica i pravaca. Ovo rjeenje
118

Tehni ko crtanje

najee se koristi pri konstruiranju bregova bregastih osovina motora s unutarnjim

izgaranjem.
U sluaju da su zadane dvije krunice sa sreditima C1 i C2 polumjera R1 i R2,
za koje treba konstruirati zajednike tangente koje se meusobno sijeku (slika
5.10.b), postupak konstruiranja svodi se na opisivanje krunice polumjera R1  R 2
oko sredita C2 te na povlaenje tangente t1 na ovu krunicu iz sredita C2. Ova
tangenta dodiruje krunicu polumjera R1  R 2 u toki A. Traena tangenta t1, koja
dodiruje zadane krunice u tokama T1 i T2, paralelna je prethodno konstruiranoj
tangenti t1. Ovaj sluaj konstruiranja tangente primjenjuje se pri konstruiranju
remenskog prijenosa s remenom koji se kria.

5.10. Crtanje jednakokranog trokuta

Slika 5.11. Crtanje istokranog trokuta, odnosno podjela krunice na tri jednaka dijela

Crtanje jednakokranog trokuta mogue je pomou krunice i njezine podjele

na tri jednaka dijela (slike 5.11.a i 5.11.b). Podjela zadane krunice polumjera R na
tri jednaka dijela svodi se na definiranje toaka 2 i 3 pomou estara (slika 5.11.a)
ili pomou pravokutnog raznostraninog trokuta (306090) (slika 5.11.b).
Presjekom uspravne sredinjice krunice odreena je toka 1. Omjer stranice
trokuta a i polumjera opisane krunice R iznosi:
a
R

1,7321 (vidjeti tablicu 5.1.).

Spajanjem toaka 1, 2 i 3 dobiva se jednakokrani trokut. Na slici 5.11.c

prikazana je, na primjeru jedne prirubnice s tri provrta, primjena podjele krunice
na tri jednaka dijela.

5.11. Crtanje kvadrata

Pravilno crtanje kvadrata moe se izvesti pomou zadane krunice koja se
moe opisati oko kvadrata (slike 5.12.a i 5.12.b) ili upisana u kvadrat (slike 5.12.c i
5.12.d). Omjer stranice kvadrata a i polumjera upisane krunice r, odnosno omjer
stranice kvadrata a i polumjera opisane krunice R dan je u tablici 5.1.
Na slici 5.12.a prikazana je konstrukcija kvadrata dobivenog spajanjem toaka
119

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

1, 2, 3 i 4 koje su dobivene presjekom sredinjica zadane krunice opisane iz

sredita C. Ako se pravokutni jednakokrani trokut (454590) osloni
hipotenuzom na T - ravnalo ili obino ravnalo, a zatim se povuku dva meusobno
okomita pravca kroz sredite C zadane krunice, dobit e se u presjeku tih pravaca
i zadane krunice toke 1, 2, 3 i 4. Spajanjem ovih toaka dobiva se traeni kvadrat
(slika 5.12.b).

Slika 5.12. Crtanje kvadrata

Na slici 5.12.c prikazana je konstrukcija kvadrata dobivenog povlaenjem

paralelnih pravaca s unaprijed odreenim sredinjicama krunice. Paralelni pravci
povlae se kroz toke A, B, D i E, a njihov meusobni presjek definirat e toke 1,
2, 3 i 4, odnosno traeni kvadrat. Na slian nain kao u sluaju slike 5.12.b na
zadanoj krunici definiraju se toke A, B, D i E (slika 5.12.d). Povlaenjem
paralelnih pravaca s pravcima koji prolaze kroz toke E i B, odnosno kroz toke A
i D (uz uvjet da diraju krunicu u tokama A i D, odnosno u tokama B i E), te
njihovim presjekom dobit e se toke 1, 2, 3 i 4, odnosno traeni kvadrat.

5.12. Crtanje pravilnih mnogokuta

5.12.1. Crtanje pravilnog peterokuta
Ako je zadana stranica a traenog peterokuta 34 (slika 5.13.a), iz toke 3 i 4
opiu se kruni lukovi polumjera R a 34 do meusobnog presjeka u tokama A
i E. Kroz toke A i E povui pravac, a zatim iz toke E opisati kruni luk
polumjera R a 34 do presjekom definiranih toaka B, C i D. Povlaenjem
pravaca kroz toke B i C, odnosno kroz toke D i C, i produljenjem prije opisanih
krunih lukova iz toaka 3 i 4 dobivaju se toke 2 i 5 traenog peterokuta. Zadnja
toka peterokuta toka 1, dobit e se opisivanjem krunog luka polumjera
R a 34 iz toke 2 (odnosno iz toke 5).
Crtanje pravilnog peterokuta mogue je i na nain da se vodoravni polumjer
krunice BC podijeli na dva jednaka dijela (slika 5.13.b), a zatim se iz toke C1
kroz toku C2 (koja lei na uspravnom promjeru) opie kruni luk do presjeka s
promjerom krunice AB . Na taj se nain dobije toka D. Iz toke C2 zatim se opie
kruni luk kroz toku D, do presjeka s krunicom. Presjena toka E istodobno je i

120

Tehni ko crtanje

toka 5 budueg peterokuta. Duljina C 2 E 15 odgovara stranici budueg

peterokuta. Otvorom estara C 2 E , polazei iz toke E (5) kao sredita, odreuju se
preostale tri toke (tjemena) pravilnog peterokuta (toke 4, 3 i 2).

Slika 5.13. Crtanje pravilnog peterokuta, odnosno podjela krunice na pet jednakih dijelova

Konstruiranje pravilnog peterokuta moe se izvesti i pomou podjele zadane

krunice na 5 jednakih dijelova. Iz toke C1 (slika 5.13.c.) estarom opisati kruni
luk polumjera R1 (jednakog polumjeru zadane krunice) do presjeka sa zadanom
krunicom u toki A. Sputanjem okomice iz toke A do vodoravne sredinjice
krunice dobiva se toka C2. Opisivanjem krunog luka polumjera R 2 C 2 1 iz
toke C2 dobiva se toka B. Ako se zatim iz toke 1 opie kruni luk polumjera
R3 1B do presjeka sa zadanom krunicom, dobiva se toka 2 (tjeme 2
peterokuta). Duljina 12 predstavlja stranicu pravilnog peterokuta. Otvorom estara
12 , polazei iz toke 1 kao sredita, odreuju se preostale tri toke (tjemena)
pravilnog peterokuta (toke 5, 4 i 3).
Na slici 5.13.d prikazana je primjena podjele krunice na pet jednakih dijelova
kod nareznice.
5.12.2. Crtanje pravilnog esterokuta
Pravilni esterokut moe se konstruirati pomou pravokutnog trokuta 30-6090 i ravnala koje slui kao vodilica (slike 5.14.a i 5.14.b). Iz toaka A i B (slika
5.14.a) trokutom se povlae pravci (stranice esterokuta) koji s vodoravnim
pravcem zatvaraju kut od 60. Spajanjem presjenih toaka tih pravaca i zadane
krunice dobit e se preostale dvije vodoravne stranice esterokuta. Povlaenjem
tangenti na krunicu, koje zatvaraju kut od 30 (odnosno 90) s vodoravnim
121

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

pravcem, dobit e se stranice traenog pravilnog esterokuta (slika 5.14.b).

Slika 5.14. Crtanje pravilnog esterokuta, odnosno podjela krunice na est jednakih dijelova

Konstruiranje pravilnog esterokuta moe se izvesti i pomou podjele zadane

krunice na 6 jednakih dijelova. Iz toke B (2) (slika 5.14.c) estarom opisati
kruni luk polumjera R (jednakog polumjeru zadane krunice). Postupak ponoviti
opisivanjem krunog luka polumjera R iz toke A (5). U presjeku opisanih lukova
sa zadanom krunicom dobivaju se toke (tjemena) 1, 3, 4 i 6 traenog esterokuta.
Postupak dijeljenja zadane krunice na 6 jednakih dijelova moe se provesti i
pomou pravokutnog trokuta 30-60-90 te ravnala kao vodilice, kao to je to
prikazano na slici 5.14.d.
Na slici 5.14.e prikazana je primjena podjele krunice na est jednakih dijelova
kod strojnog dijela sa est jednako rasporeenih ispusta, odnosno provrta.
5.12.3. Crtanje pravilnog sedmerokuta
Crtanje pravilnog sedmerokuta moe se izvesti pomou polovine polumjera
CA (slika 5.15.a). Polovina krunice podijeli se na 7 jednakih dijelova, a zatim se
iz sredita krunice C povlae pravci kroz toke 2', 3', 4', 5' i 6'. Spojnice CA i
C6' predstavljaju dvije stranice traenog sedmerokuta. Zatim se estarom otvora
CA opie kruni luk iz toke 6' (6) do presjeka s pravcem koji prolazi kroz toke C
i 5'. Presjena toka je toka 5 (tjeme sedmerokuta). Toka 4 dobije se opisivanjem
luka istog polumjera iz toke 5.
Na slian se nain dobiju i ostale toke (tjemena) traenog sedmerokuta. Ako
122

Tehni ko crtanje

je poznata jedna stranica AB ( 12 ) pravilnog sedmerokuta (slika 5.15.b), treba je

produiti udesno i nanijeti iz toke B duljinu AB . Iz tako dobivene toke D opisati
estarom kruni luk polumjera AD . Kruni luk istog polumjera opisati i iz toke A.
U presjeku ovih dvaju lukova dobit e se toka E, koja lei na okomici BE . Zatim
se otvorom estara opiu lukovi iz toke A i toke E. Presjekom ovih dvaju lukova
odreena je toka F, koja se spoji s tokom D. Spojnica DF presijeca okomicu BE
u toki G. Duljina DG polumjer je opisane krunice oko traenog sedmerokuta.
Sredite opisane krunice C odredit e se opisivanjem krunog luka estarom
otvora DG iz toke A ili B (uz prethodno odreenu sredinjicu stranice AB ).
Nakon opisivanja krunice polumjera DG , presijecanjem krunice estarom otvora
AB odrede se toke (tjemena) traenog sedmerokuta.

Slika 5.15. Crtanje pravilnog sedmerokuta, odnosno podjela krunice na sedam jednakih dijelova

U sluaju da je zadana krunica u koju treba upisati sedmerokut, konstruiranje

sedmerokuta poinje kao pri konstruiranju jednakokranog trokuta (vidi toku
5.10.) opisivanjem krunog luka jednakog polumjera iz toke C1 kao sredita (slika
5.15.c). Dobivene presjene toke A i B spoje se pravcem, a polovica duljine AB
predstavlja stranicu traenog sedmerokuta, koja se na krunicu prenosi potreban
broj puta.
Slina konstrukcija dana je i na slici 5.15.d, a openito se upotrebljava za
123

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

podjelu krunice na 7 jednakih dijelova. Primjer podjele krunice na 7 jednakih

dijelova prikazan je na slici 5.15.e (remenica sa sedam provrta za smanjenje mase).

5.12.4. Crtanje pravilnog osmerokuta

Crtanje pravilnog osmerokuta pomou poznatog kvadrata ABDE svodi se na
opisivanje krunih lukova polumjera jednakog polovici dijagonale AD (odnosno
BE ) iz tjemena kvadrata kao sredita zakrivljenja (slika 5.16.a). Presjeci krunih
lukova opisanih iz A, B, D i E, s odgovarajuim stranicama kvadrata, definirat e
tjemena traenog osmerokuta (od 1 do 8).

Slika 5.16. Crtanje pravilnog osmerokuta, odnosno podjela krunice na osam jednakih dijelova

Konstruiranje pravilnog osmerokuta mogue je izvesti i pomou podjele

zadane krunice na 8 jednakih dijelova. Kako je zadana krunica podijeljena na 4
jednaka dijela meusobno okomitim sredinjicama, potrebno je podijeliti prave
kutove 1C7 i 7C5 na dva jednaka dijela (slika 5.16.b). Postupak podjele prikazan je
za kut 1C7. Iz toke 1 i 7 opisani kruni lukovi polumjera R sijeku se u toki A,
koja spojena s tokom C odreuje toku 8 (tjeme) osmerokuta. Produljenjem
pravca koji prolazi kroz toke A i C na drugu stranu definirat e se toka 4
osmerokuta. Analognim postupkom odredit e se i preostale toke (tjemena)
traenog osmerokuta.
Podjela zadane krunice na 8 jednakih dijelova moe se izvesti i pomou
pravokutnog trokuta 45-45-90 te ravnala kao vodilice (slika 5.16.c).
Povlaenjem pravaca pod kutom od 45 kroz sredite krunice C dobit e se toke
2, 6, 8 i 4 traenog osmerokuta.
124

Tehni ko crtanje

Na primjeru poklopca kuita dana je primjena podjele krunice na 8 jednakih

dijelova (slika 5.16.d).

5.12.5. Crtanje pravilnog deseterokuta

Crtanje pravilnog deseterokuta mogue je izvesti pomou podjele zadane
krunice na 10 jednakih dijelova (slika 5.17.a). Za izvoenje ove podjele potrebno
je primijeniti postupak identian onome kod podjele krunice na pet jednakih
dijelova (vidi toku 5.12.1. i objanjenje vezano za sliku 5.13.c). Odrezak CA n
predstavlja stranicu traenog deseterokuta. Na slici 5.17.b dan je primjer primjene
podjele krunice na deset jednakih dijelova.

Slika 5.17. Crtanje pravilnog deseterokuta, odnosno podjela krunice na deset jednakih dijelova

5.12.6. Crtanje pravilnog dvanaesterokuta

Crtanje pravilnog dvanaesterokuta mogue je izvesti pomou podjele zadane
krunice na 12 jednakih dijelova (slike 5.18.a i 5.18.b). Slino podjeli zadane
krunice na 6 jednakih dijelova (vidi toku 5.12.2. i objanjenje vezano za sliku
5.14.c), i ovdje se estarom otvora jednakog polumjeru zadane krunice R opiu
kruni lukovi iz toaka 1, 7, 4 i 10. U presjeku tih lukova i zadane krunice dobit
e se ostale toke (tjemena) traenog dvanaesterokuta (slika 5.18.a).

Slika 5.18. Crtanje pravilnog dvanaesterokuta, odnosno podjela krunice na dvanaest jednakih
dijelova

Podjela zadane krunice na 12 jednakih dijelova mogua je i pomou trokuta

30-60-90 i ravnala kao vodilice (slika 5.18.b). Rabei kutove od 30 i 60
125

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

povui pravce koji prolaze kroz sredite krunice C. U presjeku s krunicom pravci
odreuju toke (tjemena) od 1 do 12 traenog dvanaesterokuta. Na slici 5.18.c dan
je primjer strojnog dijela koji ima 12 jednako rasporeenih provrta.

5.12.7. Crtanje pravilnog mnogokuta

S dovoljnom tonosti mogue je podijeliti zadanu krunicu na proizvoljan broj
jednakih dijelova, ako se rabi tablica 5.1. u kojoj su dani svi potrebni elementi
pravilnih mnogokuta (poligona) [19]. Veliine u tablici 5.1. imaju sljedee
znaenje: S plotina povrine poligona, a stranica poligona, n broj stranica
poligona, R polumjer opisane krunice, i r polumjer upisane krunice2.
Tablica 5.1. Elementi pravilnih poligona [19]

n
3
4
5
6
7
8
9
10
12
15
16
20
24
32
48
64

S
a

0,4330
1,0000
1,7205
2,5981
3,6339
4,8284
6,1818
7,6942
11,1960
17,6420
20,1090
31,5690
45,5750
81,2250
183,0800
325,6900

1,2990
2,0000
2,3776
2,5981
2,7364
2,8284
2,8925
2,9389
3,0000
3,0505
3,0615
3,0902
3,1058
3,1214
3,1326
3,1366

S
r

5,1962
4,0000
3,6327
3,4641
3,3710
3,3137
3,2757
3,2492
3,2154
3,1883
3,1826
3,1677
3,1597
3,1517
3,1461
3,1441

R
a
0,5774
0,7071
0,8507
1,0000
1,1524
1,3066
1,4619
1,6180
1,9319
2,4049
2,5629
3,1962
3,8306
5,1012
7,6449
10,1900

R
r
2,0000
1,4142
1,2361
1,1547
1,1099
1,0824
1,0642
1,0515
1,0353
1,0223
1,0196
1,0125
1,0086
1,0048
1,0021
1,0012

a
R
1,7321
1,4142
1,1756
1,0000
0,8678
0,7654
0,6840
0,6180
0,5176
0,4158
0,3902
0,3129
0,2611
0,1960
0,1308
0,0981

r
R

a
r
3,4641
2,0000
1,4531
1,1547
0,9631
0,8284
0,7279
0,6498
0,5359
0,4251
0,3978
0,3168
0,2633
0,1970
0,1311
0,0983

0,5000
0,7071
0,8090
0,8660
0,9010
0,9239
0,9397
0,9511
0,9659
0,9781
0,9808
0,9877
0,9914
0,9952
0,9979
0,9988

r
a
0,2887
0,5000
0,6882
0,8660
1,0383
1,2071
1,3737
1,5388
1,8660
2,3523
2,5137
3,1569
3,7979
5,0766
7,6285
10,1780

Slika 5.19. Podjela krunice na proizvoljan broj jednakih dijelova

Pri konstruiranju prstena (slika 5.19.b) krunicu treba podijeliti na 32 jednaka

dijela (slika 5.19.a). Ako je promjer krunice D 2 R , za n 32 iz tablice 5.1.
2

apotema

126

Tehni ko crtanje

slijedi omjer
a
R

0,1960 , odnosno a

0,196 R .

Za konkretan polumjer opisane krunice R izraunati vrijednost stranice a

poligona (odnosno otvora estara l a ) koji treba konstruirati.

5.13. Crtanje zaobljenja

Krakove kuta p1 i p2, bilo otrog (slika 5.20.a) bilo tupog (slika 5.20.b), u
podruju presjeka treba spojiti sa zaobljenjem polumjera R. U toki T1 i T2 pravci
koji prelaze u krivulju istodobno su i tangente na ovu krivulju. Konstruiranje
zaobljenja izvodi se tako da se prvo ucrtaju pravci p3 i p4, koji su okomice na
pravce p1 i p2. Zatim se na udaljenosti R od pravca p1 i p2 ucrtaju paralelni pravci, u
ijem se sjecitu C nalazi sredite traenog zaobljenja. Poloaj toaka T1 i T2
odreuje se okomicama povuenim iz toke C na pravce p1 i p2.
U sluaju okomitih krakova (pravi kut) (slika 5.20.c) p1 i p2, zaobljenje
polumjera R dobiva se tako da se iz presjene toke C1 opie kruni luk polumjera
R. U presjeku luka s pravcima p1 i p2 nalaze se toke T1 i T2. U ovim tokama
pravci p1 i p2 prelaze u kruni luk. Sredite traenog zaobljenja C odreuje se tako
da se iz toaka T1 i T2 povuku pravci p3 i p4 koji su paralelni pravcima p1 i p2. U
presjeku pravaca p3 i p4 nalazi se sredite zaobljenja C.

Slika 5.20. Konstruiranje zaobljenja

127

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Ako je za zadani kut, definiran pravcima p1 i p2, potrebno konstruirati

udubljenje polumjera R (slika 5.21.a), prvo se kut podijeli na dva jednaka dijela, na
taj nain da se naizmjenino opisuju kruni lukovi polumjera R iz poznatih toaka
A i B. Presjek lukova C (koji se nalazi na sredinjici kuta) predstavlja sredite
zakrivljenja udubljenja. U sluaju pravog kuta (slika 5.21.b) udubljenje se
konstruira tako da se iz sredita C (presjek meusobno okomitih pravaca p1 i p2)
opie kruni luk polumjera R.

Slika 5.21. Konstruiranje udubljenja

5.14. Spajanje paralelnih pravaca pomou dva kruna luka

Openito, za tono i pravilno crtanje geometrijskih i strojarskih kontura,
potrebno je umijee konstruiranja spojeva, koje je zasnovano na ovim dvjema
pretpostavkama:
1) Za spojeve pravca t i krunog luka potrebno je da sredite krunice C, kojoj
pripada luk, lei na okomici povuenoj iz toke spoja T na pravac t (slika
5.22.a).
2) Za spojeve dvaju krunih lukova potrebno je da sredita krunica C1 i C2,
kojima pripadaju lukovi, lee na pravcu koji prolazi kroz toku spoja T, a
okomit je na opu tangentu krunih lukova t (slika 5.22.b).

Slika 5.22. Openit spoj pravca i krunog luka te spoj dvaju krunih lukova

Paralelni pravci p1 i p2 mogu se spojiti u zajedniki tok pomou dva kruna

luka. Spajanjem proizvoljno odabranih toaka T1 i T2, u kojima e pravci p1 i p2 biti
tangente na krune lukove, te podjelom duljine T1 T2 tokom O na dva dijela u
128

Tehni ko crtanje

eljenom omjeru mogu se odrediti sredita zakrivljenja lukova C1 i C2 (slika 5.23.).

Iz toke T1 i T2 povuku se okomice na pravac p1 i p2, a zatim se konstruira
sredinjica duljine T1 O i T2 O . U presjeku okomica i sredinjica dobit e se toke
C1 i C2, odnosno sredita zakrivljenja krunih lukova polumjera R1  R 2 opisanog
oko sredita C2.

Slika 5.23. Spajanje paralelnih pravaca pomou dva kruna luka

5.15. Spajanje pravca i krunog luka zadanog polumjera pomou drugog

krunog luka
Spajanje pravca p1 i krunog luka k1 polumjera R2 opisanog oko sredita C2
pomou krunog luka unaprijed usvojenog polumjera R1 (slika 5.24.a) izvodi se
tako to se poloaj sredita C1 krunog luka, koji e spojiti pravac p1 i luk k1, nalazi
u presjeku pravca koji je paralelan pravcu p1, a po okomici udaljen za R1 od istog, i
krunog luka polumjera R1  R 2 opisanog oko sredita C2.

5.16. Spajanje krunih lukova

Dva konkavna (udubljena) kruna luka k1 polumjera R1 i k2 polumjera R2
spajaju se u kontinuiranu krivulju pomou konveksnog (izboenog) krunog luka
polumjera r, odreivanjem sredita zakrivljenoga konveksnog luka C koje lei u
presjeku krunih lukova polumjera R1  r i R 2  r opisanih oko sredita C1 i C2
(slika 5.24.b). Spojne pravce C1C i C 2 C odreuju toke T1 i T2 u kojima su
tangente za susjedne krune lukove zajednike.
Konkavni (udubljeni) kruni luk k1 polumjera R1 i konveksni (izboeni) kruni
luk k2 polumjera R2 mogu se spojiti u kontinuiranu krivulju pomou krunog luka
polumjera r (slika 5.24.c), odreivanjem sredita zakrivljenja C ovog krunog luka,
koje se nalazi u presjeku krunih lukova polumjera R1  r i R 2  r opisanih oko
sredita C1 i C2.

129

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Slika 5.24. Spajanje pravca i krunog luka zadanog polumjera pomou drugog krunog luka (a)
i spajanje krunih lukova (b i c)

Slika 5.25. Spajanje krunih lukova

130

Tehni ko crtanje

Dakle, na spojnim pravcima C1C i C 2 C nalaze se toke T1 i T2 u kojima su

tangente susjednih krunih lukova zajednike. Dva konveksna (izboena) kruna
luka polumjera R1 i R2 mogu se spojiti u kontinuiranu krivulju pomou treeg
konveksnog krunog luka uz unaprijed usvojenu jednu od toaka zajednikih
tangenti T1 i T2 na susjednim krunim lukovima (slika 5.25.b) tako da se odredi
poloaj sredita C treeg konveksnog krunog luka. Traeno sredite C nalazi se u
presjeku sredinjice duljine AC 2 i pravca koji prolazi kroz unaprijed postavljenu
toku T1 i sredite C1. Poloaj toke T2 odreuje se povlaenjem pravca kroz toke
C i C2 te presjekom istog s krunicom polumjera R2.
Za primjer slian prethodnom, uz pretpostavku da je polumjer R treeg
spojnog krunog luka unaprijed poznat (slika 5.25.a), sredite zakrivljenja C3 nalazi
se u presjeku krunih lukova polumjera R3  R1 i R3  R 2 opisanih oko sredita C1 i
C2. Toke T1 i T2, u kojima su tangente za susjedne krune lukove zajednike,
nalaze se na pravcima koji spajaju sredite C3 sa sreditima C1 i C2.
Identian postupak koristi se i pri odreivanju profila brijega (slika 5.25.c) ija
se kontura sastoji od tri kruna luka polumjera R1, R2 i R3. Spajanje ekscentrinih
krunica krunim lukom polumjera R izvodi se tako da se opiu kruni lukovi
R1  R i R 2  R oko sredita C1 i C2, u ijem se presjeku nalazi sredite C krunog
luka polumjera R (slika 5.26.b). Granine toke A i B odreuju se kao presjek
pripadnih krunica i pravaca povuenih kroz toke C1 i C, odnosno C2 i C.
Spoj ekscentrinih krunica polumjera R1 i R2 sa sreditima C1 i C2 (slika
5.26.a) izvodi se na taj nain da se odredi sredite zakrivljenja spojnog krunog
luka C. Povlaenjem pravca kroz sredita C1 i C2 i njegovim presjekom s
odgovarajuim krunicama dobit e se granine toke A i B. Polovljenjem duljine
A i B bit e odreeno i sredite C.

Slika 5.26. Spajanje ekscentrinih krunica

131

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

5.17. Prikazivanje proizvoljnih krivulja dijelovima pravaca i krunih lukova

Proizvoljna krivulja L moe se s dovoljno tonim priblienjem zamijeniti
dijelovima pravaca i krunih lukova. Dio krivulje Lo izmeu toaka 0 i 1 moe se
zamijeniti pravcem. U toki 1 pravac postaje tangenta na kruni luk L1 polumjera
R1 (slika 5.27.a), koji se vrlo dobro pribliava krivulji L na tom mjestu. S obzirom
na to da je krivulja L kontinuirana (bez prijelomnih toaka), u toki 2, od koje se
kruni luk L2 dobro pribliava krivulji L, tangenta i okomica moraju biti
zajednike. To znai da za oba kruna luka L1 i L2 sredita zakrivljenja C1 i C2
moraju leati na istoj okomici, odnosno na pravcu koji prolazi kroz toke C1, C2 i
2.

Slika 5.27. Prikazivanje proizvoljnih krivulja dijelovima pravaca i krunih lukova

Isto vrijedi i za ostale toke prijelaza s jednog krunog luka na sljedei, s tom
razlikom to se kod prijelaza iz konveksnog u konkavno zakrivljenje sredita
susjednih krunih lukova nalaze na suprotnim stranama krivulje L, ali uvijek na
istoj okomici (sluaj sredita C2 i C3).
Prethodno opisana konstrukcija primjenjuje se i pri konstruiranju bregova
bregastih mehanizama (slika 5.27.b) ija kontura moe biti vrlo sloena. Treba
uoiti da sredita krunih lukova lee redom jedno za drugim na izlomljenim
pravcima koji predstavljaju evolutu brijega.
Prilikom kotiranja potrebno je definirati koordinate svakog sredita krunog
luka i kut izmeu krakova kojima pripada odgovarajui kut.

5.18. Pravilne krivulje

5.18.1. Oval (Cassinijev oval)
Konstruiranje (elipsi slinog) Cassinijevog ovala za zadanu veliku os AB
provodi se na sljedei nain (slika 5.28.a). Os AB podijeli se na tri jednaka dijela
132

Tehni ko crtanje

( AO1 , O1O 2 , O 2 B ), a zatim se iz sredita C1 i C2 opiu krunice polumjera

R1

C1C 2 , koje svojim presjekom odreuju toke C3 i C4. Spojne toke krunih

lukova koji tvore oval (toke 1, 2, 3 i 4) dobit e se kao presjek produljenih

spojnica C 4 C1 , C 4 C 2 , C 3 C1 i C 3 C 2 s opisanim krunicama. Toke C1, C2, C3 i
C4 sredita su zakrivljenja krunih lukova koji tvore oval.

Slika 5.28. Konstruiranje ovala

Konstrukcija ovala kada su zadane obje osi AB i DE prikazana je na slici

5.28.b. Iz toke presjeka C, zadanih osi AB i DE , opisati kruni luk polumjera
CD (polovina manje osi ovala) do presjeka s vodoravnom osi ovala AB u toki G.
Toku A spojiti pravcem s tokom D, a zatim iz toke D estarom nanijeti duljinu
GB i na taj nain odrediti toku F. Sredinjicu odreska AF produljiti do presjeka s
vodoravnom i uspravnom osi ovala (toke C1 i C4). Duljinu CC 1 estarom prenijeti
desno od toke C, a duljinu CC 4 iznad toke C. Na taj su nain definirane toke C3
i C2, koje predstavljaju sredita zakrivljenja lukova 24 i 34 (toke C1 i C2 sredita
su zakrivljenja lukova 13 i 12) traenog ovala.
Konturu u obliku ovala ima na primjer prirubnica prikazana na slici 5.28.c.

5.18.2. Ovoid
Za razliku od ovala, ovoid (zatvorena ovojnica) ima samo jednu os simetrije.
Polumjeri R i R1 krunih lukova, ija sredita lee na osi simetrije ovoida, razliiti
su ( R z R1 ) (slika 5.29.a).

Slika 5.29. Konstruiranje ovoida

133

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Konstruiranje ovoida, ako je zadana os AB , prikazano je na slici 5.29.a.

Opisati krunicu premjera jednakog duljini AB . Zatim iz toaka A i B kroz toku
C1 (toka presjeka krunice polumjera R s osi simetrije) povui pravce. Iz toaka A
i B, kao iz sredita zakrivljenja, opisati krune lukove AE i BD polumjera R2, a iz
sredita C1 opisati kruni luk ovoida ED polumjerom R1.
Na slici 5.29.b prikazan je brijeg bregaste osovine koji ima oblik ovoida.

5.19. Krivulje koje se crtaju pomou krivuljara

5.19.1. Crtanje krivulje pomou krivuljara
U tehnikom je crtanju esto potrebno crtati razne krivulje, koje se sastoje od
niza spojenih dijelova, koje nije mogue konstruirati pomou estara. Ovakve
krivulje definirane su nizom toaka, koje se prvo ovla spoje prostoruno olovkom,
a zatim se pomou krivuljara (slika 5.31.) i konano spoje. Promatrane krivulje
prostiru se u ravnini i zbog toga se nazivaju ravninske krivulje. Prostorne krivulje
nisu predmet prouavanja u ovom udbeniku.
a)

b)

c)

Slika 5.31. Spajanje kontinuirane krivulje pomou krivuljara

Da bi se kontinuirana krivulja nacrtala, potrebno je imati komplet od nekoliko

razliitih krivuljara. Nakon izbora odgovarajueg krivuljara, potrebno je rubom
krivuljara spojiti to vie zadanih toaka krivulje, a najmanje tri toke (slike 5.31.b
i 5.31.c). Na slici 5.31.a dio krivulje izmeu toaka 1 i 6 ve je spojen. Za crtanje
sljedeeg dijela krivulje potrebno je rub krivuljara prisloniti na primjer uz toke 5
do 10, pri emu krivuljar mora dodirivati dio ve nacrtanog dijela krivulje (izmeu
toaka 5 i 6). Zatim spojiti dio krivulje izmeu toaka 6 i 9, ostavljajui dio izmeu
toaka 9 i 10 nespojen, to omoguava da se dobije kontinuiraniji dio krivulje
izmeu toaka 9 i 12.

134

Tehni ko crtanje

5.19.2. Presjene krivulje rotacijskog stoca

Presijecanjem rotacijskog stoca ravninama, koje su razliito poloene u
odnosu na izvodnice ili ravninu osnovice rotacijskog stoca, dobivaju se njegove
presjene krivulje u obliku elipse, parabole i hiperbole, odnosno krunice i trokuta.
Ravnina osnovice okomita je na os rotacijskog stoca.
Ako je ravnina presjeka * nagnuta prema ravnini osnovice tako da sijee sve
izvodnice stoca u konanici, presjena krivulja je elipsa (slika 5.32.a). Ako je
ravnina presjeka ) usporedna s jednom izvodnicom stoca, presjena krivulja je
parabola (slika 5.32.b). Ako je ravnina presjeka 6 usporedna s dvije izvodnice
stoca sijee stoac u hiperboli. Hiperbola se dobiva i u sluaju ako je ravnina
presjeka 6 okomita na ravninu osnovice stoca (slika 5.32.c).
Ako je ravnina presjeka okomita na ravninu osnovice stoca i polovi stoac,
dobiva se trokut. Ako je ravnina presjeka paralelna s ravninom osnovice, dobiva se
krunica.

Slika 5.32. Presjeci rotacijskog stoca ravninama

Elipsa ima dvije osi simetrije, AB (2a) i DE (2b), koje se zovu velika i mala
os (slika 5.33.a). Toke F1 i F2 zovu se arita3, a udaljenosti bilo koje toke M na
elipsi od arita (R1 i R2) zovu se arini radijvektori. Elipsa je geometrijsko mjesto
toaka za koje je zbroj udaljenosti od dviju zadanih toaka (arita) konstantna
veliina (= 2a) (arina svojstva elipse ili definicija elipse) [13].

Slika 5.33. Osnovni parametri elipse (a) i konstruiranje tangente na elipsu (b)
3

fokus

135

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Tangenta t u bilo kojoj toki elipse M (slika 5.33.b) dobiva se tako da se prvo
toka M spoji sa aritima F1 i F2. Zatim se kut izmeu arinih radijvektora
podijeli na dva jednaka dijela. Sredinjica kuta je okomica n na traenu tangentu t.
Ako se iz toke M povuku pravci kroz sredite C do toke N na elipsi, dobiva
se jedan promjer elipse. Drugi promjer dobiva se povlaenjem pravca paralelnog s
tangentom t kroz sredite C (slika 5.33.b). Promjeri MN i KL zovu se konjugirani
(zdrueni) promjeri elipse.
Konstruiranje elipse, ako su poznate mala i velika os, izvodi se tako da se prvo
nau arita F1 i F2. arita se odreuju kao presjek krunog luka polumjera
CA CB opisanog iz toke D ili E i velike osi elipse AB . Pomou konca duljine
2a ( F1 D  DF2 ) i olovke mogue je nacrtati elipsu (slika 5.33.a). Konac pri tome
mora biti uvren svojim krajevima u toki F1 i F2.

Slika 5.34. Konstruiranje elipse pomou estara (a) i pomou papirnog ravnala (b)

Umjesto pomou konca, elipsa se moe konstruirati i pomou estara (slika

5.34.a). Nacrtati veliku i malu os i odrediti arita (kao u prethodnom sluaju), a
ispod slike nacrtati pravac duljine AB (velika os elipse) s odgovarajuom
podjelom. Zatim naizmjenino uzimati u otvor estara duljine A1 , A2 , A3 , A4 i
iz oba arita opisivati lukove s obje strane velike osi, a nakon toga naizmjenino
uzimati u otvor estara duljine 1B , 2B , 3B , 4B i iz oba arita ponovno opisivati
lukove s obje strane velike osi. Presjeci ovako opisanih lukova odredit e toke
elipse. Elipsa se moe konstruirati i pomou ravnala izraenog od papira (slika
5.34.b). Na papirnu traku u obliku ravnala nanijeti polovinu velike osi ( GJ CB ) i
polovinu male osi ( JH CD )(za unaprijed nacrtanu veliku i malu os i definirana
arita). Kada se ravnalo postavi tako da se toka G nalazi na maloj, a toka H na
velikoj osi, toka J bit e jedna od toaka elipse. Pomicanjem ravnala moe se
nacrtati itav niz toaka, ijim se spajanjem dobiva elipsa.
Elipsa se moe konstruirati i primjenom naela razmjernosti (slika 5.35.a).
Prvo se nacrta pravokutnik ija je dulja stranica jednaka veoj osi elipse AB , a
136

Tehni ko crtanje

kraa stranica manjoj osi elipse CD . Zatim se dulje stranice pravokutnika i manja
os elipse CD podijele na jednak broj jednakih dijelova, a dijelovi se oznae
brojevima, npr. od 1 do 4 (slika 5.35.a). Presjek spojnih pravaca ( A1 , A2 , A3 ,
A4 , odnosno B1 , B2 , B3 , B4 ) s pravcima povuenim iz toaka A i B kroz toke
na kraoj osi elipse odredit e toke elipse.

Slika 5.35. Konstruiranje elipse metodom razmjernosti (a) i pomou dvije krunice (b)

esto se primjenjuje i konstrukcija elipse pomou dvije krunice (slika

5.35.b). Iz sredita C estarom se opiu dvije krunice. Jedna ima promjer AB
(vea os elipse), a druga promjer DE (manja os elipse). Zatim se kroz sredite, na
jednu i drugu stranu, povuku pravci koji sijeku obje krunice. Iz sjecita pravaca i
krunica povlae se pravci paralelni s osi DE (sjecita pravaca i manje krunice),
odnosno s osi AB (sjecita pravaca i vee krunice). Ovako povueni pravci daju u
presjeku toke traene elipse. Slian se nain konstruiranja elipse metodom
razmjernosti moe primijeniti i pri upisivanju elipse u zadani kosi paralelogram
ABCD (slika 5.36).

Slika 5.36. Konstruiranje elipse upisane u kosi paralelogram metodom razmjernosti

Ako su poznati konjugirani promjeri elipse, velika i mala os elipse (radi lakeg
crtanja elipse u tuu) moe se odrediti konstrukcijom prikazanom na slici 5.37.b. Iz
sredita O opisati krunicu polumjera OG (u smjeru strelice), a zatim povlaenjem
137

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

okomice iz O odrediti presjenu toku I. Kroz toke I i F povue se pravac, a zatim

se odredi: sredina duljine IF - toka J. Otvorom estara jednakim JO , oko toke J
opie se polukrug kojim se odreuju toke K i B. Nakon toga se iz toke K povue
pravac kroz sredite O. Duljine AB i CD predstavljaju veliku i malu os elipse.

Slika 5.37. Priblina elipsa konstruirana pomou etiri kruna luka (a) i
konstruiranje velike i male osi elipse ako su poznati konjugirani promjeri (b)

Priblina elipsa, za sluaj kada su zadane velika i mala os, moe se konstruirati
pomou etiri kruna luka (slika 5.37.a). Toke A i D spoje se pravcem, a zatim se
iz sredita O opie kruni luk polumjera OA do presjeka s produljenjem male osi
DE . Otvorom estara EF iz toke E opie se kruni luk do presjeka sa spojnicom
AE - toka G. Odsjeak AG prepolovi se sredinjicom, koja veliku os sijee u
toki C1, a malu os u toki C2. Toke C1 i C2 prenijeti simetrino na suprotne strane
i tako odrediti toke C3 i C4. Ovako odreene toke predstavljaju sredita
zakrivljenja krunih lukova, pomou kojih se konstruira priblina elipsa.
Na slici 5.38. prikazana su tri mogua poloaja elipse s konjugiranim
promjerima, koji se najee susreu kod izometrijskog prikazivanja strojnih
dijelova.

Slika 5.38. Tri sluaja elipsi s konjugiranim promjerima kod izometrijskog prikazivanja krunice

Elipsa prikazana na slici 5.38.a konstruira se na nain prikazan na slici 5.39., a

elipse prikazane na slici 5.38.b i 5.38.c konstruiraju se na nain prikazan na slici
138

Tehni ko crtanje

5.40. Sve tri konstrukcije elipse svode se na odreivanje sredita zakrivljenja

krunih lukova (C1, C2, C3 i C4), koji opisani i spojeni u tokama A, B, C i D tvore
elipse. Sredita zakrivljenja odreena su presjekom okomica, naizmjenino
povuenih iz krajnjih toaka konjugiranih promjera, na suprotne konjugirane
promjere (slike 5.39.b i 5.39.c, odnosno slike 5.40.b i 5.40.c).

Slika 5.39. Konstruiranje elipse na slici 5.38.a pomou etiri kruna luka

Slika 5.40. Konstruiranje elipse na slikama 5.38.b i 5.38.c pomou etiri kruna luka

Parabola je ravninska krivulja ija je svaka toka jednako udaljena od

ravnalice4 i arita F (slika 5.41). Drugo arite nalazi se u beskonanosti. Prema
gornjoj definiciji, jedna toka parabole (tjeme parabole O) nalazi se na osi parabole
tono na sredini izmeu toaka K i F. Udaljenost KF izmeu ravnalice i arita
naziva se arinim parametrom parabole p.
Konstruiranje parabole, ako je zadana os simetrije parabole i arini parametar
parabole p, zapoinje povlaenjem osi i nanoenjem parametra p od toke K
4

direktrise

139

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

( p KF )(slika 5.41.). Kroz toku K, okomito na os parabole, povui ravnalicu.

Duljinu KF prepoloviti i odrediti toku O (tjeme parabole). Na osi parabole
odabrati toke od 1 do 5, ija se meusobna udaljenost postupno poveava to je
toka udaljenija od tjemena O. Kroz ove toke povui pomone pravce koji su
okomiti na os parabole. Otvorima estara, jednakim udaljenostima od pomonih
pravaca do ravnalice, opisivati krune lukove iz arita F do presjeka s pomonim
pravcima. Presjene toke A1 do E1, odnosno A2 do E2 predstavljaju toke
parabole. Na primjer, toka D1 (D2) dobije se na taj nain da se iz arita F opie
kruni luk polumjera R1 do presjeka s pomonim pravcem povuenim kroz toku 4
na osi parabole. U toki C1 dan je primjer konstruiranja tangente t na parabolu i
okomice n na tangentu t (slika 5.41).

Slika 5.41. Konstrukcija parabole ako je zadana os parabole i arini parametar parabole p

Slika 5.42. Konstruiranje parabole pomou polukrunica i okomica na os parabole (a),

te konstruiranje kubne parabole (b)

Konstrukcija parabole pomou polukrunica i okomica na os simetrije

parabole prikazana je na slici 5.42.a. Iz arita F opisati polukrunice polumjera od
140

Tehni ko crtanje

F1 do F6 (toke od 1 do 6 lijevo od tjemena A). Zatim na udaljenosti od A1 do

A6 (toke od 1 do 6 desno od tjemena A) povui okomice do presjeka s

polukrunicama. Presjene toke jesu toke parabole.

Kubna parabola (slika 5.42.b) konstruira se tako da se kroz tjeme A i zadanu
toku C nacrta pravokutnik. Stranice pravokutnika AB i BC podijeliti na isti broj
jednakih dijelova, a zatim opisati polukrunicu iznad stranice BC . Opisivanjem
krunih lukova polumjera B1 , B2 i B3 (toke od 1 do 3 na stranici BC ) iz sredita
B te povlaenjem okomica iz presjenih toaka istih s polukrunicom promjera BC
dobit e se toke 1', 2' i 3'. Dobivene se toke spoje pravcima s tjemenom parabole
A. Kroz toke od 1 do 3 (na stranici AB ) povui pomone pravce paralelne s osi
simetrije parabole. Presjek pomonih pravaca i pravaca povuenih iz tjemena A
odredit e toke kubne parabole.

Slika 5.43. Konstruiranje parabole ako je poznato tjeme i jedna toka parabole (a)
te konstruiranje parabole primjenom naela razmjernosti (b)

Konstrukcija parabole, za sluaj kada je poznato tjeme parabole A i jedna

toka C na paraboli, prikazana je na slici 5.43.a. Iz toke C povui pravac paralelan
s osi simetrije parabole te okomicu na os kroz tjeme A. Zatim se kroz toke A i C
povue pravac, iji odsjeak predstavlja hipotenuzu AC pravokutnog trokuta ABC.
Iz tjemena A povuci niz kosih pravaca do presjeka s pravcem iji je odsjeak
stranica W. Na taj su nain definirane presjene toke od 1 do 5, iz kojih se sada
mogu povui pravci paralelni sa stranicom BC do presjeka s pravcem kroz A i C
(referentni pravac). Toke parabole dobiju se kao presjek pravaca paralelnih s osi
parabole (povuenih od referentnog pravca) i kosih pravaca prije povuenih iz
tjemena A.
Naelo razmjernosti takoer se moe iskoristiti za konstruiranje parabole (slika
5.43.b). Kroz zadane toke A i 5 nacrtati paralelogram, a zatim na okomici iz A i
paraleli (s osi parabole) kroz 5 definirati isti broj jednakih dijelova. Spajanjem
toaka od 1 do 6 (na paraleli) s tjemenom A i povlaenjem paralela kroz toke od 1
do 6 (na okomici) odredit e se presjene toke koje su istodobno i toke parabole.
U sluaju da su zadane dvije tangente, u tokama A i B parabole, treba
udaljenost tih toaka od presjeka O podijeliti na isti broj jednakih dijelova te
odgovarajue diobene toke spojiti pravcima. Potom krivuljarom spojiti toke A i
141

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

B tako da krivulja dodiruje sve spojne pravce (slika 5.44.a, b i c).

Slika 5.44. Konstruiranje parabole ako su zadane dvije tangente

Hiperbola je ravninska krivulja ije je svojstvo da je razlika udaljenosti bilo

koje njezine toke P od dviju zadanih toaka (arita) F1 i F2 konstantna veliina
R1  R 2 2a AB (slika 5.45.).
Toke za koje je R1  R 2 2a pripadaju desnoj grani hiperbole, a toke za koje
je R 2  R1 2a pripadaju lijevoj grani hiperbole (slika 5.45.a) [13]. R1 i R2 arini
su radijvektori bilo koje toke P hiperbole.
a)

b)

Slika 5.45. Konstrukcija hiperbole slijedom definicije (a) i

praktini primjer primjene hiperbole (b)

Koristei se svojstvom iz definicije, hiperbola se moe konstruirati na nain

prikazan na slici 5.45.a. Povui vodoravnu i vertikalnu os hiperbole te od sredita
O ulijevo i desno nanijeti jednako udaljena tjemena A i B, odnosno arita F1 i F2.
Zatim iz sredita O opisati krunicu polumjera OF1 OF2 i definirati presjene
142

Tehni ko crtanje

toke okomice u A i B (na vodoravnoj osi hiperbole) s opisanom krunicom. Pravci

a1 i a2, povueni kroz presjene toke i sredite O, predstavljaju asimptote
hiperbole kojima se grane hiperbole neogranieno pribliavaju pri udaljavanju u
beskonanost. Toke hiperbole dobiju se kao presjek krunih lukova polumjera
A1 , A2 , ... opisanih iz toke F1 (odnosno F2) s krunim lukovima polumjera B1 ,
B2 , ... opisanih iz toke F2 (odnosno F1). U toki P dan je primjer konstruiranja
tangente t na hiperbolu i okomice n na tangentu t (slika 5.45.a). Primjer praktine
primjene hiperbole prikazan je na slici 5.45.b.

Slika 5.46. Konstruiranje hiperbole primjenom naela razmjernosti (a)

i konstruiranje hiperbole ako su poznate asimptote i jedna toka hiperbole (b)

Naelo razmjernosti moe se iskoristiti i kod konstruiranja hiperbole (slika

5.46.a). Oko velike i male osi hiperbole nacrta se pravokutnik, koji istodobno
definira asimptote a1 i a2. Polovinu male poluosi DO podijeliti na isti broj jednakih
dijelova. Isto uiniti s desnom polovinom donje vee stranice pravokutnika. Iz
tjemena A, kroz toke od 1 do 3 (na poluosi DO ), povui niz kosih pravaca. Zatim
iz toaka od 1 do 3 (na donjoj desnoj polovini vee stranice pravokutnika), kroz
tjeme B, povui niz pravaca do presjeka s kosim pravcima povuenim iz tjemena
A. Presjene toke ovih pravaca jesu toke traene hiperbole.
U sluaju kada su zadane asimptote (a1 i a2) i jedna toka hiperbole P (slika
5.46.b), hiperbola se konstruira tako da se prvo kroz toku P povuku paralelni
pravci s asimptotama, a zatim se iz sredita O povlai niz kosih pravaca koji sijeku
pravce povuene kroz toku P. Ako se sada iz presjenih toaka povlae pravci
paralelni asimptotama u presjeku istih, nai e se toke traene hiperbole.
Hiperbola ije se asimptote sijeku pod pravim kutom zove se ravnostrana
hiperbola.

5.19.3. Crtanje ciklikih krivulja (ruleta)

U strojarstvu se esto upotrebljavaju i krivulje koje se zovu ciklike krivulje ili
rulete. U ovu skupinu krivulja spadaju npr. evolventa, cikloida (ortocikloida),
epicikloida, hipocikloida itd.
143

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Evolventa krunice nastaje kada se oko nepomine krunice valja pravac.

Svaka toka valjnog pravca5 koji se valja bez klizanja po obodu krunice6
polumjera R (slika 5.47.) odnosno R1 (slika 5.48.) opisuje evolventu.

Slika 5.47. Konstruiranje evolvente krunice

a)

b)

Slika 5.48. Evolventa krunice

Jedan je nain konstruiranja evolvente krunice prikazan na slici 5.47.

Nepominu krunicu polumjera R podijeliti na proizvoljan broj jednakih dijelova
(npr. 12 dijelova), a zatim u diobenim tokama povui tangente na krunicu. Na
tangentu u posljednjoj (12.) toki nanijeti opseg krunice 2 R S i podijeliti ga na
isti broj jednakih dijelova kao i krunicu. Potom u otvor estara uzeti duljine od
CA 1 do CA 12 i prenijeti ih na odgovarajue tangente od 1C1 do 12C12 . Toke od
5
6

generatrise ili izvodnice

directrise ili ravnalice

144

Tehni ko crtanje

C1 do C12 jesu toke koje pripadaju evolventi krunice.

S obzirom na to da se evolventa krunice moe dobiti odmatanjem napete niti
s krunice, evolventa se smatra tzv. krivuljom odmatanja.
Drugi je nain konstruiranja evolvente krunice prikazan na slici 5.48.a. Na
nepominu krunicu polumjera R1 i valjni pravac nanijeti jednake duljine
CA 1 luk CB1 , A 1 A 2 luk B1 B 2 itd. Kroz toke A1, A2, A3, ... povlae se iz
sredita krunice koncentrini kruni lukovi. Lukovima CA 1 , CA 2 , CA 3 , ...
presijecaju se iz toaka B1, B2, B3 ... povueni kruni lukovi kroz toke A1, A2, A3
... . U presjecitu se dobivaju toke tzv. prave evolvente (slika 5.48.a). Primjer
praktine primjene evolvente krunice kod bokova zubi zupanika (1) i profilnog
glodala (2), koje se koristi za njihovu izradu, prikazan je na slici 5.48.b.
Cikloida ili ortocikloida je putanja7 toke A koja lezi na krunici promjera D,
koja se valja bez klizanja po nepominom pravcu AA12 (slika 5.49.). Na
vodoravnom nepominom pravcu odmjeriti duljinu koja odgovara opsegu krunice
promjera D ( D S ). Pominu krunicu promjera D i duljinu AA12 podijeliti na
proizvoljan broj jednakih dijelova (npr. 12). Iz diobenih toaka 1', 2', 3', ..., 12'
povui okomice do presjeka (s produljenom vodoravnom osi krunice) u tokama
od O1 do O12, a iz diobenih toaka na krunici povui vodoravne pravce koji se
presijecaju krunicama polumjera 0,5 D opisanim iz toaka od O1 do O12.
Dobivene toke od A1 do A12 pripadaju cikloidi.

Slika 5.49. Konstruiranje cikloide ili ortocikloide

Epicikloida je putanja toke A koja lei na krunici promjera D, koja se valja

bez klizanja po nepominoj krunici polumjera R s njezine vanjske strane (slika
5.50.). Pominu krunicu promjera D podijeliti na primjer na 12 jednakih dijelova.
Iz sredita C polumjerom, jednakim R  0,5 D , opisati pomoni kruni luk.
Sredinji kut odreuje se prema sljedeem izrazu: D 180q

D
.
R

trajektorija

145

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

Slika 5.50. Konstruiranje epicikloide

Podjelom krunog luka mirujue krunice, ogranienog kutom , na 12

jednakih dijelova dobit e se toke od 1' do 12'. Iz sredita C kroz toke od 1' do
12' povui pravce koje treba produljiti do presjeka s pomonim krunim lukom u
tokama od O1 do O12. Zatim iz sredita C povui pomone krune lukove kroz
diobene toke 1 do 12 na pominoj krunici promjera D. Opisivanjem krunica
promjera D iz toaka od O1 do O12, do presjeka s pomonim krunim lukovima,
dobit e se toke od A1 do A12 koje pripadaju epicikloidi.

Slika 5.51. Konstruiranje hipocikloide

146

Tehni ko crtanje

Hipocikloida je putanja toke A koja lei na krunici promjera D, koja se valja

bez klizanja po nepominoj krunici polumjera R s unutarnje strane (slika 5.51.).
Konstruiranje hipocikloide analogno je epicikloidi. Nepominu krunicu polumjera
R i pominu krunicu promjera D nacrtati tako da se dodiruju u toki A. Kruni luk
nepomine krunice, ogranien kutom, podijeliti na 12 jednakih dijelova (na isti
broj dijelova podijeliti i pominu krunicu). Diobene toke krunog luka
nepomine krunice spojiti s tokom C. U presjeku ovih spojnih pravaca s
pomonom krunicom polumjera R  0,5 D dobiju se toke od O1 do O12. Iz
sredita C kroz diobene toke pomine krunice opisati pomone krune lukove.
Potom iz toaka od O1 do O12 opisati krunice polumjera 0,5 D do presjeka s
pomonim krunim lukovima u tokama od A1 do A12, koje pripadaju hipocikloidi.

5.19.4. Spirale
Konstruiranje spirale izvodi se iz dva, tri i vie sredita i ovisi o obliku i
veliini tzv. oka, koje moe biti u obliku krunice, trokuta, kvadrata, esterokuta
i slino. Najprije se nacrta tzv. oko, npr. krunica promjera C1C 2 (slika 5.52.a).
Iz toaka C1 i C2 opiu se dvije meusobno spojene polukrunice. Gornja
polukrunica C21 iz sredita C1, a donja polukrunica 12 iz sredita C2. Na slici
5.52.b oko ima oblik pravilnog (jednakokranog) trokuta C1C2C. Stranice trokuta
produlje se od sredine prema van. Rabei tjemena trokuta za sredita, opisati u
smjeru kazaljke na satu niz meusobno spojenih krunih lukova. Sredite prvog
krunog luka jest toka C.

Slika 5.52. Konstruiranje spirale

Spirale takoer predstavljaju skupinu ravninskih krivulja koje imaju primjenu

u strojarstvu. Najvaniji predstavnik ove vrste krivulja jest Arhimedova spirala
(slika 5.53.), koju opisuje toka koja se giba konstantnom brzinom po pravcu koji
se obre oko sredita A konstantnom kutnom brzinom (slika 5.53.a).
Arhimedova spirala moe se konstruirati na razliite naine. Jedan od naina
jest taj da se nacrta vanjska krunica zavojnice i njezin polumjer podijeli na
onoliko dijelova koliki je korak zavojnice (na slici 5.53.a korak je 3). Svaki tako
dobiveni dio podijeliti ponovno na stanoviti broj dijelova. Isto uiniti i s osnovnom
krunicom (na slici 5.53.a obavljena je podjela na 8 jednakih dijelova), a zatim iz
147

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

sredita A opisivati krune lukove od diobenih toaka na polumjeru do

odgovarajuih diobenih pravaca osnovne krunice. Presjene toke jesu toke
Arhimedove spirale.
U veini je sluajeva zadovoljavajue spiralu konstruirati priblino pomou
krunih lukova (slika 5.53.b, odnosno slika 5.52.a i b). Na slici 5.53.b prikazan je
priblian nain konstruiranja spirale, za koji je potrebno nacrtati mali kvadrat ija
je stranica jednaka etvrtini udaljenosti dviju toaka na zavojnici koje su na istom
pravcu (npr. 0,25 AB ). U produetku stranica kvadrata nacrtati pravce, a zatim iz
npr. tjemena kvadrata 4 opisati etvrtinu krunice polumjera jednakog stranici
kvadrata. Premjetanjem estara u sljedee tjeme (npr. tjeme 3) nastaviti zapoeti
kruni luk. Postupak ponavljati do konanog oblika eljene zavojnice. Konstrukcija
zavojnice bit e tonija ako se umjesto kvadrata uporabi pravilni mnogokut
(poligon).
c)

Slika 5.53. Konstruiranje pravilne (a), pribline Arhimedove spirale (b)

i primjer praktine primjene Arhimedove spirale (c)
a)

b)

Slika 5.54. Primjer praktine primjene Arhimedove spirale kod modulnog glodala (a) i statora
centrifugalne sisaljke (Arhimedova spirala s etiri sredita)(b)

Na slici 5.53.c prikazan je primjer praktine primjene Arhimedove spirale kod

stezne glave tokarilice, na slici 5.54.a prikazan je primjer praktine primjene
Arhimedove spirale kod modulnog glodala, a na slici 5.54.b prikazan je primjer
148

Tehni ko crtanje

praktine primjene Arhimedova spirala s etiri sredita kod statora centrifugalne

sisaljke.
Prema nekim autorima, i evolventa krunice smatra se spiralom [13], meutim
u ovom udbeniku ona je tretirana kao ciklika krivulja. Postoje i neke druge
spirale kao to su: hiperbolna, logaritamska i klotoida, meutim one se rjee
susreu u strojarstvu.

5.19.5. Trigonometrijske krivulje

Osim do sada opisanih krivulja, u strojarstvu se esto koriste i trigonometrijske
krivulje. Najee su u uporabi sinusoida i kosinusoida. To su valovite krivulje
koje prikazuju oscilatorno gibanje toke. Takvo je npr. gibanje stapa u cilindru
stapnog stroja, osciliranje njihala i slino.

Slika 5.55. Konstruiranje sinusoide

Konstruiranje sinusoide prikazano je na slici 5.55. Nacrtana krunica

proizvoljnog polumjera R podijeli se na proizvoljan broj jednakih dijelova (npr.
12). Zatim se opseg krunice prenese u proizvoljnom mjerilu na vodoravnu os i
podijeli na isti broj jednakih dijelova kao i krunica. Diobene toke na krunici
oznae se brojevima od 1 do 12 (0), a na odsjeku L (na vodoravnoj osi) slovima
od A1 do A12. Iz diobenih toaka na krunici povui pravce paralelne s vodoravnom
osi, a iz diobenih toaka na odsjeku L povui okomice. Presjeci odgovarajuih
okomica s odgovarajuim pravcima predstavljat e toke koje pripadaju sinusoidi.
Primjer praktine primjene sinusoide dan je na slici 5.56.
a)

b)

Slika 5.56. Primjer praktine primjene sinusoide

Konstruiranje kosinusoide potpuno je identino konstruiranju sinusoide, samo

149

Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura

je redoslijed obiljeavanja diobenih toaka na krunici drukiji (slika 5.57.).

Slika 5.57. Konstruiranje kosinusoide

5.19.6. Zavojnice

Slika 5.58. Zavojnica

Zavojnica spada u skupinu prostornih krivulja, a opisuje je toka koja

jednoliko rotira oko jedne osi i pri tome se giba stalnom brzinom paralelno s osi.
Konstruiranje zavojnice provodi se pomou krunice promjera d (iji se opseg
razdijeli na jednak broj dijelova - npr. 12) i uspona zavojnice P (koji se takoer
150

Tehni ko crtanje

razdijeli na jednak broj dijelova npr. 12). Sjecita vodoravnih crta i okomitih
izvodnica oznaenih istim brojevima daju toke zavojnice.

Slika 5.59. Desna, lijeva i trovojna desna zavojnica [10, 23]

Odmatanjem zavojnice dobije se pravokutni trokut ija je vodoravna kateta

jednaka opsegu d S , a okomita kateta jednaka usponu zavojnica P. Ako je kut
uspona zavojnice hipotenuza trokuta je duljina zavojnice.
Na slici 5.59. prikazan je plosnati zavoj desne, lijeve i trovojne desne
zavojnice. Plosnati zavoj zavojnice nastaje ako se pravokutni profil zavojno giba
oko krunog valjka.

151

Tehni ko crtanje

6. Predoavanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Presentation of Forms with Bases of Descriptive Geometry
6.1. Openito o vrstama i znaajkama projiciranja
Objekti (kao to su npr. postrojenja, strojevi, mehanizmi ili njihovi sastavni
dijelovi) se mogu prikazivati crtanjem u ravnini. Pri crtanju se predmet prikazuje
rukom na osnovi vienog ili zamiljenog. Crte prenosi oblik objekta ili njegovih
sastavnih dijelova s iskrivljenjem orisa1 i geometrijskih ploha koje ih oblikuju
(slika 6.1.). Na osnovi takvog crtea teko se moe dobiti tona predodba o
oblicima i izmjerama provrta i sastavnih dijelova nekog predmeta. Sve krunice
prikazuju se ovalima (ili elipsama). Stoga se ovakav nain prijenosa oblika i
izmjera upotrebljava u tehnici samo kao pomoni (ili dopunski) prikaz.

Slika 6.1. Primjeri razliitih iskrivljenih orisa i geometrijskih ploha koje oblikuju neki objekt

Za razliku od "slobodnog" crtea, u tehnikim crteima oblik predmeta moe

se prikazati s vie rezultata projiciranja2 (projekcijama - pogledima, presjecima,
detaljima). Pri tome svaka odvojena projekcija na crteu predstavlja projicirani
pogled na samo jednu stranu predmeta. Takav nain prikazivanja pomae da se
tono ustanove oblik i izmjere budueg izratka. Crtei moraju zadovoljiti osnovne
metode projiciranja i niz posebnih pravila specifinih za tehniko crtanje.
Sposobnost prikazivanja prostornih oblika u ravnini razmatra se i izuava u
predmetu koji se zove nacrtna geometrija. Na osnovama nacrtne geometrije poiva
projekcijsko crtanje, koje je osnova tehnikog crtanja ne samo u strojarstvu. U

1
2

kontura (franc. contour), obris, ocrt, skica ili grafiki prikaz obrisa nekog objekta ili predmeta [25]
latinski projicere, to znai "baciti na"

153

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

projekcijskom crtanju izuavaju se praktine metode prikazivanja geometrijskih

tijela i njihovih spajanja.
Bilo koji sloeni oblik strojnog dijela mogue je prikazati kao sklop
jednostavnih geometrijskih tijela ili njihovih dijelova. Povrine strojnih dijelova
predstavljaju same za sebe ravnine i plohe, najee rotacijske plohe (valjkaste ili
cilindrine, stoaste ili konine, kuglaste ili sferine, torusne, zavojne). Primjer
sferinog dijela, ogranienog takvim jednostavnim geometrijskim plohama,
prikazan je na slici 6.1.
Prikaz predmeta smjetenog u prostoru, dobiven pomou ravnih crta zraka
projiciranja, koje su povuene kroz svaku karakteristinu toku predmeta do
presjeka s ravninom projekcija na koju se projicira, naziva se projekcija
promatranog predmeta na ovu ravninu. Projiciranje moe biti sredinje (centralno)
ili paralelno (usporedno) [24].
Sredinja projekcija. Ako sve zrake projiciranja izlaze iz jedne toke (sredita)
N, prikaz koji se dobije na ravnini projekcija 32 predstavlja sredinju projekciju
(slika 6.2.). Kao rezultat, dobije se prikaz predmeta koji se naziva njegovom
projekcijom. Ovaj prikaz uvean je (izmjere prikaza ne podudaraju se s izmjerama
predmeta) i daje predodbu samo o obliku predmeta, a ne i o njegovim izmjerama.
Sredinje projiciranje uz dopunske uvjete naziva se perspektiva3.

Slika 6.2. Sredinja (centralna) projekcija

latinski perspicere, to znai "gledati kroz neto"

154

Tehni ko crtanje

Paralelno se projiciranje moe podijeliti na:

x
ortogonalno (normalno) - zrake projiciranja okomite su na ravninu projekcija
x
koso (klinogonalno) - zrake projiciranja kose su prema ravnini projekcija
x
aksonometrijsko zrake projiciranja su paralelni pravci koji se udaljavaju od
oka promatraa i ne sastaju se u jednoj toki, to znatno olakava crtanje (u
usporedbi npr. s perspektivom).
Ortogonalno (normalno) projiciranje. Kod ove vrste projiciranja sredite
projiciranja N udaljeno je neizmjerno daleko od ravnine projiciranja, a zrake
projiciranja meusobno su paralelne (usporedne). Kut izmeu njih i ravnine
projiciranja je pravi kut (odatle i naziv ortogonalno, odnosno normalno ili
pravokutno projiciranje).

Slika 6.3. Ortogonalna (normalna) projekcija

Kod radionikih crtea upotrebljava se ortogonalno projiciranje, odnosno

predmet se postavlja ispred ravnine tako da je veina njegovih bridova i ravnih
ploha paralelna toj ravnini (slika 6.3.). Tada e ovi rubovi i plohe biti prikazani na
ravnini u pravoj veliini i naravnom obliku.
Prikaz u jednoj ravnini ne daje predodbu o obliku predmeta, pa se stoga
predmet ortogonalno projicira ne na jednu, nego na dvije (ravnine 31 i 32) ili tri
(ravnine 31, 32 i 33) meusobno okomite ravnine (slika 6.3.). Na osnovi takvog
prikaza mogue je dobiti tonu predodbu o obliku i izmjerama promatranog
predmeta.
Koso (klinogonalno) projiciranje. Kosa projekcija dobiva se ako je toka iz koje
izlaze zrake (sredite projekcije) zamiljena kao neizmjerno udaljena od ravnine
155

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

projiciranja. Kod kosog projiciranja predmet moe zauzeti bilo koji poloaj s
obzirom na ravninu projekcija 32, ali zrake projiciranja povlae se paralelno jedna
drugoj, pod odreenim kutom D prema ravnini projekcija (slika 6.4.).

Slika 6.4. Kosa (klinogonalna) projekcija

Kosa projekcija daje prepoznatljiv, ali iskrivljen prikaz predmeta: pravi kutovi
pretvaraju se u otre i tupe, krunice u elipse itd. U strojarstvu se kosa projekcija
upotrebljava samo u onim sluajevima kada treba dopuniti neki drugi prikaz
predmeta (npr. ortogonalnu projekciju).

6.2. Perspektiva
Najvjerniju sliku predmeta u usporedbi s naravnom daje perspektiva ili
perspektivna slika. Perspektiva prikazuje predmet ili objekt tono onako kako bi ga
vidjelo ljudsko oko i najslinija je njihovim fotografijama. Ako se promatraju duge
ravne eljeznike tranice, stjee se dojam da se one pribliavaju i da se konano
sastaju u jednom sreditu (toka nedogleda ili iezavajua toka), iako je poznato
da je razmak izmeu tranica konstantan.
U zavisnosti od poloaja ljudskog oka u perspektivi se mogu vidjeti samo
jedna, dvije ili tri strane promatranog predmeta ili objekta. Poistovjeti li se poloaj
ljudskog oka s tzv. tokom nedogleda N, perspektiva s jednim nedogledom
omoguava tri sluaja vidljivosti ploha, to ovisi o tome je li je toka nedogleda
ispod (slika 6.5.a) ili iznad (slika 6.5.b) promatranog objekta. Horizont je slika
neizmjerno dalekog pravca. Ovaj nain prikazivanja naziva se i sredinja

156

Tehni ko crtanje

perspektiva, frontalna ili obina perspektiva. Sposobnost perspektivnog prikaza

temelji se na metodi sredinjeg projiciranja.
Na slikama 6.6., 6.7. i 6.8. dani su primjeri sredinje perspektive s jednim
nedogledom (desnim ND ili lijevim NL).

Slika 6.5. Perspektiva s jednim nedogledom

Slika 6.6. Primjer sredinje perspektive s jednim nedogledom

157

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.7. Primjer sredinje perspektive s jednim nedogledom

Slika 6.8. Primjer sredinje perspektive s jednim nedogledom

Slika 6.9. Kocka u karakteristinim poloajima u kosoj perspektivi

ee se primjenjuje tzv. kosa perspektiva, kod koje se predmet ili objekt

promatra pod stanovitim kutom u odnosu na njegovu prednju (frontalnu) plohu.
158

Tehni ko crtanje

Ova perspektiva poznata je i kao perspektiva s dva nedogleda (lijevim NL i desnim

ND nedogledom). Slika 6.9. prikazuje kocku u karakteristinim poloajima u kosoj
perspektivi. Na slici 6.9. konstruirana je krunica razmaka ili distancije (tzv.
Talesova4 krunica) i kotirane su vrijednosti koje je poeljno uvaiti pri crtanju
perspektive, ovisno o zahtjevu eli li se istaknuti osnovni plan sprijeda, desno,
podjednako lijevo i desno ili lijevo. Toke D1 i D2 su vodoravne odmine ili
distancijske toke.
Kod perspektive s dva nedogleda vodoravne paralelne linije frontalne plohe
predmeta ili objekta sastaju se u lijevom nedogledu NL, a iste takve linije bone
plohe u desnom nedogledu ND. Obje ove toke nalaze se u visini oka na jednoj
vodoravnoj liniji (horizont)(slike 6.9. i 6.10.).
Kod kose perspektive samo se jedan brid moe nacrtati u pravoj veliini, dok
su svi ostali obino skraeni. Dvije jednake duljine na razliitoj udaljenosti od oka
ovdje su nejednake, paralelni pravci postaju neparalelni, kvadrat postaje trapez ili
trapezoid, krunica postaje elipsa ili oval itd.
U arhitekturi se ponekad primjenjuje i prikaz graevina u perspektivi s tri
toke nedogleda. Pri tome se razlikuje tzv. "ablja perspektiva" (slika 6.11.) i tzv.
"ptija perspektiva" (slika 6.12.).
Na slici 6.11. dan je prikaz relativno visoke graevine, onako kako bi je vidio
ovjek npr. s prozora etvrtog kata neke druge graevine. Toka Ng predstavlja
gornji nedogled ili prvu okomitu odminu toku.
Na slici 6.12 dan je prikaz relativno visoke i vitke graevine, onako kako bi je
vidio ovjek iz zraka, npr. iz helikoptera. Toka Nd predstavlja donji nedogled ili
drugu okomitu odminu toku.
Sve do sada reeno o perspektivi odnosi se na tzv. linearnu perspektivu, tj. na
sliku koja nastaje kao da ovjek gleda jednim okom - slino objektivu fotoaparata
ili filmske kamere. Problem stereooptikog vida (dva oka - binokularno vidno
polje) prouava optiko-fizioloka perspektiva.
Tradicionalne metode crtanja slika u perspektivi vrlo su sloene, zahtijevaju
dugotrajan proces konstruiranja pri emu se lako naini pogreka. Crtanje u
perspektivi znatno je olakano uporabom specijalnih tiskanih mrea (karata) koje
se sastoje od niza crta iscrtanih u perspektivi jednom ili dvjema tokama nedogleda
[10], odnosno trima tokama nedogleda [10]. Ovakvim kartama ili mreama
osobito se koriste dizajneri, a ponekad i arhitekti. Osim karata postoje i dijapozitivi
crta u perspektivi, koje se pomou projekcijskog ureaja projiciraju okomito na
ravninu crtanja, pa je potrebno samo podebljati konture predmeta ili objekta koji je
prethodno preliminarno skiciran u obliku grubog crtea u odabranoj proporciji ili
mjerilu.

Tal ili Tales iz Mileta starogrki je filozof iz druge polovine 7. stoljea pr. n. e. i jedan od "sedam
mudraca" starog svijeta, odnosno najstariji europski filozof (poznat i po tvrdnji "osnovni uzrok svega
to postoji jest voda")[25].

159

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.10. Objekt u perspektivi s dva nedogleda (a s horizontom ispod objekta, b s horizontom
koji presjeca objekt i c s horizontom iznad objekta)

160

Tehni ko crtanje

Slika 6.11. Perspektiva s tri toke nedogleda, tzv. "ablja perspektiva"

Ovako pojednostavnjen nain prikazivanja koristan je, kako u edukaciji

nastavnika, studenata i uenika, tako i u praksi konstruktora, dizajnera, slikara,
grafiara, modnih crtaa, tehnikih crtaa i svih ostalih koji primjenjuju i linearnomatematiku i slobodnu perspektivu. On pomae razvoju vjetine prostorunog
skiciranja, tj. crtanja perspektive, odnosno eliminiranju vee potencijalne pogreke.
Na taj nain mogu se rjeavati bezbrojni sluajevi prostornih predodbi, sto je
posebno vano za dizajnere kojima nisu zanimljivi presjeci i pogledi kao iluzija
trodimenzionalnosti objekata. Primjena tako pojednostavnjenog naina
prikazivanja trodimenzijskih objekata u perspektivi omoguava optimalnu vezu
izmeu ovjeka, objekta predoenog ortogonalnim (pravokutnim) projekcijama i
njegove slike, tj. perspektive odnosno prostorne predodbe.

161

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.12. Perspektiva s tri toke nedogleda, tzv. "ptija perspektiva"

a)

b)

Slika 6.13. Dva primjera satne crtae ploe za crtanje perspektive [14]

162

Tehni ko crtanje

Osim karata ili mrea sa crtama u perspektivi, jedno od pomagala za crtanje

perspektive jesu i posebne crtae ploe razliitih izvedbi (slika 6.13.), kao to su
npr. satne ploe perspektive [14], tzv. Andersenove ploe [14] za neposredno
crtanje zrakoplova u perspektivi (slika 6.13.b), koje upotrebljava i North American
Aviation Inc.
Razvojem raunaraske tehnike, a posebice raunarske grafike (computer
graphics), crtanje perspektive ne predstavlja vie nikakvu potekou, bez obzira na
sloenost predmeta ili objekta. Neogranienim variranjem poloaja nedogleda
moe se doi do optimalne perspektive promatranog objekta.
Na slici 6.14.a prikazana je varijanta prostorne predodbe jednog graevinskog
kompleksa u obliku tzv. ianog modela5 dobivenog uz podrku raunalnog
sustava za crtanje. Ako se ovoj predodbi pridrui svojstvo mase, dobit e se
predodba u obliku tzv. modela tijela6 (slika 6.14.b) [15].
a)

b)

Slika 6.14. Prostorna predodba graevinskog kompleksa u obliku tzv. ianog modela (a)
i u obliku tzv. modela tijela (b)[15]

6.3. Aksonometrijska projekcija

Aksonometrija je postupak kojim se predmeti predstavljaju na ravnini uz
pomo paralelnog projiciranja. Rezultat ovog postupka jest aksonometrijska
projekcija. Predmet, posebice manji, u usporedbi sa sredinjim projiciranjem ne
gubi mnogo od svog naravnog izgleda. Poloaji predmeta prema ravnini projekcija
kod aksonometrije su takvi da se pojedine dimenzije crtaju ili skraene (prikraene)
ili neskraene (neprikraene).
U praksi se upotrebljava kosa i ortogonalna aksonometrija (tablica 6.1.).

6.3.1. Kosa aksonometrija

x
5
6

U kosoaksonometrijske projekcije spadaju (tablica 6.1.):

kosa projekcija
wire-frame model (ne sadri svojstvo mase)
solid model (sadri svojstvo mase)

163

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

x

frontalna (kavalir) aksonometrija.

Tablica 6.1. Karakteristine izmjere kod aksonometrije (veza sa slikom 6.15.)
Vrsta aksonometrije

A
A.1
A.2
B
B.1
B.2
B.3

Kosa aksonometrija
Kosa projekcija
Frontalna (kavalir) aksonometrija
Ortogonalna aksonometrija
Izometrijska projekcija
Dimetrijska projekcija
Trimetrijska projekcija

Karakteristi ne izmjere
a
b

30 ... 45
30 ... 45

0
0

1
1

1
1

1/2 ... 2/3

1

30
42
30 ... 45

30
7
<30

1
1

1
1
proizvoljne

1
1/2

Slika 6.15. Kocka u dva poloaja ope aksonometrije (a duljina, b visina, c irina)

Kosa projekcija (slika 6.16.a). Prikaz predmeta pojednostavnjen je tako to se

bridovi koji su usporedni s ravninom crtanja crtaju u pravoj veliini, iako je
predmet pod nekim kutom. Zbog toga duljina i visina nisu prikraene. irina se crta
pod kutom D 30q 45q i prikratom n 1 2 2 3 . Kosa projekcija [6] omoguava
zorni prikaz predmeta i dimenzioniranje, a slina je perspektivnoj slici. Primjenjuje
se kod predmeta ogranienih ravnim plohama ili kod valjkastih ploha s osima
okomitim na ravninu crtanja gdje se dvije dimenzije ne prikrauju. I osim
nedostataka, kosa se projekcija dugo upotrebljava u strojarstvu jer se vrlo lako crta.
Frontalna (kavalir) aksonometrija. Frontalna aksonometrija vrlo je slina kosoj
projekciji, s tim da kod nje nema skraenja duljine, irine i visine (vidi tablicu
6.1.).

6.3.2. Ortogonalna aksonometrija

x
x
x

164

U ortogonalne aksonometrijske projekcije spadaju (tablica 6.1.):

izometrijska projekcija
dimetrijska projekcija
trimetrijska projekcija.

Tehni ko crtanje

Izometrijska projekcija (izometrija)(tablica 6.1.) ima sve tri dimenzije predmeta

u pravoj veliini (slika 6.17.b). Koristi se za predodbu predmeta u sluajevima
kada njegov oblik treba biti vidljiv gotovo u naravnoj veliini u sva tri pogleda i u
sluajevima kada predmet treba dimenzionirati. I uz to ne daje tako zoran prikaz,
kao npr. dimetrijska projekcija, najee je zastupljena u tehnikom crtanju u
strojarstvu zbog svoje praktinosti i lakoe crtanja.
Dimetrijska projekcija (dimetrija)(slika 6.16.b). Ime ove ortogonalne aksonometrijske projekcije dolazi od toga to ima dvije dimenzije u pravoj veliini (duljinu i
visinu), a trea je prikraena na polovinu (irina).
Trimetrijska projekcija (trimetrija)(slika 6.17.a). Ime ove ortogonalne
aksonometrijske projekcije dolazi od toga to ima sve tri dimenzije prikraene za
proizvoljan iznos (vidi tablicu 6.1.), meutim najljepa slika dobije se onda kada je
omjer a : b : c 0,9 : 1 : 0,5 .

Slika 6.16. Kocka s ucrtanim krunicama u kosoj (a) i dimetrijskoj (b) projekciji

Slika 6.17. Kocka s ucrtanim krunicama u trimetrijskoj (a) i izometrijskoj (b) projekciji

165

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Simetrale kvadratnih ploha kocke bit e konjugirani promjeri za elipse (slike

6.16. i 6.17.) s izmjerama danim u tablici 6.2. Detaljan opis priblinog postupka
crtanja elipsa pomou krunih lukova, za prednju (V1), bonu (V2) i gornju ravninu
(H1) kocke u izometrijskoj projekciji, dan je u toki 5.19.2., odnosno na slikama
5.36., 5.37. i 5.38.
Tablica 6.2. Izmjere elipsa (krunice u aksonometrijskoj projekciji)(veza sa slikom 6.15.)
Vrsta aksonometrije
Kosa projekcija
Frontalna (kavalir) projekcija
Dimetrijska projekcija
Trimetrijska projekcija
Izometrijska projekcija

Plohe kocke
V2=V4
H1=H2
2b
2a
2b
2a
2b
d
1,070d
0,334d
1,070d
0,334d
d
1,070d
0,668d
1,070d
0,668d
d
1,060d
0,353d
1,060d
0,353d
ovisno o izboru D, E, a, b i c
0,707d
1,225d
0,707d
1,225d
0,707d

V1=V3
2a
d
d
d
1,225d

d promjer krunica upisanih u plohe kocke (kvadrate stranica a=d)

2a velika os elipse
2b mala os elipse

Slika 6.18. Primjeri konstruiranja zaobljenja

u izometrijskoj projekciji

Slika 6.19. Prostoruna skica dvaju jednostavnih

predmeta u izometrijskoj projekciji

Na slici 6.18. prikazan je postupak konstruiranja zaobljenja u izometrijskoj

projekciji na jednom predmetu.
Slika 6.19. predstavlja prostorunu skicu dvaju jednostavnih predmeta u
izometrijskoj projekciji.
Na slikama 6.20. i 6.21. dane su prostorune skice jednostavnih predmeta u
kosoj, dimetrijskoj i izometrijskoj projekciji.

166

Tehni ko crtanje

Slika 6.20. Prostoruna skica predmeta u kosoj (a), dimetrijskoj (b) i izometrijskoj (c) projekciji

Slika 6.21. Prostoruna skica predmeta u dimetrijskoj (a), kosoj (b) i izometrijskoj (c) projekciji
a)

b)

Slika 6.22. Razliiti predmeti u izometrijskoj projekciji (a predmeti sastavljeni od uglatih

geometrijskih tijela, b predmeti sastavljeni od preteito rotacijskih geometrijskih tijela)

Nekoliko razliitih predmeta nacrtanih u izometrijskoj projekciji prikazano je

na slici 6.22.
Predmet koji se eli nacrtati u npr. dimetrijskoj projekciji moe zauzeti
proizvoljan poloaj za crtanje, kao to je to prikazano na slici 6.23.

167

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.23. Predmet nacrtan u dimetrijskoj projekciji u nekoliko proizvoljnih poloaja za crtanje

6.4. O ortogonalnoj projekciji

6.4.1. Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja
Ortogonalna projekcija (ISO 128) najbolje zadovoljava zahtjeve jer da bridovi
i plohe predmeta u projekciji imaju jednake odnose s predmetom u naravi (slika
6.2.). Kod ove vrste projiciranja zadovoljen je ne samo zahtjev o paralelnosti i
jednakosti bridova u prostoru i projekciji ve su i kutovi pod odreenim uvjetima u
prostoru i projekciji jednaki, to nije bio sluaj kod prostornog predoavanja. Ovo
projiciranje (koje se jo zove i pravokutno paralelno projiciranje) [6] je
najpovoljnije i najjednostavnije, vrlo pogodno za predoavanje i dimenzioniranje,
te se stoga gotovo iskljuivo rabi u tehnikom crtanju.
Osnovna pravila ovog projiciranja (slika 6.2.) jesu :
a) zrake projiciranja okomite su na ravnine projekcija (crtanja),
b) predmet se nalazi izmeu ravnine projekcija i crtaa,
c) projekcija (pogled) predstavlja crte onog dijela predmeta koji se vidi u smjeru
gledanja.
Nakon to se odredi probodite zrake projiciranja s ravninom projekcija za
jednu toku predmeta, potrebno je voditi rauna o prostornim odnosima na
predmetu, jer upravo o njima ovisi spajanje karakteristinih toaka u postupnom
crtanju projekcije predmeta.
168

Tehni ko crtanje

Projekcija predmeta (pogled) slika je predmeta na jednoj ravnini. Budui da

ravnina ima samo dvije dimenzije, a predmet koji treba predoiti tri dimenzije,
jedna pravokutna projekcija nije dovoljna da se predmet potpuno odredi. Dakle,
potrebno je predmet gledati po istom naelu kao na slici 6.2., s razliitih strana u
razliitim smjerovima i projicirati na odgovarajue ravnine kako bi se vidjeli svi
njegovi dijelovi. Pri tome predmet ne mijenja svoj poloaj. Za svaki smjer pogleda
treba nacrtati odgovarajuu projekciju u ravnini crtanja, pa e sve projekcije skupa
potpuno odrediti oblik predmeta.

6.4.2. Projiciranje na jednu ravninu

Svaki predmet (objekt, strojni dio) omeen je plohama, plohe se meusobno
sijeku u bridovima, a bridovi u vrhovima. Toke, crte i plohe osnovni su
geometrijski elementi pa je potrebno razmotriti njihove projekcije na jednu ravninu
za razliite poloaje u odnosu na ravninu crtanja uz potivanje pravila
ortogonalnog projiciranja. Uz projekciju, svaki mogui poloaj ovih elemenata
predoit e se i prostorno.
U sluaju projiciranja toke A iz prostora na ravninu projekcije (2 na slici
6.24.a), potrebno je kroz toku povui zraku projiciranja okomito na tu ravninu.
Probodite zrake projiciranja i ravnine projekcija predstavlja projekciju toke,
oznaenu s A2.

Slika 6.24. Projekcija toke (a) i duine (b) na ravninu projekcija 2

Za bilo koji drugi geometrijski element, pa i za predmet, postupak projiciranja

je identian jer se oni mogu omeiti karakteristinim tokama. Dakle, problem se
svodi na traenje probodita zraka projiciranja i ravnine projekcija za karakteristine toke predmeta.

169

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Duina u odnosu na ravninu projekcija moe imati razliite poloaje: moe biti
okomita, paralelna ili kosa (slika 6.24.b). Ako je duina AB okomita na ravninu
projekcija, poklopit e se sa zrakom projiciranja jer je i ona okomita na ravninu, a
projekcija takve duljine, bit e toka (A2B2). Na duini AB , koja je paralelna s
ravninom crtanja bit e svaka toka duljine jednako udaljena od ravnine pa e
sukladno tome projekcija takve duljine biti paralelna i jednaka duini u prostoru
( AB A 2 B 2 ), a duljine zraka projiciranja izmeu odgovarajuih toaka u prostoru
i projekcija jednake ( AA 2 BB 2 ). U ovom sluaju duina se projicira u pravoj
veliini.
Ova dva poloaja duine u odnosu na ravninu projekcija (okomit i paralelan),
posebice su vani za tehniko crtanje jer se poloaji ploha predmeta i ravnina
crtanja odabiru upravo tako da olakaju crtanje, odnosno da projekcija bude u
pravoj veliini, jer je samo takva projekcija pogodna za dimenzioniranje (to je
jedan od konanih ciljeva tehnikog crtea).
U sluaju da je duina kosa u odnosu na ravninu projekcija, bit e i njezina
projekcija kraa s obzirom na to to duina i projekcija nisu paralelne
( A 2 B 2 z AB jer je AA 2 z BB 2 )(slika 6.24.b).

Slika 6.25. Projekcija trokuta na ravninu projekcija 2

Slini se odnosi javljaju i kod ravninskih likova, npr. kod trokuta (slika 6.25.)
ili krunice (slika 6.26.). Kod lika u okomitom poloaju u odnosu na ravninu
crtanja, svaka toka projekcije predstavlja niz toaka lika, jer zrake projiciranja i
lik imaju isti poloaj u odnosu na ravninu projekcija, tj. zrake "klize" likom (slika
6.25.). Ako je lik u paralelnom poloaju s ravninom projekcija, bit e projekcija i
lik u prostoru potpuno jednaki - sukladni ( 'ABC # 'A 2 B 2 C 2 ), a granine duine
koje omeuju lik bit e u prostoru i projekciji paralelne, odnosno predouju se u
170

Tehni ko crtanje

pravoj veliini ( AB || A 2 B 2 , BC || B 2 C 2 i AC || A 2 C 2 , jer je AA 2 BB 2 CC 2 ).

Lik kos prema ravnini projekcija nee se u toj ravnini projicirati u naravnoj
veliini.

Slika 6.26. Projekcija krunice na ravninu projekcija 2

Vanost okomitog ili paralelnog poloaja ravnina u odnosu na ravninu

projekcija posebno je uoljiva pri projiciranja krunice (slika 6.26.). Projekcije
rotacijskih tijela djelomino su omeene krunicama, a za kosi poloaj krunice u
odnosu na ravninu projekcija, projekcija je elipsa. Crtanje elipsa nije lako i
predstavlja dugotrajan posao, a ako bi se to moralo raditi za svako rotacijsko tijelo,
crtanje bi se uvelike otealo. Posebni poloaji (okomiti i paralelni) ne predstavljaju
nikakve tekoe jer se crtaju duine koje su jednake veliini promjera ili krunice u
naravnoj veliini.
Analizirajui ortogonalne projekcije samo na jednu ravninu, oigledno je da se
iz njih ne moe sa sigurnou zakljuiti oblik predmeta, odnosno poloaj njegovih
bridova i ploha u prostoru. Dakle, jedini zakljuak koji se namee jest taj da je
poloaj okomit ako je projekcija brida toka ili plohe duina, odnosno paralelan s
ravninom projekcija ako je brid projiciran u pravoj, a ploha u naravnoj veliini.
Takoer je jasno da za odreivanje bridova i ploha u opem poloaju prema ravnini
projekcija nije dovoljna samo jedna projekcija.

171

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

6.4.3. Projiciranje na dvije ravnine

U sluaju projiciranja na dvije okomite ravnine projekcija potrebno je iz svake
toke predmeta povui meusobno okomite zrake projiciranja, koje su okomite na
te ravnine. Zrake projiciranja povuene kroz bilo koju toku predmeta probost e
pripadne ravnine projekcija 31 i 32. Dobivena probodita predstavljaju projekcije
toaka7. Ortogonalne projekcije objekta odrede se u izabranoj ravnini crtea (npr.
32) tako da se pridruena ravnina projekcija (31) rotira u ravninu crtea oko
njihove presjenice (osi x) za 90.

Slika 6.27. Rotiranje ravnine 31 oko osi x prikazano pomou knjige [6]

Ovo rotiranje ravnine moe se zorno predoiti pomou knjige (slika 6.27.).
Druga ravnina projekcija (ravnina crtanja) 32 8 miruje, a prva ravnina projekcija 31
9
rotira se oko osi x za 90 prema dolje, odnosno dok se ne poklopi s ravninom 32
(slika 6.27.a). Kroz toku A u prostoru prolaze zrake projiciranja AA 2 okomito na

32 i AA1 okomito na 31 do probodita s ovim ravninama projekcija. Pri

odreivanju projekcija, u sluaju da je jedno probodite odreeno proizvoljno,
odreeno je i drugo jer spojnice AA1AxA2 u prostoru tvore pravokutnik. Ovaj
pravokutnik u prostornoj slici zbog ukoenja postaje paralelogram. Toka A je u
prostoru udaljena od ravnine 31 za AA1 A 2 A x , a od ravnine 32 AA 2 A 1 A x ,
budui da se radi o stranicama pravokutnika. Zakretanjem ravnina padaju

to je tzv. Mongeova metoda projiciranja [24]

uspravna, vertikalna ili frontalna ravnina projekcija
9
vodoravna ili horizontalna ravnina projiciranja
8

172

Tehni ko crtanje

projekcije zraka projiciranja A1AxA2 u duinu (spojna duina A 2 A 1 A x zove se

ordinala)(slika 6.27.b) koji je okomit na presjenicu ravnina 31 i 32 (os x).
Ve je reeno da su u tehnikom crtanju (posebice u tehnikom crtanju u
strojarstvu) najei i najvaniji poloaji bridova i ploha: okomito kad se brid
projicira u toku, a ploha u duinu, te paralelno kad se brid i ploha projiciraju u
naravnoj veliini jer su duljine zraka projiciranja do ravnine jednake, a bridovi u
prostoru i projekciji paralelni. Oblik projekcije proizlazi iz pravila ortogonalnog
projiciranja, pa je bilo koji poloaj mogue predoiti jednostavnim pomagalima i
pravilnim gledanjem u oba smjera na ravnine crtanja.
Na ovaj se nain dobiju dvije pridruene ili konjugirane projekcije budui da
predmet ne mijenja poloaj za vrijeme crtanja. Ravnine projekcija mora se
zakrenuti sve dok ne padne u jednu ravninu, a to se ini s donjom ravninom 31
(slika 6.27.). Projekcije odgovarajue toke i plohe predmeta moraju se nalaziti na
ordinalama.

6.4.4. Projiciranje na tri ravnine

Projiciranje na tri ravnine mogue je predoiti prostornim kutom (slika
6.28.a)10, npr. kutom prostorije. Sve tri ravnine (31, 32, 33) sijeku se u ishoditu
pravokutnog koordinatnog sustava 0, a dvije i dvije u presjenici (os x, y i z).
Ravnine 31, 32 i 33 meusobno su okomite, stoga su i njihove presjenice takoer
meusobno okomite. Zrake projiciranja paralelne su s presjenicama. Presjenice osi x, y i z predstavljaju tri glavne dimenzije predmeta: duljinu, irinu i visinu.
Prostorni kut treba zamisliti kao razrezan du presjenica i ravninama zakrenutim
na sljedei nain: ravninu 31 zakrenuti prema dolje, a ravninu 33 udesno sve do
podudaranja s ravninom 32. Na slici 6.28.a, b i c prikazan je opisani postupak za
sluaj prvog kvadranta. Tri projekcije jesu: N nacrt u ravnini 32, T - tlocrt u
ravnini 31 i B - bokocrt u ravnini 33 (slika 6.28.c).
Ako se eli projicirati toka A u prostoru na tri ravnine (slika 6.29.), zrake
projiciranja povlae se okomito na ravnine projekcija do probodita s ravninama.
Postupak projiciranja primijenjen na dvije ravnine (toka 6.4.3.) ovdje treba
nadopuniti projekcijom na treu ravninu projekcija. Udaljenosti toke A u prostoru
od ravnina projekcija iznose: od 31 AA1 A 3 A y A 2 A x A z 0 , od 32
AA 2

A1A x

A 3A z

A y 0 i od 33 AA 3

A2Az

A1A y

Ax 0 .

Nakon zakretanja ravnina projekcija (slike 6.28., 6.29. i 6.30.) spojnica A 1 A 2

bit e okomita na presjenicu x, a spojnica A 2 A 3 na presjenicu z. Projekcije na
ravninu 31 i 33 mogu se povezati pomou estara (tako da se udaljenost A y 0
prenese pomou estara iz toke 0, jer se presjenica y pojavljuje dva puta kod
10

prvi kvadrant (prema ISO 128)

173

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

zakrenutih ravnina) (slika 6.30.a), pomou simetrale kuta (slika 6.30.b) i pomou
jednakokranog trokuta (slika 6.30.c).

Slika 6.28. Prostorni kut koji odgovara prvom kvadrantu (ISO 128)

Slika 6.29. Prostorni kut koji odgovara prvom kvadrantu (ISO 128)

Slika 6.30. Povezivanje projekcija na ravninu 31 i 33 [18]

174

Tehni ko crtanje

Udaljenost toke A u prostoru od ravnine crtanja 31 je definirana pomou

udaljenosti drugih dviju ravnina od svojih presjenica ( A 2 A x A 3 A y ). To takoer
vrijedi i za udaljenosti od druge dvije ravnine (od 31 A 1 A x
A2Az

A 3 A z i od 33

A 1 A y ). Dakle, pri projiciranju na tri ravnine projekcija vidljive su u crteu

udaljenosti od promatrane ravnine projekcija preko poloaja ostalih projekcija u

odnosu na presjenice s promatranom ravninom. Vidljivi su takoer i drugi odnosi,
kao npr. paralelnost, okomitost i slino s obzirom na promatranu ravninu crtanja.

Slika 6.31. Projiciranje duine AB okomite na ravninu 31

Slika 6.32. Projiciranje duine AB okomite na ravninu 32

Slika 6.33. Projiciranje duine AB okomite na ravninu 33

175

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Na slikama od 6.31. do 6.36. predoene su duine u karakteristinim

poloajima u odnosu na ravnine slike ili projekcija, te njihovo ortogonalno
projiciranje na tri ravnine u prostoru (a) i izgled projekcija nakon zakretanja
ravnina projekcija (b) u ravninu crtea.

Slika 6.34. Projiciranje duine CD paralelne s ravninom 31, a kose u odnosu na ravnine 32 i 33

Slika 6.35. Projiciranje duine CD paralelne s ravninom 32, a kose u odnosu na ravnine 31 i 33

Slika 6.36. Projiciranje duine CD paralelne s ravninom 33, a kose u odnosu na ravnine 31 i 32

Na slikama od 6.37. do 6.42. predoen je dio ravnine ) (pravokutnik, kvadrat)

u karakteristinim poloajima u odnosu na ravnine crtanja, te njezino ortogonalno

176

Tehni ko crtanje

projiciranje na tri ravnine u prostoru (a) i izgled projekcija nakon zakretanja

ravnina projekcija (b).

Slika 6.37. Projiciranje lika ravnine ) paralelne s ravninom 31

Slika 6.38. Projiciranje lika ravnine ) paralelne s ravninom 32

Slika 6.39. Projiciranje lika ravnine ) paralelne s ravninom 33

177

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.40. Projiciranje lika ravnine ) okomite na ravninom 31, a kose u odnosu na ravnine 32 i 33

Slika 6.41. Projiciranje lika ravnine ) okomite na ravninom 32, a kose u odnosu na ravnine 31 i 33

Slika 6.42. Projiciranje lika ravnine ) okomite na ravninom 33, a kose u odnosu na ravnine 31 i 32

Na slici 6.43. predoena je krunica u poloaju okomitom na ravninu 32, a na

slici 6.44. u poloaju paralelnom s ravninom 32. Na ovim slikama dano je i njezino
ortogonalno projiciranje na tri ravnine u prostoru.
Prema opim izloenim naelima ortogonalnog projiciranja na tri ravnine, pri
projiciranju gleda se u tri smjera na predmet, a svaki je smjer gledanja okomit na
jednu ravninu projekcija. U svakom smjeru gledanja dobiva se odgovarajua
projekcija na dotinu ravninu projekcija iz koje e biti vidljive dvije dimenzije
predmeta koji za vrijeme projiciranja miruje u prostoru. Postupak je identian za
178

Tehni ko crtanje

svaku karakteristinu toku predmeta. Projiciranjem na sve tri ravnine odreuje se

svaka pojedina ploha predmeta u sve tri projekcije i konano se dobiva slika
predmeta u tri projekcije.

Slika 6.43. Projiciranje krunice okomite na ravninu 32

Slika 6.44. Projiciranje krunice paralelne s ravninom 32

6.4.5. Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija

U dosadanjem razmatranju prikazano je projiciranje predmeta na jednu, dvije
ili tri ravnine projekcija. Meutim, predmet se moe gledati s ukupno est
strana, okomito na ravnine koje ga tvore (ISO 128). Na taj se nain dobivaju nove
pravokutne projekcije. U tablici 6.3. dana je slika sa est moguih smjerova
pogleda, oznaenih slovima A, B, C, D, E i F, te njihova veza s odgovarajuim
179

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

projekcijama. Ova se veza najlake shvaa ako se neki predmet (npr. onaj sa slike u
tablici 6.3.) zamisli usred pravilne prostorije ili prozirne kutije (uplja prizma), pa
ga se projicira na sve stijene odnosno stranice, tj. promatra ga se po ve poznatim
pravilima pravokutnog projiciranja odozgo, sprijeda, slijeva, zdesna, odozdo i
straga, a da pri tome predmet ne mijenja svoj poloaj. Na svakoj ravnini (vidi sliku
6.45. i tablicu 6.3.) dobit e se po jedna projekcija (pogled) u smjeru navedenih
pogleda na predmet (slika u tablici 6.3.).
Tablica 6.3. Smjer gledanja i projekcije
Smjer gledanja

Projekcija
Naziv
Oznaka

1.

Pogled odozgo

Tlocrt

2.

Pogled sprijeda

Nacrt

3.

Pogled slijeva

4.

Pogled zdesna

5.

Pogled odozdo

6.

Pogled straga

Desni bokocrt
(Bokocrt)
Lijevi bokocrt
(Drugi bokocrt)
Gornji tlocrt
(Drugi tlocrt)
Stranji nacrt
(Drugi nacrt)

B
B1
T1
N1

Slika 6.45. Zakretanje ravnina projekcija s odgovarajuim projekcijama predmeta prikazanog na slici
u tablici 6.3. u ravninu nacrta (N) [18]

Ove meusobno okomite ravnine projekcija ili crtanja zovu se glavne ravnine
crtanja. Dalje se moe zamisliti da je prostorija ili kutija razrezana po
180

Tehni ko crtanje

presjenicama stijena odnosno stranica i da su sve stijene ili stranice zakrenute

prema slici 6.45. dok ne padnu u ravninu nacrta (N). Potpuno razvijene ravnine
projekcija daju prikaz svih est projekcija predmeta, koje moraju biti smjetene na
odgovarajuem formatu papira kao to je to prikazano na slici 6.46.
U konkretnom sluaju predmet je predoen sa est projekcija na est ravnina
crtanja, to u veini sluajeva u praksi nije potrebno.
Kod tehnikog crtanja u strojarstvu udaljenosti predmeta od ravnine crtanja
nemaju nikakvo znaenje. S obzirom na to da se za poloaj predmeta odabiru takvi
poloaji da njegove plohe i sredinjice budu na neke ravnine crtanja okomite, a s
drugima paralelne, projekcije okomitih ploha za odabrane poloaje bit e crte
paralelne s presjenicama ravnina crtanja. U sluaju pravilnog poloaja,
presjenice e biti vodoravne i okomite, pa e i projekcije ploha okomitih na
ravnine crtanja biti vodoravne i okomite. Budui da udaljenosti nemaju nikakvo
znaenje i da je spoznaja o okomitosti ploha mogua na osnovi njihovog
vodoravnog i okomitog poloaja projekcija bridova, potpuno se izostavljaju
presjenice ravnina crtanja. Na taj nain pojednostavnjuje se slika jer se crta samo
predmet. Na slici u sklopu tablice 6.3. predmet je nacrtan u izometrijskoj, a na slici
6.46. u ortogonalnoj projekciji na svih est glavnih ravnina crtanja, na nain koji je
uobiajen u tehnikom crtanju (bez presjenica ravnina crtanja).

Slika 6.46. Raspored est ortogonalnih projekcija (pogleda) na odgovarajuem formatu papira [18]

Na primjerima prikazanim na slikama 6.46., 6.47. i 6.48. treba uoiti pravila o

podudaranju projekcija te izmjere11 predmeta vidljive u pojedinim projekcijama.
Podudaranje projekcija sastoji se u tome to spojnica projekcija iste toke
(ordinala) u nacrtima i bokocrtima mora biti na horizontali koja je okomita na
11

dimenzije

181

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

presjenice, a spojnica iste toke u nacrtu i tlocrtima mora biti na vertikali koja je
takoer okomita na presjenice pripadajuih ravnina crtanja. Ovo pravilo vrijedi i
za bridove i plohe: jedna projekcija u odnosu na drugu ne moe se nai izvan
horizontala odnosno vertikala krajnjih toaka promatranog brida ili plohe, tj. jedna
projekcija u odnosu na drugu ne moe biti pomaknuta s obzirom na to da predmet
za vrijeme projiciranja miruje. Dakle, s koje se god strane predmet gleda po
pravilima pravokutnog projiciranja, sve njegove toke, bridovi i plohe moraju se
projicirati tako da se podudaraju.
U svakoj od spomenutih projekcija (tablica 6.3.) vidljive su dvije izmjere
predmeta, s obzirom da je projekcija slika predmeta na ravnini koja ima samo dvije
dimenzije. Ove izmjere su vidljive u vie projekcija (svaka u etiri od est
nacrtanih projekcija)(slika 6.46.): duljina u nacrtima i tlocrtima, irina u tlocrtima i
bokocrtima i visina u nacrtima i bokocrtima. Izmjera koja se vidi u vie projekcija
mora u svakoj od njih biti po veliini jednaka, a po smjetaju izmeu horizontala i
vertikala, odnosno irina izmeu tlocrta i bokocrta prenesena lukom ili na neki od
naina prikazanih na slici 6.30. Nejednaka irina u tlocrtu i bokocrtu jedna je od
najeih pogreaka poetnika!
Sve to vrijedi za cijeli predmet, vrijedi i za sve njegove dijelove, npr. njegove
provrte, uvrte, upuste, ispuste, utore, ukruenja i slino. Projekcije svih tih dijelova
predmeta moraju se takoer podudarati, a iz nacrtanih projekcija moraju biti
jednom ili vie puta vidljive sve njihove izmjere.

Slika 6.47. Projekcije nekog predmeta moraju se podudarati

Osim na est glavnih ravnina crtanja (slike 6.45. i 6.46.), mogue je (po
potrebi) na predmet gledati i u nekom sasvim drugom smjeru i projicirati vieno na
pomonu ravninu projekcija postavljenu okomito na smjer pogleda, a paralelno s
plohom npr. kosog dijela predmeta. Smisao je ovog projiciranja dobivanje prave
veliine promatranog dijela predmeta. Takve pomone ravnine projekcija zovu se

182

Tehni ko crtanje

stranocrtne ravnine [6]. Na osnovi reenog namee se zakljuak da, openito

gledano, postoji neogranien broj ravnina projekcija, a time i projekcija.
Glavne projekcije rasporeuju se na crteu sukladno obrazloenom zakretanju
ravnina crtanja (slike 6.46., 6.47. i 6.48.). Pogled straga (drugi nacrt) moe se
smjestiti nadesno (slika 6.46.) ili nalijevo, to ovisi o raspoloivom prostoru na
crteu.

Slika 6.48. Primjer predmeta u izometrinoj (lijevo) i etiri ortogonalne projekcije (desno)

Pri izboru smjera pogleda koji e definirati nacrt predmeta treba se rukovoditi
sljedeim preporukama:
a) Pri crtanju strojnih dijelova nacrt odabrati tako da on daje najvie podataka o
obliku, izmjerama i ostalim znaajkama dijela. Takoer treba voditi rauna i o
tome da je to manji broj bridova zaklonjen pogledima, odnosno da je to
manje nevidljivih bridova.
b) Pri crtanju strojnih sklopova nacrt odabrati tako da on uz primjenu presjeka
omogui prikazivanje to veeg broja dijelova koji ulaze u sklop, kao i da
prui podatke o meusobnom poloaju dijelova i njihovim vezama.
c) Dio se crta ili u poloaju koji on zauzima tijekom uporabe12 ili u poloaju koji
zauzima u stroju prilikom njegove izrade.
d) Sklop se najee crta u poloaju koji on zauzima tijekom uporabe.
Na slikama 6.47. i 6.48. vidljivo je da se pri predoavanju predmeta u vie
projekcija ne crtaju spojnice odgovarajuih toaka (ordinale). Posebno treba voditi
rauna o tome da povrina crtea bude ispunjena i da istodobno budu zadovoljeni i
uvjeti koji osiguravaju ljepotu samog crtea, o emu e u ovom udbeniku jo biti
govora.
Projiciranjem na razliite ravnine crtanja predouju se iste plohe predmeta u
razliitim projekcijama. Kako e se predoiti pojedina ploha, ovisi samo o

12

odnosno tijekom obavljanja funkcije za koju je proizveden

183

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

njezinom poloaja u odnosu na promatranu ravninu crtanja (slike 6.46., 6.47. i

6.48.).

Slika 6.49. Primjer pogrenog smjetaja bokocrta uz tlocrt (a) i pogrenog smjetaja projekcije
koja ne odgovara ispravnom smjeru pogleda (b).

este su pogreke poetnika u nepravilnom smjetaju projekcija i

nepodudaranju istih ploha i bridova u razliitim projekcijama. Iz prije izloenog o
preklapanju ravnina crtanja slijedi da ista toka predmeta u tlocrtima i nacrtu mora
biti u okomici, a u nacrtu i bokocrtima u horizontali (slike 6.46. i 6.47.). Takoer i
sve jednake izmjere predmeta, vidljive u vie projekcija, moraju u svim
projekcijama biti jednake (slike 6.46., 6.47. i 6.48.). Na osnovi reenog pogreno je
crtati bokocrt uz tlocrt (slika 6.49.a) ili smjestiti projekciju suprotno od smjera
pogleda (slika 6.49.b).
Sve projekcije predmeta moraju biti na istom listu papira, a poetnici ponekad
u nedostatku mjesta (zbog loeg planiranja!) okrenu list papira i na poleini crtaju
pojedine projekcije. To je pogreno jer se gubi pregled o podudaranju i oteava
predodba predmeta. U ovakvim sluajevima treba na istoj strani papira nastaviti
list (produljeni format) i na tom nastavku nacrtati potrebnu projekciju koja se
podudara s ostalim projekcijama predmeta.

6.4.6. Dimenzije i sredinjice predmeta

Kako u nastavku ne bi dolazilo do zabune, potrebno je utvrditi to je na
predmetu duljina l, to irina b, to visina h, a to sredinjica. Ove dimenzije, koje
ima svaki predmet ili dio predmeta, odnose se na poloaj predmeta u kojemu se on
crta. Budui da predmet miruje, poloaj predmeta ostaje za vrijeme crtanja
nepromijenjen.
184

Tehni ko crtanje

Duljina l vodoravna je udaljenost krajnjih toaka u smjeru lijevo-desno,

odnosno u smjeru osi x (slika 6.2, 6.27 i 6.46.). irina b vodoravna je udaljenost
krajnjih toaka u smjeru naprijed-natrag, odnosno u smjeru osi y. Visina h okomita
je udaljenost krajnjih toaka predmeta u smjeru gore-dolje, odnosno u smjeru osi z.
Budui da predmet za vrijeme projiciranja miruje i da su za taj poloaj crtanja
odreene njegove dimenzije, to e se u pojedinim projekcijama vidjeti:
x
duljine i visine u nacrtima, a projicira se u smjeru irine ili osi y;
x
duljine i irine u tlocrtima, a projicira se u smjeru visine ili osi z;
x
irine i visine u bokocrtima, a projicira se u smjeru duljine ili osi x.
Sredinjice13 predmeta su osi koje prolaze sredinom predmeta i predstavljaju
tzv. osnu simetriju (prostorna os simetrije).
Mnogi su strojni dijelovi simetrini, tj. mogu se ravninama podijeliti na dva
jednaka dijela. Simetrinost se na crteu oznaava simetralom14. Simetrala je
presjenica glavne ravnine crtanja s presjenom ravninom koja dijeli strojni dio na
dva jednaka dijela (ravninska os simetrije).
Simetrinost se utvruje u smjeru dimenzija predmeta: ravnina simetrije
postavlja se okomito na duljinu (u smjeru ravnine 2 3 yz ; slike 6.2 i 6.51.),
okomito na irinu (u smjeru ravnine 1 2 xz ; slike 6.2, 6.50. i 6.51.) ili
okomito na visinu (u smjeru ravnine 3 1 xy ; slike 6.2 i 6.51.). Prema tome
predmet moe biti najvie trostruko simetrian jer ima tri dimenzije.

slika 6.50. Jednostruko (a) i dvostruko (b) simetrian predmet [18]

Simetrinost po duljini (okomito na duljinu) predoava se okomitom

simetralom u nacrtima i tlocrtima jer simetrala mora biti okomita na duljinu u svim
projekcijama gdje se duljina vidi u pravoj veliini.
13

Sredite (grki centrum) je sredinja toka nekih odnosa u liku (npr. teite) [26].
Simetrala (grki syn = s, sa; metron = mjera) je os simetrije, tj. pravac koji dijeli duinu ili kut na
dva jednaka dijela [26].

14

185

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Simetrinost po irini (okomito na irinu) predoava se vodoravnom

simetralom u tlocrtima, odnosno okomitom simetralom u bokocrtima, jer simetrala
mora biti okomita na irinu u svim projekcijama gdje se irina vidi u pravoj
veliini.
Simetrinost po visini (okomito na visinu) predoava se vodoravnom
simetralom u nacrtima i bokocrtima jer simetrala mora biti okomita na visinu u
svim projekcijama gdje se visina vidi u pravoj veliini.

slika 6.51. Trostruko simetrian predmet [18]

Jednostruko simetrian predmet prikazan je na slici 6.50.a. Radi se o

simetrinosti samo po irini ravninom )1, pa dobiva samo jednu simetralu 1-1 u
ortogonalnoj projekciji (bokocrtu).
Dvostruko simetrian predmet prikazan je na slici 6.50.b. Radi se o
simetrinosti po irini ravninom )1 i simetrinosti po duljini ravninom )2, pa
dobiva dvije simetrale u ortogonalnoj projekciji (1-1 u bokocrtu i 2-2 u nacrtu).
Rotacijski predmet prema slici 6.51. moe se podijeliti na dvije jednake
polovine: po duljini ravninom )2 na lijevu i desnu polovinu, po irini ravninom )1,
na prednju i stranju polovinu, te po visini ravninom )3 na gornju i donju
polovinu. Prema tome, prikazani predmet trostruko je simetrian, pa u ortogonalnoj
projekciji dobiva tri simetrale: za simetrinost po duljini simetralu 2-2 u nacrtu (i
tlocrtu), za simetrinost po irini simetralu 1-1 u bokocrtu (i tlocrtu) i za
simetrinost po visini simetralu 3-3 u nacrtu i bokocrtu, tj. uvijek okomito na
dimenziju po kojoj je predmet simetrian.

186

Tehni ko crtanje

Uobiajeno je da se simetrala crta i za sve dijelove predmeta koji su simetrini,

npr. provrti, utori, ojaanja (rebra) i slino. Koja e se sredinjica uporabiti, ovisi o
projekciji u kojoj se dio predmeta prikazuje.

Slika 6.52. Kod esto rabljenih geometrijskih tijela simetrala po visini se ne crta (a),
ve se crta samo simetrala po duljini i irini (b)

Pri crtanju sredinjica kod geometrijskih tijela koja se esto susreu pri
oblikovanju strojnih dijelova (npr. kocke, prizme i valjci) postoji stanovito
odstupanje. Naime, sve su to trostruko simetrini predmeti pa se ba zbog njihove
este primjene simetrala po visini (tj. vodoravna simetrala u nacrtima i bokocrtima)
ne crta (slika 6.52.a), ve se crta samo simetrala za simetrinost po duljini i irini
(slika 6.52.b).

Slika 6.53. Simetrale kod rotacijskih predmeta (a - krune i radijalne) i

kod etvrtastih predmeta (b - horizontalne i vertikalne)

Krunice (npr. provrti) imaju dvije meusobno okomite simetrale koje moraju
prijei konturnu crtu za oko 2 do 3 mm. Za manje krunice i provrte simetrala se
crta neprekidnom uskom crtom 01.1.7, a ne crtom 04.1.1 (vidi u toki 7.5., tablica
7.10.). U sluaju rotacijskih predmeta simetrale e biti krune i radijalne (slika
6.53.a), a u sluaju etvrtastih predmeta vodoravne i okomite (slika 6.53.b).

187

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

6.4.7. Metode projiciranja 1. i 3. kvadranta

Do sada promatran nain projiciranja i pravila ortogonalne projekcije s
gledita nacrtne geometrije primjenjuju se gotovo u cijelom svijetu, izuzev u SADu i u nekim europskim zemaljama (Velika Britanija, Nizozemska). U tim zemljama
uveden je u tehnikom crtanju neto drukiji nain projiciranja. Prvi nain
projiciranja poznat je prema ISO 5456-2 kao metoda projiciranja 1. kvadranta
(prije: europski nain projiciranja, metoda E), a drugi kao metoda projiciranja 3.
kvadranta (prije: ameriki nain projiciranja, metoda A). Osnovne znaajke
jednog i drugog dane su u tablici 6.4.
Tablica 6.4. Znaajke metode projiciranja 1. i 3. kvadranta (ISO 5456-2)
Zna ajka

Metoda projiciranja 1. kvadranta

Metoda projiciranja 3. kvadranta

Simbol na creima

Raspored projekcija

Kod metode projiciranja 1. kvadranta predmet se nalazi izmeu ravnine crtanja

i crtaa (vidi strelice na slici 6.54.a), a kod metode projiciranja 3. kvadranta
ravnina crtanja je izmeu crtaa i predmeta (vidjeti strelice na slici 6.55.a). Ako se
zamisli da je ravnina crtanja prozirna, pogled na predmet kroz ovakvu ravninu dat
e na ravnini projekciju prema metodi projiciranja 3. kvadranta. Dakle, na ravnini
crtanja prikazuje se onaj dio predmeta koji je blii ravnini crtanja.
Raspored projekcija kod metode projiciranja 1. kvadranta prikazan je na
primjeru danom na slici 6.54.b.
Raspored projekcija kod metode projiciranja 3. kvadranta prikazan je na
primjeru danom na slici 6.55.b.
U oba sluaja (prema tablici 6.4.) drugi nacrt N1 moe imati dva poloaja u
rasporedu, to ovisi o raspoloivom prostoru na crteu.
Na slikama 6.54. i 6.55. dan je i primjer projiciranja toke M na predmetu, te
njezine projekcije M1 (u tlocrtu T), M2 (u nacrtu N) i M3 (u bokocrtu B). Strelice uz
toku M predstavljaju poloaj oiju crtaa i smjer pogleda.
Tehniki crtei namijenjeni inozemstvu u kojima je primijenjena metoda
projiciranja 1. kvadranta, odnosno tehniki crtei u kojima je primijenjena metoda
projiciranja 3. kvadranta, obvezatno imaju simbol prema tablici 6.4. - krnji kruni
stoac u dvije projekcije (nacrtu i bokocrtu). Ovaj se simbol obino smjeta u
zaglavlje (sastavnicu) crtea, blizu oznake mjerila (vidi toku 7.3., slike 7.41. i
7.42.).
188

Tehni ko crtanje

Slika 6.54. Metoda projiciranja 1. kvadranta predmeta koji se nalazi u 1. kvadrantu (a) i
raspored projekcija kod ove metode projiciranja (ISO 5456-2) (a) [10, 18]

189

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.55. Metoda projiciranja 3. kvadranta predmeta koji se nalazi unutar 3. kvadranta (a) i raspored
projekcija kod ove metode projiciranja (ISO 5456-2) (a) [10, 18]

Usporedbom jednog i drugog naina projiciranja uoava se da je metoda

projiciranja 3. kvadranta loginija, a ima i prednost kod duljih predmeta. Loginost
190

Tehni ko crtanje

je u tome to je pogled zdesna prikazan desno, a pogled slijeva lijevo. Spomenuta

prednost kod projiciranja vrlo dugih predmeta je u tome to se u pojedinoj
projekciji predoava ona strana koja je blia ravnini crtanja. Meutim, mali broj
dugakih predmeta, navika i podudaranje s pravilima nacrtne geometrije govori u
prilog europskom nainu projiciranja.

6.5. Osnovna pravila za predoavanje oblika

6.5.1. Poloaj u kojemu se predmet crta
Poznavanje samo osnova ortogonalnog projiciranja nije dovoljno za potrebe
tehnikog crtanja. Praktina primjena zahtijeva da se posao crtaa maksimalno
olaka i da se predmet predoi to jednostavnije i zornije. Jedan od najvanijih
utjecaja na jednostavnost, zornost i praktinost crtea ima poloaj u kojemu se
predmet crta. Pri definiranju ovog poloaja treba voditi rauna o sljedeim
uvjetima [6, 18]:
a) Predmet treba postaviti u takav poloaj da su njegove plohe i sredinjice
paralelne i okomite na glavne ravnine crtanja. Prednost ovakvog poloaja
oituje se u tome da se plohe paralelne s ravninom crtanja predoavaju u
naravnoj veliini, a plohe okomite na ravninu crtanja kao duine. Na taj se
nain kod esto upotrebljavanih rotacijskih tijela izbjegava crtanje elipsa,
nejasna slika kod kosog poloaja predmeta, tee crtanje i slino.
b) Predmet treba postaviti u onaj poloaj u kojemu stoji u naravi, ali uz
zadovoljenje uvjeta pod a). U sluaju da predmet u naravi ima kosi poloaj,
odstupa se od ovog uvjeta i treba zadovoljiti uvjet naveden pod a), jer je u
tehnikom crtanju vanije pravilno i jednostavno predoavanje od naravnog
poloaja predmeta.
c) Predmeti koji u naravi od sluaja do sluaja zauzimaju razliite poloaje
(npr. svornjaci, vijci, podloke, ruice, poluge, matice i slino) postavljaju se
obino u poloaj u kojemu se izrauju ili u uspravan poloaj. U ovom e se
sluaju npr. vijak crtati obino u uspravnom poloaju s glavom prema dolje, a
neka ploica s uvrtom (ne s provrtom!) u poloaju u kojemu je otvor rupe s
gornje strane jer se pretpostavlja da e se rupa ubuiti builicom s gornje
strane.
d) Od svih moguih pravilnih poloaja odabrati onaj u kojemu e se vidjeti
najvie ploha i bridova predmeta u smjeru pogleda, a s ciljem da se izbjegne
crtanje nevidljivih bridova. Crtanjem nevidljivih bridova pomou tzv. crtkanih
uskih crta (crta 02.1.1, tablica 7.10.) crte postaje manje pregledan, a esto i
nejasan.
e) Ako predmet (osim paralelnih i okomitih ploha na ravnine crtanja) ima i kose
plohe, tada ih treba projicirati na pomone ravnine koje se postavljaju
paralelno s njima. Tono projiciranje ne bi dalo zornu sliku, a promatrana
ploha ne bi se mogla dimenzionirati jer bi pojedine dimenzije pri tonom
projiciranju na glavne ravnine bile skraene. Stoga se pomona ravnina
191

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

postavlja paralelno kosoj plohi radi dobivanja njezine naravne veliine i

oblika. Smjer pogleda i poloaj pomone ravnine crtanja prikazan je na slici
6.56. Na slici 6.57. nacrtan je nacrt, tlocrt, bokocrt i pomona projekcija
predmeta sa slike 6.56. Iz prikaza je vidljivo da toan tlocrt i bokocrt ne daju
prikladnu sliku te da su pravilni odnosi vidljivi samo iz projekcije na pomonu
ravninu pomone projekcije.

Slika 6.56. Projiciranje kose plohe predmeta na pomonu ravninu crtanja paralelnu s njom

Slika 6.57. Pomona projekcija kose plohe poloena u istu ravninu

u kojoj su smjeteni nacrt, tlocrt i bokocrt

6.5.2. Izbor i broj projekcija

S obzirom na to da je svaka ravnina projiciranja dvodimenzijska, u svakoj e
projekciji biti vidljive dvije dimenzije promatranog predmeta. Ako se eli predoiti
neki trodimenzijski predmet, on se mora crtati u vie projekcija kako bi sve
192

Tehni ko crtanje

njegove dimenzije bile vidljive. Pri tome se neke dimenzije ponavljaju (vidi sliku
6.46.), tj. visina predmeta bit e vidljiva u nacrtu i bokocrtu, duljina u nacrtu i
tlocrtu, a irina (debljina) u tlocrtu i bokocrtu. Iste dimenzije moraju biti jednake u
svim projekcijama.
Sve nacrtane projekcije moraju dati potpunu predodbu o obliku predmeta te
ih stoga treba crtati u dovoljnom broju kako bi bio zadovoljen ovaj zahtjev. Iz toga
se razloga ne moe rei da su za predodbu nekog predmeta potrebne dvije ili tri
projekcije. Broj projekcija mora biti takav da je oblik predmeta potpuno zorno
definiran. U svakoj projekciji mora biti vidljivo neto novo, to na ostalim
projekcijama jo nije predoeno. Projekciju u kojoj se ne vidi nita novo nije
potrebno ni crtati jer je suvina.
Tablica 6.5. Temeljni oblici tijela u dimetrijskoj i ortogonalnoj projekciji

U tablici 6.5. predoeni su temeljni oblici tijela u dimetrijskoj i ortogonalnoj

projekciji. Za svako tijelo dane su tri glavne ortogonalne projekcije (N - nacrt, T tlocrt i B - bokocrt) te potreban broj projekcija da bi oblik promatranog tijela bio
potpuno odreen. Kod predodbe u tri ortogonalne projekcije vidljivo je da su kod
veine predoenih tijela po dvije projekcije potpuno jednake, a s obzirom na to da
jedna od njih ne pokazuje nita novo, moe se izostaviti kao suvina. U sluaju da
se eli odabrati povoljan i pravilan poloaj predmeta za nacrt, odabrat e se onaj
poloaj u kojem se vidi najvie od predmeta. Tako npr. nacrt predmeta na slici
6.58.a [6] ne predstavlja karakteristian poloaj predmeta i ne omoguava njegovo
193

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

lako prepoznavanje, pa takav poloaj nije dobro odabrati za nacrt. Pravi poloaj za
nacrt ovog predmeta prikazan je na slici 6.58.b.

Slika 6.58. Nepravilan (a) i pravilan (b) poloaj predmeta za nacrt

(poloaj nacrta mora biti takav da se iz njega predmet moe prepoznati) [6]

Slika 6.59. Primjer predmeta za iju je zornu predodbu zbog utora, ureza i provrta
potreban vei broj projekcija

Ako je za prikazivanje nekog predmeta dovoljna samo jedna projekcija,

poeljno je da to bude nacrt. Kod predmeta kod kojih su za prikazivanje potrebne
dvije projekcije, jedna od njih je obvezatno nacrt u poloaju u kojem se vidi najvie
od predmeta, a druga moe biti tlocrt ili jedan od bokocrta. Kada je predmet vrlo
sloenog oblika i zahtijeva vie projekcija za svoje predoavanje, jedna projekcija
mora biti nacrt, a ostale mogu biti bilo koje od glavnih i pomonih projekcija (to
ovisi o obliku predmeta).
Iz tablice 6.5. vidljivo je da su za predoavanje temeljnih oblika tijela dovoljne
dvije projekcije, meutim ima predmeta kod kojih zbog njihovog sloenog oblika
nee biti dovoljno ni svih est glavnih projekcija, ve se moraju crtati i pomone
194

Tehni ko crtanje

projekcije. Tako npr. postojanje utora, ureza, provrta i slino uvjetuje crtanje veeg
broja projekcija (vidi predmet na slici 6.59.).
U tablici 6.6. prikazana su etiri razliita predmeta koja imaju potpuno jednak
nacrt, na osnovi kojega bi se bez tlocrta teko zakljuilo o kakvom se obliku
predmeta radi. Meutim, uz neka pravila tehnikog crtanja (kotiranje, dopunske
oznake, dijagonalne crte ravnih ploha i sl.) ipak je mogue ove predmete potpuno
definirati samo nacrtom.
Tablica 6.6. Primjeri jednakih nacrta kod razliitih geometrijskih oblika predmeta

6.5.3. Zamiljeno rastavljanje predmeta na temeljne oblike tijela

Strojni dijelovi moraju biti tako konstruirani da njihov oblik omoguava lako
oblikovanje i laku obradu. Ovaj e se uvjet zadovoljiti ako se za temeljne oblike
odaberu pravac i krunica. Temeljni oblik po pravcu lako se moe obraditi
pravocrtnim gibanjem alata ili strojnog dijela15, a temeljni oblik po krunici moe
se lako obraditi rotacijskim gibanjem alata ili strojnog dijela. Svaki drugi temeljni
oblik strojnog dijela, npr. po paraboli ili hiperboli, prouzroit e stanovite tekoe
pri izradi i dodatne trokove.
Uz pridravanje navedenog naela strojni dijelovi uglavnom e biti sastavljeni
15

u tom sluaju kao izradka

195

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

od pojedinih temeljnih tijela predoenih u tablici 6.5. Sloeni strojni dijelovi u

mislima se mogu rastaviti na temeljna tijela kojima je osnova pravac (kocka,
prizma, piramida, krnja piramida) i na temeljna tijela kojima je osnova krunica
(valjak, stoac, krnji stoac, kugla). Gotovo svi strojni dijelovi u strojarstvu zaista
imaju navedene temeljne oblike, meusobno razliito povezane u cjelinu, pa ih pri
crtanju treba ralaniti tako da se lake mogu predoiti. Ovaj pristup primjenjuju
raunalni programi za crtanje.

Slika 6.60. Primjer oblikovanja strojnog dijela oduzimanjem temeljnih tijela (izrezivanjem) [6]

Slika 6.61. Primjer oblikovanja strojnog dijela oduzimanjem i dodavanjem temeljnih tijela [6]

Na slikama 6.60., 6.61. i 6.62. prikazani su primjeri strojnih dijelova kod kojih
je zamiljeno rastavljanje na temeljna tijela. Analizom navedenih primjera moe se
zakljuiti da su mogua dva naela oblikovanja eljenog strojnog dijela. Prvi se
sastoji u oduzimanju temeljnih tijela (izrezivanju) (tijela nacrtana crtkanom crtom),
196

Tehni ko crtanje

a drugi u dodavanju temeljnih tijela (tijela nacrtana punom crtom). Kombiniranjem

tih dvaju naela (slike 6.61. i 6.62.) moe se doi do bilo kojeg eljenog oblika.

Slika 6.62. Primjer oblikovanja strojnog dijela oduzimanjem i dodavanjem temeljnih tijela

6.6. Presjeci
6.6.1. Crtanje presjeka
Strojni dijelovi nisu uvijek puni, ve esto imaju stanovite upljine (npr.
provrte, rupe, udubljenja, utore i sl.) ije se nevidljive konture mogu predoiti
crtkanom (isprekidanom) crtom (vidi bokocrt strojnog dijela na slici 6.63.).
upljine mogu biti vrlo sloenog oblika pa bi se crtanjem mnotva isprekidanih crta
smanjila itljivost crtea, a esto bi dolo i do netonih predodbi o obliku strojnog
dijela. To se moe izbjei uporabom prikaza u obliku zamiljenog presjeka (ISO
128)(slika 6.63.).
Presjek moe biti razliit, ovisno o tome koliki je dio predmeta u mislima
odstranjen, odnosno presjeen zamiljenim presjenim ravninama. Na slici 6.64.
prikazani su tzv. puni (a), polovini (b) i djelomini (c) presjeci u izometrijskoj i
ortogonalnoj projekciji.
Puni presjek (slika 6.64.a) dobije se ako se zamisli sjeenje cijelog strojnog
dijela na dvije polovine.
Polovini presjek (slika 6.64.b) dobije se ako se zamisli isjeena jedna
etvrtina strojnog dijela (polovina odgovarajue ortogonalne projekcije crta se kao
pogled, a druga polovina kao presjek).
Djelomini presjek (slika 6.64.c) dobije se ako se zamisli sjeenje manjeg
dijela strojnog dijela.
197

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.63. upljine unutar strojnog dijela se mogu predoiti kao nevidljivi bridovi crtkanom crtom
ili zamiljenim presjekom

Slika 6.64. Puni (a), polovini (b) i djelomini (c) presjek

Presjek se moe definirati kao prikaz predmeta, dobiven na taj nain da se

zamisli presijecanje predmeta jednom ili vie presjenih ravnina. Pri tome se dio
predmeta (koji se nalazi izmeu promatraa i presjene ravnine) u mislima uklanja,
a na ravnini projekcija (crtanja) prikazuje se ono to se nalazi na presjenoj ravnini
198

Tehni ko crtanje

) (oblik presjeka predmeta) po svim pravilima ortogonalnog projiciranja (slika

6.65.).

Slika 6.65. Postupak nastajanja zamiljenog presjeka

U sluaju stvarnog, a ne zamiljenog presjeka, stijene strojnog dijela morale bi

se piliti pilom. Tako "prepiljene" stijene u projekciji se rafiraju (iscrtavaju tankom
punom crtom; vidi tablicu 7.9.), po emu se zna da se radi o strojnom dijelu
nacrtanom u presjeku. upljine unutar strojnog dijela ne rafiraju se.

Slika 6.66. Primjer vodoravnog presjeka

(tlocrt u presjeku)

Ovisno o broju presjenih ravnina, presjeci se mogu podijeliti na jednostavne

(jedna presjena ravnina) i sloene (dvije i vie presjenih ravnina). Zavisno pak o
poloaju presjenih ravnina u odnosu na horizontalnu ravninu projiciranja, presjeci
se mogu podijeliti na horizontalne, vertikalne i kose. Presjeci se nazivaju uzdunim
199

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

ako su presjene ravnine poloene uzdu duljine ili visine strojnog dijela, a
poprenim ako su presjene ravnine okomite na duljinu ili visinu strojnog dijela.

Slika 6.67. Primjer poprenog okomitog presjeka

(bokocrt u presjeku)

Slika 6.68. Primjer uzdunog okomitog presjeka

(nacrt u presjeku)

Okomitim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presjenom

ravninom, koja je okomita na vodoravnu ravninu projiciranja 31. Pri tome treba
razlikovati uzduni okomiti presjek (slike 6.65., 6.68. i 6.70.a) i popreni okomiti
presjek (slike 6.67., 6.69. i 6.70.b).
Vodoravnim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presjenom
ravninom koja je paralelna s vodoravnom ravninom projiciranja 31 (slika 6.66.).
200

Tehni ko crtanje

Slika 6.69. Primjer poprenog okomitog presjeka

(bokocrt u presjeku)
a)

b)

c)

Slika 6.70. Primjer istodobnog uzdunog i poprenog okomitog presjeka

(nacrt i bokocrt u presjeku)

Kosim presjekom naziva se presjek nastao presijecanjem presjenom

ravninom koja s vodoravnom ravninom projiciranja 31 zatvara kut koji je razliit
od pravog kuta. Kosi presjek projicira se na dopunsku ravninu (pomonu ravninu)
201

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

projiciranja koja je paralelna s presjenom i poloena u ravninu crtea. Primjer

kosog presjeka prikazan je na slici 6.71. Poloaj presjene ravnine oznaava se
linijom presjeka sa strelicama koje pokazuju smjer gledanja.

Slika 6.71. Primjer kosog presjeka pravilno smjetenog u skladu s poloajem

kose presjene ravnine ) i smjerom gledanja A-A

Slika 6.72. Primjeri kosih presjeka smjetenih u skladu s vaeim pravilima

Kosi presjeci oblikuju se i smjetaju ovisno o smjeru gledanja (slika 6.71.).

Meutim, ako je to potrebno, doputa se smjetanje kosih presjeka i na bilo kojem
drugom mjestu na crteu neovisno o vezi s projekcijom, ali ovisno o smjeru
gledanja definiranom strelicom (slika 6.72.).
Spomenuti presjeci spadaju u skupinu tzv. jednostavnih presjeka s obzirom na
to da su nastali presijecanjem samo jednom presjenom ravninom. Ve je reeno
da osim jednostavnih presjeka postoje i tzv. sloeni presjeci koji nastaju
presijecanjem s dvije ili vie presjenih ravnina. Sloeni presjeci mogu se podijeliti
202

Tehni ko crtanje

na stepenaste i izlomljene presjeke.

Stepenasti presjeci su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca s dvije
ili vie paralelnih presjenih ravnina. Mogu se pojaviti u nacrtu, tlocrtu i bokocrtu
(tzv. frontalni, horizontalni i profilni stepenasti presjek [8]).
Primjer stepenastog horizontalnog presjeka prikazan je na slikama 6.73.,
6.74.a i 6.74.b te 6.75. U sluaju slike 6.73. zamiljena presjena ravnina ) voena
je preko onih dijelova predmeta u tlocrtu iji se presjek eli vidjeti u nacrtu.
Presjena se ravnina obino vodi preko sredinjica, utora, provrta, rupa i slino.
Zamiljena presjena ravnina ) na slici 6.73. u naelu se sastoji od tri
meusobno paralelne uzdune vertikalne presjene ravnine. Prijelaz s jedne na
drugu (ovako zamiljenu) presjenu ravninu ne predouje se crtom s obzirom na to
da se radi o zamiljenoj, a ne o stvarnoj ravnini, pa se presjek crta kao da se ne radi
o stepenasto voenim presjenim ravninama.

Slika 6.73. Postupak nastajanja stepenastog

presjeka (presjek prikazan u nacrtu)
a)

b)

Slika 6.74. Primjeri stepenastog presjeka prikazanog u nacrtu (a) i tlocrtu (b)

203

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.75. Primjer mogueg smjetaja stepenastog presjeka

Slika 6.76. Primjer izlomljenog presjeka na sloenoj prirubnici

Slika 6.77. Primjer izlomljenog presjeka smjetenog u tlocrt

Izlomljeni presjeci [8] su presjeci koji nastaju ako se strojni dio presijeca s
204

Tehni ko crtanje

dvije ili vie presjenih ravnina koje nisu paralelne, ali se sijeku (slike 6.76., 6.77. i
6.78.). Pravilo je da se dijelovi presjeka, nastali lomljenjem presjenih ravnina,
zakreu u ravninu crtanja, tj. u poloaj paralelan s jednom od ravnina projiciranja
(slika 6.76.). Na primjer, u sluajevima prikazanima na slikama 6.77. i 6.78. kosa
presjena ravnina ) dogovorno se zakree oko linije presjeka presjenih ravnina )
i 6 (slika 6.78.) do poloaja u kojem se nalazi ravnina projiciranja s kojom je
presjena ravnina 6 paralelna (u sluaju slike 6.78. radi se o ravnini projekcija 32).
Izlomljeni presjek obino se prikazuje na mjestu odgovarajueg smjera pogleda,
meutim od toga se po potrebi moe i odstupiti (vidi primjer na slikama 6.79.c i
6.76.), pa smjer zakretanja ne mora biti jednak smjeru gledanja.

Slika 6.78. Primjer izlomljenog presjeka smjetenog u nacrt

Na ispust s lijeve strane strojnog dijela na slici 6.79.a zakretanje presjene

ravnine nema nikakvog utjecaja. Njegov prikaz ovisi o vezi s odgovarajuom
osnovnom projekcijom.
U sluaju simetrinih dijelova strojnog dijela prikazanog na slici 6.79.b (uica
ruice) zamiljeno je da se oni zakreu skupa s presjenom ravninom.

Slika 6.79. Primjeri izlomljenih presjeka kod kojih vae posebni dogovori

Ako se eli razjasniti samo dio strojnog dijela, moe se uporabiti tzv.
djelomini presjek (slika 6.64.c). Na slici 6.80.a prikazan je primjer djelominog
presjeka koji otkriva oblike pojedinih dijelova strojnog dijela. U sluaju da se
205

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

djelomini presjek prikazuje na dijelu predmeta koji sam za sebe predstavlja

rotacijsko tijelo (slika 6.80.b), djelomini presjek moe se odvojiti s osi rotacije
(simetralom) ili crtom presjeka.

Slika 6.80. Primjeri uporabe djelominog presjeka

Slika 6.81. Primjeri nekih posebnih dogovora kod djelominih presjeka

Pri crtanju djelominih presjeka treba imati na umu i neke posebne dogovore.
Tako na primjer brid nikada ne moe biti granica izmeu djelominog presjeka i
pogleda na predmet, jer bi se u protivnom inilo kao da se radi o dva predmeta
(slika 6.81.a). Crta loma ne smije se povlaiti paralelno s bridom predmeta, jer bi
se u protivnom mogla poistovjetiti s loe povuenim bridom predmeta (slika
6.81.b), to bi moglo prouzroiti zamjenu njezinog znaenja. U sluaju da je
predmet simetrian, ne obiava se crtanje poprenog presjeka jer se oblik moe
bolje prikazati polovinim presjekom (slika 6.81.c). Kada su u pitanju nesimetrini
predmeti, kod kojih nije mogue primijeniti polovian presjek, doputa se prikaz
djelominim presjekom na veem dijelu predmeta (slika 6.81.d).
Zakrenuti ili zaokrenuti presjek je popreni presjek strojnog dijela, zakrenut
(zaokrenut) za kut 90 oko sredinjice (slika 6.82.b), nacrtan u promatranoj
206

Tehni ko crtanje

projekciji (slike 6.83. i 6.84.) ili izvan nje (slika 6.85.). Dakle, presjena ravnina u
kojoj se nalazi popreni presjek strojnog dijela zakree se za kut 90 i poklapa s
ravninom u kojoj e presjek biti nacrtan (slika 6.82.b).

Slika 6.82. Naelo nastajanja zakrenutog presjeka

Slika 6.83. Zakrenuti presjek nosaa prikazanog na slici 6.82.a

Slika 6.84. Strojni dio s razliitim poprenim presjecima koji su prikazani

kao zakrenuti presjeci u nacrtu

Ako se zakrenuti presjek crta unutar promatrane projekcije (slike 6.83. i 6.84.),
rabi se crta 01.1.6, a ako se isti crta izvan projekcije (slika 6.85.), rabi se crta 01.2.1
(vidi tablicu 7.10.).
Primjenom zakrenutih presjeka tedi se na broju projekcija (slike 6.83. i 6.84.).
Zakrenuti i normalni popreni presjek razliito predouju predmet. Zakrenuti
207

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

predouje samo konturu predmeta koja se nalazi u presjenoj ravnini, a normalni

(vrlo esto) osim konture predouje i ostale dijelove promatranog strojnog dijela
koji se vide u smjeru gledanja (slika 6.88.). Dakle, normalni popreni presjek
sadri u sebi i zakrenuti presjek (rafirani dio presjeka).

Slika 6.85. Najei primjeri smjetaja zakrenutog presjeka izvan projekcije

Slika 6.86. Zakrenuti presjeci u veini sluajeva

daju zorniju sliku strojnog dijela od projekcije u
pogledu

208

Slika 6.87. Oblik rebra (ojaanja) esto se

prikazuje u zakrenutom presjeku

Tehni ko crtanje

Slika 6.88. Zakrenuti i normalni popreni presjek

6.6.2. Oznaavanje presjeka

Openito, presjenica izmeu dvije ravnine je pravac koji se naziva trag.
Izmeu presjene ravnine i ravnine crtanja postoji takoer takav trag, i to u onim
glavnim ravninama crtanja koje presjena ravnina sijee. Ravnina presjeka u veini
je sluajeva okomita na glavne ravnine crtanja, dakle postoje etiri traga koji se
oznaavaju u jednoj projekciji ili dvijema, od spomenute etiri koje postoje.

Slika 6.89. Dimenzije i oblik strelica za oznaavanje presjeka

Slika 6.90. Oznaavanje presjeka prema ISO 128-40

Poloaj zamiljene presjene ravnine oznaava se izvlaenjem tragova crtom

04.2.2 istaknutom na krajevima i na mjestima moebitnog prijeloma ravnine (vidi
tablicu 7.10.). Na krajevima tragova crtaju se strelice (crtom 01.2.8, vidi tablicu
209

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

7.10.) koje pokazuju pravac i smjer pogleda, a pored njih upisuju se velika slova s
poetka abecede koja oznauju zamiljeni presjek strojnog dijela prema ISO 12840 (vidi sliku 6.90. te slike od 6.63. do 6.79.). Slova na krajevima tragova
presjene ravnine ispisuju se iznad odgovarajueg presjeka (npr. A-A, odnosno AF prema slici 6.73.).
U ovisnosti o visini slova za oznaku presjeka na slici 6.89. dana je dimenzija
strelice za oznaavanje presjeka. U praksi se rabe oba oblika strelica prikazanih na
slici 6.89., a u ovom udbeniku kod veine primjera je primijenjen nain
oznaavanja dan na slici 6.89.a. Oblik strelice dan na slici 6.89.b. uglavnom se
primjenjuje kod sustava za crtanje podrano raunalom.
Tablica 6.7. rafura za glavne skupine materijala na tehnikim crteima

Kao to je ve uoeno, materijal u presjeku se oznaava rafurom

(iscrtavanjem crtama 01.1.5, tablica 7.10.) ovisno o vrsti materijala (vidjeti tablicu
6.7.). U veini sluajeva u strojarstvu se radi o metalnim materijalima i rafuri pod
kutom od 45 u odnosu na osnovni brid (slika 6.91.a) strojnog dijela ili njegovu
simetralu (slika 6.91.b). Nagib rafure pod kutom od 45 najee se definira u
odnosu na obris (slika 6.90.c).

Slika 6.91. Primjeri uz pravila o oznaavanju presjeka materijala rafurom

Ako su stijene strojnog dijela nagnute pod kutom od 45 ili pod kutom koji je
blizu ove vrijednosti, primjenjuje se iznimno nagib rafure pod kutom od 30 (slika

210

Tehni ko crtanje

6.91.d) ili 60 (slika 6.91.e). Crte rafure moraju biti to krae, to je odreeno
smjerom nagiba (lijevim ili desnim) na slikama 6.91.d i 6.91.e.
Razmak izmeu crta rafure odabire se prema veliini povrine presjeka koja
se iscrtava. Kod malih ploha preporuka je da ona iznosi od 1 do 2 mm, a kod veih
povrina od 3 do 5 mm. rafura mora biti jednolina (uvijek jednakog nagiba i
razmaka, a crte jednake debljine). Za jedan te isti strojni dio rafura moe imati
samo jedan smjer i gustou, bez obzira na to je li isti sjeen u jednoj projekciji ili
vie njih. Pri rafiranju triju i vie graninih presjeka (kod sklopnih crtea)
potrebno je promijeniti gustou rafure ili iscrtavati rafuru jednog presjeka s
pomakom u odnosu na drugi presjek (npr. kod dijelova od 1 do 3 na slici 6.91.f).
Kod velikih povrina presjeka, rafura ne mora ispunjavati cijelu povrinu, ve
samo uski pojas presjeka priblino jednake irine (slika 6.91.g). Uske povrine
strojnih dijelova (od lima, profila, cijevi i sl.) u zamiljenom se presjeku ne
rafiraju, ve se pocrne, kao to je to prikazano na slikama 6.91.i, 6.93.a i 6.94.b.
Ako ima vie takvih povrina u sklopu, izmeu njih se prema ISO 128-50 ostavlja
meupovrina (raspor) irine od 0,7 do 1 mm (slike 6.91.h i 6.92.).

Slika 6.92. Raspor kod vie uskih povrina u sklopu

Slika 6.93. Primjeri nekoliko nemetalnih i metalnih materijala u presjeku oznaenih rafurom

Ako se radi o presjecima nemetalnih materijala, rafura se iscrtava prema

normi ISO 128. Prema toj normi izraena je tablica 6.7. u kojoj su dani primjeri
rafura za glavne skupine materijala koje se upotrebljavaju na tehnikim crteima.
211

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Oznaavanja razliitih materijala rafurom na raznim prezentacijskim crteima

mogue je i prema DIN 201. Ove norme nisu, meutim, nikada u potpunosti
primijenjene u praksi (izuzev u sluaju zemlje i betona, a ponekad i drva) gdje se
uglavnom i za razliite materijale upotrebljava rafura kao za kovine (metale) u
opem sluaju (rafura iscrtana crtom 01.1.5 pod kutom od 45).
Primjeri nekoliko nemetalnih i metalnih materijala u presjeku oznaenih
rafurom prikazani su na slici 6.93.

6.6.3. Pravila za crtanje presjeka

Presjek se crta u sluaju kada se eli bolje razjasniti oblik promatranog
strojnog dijela u odnosu na pogled. U sluaju da presjek zaklanja (pokriva) neki
vlastiti dio ili drugi strojni dio, ne preporua ga se crtati.
U presjeku nije potrebno crtati nevidljive bridove s obzirom na to da presjek
predoava pogled na presjek strojnog dijela u zavisnosti od odabranih presjenih
ravnina, a ne ono to je iza tih ravnina. Dakle, u presjeku se nita ne crta
isprekidanom crtom, osim kada je to potrebno.
Veliki broj karakteristinih dijelova nikada se ne sijee uzduno jer takav
presjek ne bi dao zornu ili pravilnu sliku strojnog dijela, ve se sijeku samo
popreno (npr. rebra, profili, limovi, svi uloeni dijelovi, te dugaki i vitki
dijelovi). Uloeni dijelovi (pera, klinovi i sl.) obvezatno se crtaju u poprenom
presjeku, a ostali samo u sluaju potrebe. Ako je kod ovih potreban uzduni
presjek, onda je to djelomini presjek.

Slika 6.94. Rebra (a) i ramena (paoci) (b) se ne sijeku iako se zamiljena
presjena ravnina vodi preko njih

Kod rebara, ramena (paoka) i zuba zupanika, odnosno dijelova koji se ne

nalaze na cijelom opsegu, dobila bi se kriva predodba o dijelu predoenom u
presjeku, to je osnovni razlog da se oni ne sijeku (slike 6.94.a, 6.94.b, 6.95.a,
6.95.b i 6.96.). Profili (slika 6.97.a), limovi (slika 6.97.b), ploe i slino takoer se
212

Tehni ko crtanje

ne crtaju u uzdunom presjeku, ve samo u poprenom, jer inae ploa ili lim ne bi
dali zornu predodbu (rafiranjem velike povrine). Taj popreni presjek moe biti
uzdu ploe ili lima i poprijeko (slika 6.97.b).
Kod duljih ploa i limova preporuuje se krai popreni presjek (manje posla
oko rafiranja), ako drugi razlozi ne uvjetuju drukije voenje presjene ravnine.

Slika 6.95. Ramena (paoci) na runim kolima

ne sijeku se uzduno, ve samo popreno

Slika 6.96. Ramena (paoci) i zubi

zupanika ne sijeku se uzduno

Slika 6.97. Profili i limovi (ploe) ne sijeku se uzduno

Slika 6.98. Osovine i vratila ne sijeku se uzduno

Slika 6.99. Ojnice (a) i poluge (b) ne sijeku se uzduno

213

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Dugaki i vitki strojni dijelovi, kao npr. osovine i vratila (slika 6.98.), ojnice
(slika 6.99.a), poluge (slika 6.99.b), stapajice i slino, ne sijeku se uzduno, ve
samo popreno. Ako je (iz bilo kojih razloga) potreban i uzduni presjek, on se crta
samo kao djelomini presjek.
Svi uloeni dijelovi (vijci, zakovice, klinovi, pera, zatici, rascjepke, svornjaci,
osovinice i slino) nikada se ne crtaju u uzdunom presjeku, ak ni u sluajevima
kada je zamiljena ravnina voena tono preko njih. Tragove ovih presjenih
ravnina nije potrebno posebno oznaavati. Vijak se uvijek crta tako kao da je
sjeen ispod matice, s time da se matica pri pogledu odozgo ne crta (slika 6.100.a).

Slika 6.100. Spoj s vijkom i maticom (vijak ne sijee se uzduno, ve samo popreno)

Slika 6.101. Matica, podlona ploica i vijak ne sijeku se (a), a ako se eli prikazati maticu u
presjeku, tada se presjena ravnina vodi preko ueg dijela matice (b)

Kod uzdunog presjeka vijka u spoju, vijak se ne crta u presjeku (slike 6.100.a
i 6.100.b). Podlona ploica takoer se ne sijee (slika 6.101.a). Ako se eli
prikazati maticu u presjeku, presjena se ravnina mora voditi preko ueg dijela
matice (slika 6.101.b). Rascjepka se mora prikazati u poprenom presjeku kako bi
njezin oblik bio u potpunosti vidljiv (slika 6.102.a). Svornjaci (slika 6.102.b) i
osovinice (slika 6.102.c.) ne crtaju se u presjeku. Ovo pravilo vrijedi takoer i za
razne ruice (slika 6.103.), klinove i pera, te vratila i osovine kod njihovih veza s
glavinama (slike 6.104.a, 6.104.b, 6.104.c i 6.104.d). Zakovice se crtaju u presjeku
samo u poprenom presjeku (slike 6.105.a i 6.105.b).
214

Tehni ko crtanje

Slika 6.102. Rascjepka se mora prikazati u poprenom

presjeku (a), svornjaci (b) i osovinice (c) se ne sijeku

Slika 6.103. Ruica se ne sijee uzduno

Slika 6.104. Osovine i vratila, te klinovi i pera u spoju s glavinama se ne sijeku

(na slici a i d nisu nacrtani nasloni za glavinu)

Doputeno je da se u jednoj projekciji (radi utede na vremenu i prostoru) daju

dva presjeka, u sluaju da svaki od njih predstavlja simetrian lik (slika 6.106.). U
sluajevima kada to nije nuno za razumijevanje konstrukcije strojnog dijela,
mogue je ne prikazati pojedine dijelove (npr. rebra) kod sloenih presjeka (slika
6.107.a), za razliku od sluaja kada se isti prikazuju nepresjeeni (npr. rebro s
lijeve strane, tanka spojna stijenka u sredini i uica s desne strane na slici 6.107.b).
Kod iste presjene ravnine za dva razliita smjera gledanja, poloaj ravnine
definiran je tragom presjene ravnine, a smjer gledanja definiran je strelicama na
istoj crti oznaenim razliitim slovima (slika 6.108.a).

215

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.105. Zakovice se crtaju u presjeku samo u poprenom presjeku

Slika 6.106. Radi utede na vremenu crtanja i prostoru mogue je dva presjeka
(koji su simetrini likovi) crtati na jednom mjestu

Slika 6.107. Primjer presjeka strojnih dijelova s rebrima, uicom i spojnom

stijenom male debljine

Provrti, koji su rasporeeni po opsegu i nisu presjeeni zamiljenom

presjenom ravninom (slike 6.94.a i 6.108.a), crtaju se kao da je presjena ravnina
voena upravo preko njih. Iznimno se doputa (radi pojednostavnjenja crtea i
smanjenja broja projekcija) prikazivanje dijela predmeta (koji se nalazi izmeu
promatraa i presjene ravnine) na nain da se ucrta izravno u presjeku (slika
216

Tehni ko crtanje

6.108.b) crtom 04.2.1 (prema tablici 7.10.). Presjeci izvedeni s jednom kosom i
dvije paralelne presjene ravnine prikazuju se kao u sluaju primjera na slici 6.109.

Slika 6.108. Primjeri posebnih mogunosti prikaza kod uobiajenih presjeka

Slika 6.109. Primjer presjeka izvedenog s jednom kosom i dvije paralelne presjene ravnine

6.7. Posebna pravila i pojednostavnjenja u predoavanju oblika

6.7.1. Posebne i djelomine projekcije

Slika 6.110. Smjetaj posebne projekcije na ve nacrtanom crteu

U sluaju potrebe da se na postojeem crteu prikau naknadno ustanovljeni

zahtjevi (npr. izrada provrta), crta se nova projekcija. Ako za pravilan smjetaj ove
nove projekcije nema dovoljno mjesta, a eli se iskoristiti ve nacrtani crte, ista e
se smjestiti s desne strane (slika 6.110.) (umjesto desnog bokocrta B) gdje jo ima
217

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

slobodnog mjesta. Ova se projekcija mora posebno oznaiti i predstavlja posebnu

projekciju, tzv. "pogled u smjeru strelice".

Slika 6.111. Pri predoavanju kosih ploha esto se upotrebljava poseban smjetaj projekcija

Svaki poseban smjetaj projekcija oznaava se strelicom za koju se rabi crta

01.1 (vidi tablicu 7.10.). Za nepravilno smjetene projekcije strelica se orijentira u
smjeru gledanja na strojni dio i oznaava se velikim slovom s poetka abecede.
Iznad posebno smjetene projekcije stavlja se isto veliko slovo (npr. A, B ili
slino)(slike 6.111., 6.112., 6.113. i 6.114.).

Slika 6.112. Poseban smjetaj projekcija u kombinaciji s presjecima

218

Tehni ko crtanje

Najea primjena ovakvih posebnih smjetaja projekcija je kod strojnih

dijelova s kosim plohama, koje se crtaju na pomonim ravninama crtanja
paralelnim s njima. Za zakretanje ovih pomonih kosih ravnina radi dobivanja
propisanog smjetaja projekcija esto nema dovoljno mjesta, pa se zbog toga takve
projekcije obino smjetaju ravno kao i ostale (slike 6.111. i 6.112.), ili gdje ima
slobodnog mjesta (slika 6.113.), a na odstupanje se upozorava strelicom i slovom
(odnosno natpisom).

Slika 6.113. Pri predoavanju kosih ploha esto se upotrebljava poseban smjetaj projekcija
na raspoloivom prostoru za crtanje

Slika 6.114. Na projekcijama u kojima su ucrtana dva pogleda

spojeno, potrebno je oznaiti i propisan i poseban smjer
gledanja na strojni dio

219

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Ako se u jednoj projekciji spoje dva pogleda, potrebno je oznaiti oba smjera
gledanja, bez obzira na to to je jedan od njih propisan. U protivnom crte bi bio
nejasan. Takav primjer dan je kod poklopca radijalnog kliznog leaja na slici
6.114., na kojoj je pola projekcije (tlocrt T) crtano u pogledu odozgo, dakle
propisno (A), a pola u pogledu odozdo (B). Na taj je nain mogue utedjeti jednu
projekciju kod simetrinih predmeta.
Djelomine projekcije prikazuju manji dio strojnog dijela koji je i uz
predoene projekcije ostao nejasan. Da bi se izbjeglo crtanje cijele projekcije,
prikazuje se samo taj nejasni dio (npr. izrez na slici 6.115.a). Djelomina
projekcija esto se upotrebljava i kod strojnih dijelova s kosim plohama ili kosim
elementima. Kosi se element (dio) tada projicira na pomonu ravninu kao
djelomina projekcija. Tako je npr. tlocrt poluge na slici 6.115.b prikazan s dvije
djelomine projekcije. Djelomina projekcija moe biti i kao pogled na predmet i
kao presjek. Djelomini presjek (B-B na slici 6.116.) daje mnogo zorniju predstavu
o obliku nego normalni pogledi ili presjeci zakrenuti u ravninu crtanja.

Slika 6.115. Djelominim projekcijama razjanjava se nejasni dio strojnog dijela (a) ili se predouju
strojni dijelovi s kosim elementima (b)

Slika 6.116. Djelomini presjek

Detalji su takoer jedna vrst djelomine projekcije kojima se u mjerilu za

uveanje pojanjavaju nejasni dijelovi projekcije. Na slici 6.117.a pojanjen je
zarez osovine potreban da se rukavac (lijeva strana) kvalitetno obradi, a na slici
6.117.b pojanjen je zavretak unutarnjeg navoja. U osnovnoj projekciji ti dijelovi
220

Tehni ko crtanje

nisu mogli biti jasno predoeni zbog malih dimenzija, a i kotiranje bi bilo praktiki
nemogue. Dio predmeta koji se eli pojasniti oznaava se krunicom (crta 01.1,
tablica 7.10.) i velikim slovom s kraja abecede, a iznad poveane slike dijela
predmeta stavlja se slovo kojim je isti oznaen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika
nacrtana (vidi primjere na slikama 6.117.a i 6.117.b).

Slika 6.117. Predoavanje detalja u presjeku

6.7.2. Zakrenute projekcije i zakretanje u ravninu crtanja

Zakrenuta projekcija dio je normalne projekcije strojnog dijela, ali nacrtana
uz postojeu projekciju i zbog toga zakrenuta za 90 na suprotnu stranu od
normalne. Zakretanje treba zamisliti kao zakretanje ravnine crtanja do poloaja one
ravnine u kojoj se crta zaokrenuta projekcija (npr. na slici 6.118.a prikazana je
cijev s ovalnom prirubnicom u nacrtu, a tlocrt je zakrenut za 90 u ravninu crtanja
nacrta u kojemu je docrtano pola tlocrta).

Slika 6.118. Provrti u prirubnicama i slino prikazuju se obino primjenom tzv. djelominog presjeka
u istoj ravnini crtanja u kojoj je nacrtana osnovna projekcija
(zakrenuta projekcija nadoknauje propisanu)

Zakrenute projekcije najee se primjenjuju za predoavanje oblika

prirubnica i rasporeda provrta u njima. Ako je oblik prirubnice zoran iz normalne
projekcije, on se izostavlja u zakrenutoj projekciji, a crta se samo sredinja
krunica s provrtima (slika 6.118.b) radi prikaza njihovog rasporeda. Moe se
nacrtati samo jedan provrt, a ostali se oznae samo sredinjicama uz navoenje
221

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

njihovog ukupnog broja (ponekad i dimenzije, npr. 8 provrta 10). Obino se crta
polovica projekcije, a druga polovica mora biti jednaka, to znai da zakrenuta
projekcija ima primjenu samo kod simetrinih strojnih dijelova.
Docrtavanje zakrenute projekcije izvodi se izravno uz projekciju bez razmaka
crtom 01.1.6 (tablica 7.10.)(slika 6.118.a), ili ako se crta samo raspored provrta
(slika 6.118.b), onda provrte crtati crtom 01.2.1 (tablica 7.10.).
Zakrenutim projekcijama tedi se na broju projekcija, a osim utede u vremenu
crtanja, predodba strojnog dijela zauzima manje prostora na crteu s obzirom na
prostor koji bi zauzela druga projekcija nacrtana u cijelosti.
Strojni dio mogue je dimenzionirati (jasno kotirati) samo ako je predoen u
pravoj veliini, a to je sluaj ako se projiciranje izvodi na ravninu paralelnu s
plohom strojnog dijela. Ova paralelnost izmeu ravnine crtanja nacrta i tlocrta
oituje se u horizontalnom poloaju, a izmeu ravnine crtanja nacrta i bokocrta u
vertikalnom poloaju.

Slika 6.119. Kosi dijelovi mogu se predoiti zakretanjem u ravninu crtanja (a), a provrti se nikada ne
smjetaju u vertikalnu ravninu (b), ve se zakreu (c)

Slika 6.120. Zakretanje provrta u ravninu crtanja

Poluga s kosim krakom prikazana na slici 6.115.b moe se predoiti

zakretanjem kosog kraka (desna strana) do ravnine crtanja (slika 6.119.a), tj. do
poloaja paralelnog s ravninom crtanja tlocrta, a tada projicirati u tlocrt. U ovom

222

Tehni ko crtanje

se sluaju tlocrt i nacrt ne poklapaju, pa se duljine moraju kotirati u nacrtu, a irine

u tlocrtu.
U sluaju manjeg broja provrta u prirubnicama (do 12 provrta [6]), provrti se
nikada ne smjetaju u vertikalnu ravninu (slika 6.119.b), ve otklonjeni od nje
(slika 6.119.c).
Tono projiciranje npr. provrta na strojnom dijelu prikazanom na slici 6.120.
ne bi imalo smisla jer bi se provrt s desne strane morao u presjeku crtati kao
nevidljiv brid (crtkano). Iz toga se razloga provrti i uice u mislima zakreu u
ravninu crtanja (slika 6.120.) i tako projiciraju. Na taj se nain dobiva simetrian
presjek (vidi A-A na slici 6.120.), to daje stvarniju sliku strojnog dijela, iako ona
nije u skladu s nacrtnom geometrijom. Toan broj i razmjetaj provrta i uica
vidljiv je iz pogleda na strojni dio.
Ako postoji vie od est provrta, uica, ramena, kuglica ili slino [6], njihov se
broj upisuje rijeima i brojem kako pri izradi kod moebitnog brojanja ne bi dolo
do propusta. To je dovoljno ako je smjetaj pravilan, meutim ako je smjetaj
nepravilan, potrebno je osim projekcije rijeima napisati upozorenje na ovu
nepravilnost.

6.7.3. Razvijeno stanje

Razliiti strojni dijelovi koji se izrauju od limova i poluproizvoda (kao to su
npr. plosnati elik, cijevi, kutnici i sl.) moraju se izrezati u razvijenom
(ispruenom) stanju, tako da se nakon savijanja dobiju potrebne dimenzije. Ovaj
postupak rezanja esto se u praksi zove krojenje materijala. Za ovakve strojne
dijelove potrebno je osim savijenog oblika nacrtati i razvijeno stanje (razvijeni
pogled) za sluaj da se u razvijenom stanju izvode osim rezanja neke druge
tehnoloke operacije (npr. savijanje, izrada provrta itd.). U ovo razvijeno stanje
treba ucrtati prijevoje (linije savijanja) crtom 01.1.11 (tablica 7.10.). Ako su
prijevoji otri i limovi tanki, dovoljna je samo jedna crta za budui brid predmeta
(slika 7.52.). Meutim ako su lukovi blai i limovi deblji, nuno je nacrtati poetak
i zavretak prijevoja (polumjer savijanja), dakle dvije tanke crte 01.1.11 (tablica
7.10.)(slika 7.51.) s kotiranim razmakom. Najmanji polumjer za savijanje na
hladno zavisi od vrste materijala. Za dobar mekani materijal uzima se da je neto
vei od debljine lima, a za cijevi da je jednak trostrukom nazivnom promjeru [6].
Duljina savijenih strojnih dijelova rauna se po neutralnoj osi, tj. po sredinjici
debljine lima, odnosno sredinjici cijevi. Meutim kutovi savijanja esto nisu pravi
(90) pa je u takvim sluajevima oteano izraunavanje duljine. Iz ovog razloga u
praksi se upotrebljava izraz za priblino izraunavanje duljine lukova (l) mjerenih
na vanjskoj strani strojnog dijela za bilo koji kut D (slika 6.121.):
l

0,01743 D 0,4 s  R 

gdje je:
223

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

l - duljina luka mjerena s vanjske strane, mm

D - kut savijanja u stupnjevima,
s - debljina lima, mm
R - unutarnji polumjer (radijus) savijanja, mm.
Ako se eli doi do ukupne duljine, potrebno je duljinama lukova dodati
duljine ravnih dijelova.

Slika 6.121. Cijevna obujmica nacrtana u savijenom i razvijenom stanju s ucrtanim prijevojima

Na slici 6.121. prikazana je cijevna obujmica (nacrtana crtom 01.2.1, tablica

7.10.) s tanko nacrtanom cijevi, podlogom i vijanim spojem (nacrtani crtom 01.1,
tablica 7.10.). U razvijenom stanju dan je prikaz prijevoja (linija savijanja - poetak
i zavretak) i provrta koji se moraju izraditi prije savijanja.
Ponekad je dovoljno samo rijeima i brojem navesti kolika je razvijena
duljina. Vano je da se taj podatak nikada ne zaboravi na crteima strojnih dijelova
koji su dobiveni savijanjem lima ili nekog drugog profilnog poluproizvoda.

6.7.4. Prekidi - crte loma

Kada se eli utedjeti na prostoru, dugi predmeti jednolinog i jednolino
promjenjivog presjeka mogu se crtati prekinuti. Prekidi se izvode tako da se dugi
predmeti (slika 6.123.b) prekidaju pri krajevima ili na nekim vanijim prijelazima,
srednji dio se odbacuje (ne crta se), a priblieni se krajevi nacrtaju u ortogonalnoj
projekciji (slika 6.123.c). Kada se ovakvi dijelovi ne bi prekidali, morali bi se
(zbog svoje duljine) crtati znatno umanjeni. Dakle, prekidi omoguavaju crtanje u
veem mjerilu, a na taj nain i jasniju predodbu predmeta. Kotira se stvarna mjera
(slike 6.123.b i 6.123.c) koju ima neprekinuti predmet, a crte loma oznaavaju da je
isti predmet i nacrtan skraen.
224

Tehni ko crtanje

Slika 6.122. Primjeri uporabe prekida (crta loma)

Slika 6.123. Primjeri uporabe prekida (crta loma) i zavretaka

225

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Prekidi se mogu primijeniti i u sluajevima predmeta s jednolino

promjenljivim presjecima, npr. kod suenja (slika 6.122.d), konusa (slika 6.122.e) i
nagiba (slika 6.122.f). Iz slike 6.122. (d, e i f) i slike 6.123.c vidljivo je da se
predmeti mogu prekidati i vie puta, ali tada treba imati na umu da je to mogue
samo unutar onih dijelova predmeta gdje nema promjena. Dijelovi unutar kojih ima
promjena ne smiju se prekidati. Na slikama 6.123.b i 6.123.c prikazana je letva s
provrtima te nain kotiranja u sluaju neprekinute i prekinute letve.
Zavretak je jednostruki prekid koji se primjenjuje u sluaju kada ostali
dijelovi predmeta nemaju vanost, pa je mogue nakon prikaza jednog dijela
jednostavno isti jednostrano prekinuti. Takav sluaj bi bio npr. da se nacrtaju samo
lijeve ili desne strane predmeta s nacrtanim prekidima na slici 6.122.a, b, c i g.
Prekidi i zavreci, kao i granice izmeu pogleda i presjeka kod djelominih
presjeka, crtaju se prostoruno crtom tipa 01.1.18 (vidi tablicu 7.10.).
Zgodno iscrtanim crtama zavretaka esto se postie vrlo dobra zornost
predmeta npr. kod zakovanog spoja na slici 6.123.a (desno), za razliku od nejasnog
prikaza dobivenog pogledom s loe odabranim zavrecima na slici 6.123.a (lijevo).
Zavreci i prekidi mogu se zgodno upotrebljavati i u kombinaciji s djelominim
presjecima kao to je to npr. kod tlane cilindrine zavojne opruge od ice krunog
presjeka prikazane na slici 6.123.d.

6.7.5. Oznaavanje ravnih ploha

Ravne plohe oznaavaju se samo na predmetima iji je osnovni oblik rotacijski
te ako takvi predmeti nisu esti, npr. esterokute i osmerokute matice. Oznaavaju
se dijagonalnim crtama vrste 01.1.10 (tablica 7.10.). Ovim se oznakama ravna
ploha bolje istie, a esto i nije potrebno crtanje druge projekcije jer crtanje
dijagonala takoer predstavlja jedan od naina utede u broju projekcija (slika
6.124.). Kod predmeta kod kojih je veina ploha ravna nije uobiajeno stavljati ove
oznake.

Slika 6.124. Primjeri uporabe prekida (crta loma) i zavretaka

226

Tehni ko crtanje

Kod specijalnog vijka s valjkastim tijelom bez glave (slika 6.124.a) mora
postojati mogunost pritezanja kljuem. Najjednostavnije je da se valjkasto tijelo
obradi na dimenziju otvora kljua. Bez oznake dijagonalama ne zna se to
predstavlja nacrtani etverokut, pa je nuno pojanjenje presjekom (A-A) koji je
voen preko tog dijela. S oznaenom ravnom plohom (slika 6.124.b) tlocrt (u
presjeku) je suvian.

Slika 6.125. Ravne plohe kod razliitih specijalnih glava vijaka esto se oznaavaju dijagonalno
povuenim crtama

Slika 6.126. Oznaavanje ravnih ploha kod

etverokuta

Slika 6.127. Oznaavanje ravnih ploha kod

esterokuta

Ravne plohe mogu se oznaiti i kod suenja kvadratnog presjeka (slika

6.124.c), u sluaju da se eli utedjeti na broju projekcija. Oznaavanje ravnih
ploha esto se upotrebljava kod razliitih specijalnih glava vijaka (slika 6.125.)
gdje zbog oznaka i skraenog kotiranja druga projekcija esto nije nuna. Kod
etverokutnih ispusta ili upljina takoer se dijagonalama oznaavaju ravne plohe
(slika 6.126.).
Kod esterokutnih ili osmerokutnih povrina vanjskih dijelova predmeta nije
uobiajeno zbog uestalosti oznaavati ravne plohe (slika 6.127.b te esterokute
matice, glave vijaka i slino), ali kod istih takvih upljina to se redovito ini (slika
6.127.a).

6.7.6. Pojednostavnjenja
U praksi se ne trai da je tehniki crte u svim svojim detaljima nacrtan po
pravilima nacrtne geometrije, ve da je jednostavan i jasan za onoga kome se
putem crtea prenosi informacija (npr. tehnologu, radniku u proizvodnji, kontroloru
i sl.). Jasno je da nisu doputena gruba odstupanja od pravila nacrtne geometrije, ali
zato se esto zanemaruju sitni prodori, prijelazi, dvostruki bridovi, elipse kosih
krunica malih dimenzija i slino koji su bez znaenja, a i da su nacrtani tono po
pravilima, crte bi bio nepregledan i crtanje bi bilo oteano. Dakle, detalji koji bi
227

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

bez potrebe oteavali stvaranje predodbe o obliku predmeta izostavljaju se ili se

crtaju pojednostavnjeno, a ne tono u skladu s nacrtnom geometrijom.
a)

b)

Slika 6.128. Loe i dobro (pojednostavnjeno) crtanje

bridova (a) i prodora (b) strojnih dijelova

Slika 6.129. Mali prodori s valjkastim

tijelima crtaju se pojednostavnjeno

Utor za odvija na uputenoj i leastoj glavi vijka nalazi se ispod razine

gornjeg brida dijela koji se spaja s podlogom, pa bi se tonim crtanjem dobila
nejasna slika (vidi sliku 6.128., lijevo). Stoga se gornji brid dijela izostavlja jer je
tako crte jasniji (vidi sliku 6.128., desno). Sam utor u tlocrtu izgledao bi prema
pravilima nacrtne geometrije kao to je to prikazano lijevo na slici 6.128.a, a ipak
se pojednostavnjeno prikazuje otklonjen bez dvije crtice koje oznaavaju granice
dubine utora (vidi tlocrt desno na istoj slici).

Slika 6.130. Osovine i vratila (a) te glavine (b) s utorima za pera ili klinove crtaju se
kao da prodori ne postoje

Prodori nastali zbog manjih provrta krunog ili kvadratnog oblika (slika
6.129.) izostavljaju se i crtaju se pojednostavnjeno (ista slika, desno). Na provrtu za
podmazivanje kod radijalnog kliznog leaja takoer se ne crtaju prodori oznaeni
na slici 6.128.b (gore), to bi bilo tono, ve se crtaju ravni bridovi kao da prodori
uope ne postoje (kao na slici 6.128.b, dolje). Na osovinama i vratilima te
glavinama s utorima za pera i klinove (slika 6.130.) trebalo bi crtati postojee
228

Tehni ko crtanje

bridove koji odgovaraju rubu utora, a radi pojednostavnjenja crtaju se bridovi

definirani konstrukcijom na slikama 6.130.a i 6.130.b (desno).

Slika 6.131. Pojednostavnjeno crtanje skoenja (nagiba i konusa) kod lijevanih strojnih dijelova
(dvostruki bridovi se ne crtaju!)

Lijevani strojni dijelovi izvode se s nagibima ili konusima (skoenjima) koji

omoguuju lake vaenje modela iz pijeska, a da se pri tome ne zarui pjeani
kalup. Kod tonog crtanja morali bi se crtati dvostruki bridovi (donji i gornji) za
svako skoenje, to bi znatno uslonilo crte. Pojednostavnjeno se crtaju samo
jednostruki bridovi koji se definiraju na nain kao to je to prikazano na slikama
6.131. a i 6.131.b. Isto se naelo primjenjuje i kod crtanja normalnih valjanih
nosaa kao to su npr. I - nosa, U - nosa, L - nosa (ili kutnik) i slino.

6.8. Presjeci, prodori i razvijanje plateva geometrijskih tijela

6.8.1. Presjeci
Ako se uglata tijela presjeku proizvoljno poloenim presjenim ravninama '
dobivaju se presjeci koji su viekutnici s brojem kutova koji zavise od broja
stranica tijela (slika 6.132.a). U sluaju presijecanja valjaka i stoaca ravninom,
dobivaju se razliiti presjeci iji oblik ovisi o poloaju presjene ravnine u odnosu
na tijelo. Ako se iskljue neki specijalni sluajevi presjeka, onda se za rotacijske
valjke i stoce presjeci njihovih ploha mogu svrstati u etiri skupine [5, 6, 7, 8, 10,
11, 24]:
1) krunica - ako je presjena ravnina ' (slika 6.132.b), odnosno : (slika
6.132.a) paralelna s ravninom osnovice valjka ili stoca, koja je okomita na
njihove osi;
2) elipsa - ako je presjena ravnina (slike 6.132.b i 6.133.a) nagnuta prema
ravnini osnovice valjka ili stoca (kod stoca je nagnuta tako da sijee sve
izvodnice stoca u konanosti);
3) parabola - ako je presjena ravnina ) (slika 6.133.a) paralelna s jednom
izvodnicom rotacijskog stoca;
229

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

4) hiperbola - ako je presjena ravnina < (slika 6.133.a, desno) paralelna s dvije
izvodnice rotacijskog stoca.

Slika 6.132. Presjeci uglatih geometrijskih tijela (a) i presjeci rotacijskog valjka (b)

Slika 6.133. Presjeci rotacijskog stoca (a) i kugle (b)

Presjeci kugle s proizvoljno poloenim ravninama uvijek su krunice (slika

6.133.b). Ako presjena ravnina prolazi sreditem kugle, presjek je krunica
najveeg polumjera.
Temeljitim prouavanjem presjeka bavi se nacrtna geometrija, a njihova
primjena istih u tehnikom crtanju pojednostavnjena je priblinim metodama
odreivanja.
Veina strojnih dijelova sastavljena je od rotacijskih tijela jer se ona najlake
obrauju. Rotacijska tijela su ona iji plat nastaje rotacijom neke crte oko osi
rotacije. U rotacijska tijela nastala na taj nain spadaju valjak, stoac i kugla.
Meutim rotacijska tijela su i elipsoid, paraboloid, hiperboloid, tijela nastala
rotacijom elipse, parabole, hiperbole.
Presjek rotacijskih tijela s ravninom izvodi se uglavnom na isti nain kao i
presjek kugle s ravninom. Presjeci rotacijskih ploha s ravninama okomitim na os
rotacije (sredinjicu tijela) jesu krunice. Ravnine po kojima se izvodi obrada
strojnog dijela gotovo uvijek su paralelne ili okomite na sredinjice rotacijskih
tijela od kojih je strojni dio sastavljen.
Smjetaj pojedinih projekcija treba biti takav da se toke presjeka mogu
izravno projicirati i prenositi iz susjednih, odnosno u susjedne projekcije. Pri
odreivanju presjeka esto se odstupa od utvrenog smjetaja i zakretanja

230

Tehni ko crtanje

pomonih ravnina pa se pojedine toke presjeka odreuju najkraim putem (to e

u nekim sluajevima biti primijenjeno i u ovoj toki).
U primjerima navedenim u ovoj toki dan je pregled nekih jednostavnih i vrlo
sloenih presjeka koji se susreu u praksi kod izvedenih strojnih dijelova. U
navedenim primjerima esto se rabe najjednostavnije metode za odreivanje
presjeka.
a)

b)

c)

Slika 6.134. Odrez valjkaste motke (a) i koljenastog vratila (c) te prorez valjkaste motke (b)

Valjkasta motka krunog presjeka, odrezana s dvjema paralelnim ravninama

jednako udaljenim od uspravne sredinjice, prikazana je na slici 6.134.a. Presjek je
predoen s dvjema duinama, od kojih je jedna odreena tokama 12 i 22 u nacrtu
(projekcije tih toaka prikazane su u bokocrtu kao toke 13 i 23). Naelo
projiciranja karakteristinih toaka kod proreza valjkaste motke i odreza kod
koljenastog vratila dan je na slikama 6.134.b i 6.134.c. Projekcije toaka u tlocrtu
(T), prema prethodno iznesenom, oznaene su brojevima s indeksom 1, u nacrtu
(N) s indeksom 2, a u bokocrtu (B) s indeksom 3. Oznake u zagradama
predstavljaju toke koje nisu u ravnini crtanja.
Na slikama 6.135., 6.136. i 6.137. prikazan je primjer valjkaste motke koja
prelazi u kuglastu glavu s prijelazom u obliku anuloida16 polumjera krunice
izvodnice R. Glava je odrezana ravninama A-A i B-B. Presjek ovim ravninama
predoava se u nacrtu krivuljom ije toke treba odrediti. Ovisno o poloaju
ravnine A-A i B-B, mogu nastupiti tri sluaja presjeka:
1) presjek je krunica ako ravnine A-A i B-B ne ulaze u prijelazni anuloid
polumjera krunice izvodnice R, ve sijeku samo kuglu (slika 6.137.);
2) presjek je izduen ako ravnine A-A i B-B sijeku anuloid (slika 6.136.);
3) presjek jednim dijelom prelazi u iljak ako je razmak izmeu presjenih
ravnina A-A i B-B jednak promjeru motke (slika 6.136.).

16

Otvoreni torus (anuloid) ili prstenasta ploha, koja nastaje rotacijom krunice oko vrstog pravca u
njezinoj ravnini tako da pravac tu krunicu ne sijee.

231

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.135. Odreivanje toaka presjeka u sluaju da presjene ravnine A-A i B-B ne ulaze u
prijelazni anuloid

Slika 6.136. Odreivanje toaka presjeka u sluaju da presjene ravnine A-A i B-B ulaze u prijelazni
anuloid

232

Tehni ko crtanje

Krajnje toke presjeka 1, 2 i 3 odreuju se iz bokocrta i tlocrta (slika 6.135.).

Ostale toke mogu se dobiti presjekom proizvoljne ravnine C-C kuglaste glave u
krunici k, koja se zakree u ravninu crtanja (slika 6.136.). Sredite ove krunice S
nalazi se na osi simetrije nacrta, a polumjer ( S 2 M 2 ) je odreen konturom u nacrtu.
Prijenosom odreska O 3 E 3 O 3 F 3 b 2 na krunicu k u toku G2 (koja se
projicira u trag ravnine C-C) dobiva se toka presjeka H2 (slika 6.136.). Ako je
glava odrezana ravninama A-A i B-B tako da je razmak izmeu njih jednak
promjeru motke, toka 32 odreuje se okomicom na sredinjicu u bokocrtu
povuenom iz sredita umetnutog anuloida polumjera zakrivljenja R (slika 6.137.).
Do toke D2 u nacrtu (koja se u bokocrtu odreuje spajanjem sredita anuloida toka D3), presjek je krunica, a ostale se toke mogu odrediti na ve opisan nain
pomou proizvoljne ravnine C-C.

Slika 6.137. Odreivanje toaka presjeka u sluaju da presjene ravnine A-A i

B-B ulaze u anuloid tako da je razmak izmeu njih jednak promjeru motke

Na slici 6.138. prikazana je zatvorena glava ojnice koja je kombinirano

rotacijsko tijelo od odsjeka kugle, valjka i dva anuloida. Glava ojnice odrezana je
proizvoljnim presjenim ravninama koje su paralelne jedna u odnosu na drugu i
jednako udaljene od sredinjice (rezultat tog odreza vidljiv je u tlocrtu slike
6.138.). Presjek ravninom A-A daje tlocrt glave ojnice. Svi presjeci okomitim
ravninama na uzdunu os glave ojnice jesu krunice (ili dijelovi krunice), to je
vidljivo iz lijevog bokocrta (B-B), odnosno desnog bokocrta (C-C). Toke presjeka
dobivenog odrezom odreuju se crtanjem tragova zamiljenih ravnina koje
233

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

popreno presijecaju glavu ojnice, a paralelne su s poprenim ravninama B-B i CC, te postupkom zakretanja krunica u ravninu projekcije u kojoj je potrebno
odrediti presjek. Pojedine toke presjeka dobiju se na taj nain da se karakteristine
toke dobivene presjekom tragova zamiljenih presjenih ravnina i konture odreza
u tlocrtu zakrenu ulijevo do sredinjice tlocrta. Za tako dobivene toke potrae se
karakteristine presjene toke krunica u nacrtu, koje projicirane natrag na trag
zamiljene presjene ravnine daju traene toke presjeka (tok cijelog postupka
oznaen je strelicama na slikama 6.136., 6.137. i 6.138.).

Slika 6.138. Odrez glave ojnice

Slika 6.139. Prijelaz rotacijskog u prizmatino tijelo pomou anuloida i stoca

(odnosno, prijelaz krunog u prizmatini presjek)

Vrlo est sluaj kod strojnih dijelova jest kombinacija rotacijskog i

prizmatinog tijela s prijelazom pomou anuloida i stoca (slika 6.139.). Najvia
234

Tehni ko crtanje

toka krivulje presjeka u nacrtu 12 odreena je s tokom 13 u bokocrtu. Najnia

toka ove krivulje 22 dobije se zakretanjem od toke 21 do toke 20 u tlocrtu i
projiciranjem iste u nacrt do konture zamiljenog stoca (toka 20 u nacrtu), a
odavde lijevo do toke 22 i desno do toke 23. Ostale toke presjene krivulje u
nacrtu odreuju se pomou prikladno odabrane presjene ravnine A-A. Presjek
ovom ravninom je krunica k, polumjera odreenog na konturi stoca u nacrtu.
Presjena toka 31 (krunice k1 i konture odreza) projicirana u trag ravnine A-A
daje toku krivulje presjeka 32. Najvia toka krivulje presjeka u bokocrtu 43
odreena je tokom 42 u nacrtu. Najnia toka ove krivulje 23 lei na istoj visini
kao i toka 22. Ostale toke odreuju se pomou prikladno odabrane presjene
ravnine B-B. Presjek rotacijskog tijela je krunica k2 s polumjerom odreenim
tokom na konturi stoca u nacrtu. Ova krunica odreuje toku 51 na konturi
odreza. Prenoenjem udaljenosti a u bokocrt, u ravnini B-B odreuje se toka 53.

Slika 6.140. Prijelaz krunog u pravokutni presjek pomou konine plohe

Prijelaz iz krunog presjeka u pravokutni pomou konine plohe, odrezane

kosim ravninama (slika 6.140.), rjee je u uporabi jer je obrada mnogo tea, a nema
veu prednost u odnosu na prijelaz prema slici 6.139. Tijelo je obraeno na
tokarskom stroju po konturi 12-22-30, a u koninom dijelu odrezano je ravninama,
to je dovelo do pojave krivulja presjeka p1 i p2 (hiperbola).
Toka 30 zadana je pravokutnim presjekom tijela. Ravnina A-A sijee stoac u
najveoj krunici, a kruni luk kroz 30 (u tlocrtu) prolazi kroz toku 31 pravokutnog
presjeka (31{71). To su ujedno i najnie toke krivulja presjeka p1 i p2. Najvie

235

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

toke 42 (u nacrtu) i 53 (u bokocrtu) jesu toke na mjestu odvajanja ravnina odreza

od konture tijela.
Ravnina B-B sijee stoac u krunici kl polumjera jednakog udaljenosti od
sredinjice do konture u nacrtu. Presjek ove ravnine s ravninom odreza odreuje
toku 62 krivulje p1. Ova toka projicirana u tlocrt na krunicu k1 daje toku 61.
Prijenosom udaljenosti m u bokocrt odreuje se toka 63 krivulje p2.
Ravnina C-C sijee stoac u krunici k2 i odreuje toku 93 u bokocrtu.
Prijenosom udaljenosti n iz bokocrta u tlocrt na krunicu k2, a odavde u nacrt na
ravninu C-C odredit e se toka 91 i 92 krivulje presjeka p2.
Ravnina B-B odreuje i toku 81 (82, 83) krivulje presjeka p2, a ravnina C-C
toku 71 (72, 73) krivulje presjeka p1. Presjeci B-B i C-C, nacrtani kao zakrenuti
tlocrti, omoguavaju da se uoi i to da je izmeu toaka 60 i 80, odnosno 70 i 90
krunica.

6.8.2. Prodori
U sluaju da jedno tijelo ulazi u drugo tijelo tako da je dio prostora zajedniki
za oba tijela, moe se govoriti o tome da jedno tijelo prodire u drugo. Poligon ili
krivulja na plohama tijela, koja je zajednika za oba tijela, zove se prodor. Kod
potpunog prodora, kada jedno tijelo ulazi u drugo na jednoj strani, a izlazi na
drugoj, postoje dvije prodorne krivulje17 (ili poligona). Ako postoji samo jedna
prodorna krivulja, znai da jedno tijelo ulazi u drugo samo djelomino, pa se u tom
sluaju radi o zadoru. Prodori uglatih tijela odreuju se tako da se nau probodita
svih bridova jednog tijela sa stranicama drugog tijela i obrnuto. To se izvodi
postavljanjem pomonih ravnina (slika 6.141.a).
a)

b)

c)

d)

Slika 6.141. Prodor uglatih tijela (a), prodor uglatog i oblog tijela (b), prodor oblih tijela (c)
te prodor stoca i kugle (d) [6]

17

U opem sluaju to e biti prostorna krivulja, tj. skup toaka neprekinuto povezanih po nekom
pravilu, koje ne lee u istoj ravnini. Ona moe biti dvodijelna ili jednodijelna, to ovisi o
meusobnom poloaju tih tijela [24].

236

Tehni ko crtanje

Spojena probodita predstavljaju meusobne presjeke stranica. Ako u prodoru

sudjeluju plohe drugog reda, tada su prodorne krivulje kod prodora oblih18 i uglatih
tijela dijelovi krivulja drugog reda, a odreuju se proboditem odgovarajuih
izvodnica rotacijskog tijela sa stranicama uglatih tijela (slika 6.141.b). Ako u
prodoru sudjeluju plohe drugog reda, tada su prodorne krivulje kod prodora oblih
tijela prostorne krivulje etvrtog reda, a odreuju se razliitim metodama (npr.
metodom rjeavanja pomou ravnina, metodom rjeavanja pomou koncentrinih
kugli, metodom rjeavanja pomou "kliznih kugli" [24]). Paralelno s izvodnicama
jednog i drugog tijela polau se pomone ravnine koje sijeku svaku rotacijsku
plohu u dvije izvodnice, koje se sijeku u etiri toke prodora (slika 6.141.c). Pri
prodoru oblog tijela s kuglom, krivulja prodora odreuje se u presjeku izvodnice
oblog tijela s krunim presjekom kugle, ili u sjecitu krunih presjeka oba tijela
(slika 6.141.d).
Kod svakog prodora najprije je potrebno odrediti karakteristine toke tj.
presjene crte njihovih ploha, a zatim po potrebi i sve ostale. Tono prouavanje
prodora predmet je nacrtne geometrije [6, 7, 24]. Za odrediti prodor dvaju tijela
treba prethodno svladati postupak odreivanja toaka prodora pravca s plohama
razliitih geometrijskih tijela.

Slika 6.142. Prodor krnje piramide pravcem

Na slici 6.142.a prikazan je prodor krnje piramide pravcem f. Pravcem je

povuena pomona ravnina ) (koja je okomita na prvu ravninu projekcija 31 te se
projicira u prvom tragu f1). Nakon toga trai se presjek pomone ravnine s plohama
zadanog geometrijskog tijela (izvodnice KC i ED ). Na mjestu presjeka dobivenih
izvodnica sa zadanim pravcem nalaze se traene toke prodora N i M.
U ovoj toki (slino kao i u toki 6.8.1. ovog udbenika) projekcije toaka u
prvoj ravnini projekcija (31) imat e indeks 1, u drugoj (32) indeks 2, a u treoj
(33) indeks 3. Projekcije u prvoj ravnini projekcija su tlocrti, u drugoj nacrti, a u
treoj bokocrti.
18

Najee rotacijska tijela.

237

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Odreivanje toaka prodora u crteu (slika 6.142.b) provodi se na sljedei

nain. Tlocrti izvodnica KC i ED poklapaju se s tragom pomone ravnine f1.
Nacrti K2, C2, E2 i D2 odreuju se pomou ordinala iz toaka K1, C1, E1 i D1 do
presjeka s nacrtom osnovice krnje piramide. Na presjeku spojnica toaka K2 i C2,
odnosno E2 i D2, s nacrtom zadanog pravca dobivaju se nacrti N2 i M2, traenog
prodora. Ako se iz njih postave ordinale do presjeka s tragom pomone ravnine f1,
dobit e se tlocrti N1 i M1 toaka prodora.
Ponekad se prodor moe odrediti i bez postavljanja pomone ravnine, kao to
je to sluaj odreivanja toaka prodora rotacijskog valjka pravcem p na slici 6.143.
S obzirom na to da je u ovom sluaju tlocrt valjkaste plohe krunica, tlocrti svih
toaka koje se nalaze na valjkastoj plohi, ukljuujui i toke prodora, nalazit e se
na toj krunici (slika 6.143.). Nacrti N2 i M2, traenih toaka prodora, odreuju se
pomou ordinala kroz toke N1 i M1 do presjeka s nacrtom pravca p.

Slika 6.143. Prodor rotacijskog

valjka pravcem

Slika 6.144. Prodor rotacijskog stoca pravcem

Postupak odreivanja toaka prodora rotacijskog stoca pravcem p prikazan je

na slici 6.144.b. Zadanim pravcem p postavlja se pomona ravnina ), koja prolazi
kroz vrh stoca S i presijeca ga po izvodnicama SH 2 i SH 3 (slika 6.144.a).
Pomona ravnina ne mora biti projicirajua (ravnina okomita na jednu od ravnina
projekcija). Na crteu (slika 6.144.b) je ta ravnina odreena na sljedei nain.
Proizvoljna toka K na pravcu spaja se pomonim pravcem s vrhom stoca S (slika
6.144.a). Zadani pravac p i pomoni pravac s sijeku se u toi K i odreuju ravninu
).
Probodita H1 i H4 ovih dvaju pravaca s prvom ravninom projekcija odreena
su iz nacrta. Nacrti tih probodita su gdje nacrt pravca sijee os x, a tlocrti su na
pripadnom pravcu i ordinali. Kroz probodita H1 i H4 prolazi prvi trag f1 ravnine ).
238

Tehni ko crtanje

Tlocrt stoaste plohe stoca je krug koji se podudara s tlocrtom osnovice

stoca. Na crteu (slika 6.144.b) tlocrt osnovice stoca presijeca trag f1 u tokama
H21 i H31. Spajanjem tih toaka s projekcijom vrha S1 dobiju se projekcije
izvodnica SH 2 i SH 3 po kojima ravnina ) presijeca stoastu plohu.
U presjeku odreenih izvodnica i zadanog pravca p nalaze se traene toke
prodora M i N stoaste plohe stoca pravcem p.
Tlocrti toaka prodora M1 i N1 nalaze se u presjeku tlocrta izvodnica S1H31 i
S1H21 s tlocrtom pravca p1. Odinale kroz toke M1 i N1 do presjeka s nacrtom
pravca p2 odreuju nacrte M2 i N2 toaka prodora.

Slika 6.145. Prodor sfere pravcem

Toke prodora plohe sfere pravcem (slika 6.145.) odreuju se tako da se

pravcem postavi pomona ravnina projekcija ). Ova ravnina presijeca sferinu
plohu u krunici, koja se projicira u prvoj ravnini projekcija kao elipsa, to znatno
uslonjava konstrukciju prodora. Zato se u ovom sluaju odabere ravnina
projekcija okomita na drugu ravninu projekcija s kojom je pomona ravnina )
paralelna (stranocrt). Naredna os x' paralelna je s nacrtom zadanog pravca (zbog
pojednostavnjenja na slici 6.144. os x' podudara se s projekcijom pravca f2). Nakon
toga potrebno je odrediti stranocrt A 0 B0 dijela pravca AB i tlocrt krunice
promjera D C 2C 0 C1C x , koja predstavlja presjek sfere pomonom ravninom ).
U presjeku stranocrta pravca i krunice nalaze se toke probodita M0 i N0.
239

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Obrnutim postupkom (vidi smjer strelica) odreuju se nacrti M2 i N2 odnosno

tlocrti M1 i N1 toaka prodora sfere pravcem.

Slika 6.146. Crta prodora (a) i prijelazna crta (b)

Na tehnikim crteima crta prodora (slika 6.146.a) prikazuje se kao neprekidna

iroka crta 01.2 (vidi tablicu 7.10.). Na mjestu susretanja ploha lijevanih ili duboko
izvlaenih dijelova nema jasne crte prodora. Zamiljena crta prodora naziva se
prijelazna crta i dogovorno se prikazuje na tehnikim crteima neprekidnom uskom
crtom 01.1 (vidi tablicu 7.10.). Ova crta ne poinje i ne zavrava u tokama
presjeka produljenih kontura ploha koje se meusobno sijeku (prodiru) (slika
6.146.b).
Konstruiranje crta prodora ili prijelaza zahtijeva tonost, npr. kod izrade crtea
cjevovoda, ventilacijskih postrojenja, rezervoara (spremnika), kuita strojeva,
alatnih strojeva i drugih ureaja. Praktian primjer prikaza crta prodora dan je na
slici 6.146.c.
Za konstruiranje crta prodora i prijelaza u tehnikom crtanju u strojarstvu treba
se koristiti priblinim i jednostavnijim metodama. Radi pojednostavnjenja, gdje
god je to mogue, preporua se nadomjetanje prodora odoka krunim lukovima ili
pak njihovo potpuno izostavljanje kao da i ne postoje.
Jedna od metoda konstruiranja crte prodora tijela svodi se na postavljanje
pomonih presjenih ravnina i pronalaenje meutoaka toaka prodora zadanih
ploha tijela (npr. toke E i F na slici 6.147.a). Konstruiranje crte prodora tijela
poinje pronalaenjem oiglednih toaka. Npr. na slici 6.147.b, na kojoj je prikazan
prodor prizme s krnjim stocem, takve toke su toke A i B. Zatim se odreuju
karakteristine toke C i D, koje se nalaze na bridovima gornje vodoravne poboke
prizme (na slici 6.147.b). U karakteristine toke spadaju i krajnje toke crte
prodora: iznad, ispod, desno, lijevo i tome slino. U danom primjeru takve su toke
D (krajnja desna toka), B (lijeva toka), A, C, D (toke iznad) i B (toka ispod)
itd. Sve ostale toke crte prodora zovu se meutoke (npr. toke E i F).
Uobiajeno je da se pri konstruiranju crta prodora ploha (npr. valjkastih,
stoastih i slino) koriste paralelne pomone presjene ravnine. Kao pomone
ravnine uzimaju se one koje presijecaju obje zadane plohe tijela po jednostavnim
crtama - pravcima ili krunicama, pri emu se krunice nalaze u ravninama
240

Tehni ko crtanje

paralelnim ravninama projekcija. U svim sluajevima prije konstruiranja crte

prodora na crteu potrebno je imati predodbu te crte u prostoru.

Slika 6.147. Prodor prizme i krnjeg stoca kao

primjer za objanjenje opih pravila
konstruiranja crta presjeka (crta prodora) ploha

Na slici 6.148. prikazana je konstrukcija crte prodora uspravne trostrane

prizme okomite na drugu ravninu projekcija (32) i rotacijskog valjka (slika
6.148.a). Druga projekcija crte prodora poklapa se s drugom projekcijom osnovice
prizme - jednakostraninim trokutom. Prva projekcija crte prodora poklapa se s
prvom projekcijom osnovice valjka - krunicom. Projekcije toaka A i E odreuju
se pomou ordinala. Za odreivanje projekcija meutoaka B, C i D rabe se
pomone presjene ravnine )1, )2 i )3 koje odreuju nacrte B2, C2 i D2 ovih
toaka.
Sputanjem ordinala u tlocrt odreuju se tlocrti B1, C1 i D1 toaka B, C i D.
Pomou ordinala (vidi strelice) odreuju se i bokocrti B3, C3 i D3 ovih toaka.
Na slici 6.148.b dana je izometrijska projekcija tijela. Nakon konstrukcije
izometrijske projekcije valjka, rabei izmjere m i n (slika 6.148.a), konstruira se
izometrijska projekcija osnovice prizme, na kojoj se nalaze toke 1, 2, 3, 4 i 5. Od
ovih toaka odmjeravaju se udaljenosti 13 E 3 , 2 3 D 3 , 3 3 C 3 , 4 3 B 3 i 5 3 A 3 iz
bokocrta. Na taj se nain dobivaju toke A, B, C, D i E.
U izometrijskoj projekciji crta prodora prizme i valjka dobiva se spajanjem
toaka A, B, C, D i E.

241

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.148. Prodor prizme i rotacijskog valjka

Slika 6.149. Prodor dvaju rotacijskih valjaka s okomitim osima rotacije

Pri izradi tehnikih crtea u strojarstvu najee se susreu sluajevi prodora

dva rotacijska valjka ije osi rotacije tvore kut od 90. Na slici 6.149. dan je prikaz
tri sluaja prodora takvih rotacijskih valjaka. Slika 6.149.a prikazuje prodor valjaka
jednakih promjera d s osima rotacije koje se meusobno sijeku, slika 6.149.b
prikazuje prodor valjaka razliitih promjera ( D ! d ) s osima rotacije koje se
meusobno sijeku, a slika 6.149.c prikazuje prodor valjaka razliitih promjera
( D ! d ) s osima rotacije koje su mimosmjerne.
U prvom sluaju (slika 6.149.a) crte prodora su dvije poluelipse koje se
projiciraju kao duine u nacrtu, u tlocrtu prodor se poklapa s tlocrtom osnovice
rotacijskog valjka (krunica), a u bokocrtu prodor se poklapa s gornjom polovinom
bokocrta osnovice vodoravnog valjka (polukrunica).
U drugom sluaju (slika 6.149.b) projekcije najnie toke 3 i najvie toke 1
odreuju se iz bokocrta. Proizvoljna presjena ravnina A-A sijee vodoravni
rotacijski valjak u pravokutniku irine 2n, a uspravni rotacijski valjak u krunici.
Prenoenjem udaljenosti n u tlocrt iz bokocrta odreuje se pravokutnik koji definira
242

Tehni ko crtanje

toku 21 u prvoj projekciji crte prodora. Projiciranjem ove toke u nacrt na trag
presjene ravnine A-A dobiva se toka 22. Ovakav se prodor u praksi zamjenjuje s
krunim lukom koji ima sredite zakrivljenja na osi rotacije valjka, a prolazi kroz
karakteristine toke 12 i 32.
U treem sluaju (slika 6.149.c) toke 32 i 12 u nacrtu odreuju se iz bokocrta.
Ostale toke odreuju se pomou proizvoljne presjene ravnine B-B koja sijee
vodoravni rotacijski valjak u pravokutniku poluirine m. Prenoenjem udaljenosti
m u tlocrt iz bokocrta odreuje se, istim postupkom kao u sluaju na slici 6.149.b,
projekcija toaka u tlocrtu i nacrtu (21 i 22). U praksi se i kod ovog sluaja, nakon
odreivanja karakteristinih toaka, crta prodora moe zamijeniti lukovima.

Slika 6.150. Prodor dva rotacijska valjka

Kao na slici 6.149.b i na slici 6.150.a prikazan je prodor dva valjka ije su osi
rotacije meusobno okomite i paralelne s drugom ravninom projekcija.
Konstruiranje crte prodora poinje odreivanjem projekcija oiglednih toaka
1 i 7 te karakteristine toke 4. Odreivanje meutoaka prikazano je na slici
6.150.b. Ako se u danom primjeru primijeni nain konstruiranja crte prodora
pomou pomonih meusobno paralelnih presjenih ravnina, koje presijecaju oba
valjka po izvodnicama, tada se na mjestima presjeka tih izvodnica nalaze traene
meutoke crte prodora (npr. toke 2, 3 i 5 na slici 6.150.a).
Tlocrt traene crte prodora valjaka poklapa se s tlocrtom osnovice veeg
rotacijskog valjka, dakle s krunicom. Bokocrt crte prodora poklapa se s
bokocrtom osnovice manjeg (vodoravnog) valjka, koja je takoer krunica.
Koristei se ovime, lako je odrediti i nacrt traene crte prodora, i to na osnovi
opeg pravila konstruiranja krivulje kroz toke, za koje su poznate dvije projekcije.
Npr. na osnovi tlocrta toke 31 (slika 6.150.b) odreuje se bokocrt 33. Na osnovi
ovih dviju projekcija (31 i 33) odreuje se nacrt 32 toke 3, koja pripada crti prodora
valjaka.
Konstruiranje izometrijske projekcije poinje s konstrukcijom izometrije
rotacijskog valjka. Zatim se kroz toku O1 paralelno s osi x povlai os rotacije
vodoravnog valjka. Poloaj toke O1 odreen je visinom h uzetom iz ortogonalne
243

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

projekcije (slika 6.150.b). Odmjeravanjem duljine l od toke O1 po osi rotacije

vodoravnog valjka dobiva se toka O2 (sredite osnovice vodoravnog valjka) (slika
6.150.c).
Pojedine toke na crti prodora odreuju se na nain prikazan na slici 6.150.c.
Toke 3 i 2 odreuju se tako da se od sredita O2 prema gore po pravcu, koji je
paralelan osi z, odmjere duljine m i n uzete iz ortogonalne projekcije (slika
6.150.b). Kroz zavretke tih duljina povlae se pravci paralelni osi y, do presjeka s
elipsom ili ovalom (osnovicom vodoravnog valjka u izometriji) u tokama 30 i 20.
Zatim se iz toke 30 i 20 povlae pravci paralelni osi x, na koje se nanose duljine
jednake udaljenosti od osnovice vodoravnog valjka do crte prodora u bokocrtu ili
tlocrtu. Krajnje toke ovih duljina pripadat e crti prodora. Kroz ove toke povlai
se pomou krivuljara krivulja, vodei rauna o njezinim vidljivim i nevidljivim
dijelovima.
a)

b)

Slika 6.151. Prodor tri rotacijska valjka s meusobno

okomitim osima rotacije

Nacrt crte prodora dva rotacijska valjka jednakih promjera ine dva pravca
koja se sijeku (vidi sliku 6.149.a). Dakle, ovi su pravci druge projekcije ravninskih
krivulja (elipsi) (slika 6.151.). Na slici 6.151.a prikazan je sluaj prodora tri
rotacijska valjka s meusobno okomitim osima rotacije. Jedan valjak ima uspravnu
os rotacije, a druga dva vodoravne osi rotacije.
U usporedbi s izloenom metodom pomonih presjenih ravnina, metoda
pomonih koncentrinih sfera (kugli) ima prednost u tome to se npr. nacrt crte
prodora ploha tijela konstruira bez uporabe pridruenih projekcija (vidi prikaz na
slici 6.152.).
Pomone koncentrine kugle mogue je koristiti za konstrukciju crte prodora
samo uz sljedee uvjete :
1) prodiru se rotacijska tijela;
2) osi rotacije tijela se sijeku, a toka presjeka predstavlja sredite pomonih
kugli, i
3) ravnina koju odreuju osi rotacije tijela mora biti paralelna jednoj od ravnina
projekcija.
244

Tehni ko crtanje

Na slici 6.152.a prikazana je konstrukcija nacrta crte prodora dvaju rotacijskih

valjaka ije se osi rotacije sijeku pod otrim kutom.
Pomone koncentrine kugle opisuju se iz sredita O2 (toka presjeka osi
rotacije valjaka) - u nacrtu to su krunice opisane iz ovog sredita. Krunica
opisana iz O2, npr. ona polumjera R, presijeca vodoravni valjak po krunici
promjera 34 , a kosi valjak po krunici promjera 12 . Na mjestu presjeka dobivenih
projekcija krunica ( 3 2 4 2 i 12 2 2 ) nalaze se nacrti toaka crte prodora valjaka.
Opisivanjem itavog niza pomonih koncentrinih kugli (krunica u nacrtu) odredit
e se niz toaka traene crte prodora.

Slika 6.152. Konstrukcija crta prodora metodom pomonih Slika 6.153. Sluaj prodora stoaca (a)
i valjaka (b) koji tangiraju upisanu
koncentrinih kugli
kuglu

Podruje polumjera kugli definira se tako to kugla najveeg polumjera mora

sjei konture izvodnica I-I i II-II valjaka (slika 6.152.a), odnosno valjka i krnjeg
stoca (slika 6.152.b), a kugla najmanjeg polumjera mora tangirati jedno od tijela
(npr. u toki n2) i presijecati izvodnice drugog tijela (npr. izvodnice I-I).
Ako se radi o dva stoca (slika 6.153.a) koji tangiraju istu kuglu u dvije
krunice, krunice e se sjei u dvije toke koje se projiciraju u nacrtu u toku N2.
Ravnine u kojima lee ove krunice sijeku se u pravcima iji su drugi tragovi
spojnice diralita tangente stoca i kugle.
Spajanjem karakteristine toke M2 (toka prodora kontura stoaca) s tokom
N2 dobiva se crta prodora stoaca, koja je nacrt elipse.
U sluaju dva valjka ije se osi rotacije meusobno sijeku u toki O2, a u koje
je upisana kugla sa sreditem u O2 (vidi sliku 6.153.b), druga projekcija kugle bit
e krunica koja tangira izvodnice oba valjka. Crte prodora tih valjaka su elipse
koje se u nacrtu projiciraju u duine 12 2 2 i 3 2 4 2 .
Na slici 6.154. prikazan je prodor dvije prizme s meusobno okomitim
bridovima. U danom sluaju tlocrt i bokocrt crte prodora podudara se s tlocrtom
peterokuta (osnovica jedne prizme), odnosno s bokocrtom dijela etverokuta
(osnovica druge prizme). Nacrt crte prodora konstruira se spajanjem toaka
prodora bridova jedne prizme sa stranicama druge. Ako se npr. uzme tlocrt i
245

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

bokocrt toke 1 (11 i 13), koja je toka prodora brida peterokute i stranice
etverokute prizme (slika 6.154.a), pomou ordinale se odredi nacrt toke 1 (12)
koja se nalazi na crti prodora ove dvije prizme.

Slika 6.154. Prodor dvije prizme

Izometrijska projekcija crte prodora dvije prizme moe se konstruirati pomou

koordinata toaka ove crte (slika 6.154.b). Na primjer, izometrijska projekcija
toaka 5 i 6, koje su simetrino smjetene u odnosu na os x, odredi se na sljedei
nain. Za ishodite je izabrana toka O, iz koje se odmjeri ulijevo na osi x duljina
OE , koja je jednaka duini O1E1 iz tlocrta (ili nacrta). Zatim se iz toke E prema
dolje (paralelno s osi z) odmjeri duljina EF , koja je jednaka drugoj koordinati a.
Od toke F ulijevo i udesno (paralelno s osi y) odmjere se duljine F6 i F5 , koje su
jednake c 2 iz bokocrta.
Nakon toga se od toke F paralelno osi x odmjerava duljina jednaka n, uzeta iz
nacrta. Prema dolje, paralelno osi z, odmjeri se duljina b, a paralelno s osi y duljina
k. Rezultat je izometrijska projekcija osnovice etverostrane prizme.
Toke 1 i 4 na bridovima peterostrane prizme mogu se odrediti uporabom
samo jedne koordinate - koordinate z.
Primjeri kod kojih je potrebna opisana konstrukcija crte prodora prizmi
prikazani su na slici 6.155.
Crta prodora etverostrane piramide s etverostranom prizmom prikazana je na
slici 6.156.a. Projekcije toaka npr. 1 i 3 traene crte prodora nalaze se na sljedei
nain. Nacrti 12 i 32 odreuju se neposredno u drugoj projekciji. Bokocrti 13 i 33
odreuju se pomou ordinala, povuenih kroz toke 12 i 32 do presjeka s
bokocrtima odgovarajuih bridova piramide. Kada su odreeni nacrti i bokocrti 12 i
13, 32 i 33, lako se odreuju i tlocrti 11 i 31.
246

Tehni ko crtanje

Slika 6.155. Primjeri prodora dvije prizme (a - crta prodora prizmi)

Slika 6.156. Prodor piramide i prizme

Projekcije toaka 2 i 4, koje se nalaze na mjestu presjeka brida prizme i

piramide, odreuju se na temelju upravo te injenice.
Konstruiranje dimetrijske projekcije prodora piramide i prizme (slike 6.156.b i
6.156.c) poinje konstrukcijom piramide. Za konstrukciju prizme od toke O
odmjeri se duljina OO1 uzeta iz nacrta. Kroz ovako dobivenu toku O1 (slika
6.156.b) povui paralelno osi x os etverobride prizme, a na njoj od toke O1
odmjeriti udesno i ulijevo polovinu visine prizme. Kroz toke O2 i O3 povui
247

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

pravce paralelne osima y i z te po njima odmjeriti odgovarajuu polovinu i cijelu

duljinu dijagonale etverokuta osnovice prizme. Spajanjem vrhova duinama
dobiva se dimetrija osnovice prizme.
Dimetrijske projekcije toaka 2, 4, 6 i 8 prodora bridova prizme i piramide
odreuju se bez dopunske konstrukcije (slika 6.156.c).
Dimetrijske projekcije toaka 1, 3, 5 i 7 prodora bridova piramide i stranica
prizme odreuju se pomou koordinata na poznat nain.

Slika 6.157. Primjer prodora piramide i prizme

U ovom primjeru dimetrijske projekcije toaka 1, 3, 5 i 7 mogu se odrediti i na

drugi nain. Od sredita O2 lijeve osnovice prizme odmjeriti prema gore i dolje po
osi z duljine m i n, uzete iz ortogonalne projekcije. U krajnjim tokama duina m i
n povui pravce (paralelne osi y) do presjeka s konturom osnovice prizme u
tokama A, B, C i D. Kroz ove toke povui pravce (paralelne osi x) do presjeka s
bridovima piramide. Kao rezultat dobit e se traene toke 1, 3, 5 i 7.
Na slici 6.157. prikazano je kuite nekog ureaja iji donji dio ima oblik
nepravilne peterostrane prizme. Prednji izboeni dio ima oblik etverostrane
prizme. Na slici je vidljiva crta prodora ili presjeka ploha ovih dvaju tijela.
Primjer konstruiranja crte prodora rotacijskog valjka i krnjeg rotacijskog
stoca s meusobno okomitim osima rotacije prikazan je na slici 6.158. Osi rotacije
valjka i stoca sijeku se u toki O1.
Kao i u prethodnim sluajevima, prvo se odreuju projekcije oiglednih toaka
1 i 7, te karakteristinih 4 i 10 crte prodora (slike 6.158.b i 6.158.c). Za odreivanje
meutoaka potrebno je odabrati pomone (meusobno paralelne) presjene
ravnine. Odaberu li se kao pomone ravnine druga i trea ravnina projekcija, iste e
presijecati stoac po hiperbolama, a ne po jednostavnim crtama, kao to je to
potrebno pri konstruiranju. Dakle, ove su ravnine nepovoljne. Ako se pak odaberu
kao pomone ravnine vodoravne ravnine ) (slika 6.158.b), one e presijecati
stoac po krunicama, a valjak po izvodnicama. Obje crte su jednostavne, a traene
toke prodora nalaze se na mjestima njihovih presjeka.
248

Tehni ko crtanje

Slika 6.158. Prodor valjka i krnjeg stoca s meusobno okomitim osima rotacije

Za odreivanje, na primjer, tlocrta toke 2 (slika 6.158.a) potrebno je iz

sredita tlocrta osnovice stoca O1 povui tlocrt luka krunice polumjera R, po
kojoj pomona vodoravna ravnina )1 presijeca stoac (vidi njezin trag f13 u
bokocrtu).
Kako je poznat i bokocrt 23 toke 2, povui spojnu crtu do presjeka s
krunicom polumjera R i tako odrediti tlocrt 21. Na osnovi ove dvije projekcije
toke 2 jednostavno je odrediti i nacrt 22. Na taj se nain odreuju i projekcije svih
ostalih toaka.
Dio crte prodora u nacrtu bit e vidljiv, a dio nevidljiv. Granice ovih dijelova
crte prodora odreuju se pomou pomone presjene ravnine )3, povuene kroz
sredite valjka (vidi njezin trag f33 u bokocrtu). Toke koje se nalaze iznad ove
ravnine (vidi bokocrt) bit e vidljive, a one ispod nevidljive.
Za konstruiranje izometrijske projekcije prodora ovih dvaju tijela, prvo se
konstruira izometrija krnjeg stoca (slika 6.158.c). Nakon toga se od sredita O
prema gore odmjerava duljina m i tako dobiva toka O1, kroz koju se povlai os
valjka paralelno s osi x. Od toke O1 po ovoj osi odmjerava se duljina O1O 2 (toka
O2 je sredite osnovice valjka - vidi tlocrt na slici 6.158.a) i tako dobiva toka O2,
koja predstavlja sredite elipse ili ovala (izometrijske projekcije osnovice valjka).
Za konstruiranje crte prodora potrebno je odrediti izometrijske projekcije
toaka ove crte pomou njezinih koordinata, uzetih iz ortogonalne projekcije.
U promatranom primjeru dovoljne su samo po dvije koordinate x i z svake
traene toke. Npr. za odreivanje izometrije toke 2 (ili 12) uzima se kao
249

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

koordinatni poetak toka O2 (sredite osnovice valjka). Paralelno s osi y povlae

se tragovi presjene ravnine s koordinatom po osi z uzetom iz bokocrta. Iz
dobivenih toaka 10, 20, ... paralelno osi x povlae se pravci (izvodnice) valjka, na
koje se nanose koordinate 101 , 2 0 2 , ..., uzete iz nacrta (slika 6.158.a)
( 10212 , 2 0212 , ...). Na taj se nain dobiju toke od 1 do 12 traene crte prodora.
Koordinata u smjeru osi z aksonometrijske projekcije uzima se iz nacrta ili
bokocrta, a koordinate x iz nacrta ili tlocrta. Kroz ovako odreene toke crta se
krivuljarom kriva crta prodora.
Izometrijska projekcija crte prodora moe se konstruirati i pomou odreivanja
toaka prodora izometrinih projekcija izvodnica valjka i ovala, po kojima
pomone vodoravne presjene ravnine presijecaju krnji stoac. Ovaj nain
konstruiranja prikazan je na slici 6.158.b. Kao to je to vidljivo iz slike, radi se o
mnogo teem postupku zbog crtanja veeg broja ovala (ili elipsa) razliitih
dimenzija.
Na slici 6.159. prikazano je nekoliko primjera prodora rotacijskog valjka,
trostrane i etverostrane prizme i upljeg valjka.
Prodor uspravnog valjka i kugle (koja ima sredite smjeteno na osi rotacije
valjka) jest krunica, koja se u nacrtu projicira kao duljina 12 2 2 (slika 6.160.).
Dakle, ako se kroz toke 1 i 2 postavi vodoravna pomona presjena ravnina ),
primjeuje se da ravnina ) presijeca valjak i kuglu po krunici jednakog promjera.

Slika 6.159. Prodori rotacijskog valjka, trostrane i etverostrane prizme i upljeg valjka

250

Tehni ko crtanje

Kod prodora stoca ili nekog drugog rotacijskg tijela i kugle, ije je sredite na
osi rotacije ovih tijela, crta prodora bit e takoer krunica (slika 6.160.).

Slika 6.160. Primjer prodora razliitih rotacijskih tijela kod kojih je crta prodora krunica

Ako je sredite kugle nije smjeteno na osi rotacije valjka (slika 6.161.a), za
odreivanje crte prodora potrebno je rabiti pomone vodoravne ravnine (slika
6.161.b). Npr. pomona vodoravna ravnina ) presijeca valjak po krunici
polumjera R2, a kuglu po krunici polumjera R. Toke presjeka 11 i 22 tlocrta ovih
krunica pripadaju tlocrtu crte prodora (ili crte presjeka valjkaste plohe i sfere).
Nacrti 12 i 22 (projekcija 22 je zaklonjena pa je zato na slici 6.160.b stavljena u
zagradu) dobiju se pomou ordinala.
a)

b)

Slika 6.161. Prodor valjka i kugle ije sredite nije na osi rotacije valjka

Jedna od karakteristinih toaka crte prodora je i vrna toka 3. Tlocrt ove

toke nalazi se na presjeku pravca koji spaja sredite krunice polumjera R2 i
krunice polumjera R sa sreditem tlocrta osnovice valjka. Za odreivanje nacrta
toke 3 potrebno je opisati luk polumjera R1 kroz toku 31, a zatim nai nacrt luka
251

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

(odrezak pravca paralelnog osi x) i pomou ordinala odrediti toku 32 (koja je

zaklonjena pa je zato na slici 6.161.b stavljena u zagradu).
a)

b)

Slika 6.162. Prodor rotacijskog valjka i dijela torusa

Primjer prodora rotacijskog valjka i dijela torusa (etvrtina torusa) prikazan je

na slici 6.162.a. Ortogonalna projekcija (nacrt i tlocrt) prikazana je na slici 6.162.b.
U ovom primjeru oigledne toke prodora jesu toke A i B, a karakteristine 1 i 4.
Za odreivanje projekcija meutoaka koriste se pomone uspravne ravnine )1, )2
i )3 usporedne s drugom ravninom projekcija (iji su tragovi u tlocrtu oznaeni s
f11,, f21 i f31). Uspravna ravnina (npr. )2) presijeca torus po krunici polumjera R, a
valjak po dvije izvodnice 2 i 3. Uzajamnim presjekom ovih izvodnica s krunicom
polumjera R odreene su toke 22 i 32 u nacrtu, koje pripadaju traenoj crti prodora.
esterokuta matica (slika 6.163.) kod koje su kutovi zaobljeni sferinom
plohom predstavlja prodor pravilne esterostrane prizme i kugle sa sreditem O1 (u
nacrtu) na osi prizme. Stranice prizme presijecaju sferu u krunim lukovima
(sredite zakrivljenja u nacrtu u toki O2), koji se u tlocrtu poklapaju s
projekcijama stranica prizme, u bokocrtu se projiciraju u eliptine lukove, a u
nacrtu su oni u ravninama paralelnim s drugom ravninom projekcija te se
projiciraju u krunom luku. Promjer kugle moe se odrediti iz tlocrta na temelju
injenice da krunica opisana iz sredita O prolazi kroz toke A i B.
Toke prodora odreuju se pomou pomonih presjenih ravnina (paralelnih
ravnini tlocrta) koje se povlae kroz odgovarajue toke prizme, a istodobno
presijecaju i kuglu po krunicama k1 i k2. Ove se krunice u nacrtu projiciraju kao
duljine (k12 i k22 ), a na njima se nalaze traene toke prodora. Najnie toke (u
nacrtu i bokocrtu) nalaze se na krunici k1, koja je opisana oko esterokuta u tlocrtu
(toka 11 do 61), a najvie toke (u nacrtu i bokocrtu) nalaze se na krunici k21,
upisanoj u esterokut u tlocrtu (toke 71 do 121).

252

Tehni ko crtanje

Slika 6.163. Prodor esterostrane prizme i kugle na primjeru esterokutne matice

(pojednostavnjena metoda)

Slika 6.164. Primjer prodora valjka i anuloida

Slika 6.165. Primjer prodora konine i valjkaste

plohe s ravninom

Prodor izmeu oka i ruice poluge jest prodor valjka i anuloida s polumjerom
krunice izvodnice R1 (slika 6.164.). Pomona ravnina A-A presijeca valjak po
krunici k koja na konturi ruice odreuje toku 12. Projiciranjem ove toke u
ravninu A-A dobiva se toka prodora 11. Krajnja toka 21 prodora lei na okomici
253

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

povuenoj iz sredita luka polumjera R na sredinjicu valjka, a odreena je

spojnicom sredita lukova u vertikalnoj projekciji (nacrtu)(toka 22).
Na slici 6.165. dan je primjer prodora stoaste plohe s elementom ogranienim
valjkastim plohama i ravninama. Pojedine toke prodora odreuju se pomou
pomone ravnine A-A koja presijeca stoac po krunici. Prodor se odreuje tako da
se presjek valjka u nacrtu zaokrene, a iz nacrta u bokocrt prenese udaljenost n do
zaokrenutog presjeka stoca u krunici k (vidi smjer strelica). Tako dobivena toka
projicira se na ravninu A-A. Presjek ravninom B-B daje u punom dijelu krunicu s
polumjerom stoca u toj ravnini ( O2 ). U prorezu je polumjer luka jednak
polumjeru stoca na donjem dijelu proreza (toka 3), a irina proreza m vidljiva je
u nacrtu slike 6.165.

6.8.3. Razvijanje plateva geometrijskih tijela

Razliiti strojni dijelovi koji se izrauju savijanjem od lima najee su
kombinacija geometrijskih tijela, npr. razne posude, spremnici, kutije, cijevi i
slino. Da bi se takvi strojni dijelovi mogli izraditi, potrebno je prethodno razviti
njihove plateve (mree) u ravninu, odnosno obiljeiti lim u tzv. ispruenom ili
razvijenom stanju s tono definiranim linijama sjeenja i savijanja.
Svaki konstruktor mora dobro poznavati naine i postupke razvijanja plateva
(ili mrea) bilo kojeg geometrijskog oblika ovakvih strojnih dijelova te voditi
rauna o standardnim dimenzijama limova i moebitnim potrebnim spojevima.
Kako u proizvodnji ne bi dolazilo do zastoja i pogreaka, sve mora biti jasno
definirano na tehnikim crteima kako bi se omoguilo lako prenoenje na lim.
Ako se radi o strojnom dijelu koji se sastoji od geometrijskih tijela koja se
meusobno prodiru, potrebno je definirati i crte prodora u razvijenim platevima.
Postoje razliiti naini i postupci da se razvijeni platevi geometrijskih oblika
nacrtaju na razvijeni lim. Crtanje se vrlo esto kombinira s jednostavnim
proraunima. Najvanije je tono utvrditi veliinu razvijenih plateva prije njihova
prenoenja na razvijeni lim. Kod limova se obino rauna (ako to drugdje nije
uvjetovano tehnologijom izrade) s neutralnim podrujem koje se pri savijanju ne
deformira (ne skrauje i ne produljuje), tj. rauna se sa sredinom debljine lima.
Crte plata mora biti u to veem moguem mjerilu i vrlo toan (podjela na
to vie dijelova), jer kod sloenih oblika praktino je nemogue postupiti prema
proraunu. Takvi sluajevi rjeavaju se grafikim nainom [5, 6, 7, 10, 23].
Na slikama od 6.166. do 6.171. prikazane su ortogonalne projekcije i
konstrukcije plateva uglatih geometrijskih tijela, a na slikama od 6.172. do 6.176.
koso presjeenih ili krnjih uglatih geometrijskih tijela. Na slikama 6.177. i 6.178.
prikazane su ortogonalne projekcije i konstrukcije plateva oblih geometrijskih
tijela (uspravnog krunog valjka i stoca), a na slikama 6.179. i 6.180. koso
presjeenih ili krnjih oblih geometrijskih tijela (uspravnog krunog valjka i stoca).
Na svim tim slikama smjer strelica i zaokrueni brojevi kod konstrukcije
mrea oznaavaju redoslijed postupka njihovog konstruiranja.
254

Tehni ko crtanje

Slika 6.166. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) kocke

Slika 6.167. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) uspravne pravilne trostrane prizme

255

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.168. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) uspravnog paralelopipeda (kvadra)

Slika 6.169. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravne pravilne esterostrane prizme

256

Tehni ko crtanje

Slika 6.170. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravne pravilne etverostrane piramide

Slika 6.171. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravne pravilne esterostrane piramide

257

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.172. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

presjeene uspravne pravilne trostrane prizme

Slika 6.173. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

presjeenog paralelopipeda (kvadra)

258

Tehni ko crtanje

Slika 6.174. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

presjeene uspravne pravilne esterostrane prizme

Slika 6.175. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

krnje pravilne uspravne etverostrane piramide

259

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.176. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

presjeene pravilne uspravne esterostrane piramide

Slika 6.177. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) uspravnog krunog valjka

260

Tehni ko crtanje

Slika 6.178. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) uspravnog krunog stoca

Slika 6.179. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

presjeenog uspravnog krunog valjka

Na slici 6.181. prikazane su ortogonalne projekcije i konstrukcija plata

uspravnog krunog stoca presjeenog ravninom ) okomitom na ravninu 32 s
elipsom kao presjekom.
261

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.180. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b) uspravnog krnjeg krunog stoca

Slika 6.181. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravnog krunog stoca sjeenog u elipsi

Na slici 6.182. prikazane su ortogonalne projekcije i konstrukcija plata

uspravnog krunog stoca presjeenog ravninom ) okomitom na ravninu 32 s
hiperbolom kao presjekom, a na slici 6.183. ortogonalne projekcije i konstrukcija
262

Tehni ko crtanje

plata krunog stoca presjeenog ravninom ) okomitom na ravninu 32 s

parabolom kao presjekom.

Slika 6.182. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravnog krunog stoca sjeenog u hiperboli

Slika 6.183. Ortogonalne projekcije (a) i konstrukcija plata (b)

uspravnog krunog stoca sjeenog u paraboli

263

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Slika 6.184. Razvijanje plata kugle metodom dvokuta

264

Tehni ko crtanje

Slika 6.185. Razvijanje plata kugle metodom tangencijalnih stoaca

Kugla je geometrijsko tijelo iji se oblik vrlo esto zbog podesnog obujma
upotrebljava za razne spremnike od lima. Razvijanje plata kugle vrlo je sloeno za
proraun, pa se uglavnom koriste grafike metode. Na slici 6.184. prikazano je
razvijanje plata (mree) kugle metodom dvokuta. Na taj nain dobiva se razvijeni
plat sastavljen od odreenog broja (npr. dvanaest) segmenata, od kojih svaki
predstavlja razvijeni dio kugline plohe izmeu dva meridijana. Pomone ravnine A,

265

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

B i C povuene su zamiljenim paralelama, a pomona ravnina E povuena je

zamiljenim ekvatorom kugle.
Na slici 6.185. prikazano je razvijanje plata kugle metodom tangencijalnih
stoaca (slika prikazuje samo polovinu plata, a cijeli plat prikazan je na slici
6.186.). Toke O1, O2, O3 i O4 (nacrt na slici 6.185.) predstavljaju vrhove
tangencijalnih stoaca s osnovicama u pomonim ravninama E, C, B i A koje su
povuene zamiljenim paralelama kugle. Pomone ravnine dijele kuglu u pojase
(zone) koji se mogu podijeliti u segmente na naine prikazane u tlocrtima slike
6.185. i 6.186.

Slika 6.186. Razvijeni plat kugle dobiven metodom tangencijalnih stoaca

Razvijeni plat kosog krunog valjka od lima (slika 6.187.b) konstruira se

diobom valjka na tri dijela: srednji cilindrini dio duljine l i dva jednaka skoena
dijela na krajevima (slika 6.187.a). Presjek okomito na os rotacije valjka je
krunica, obje osnovice su elipse. Kruni presjek podijeli se na odreeni broj
jednakih dijelova (npr. 12), a zatim se kroz dobivene toke (od 1 do 12) povlae
crte paralelne sa sredinjicom kosog valjka (preciznost se poveava podjelom
266

Tehni ko crtanje

krunice na vei broj dijelova). Karakteristine toke na mjestu presjeka okomitom

ravninom oznaene su brojevima od 1' do 12' (brojevi u zagradama oznaavaju
toke koje se nalaze sa stranje strane kosog valjka). Za konstrukciju plata
potrebno je povui pravac 12' - 12' na koji se rektificira (razvija) opseg krunog
presjeka, tj. na koji se prenose duljine lukova svih dijelova krunice (slika 6.187.b).
Kroz dobivene toke povlae se okomice, zatim se na okomicu u toki 12' (s lijeve
strane slike) nanosi duljina l iznad pravca, a duljinu a ispod pravca. Pravokutnikom
visine l i duljine 12' - 12' odreen je plat srednjeg dijela kosog valjka. Na okomice
u tokama od 1' do 11' nanose se (prema dolje) odgovarajue duljine skoenog
dijela valjka. Spajanjem tako dobivenih toaka L, A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L
odreuje se razvijena krivulja donje osnovice. Ako se sada iz tih toaka prema gore
nanese duljina izvodnice valjka ( l  a ), dobit e se i razvijena krivulja gornje
osnovice valjka.

Slika 6.187. Konstrukcija plata kosog krunog valjka

Razvijena krivulja gornje osnovice valjka moe se konstruirati i pomou

krunice promjera a podijeljene na dvanaest jednakih dijelova.
Polumjer zakrivljenja R moe se odrediti tako da se na kosi valjak nanese od
gornjeg kraja D 2 i oita horizontalna izmjera (slika 6.187.a). U praksi su obino
zadane veliine D, H1 i b, a duljine a i l mogu se izraunati iz jednadbi:
la

H 12  b 2 i H 1 : b

D:a.

U sluaju razvijanja plata cijevi cijevnog koljena na slici 6.188.a (cijevi su

istog promjera D i osi im se sijeku pod pravim kutom), moe se primijeniti nain
prikazan na slici 6.179. ili pak nain prikazan na slici 6.188.b. Projekciju cijevi
(krunicu) potrebno je razdijeliti npr. na 8 jednakih dijelova koji se razvijeni
267

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

prenose na pravac 0 - 0. U tokama na pravcu povuku se okomice i paralelama

prenesu toke A, B, C, D, E, F, G, H, A iz nacrta. Brojevi i slova u zagradama
oznaavaju toke koje se nalaze na stranjoj strani cijevnog koljena.

Slika 6.188. Razvijanje plata cijevi cijevnog koljena

Slika 6.189. Razvijanje plata valjaka razliitih promjera s osima rotacije

koje se sijeku pod pravim kutom

Razvijanje plata dvaju valjaka razliitih promjera s osima rotacije koje se

sijeku pod pravim kutom prikazano je na slici 6.189. Tlocrt manjeg valjka
268

Tehni ko crtanje

(krunica) razdijeli se na npr. 12 jednakih dijelova, kroz koje se povlae okomice,

te u nacrtu odrede toke A, B, ..., G. Plat manjeg valjka dobije se tako da se prvo
povue pravac na koji se nanesu razvijeni dijelovi krunice iz tlocrta (na slici
6.189.b prikazana je samo polovina plata manjeg valjka), a zatim povlaenjem
paralela u presjeku s okomicama odrede toke od A do G. Plat veeg valjka odredi
se raunski, tako da se izrauna opseg D S koji se nanese na pravac, a zatim se
nacrta pravokutnik ija je kraa stranica jednaka duljini valjka b. Na ovom platu
(nacrtana je samo polovina plata) mora se nai i prodor za manji valjak. Za
podjelu krunog luka veeg valjka moe se iskoristiti postojea podjela tlocrta
manjeg valjka (toke od A do G u nacrtu - slika 6.189.a). Na polovini plata ucrta
se uspravna i vodoravna simetrala plata, a zatim se nanesu duljine odgovarajuih
lukova iz nacrta (luk AB, BC, CD itd.). U tako dobivenim tokama na vodoravnoj
simetrali povuku se okomice, odnosno paralele iz tlocrta. U presjeku paralela s
okomicama dobiju se karakteristine toke (A, B, C, D itd.) ijim se spajanjem
definira krivulja prodora po kojoj treba izrezati plat veeg valjka.

Slika 6.190. Razvijanje plata valjaka razliitih promjera s osima rotacije koje se sijeku pod kutom

Na slici 6.190. prikazano je razvijanje plata s prodorom dvaju valjaka

razliitih promjera i osima rotacije koje se meusobno sijeku pod kutom D.
Postupak se svodi na to da se nad manjim valjkom u nacrtu i tlocrtu opie
polukrunica koja se razdijeli na odreen broj (npr. 6) jednakih dijelova i zatim
oznai (npr. brojevima od 1 do 7 u nacrtu, odnosno od 1 do 12 u tlocrtu). Kroz
269

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

diobene toke na polukrunici povlae se u nacrtu i tlocrtu paralele s osi rotacije

manjeg valjka. Zatim se iz tlocrta povlae izvodnice veeg valjka kroz dobivene
toke A, B, C, D itd. Ove se toke projiciraju na odgovarajue izvodnice manjeg
valjka (toke A, B, C, D itd. u nacrtu) i meusobno spojene odreuju prodor u
nacrtu.
Za razvijanje plata potrebno je povui pravac okomit na os rotacije manjeg
valjka (slika 6.190.c) i na njega nanijeti opseg manjeg valjka, odnosno duljine
lukova 12, 23, 34 itd. Kroz ove dijelove povlae se paralele s osi rotacije i na njih
projiciraju toke A, B, C, D itd. iz nacrta. Rezultat je polovina plata manjeg valjka
(druga polovina je simetrina).
Prodor u platu veeg valjka ima irinu jednaku promjeru manjeg valjka, a
visinu AG . Kroz toku D u nacrtu povue se okomica na os rotacije koja na
izvodnicama veeg valjka odreuje karakteristine toke (nisu oznaene). Na
mjerni pravac kroz toku D (slika 6.190.b) iz tlocrta se prenesu udaljenosti (od
okomice na os rotacije kroz toku D) do toaka A, B, C, D itd. i tako odrede toke
krivulje prodora u pravoj veliini (na slici 6.190.b prikazana je polovina simetrine
krivulje prodora).

Slika 6.191. Razvijanje plata rotacijskih valjaka razliitih promjera s mimosmjernim osima rotacije

Primjer razvijanja plata uspravnog i vodoravnog rotacijskog valjka, koji

270

Tehni ko crtanje

imaju razliite promjere i mimosmjerne osi rotacije, prikazan je na slici 6.191.b i c.

Ovakav se sluaj esto susree kod npr. cijevi cijevnih ravi izraenih od lima.
Platevi i krivulja prodora u platu valjka veeg promjera dobiveni su postupkom
projiciranja i nanoenja odgovarajuih duljina na nain ve opisan u prethodnim
primjerima.

Slika 6.192. Razvijanje plata krajnjih i srednjih segmenata cijevnog koljena izraenog od lima

U praksi je esto potrebno izraditi cijevna koljena za razliite kutove. Uvijek

se nastoji da se pojedini segmenti koljena to vie priblie obliku krunice kako bi
otpori strujanja medija kroz koljeno bili to manji. Uobiajeno je da se uz promjer
cijevi D zada kut D i srednji polumjer zakrivljenja R1 (slika 6.192.a). Iz sredita
zakrivljenja moe se opisati kruni luk polumjera R1, koji predstavlja idealnu
sredinjicu koljena. Ovakvo koljeno u praksi bi se teko izradilo od lima, pa se
stoga sastavlja od kraih valjaka ije su sredinjice tangente na kruni luk.
Najpodesnije je da se krajnji valjci uzmu kao polovine srednjih valjaka. Prema
271

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

tome kut (odnosno luk) treba podijeliti na parni broj jednakih dijelova, a zatim
razviti plat jednog od dva jednaka krajnja segmenta (slika 6.192.b), pa plat
jednog od vie jednakih srednjih segmenata koljena (slika 6.192.c).
Postupak razvijanja plateva vrlo je jednostavan: pomona krunica promjera
D podijeli se na odreeni broj jednakih dijelova, koji se razvijeni prenose na pravac
(luk 12 = 12 itd.). Tako se dobije rektificirani opseg krunice D S . Prenoenjem
ili projiciranjem odgovarajuih dijelova dobije se plat pojedinih segmenata
koljena.
U sluaju velikih promjera cijevi D i malih kutova D, srednji polumjer
zakrivljenja R1 postaje vrlo velik, pa posve grafika metoda ne daje dovoljno tone
rezultate. Stoga je potrebno stanovite izmjere izraunati (slika 6.192.a):
polumjer zakrivljenja R1 m ctan D 2 m tan E 2 , gdje se m oita na crteu,
D
x
kut pojedinih segmenata J
, gdje je z broj segmenata,
2z  2

l
2

R1 tan

duljina krajnjih segmenata

skraenje, odnosno produljenje n

D
2z  2

, a duljina srednjih segmenata je l i

D
D
.
tan
2
2z  2

Slika 6.193. Razvijanje plata parnog doma na parnom kotlu

Prirub kojim se parni dom privruje na parni kotao, u razvijenom stanju

nema po duljini na svakom mjestu jednaku irinu jer polumjeri zakrivljenja R1 i R2
nisu jednaki (slika 6.193.). Na slici 6.193.b prikazano je razvijanje priruba i to
samo etvrtina opsega s obzirom na to da su ostale tri etvrtine jednake. Pri
konstruiranju se koristi neutralno podruje savijanja, pa promjer krunice za
konstrukciju iznosi D  s . Ova se krunica podijeli na npr. 24 jednaka dijela koji se
272

Tehni ko crtanje

projiciraju u nacrt na pomonu krunicu koja prolazi poetkom zakrivljenja

promjera R1. Toka G je priblino u poetku zakrivljenja polumjera R2.
Krunica se razvija u pravac (duljine jednake opsegu krunice) na koji se
prenose razvijene duljine lukova 01, 12, 23 itd. Razvijena duljina luka aA iz nacrta
odgovara duljini a0 na slici 6.193.b, a duljina luka bG iz bokocrta duljini b6 na
istoj slici. Na okomice u tokama 0, 1, 2, 3 itd. prenose se odgovarajue visine iz
nacrta. Tako se odrede toke A, B, C itd., odnosno mrea parnog doma.
U sluaju da se eli ublaiti prijelaz cijevnog ogranka okomitog na glavnu
cijev, umee se meudio kao to to prikazuje slika 6.194.a. Radi razvijanja plata
ovog meudijela, opseg ogranka podijeli se na jednake dijelove i povuku se
paralele u nacrtu i tlocrtu. Zatim se iz nacrta projiciraju isti dijelovi u tlocrt, ime
su odreene toke A, B, C i D. Povlaenjem okomice iz toaka 2, 3 i 4 u tlocrtu na
spojnicu 1A odreuju se toke a, b i c.

Slika 6.194. Razvijanje plata meudijela za blai prijelaz cijevnog ogranka na glavnu cijev

Za konstrukciju plata povue se pravac na koji se iz tlocrta prenese udaljenost

AA , a iz ovih toaka s polumjerom 1A iz tlocrta estarom odredi toka 1. Ova
toka spaja se s objema tokama A. Zatim se na spojnicu 1A iz tlocrta prenesu
udaljenosti 1a , 1b i 1c i u tako dobivenim tokama povuku okomice na 1A .
Otvorom estara jednakom veliini 12 (iz tlocrta) iz toke 1 opie se luk do
presjeka s okomicom iz toke a i tako odredi toka 2. Postupak se ponovi iz 2 do
273

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

presjeka okomice iz b, odnosno iz 3 do presjeka okomice iz c itd., sve dok se

ponovno ne doe do toke 1. Nakon toga se iz tako dobivenih toaka 2, 3, 4
prenesu iz tlocrta udaljenosti 2B , 3C , 4D i odrede toke B, C, D. Spajanjem
donjih i gornjih toaka (slika 6.194.b) odrede se granine linije razvijenog lima. Iz
posljednje toke 1 opie se luk polumjera 1M iz tlocrta, a iz toke A luk polumjera
MA iz tlocrta. Sjecite ova dva luka odreuje krajnju toku M.
U nekim sluajevima potrebno je izraditi cijevne prijelaze koji u naravi stoje u
kosom poloaju. Iz projekcija na slici 6.195. nije vidljiva prava veliina
meucijevi, dok su meusobno paralelni ogranci paralelni s nacrtnom i tlocrtnom
ravninom. Prava veliina kose meucijevi odreuje se svoenjem zadatka na
poznati postupak, koji omoguava da se za ovakav poloaj prodor valjaka projicira
u duljinu, a pojedine toke odrede jednostavnim projiciranjem. Potrebno je dakle
cijevni vod (prikazan na slici 6.195. u tri projekcije: N - nacrtu, T - tlocrtu i B bokocrtu) prevaliti oko sredinjice O2 u bokocrtu (B), a zatim na okomice u O1 i O3
prenijeti udaljenosti od horizontale u tlocrtu (T) do O1 i O3 u nacrtu (N). Iz tako
dobivenog stranocrta cijevnog voda moe se doi do plata ako se krunica
ogranka (slika 6.195.c) i meucijevi (slika 6.195.b) podijeli na stanoviti broj
jednakih dijelova (npr. 12). Kroz numerirane dijelove povuku se izvodnice, zatim
se razvije opseg krunice prenoenjem razvijenih dijelova krunice i u dobivenim
tokama povuku okomice. Projiciranjem pojedinih toaka na odgovarajue
okomice dobiju se toke plata (slike 6.195.b i 6.195.c).
Razvijanje stoastih tijela provodi se na drukiji nain od razvijanja valjkastih
i prizmatinih tijela, to se moglo uoiti i kod primjera na slikama od 6.178. do
6.183. Dakle, kod ovih tijela najee se krunica razdijeli na stanoviti broj
jednakih dijelova koji se projiciraju na promjer, a zatim se kroz dobivene toke
povlae izvodnice. Prava veliina izvodnica odreuje se tako da se one zakrenu do
poloaja paralelnog s jednom od ravnina crtanja i projiciraju u drugu ravninu.
esto se dijelovi projiciraju na krajnju izvodnicu jer je ona paralelna s ravninom
crtanja, pa se s nje moe oitati prava veliina.
Za razvijanje plata potrebno je nanijeti opseg krunice ili dijelove podjele na
lukove opisane iz vrha stoastog tijela, zatim povui izvodnice i na njih prenijeti
prave veliine.
Najjednostavnije stoastog tijelo je npr. krnji stoac na slici 6.196.a. Plat
krnjeg stoca dobije se pomou dva isjeka krunica koje imaju polumjere RU i RA
jednake duljini izvodnica, a duljine lukova jednake opsegu krunih osnovica
L 2 R U S , odnosno L1 2 R A S (slika 6.196.b).
Veliina polumjera RU vrlo se esto odredi iz omjera
m : RU

e : R , odnosno R U

gdje je m

274

e2  H 2 .

m R
e

Tehni ko crtanje

Slika 6.195. Razvijanje plata ogranka i meucijevi kod kosog cijevnog prijelaza

Iz polumjera RU i opsega donje osnovice L moe se odrediti kut D

275

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

L
2 R U S 360q

i duljina luka D

180q 2 R S
RU S

180q L
RU S

360q

R
RU

360q

e
m

arc D . Takoer vrijedi

a

2 R U sin D 2 ,

a1

2 R A sin D 2 ,

R U  R U cos D 2

b1

R A  R A cos D 2

a : a1

RU : RA

b : b1

R U 1  cos D 2 ,

R A 1  cos D 2  ,

L : L1

R : R1 .

Slika 6.196. Plat krnjeg stoca

U sluaju da se krnji stoac nastavlja na valjak kao ogranak na slici 6.196.a,

prodor i plat mogu se odrediti tako da se prvo pomone krunice podijele na
stanoviti broj jednakih dijelova. Iz toaka podjele povlae se okomice na osnovicu,
a zatim izvodnice. Nakon toga se toke na valjku projiciraju do krajnje izvodnice i
u nacrt. Na koncu se iz vrha opiu lukovi na koje se prenose razvijeni dijelovi
276

Tehni ko crtanje

krunice, ucrtaju izvodnice i lukovima prenesu prave veliine izvodnica stoastog

ogranka (slika 6.197.b).

Slika 6.197. Razvijanje plata uspravnog ogranka u obliku krnjeg stoca koji prodire u valjak

Plat kosog krnjeg stoca, prikazanog na slici 6.198., moe se konstruirati na

dva naina.
Prvi nain je da se vea osnovica podijeli na jednake dijelove koji se spoje s
tokom 1 (slika 6.198.a). Spojnice sijeku manju osnovicu u tokama A, ..., E. S
ovim tokama istodobno je izvedena i podjela manje osnovice. Iz toke 1 (sredita)
opiu se lukovi kroz toke 2, 3 i 4 do presjeka s horizontalnom sredinjicom u
tlocrtu, a zatim se dobivene toke projiciraju u nacrt. Projekcije toaka 12, ..., 52
(vidi nacrt) spoje se s vrhom stoca O2. Spojnice na mjestu presjeka s gornjom
(manjom) osnovicom odreuju toke A2, ..., E2. Ako se sada iz sredita O2 (donja
slika) opiu lukovi polumjera O 2 12 , ..., O 2 5 2 (odnosno O 2 A 2 , ..., O 2 E 2 ) uzetih
iz nacrta, a na luk polumjera O 2 5 2 prenese razvijena podjela (lukovi) 5141, ...,
2111 (uzeta iz tlocrta), meusobnim presjekom odredit e se toke od 1 do 5
(odnosno od A do E) plata. Slika prikazuje konstrukciju samo polovine plata.
Drugi nain je tzv. postupak s trokutima. Plat koji treba razviti razdijeli se na
uske trokute, a slaganjem pravih veliina ovih trokuta (jedne pored druge) dobije se
razvijeni plat. Na taj se nain mogu rijeiti i najsloeniji zadaci. Obje osnovice
(krunice) razdijele se na jednak broj jednakih dijelova (slika 6.198.b) koji se
projiciraju u nacrt. Nakon toga se u nacrtu i tlocrtu izmjenino spoje toke podjele
(spojnice su numerirane brojevima od 1 do 9). Prave veliine spojnica dobiju se
tako da se na okomicu nanese iz nacrta duljina uspravne izvodnice stoca A 0 B 0
277

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

(slika 6.198.b - desno). U A0 se postavi vodoravna okomica na koju se nanose

duljine spojnica iz tlocrta. Spojnice tako dobivenih toaka 1, ..., 6 s B0
predstavljaju prave veliine spojnica iz nacrta i tlocrta.

Slika 6.198. Razvijanje plata kosog krnjeg stoca

Za razvijanje plata (slika 6.198.b - dolje) postavi se izvodnica 9, uzme se u

estar prava veliina spojnice 8 ( B 0 8 ) i iz toke A opie luk, a iz B opise luk s
polumjerom jednakim razvijenoj podjeli manje krunice. Sjecite lukova odreuje
toku C. Zatim se u estar uzima prava veliina spojnice 7 ( B 0 7 ) i postupak se
ponavlja opisivanjem luka iz toke C. Iz A se opie luk polumjera jednakog
razvijenoj podjeli vee krunice. Sjecite lukova odreuje toku D. Postupnim
nainom odrede se sve toke plata kosog krnjeg stoca. Slika prikazuje
konstrukciju samo polovine plata.
278

Tehni ko crtanje

U sluaju potrebe spajanja dvaju paralelnih valjaka stoastim suenjem (slika

6.199.), definira se prvo kosi krnji stoac. Na sredinjicama valjaka odaberu se
krajnje toke O12 i O22 te opiu krunice jednake presjecima valjaka. Tangente na
ove krunice odreuju kosi krnji stoac koji se s valjcima prodire u elipsama koji
se u ovom sluaju vide kao duljine A 2 G 2 , odnosno A 12 G 12 . Ako se krajnje
izvodnice stoca sijeku na papiru na kojemu se crta, plat se moe razviti na nain
prema slici 6.181. U konkretnom sluaju na sredinjici se odabere bilo koja toka,
opie se polukrunica koja se razdijeli na jednake dijelove, a ovi se zatim
projiciraju na promjer. Kroz dobivene toke povlae se izvodnice koje na gornjem i
donjem presjeku odreuju toke A, ..., G, odnosno A1, ..., G1. Ako sjecite
izvodnica nije na papiru na kojemu se crta, povlae se s obje strane pomone
okomice na sredinjicu, ime se zadani stoac pretvara u uspravni i lako razvija. Na
odgovarajue izvodnice se zatim dodaju razlike od uspravnog do kosog stoca, npr.
na izvodnici 1 dolje nita, a gore razlika HA .

Slika 6.199. Razvijanje plata stoastog suenja

U sluaju potrebe izvoenja koninog cijevnog koljena moraju se odabrati

takvi odnosi da razvijanje plata bude lako i da svaki segment ima jednako suenje
(slika 6.200.). Obino se zadaje luk koljena A2D2 sa sreditem zakrivljenja u toki
O2. Koljeno je na oba kraja produljeno kratkim nastavcima u obliku valjaka. Za
primjer, na slici 6.200.a koljeno se sastoji od tri segmenta koji su dobiveni
razdiobom luka A2D2 na tri jednaka dijela (luk A2B2 = luk B2C2 = luk C2D2).
279

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

Spojnicama A 2 B 2 , B 2 C 2 i C 2 D 2 povuku se sredinjice i na njih se prenesu tetive

lukova tako da se dobije isti krnji stoac u tri razliita poloaja s jednakim
visinama A 2 G 22 A 12 D12 A 22 D 2 .

Slika 6.200. Razvijanje plata stoastog suenja

Srednji presjeci ovih stoaca su elipse, koje se u nacrtu projiciraju kao duljine
3 2 4 2 i 5 2 6 2 i ne prolaze tokama B2 i C2. Krajnji presjeci (duljine 12 2 2 i 7 2 8 2 u
nacrtu) prolaze tokama A2 i D2. Ako se sada segmenti sastave prema pomonoj
slici, dobit e se samo jedan stoac koji se razvija na ve poznat nain. Mala
odstupanja od uspravnog stoca razviju se kao da je stoac uspravan (tanko
nacrtano), a onda se provede korektura dodavanjem ili oduzimanjem razlike od
duljina izvodnica uspravnog stoca. U razvijenoj mrei (slika 6.200.b) nacrtani su
presjeci 3 2 4 2 i 5 2 6 2 . S obzirom na to da su visine valjaka male, one se mogu
oitati iz nacrta i jednostavno dodati na mreu. Ako su visine valjaka velike,
potrebno je valjke razvijati na nain ranije opisan za valjke.
Na slici 6.201.a prikazana je uspravna krnja piramida s osnovicom u obliku
pravokutnika. Bridovi piramide jednako su dugi pa e se u razvijenoj mrei nai na
koncentrinim krunim lukovima opisanim pravom duljinom brida iz sredita S
(slika 6.201.b). Prava duljina odredi se tako da se brid B1 J 1 zarotira u ravninu
crtanja, projiciranjem dobivenih toaka u nacrt do J' i B'. Duljine S12 J' i S12 B'
predstavljaju polumjere zakrivljenja koncentrinih lukova na koje se prenesu
duljine stranica iz tlocrta i tako dobije razvijeni plat.

280

Tehni ko crtanje

Slika 6.201. Razvijanje plata krnje piramide s osnovicom u obliku pravokutnika

Slika 6.202. Razvijanje plata uspravne etverostrane krnje piramide

Ako se stranice uspravne etverostrane krnje piramide ne sijeku u jednoj toki

(vidi tlocrt na slici 6.202.a), potrebno je odrediti prave veliine sredinjica stranica.
Sredinjica I1 J 1 ve je paralelna s nacrtnom ravninom, pa se prava veliina
( I12 J 12 ) moe odrediti jednostavnim projiciranjem. Sredinjicu K 1 L1 potrebno je
prvo zaokrenuti do poloaja paralelnog s nacrtnom ravninom, a zatim projicirati u
nacrt. Spojnica K' L' predstavlja pravu veliinu sredinjice K 1 L1 . Za razvijanje
plata nanese se duljina IJ I12 J 12 , zatim se povuku okomice i na njih prenesu
duljine IA iz I i JE iz J (slika 6.202.b). Nakon toga se konstruira sredinjica
stranice ABFE, koja je tangenta na krune lukove opisane iz toke A (polumjera
AK ) i E (polumjera EL ). Gornja ( AB ) i donja ( FE ) stranica okomita je na
sredinjicu. Postupak se dalje ponavlja za stranicu BCGF. Rezultat je polovina
281

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

razvijenog plata ovakve krnje piramide.

Slika 6.203. Razvijanje plata jednostrano odrezanog krnjeg stoca

Slika 6.204. Razvijanje plata ralje krunog presjeka

282

Tehni ko crtanje

U sluaju jednostrano odrezanog krnjeg stoca (slika 6.203.) potrebno je prvo

produljiti izvodnicu C12 G 12 u nacrtu i odrediti vrh stoca O12. Zatim treba
produljiti I12 G 12 u nacrtu i iz tlocrta prenijeti duljinu I1 J 1 ulijevo od toke I12, te
dobivenu toku K2 spojiti s tokom A2. Za dobivanje plata treba razviti gornju
krunicu u luk polumjera O 2 C 2 , a donju u luk polumjera O 2 G 2 (polumjeri se
uzimaju iz nacrta). Od toke C plata (slika 6.203.b) razvije se na obje strane po
polovina krunice i tako odrede toke A. Nakon toga se u estar uzme duljina
A 2 K 2 iz nacrta i opisivanjem lukova iz toaka A odrede toke E i I. Ako se s
polumjerom A 2 I 2 (uzetim iz nacrta) opiu lukovi iz toaka A, a s polumjerom
I1 J 1 (uzetim iz tlocrta) iz toaka E i I, dobiju se toke J plata. Spajanjem ovih

toaka dobije se traena mrea.

Ralje, tj. dva jednaka stoasta ogranka koja izlaze iz jednog valjka, prikazuje
slika 6.204.a. Stoasti su prijelazi koso odrezani i meusobno potpuno identini, pa
se zadatak rjeava jednako kao i primjer na slici 6.199. Na slici 6.204.b nacrtana je
samo polovina plata jednog ogranka.

Slika 6.205. Razvijanje plata ralje s prijelazom iz krunog u etvrtast presjek

Na slici 6.205.a prikazane su ralje s prijelazom iz krunog u etvrtast presjek.

Mrea se razvija postupkom pomou trokuta. U gornjem tlocrtu (T1) i bokocrtu (B)
razdijeli se etvrtina krunice na jednake dijelove 15, ..., 45, odnosno 43, ..., 73.
Zatim se ove toke spoje s tokom A, odnosno A1, B1 i B2. Radi odreivanja prave
veliine ovih spojnica potrebno ih je zakrenuti oko toke A5, odnosno B3, do
poloaja paralelnog s nacrtnom ravninom crtanja, a zatim ih projicirati u nacrt (N).
Tako se dobiju prave veliine od kojih se gradi plat na slici 6.205.b. Toka 7
plata odredit e se tako da se nanese duljina BC lukom B 2 7 2 iz nacrta. Iz toke 7
283

Predo avanje oblika s osnovama nacrtne geometrije

se zatim nanesu dijelovi krunice 5 3 6 3 , ..., a iz B i C prave veliine spojnica. Tako

se dobiju ostale toke plata. Toke A i D odredit e se sjecitem lukova polumjera
4 2 A 2 iz nacrta i A 5 B 5 iz gornjeg tlocrta. Dalje se postupak ponavlja. Slika
6.205.b prikazuje samo polovinu plata.

Slika 6.206. Razvijanje plata ralje s prijelazom iz pravokutnog u kruni presjek

Sline ralje prikazane su i na slici 6.206.a, koje se razlikuju samo po prijelazu

iz pravokutnog u kruni presjek (dakle obrnuto od ralje na slici 6.206.a). Postupak
je potpuno identian opisanom i vidljiv je iz slike. Spojnice toke A5 s diobenim
tokama 15, ..., 45 i toke B5 s diobenim tokama 45, ..., 75 zakreu se do
horizontalne ravnine. Zatim se projiciraju u nacrt, a spajanjem s tokama A2 i B2
odrede se prave veliine spojnica. Pomou ovih pravih veliina dobiva se traena
mrea (slika 6.206.b). Spoj oba ogranka omeen je vertikalom u nacrtu (N), a na
platu se odredi prenoenjem dijelova do vertikale. Slika 6.206.b prikazuje samo
polovinu plata.

284

Tehni ko crtanje

7. Posebnosti u tehnikom crtanju

Particularities in Technical Drawing
Kao to je to ve naglaeno u poglavlju 2. ovog udbenika, tehniko crtanje
nije slobodno crtanje ili risanje, ono je utemeljeno na pravilima nacrtne geometrije
i usvojenim meunarodnim normama i propisima kako bi bilo itljivo i razumljivo
u svim dijelovima svijeta. U klasinom tehnikom crtanju koristi se razliiti pribor
i razliita pomagala, odgovarajui formati papira za crtanje, crtei su organizirani
na odgovarajui nain i obvezatno su opremljeni zaglavljima i sastavnicama,
koriste se odgovarajua mjerila, odgovarajue irine i vrste crta te odgovarajue
pismo (tzv. tehniko pismo) za opis tehnikih crtea.

7.1. Pribor i pomagala za klasino tehniko crtanje

Kakav e se pribor i pomagala za klasino tehniko crtanje koristiti ovisi o
tome hoe li se izraivati prostorune proporcionalne skice (vidi poglavlje 8.),
crtei u mjerilu za daljnju reprodukciju ili crtei podrani raunalom (vidi
poglavlje 10.). Za runu izradu crtea u mjerilu, olovkom ili tuem na hamer
papiru, ozalid papiru, paus papiru ili nekoj drugoj kvaliteti papira svih formata,
koristi se sljedei pribor i pomagala za tehniko crtanje [5, 6, 7, 10, 12]:
x
crtae daske ili ploe - manjih izmjera za crtanje na stolu (za formate crtea od
A4 do A1) ili veih izmjera (za formate vee od A1) s odgovarajuim
mehanizmima za tono crtanje;
x
ravnalo (prilonik)(kao zaseban dio ili u sklopu crtae daske),
x
pravokutni trokuti veliine kateta do 400 mm, drveni ili izraeni od umjetnog
materijala (plastini)(uobiajeno par trokuta - jedan s kutovima 45x45x90, a
drugi s kutovima 30x60x90);
x
estar s odgovarajuim priborom,
x
mjerilo (razmjernik),
x
tehnike olovke s ulocima (minama) razliite irine,
x
iljilo za olovke i brusni papir,
x
tu,
x
crtai papir,
x
avlii ili ljepljiva traka,
x
pera za pisanje i pera za crtanje razliitih irina,
x
gumice za brisanje,
x
pribor za mjerenje (metar, pomino mjerilo i slino),
x
ablone za pisanje i crtanje,
x
krivuljari i kutomjeri,
x
itd.
Crtaa daska slui kao podloga crtaem papiru, a moe biti izraena od drva
(slika 7.1.) ili od umjetnog materijala (slika 7.2.). Daska od drva ima radnu
285

Posebnosti u tehni kom crtanju

povrinu izraenu od mekog drva i okvir izraen od tvrdog drva (uglavnom od

kuhane bukovine). Papir se privruje samo na mekanom dijelu daske. Zamazana
daska moe se istiti staklenim papirom, s time da bone stranice (na koje nalijee
T - ravnalo) ostaju netaknute. Crtai se papir ree na posebnim podlogama, a samo
iznimno na tvrdom dijelu daske. T ravnalo ili prilonik nalijee samo uz lijevu i
donju stranu crtae daske. Crtaa daska izraena od umjetnog materijala
oblikovana je na nain podesan za crtanje, a u sklopu njezine konstrukcije dana su
rjeenja za uvrivanje papira i voenje prilonika. Na ravnoj podlozi daska mora
leati cijelom svojom povrinom. Iskrivljena daska nije podesna za rad. Crtaa
daska od drva pohranjuje se u prostoru umjerene vlanosti i temperature.

Slika 7.1. Jednostavna crtaa daska s prilonikom (T ravnalom)

(1 radna povrina od mekog drva, 2 okvir izraen od tvrdog drva, 3 prilonik, 4 avli za
privrenje crtaeg papira i 5 crtai papir)

Slika 7.2. Crtaa daska izraena od umjetnog materijala

s ravnalima i crtaom zakretnom glavom

Crtae daske, a posebice samostojee crtae daske u poetku su bile

jednostavne konstrukcije, koja je s vremenom postajala sve sloenija s krajnjim
ciljem da se postigne to vea tonost pri crtanju (slika 7.3.). Takve crtae daske ili
286

Tehni ko crtanje

ploe opskrbljene su posebnim mehanizmima ili hidraulikom za podeavanje visine

i nagiba radnog dijela te konicama za osiguranje postavljenog poloaja (slika
7.3.). Pomicanje crtae zakretne glave (slika 7.7.) u bilo koju toku na crtaoj ploi
omogueno je paralelogramskim voenjem (slika 7.4.) ili koordinatnim voenjem
(vodoravnim i uspravnim vodilicama) (slike 7.5. i 7.8.).
a)

b)

c)

7.3. Crtae su se daske od jednostavnih nagibnih stolova s vremenom razvile u suvremene

samostojee koordinatne crtae daske (a nagibna crtaa daska s prilonikom, b samostojea crtaa
daska s paralelogramskim voenjem i mehanizmom za podeavanje nagiba i visine, c samostojea
crtaa daska s koordinatnim voenjem)

Slika 7.4. Crtaa daska

s paralelogramskim voenjem

Slika 7.5. Crtaa daska

s vodoravnom i okomitom vodilicom

Danas se u pojedinim konstrukcijskim i projektnim uredima mogu vidjeti i

automatizirane crtae ploe kod kojih se dio crtanja (npr. opis tehnikim pismom,
ucrtavanje raznih simbola i sl.) moe potpuno automatizirati i upravljati miniraunalom koje je u sklopu crtae ploe (slika 7.6.).

287

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.6. Crtaa ploa s djelomino

automatiziranim aktivnostima pri tehnikom
crtanju (lijevi dio ploe)

Slika 7.7. Crtaa glava s meusobno okomitim

ravnalima i konicama

Crtaa glava s dva meusobno okomita ravnala moe se zakretanjem postaviti

u toan kut zahvaljujui mjernoj skali (slika 7.7.). Glava se moe zakoiti u
poloajima koji su viekratnici kuta od 15. Crtae glave mogu biti opskrbljene i
dodatkom koji omoguava podeavanje razmaka rafure pri iscrtavanju. Ravnala
koja se koriste u sklopu crtae glave su izmjenjiva i mogu imati vrlo razliite
mjerne skale (i po jedinicama i po mjerilu).

Slika 7.8. Prikaz dijela pribora koji se koristi za tehniko crtanje (crtae daske, panoi za crtee,
trokuti, prilonik, stalci za privremeno odlaganje crtea i sl.)

Radna mjesta tehnikih crtaa mogu biti oblikovana i tako da su crtae daske
ili ploe postavljene na radne stolove pomou posebnih nosaa (slika 7.8.). Vano
je da su opskrbljena svim potrebnim priborom za tehniko crtanje (slika 7.9.) i
288

Tehni ko crtanje

drugim pomagalima (panoima za crtee, stalcima za privremeno odlaganje crtea,

stolovima za rezanje itd.).

Slika 7.9. Dio pribora koji se koristi u tehnikom crtanju

Prilonik (T ravnalo) (slike 7.10., 7.1., 7.3.a i 7.8.) slui za povlaenje

vodoravnih i okomitih crta te kao vodilica za trokute kada se uz pomo njih
povlae crte. Sastoji se od ravnala i glave koji su meusobno strogo okomiti,
slijepljeni i osigurani od pomaka vijcima ili na drugi nain. Glava prilonika
naslanja se samo na bonu lijevu ili donju stranu crtae daske, a koristi se samo
gornja strana ravnala, pa je treba uvati od oteenja. Prilonik i trokuti izrauju se
od drva, prozirnih i neprozirnih umjetnih materijala te od kovina (elik, mjed i sl.).
Prilonik i trokuti od kovina prljaju papir pa nisu podesni za crtanje na papiru. Prije
uporabe prilonik treba oistiti od praine, a ponekad i oprati krpicom natopljenom
alkoholom ili slinom tekuinom za ienje. Pri odlaganju prilonika treba paziti
kako ga se i gdje postavlja (slike 7.8. i 7.11.).

Slika 7.10. Prilonik ili T - ravnalo

Slika 7.11. Odlaganje prilonika

289

Posebnosti u tehni kom crtanju

a)

b)

Slika 7.12. Postupak crtanja ravne crte trokutom [10]

Trokuti slue za povlaenje crta okomitih na prilonik, vodei ih po

priloniku, i za povlaenje ostalih crta koristei se dvama trokutima. Svi bridovi
stranica trokuta koriste se za crtanje pa ih je potrebno uvati od oteenja. Materijal
za izradu trokuta isti je kao i materijal prilonika pa se iste na isti nain. Za crtanje
se koriste trokuti ije katete nisu dulje od 250 mm, a samo se ponekad koriste
trokuti duine kateta i do 450 mm. Crtanje trokutima treba uvjebati kako bi ih se
pravilno koristilo u tehnikom crtanju (slika 7.12.).

Slika 7.13. estari s razliitim dodacima ovisno o tome koriste li se za prenoenje mjera, crtanje
olovkom ili crtanje tuem

estar s odgovarajuim priborom u kompletu (slika 7.13.) slui za izvlaenje

krunica i lukova olovkom ili tuem i za prenoenje mjera. To je najskuplji, ali i
najvaniji pribor tehnikog crtaa. Postoje u vrlo razliitim kvalitetama i s vrlo
razliitim brojem pribora. Bolji estari izraeni su od tvrdog elika i imaju
290

Tehni ko crtanje

zglobove s vodilicama, tako da se oba kraka pomiu skupa. Osnovu potrebnog

kompleta estara ine veliki i mali uloni estar, ubodni estar za prenoenje mjera,
nul-estar za polumjere manje od 5 mm, produeci za vee krunice, rezervni
dijelovi i komplet mehanizma za uvrivanje pera za tu. Za crtanje olovkom u
estar se ulae olovka ili uloak srednje tvrdoe (npr. HB ili slian).
a)

b)

c)

Slika 7.14. Postupci crtanja estarom (a obini estar, b nul-estar, c ubodni ili bodni estar) [10]

a)

b)

Slika 7.15. Postupak prenoenja jednake duine pomou ubodnog estara (a) i postupak iljenja
grafitnog uloka [10]

Pri crtanju krunica njezino se sredite oznaava sredinjicama ili dvjema

meusobno okomitim i presjeenim crticama (slika 7.14.a). Rukovanje nulestarom pri crtanju krunica ili krunih lukova polumjera manjeg od 5 mm
prikazano je na slici 7.14.b. Ubodni ili bodni estar koristi se za prenoenje mjera s
ravnala, mjerila, trokuta ili drugog crtea na crte koji se crta. Rukovanje ubodnim
estarom prikazano je na slici 7.14.c, a primjer prenoenja jednakih razmaka dan je
291

Posebnosti u tehni kom crtanju

na slici 7.15.a. iljak estara treba biti dui od grafitnog uloka (olovke) ili pera za
izvlaenje u tuu za oko 1 mm.
Za iljenje grafitnog uloka (mine) kod estara koristi se brusni papir ili
daica s brusnim papirom, postupak treba izvoditi prema prikazu na slici 7.15.b.
c)

Slika 7.16. Mjerila (razmjernici)

Mjerila (razmjernici) slue za nanoenje tonih mjera kod poveanja,

umanjenja ili u naravnoj veliini. Pri crtanju s umanjenjem ili uveanjem bez
mjerila potrebno je svaku nanesenu mjeru izraunati. Mjerila se izrauju od
umjetnih materijala, a sve rjee od drva, drva s oblogom, celuloida i metala.
Posebno su podesna mjerila poprenog presjeka u obliku trokuta sa est razliitih
mjernih skala (slika 7.16.). Najee su duljine 300 ili 500 mm. Praktino je
limenim jahaem (slika 7.16.c) oznaiti upotrebljavanu skalu.

Slika 7.17. Pravilno zailjene olovke i postupak iljenja grafitnog vrha

Olovke (slika 7.17.) slue za povlaenje ravnih i zakrivljenih crta te u estaru

za krunice i lukove. Primjena odreene olovke ovisi o vrsti papira. Za crtanja na
prozirnom papiru koriste se olovke iz skupine tvrdih olovaka (slovne oznake od H
do 9H), a za crtanje na ostalim vrstama papira olovke iz skupine mekih olovaka (s
oznakom HB, F ili od H do 6H). Prilikom izbora olovke za crtanje treba znati da
292

Tehni ko crtanje

meke olovke dosta prljaju papir i pribor za crtanje. Suvremene grafitne olovke koje
se koriste za tehnike grafike jesu tankocrte mehanike olovke. Tankocrta olovka
od 0,3 mm moe se koristiti za konstrukcijske crte, a ona od 0,5 ili 0,7 mm za
tamne uglaene crte. Tankocrte olovke ne zahtijevaju iljilo, jer crte poprimaju
irinu jednaku promjeru grafitnog uloka (slika 8.7.).
Tuem se izvlae crte kod vanijih i trajnijih crtea. Za izradu crtea trajnije
kvalitete uglavnom se koristi crni tu koji se mora brzo suiti i ne smije se ljutiti
niti nagrizati pribor. Tuem se crtaju crtei koji e se kopirati u vie primjeraka radi
uporabe u proizvodnji, prilikom montae, kontrole ili pri odravanju, odnosno za
kompletiranje tehnike dokumentacije.
Papiri koji se koriste u tehnikom crtanju najee su celulozni papiri,
dobiveni preradbom drvne mase. Od njih je najvie cijenjen tzv. bezdrvni papir,
proizveden od iste celuloze bez primjesa drvenjae. Svi ostali celulozni papiri
srednje su fini papiri. Prema masi na jedinicu povrine razlikuju se laki papiri
(1060 g/m2), srednje teki papiri (60120 g/m2), polukartoni (150200 g/m2),
kartoni (200600 g/m2) i ljepenke (>600 g/m2). Za mnoga je podruja uporabe
papira bitan nain njegove dorade i obradbe povrine, pa se razlikuje i po glatkoi
povrine (npr. grafiki papiri, omotni papiri, kartoni i ljepenke, sanitarni i tehniki
papiri). Grafiki papiri koriste se za pisanje, crtanje i za tisak. Izmeu papira za
pisanje i za crtanje nema vee razlike u nainu proizvodnje i svojstvima. U
specijalni tehniki papir spada i papir za precrtavanje i kopiranje. U tehnike svrhe
koristi se crtai papir za radionike crtee, transparentni crtai papir, naravni paus
papir, uljni paus-papir i paus-platno (koje je posebnim prepariranjem postalo
prozirno). Za crtanje se koristi i hamer papir ija je povrina vrlo glatka i osjetljiva
na tlak i prljanje.

Slika 7.18. Crtanje pomou krivuljara [10]

Slika 7.19. Odreivanje kuta pomou kutomjera [10]

293

Posebnosti u tehni kom crtanju

Kutomjeri (slika 7.19.) slue za prenoenje stupnjeva, a preciznije prenoenje

kutova (minute i sekunde) nije mogue i ono se odoka prosuuje. Izrauju se od
istih materijala kao i trokuti, a ponekad i od lima.
Krivuljari (slike 7.18. i 7.25.c) su kombinacija spirala, elipsa, parabola i
hiperbola, a slue za izvlaenje krivulja koje se ne mogu izvui estarom. Izrauju
se od istog materijala kao i trokuti.

Slika 7.20. Uobiajena garnitura pera za pisanje i

crtanje s boicom tua

Slika 7.21. Uporaba pera i ablone za pisanje

tehnikog pisma

Slika 7.22. Konstrukcija, rukovanje i odravanje pera za crtanje i pisanje tuem

Pera za pisanje i crtanje slue za izvlaenje crta i opisivanje crtea. Danas su

vrlo rijetko u uporabi tzv. kotir- i redis-pera, ve se koriste posebno konstruirana
tehnika pera s kapilarnim djelovanjem (cjevica s iglicom)(slika 7.22.). Takva se
pera koriste u kompletima (slika 7.20.), a za svaku internacionalnu irinu crte
294

Tehni ko crtanje

(prema ISO 128) koristi se posebno pero (slika 7.23.). Pera za pisanje pomou
ablona za pisanje usklaena su sa irinama prema ISO 3098 (slika 7.21.).

Slika 7.23. Za svaku irinu crte koristi se posebno pero

Gumicama se briu crte izvuene olovkom i tuem, ali se briu i mrlje i slina
zaprljana mjesta na crteu. Svakim potezom gumice oteuje se povrina papira, pa
je prije izvlaenja crte tuem treba pripremiti tako da se lagano prekrije grafitom
(npr. mekom olovkom).

Slika 7.24. ablone za pisanje tehnikog pisma (gore) i primjeri ispisa ravnog i kosog tehnikog
pisma razliite visine, prema normi ISO 3098 I/B

295

Posebnosti u tehni kom crtanju

ablone za pisanje (slika 7.24.) koriste se za ujednaeno ispisivanje slova i

znakova tehnikog pisma pri opisivanju crtea, dok se ablone za crtanje koriste
za pravilno i brzo crtanje nekih detalja kao to su polumjeri zakrivljenja, krunice,
elipse, esterokute matice i glave vijaka, kvadrati, trokuti i slino (slike 7.25., 7.26.
i 7.27.). ablone za pisanje izraene su u raznim standardnim veliinama, i to
uglavnom od umjetnog prozirnog materijala. Postoje i posebno oblikovane ablone
za crtanje, npr. oznaka zavara, simbola u pneumatinim i hidraulikim shemama,
simbola za crtanje informatikih algoritama itd. Sve su one uglavnom prilagoene
za crtanje pomou pera za crtanje odreene irine ili pomou suvremenih
tankocrtih mehanikih olovaka odreene irine (0,5 ili 0,7 mm).

Slika 7.25. ablona za crtanje

polumjera zakrivljenja (a), vienamjenska ablona za crtanje (b) i krivuljar (c)

Slika 7.26. Razliite ablone za crtanje

Slika 7.27. ablone za crtanje krunica i elipsi razliitih dimenzija

296

Tehni ko crtanje

Sav pribor i pomagala za tehniko crtanje treba pravilno uvati, upotrebljavati

i odravati istim nakon uporabe.
Sve reeno odnosi se na klasino tehniko crtanje. Ako se radi o crtanju
podranom raunalom, tada se paleta pomagala proiruje na razna pomagala za
pisanje tehnikog pisma i crtanje razliitih simbola, koja su numeriki upravljana
miniraunalima (slika 7.28.) ili na raunala s odgovarajuim programskim
paketima za tehniko crtanje, crtae (plotere), ureaje za snimanje podataka s
crtea (skenere), tipkovnice, mieve, tablete, medije za pohranjivanje podataka itd.
Izgled radnog mjesta suvremenog tehnikog crtaa ili konstruktora bitno se mijenja
i poprima sasvim drukiji izgled od onoga koje je to mjesto imalo kod klasinog
tehnikog crtanja (slike 7.29., 7.30., 7.31., 7.32. i 7.33.).

Slika 7.28. Numeriki upravljani pisai za ispis tehnikog pisma ili simbola kao to su znakovi
hrapavosti povrine, simboli kod geometrijskih tolerancija i slino

Slika 7.29. Mogui izgled suvremenog radnog mjesta tehnikog crtaa ili konstruktora bez klasine
crtae ploe, ali s dva zaslona (monitora) i raunalnom podrkom

Uz podrku raunala (kod manjih sustava to mogu biti i PC odgovarajuih

karakteristika) tehniko crtanje postaje jednostavnije i kvalitetnije, ali samo ako se
poznaju sva pravila i zakonitosti koje vrijede u tehnikom crtanju. Za iscrtavanje
crtea koriste se crtai (ploteri) koji mogu biti vrlo razliiti, to ovisi o veliini i
koliini crtea te njihovoj namjeni (slike 7.30., 7.32., 7.33. i 7.34.).

297

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.30. Osim raunala (radne stanice) radno

mjesto konstruktora mora biti opremljeno i
raunalom upravljanim crtaem (ploterom)

Slika 7.31. Izgled radnog mjesta suvremenih

konstruktora s dva zaslona (monitora)
tekstualni (lijevo) i grafiki (desno)

Slika 7.32. Razliiti tipovi i izvedbe raunalom podranih crtaa (plotera)

Slika 7.33. Stolni poloeni crta (ploter) za

Slika 7.34. Kod koritenja osobnih raunala (PC)
formate A3 i A2 prilagoen vrlo
moe za iscrtavanje formata A4 i A3
rasprostranjenom programu za crtanje AutoCAD
posluiti i tiska (pisa, printer)

298

Tehni ko crtanje

7.2. Formati i organizacija tehnikih crtea

Formati tehnikih crtea propisani su normom ISO 5457. Ovo je potrebno radi
proizvodnje papira i urednog pohranjivanja. Crtei se esto uvaju vie godina, a
kroz to vrijeme skupi se velik broj crtea koji moraju uvijek biti pristupani. Kada
bi crtei bili proizvoljnih formata, bilo bi nemogue odravati red u arhivama i vrlo
teko nai traeni crte. U proizvodnji papira normirano je vie nizova formata
(tablica 7.1.). Format A niza je osnovni niz i upotrebljava se za tehnike crtee,
tiskanice i razliite obrasce. Format niza B definiran je tako da duljina manje
stranice njegova poetnog formata B0 iznosi 1000 mm, a slui za razliite omote
(za fascikle, korice knjiga i slino). Format niza C izmeu je niza A i B, a
upotrebljava se za tiskarske potrebe. Format papira niza D najmanji je i takoer se
upotrebljava za tiskarske potrebe (nije obuhvaen normom ISO 5457).
Povrina osnovnog formata papira A0 ima plotinu 1 m2. Kod svih standardnih
formata usvojen je omjer stranica (slika 7.35.) x : y 1 : 2 . Iz reenog slijedi da je
za A0 format x = 841 mm, a y = 1189 mm.
Tablica 7.1. Formati papira
Razred

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Osnovni niz
A
Oznaka Izmjera, mm
4A0
1682 x 2378
2A0
1189 x 1682
A0
841 x 1189
A1
594 x 841
A2
420 x 594
A3
297 x 420
A4
210 x 297
A5
148 x 210
A6
105 x 148
A7
74 x 105
A8
52 x 74
A9
37 x 52
A10
26 x 37
A11
18 x 26
A12
13 x 18

Oznaka

B
Izmjera, mm

B0
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
B8
B9
B10
B11
B12

1000x1414
707 x 1000
500 x 707
353 x 500
250 x 353
176 x 250
125 x 176
88 x 125
62 x 88
44 x 62
31 x 44
22 x 31
15 x 22

Dopunski nizovi
C
Oznaka Izmjera, mm
C0
C1
C2
C3
C4
C5
C6
C7
C8
C9
C10

917 x 1297
648 x 917
458 x 648
324 x 458
229 x 324
162 x 229
114 x 162
81 x 114
57 x 81
40 x 57
28 x 40

Oznaka

D
Izmjera, mm

D0
D1
D2
D3
D4
D5
D6
D7
D8
D9
D10

771 x 1090
545 x 771
385 x 545
272 x 385
192 x 272
136 x 192
96 x 136
68 x 96
48 x 68
34 x 48
24 x 34

Format A1 ima upola manju povrinu od formata A0, a format A2 upola

manju povrinu od formata A1 i tako redom do formata A6 koji ima upola manju
povrinu od formata A5. Normalan poloaj zaglavlja crtea jest donji desni kut
kako je prikazano na slici 7.35. (desno). Tako se dobiju formati papira kako je
prikazano u tablica 7.1. Samo kod formata A4 i A6 dulja stranica je okomita, dok
je kod ostalih formata (A0, A1, A2, A3 i A5) dulja stranica vodoravna. Pri izboru
formata papira za tehnike crtee prednost imaju formati A0, A1, A2, A3 i A4. U
posebnim potrebama formati papira mogu se koristiti i u uzdunom i u poprenom
poloaju.
299

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.35. Omjer stranica formata A niza

Prostor za crtanje ogranien je okvirom crtea koji se izvlai punom irokom

crtom ija irina nije manja od 0,5 mm (oznaka crte A10)(slika 7.36.). Izmjere
neobrezanih ili sirovih formata i obrezanih ili gotovih formata dani su u tablici 7.2.,
koja je u izravnoj vezi sa slikom 7.36.

Slika 7.36. Neobrezani i obrezani format niza A s opim izmjerama (vidi tablicu 7.2.)
Tablica 7.2. Izmjere obrezanog i neobrezanog formata niza A prema ISO 5457 (veza sa slikom 7.36.)
Oznaka formata
crtea
A0
A1
A2
A3
A4
A5
A6

x
1189
841
594
420
297
210
148

y
841
594
420
297
210
148
105

Izmjera, mm
a
10
10
7
7
7
-

b
5
5
5
20
15
15
15

c
20
20
10
10
10
-

Formati A2 i vei imaju s lijeve strane u donjem dijelu ucrtano polje 20 x 297
mm s oznakom sredita, koje je predvieno za uvezivanje pri ulaganju crtea u
korice s mehanizmom (slika 7.36.). Kod formata A3, A4 i A5 ovo polje postoji
izmeu lijevog ruba formata i okvira crtea (prema tablici 7.2. kod A3 je 20 mm, a

300

Tehni ko crtanje

kod A4 i A5 je 15 mm). U praksi je uvrijeeno da se za uvezivanje koristi polje

irine najvie 25 mm (mjereno od lijevog ruba obrezanog formata udesno) [16].
a)

b)

c)

Slika 7.37. Posebne oznake na crteima

(a oznake za sreditenje, b referentna metrijska skala, c oznake za obrezivanje)

Slika 7.38. Posebne oznake na crteima (oznake za orijentaciju)

Slika 7.39. Posebne oznake na crteima (sustav referentne mree)

Osim okvira, na crteu se nalazi i nekoliko posebnih oznaka s odreenim

znaenjem ili porukama korisniku crtea (slike 7.37., 7.38. i 7.39.). Svi osnovni i

301

Posebnosti u tehni kom crtanju

produeni formati1 trebaju imati etiri oznake za sreditenje (centriranje) (slika

7.37.a), koje olakavaju postupak kopiranja i snimanja na mikrofilm. Na svim
veliinama formata moe se ucrtati i referentna metrijska skala bez brojanih
oznaka, najmanje duine 100 mm koja je podijeljena na 10 jednakih dijelova (slika
7.37.b). Ucrtava se simetrino na mjestu oznake za sreditenje, irinom crte ne
manjom od 0,5 mm. Kod crtea koji e se snimati na mikrofilmove u vie dijelova
(sekcija), referentna metrijska skala mora se nalaziti na svakom dijelu snimljenog
crtea. Oznake za obrezivanje ucrtavaju se na sve kutove crtea (slika 7.37.c), a
olakavaju pozicioniranje kopija pri runom ili automatiziranom obrezivanju
crtea. Radi orijentacije formata crtea pri postavljanju na crtai stol ili crtau
plou mogu se na okviru crtea ucrtati i oznake za orijentaciju (slika 7.38.) na
istom mjestu na kojemu je i oznaka za sreditenje. Oznake sekcija ili tzv. sustav
referentne mree koristan je posebice kod crtea veih formata (slika 7.39.) za
lake pronalaenje detalja, unoenje izmjena, snimanje na mikrofilmove po
sekcijama i slino. Mrea mora biti simetrina u odnosu na oznake za sreitenje,
brojke i slova za oznaavanje sekcija moraju biti uspravna, a irina crtica treba biti
najmanje 0,5 mm.

Slika 7.40. Smjetaj zaglavlja na formatima tipa x i y te oznake sredita i orijentacije formata

Prema ISO 5457 doputeni su tzv. tipovi formata x i y (vodoravni i okomiti).

Na slici 7.40. dan je prikaz smjetaja zaglavlja kod ovih tipova formata. Slova,
1

Ako se pokae potreba za crtanjem predmeta kod kojih je omjer duljine i visine vrlo velik, koriste se
tzv. produeni formati koji su sastavljeni od jednakih ili susjednih formata (zajednika im je visina
izmjera y).

302

Tehni ko crtanje

brojevi i oznake upisuju se tako da se uvijek itaju slijeva udesno s obzirom na

oznaku orijentacije formata.
Tablica 7.3. Previjanje razliitih formata na veliinu format A4 za ulaganje u mapu s mehanizmom

303

Posebnosti u tehni kom crtanju

Tablica 7.4. Previjanje razliitih formata na veliinu format A4 za ulaganje u mapu bez mehanizma ili
slaganje na police ormara

Previjanje formata. Originalni crtei koji su crtani na prozirnom papiru (pausili transparentnom papiru) ne previjaju se, jer bi se previjanjem otetili i vrlo brzo
304

Tehni ko crtanje

unitili. Oni se pohranjuju u posebne poloene ormare s ladicama za ulaganje

neprevijenih crtea ili se urolani odlau u posebne stalke (slika 7.8., desno).
Previjaju se samo kopije crtea, i to na veliinu formata A4. Previjanje moe biti za
ulaganje u mapu s mehanizmom (tablica 7.3.) ili bez mehanizma ili slaganje na
police ormara (tablica 7.4.)(prema DIN 824). I u jednom i u drugom sluaju
postupak previjanja mora biti proveden tako da zaglavlje i sastavnica budu na
gornjoj strani i potpuno vidljivi.
Ako se previjanje provodi za vei broj crtea, treba izraditi ablone za
previjanje, ime se ovaj postupak olakava i ubrzava. Pri estom razvijanju crtea
(posebice veih formata) postoji mogunost oteenja dijela koji se ulae u
mehanizam mape. Stoga se esto ovaj dio ojaava kartonom ili se na mjestu provrta
za mehanizam postavljaju posebne plastine naljepnice (vanjski promjer je 14, a
unutarnji 5 mm).

7.3. Zaglavlja i sastavnice

Za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i primjenu crtea
koristi se zaglavlje i sastavnica. Zaglavlje i sastavnica uobiajeno se crtaju u
desnom donjem kutu formata crtea, bez obzira na njegovu veliinu. Osnovni
sadraj zaglavlja prikazan je na slikama 7.41. i 7.42. prema DIN 6771. Sastavnica
se uobiajeno crta iznad zaglavlja, ili ako ovdje nema dovoljno prostora, moe se
crtati i na nekom drugom dijelu formata crtea. U sastavnicu se upisuju svi dijelovi
(pozicije) nacrtanog sklopa te svi karakteristini podaci o dijelu. Na slici 7.41.
prikazano je zaglavlje radionikog crtea ili crtea jedne pozicije (dijela), a na slici
7.42. prikazano je zaglavlje i osnovni red sastavnice sklopa (montanog crtea).

Slika 7.41. Primjer zaglavlja za tehnike crtee dijelova (radionike crtee)(prema DIN 6771)

Ovisno o potrebi, zaglavlja i sastavnice mogu se prilagoditi potrebama tvrtke,

pa se stoga uoava velika razlika u raznim poduzeima (razlika se oituje u veliini
sastavnice te u broju i rasporedu informacija). Primjeri zaglavlja prilagoenih
potrebama korisnika dani su na slikama 7.43., 7.44. i 7.45.

305

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.42. Primjer zaglavlja za sklopne ili montane (dispozicijske) crtee s poetnim redom
sastavnice (prema DIN 6771)

Slika 7.43. Primjer zaglavlja sklopnog ili montanog (dispozicijskog) crtea prilagoenog potrebama
Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Slika 7.44. Primjer zaglavlja radionikog crtea prilagoenog potrebama konstrukcijskih vjebi iz
predmeta Tehniko crtanje, Elementi strojeva i Osnove konstruiranja na Strojarskom fakultetu u
Slavonskom Brodu

306

Tehni ko crtanje

Slika 7.45. Primjer zaglavlja sklopnog ili montanog (dispozicijskog) crtea prilagoenog potrebama
konstrukcijskih vjebi iz predmeta Tehniko crtanje, Elementi strojeva i Osnove konstruiranja na
Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

Slika 7.46. Mrea za definiranje izmjera zaglavlja na tehnikim crteima

Tablica 7.5. Izmjere elemenata mree (veza sa slikom 7.46.)
irina crta, mm
Format
A4, A3 i A2
A1 i A0
iroke (A10)
0,70
1,0
Uske (B13)
0,35
0,5
Ako se koriste samo dvije irine, dobra je
i kombinacija 0,50 za iroke, a 0,25 za
uske crte

Format
Na in pisanja
a
b
c
e
A4 do A0 brzi tiska i (printeri) 4,23 2,54 54,99 182,88
pisa i stroj ili ru no 4,25 2,60 55,25 187,20
A1 i A0 neovisno1
5,60 3,60 72,80 259,20
Za ru no pisanje moe se koristiti i zaokruenje izmjera.
Izmjere su u mm, a prema DIN 6771
1

npr. za potrebe mikrofilmovanja

307

Posebnosti u tehni kom crtanju

Izmjere zaglavlja (slike 7.41. i 7.42.) ovise o nainu ispisivanja. Ako se planira
ispis brzim pisaima (printerima) ili pisaim strojevima, trebalo bi izmjere uklopiti
u mreu prikazanu na slici 7.46. Iz slike 7.46. i tablice 7.5. vidljivo je da postoje tri
varijante zaglavlja (dva normalna s e 182,88 i e 187,2 mm te jedno uveano
e 259,20 mm). Ova se mrea moe koristiti i kao podloga za izradu zaglavlja za
vlastite potrebe i runi ispis (ablonama za pisanje tehnikog pisma npr.).

Slika 7.47. Sastavnica za sklopni crte (izmjere prema tablici 7.6.)

Tablica 7.6. Izmjere elemenata sastavnice za sklopni crte (veza sa slikom 7.47.)
Tehnika ispisivanja
Brzi tiska i (printeri)
Pisa i strojevi ili ru no pisanje
Za potrebe mikrofilmovanja

308

Izmjere, mm
a
b
4,23
2,54
4,25
2,60
5,60
3,60

Tehni ko crtanje

Slika 7.48. Primjer zasebne sastavnice A4 formata

309

Posebnosti u tehni kom crtanju

U novije se vrijeme iz razno raznih razloga2 koriste i zasebne sastavnice A4

formata prilagoene ispisu pomou brzih tiskaa (printera). One su prilog sklopnim
crteima i obino nose njegov broj iz zaglavlja. Sadre esto puno vie podataka
(informacija) od onih koje se crtaju u nastavku zaglavlja na crteima. Primjer jedne
takve sastavnice dan je na slici 7.48.

7.4. Mjerila
Mjerilo predstavlja omjer istih veliina predmeta na crteu i u naravi. Kada su
ove veliine jednake i na crteu i na predmetu koji je nacrtan, tj. kada crte
prikazuje predmet u naravnoj veliini, radi se o mjerilu 1 : 1. Na radionikim
crteima najbolje je, ako je to mogue, predmete crtati u naravnoj (pravoj) veliini
kako bi radnik imao to bolju predodbu o predmetu.
Ovisno o potrebi, predmet moe biti nacrtan umanjen ili uvean. Koje e se
mjerilo uporabiti i kada, ovisi o veliini predmeta i njegovoj sloenosti. Kada bi se
npr. srednji i veliki predmeti crtali u naravnoj veliini, to bi zahtijevalo uporabu
vrlo velikih i nespretnih formata crtea, i za crtanje i za kasniju uporabu u
proizvodnji. Obrnuto, kada bi se mali i vrlo mali predmeti crtali u naravnoj veliini,
bilo bi nemogue nacrtati sve detalje i izvesti pravilno kotiranje. Iz tih razloga, pri
izboru mjerila treba voditi rauna da izabrani format papira za crte bude takav da
gustoa crtea ne ugrozi njegovu itljivost i razumljivost.
Tabela 7.7. Mjerila koja se koriste u tehnikim crteima (ISO 5455)
Vrsta mjerila
50 : 1
5:1

Za uve anje
Za naravnu veli inu
Za umanjenje

1:2
1 : 20
1 : 200
1 : 2000

Propisano mjerilo
20 : 1
2:1
1:1
1:5
1 : 50
1 : 500
1 : 5000

10 : 1
1 : 10
1 : 100
1 : 1000
1 : 10000

Predmet moe biti nacrtan u jednom usvojenom mjerilu (glavnom mjerilu), a

neki njegovi dijelovi (detalji, presjeci i slino) mogu biti posebno nacrtani na istom
crteu uveani ili umanjeni. U zaglavlju crtea predvieno je polje za upisivanje
mjerila. Neto veim brojevima upisuje se glavno mjerilo (npr. 1 : 1), a ostala
mjerila upisuju se uz posebno nacrtane detalje, presjeke ili slino (npr. Mjerilo 2 :
1, M 2 : 1 ili samo 2 : 1). Ako je ostalih mjerila malo (npr. jedno ili dva), ona se
osim detalja mogu manjim brojevima upisati ispod glavnog mjerila u zaglavlju
crtea. Normizirana i uobiajena mjerila koja se koriste u tehnikom crtanju
navedena su u tablici 7.7.
Neovisno o tome crta li se predmet uvean ili umanjen, u crte se unose uvijek
stvarne izmjere predmeta (slika 7.49.).
2

Jednostavan ispis, strateki razlozi, laka provedba izmjena itd.

310

Tehni ko crtanje

Slika 7.49. Neovisno o mjerilu, na crteu su uvijek upisane stvarne mjere predmeta

7.5. Vrste crta i njihova primjena

Za razliku od crtea u drugim podrujima, kod prikazivanja predmeta na
tehnikim crteima u strojarstvu upotrebljavaju se iskljuivo crte razliite po vrsti i
irini. Propisanom namjenom pojedinih crta postie se potpuna jasnoa i
jednoznanost prikazivanja, a iskljuuje svaki nesporazum pri itanju i izradi
crtea.
Prema ISO 128-23 predvieno je 14 vrsta crta koje su prikazane u tablici 7.8. u
kojoj je detaljno opisana i njihova primjena. Openito se crte prema normi ISO
128-23 primjenjuju u konstrukcijskoj dokumentaciji ukljuujui arhitektonske
crtee, strukturni tehniki crtei, tehniki crtei za odravanje zgrada, graevinski
tehniki crtei, crtei zemljita (geodetski crtei) i crtei gradskih planova.
Prema ISO 128-24 predvieno je 9 vrsta crta koje su prikazane u tablici 7.10. u
kojoj je detaljno opisana i njihova primjena. Openito se crte prema normi ISO
128-24 primjenjuju u konstrukcijskoj dokumentaciji koja se upotrebljava u
strojarstvu.
Primjeri primjene pojedinih vrsta crta dani su na slikama 7.50., 7.51., 7.52. i
7.53, koje su u vezi s tablicama 7.8. i 7.10.
Na konstrukcijskim crteima prema ISO 128-23 uobiajeno se upotrebljavaju
tri irine crta: uska, iroka i posebno iroka crta (tablica 7.9.). Omjer njihovih irina
jest 1:2:4.
Na tehnikim crteima u strojarstvu prema ISO 128-24 uobiajeno se
upotrebljavaju dvije irine crta (tablica 7.11.). Omjer njihovih irina jest 1:2.
irine crta ine geometrijski niz u kojemu se svaka sljedea irina dobije na taj
nain da se prethodna pomnoi s 2 i po potrebi zaokrui na pogodnu vrijednost

311

Posebnosti u tehni kom crtanju

(vidi stupac "Skupina crta" u tablicama 7.9. i 7.11.). irina crta za grafike simbole
smjetena je izmeu irine uske i iroke crte.
Skupina crta bira se na osnovi tipa, veliine i mjerila crtea. Iskustveno se
preporuuje za crtee formata A2 i manje skupina crta do irine 0,5, a za crtee
formata A1 i vee skupina crta 0,7 i vee (vidi tablicu 7.11.).
Tablica 7.8. Crte na konstrukcijskim crteima prema normi ISO 128-23
(veza sa slikom 7.50.)
Oznaka
crte
01.1

Opis i prikaz crte

Primjena

Neprekidna uska crta

.1 granice razli itog materijala u pogledu, rezu i presjeku

(alternativno, vidi 01.2.2)
.2 iscrtavanje (rafiranje)
.3 dijagonale za ozna avanje otvora, rupa i udubljenja
.4 crte strelica u podru jima stubita, platformi i kosina
.5 modularne mrene crte, prvi stupanj
.6 kratke simetrale
.7 produene crte
.8 mjernice i njihovi zavreci
.9 pomo ne mjerne crte
.10 postoje e izohipse2 na crteima zemljita
(alternativno, vidi 02.1.1)
.11 vidljive konture dijelova u pogledu
(alternativno, vidi 01.2.3)
.12 pojednostavnjeni prikaz vrata, prozora, stubita, spojeva
itd. (alternativno, vidi 01.2.4)
.13 uokvirivanje detalja
.14 granice djelomi nog ili prekinutog pogleda, reza i presjeka,
ako granica nije crta 04.1 (alternativno, vidi 04.1.6)

Neprekidna uska crta s

cikcakom
01.2

01.3

02.1

02.2

Neprekidna iroka crta

Neprekidna posebno iroka

crta
Crtkana uska crta

Crtkana iroka crta

.1 vidljive konture dijelova u rezovima i presjecima ako je

upotrijebljeno iscrtavanje (rafiranje)
.2 granice razli itog materijala u pogledu, rezu i presjeku
(alternativno, vidi 01.1.1)
.3 vidljive konture dijelova u pogledu
(alternativno, vidi 01.1.11)
.4 pojednostavnjeni prikaz vrata, prozora, stubita, spojeva
itd. (alternativno, vidi 01.1.12)
.5 modularne mrene crte, drugi stupanj
.6 crte strelica za ozna avanje pogleda, rezova i presjeka
.7 predloene izohipse na crteima zemljita
.1 vidljive konture dijelova u rezovima i presjecima ako nije
upotrijebljeno iscrtavanje (rafiranje)
.2 poja ane (armirane) pregrade (vidi 02.3)
.3 crte od posebne vanosti
.1 postoje e izohipse na crteima zemljita
(alternativno, vidi 01.1.10)
.2 podjela biljnih rasada/travnjaka
.3 nevidljive (skrivene) konture (alternativno, vidi 02.2.1)
.1 nevidljive (skrivene) konture (alternativno, vidi 02.1.3)

Crta koja spaja mjesta jednake nadmorske visine.

312

Veza s ISO
7519
4069
7519
7519
8560
129
129
129
11091
7519
7519
7519
7519
8560
8048
11091
7519
3766
11091
11091
-

Tehni ko crtanje
Tablica 7.8. Crte na konstrukcijskim crteima prema normi ISO 128-23
(veza sa slikom 7.50.)(nastavak)
Oznaka
crte
02.3

04.1

04.2

04.3

05.1

05.2

05.3

07.1

Opis i prikaz crte

Primjena

Crtkana posebno iroka crta

.1 poja ane (armirane) pregrade u najniim slojevima na

planovima i udaljeni slojevi zakrenuti uvis ako su najnii i
najvii slojevi te bliski i udaljeni slojevi prikazani na istoj
skici
.1 tragovi presje ne ravnine (crte 04.2 na krajevima i
promjena pravca)
.2 sredinjice
.3 simetrale (osi simetrije)(ozna ene na krajevima s dvije
uske kratke paralelne crte nacrtane u pravom kutu)
.4 uokvirivanje pove anih detalja
.5 referentne crte
.6 granice djelomi nih ili prekinutih pogleda, rezova i presjeka
(posebice za kratke crte, vidi primjere na slici 7.50.: 01.1.2,
01.2.1, 01.3.1 itd.)(alternativno, vidi 01.1.14)
.1 tragovi presje ne ravnine (crte 04.1 na krajevima i
promjena pravca)
.2 konture vidljivih dijelova smjetenih ispred presje ne
ravnine
.1 sekundarne crte za postavljanje (polaganje) i proizvoljne
referentne crte
.2 ozna avanje crta ili povrina na koje se odnosi primjena
posebnih zahtjeva
.3 grani ne crte za skupine, stupnjeve, faze, pojaseve itd.
.1 mogu i i krajnji poloaji pokretnih dijelova
.2 teinica
.3 konture susjednih dijelova

Duga crtkano-to kasta uska

crta

Duga crtkano-to kasta iroka

crta
Duga crtkano-to kasta
posebno iroka crta

Duga crtkano-dvostrukoto kasta uska crta

Veza s ISO
3766
4463-1 i 4068
-

Duga crtkano-dvostrukoto kasta iroka crta

.1 konture nevidljivih (skrivenih) dijelova smjetenih ispred

presje ne ravnine

Duga crtkano-dvostrukoto kasta posebno iroka crta

.1 poja ane (armirane) prenapregnute pregrade i izolirani

elektri ni vodovi (kabeli)

3766

.1 konture dijelova koji nisu uklju eni u projekt

To kasta uska crta

Tablica 7.9. Vrste crta i njihova irina (ISO 128-23)

irina crta, mm
Skupina crta

Uska crta

iroka crta

Posebno iroka crta

irina crta
za grafi ke simbole

0,25
0,35
0,50
0,70
1,00

0,13
0,18
0,25
0,35
0,50

0,25
0,35
0,50
0,70
1,00

0,50
0,70
1,00
1,40
2,00

0,18
0,25
0,35
0,50
0,70

313

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.50. Primjeri primjene vrsta crta (veza s tablicom 7.8. odnosno normom ISO 128-23)

314

Tehni ko crtanje
Tablica 7.10. Crte na konstrukcijskim crteima prema normi ISO 128-24
(veza sa slikama 7.51., 7.52. i 7.53.)
Oznaka
crte
01.1

Opis i prikaz crte

Neprekidna uska crta

Neprekidna uska prostoru na

crta
Neprekidna uska crta s
cikcakom

01.2

Neprekidna iroka crta

02.1

Crtkana uska crta

02.2

Crtkana iroka crta

04.1

Duga crtkano-to kasta uska

crta

04.2

Duga crtkano-to kasta iroka

crta

Primjena
.1
.2
.3
.4
.5
.6
.7
.8
.9
.10
.11
.12
.13
.14
.15
.16
.17
.18

zamiljena crta presjeka

mjernice
produene crte
pomo ne mjerne crte i referentne crte
iscrtavanje (rafiranje)
konture zakrenutih presjeka
kratke simetrale
korijen navoja vijaka i matica
po etak i zavretak mjernica
dijagonale za ozna avanje ravnih ploha
crte savijanja na nesavijenim i savijenim dijelovima
zaokruivanje detalja
ozna avanje ponavljanja detalja
(npr. korijeni ili podnoni promjer zup anika)
crta blagih prijelaza
poloaj laminiranja
zrake projiciranja
mrene crte
ru no crtani prikazi zavretaka djelomi nih ili prekinutih
pogleda, rezova i presjeka, ako granica nije simetrala ili
sredinjica* (odnosno lomne crte za sve vrste materijala)

.19 strojno crtani prikazi zavretaka djelomi nih ili prekinutih

pogleda, rezova i presjeka, ako granica nije simetrala ili
sredinjica*
.1
.2
.3
.4
.5
.6
.7
.8
.1
.2

vidljivi bridovi (rubovi)

vidljive konture
vrhovi navoja
zavreci navoja
glavni prikazi u dijagramima, mapama, dijagramima toka
sustavne crte (metalne konstrukcije)
crte spoja kod odljevaka (otkivaka) u pogledu
crte strelica za ozna avanje rezova i presjeka
nevidljivi (skriveni) bridovi
nevidljive (skrivene) konture

.1 ozna avanje doputenih podru ja povrinske obrade

(npr. toplinska obrada)
.1
.2
.3
.4
.1

sredinjice
simetrale (osi simetrije)
diobene krunice zup anika
diobene krunice provrta ili rupa
ozna avanje ograni enih ili zahtijevanih podru ja
povrinske obrade (npr. toplinska obrada)
.2 poloaj presje nih ravnina

Veza s ISO
129
129
128-22
128-50
128-40
6410-1
129
3040
-

128-30
128-30
6410-1
6410-1
5261
10135
128-40
128-30
128-30
2203
128-40

preporu a se uporaba samo jedne vrste crta za ovu namjenu na istom crteu

315

Posebnosti u tehni kom crtanju

Tablica 7.10. Crte na konstrukcijskim crteima prema normi ISO 128-24
(veza sa slikama 7.51., 7.52. i 7.53.)(nastavak)
Oznaka
crte
05.1

Opis i prikaz crte

Duga crtkano-dvostrukoto kasta uska crta

Primjena
.1
.2
.3
.4
.5
.6
.7
.8
.9

konture susjednih dijelova

krajnji poloaji pokretnih dijelova
teinice
polazne konture pri oblikovanju
dijelovi smjeteni ispred presje ne ravnine
konture alternativnih izvedbi
konture gotovog dijela unutar polaznog materijala
uokvirivanje posebnih polja/podru ja
istureni tolerancijski pojas

Tablica 7.11. Vrste crta i njihova irina (ISO 128-24)

Skupina crta
0,25
0,35
0,50*
0,70*
1,00
1,40
2,00
* preporu uju se skupine crta

irina crta, mm
irina crte za crtu oznake
01.2 02.2 04.2
01.1 02.1 04.1 05.1
0,25
0,13
0,35
0,18
0,50
0,25
0,70
0,35
1,00
0,50
1,40
0,70
2,00
1,00

Slika 7.51. Primjeri primjene vrsta crta (veza s tablicom 7.10.) [18]

316

Veza s ISO
10135
10578

Tehni ko crtanje

Slika 7.52. Primjeri primjene vrsta crta (veza s tablicom 7.10.) [18]

317

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.53. Primjeri primjene vrsta crta (veza s tablicom 7.10.) [18]

318

Tehni ko crtanje

7.6. Tehniko pismo

Zavrna faza u izradi svakog tehnikog crtea jest njegovo opisivanje. Pod
opisivanjem se podrazumijeva upisivanje kotnih brojeva (izmjera), upisivanje
odgovarajuih primjedbi i podataka, ispisivanje zaglavlja i sastavnica i tome slino.
Tehniko pismo propisano je normom ISO 3098/1, koja se u prvom redu odnosi na
ispisivanje uz pomo ablona za tehniko pismo (slika 7.54.), no moe se
primijeniti i za ispisivanje rukom.

Slika 7.54. Primjer ispisa tehnikog pisma prema ISO 3098/1 tipa B (uspravno) i tipa A (koso)

U primjeni su tehnika pisma tipa A (koso - nagnuta udesno pod kutom od 75

u odnosu na vodoravni pravac) i tipa B (uspravno pod kutom od 90 u odnosu na
vodoravni pravac). Dakle, oba su tipa jednako vrijedna i preputeno je na volju
crtau koji e tip pisma primijeniti u opisu tehnikog crtea. Preporuka je da se za
opisivanje crtea i dokumentacije koja e biti arhivirana, posebno mikrofilmovana,
ispisivanje obavi uspravnim tehnikim pismom. Na slici 7.55. prikazana su slova
tehnikog uspravnog pisma tipa B prema ISO 3098/1, koja su ispisana u mreici
kako bi se mogle uoiti sve dimenzije slova. Ovaj standard definirao je i esto
rabljena slova grkog alfabeta prema ISO 3098/2. Dodatak standardu ISO 3098/1
jesu slova hrvatske abecede: , , , , , , , , , .
Koliko je vano da se crte tono i lijepo nacrta, isto toliko je vano i lijepo i
uredno opisivanje i kotiranje crtea. Jedna nejasna kota ili rije mogu prouzroiti
velike materijalne tete. Stoga je potrebno da svaki konstruktor, inenjer ili
tehniar, pa na koncu i crta potpuno ovladaju tehnikim pisanjem.
Oblik slova jednostavan je i skladan, a odabran je tako da se moe vrlo lako i
brzo nauiti. Tehniko pismo pisalo se redis-perima, cjevicama, grafos-perima
niza 0, a sitna slova kotir-perima. Danas se uglavnom rabe ablone za pisanje i
319

Posebnosti u tehni kom crtanju

crtanje. Pri pisanju je potrebno posebno paziti na istou pera pa se preporua esto
ienje vlanom platnenom krpicom.

Latinino uspravno pismo ISO 3098/1 tip B

Grko uspravno pismo ISO 3098/2 tip B
Slika 7.55. Primjeri tehnikog pisma prema ISO 3098

Visina slova koja se koriste za jedan crte ovisi o namjeni crtea, veliini
crtea, veliini pokazanog predmeta, znaenju natpisa i raspoloivom prostoru.
Sukladno visini slova odabiru se i irine crta tih slova. Na konstrukcijskim crteima
za glavne natpise koriste se slova visine 6, 8 i 10 mm, za pomone natpise koriste
se slova 4, 5 i 6 mm, a za sporedne natpise i kotne brojeve koriste se slova visine
od 2 do 5 mm. Visina velikih i malih slova ne moe biti ispod 2,5 mm, a niz
nazivnih visina slova izveden je s faktorom porasta 2 (vidi tablicu 7.12.).
to se tie konstrukcije slova, tehniko se pismo moe izvoditi na vie naina.
Tako se za posebno potrebnu tonost i vea slova primjenjuje mrea od sedmina
visine. U sluaju potrebe da se vea slova smjeste u sredinu reda (kod naslova i
slino), primjenjuje se okvir za svako slovo pojedinano u potrebnoj irini i
razmaku. Za manje nazivne visine slova izvlae se paralelne crte izmeu kojih se
pie tekst. U ovom sluaju mogu se izvui paralelne crte na posebnom papiru
(obino hamer papiru), koji se stavlja ispod lista na kome e se ispisivati tekst.
Uvjebani ispisiva (pisa teksta) za tekst male visine upotrebljava samo izvuenu
crtu na koju upisuje tekst. Poetnici najvie upotrebljavaju mreu izvuenu tuem
na posebnom tvrdom papiru, a vjebe u ispisivanju slova mogu provoditi na
prozirnom papiru. Poetnici mogu izvoditi vjebe primjenom kariranog papira.
320

Tehni ko crtanje

Posebno je vano da poetnici posebno paze na pravilno pisanje, jer se nauene

pogreke teko ispravljaju. Zbog toga vjebe pisanja treba obavljati lagano i
sustavno, a za vjebu treba pisati ista slova druge nazivne visine, kasnije i rijei od
poznatih (uvjebanih) slova i napokon tekst u razliitim visinama.
Tablica 7.12. Dimenzije kosog i uspravnog tehnikog pisma ISO 3098/1 (tipa A i tipa B)
Izgled
koso
Tip A
h/14
uspravno
koso
Tip B
h/10
uspravno
Visina slova h i c ne smiju biti manja od 2,5 mm.
Niz nazivnih visina slova h izveden je s faktorom
porasta 2 .
Karakteristike
Omjer
(14/14)h
velikih slova i brojeva
h
(10/10)h
(10/14)h
malih slova
c
(7/10)h
(2/14)h
slova i brojevi
a
(2/10)h
(20/14)h
redova
b
(14/10)h
(6/14)h
rije i
e
(6/10)h
(1/14)h
irina crta
d
(1/10)h
Razmak

Visina

Vrsta pisma

irina d

Dimenzije, mm
2,5

3,5

10

14

20

2,5

3,5

10

14

0,35
0,5

0,5
0,7

0,7
1

1
1,4

1,4
2

2
2,8

2,8
4

3,5

10

14

20

28

1,05
1,5
0,18
0,25

1,5
2,1
0,25
0,35

2,1
3
0,35
0,5

3
4,2
0,5
0,7

4,2
6
0,7
1

6
8,4
1
1,4

8,4
12
1,4
2

Pri vjebanju ispisivanja slova osnovno je uvjebati i prihvatiti nagib (za kosa
slova), a potom uvjebati ispisivanje slova razliite visine i irine (uska, normalna i
iroka slova). Uputno je da poetnici, posebno oni kojima tehniko pismo ide tee,
piu tekst najprije i due vrijeme olovkom. Radi lakeg i breg usvajanja pisanja
tehnikog pisma poetnici e slova istih osnova grupirati i ispisivati po fazama.
Tako e na primjer rije ee napisati u prvoj fazi u obliku Ooooo jer su
slova navedene rijei pisana na bazi slova o-O.

Slika 7.56. Usko uspravno tehniko pismo prema ISO 3098 1A

321

Posebnosti u tehni kom crtanju

Slika 7.57. Srednje uspravno tehniko pismo prema ISO 3098 1B

Ve je reeno da se danas sve rjee slova ispisuju kotir-perom, obinim perom

i redis-perom, a gotovo iskljuivo piu se specijalnim perima, i to s posebnim
perom za svaku irinu crte. Meutim, svaki crta i tehniar trebao bi znati dobro
ispisivati slova i tekst rukom. U novije vrijeme na raspolaganju su ablone za sve
vrste i veliine slova, pa su ablone sve vie u primjeni pri ispisivanju slova (slike
7.56. i 7.57.). Velika slova imaju manje krivina pa se mogu lake ispisivati rukom
nego mala slova. Pri pisanju ablonom ta razlika nije toliko bitna, a due pisanje
ablonom dovodi do postizanja vrlo velike brzine ispisivanja teksta.
Pojavom raunala, a posebice osobnih raunala, razvijeni su i programski
sustavi u koje su ukljuene i naredbe za opisivanje tehnikih crtea. Opisivanje
tehnikih crtea, odnosno pozicioniranje teksta bilo gdje unutar crtea, jedno je od
bitnih svojstava CAD sustava. Uobiajeno je dostupno vie razliitih oblika slova,
kojima se moe mijenjati veliina i nagib. Tekst se moe upisivati s tipkovnice, ili
iz datoteka. Za ispis teksta i crtea upotrebljavaju se digitalni crtai (plotteri)(s
perima, elektrostatski, termalni, ink-jet ili laserski crtai) ili pisai (printeri)
(matrini, laserski ili ink-jet). U usporedbi s klasinim nainima opisa crtea, opis
crtea podran raunalom je puno bri i kvalitetniji, a mogunosti pogreke u
ispisu su minimalne.

322

Tehni ko crtanje

8. Tehniko prostoruno skiciranje

Free-hand Sketching
8.1. Osnovne znaajke skiciranja
Grafiki jezik u inenjerskom okruenju sastoji se od serija slika i simbola, a
koristi se u svakodnevnom komuniciranju idejama i konceptima. Nakon ovih ideja
moi e se koncepti i detalji projekta finalizirati, izradit e se toni tehniki crtei
proizvoda potrebni za njegovu proizvodnju. Ovi crtei obino nastaju iz skica
generiranih tijekom faze planiranja projekta.
Cilj izrade skice jest brzo napraviti grafiko predstavljanje neke ideje, koje
moe biti laka komunikacija izmeu suradnika, crtaa ili naruitelja. Openito,
ova se skica izrauje prostoruno, bez pomoi ili uporabe pribora i pomagala koji
se uobiajeno koriste u tehnikom crtanju. Primarna potreba izrade skice je
prikazivanje vizije prije davanja tehnike informacije. Skice su integralni dio
analitikih kalkulacija u kojima su koritene za definiranje fizikalnih objekata koji
se analiziraju. Iz ovog razloga skice slue za prikazivanje vanjskog izgleda objekta,
s manjim naglaavanjem skrivenih ploha ili znaajki, iako ih po potrebi treba
ukljuiti. Skica slui takoer i kao neposredna grafika komunikacija, esto crtana
pod promjenjivim uvjetima kao to je to na radilitu, u radionici ili na poslovnom
sastanku (slika 8.1.).

Slika 8.1. Prostoruno nacrtana ravninska i prostorna skica objekta s opisom uobiajeno koritenih
debljina, odnosno intenziteta crta

Prostoruno skiciranje je postupak izrade tehnikog crtea (po svim pravilima

tehnikog crtanja) prostom rukom, bez uporabe pomonog pribora (trokuta, estara
i slino). Ovako dobiven crte nije crtan u mjerilu, ve proporcionalno prema
323

Tehni ko prostoru no skiciranje

veliini predmeta (odnosno, odoka). Skiciranje je najei nain crtanja u tehnici.

Primjenjuju ga konstruktori kao prvi prikaz ideje, pogonski tehniari pri snimanju
istroenog ili slomljenog strojnog dijela radi reparature te svaki strunjak pri
tumaenju bilo kakve izvedbe ili pojedine faze rada. Nema te rijei koja bi mogla
nadomjestiti crte, a skica je njegov najjednostavniji oblik.
Skiciranje je slino pisanju, vjetina koja se razvija vjebom i praksom. U
ovom poglavlju pojasnit e se postupci i dati upute kako skicirati djelotvornije, a
tehnika i prijedlozi omoguit e dobivanje realistinijih skica u inenjerskoj
primjeni. Prednost skiciranja je ta to se ono moe obavljati bilo gdje i bilo kada, a
jedina stavka potrebna za izradu skice je pribor za pisanje (olovka), papir za crtanje
i gumica za brisanje (nije nuna!).
Ve je reeno da je skiciranje proces koji openito prethodi kreiranju
tehnikog crtea na raunalu ili na ploi za crtanje. Ovo poglavlje nudi tehniku
skiciranja s iskljuivo kratkim pojanjenjima vezano za teoriju tehnikog crtanja i
detalje teorije projiciranja i nacrtne geometrije, o emu se vie moe pronai u
nekim drugim poglavljima ove knjige.
Skiciranje vodoravnih crta. Crte koje se obino koriste za skice ukljuuju ravne
i zakrivljene crte. Ravne crte mogu se svrstati u vodoravne, uspravne (okomite) i
kose (nagnute) crte. Normalni nain prostorunog crtanja vodoravnih paralelnih
crta je slijeva udesno za desnoruke osobe (slika 8.2.) ili zdesna ulijevo za ljevoruke
osobe. Za prostoruno crtanje vie jednoliko razmaknutih vodoravnih crta potrebno
je dosta vjetine.

Slika 8.2. Postupak prostorunog skiciranja

vodoravnih paralelnih crta

Slika 8.3. Postupak prostorunog skiciranja

uspravnih paralelnih crta uz pomo malog prsta
kao vodilice za odravanje uspravnog pravca
(postupak mogu i pri crtanju vodoravnih crta)

Posebnu pozornost obratiti na to da se izbjegava crtanje lukova ili zakrivljenih

crta umjesto vodoravnih crta, to se esto dogaa kada je lakat nepokretan. Stoga je
tijekom crtanja vodoravnih crta potrebno pomaknuti cijelu ruku. To je posebice
vano kada se skiciraju duge vodoravne crte. Duge vodoravne crte mogu se tonije
324

Tehni ko crtanje

skicirati tako da se skicira niz kratkih vodoravnih crta spojenih krajevima.

Djelotvorna tehnika prostorunog crtanja paralelnih crta jest crtanje crta, pri emu
se npr. mali prst koristi kao vodilica klizei du ruba crtae ploe. Pri tome se
olovka stavlja na poetnu toku, a crta se povlai promatrajui prema krajnjoj
toki. Slika 8.3. prikazuje postupak prostorunog skiciranja uspravnih paralelnih
crta uz pomo malog prsta kao vodilice za odravanje uspravnog pravca (postupak
mogu i pri crtanju vodoravnih crta, s time da tada mali prst klizi svojim vanjskim
dijelom po vodoravnom rubu crtae ploe ili se papir zakree za 90).
Skiciranje uspravnih crta. Uspravne se crte uobiajeno crtaju odozgo prema
dolje. Potrebno je dosta vjetine u prostorunom crtanju podjednako razmaknutih
uspravnih crta (slika 8.4.). Rub crtae ploe i mali prst mogu pomoi u ovom
postupku (slika 8.3.).

Slika 8.4. Postupak prostorunog skiciranja

uspravnih paralelnih crta

Slika 8.5. Postupak prostorunog skiciranja

kosih paralelnih crta

Skiciranje kosih crta. Crte pod kutom ili kose crte skiciraju se odozdo slijeva
prema gore udesno. To je udobna pozicija za desnoruke osobe. Manje udobna
pozicija i tee su za crtanje kose crte koje se pruaju odozgo slijeva prema dolje
udesno. Olakanje je mogue ako se crtai papir zarotira u poloaj u kojemu je
udobnije i lake skicirati ove crte (slika 8.5.).
Skiciranje zakrivljenih crta. Zakrivljene crte prepoznaju se ili kao krunice,
lukovi ili nepravilne krivulje. Krunice se skiciraju tonije tako da se najprije
nacrtaju sredinjice, na kojima se zatim oznae polumjeri. Ove oznake polumjera
oblikuju okvir unutar kojeg se lako moe skicirati krunica1. Prvo se skicira gornja
lijeva strana krunice (vuenjem olovke u suprotnom smjeru kazaljke na satu), a
zatim se skicira donja desna strana krunice (vuenjem olovke u smjeru kazaljke na
satu)(slika 8.6.).
Vee krunice zahtijevaju i drugi par sredinjica zarotiranih za kut od 45 radi
poveanja broja oznaka polumjera od etiri na osam. Ako se npr. zahtijevaju etiri
luka, crtai papir se zakree radi kompletiranja zadnja dva kvadranta, a skiciranje
lukova slino je skiciranju krunice. Orijentacija i veliina luka regulirani su
1

Ovaj je postupak poznat i kao "boxing" ilustracije ili lika [11]

325

Tehni ko prostoru no skiciranje

vjetinom crtaa. Za srednje i velike lukove preporua se crtanje sredinjica i

oznaka polumjera.

Slika 8.6. Postupak skiciranja krunice i krunog luka [11]

Skiciranje nepravilnih krivulja. Nepravilne krivulje jesu one koje nemaju zadani
polumjer zakrivljenosti, a skiciraju se tako da se koriste potezi olovke koji najbolje
odgovaraju crtau. Vrlo uskim ili svijetlim crtama najprije se skicira podloga za
toan oblik, a zatim se preko njih povlae iroke ili tamne crte radi kompletiranja
nepravilne krivulje.
Sredstva za crtanje. Pod sredstvima za crtanje podrazumijevaju se razliiti
materijali na kojima je mogue izraivati skice. Tehnike skice najee se
izrauju na neprozirnom papiru A4 ili A3 formatu. Skice izraene na ovom papiru
predstavljaju originale koji se mogu kopirati na uobiajenim strojevima za
kopiranje koji prihvaaju originale ovih formata. Osim neprozirnog papira, u nekim
sluajevima moe se koristiti i prozirni papir (tzv. paus-papir) ili folija za crtanje.
Pribor za skiciranje. Skice se openito izrauju crnim crtama grafitne olovke.
Ope koritena grafitna olovka je olovka s grafitom broj 2, koja se moe koristiti za
crtanje i svijetlih (uskih) i tamnih (irokih) crta jednostavnim doziranjem pritiska
olovke na crtai papir. Tijekom procesa potamnjenja, olovka se mora jae pritiskati
na papir kako bi se dobila odgovarajua crnoa konane skice.
Skice koje se izrauju uporabom tehnikih olovaka s grafitnim ulocima crtaju
se uobiajeno 2H grafitnim ulocima. Olovke s tvrim grafitnim ulocima smiju se
koristiti za konstrukcijske crte, a olovke s mekim grafitnim ulocima (2B ili B) za
potamnjivanje (podebljavanje) crta vidljivih rubova, odnosno nijansiranje ili
sjenanje nakon to je skica dovrena. Suvremene grafitne olovke koje se rabe za
tehnike grafike jesu uskocrte mehanike olovke. Uskocrta olovka od 0,3 mm
moe se koristiti za konstrukcijske crte, a ona od 0,5 ili 0,7 mm za tamne uglaene
crte. Uskocrte olovke ne zahtijevaju iljilo jer crte poprimaju irinu jednaku
promjeru grafitnog uloka (slika 8.7.).
Dakle, za skiciranje se preporua sljedei pribor:
1) dvije tehnike olovke (s mekim 2B ili B i srednje tvrdim 2H grafitnim
ulocima),
326

Tehni ko crtanje

2)
3)
4)
5)

gumica za brisanje,
dva trokuta (30, 60, 90 i 45, 45, 90),
estar te
bijeli neprozirni papir (A4 ili A3 format).

Pribor pod 3) i 4) upotrebljava se samo iznimno, kada se radi o nevjetim

crtaima ili crtaima poetnicima. Meutim, podebljavanje obvezatno treba obaviti
prostoruno.

Slika 8.7. Suvremena uskocrta mehanika olovka za grafitne uloke od 0,3 do 0,7 mm

Pri potamnjivanju (podebljavanju) crta treba imati na umu da e se dobro

kopirati samo iste crte. Debljine crta na skicama detalja trebale bi biti sukladne
vaeim pravilima o debljinama i vrstama crta. To znai da e vidljive crte
objekata biti najire, skrivene crte bit e srednje irine, a crte kao to su sredinjice,
mjernice i pomone mjerne crte, crte za iscrtavanje presjeka materijala (crte
rafura) itd. bit e uske crte (slika 8.1.). I pri skiciranju je uvrijeeno, radi
pojednostavnjenja crtanja, koristiti se samo dvjema irinama crta (vidljive crte
iroke, a sve ostale crte uske).

Slika 8.8. Primjer kvadratnih i izometrijskih uzoraka mrea za skiciranje [11]

Mree za skiciranje. Na nekim papirima za crtanje tiskana je odgovarajua

mrea (grid) uskih, najee svijetloplavih crta, koje su velika pomo osobama
koje skiciraju. Openito su uzorci mrea kvadratni ili izometrijski (slika 8.8.).
Mree se tiskaju i na neprozirnom i na prozirnom papiru. Posebno tiskana mrea je
327

Tehni ko prostoru no skiciranje

tzv. izostajua mrea2. Ona se sastoji od tiskanih svijetloplavih uskih crta ili
tokica na prozirnom papiru ili posebnoj foliji za crtanje. Slui kao vodi osobama
koje skiciraju, ali kada se original kopira, ona se nee kopirati (izostaje) i na kopiji
se vidi samo skica. Ovo je od velike pomoi u izradi bolje izglednih prostorunih
crtea.
Prozirni papir ili posebna folija za crtanje moe se staviti povrh mree tiskane
na neprozirnom papiru, koja tada slui kao vodi crtau tijekom procesa skiciranja.
Na taj se nain moe koristiti bilo koja tiskana mrea ili mrea nacrtana pomou
pribora za crtanje, kao podloga za skiciranje (npr. takva je mrea za crtanje
perspektive vanjskih i unutarnjih pogleda pod razliitim kutovima, slika 8.9.).

Slika 8.9. Primjer uzoraka mree za skiciranje perspektive

Razni blokovi s npr. kvadratnim ili slinim mreama mogu se takoer koristiti
za skiciranje raznih inenjerskih skica, ali tako da se poleina koristi za skiciranje.
Mrea se obino dovoljno prozire i pomae crtau pri skiciranju, a pri estom
brisanju crte mree nee biti oteene ili obrisane.
Znaenje crta. Znaenje crta odnosi se na njihovu crnou (tamnou) ili irinu.
Vrlo svijetle ili uske crte, koje se koriste za skiciranje veliine, proporcije i
poloaja, zovu se ili crte rasporeda, ili planske crte, ili konstrukcijske crte. One su
tako svijetle ili uske da e se jedva ili se nee pojaviti kod standardnih procesa
kopiranja. Konstrukcijske crte jesu crte koje se prve crtaju, a nakon to je oblik
objekta skiciran, crte se uglauju. To znai da se vidljive crte potamnjuju s crnim
punim crtama. Skrivene crte predstavljaju nevidljive rubove ili plohe i crtaju se
crnim isprekidanim (crtkanim) crtama. Ako su originalne konstrukcijske crte
nacrtane dovoljno svijetlo ili usko, nije ih potrebno izbrisati nakon to je skica
potamnjena (podebljana) i uglaena (slika 8.1.).
Uveanje i umanjenje uz pomo mree. Za uveanje i umanjenje skicirane slike
2

dropout grid

328

Tehni ko crtanje

moe se koristiti nekoliko metoda. Jedna od najlakih je uveanje ili umanjenje

veliine slike, posebice ako je original izraen na mrei, konstruiranjem vee ili
manje mree u koju se jednostavno unosi dovoljno toaka za rekonstrukciju
originalne slike (slika 8.10.a).
a)

b)

Slika 8.10. Umanjenje i uveanje stvarne veliine uz pomo mree (a) i uz pomo dijagonale
pravokutnika [18]

Uveanje i umanjenje uz pomo dijagonale pravokutnika. Pri skiciranju uveanja

ili umanjenja moe pomoi dijagonala pravokutnika. Ako je produljena dijagonala
nacrtana kroz suprotne kutove danog pravokutnika, mogue je lako konstruirati
proporcionalno uvean ili umanjen pravokutnik (slika 8.10.b).

Slika 8.11. Postupak umanjenja i uveanja pomou dranja olovke

na udaljenosti duljine ruke od oka crtaa

Uveanje i umanjenje uz pomo promjene arine udaljenosti od objekta do

ravnine crtanja. Skiciraju li se veliki objekti u naravi s udaljenosti, veina
proporcija moe se prenijeti na ravninu crtanja pomou dranja olovke na
udaljenosti duljine ruke od oka crtaa (slika 8.11.). Ovaj nain pomae u procjeni
proporcije visina zgrada, hala, mostova ili drugih velikih objekata. Vea arina

329

Tehni ko prostoru no skiciranje

udaljenost3 izmeu objekta i ravnine crtanja rezultirat e kraom visinom objekta

na skici (slika 8.12.).

Slika 8.12. Vea arina udaljenost izmeu objekta i ravnine crtanja

rezultirat e kraom visinom objekta na skici [11]

Skiciranje malih objekata s rukom za proporciju. Ako se ele prikazati male

objekti, rabi se vrlo jednostavna tehnika skiciranja da ih se skicira u usporedbi s
rukom. Naime, vrlo esto nije mogue dobiti osjeaj veliine objekta iskljuivo iz
skice njega samog, posebice ako je skiciran bez izmjera u naravi. Asocijacija
veliine lako se ilustrira prikazivanjem ruke koja dri promatrani objekt (slika
8.13.). Umjesto ruke mogu se iskoristiti i drugi srodni objekti, kao to su npr.
olovka ili mjerna skala.
a)

b)

Slika 8.13. Relativna proporcija malih objekata postie se njihovim crtanjem u ruci (a),
pored predmeta kojemu je poznata veliina ili pored mjerne skale (b)

Pri skiciranju velikih objekata, npr. graevinskih strojeva, alatnih strojeva,

procesnih postrojenja ili graevina, relativna proporcionalnost moe se postii
crtanjem ljudske figure u blizini ili ispred objekta koji se skicira (slika 8.14.).

fokusna udaljenost

330

Tehni ko crtanje

Slika 8.14. Relativna proporcija velikih objekata postie se crtanjem

ljudske figure u blizini ili ispred objekta koji se crta

Skiciranje geometrijskih tijela. Vano je jo u samom poetku nauiti tono

skicirati dvodimenzijske i trodimenzijske oblike. Jedan pristup skiciranja objekta
jest pretpostaviti da su sve komponente koje ine oblik sklopa ili skupa
jednostavno kolekcija kontura razliitih osnovnih oblika. Ti su oblici usporedivi s
kockama, pravokutnim tijelima, valjcima, stocima i piramidama. Kada se crta
kocka ili pravokutno tijelo, vano je da stranice moraju izgledati paralelno i na
skici (uspravne crte uvijek su uspravne iako se one pod kutom mogu razlikovati)
(slika 8.15.).

Slika 8.15. Sve uspravne crte moraju biti paralelne

ili e se dobiti kriva slika objekta [11]

Pri skiciranju valjka takoer se mora zadovoljiti paralelnost crta koje

predstavljaju konturu plata. To se najlake postie skiciranjem konstrukcijskih crta
koje odreuju oba kraja valjka, a potom spajanjem krajnjih ploha (slika 8.16.). Za
crtanje stoca ili piramide treba prvo nacrtati sredinjice osnovice, nakon toga
331

Tehni ko prostoru no skiciranje

visine i na koncu stranice, odnosno plat (slika 8.17.). Uporabom skraenog

postupka skiciranja konstrukcijskih ili planskih crta lako je skicirati svaki objekt u
samo etiri faze (slika 8.18.).

Slika 8.16. Odrediti krajeve valjka i spojiti elipse paralelnim crtama

radi kompletiranja valjka [11]

Slika 8.17. Faze skiciranja stoca i piramide [11]

Slika 8.18. Skraeni postupak skiciranja u etiri faze [11]

Vrlo dobra vjeba za poboljanje tehnike tehnikog prostorunog skiciranja je

skiciranje osnovnih geometrijskih oblika opetovano sve dok se dobro ne ovlada
svim fazama skiciranja. Vjebom se razvija i brzina skiciranja.

332

Tehni ko crtanje

8.2. Postupak pri prostorunom skiciranju

Konstruktor koji je vjebom stekao potreban osjeaj za prostor stvara
predodbu predmeta u glavi i tu ideju stavlja na papir. Poetnik nema jo potreban
osjeaja, on skicira razliite modele. Djelatnik koji mora itati crte dobiva pojam
o projekcijama, ui pravila tehnikog crtanja i skiciranja prema modelima.
Tehniar, uz navedeno, na osnovi skica izrauje crtee jer mora stei rutinu u
izvoenju razliitih crtea. Svima je, dakle, zajedniko skiciranje po modelu. Treba
utvrditi postupak rada, tj. redoslijed po kojemu treba postupati kako bi se izradila
skica nekog strojnog dijela. Kao to je zaposlenik u proizvodnji vezan na odreeni
red koji je najpodesniji i najekonominiji, tako se i crta mora drati stanovitog
reda da mu posao uspije bolje i ljepe. Postupak pri prostorunom skiciranju kod
ravninske predodbe odvija se redoslijedom koji je dan na slikama od 8.19. do
8.28. [18].
Prva faza skiciranja (slika 8.19.) je utvrivanje poloaja predmeta za crtanje,
broja potrebnih projekcija i simetrinost predmeta, zakljuivanje hoe li se crtati
presjek te kako e se voditi presjene ravnine. Svi se podaci unose u plan (tablicu
za plan, slika 8.29.).

Slika 8.19. Prva faza skiciranja

Druga faza skiciranja (slika 8.20.) je utvrivanje veliine prostora u kojem e se

predmet crtati, a da sve projekcije (planirane u prvoj fazi) stanu na isti list papira ili
zadani format. Radi toga treba odabrati neku najvaniju mjeru kao jedinicu ili
odrediti veliinu za 1 cm i odrediti glavne dimenzije predmeta u svakoj projekciji
vodei rauna o dimenzijama koje se vide u pojedinim projekcijama. Takoer treba
predvidjeti prostor za smjetaj kota i crtanje projekcija na dovoljnoj meusobnoj
udaljenosti.
Trea faza skiciranja (slika 8.21.) svodi se na povlaenje glavnih simetrala
tvrdom olovkom u svim projekcijama u kojima je predmet simetrian.
333

Tehni ko prostoru no skiciranje

Slika 8.20. Druga faza skiciranja

Slika 8.21. Trea faza skiciranja

etvrta faza skiciranja (slika 8.22.) zapoinje crtanjem oblika predmeta uskim
crtama poevi od simetrale prema van zamiljajui ga rastavljenog na temeljne
334

Tehni ko crtanje

oblike tijela, crtajui odmah sve vidljive konture i bridove u svim planiranim
projekcijama. Pri tome se u svakoj od projekcija crta najvaniji dio predmeta, a tek
nakon toga detalji.

Slika 8.22. etvrta faza skiciranja

Slika 8.23. Peta faza skiciranja

Peta faza skiciranja (slika 8.23.) zapoinje onda kada je oblik predmeta nacrtan
335

Tehni ko prostoru no skiciranje

uskim crtama u svim planiranim projekcijama. Sastoji se u podebljavaju vidljivih

bridova mekom olovkom odgovarajueg stupnja irine, ali sada tono od kuta do
kuta. Najprije se izvlae krunice i zaobljenja, a zatim ostale crte, i to tako da se
zapoinje redom - odozgo sve vodoravne crte u svim projekcijama, pa sve
uspravne poevi s lijeve strane opet u svim projekcijama te na koncu sve kose
crte. Pri tome se ispravljaju manje pogreke vezano za poklapanja i meusobne
paralelnosti. Pretike crte u kutovima, koji su izvueni uskim crtama, nije potrebno
brisati.

Slika 8.24. esta faza skiciranja

esta faza skiciranja (slika 8.24.) nakon podebljavanja vidljivih bridova svodi
se na iscrtavanje nevidljivih bridova, ako ovi postoje, zatim crta loma olovkom
srednje tvrdoe odgovarajueg stupnja debljine, dovravanje ostalih detalja oblika
predmeta te nuno obiljeavanje vezano za postizanje potrebne razlike u znaenju
pojedinih crta, tj. ispoljavanje najmanje dva stupnja debljine crta.
Sedma faza skiciranja (slika 8.25.) je postavljanje slijepih mjernica. Prema
pravilima za kotiranje unose se slijepe mjernice, tj. kote bez brojeva i simbola,
onim redom kako ih djelatnik potrebuje u proizvodnji u svakoj fazi rada. Pomone
mjerne crte i mjernice izvlae se olovkom srednje tvrdoe odgovarajueg stupnja
debljine, a strelice mekom olovkom.
Osma faza skiciranja (slika 8.26.) slijedi onda kada su sve slijepe kote
postavljene i pravilno rasporeene, pristupa se mjerenju na predmetu i unoenju
kotnih brojeva. Rijetko se unose decimale, jer se brojevi veinom zaokruuju na
cijele, parne, 0 ili na 5, ili na 0. U ovoj fazi treba obaviti i kontrolu kota. Uz kotne
brojeve upisuju se i posebne oznake, kao to je npr. oznaka za kruni oblik .
336

Tehni ko crtanje

Slika 8.25. Sedma faza skiciranja

Slika 8.26. Osma faza skiciranja

337

Tehni ko prostoru no skiciranje

Deveta faza skiciranja (slika 8.27.) svodi se na unoenje tolerancija duljinskih

mjera i tolerancija oblika i poloaja, povrinske hrapavosti, oznaavanje i
obiljeavanje presjenih ravnina i presjeka, unoenje potrebnih uputa i svih ostalih
podataka. Nakon toga slijedi iscrtavanje (rafiranje) presjeenih ploha, pri emu se
pazi da se iscrtavanjem ne precrtaju brojevi i biljeke na crteu.

Slika 8.27. Deveta faza skiciranja

Deseta faza skiciranja (slika 8.28.) posljednja je faza skiciranja ili faza u kojoj
se potpuno dovrava prostoruni crte. U sklopu ove faze treba ispuniti sastavnicu
ili unijeti potrebne podatke. Najmanje mora biti naveden naziv predmeta, materijal,
datum zavretka, ime osobe koja je izradila skicu, a ako se radi o dijelovima nekog
sklopa, i broj pozicije prema sastavnom (sklopnom) crteu.
Prema nekim autorima [10] ovih deset faza skiciranja ravninskog crtea mogu
se saeti u samo pet faza. U tom su sluaju faze skiciranja sljedee:
x
Prva faza skiciranja svodi se na utvrivanje broja potrebnih projekcija i
338

Tehni ko crtanje

prostora na kojemu e te projekcije biti nacrtane, zatim se povlae sredinjice

ovisno o simetrinosti objekta koji se crta (napomena: objedinjene prva, druga
i trea faza iz podjele na deset faza).
Druga faza skiciranja svodi se na crtanje vidljivih i nevidljivih rubova objekta
uskim crtama (napomena: etvrta faza iz podjele na deset faza).

Slika 8.28. Deseta faza skiciranja

x

Trea faza skiciranja svodi se na podebljavanje konture objekta i to sljedeim

redoslijedom: male krunice, velike krunice, mali kruni lukovi, veliki kruni
lukovi i nepravilne krivulje (opaska: ova faza ukljuena je u petu fazu iz
339

Tehni ko prostoru no skiciranje

podjele na deset faza).

etvrta faza skiciranja svodi se na podebljavanje vodoravnih i uspravnih crta
konture objekta, zatim kosih crta i crta kojima se oznaavaju nevidljivi rubovi
ili znaajke objekta (napomena: peta faza iz podjele na deset faza).
Peta faza skiciranja obuhvaa potpuno dovrenje skice objekta (napomena:
esta, sedma, osma, deveta i deseta faza iz podjele na deset faza).

Slika 8.29. Primjer tablice za plan i tablice za evidenciju koje se koriste kod vjebanja
tehnikog prostorunog skiciranja

Za vjebe u sklopu predmeta Tehniko crtanje preporua se uporaba bijelog

neprozirnog papira formata A3 s unaprijed nacrtanom tablicom za plan i tablicom
za evidenciju (vidi sliku 8.29.).
340

Tehni ko crtanje

8.3. Skiciranje prostornih crtea

esto se oblik predmeta najlake predoava prostornim crteom. Tako se
mogu zorno predoiti i sloeni detalji ili vorita. Kod nas se ovaj vrlo prikladan
nain razjanjavanja gotovo ne upotrebljava, dok je npr. u SAD-u vrlo est. U svim
nainima prostornog predoavanja koje se izvodi iz crtea u ortogonalnoj projekciji
treba najprije postaviti plan dimenzija, tj. smjer glavnih osi: za duljinu, irinu i
visinu. Najee se koristi izometrija jer su mnogi predmeti ili barem njihovi
dijelovi rotacijski. Valja dobro promotriti svaku plohu, utvrditi njezine dimenzije,
pa ih zatim ucrtavati prema planu dimenzija. Tijek rada pri skiciranju i ovdje je
vezan za odgovarajui redoslijed ovisno o obliku predmeta. Jedan je redoslijed za
rotacijske predmete, a drugi za predmete koji se izrauju od poluproizvoda,
odljevaka ili otkovaka drugim postupcima rada. Za rotacijske predmete (vidi
primjer na slici 8.30.) vrijede sljedee faze rada pri prostorunom skiciranju [18]:
Prva faza skiciranja. Povui glavne sredinjice predmeta, odrediti udaljenosti i
povui krajnje konjugirane dijametre prema planu dimenzija. Zatim odrediti
veliine konjugiranih dijametara krajnjih ploha prema stvarnim dimenzijama i
mjerilu crtanja. Za skicu u izometriji ne treba se pridravati standardnih mjerila.
Druga faza skiciranja. Konstruiranje krajnje elipse uskim crtama, pri emu ne
treba izvlaiti sve crte potrebne za konstrukciju prema slikama 5.39. i 5.40., ve se
treba sluiti skraenom konstrukcijom vodei rauna da su sredita lukova za elipse
u gornjoj ravnini, na vodoravnoj i uspravnoj osi, a za bone elipse na crti pod 30
ulijevo ili udesno od uspravne osi (slika 5.38.).
Trea faza skiciranja. Povui ostale konjugirane dijametre na ispravnim
udaljenostima s obzirom na mjerilo crtanja i izvui tanko koncentrine i ostale
elipse.
etvrta faza skiciranja. Potpuno dovriti oblik predmeta uskim crtama (spajati
elipse, nacrtati utore, provrte, zaobljenja, rebra, matice, navoje, odrediti odoka
prodore i sve ostale detalje). esto treba crtanjem utvrditi i koji je dio predmeta
vidljiv.
Peta faza skiciranja. Podebljati vidljive dijelove predmeta. Ako je dovoljna
razlika u debljini crta, uske crte nee smetati zornosti prostorne predodbe pa ih
nije potrebno brisati.
Ako predmeti nisu rotacijski (slika 8.31.), skiciraju se ovim redom:
Prva faza skiciranja. Nacrta se osnovni nezaobljeni oblik predmeta (sirovine)
uskim crtama.
Druga faza skiciranja. Ucrtaju se konjugirani dijametri provrta i zaobljenja
prema stvarnim dimenzijama.
Trea faza skiciranja. Konstruiraju se elipse ili samo potrebni dijelovi elipsi.
etvrta faza skiciranja. Potpuno se dovri oblik predmeta uskim crtama
ucrtavanjem sporednijih dijelova (izreza, ureza, rebara, koncentrinih elipsi
vidljivih zbog debljine stijenki i slino).
Peta faza skiciranja. Podebljaju se vidljivi rubovi.
341

Tehni ko prostoru no skiciranje

Slika 8.30. Postupak skiciranja izometrije objekta koji je rotacijski

342

Tehni ko crtanje

Slika 8.31. Postupak skiciranja izometrije objekta koji nije rotacijski

343

Tehni ko prostoru no skiciranje

Ako je pak potrebno predoiti unutranjost objekta, sijee se etvrtina (1/4)

predmeta po duljini x i irini y, ili polovina (1/2) predmeta po duljini x (slika 8.32.).
Ako krune plohe nisu u smjeru dimenzija predmeta, odrede se njihove sredinjice
i poloaj ploha odoka prema dijelu kuta u stvarnosti dijeljenjem odgovarajueg
kuta u izometriji u istom smjeru.

Slika 8.32. etvrtinski i polovini presjek u prostornoj predodbi - izometriji

Crtanje u izometriji zadaje poetnicima tekoe jer se izgube u mnotvu crta i

ne potuju dosljedno plan dimenzija. Zbog toga je uputno da se uvjebaju ei
elementi (osim krunih ploha) u razliitim poloajima. Prema slici 8.33. to su [6,
18]:
a) esterokuta matica u razliitim poloajima. Za crtanje u izometriji vaan je
promjer matici opisane krunice, otvor kljua i paralelnost ploha matice s
dimenzijama predmeta. U smjeru jedne dimenzije su vrhovi bridova koji se
nalaze na elipsi koja predstavlja matici opisanu krunicu. U smjeru druge
dimenzije je otvor kljua, a rubovi matice paralelni su s prvom dimenzijom, tj.
sa spojnicom vrhova. Iz konjugiranih dijametara matici opisane krunice
konstruira se elipsa, odrede vrhovi esterokuta, unese na drugu dimenziju
otvor kljua s i odredi esterokut. Zatim se odredi debljina matice (visina) u
smjeru tree dimenzije i paralelno nacrtaju plohe. Skoenja rubova matice
ucrtaju se priblino. Slino se crta i osmerokutna matica.
b) etverokutni produeci i provrti vidjet e se u izometriji obrnuto od
pravokutne projekcije. Ako se u pravokutnoj projekciji vide dvije plohe
etverokuta, u izometriji se vidi samo jedna i obrnuto. To proizlazi iz
pravilnog promatranja dimenzija i ispravne primjene plana dimenzija kako je
vidljivo na slici 8.33.
c) Utori i provrti bit e u izometriji smjeteni prema poloaju osi, a to nee biti u
istim poloajima, ve prividno kao i u pravokutnoj projekciji. Treba dobro
uoiti koje su dimenzije takvih dijelova vidljive i s kojim dimenzijama su
paralelne, te ih u stvarnim udaljenostima i veliinama nanositi prema planu
dimenzija u izometriju.
344

Tehni ko crtanje

Slika 8.33. Predoavanje ee rabljenih elemenata u izometriji (a esterokuta matica,

b etverokutni produeci i provrti, c utori i provrti i d navoji vijaka i matica)

345

Tehni ko prostoru no skiciranje

d)

Navoj se na zornijoj predodbi u izometriji crta po priblinom postupku. Svaki

zavoj predouje se jednako razmaknutom elipsom4, a razmak elipsi jednak je
usponu vijka (ili priblino usponu vijka kod malih uspona). Sve ove elipse
imaju jednake polumjere zakrivljenja, pa treba u sva tri sredita za krune
lukove elipsi povui paralele, nanijeti razmake i redom izvlaiti krune lukove.

ekvidistantnom elipsom

346

Tehni ko crtanje

9. Kotiranje
Dimensioning
9.1. Opa naela
Osim definiranja oblika strojnog dijela, u tehnikom crteu najznaajnije je i
najtee unoenje izmjera. Strojni dijelovi izrauju se pojedinano ili serijski, pa se
u sluaju pogrenog dimenzioniranja i uz moguu slabu kontrolu pogreke
otkrivaju tek u fazi montae, kada je ve kasno. Zbog toga nastaju materijalne tete
i ve1ike neprilike s obzirom na rokove isporuke proizvoda. U svezi s tim
konstruktori i crtai moraju posvetiti izniman pozor ovoj aktivnosti jer su upravo
oni najodgovorniji za tete nastale zbog pogrenih izmjera na tehnikim crteima.
Sve izmjere moraju biti unesene tako da se upotpunjuju s definiranim oblikom
strojnog dijela, da se u proizvodnom procesu lako razumiju te da iskljue svaku
dvojbu, zabunu i mogunost pogreaka. Posljedice loeg kotiranja neprocjenjivi su
gubici vremena i novca, a vrlo esto i nepoeljne razmirice meu zaposlenicima.
Prije no to se prijee na stanovita pravila koja treba uvaavati prilikom kotiranja,
nuno je upoznati sljedee definicije (prema ISO 129):

Slika 9.1. Funkcijske, nefunkcijske i pomone dimenzije (izmjere)

Dimenzija ili izmjera numerika je vrijednost izraena u naravnoj jedinici

mjerenja (u strojarstvu je to milimetar, mm) i oznaena grafiki na tehnikom
crteu s crtom, simbolima i znakovljem.
Dimenzije ili izmjere klasificirane su prema sljedeim vrstima:
x
Funkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja je bitna za funkcioniranje
strojnog dijela ili prostora (oznaena s F na slici 9.1.).
x
Nefunkcijska dimenzija ili izmjera je ona koja nije bitna za funkcioniranje
strojnog dijela ili prostora (oznaena s NF na slici 9.1.).
x
Pomona dimenzija ili izmjera je ona koja je samo informacijska i ne
upotrebljava se u procesu proizvodnje i kontrole. Ona se izvodi iz drugih
dimenzija na tehnikom crteu. Uputno ju je stavljati u zagrade. Na pomonu
dimenziju ne primjenjuju se tolerancije (oznaena je s POM na slici 9.1.).

347

Kotiranje

Znaajka je pojedinana karakteristika, kao to je ravna ploha, cilindrina

ploha, dvije paralelne plohe, rub, navoj vijka, urez, utor, procijep, profil itd.
Konani proizvod (izradak, strojni dio) je kompletan strojni dio spreman za
ugradnju ili servisiranje (reparaturu) ili konfiguracija proizvedena prema
specifikaciji crtea. Konani proizvod takoer moe biti dio spreman za daljnju
obradu (npr. odljevak ili otkovak) ili konfiguracija koja zahtijeva daljnju obradu.

9.2. Pravila za primjenu

1) Sve dimenzijske informacije potrebne da jasno i potpuno definiraju strojni dio
ili komponentu prikazane su izravno na crteu, s iznimkom kada je ta
informacija specificirana u pomonoj dokumentaciji.
2) Svaka znaajka kotirana je samo jedanput na crteu.
3) Kote se smjetaju na projekciji (pogledu) ili presjeku koji najjasnije prikazuje
odgovarajue znaajke.
4) Svaki crte koristi se istom jedinicom mjere (npr. milimetar, mm) za sve
izmjere, ali bez oznake jedinice (dakle bez mm). Da bi se izbjeglo pogreno
tumaenje, pretena oznaka jedinice na crteu moe biti specificirana u
primjedbi (biljeci) na crteu.
Ako se druge jedinice pojavljuju kao dio specifikacije crtea ili u primjedbi
(npr. Nm za moment ili kPa za tlak), izdvojena oznaka jedinice prikazuje se s
pripadnom vrijednosti.
5) Na crteu se ne prikazuje vie izmjera no to je potrebno za definiranje
strojnog dijela ili konanog proizvoda. Znaajka strojnog dijela ili konanog
proizvoda ne definira se s vie od jedne izmjere u bilo kojem smjeru.
Meutim, iznimka se moe napraviti:
a) gdje je potrebno dati dopunsku izmjeru u meustupnjevima proizvodnje (npr.
duljina konture prije cementiranja i zavrne obrade);
b) gdje je korisna dopuna pomonom izmjerom.

Slika 9.2. Funkcijsko kotiranje

a) tijesne tolerancije
b) uvjetne tolerancije
Slika 9.3. Neizravno funkcijsko kotiranje

6) Proizvodne procese (tehnologiju izrade) ili naine kontrole ne treba naznaiti,

osim ako su bitni za osiguranje zadovoljavajueg funkcioniranja ili
zamjenjivosti.
348

Tehni ko crtanje

7) Funkcijske dimenzije prikazuju se izravno na crteu gdje god je to mogue

(vidi sliku 9.2.).
U odreenim sluajevima neizravno funkcijsko kotiranje je opravdano ili
potrebno. U takvim sluajevima pozor usmjeriti na odravanje rezultata
izravno prikazanog funkcijskog kotiranja. Slika 9.3. prikazuje rezultat
prihvatljivog izravnog funkcijskog kotiranja uz odravanje dimenzijskih uvjeta
utvrenih na slici 9.2.
8) Nefunkcijske dimenzije smjetaju se na nain koji najvie odgovara
proizvodnji i kontroli.

9.3. Elementi kotiranja i njihova primjena

Elementi kotiranja ukljuuju crtu projiciranja ili pomonu mjernu crtu
(pomonu kotnu crtu), glavnu ili pokaznu crtu, mjernicu ili mjernu crtu (kotnu
crtu), zavretke glavne crte i mjernice, oznaku poetka te samu dimenziju ili
izmjeru (kotni broj). Razliiti elementi kotiranja prikazani su na slikama 9.4. i 9.5.
(prema ISO 129).

9.3.1. Pomone mjerne crte, mjernice i glavne crte

Pomone mjerne crte, mjernice i glavne crte nacrtane su kao neprekidne uske
crte (crta tipa 01.1, tablice 7.8. i 7.10.) na slikama 9.4. i 9.5.

Slika 9.4. Elementi kotiranja (1 glavna ili pokazna crta, 2 oznaka poetka, 3 mjernica,
4 pomona mjerna crta, 5 vrijednost dimenzije i 6 zavretak mjernice)

Slika 9.5. Elementi kotiranja

(1 mjernica, 2 vrijednost dimenzije, 3 pomona mjerna crta i 4 zavretak mjernice)

1.
2.

Pomone mjerne crte produljuju se malo izvan svoje mjernice (od 1 do 3 mm)
(slike 9.4. i 9.5.).
Pomone mjerne crte crtaju se okomito na znaajku (crtu) koja se kotira.
349

Kotiranje

Meutim, gdje je to potrebno, one mogu biti nacrtane koso, ali paralelne jedna
drugoj (slika 9.6.).

Slika 9.6.

3.
4.
5.

Slika 9.7.

Konture i pomona mjerna crta produljuju se malo izvan sjecita (slika 9.7.).
Openito, pomone mjerne crte i mjernice ne smiju sjei druge crte, osim ako
je to neizbjeno (slika 9.8.).
Mjernica se prikazuje neprekinuta tamo gdje je znaajka (crta) na koju se ona
odnosi prikazana prekinuta (slika 9.9.), izuzev sluaja prikazanog u 2. nainu u
toki 9.3.3. ovog udbenika.

Slika 9.9.

6.

Slika 9.8.

Slika 9.10.

Presijecanje pomonih mjernih crta i mjernica treba izbjegavati. Meutim,

gdje je to neizbjeno, nijedna crta se ne prekida (slika 9.10.). Sredinjica ili
kontura predmeta ne koristi se kao mjernica, ali moe biti upotrijebljena
umjesto pomone mjerne crte (slika 9.10.).

6.3.2. Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja

Mjernice moraju imati jasne zavretke (npr. bilo strelice bilo kosi potez) ili
gdje je to primjenjivo oznaku poetka kotiranja.
1.
a)
350

U ISO 129 specificirana su dva tipa zavretaka mjernica (slike od 9.11.a do

9.11.e) i jedan nain oznaavanja poetka kotiranja (poetna indikacija)(slika
9.11.f). Dakle, kao zavretak mjernice moe se upotrijebiti:
Strelica nacrtana kao dvije kratke crte koje oblikuju iljak s bilo kojim

Tehni ko crtanje

prikladnim kutom izmeu 15 i 90. Strelica moe biti otvorena, zatvorena, ili
zatvorena i ispunjena (slike od 9.11.a do 9.11.d).
b) Kosi potez (kosa crta) nacrtan kao kratka crta nagnuta pod kutom od 45 (slika
9.11.e).
c) Oznaka poetka kotiranja (poetna indikacija) nacrtana kao mala krunica
promjera oko 3 mm i crte neto dulje od njezinog dvostrukog promjera koja je
okomita na mjernicu (slika 9.11.f).

Slika 9.11.

2.
3.

Duljina strelica treba biti proporcionalna duljini crtea na kojemu se strelice

koriste, ali ne vea no to je potrebno za itljivost crtea.
Na istom crteu treba upotrebljavati samo jednu vrstu strelica. Meutim, gdje
je prostor tako malen da se strelica ne moe nacrtati, ona se moe zamijeniti s
kosim potezom (prije tokom)(slika 9.23.).

Slika 9.12.

Slika 9.14.

4.

5.

Slika 9.13.

Slika 9.15.

Strelice kao zavreci mjernica crtaju se unutar granica mjernice u sluajevima

da postoji dovoljno velik prostor (slika 9.12.). Gdje je taj prostor ogranien,
strelice se mogu crtati s vanjske strane predvienih granica mjernice, koja je u
tu svrhu produljena (slika 9.13.).
Samo jedna strelica, sa svojim vrhom na kraju mjernice krunog luka,
351

Kotiranje

upotrebljava se za kotiranje polumjera (slika 9.14.). Strelica se moe postaviti

bilo na vanjskoj bilo na unutranjoj strani karakteristine konturne crte (ili
njezine pomone mjerne crte), ovisno o njezinoj duljini.

9.3.3. Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crteima

Vrijednosti dimenzija ili izmjera, tj. kotnih brojeva, prikazuju se na crteima
simbolima dovoljne visine da osiguravaju potpunu itljivost i na originalnom
crteu i na reprodukcijama s mikrofilmova. Smjetaju se na takav nain da nisu
presjeene ili razdvojene nekom crtom na crteu. Vrijednosti se prikazuju na
crteima prema jednom od sljedea dva naina, od kojih samo jedan smije biti
upotrijebljen na istom crteu.
1. Nain: Vrijednosti dimenzija ili izmjera smjetaju se iznad pripadajue
mjernice, paralelno s njom i po mogunosti u njezinoj sredini. Osnovni zahtjev je
jasna veza s pripadajuom mjernicom (slika 9.15.). Iznimka se moe uiniti tamo
gdje su upotrijebljene nadreene slijedne izmjere (vidi toku 9.4.2., slike 9.33.,
9.34. i 9.35.).

Slika 9.16.

Slika 9.17.

Slika 9.18.

Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao to je prikazano na

slikama 9.17. ili 9.18., dok vrijednosti na kosim mjernicama moraju biti
orijentirane kao to to prikazuje slika 9.16.
2. Nain: Vrijednosti dimenzija ili izmjera smjetaju se tako da one mogu biti
itljive slijeva nadesno. Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u srednjem
dijelu, tako da se vrijednost moe upisati (slike 9.19. i 9.20.).
Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao to je prikazano na
slikama 9.18. ili 9.21. Smjetanje vrijednosti dimenzija ili izmjera esto treba
prilagoditi razliitim sluajevima. U svezi s tim vrijednosti mogu biti:
a. upotrijebljene na dijelu mjernice s kojom je mogue jasnije definirati
dimenziju ili izmjeru (slika 9.22.),
b. upotrijebljene izvan prostora za upisivanje u sluaju kada je prostor ogranien
(nedovoljan)(slika 9.23.),
352

Tehni ko crtanje

c.
d.

upotrijebljene na kraju glavne crte (pokazne crte) koja se odnosi na mjernicu

koja je prekratka za upisivanje vrijednosti dimenzije na uobiajeni nain (slika
9.23.),
upotrijebljene iznad vodoravnog produljenja mjernice u sluaju da prostor ne
doputa smjetaj u prekidu mjernice koja nije horizontalna (slika 9.24.).

Slika 9.19.

Slika 9.21.

Slika 9.23.

Slika 9.20.

Slika 9.22.

Slika 9.24.

Vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u mjerilu (izuzev sluajeva gdje se

koriste prekinute crte) moraju se podvui neprekidnom uskom crtom (slika 9.25.).
Ako se zahtijeva tona izmjera ili izmjera na koju treba obratiti posebnu pozornost,
tada se oko dimenzija crta poseban okvir nacrtan neprekidnom uskom crtom (slika
9.25.b).
353

Kotiranje

Primjedba: Vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u mjerilu mogu biti

posljedica modificiranja veliina objekta kada to modificiranje nije vrijedno
opsene revizije crtea u korektnom mjerilu.
a)

b)

Slika 9.25.

U kombinaciji s dimenzijama koriste se radi poboljanja interpretacije crtea i

stanovite oznake kao identifikacija oblika. To su uglavnom simboli koji prethode
vrijednosti za dimenziju (slike 9.26., 9.27., 9.28., 9.29. i 9.30.).

Slika 9.26.

Slika 9.27.

Slika 9.29.

Slika 9.28.

Slika 9.30.

Najei su simboli (veza sa slikama 9.26., 9.27., 9.28., 9.29. i 9.30.):

promjer, R polumjer, kvadrat, SR polumjer kugle (sferini
polumjer) i S promjer kugle (sferini promjer).
U sluaju kada je oblik jasno prikazan, simboli za promjer i kvadrat mogu se
izostaviti.

354

Tehni ko crtanje

9.4. Naini kotiranja

Sreeno kotiranje na crteu jasno odreuje namjenu crtea. Openito,
sreenost dimenzija (izmjera) rezultat je kombiniranja razliitih crtakih zahtjeva.

9.4.1. Lanano kotiranje

Lanci pojedinanih dimenzija (slika 9.31.) primjenjuju se iskljuivo tamo gdje
zbroj odstupanja pojedinanih izmjera nee utjecati na zahtjeve funkcije strojnog
dijela. Za lanano kotiranje moe se upotrebljavati bilo koji zavretak mjernice
izuzev strelice sa iljkom kuta 90 (vidi sliku 9.11.).

Slika 9.31. Lanano kotiranje

Slika 9.32. Paralelno kotiranje

9.4.2. Kotiranje od zajednike osnove

Ovaj nain kotiranja koristi se u sluajevima kod kojih mnotvo dimenzija
istog smjera ima vezu sa zajednikom referentnom crtom ili tokom. Kotiranje od
zajednike osnove moe biti izvedeno kao paralelno kotiranje ili kao nadreeno
slijedno kotiranje.
Paralelno kotiranje je postavljanje mnotva pojedinanih mjernica koje su
meusobno paralelne i smjetene tako da se vrijednosti dimenzija mogu lako dodati
(vidi slike 9.32. i 9.40.) u odnosu na zajedniku referentnu crtu. Nadreeno
slijedno kotiranje je pojednostavnjeno paralelno kotiranje, a moe biti
upotrijebljeno tamo gdje je prostor ogranien i gdje ne postoji problem itljivosti
(slike 9.33. i 9.34.).

Slika 9.33.

Slika 9.34.

355

Kotiranje

Oznaka poetka kotiranja (vidi sliku 9.11.f) smjetena je pogodno na jednom

kraju, a drugi (suprotni) kraj mjernice odreen je samo jednom strelicom.
Vrijednosti dimenzija mogu se smjestiti tamo gdje ne postoji opasnost od zabune,
kao npr.: blizu strelice, u produetku pomone mjerne crte (slika 9.33.), ili blizu
strelice, iznad mjernice (slika 9.34.).
U pojedinim sluajevima pogodna je primjena nadreenog slijednog kotiranja
u dva pravca. Tada oznake poetka kotiranja moraju biti prikazane kao to je to
dano na slici 9.35.

Slika 9.35.

9.4.3. Kotiranje pomou koordinata

Ponekad je korisno i praktino upotrijebiti prikazivanje vrijednosti dimenzija u
obliku tablice, kao na slici 9.36., umjesto kotiranja prikazanog na slici 9.35.
Koordinate za presjeke u mreama (reetkama) na blok-planovima (planovima
poloaja) prikazuju se kao na slici 9.37. Koordinate za proizvoljne toke znaajki
bez mree (reetke) pojavljuju se usporedno za svaku toku (vidi sliku 9.38.) ili u
obliku tablice (vidi sliku 9.39.).

356

Tehni ko crtanje

Slika 9.36.

Slika 9.38.

Slika 9.37.

Slika 9.39.

9.4.4. Kombinirano kotiranje

Pojedinano kotiranje, lanano kotiranje i kotiranje od zajednike referentne
crte (znaajke) moe biti kombinirano na crteu, ako je to nuno. Vidi slike 9.40. i
9.41.

Slika 9.40.

Slika 9.41.

357

Kotiranje

9.5. Posebno oznaavanje

9.5.1. Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri
Kotiranje tetiva, lukova i kutova mogue je kao to to prikazuje slika 9.42. (a,
b i c). Gdje sredite luka pada izvan granica raspoloivog prostora, mjernica
polumjera moe biti slomljena ili prekinuta, ve prema tome je li ili nije potrebno
odrediti sredite (vidi sliku 9.14.).

Slika 9.42.

Slika 9.43.

Gdje veliina polumjera moe biti izvedena od drugih dimenzija, ona moe
biti oznaena polumjerom, strelicom i simbolom R bez oznake vrijednosti kao na
slici 9.43.

9.5.2. Ekvidistantne crte (znaajke)

Gdje su ekvidistantne crte ili sukladno sreeni elementi dio specifikacije
crtea, dimenzioniranje se moe pojednostaviti kao to je obrazloeno u nastavku.
Linearno rasporeeni razmaci izmeu provrta mogu biti dimenzionirani kao to je
prikazano na slici 9.44. Ako postoji bilo kakva mogunost zabune izmeu duljine
razmaka i broja provrta, jedan razmak dimenzionira se (kotira) kao na slici 9.45.

Slika 9.44.

358

Tehni ko crtanje

Kutno rasporeeni razmaci izmeu provrta mogu biti kotirani kao to je to

prikazano na slici 9.46.
Kutovi razmaka mogu biti izostavljeni ako je njihov broj vidljiv, bez
mogunosti zabune (slika 9.47.).
Kruno rasporeeni razmaci mogu biti kotirani neizravno navoenjem broja
elemenata kao to je dano na slici 9.48.

Slika 9.45.

Slika 9.46.

Slika 9.47.

Slika 9.48.

359

Kotiranje

9.5.3. Ponovljene znaajke

Ako je mogue definirati vei broj elemenata iste veliine tako da se izbjegne
ponavljanje istih dimenzijskih vrijednosti, oni mogu biti dani kao to je prikazano
na slikama 9.49. i 9.50.

Slika 9.49.

Slika 9.50.

9.5.4. Skoeni rubovi i uputeni rubovi provrta i rupa

Skoeni rubovi kotiraju se kao to je to prikazano na slici 9.51. Gdje je kut
skoenja 45, kotiranje se moe izvesti kao to je prikazano na slikama 9.52. i 9.53.
Uputeni rubovi rupa i provrta kotiraju se kao to je prikazano na slici 9.54.
Dakle, ili kao traena dijametralna izmjera na povrini s ukljuenim kutom ili kao
dubina s ukljuenim kutom.

360

Tehni ko crtanje

Slika 9.51.

Slika 9.52.

Slika 9.53.

Slika 9.54.

9.6. Ostale oznake

Upotrebom referentnih slova moe se kotiranje provrta znatno pojednostavniti
(slika 9.55.).
U djelominim crteima pogleda i djelominim presjecima (npr. polovinom)
361

Kotiranje

simetrinih dijelova, mjernica koja mora presjei os simetrije prikazuje se malo

produljena preko osi simetrije, dok je druga strana u ovom primjeru izostavljena
(slika 9.56.).
Ako je nekoliko dijelova nacrtano i kotirano na jednom sklopu, skupine
izmjera koje su srodne svakom dijelu treba po mogunosti odrati odvojenim (slika
9.57.). Ponekad je potrebno kotirati ogranien prostor ili duljinu povrine radi
oznaavanja posebnih zahtjeva. U takvim se sluajevima prostor ili duljina i njihov
poloaj oznaavaju crtom oznake 04.2.1 (vidi tablicu 7.10.), nacrtanom usporedno
povrini i na maloj udaljenosti od nje.

Slika 9.55.

Slika 9.56.

Slika 9.57. Kotiranje sklopnog crtea

Ako je poseban zahtjev primijenjen na neki rotacijski element, oznaka se

prikazuje na samo jednoj strani (slika 9.58.). Gdje mjesto i opseg posebnog
zahtjeva zahtijeva oznaavanje, potrebno je prikladno kotiranje. Meutim, gdje
crte jasno prikazuje opseg posebnog zahtjeva, kotiranje nije potrebno (slika 9.59).
362

Tehni ko crtanje

Slika 9.58.

Slika 9.59.

Spoj vratila i glavine ostvaruje se vrlo esto pomou pera i klinova. Utori koji
slue za ove spojeve kotiraju se na nain prikazan na slici 9.60. Slika 9.60.a
prikazuje nain crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na kraju vratila, slika
9.60.b prikazuje nain crtanja i kotiranja kada je utor za pero ili klin na sredini
vratila i slika 9.60.c prikazuje nain crtanja i kotiranja kada je utor za pero u
glavini.

Slika 9.60. Kotiranje utora za pero ili klin (a i b na vratilu, c u glavini)

Slika 9.61. Kotiranje rupa

Slika 9.62. Pojednostavnjeno kotiranje rupa

Kotiranje rupa se izvodi tako da poloaj se rupe kotira s poloajem sredinjice.

Dubina rupe definira se dubinom cilindrinog dijela, uz crtanje koninog zavretka
363

Kotiranje

s kutom od 120, koji je rezultat buenja svrdlom. Ovaj se zavretak ne kotira.

Dubina i promjer rupe kotiraju se na istoj projekciji (npr. u nacrtu)(slika 9.61.).
Ako se kotiraju provrti i rupe s promjerom manjim od 5 mm (slika 9.62.a),
mogue je prema DIN 30 pojednostavnjeno crtanje i kotiranje (slika 9.62.b).

9.7. Kotiranje konusa, suenja i nagiba

Definiranje konusa i konusnih prijelaza na crteima, kod dijelova koji su
lijevani ili kovani (odnosno kod dijelova kod kojih je konini oblik od podreenog
znaenja, npr. kod crtala, probijala itd.), mogue je (prema DIN 406 T2, DIN ISO
3040) kotiranjem promjera i duljine konusa. Ako se uvjetuje tonost koninog
oblika, preporua se oznaavanje sljedeih podataka na crteima, npr.:
x
pripadnog kuta konusa D ili omjera 1: x, oznaenog odgovarajuim simbolom
kod koninog suenja (poloeni trokut s vrnim kutom od 30, prema ISO
3461-2);
x
postavnog kuta D/2 kod dijelova koji e se strojno obraivati;
x
promjera na proizvoljno odabranom presjeku, koji moe biti unutar ili izvan
konusa;
x
izmjere koja odreuje poloaj odabranog presjeka na kojemu je dan promjer.
a)

b)

c)

Slika 9.63. Konus i kut konusa

Uobiajeno je da se konino suenje D/L daje kao omjer D : L = 1 : x (slika

9.63.a). Kut konusa odreuje se uz pomo trigonometrijske funkcije tangensa kuta
konusa i iznosi (slika 9.63.b)
2 tan

D
2

D2
, odnosno prema slici 9.63.c tan M
L

a
.
b

Konino suenje kod krnjeg konusa odreeno je prema slici 9.64. omjerom
1
x

Dd
.
L

Za strojnu obradu esto je potrebna i vrijednost postavnog kuta (npr. za suport

kod tokarskog stroja i sl.) za izradu konusa ili koninog suenja. Vrijednost ovog
364

Tehni ko crtanje

kuta stavlja se u zagrade na crteu (slike 9.65., 9.68., 9.69. i 9.70.).

a)

b)

c)

Slika 9.64. Konino suenje kod krnjeg stoca

(a krnji stoac, b izrezani pojas, c referentni trokut)

Postavni kut izraunava se pomou izraza

tan
tan

D
2

D
- kod konusa,
2L
Dd
- kod koninog suenja.
2L

Primjer kotiranja vanjskog konusa s navedenim omjerom i oznakom za konus,

promjerom i duljinom koninog suenja te postavnim kutom kao pomonom kotom
u zagradama dan je na slici 9.65. Slika 9.66. prikazuje primjer oznaavanja
dvostrukog konusa (vanjski je 1 : 5, a unutarnji je 1 : 10).

Slika 9.65.

Slika 9.66.

Slika 9.67.

Provjera konusa mogua je pozornijim mjerenjem. Za to je potrebno da se vei

promjer mjerke (kalibra) ucrtava na crte tankom punom crtom na odgovarajuem
razmaku od referentnog ruba s toleriranom izmjerom (izmjera 20-0,2 na slici 9.67.
i izmjera 5-0,2 na slici 9.69.), ali izvan konusa. Slino treba napraviti i kod sluaja
da se promjer mjerke (kalibra) ucrtava unutar konusa tankom punom crtom na
odgovarajuem razmaku od referentnog ruba s toleriranom izmjerom (izmjera 20,2 na slici 9.68.).

365

Kotiranje

Slika 9.68.

Slika 9.69.

Metoda jedininog konusa ograniava odstupanje konusa od geometrijski

idealnog oblika. Tolerancije promatranog konusa moraju se zadrati unutar
graninog profila. Podruje tolerancije odreeno je tolerancijom promjera ili
izmjere koja odreuje presjek na kojem je odabran promjer. U toleriranu izmjeru
ulaze teorijske izmjere, koje su prikazane uokvirene (slika 9.70.). Metoda
toleriranog kuta konusa daje toleranciju izmjere samo za jedan presjek. Poloaj
presjeka je odreen, a odstupanje koninog suenja dano je izravno preko njegove
tolerancije (slika 9.71.).

Slika 9.70.

Slika 9.71.

a)

b)

Slika 9.72. Piramida (a) i krnja piramida (b)

Suenje, vrni kut i nagib (prema DIN 406 T2) odreuju se na sljedee naine:
1
x

366

a
- suenje za piramidu (prema slici 9.72.a),
L

Tehni ko crtanje

a b
- suenje za krnju piramidu (prema slici 9.72.b),
L
D
a
- polovina vrnog kuta za piramidu (prema slici 9.72.a),
tan
2 2L
D ab
- polovina vrnog kuta za krnju piramidu (prema slici 9.72.b),
tan
2
2L
1
a
- nagib za piramidu (prema slici 9.72.a),
2 x 2L
a b
1
- nagib za krnju piramidu (prema slici 9.72.b).
2x
2L
1
x

U crteima se suenje i nagib predoavaju izvodnicama, a osim brojane

vrijednosti (omjera) stavlja se i oznaka suenja, odnosno nagiba (slika 9.73.). Kut
nagiba stavlja se u zagrade.

Slika 9.73.

Slika 9.74. Profil U 350 prema DIN 1026

U nekim se sluajevima nagib daje u postotku s obzirom na referentnu ravnu

plohu (slike 9.74. i 9.75.). Na slici 9.76. dan je primjer oznaavanja nagiba kod
klina, a na slici 9.77. kod utora za klin.

Slika 9.75. I - podlona ploica

prema DIN 435-25

Slika 9.76. Klin

Slika 9.77. Utor za klin

Radi praktinosti primjene velik broj konusa je normiran kako je pokazano u

tablici 9.1. Posebno se to odnosi na Morseove konuse kao konine izdanke na
alatima i prihvatne konine uvrte, odnosno provrte na vretenima alatnih strojeva.

367

Kotiranje

Ako se radi o Morseovom konusu tada se koristi pojednostavnjeno kotiranje

prema DIN ISO 3040 prikazano na slici 9.78.

Slika 9.78. Morseov konus

Tablica 9.1 Normirani konusi prema DIN ISO 3040
Konus C

D/2

1 : 50
1 : 30
1 : 19,212
1 : 20,047
1 : 20,020
1 : 19,922
1 : 19,254
1 : 19,002
1 : 19,180
1 : 20
1 : 15
1 : 12
1 : 10
1:6
1:5
1:4
1:3
1 : 0,866
1 : 0,500
1 : 0,289
1 : 0,134

34 23
57 17
1 29 27
1 25 43
1 25 50
1 26 16
1 29 15
1 30 26
1 29 36
1 25 56
1 54 33
2 23 9
2 51 45
4 45 49
5 42 38
7 7 30
9 27 44
30
45
60
75

368

Primjeri primjene

Koni ni zatici, koni ni cijevni navoj

Provrti nati nih razvrta a i uputa a
Morse konus 0
Morse konus 1
Morse konus 2
Morse konus 3
Morse konus 4
Morse konus 5
Morse konus 6
Metri ki konus. Vretena alata i strojeva, fini koni ni navoj naprava za lemljenje
Stapajice lokomotiva, glavine brodskih vijaka
Valjni leaji, konusi na polugama eki a za buenje
Svornjaci spojki, dijelovi optere eni uzduno i popre no i na savijanje i torziju
Vranj slavine, svornjak krine glave lokomotive, glodala za ukovnje
Tarne spojke, lakorastavljivi dijelovi optere eni popre no i na torziju
Alatni strojevi, koni ni navoj u tehnici dubokog buenja i u rudarstvu
Stapajica i krina glava brodskih strojeva, alati na komprimirani zrak
To kala, centrirni uvrti, uputeni vijci, le aste zakovice, skoenja vijaka
Konus ventila, uputeni vijci za drvo, uputene zakovice, to kala
Zatitno skoenje centrirnih uvrta, skoenja provrta matica
Uputene zakovice, le aste uputene zakovice

Tehni ko crtanje

10. Raunalom podran sustav za crtanje

Computer-aided Drawing System
Raunalom podran sustav za crtanje skup je programskih alata (softvera,
engl. software) koji omoguavaju izradu i preinaku strojarskih, arhitektonskih,
elektrotehnikih i elektronikih crtea, shema i dijagrama te raznih drugih tipova
inenjerskih i drugih crtea na osnovi interaktivnog djelovanja konstruktora ili
dizajnera. Ovaj sustav takoer aurira i bazu podataka pohranjivanjem
rezultirajuih crtea i preinaka na njima. Pomou raunalom podranog sustava za
crtanje lako se moe izraditi nov crte iz pohranjenog crtea. Vrlo teko se moe
ocijeniti njegova prednost pri izradi potpuno novog crtea, za razliku od njegove
monosti kada se koriste za preinaku postojeih crtea.
U nastavku e se ukratko opisati zajednike funkcije koje posjeduje veina
raunalom podranih sustava za crtanje [17]. Specifine naredbe za svaku funkciju
mogu se manje ili vie razlikovati u pojedinom sustavu, zbog toga je potrebno
detaljno prouiti odgovarajue upute za korisnike i upoznati se s posebnostima
njihove uporabe.

Slika 10.1. Komunikacijski prozor za kontrolu i podeavanje jedinica duljinskih i kutnih mjera
kod programskog paketa AutoCAD Release 14 [17]

369

Ra unalom podran sustav za crtanje

10.1. Postavljanje parametara crtea

Prvi korak koji treba napraviti u uporabi raunalom podranog sustava za
crtanje jest postavljanje parametara crtea, kao to su jedinice duljinskih i kutnih
mjera, granice crtea, koordinatna mrea i slojevi ili razine. Radi brzog i tonog
nastajanja crtea ovi se parametri moraju postaviti onako kako je to propisano.
Crte se moe raditi i bez koordinatne mree i bez razina, no uz velik gubitak
vremena i vrlo teku kasniju preinaku crtea.

10.1.1. Jedinice
Treba odabrati oblik i tonost jedinica duljinskih i kutnih mjera. Oblici
jedinica duljinskih mjera su npr. znanstveni, decimalni, razlomski, inenjerski i
arhitektonski. Oblici jedinica kutnih mjera su decimalni stupnjevi, stupnjevi
(stupnjevi, minute i sekunde), nagibi, radijani i premjerne jedinice. Slika 10.1.
prikazuje komunikacijski prozor za kontrolu i podeavanje jedinica duljinskih i
kutnih mjera kod programskog paketa AutoCAD1 Release 14, koji je jedan od
danas najpopularnijih i najdostupnijih raunalom podranih sustava za crtanje.

10.1.2. Veliina (granice) crtea

Kada se izrauje crte na papiru, pretpostavlja se crtanje iskljuivo unutar
doputenih granica lista papira. Slino je kada se crte oblikuje na grafikom
zaslonu raunala, crte treba ograniiti doputenim granicama s obzirom na to da
e crte prikazan na zaslonu moda biti iscrtan na papiru konanih izmjera. Prema
tome potrebno je predvidjeti veliinu crtea npr. u mm za npr. format A2 (594 x
420), to je u AutoCAD Release 14 mogue na sljedei nain:
Command: limits
Reset Model Space Limits
ON/OFF/<Lower left corner><0.00,0.00>:10,10
Upper right corner<12.00,9.00>:594,420
(svaku naredbu potvrditi tipkom ENTER)

Parametri koji se obino uzimaju u obzir pri odreivanju granica povrine

crtea jesu sljedei [17]:
x
stvarna veliina crtea;
x
prostor potreban za izmjere (dimenzije), primjedbe ili biljeke, podatke o
materijalu i druge potrebne oznake na crteu;
x
prostor izmeu razliitih projekcija i pogleda, tako da je crte pregledan; i
x
prostor za granice te zaglavlje (ako postoji).

AutoCAD je ime raunalom podranog sustava za crtanje koji je razvio Autodesk, Inc., San Rafael,
CA, USA

370

Tehni ko crtanje

Prije postavljanja takvih granica trebalo bi nacrtati skicu crtea radi grubog
izraunavanja potrebnog prostora. Npr. za objekt koji ima nacrt od 184 x 120 mm,
bokocrt od 100 x 120 mm i tlocrt od 184 x 100 mm, granice treba postaviti tako da
se u podruje crtea moe smjestiti crte objekta i sve ono to pripada objektu. Kao
to je to prikazano na slici 10.2., pretpostavljen je prostor izmeu nacrta i bokocrta
90 mm, a izmeu nacrta i tlocrta takoer 90 mm. Takoer je pretpostavljen i
prostor izmeu lijeve i desne granice crtea od 100 mm, a od donje i gornje granice
crtea od 45 mm. Predvien je i prostor izmeu granica crtea i ruba papira od 10
mm. Dakle, prostor treba odrediti tako da kompletan crte ima uravnoteen izgled.
Nakon odreivanja veliine potrebnih projekcija (ili pogleda) i gore opisanih
prostora mogu se izraunati konane granice crtea kao to slijedi:
granica u smjeru x = 10 + 100 + 184 + 90 + 100 + 100 + 10 = 594 mm
granica u smjeru y = 10 + 45 + 100 + 90 + 120 + 45 + 10 = 420 mm

Dakle, granice crtea su 594 x 420 mm.

Slika 10.2. Postavljanje granica crtea

Crte prikazan na slici 10.2. izraen je u mjerilu 1:1. Meutim, kada se crte
eli iscrtati (plotati, printati) i dobiti njegova kopija na papiru, potrebno je
primijeniti mjerilo za smanjenje ili uveanje crtea sukladno raspoloivoj veliini
papira. Ustvari, veliina papira odreuje granice crtea, veliinu teksta, faktore
omjera izmjera, vrstu i irinu crta, kao i druge parametre crtea. Normizirane
veliine formata papira i odgovarajue granice crtea dane su u toki 7.2. u tablici
7.2.

371

Ra unalom podran sustav za crtanje

10.1.3. Slojevi ili razine

Pogodno je crte organizirati u vie slojeva ili razina, posebice kada je crte
sloen. Npr. moe se raditi s vie jednostavnih crtea u sluaju crtanja cijevnih
vodova u planu katova itave zgrade u posebnim slojevima ili razinama. Na taj se
nain postie lake rukovanje s jednostavnim crteima u zasebnim razinama, u
usporedbi sa sloenim crteom koji sadri sve parametre koji na njemu moraju biti
prikazani. Meutim, treba biti omoguen istodoban uvid u jedan i drugi tip crtea
radi stjecanja osjeaja za relativni poloaj parametara ili objekata na razliitim
razinama (npr. relativni poloaj cijevi na pojedinim razinama i zidova zgrade).
Slojevito crtanje doputa preklapanje razina bez poveanja sloenosti crtea, makar
tijekom izvoenja grafikih operacija. Razina u kojoj se trenutano radi je aktivna,
dok su sve ostale razine neaktivne. Gotovo s ulogom pozadine, grafiki elementi u
neaktivnoj razini neosjetljivi su na grafike operacije kao to su prijenos i brisanje.
Na taj se nain ini da je sloenost crtea jednaka onoj koja bi se postigla izradom
u aktivnim razinama.

Slika 10.3. Kontrolni komunikacijski prozor za postavljanje razina u AutoCAD Release 14 [17]

Funkcija razine (layer) moe se koristiti djelotvorno za generiranje sastavnih

crtea za montau. Ako je svaka komponenta nacrtana na posebnoj razini za plan
montae, tada se bilo koji cjeloviti crte moe lake generirati postavljanjem iznad
372

Tehni ko crtanje

odgovarajue razine te preinakom ili dodavanjem nekih novih detalja. Slika 10.3.
prikazuje kontrolni komunikacijski prozor za postavljanje razina u AutoCAD
Release 14.

10.1.4. Koordinatna mrea i hvatanje

Opa je praksa kod runog crtanja crtea nacrtati konstrukcijske (pomone)
crte, upotrebljavajui T ravnalo ili crtau plou, tako da se preko njih mogu lake
i jednoobrazno nacrtati granice crtea i druge crte na crteu. Crte koordinatne
mree (grid) koje osigurava raunalom podran sustav za crtanje imaju jednaku
namjenu kao i konstrukcijske (pomone) crte pri runom crtanju. To jest,
vodoravne i okomite crte koordinatne mree nacrtane su s pravilnim razmakom
koje se prilagoava eljenoj gustoi (rezoluciji), a crte crtea crtaju se preko njih.
U nekim raunalnim sustavima za crtanje prikazuju se samo toke koordinatne
mree.
Za crtanje ravne crte preko crte koordinatne mree (grida) potrebno je odrediti
poloaj dviju krajnjih toaka. U tu se svrhu moraju predvidjeti njihove koordinate
uz pomo tipkovnice ili pritiska tipke mia kada se kursor nae na eljenoj poziciji
na zaslonu. Treba imati na umu da je putanja kursora jednaka gibanju mia kada je
mi u tzv. locator modu.
Poloaj toke, odreen pomicanjem kursora (pokazivaa) miem, nije uvijek
potpuno toan zbog nestabilnog gibanja crtaeve ruke ili netonog mehanizma
mia. Ovaj se problem moe izbjei postavljanjem kursora tako da se izabere
najblia presjena toka crta koordinatne mree. Vrijednosti koordinata u odnosu
na presjenu toku vidljive su pritiskom tipke mia. Dakle, tonost granica
koordinatnih toaka odreena je podesivom rezolucijom koordinatne mree
predoene na zaslonu. Naredba se zove hvatanje (snapping). Naredba za
koordinatnu mreu u AutoCAD Release 14 aktivira se na sljedei nain:
Command: grid
Grid spacing(X) or ON/OFF/Snap/Aspect<0>: 0.75/*the gap between the grid lines are set to be
0.75 screen unit*/

10.2. Osnovne funkcije crtanja

10.2.1. Ravna crta
Postoji mnogo naina crtanja ravne crte na raunalom podranom sustavu za
crtanje. Najpopularniji nain je pomou odreivanja dviju krajnjih toaka crte, s
tim da se i njihov poloaj moe odrediti na razliite naine. U prethodnoj su toki
pokazana dva naina: odreivanjem koordinata toke i pomicanjem tipke mia u
locator mod. Kao dopuna, poloaj se toke moe odrediti izborom (hvatanjem)
postojee toke.
Crta se takoer moe crtati bez potpunog odreivanja dviju krajnjih toaka,
npr. ako se na postojeu zakrivljenu crtu sustava nacrta tangenta iz druge odreene
373

Ra unalom podran sustav za crtanje

toke. U ovom se sluaju tono mora odrediti ova druga toka, a sustav tangentom
odreuje drugu krajnju toku.

Slika 10.4. Kontrolni komunikacijski prozor za postavljanje tipova ravnih crta u AutoCAD Release
14 (isti se koristi i za postavljanje razina) [17]

Tip i debljina crta mogu se specificirati kao atributi crte. Slika 10.4. prikazuje
kontrolni komunikacijski prozor za postavljanje tipova ravnih crta u AutoCAD
Release 14. Ove tipove crta openito podupire veina raunalom podranih sustava
za crtanje. Crtanje ravnih crta u AutoCAD Release 14 ukljuuje sljedee:
Command: line
From point: 1,1
To point: 5,2
To point: return

10.2.2. Krunica i kruni luk

Osnovna metoda definiranja krunice jest predvianje njezinog sredita i
polumjera ili predvianje triju toaka na krunici. Veina raunalom podranih
sustava za crtanje doputa takoer crtanje krunice pomou drugih metoda. Npr.
mogue je crtanje tangente krunice u odnosu na dvije ravne crte ili crtanje
tangente u odnosu na krunicu i ravnu crtu. U drugom sluaju moe se izabrati
374

Tehni ko crtanje

odgovarajui entitet. Kruni luk poseban je sluaj krunice i moe se odrediti

specificiranjem poetne i krajnje toke kao dopune uz parametre cijele krunice.
Krunica se u AutoCAD Release 14 crta kao to slijedi:
Command: circle
3P/2P/TTR/<Center point>: 5,5
Diameter/<Radius><current>: 3

Za tri zadane toke krunog luka moe ga se nacrtati sljedeom naredbom:

Command: arc
Center/<Start point>: 7,4
Center/End/<Second point>: 6,5
End point: 6,3

10.2.3. Zakrivljena crta (spline)

Funkcija zakrivljene crte (spline) rabi se za crtanje proizvoljne krivulje na isti
nain kao da se crta runo uz pomo podesivih krivuljara,2 tj. predvide se toke na
eljenoj krivulji, a zatim se odredi krivulja koja interpolira ove toke. Rezultirajua
krivulja obino je predstavljena jednadbom treeg reda. U nekim sluajevima
krivulja moe biti generirana iz nekih kontrolnih toaka umjesto toaka koje lee
na krivulji, s time da kontrolne toke koje odreuju krivulju ne mogu leati na njoj.

10.2.4. Brisanje (deleting)

Funkcija brisanja djeluje kao brisanje koje se izvodi gumicom za brisanje pri
runom crtanju olovkom. Kada se izabere grafiki entitet kao to je toka, crta ili
krivulja, aktiviranjem naredbe brisanje isti e nestati sa zaslona.

10.2.5. Zaobljavanje i zarubljivanje (filleting i chamfering)

Zaobljavanje (filleting) je dodavanje krunog luka izmeu dviju crta koje se
sijeku (slika 10.5.a), na taj nain da su obje crte tangente na dodan kruni luk (slika
10.5.b). Zarubljivanje (chamfering) je slino zaobljivanju, s tim da se umjesto
krunog luka docrtava ravna crta (tetiva na zamiljeni kruni luk) (slika 10.5.c).

Slika 10.5. Zaobljavanje (filleting) i zarubljivanje (chamfering)

Pribor za crtanje razliitih zakrivljenih crta.

375

Ra unalom podran sustav za crtanje

x
x
x

Zaobljivanje i zarubljivanje izvodi se na sljedeim primjerima:

Kada su odreeni polumjeri zaobljenja ili veliina zarubljivanja.
Kada su odabrane dvije crte koje se sijeku. Zaobljivanje ili zarubljivanje dodat
e se na kutu izabranih crta.
Nepotrebne toke originalnih crta obrisane su nakon to je dodano zaobljivanje
ili zarubljivanje. U nekim se sustavima ovo brisanje izvodi automatski, a u
nekim ga treba napraviti runo (miem, tipkovnicom).
Zaobljenje se u AutoCAD Release 14 moe dati kao to slijedi:
Command: fillet
(TRIM mode) Current fillet radius= 10.00
Polyline/Radius/Trim/<Select first object>: r
Enter fillet radius<current><current>: 3
(TRIM mode) Current fillet radius= 3.00
Command: fillet
Polyline/Radius/Trim/<Select first object>: /*The first line is picked*/
Select second line: /*The second line is picked*/

10.2.6. Iscrtavanje ili rafiranje (hatching)

Iscrtavanje ili rafiranje ispunjava zatvoreni poligon sa specifinim uzorkom.
esto se koristi za prikazivanje presjeka u strojarskim crteima i razliitih
materijala u arhitektonskim i graevinskim crteima. Na slici 10.6. prikazani su
neki tipini uzorci zastupljeni u veini raunalom podranih sustava za crtanje.

Slika 10.6. Tipini uzorci za iscrtavanje ili rafiranje

Prvi korak u iscrtavanju (rafiranju) je specificiranje zatvorenog poligona koji

treba iscrtati (rafirati). To se moe napraviti uporabom sljedeih dviju metoda. U
nekim sustavima mogu se izabrati sve granine crte koje odreuju poligon, a u
nekim se izabire samo jedan granini element, dok sve ostale granine elemente
sustav pronalazi automatski. Ako unutar poligona postoje neka podruja koja ne
treba iscrtavati, kao to su provrti i rupe, potrebno je takoer specificirati granice
ovih podruja. Iscrtavanje je znaajka raunalom podranog sustava za crtanje koja

376

Tehni ko crtanje

uvelike djeluje na poveanje produktivnosti crtaa. Na slici 10.7. prikazan je crte

koji sadri dijelove koji su iscrtani (rafirani).

Slika 10.7. Crte s dijelovima koji su iscrtani (rafirani)

10.2.7. Funkcije za opisivanje crtea

Dimenzioniranje (Dimensioning). Sposobnost dimenzioniranja smatra se
najatraktivnijom znaajkom raunalom podranog sustava za crtanje, koja se ne
moe usporediti s praksom runog crtanja. Za pridruivanje horizontalne ili
okomite dimenzije potrebno je specificirati dva grafika elementa (uobiajeno
377

Ra unalom podran sustav za crtanje

toke) i eljeni poloaj mjernice (kotne ili dimenzijske crte). U ovom je sluaju
vrijednost dimenzije (tj. razmak izmeu grafikih elemenata) izravno izmjerena iz
crtea. Zavreci (strelice), mjernice, kotni brojevi te pomone mjerne crte crtaju se
uz pomo sustava za crtanje. Automatski se mjeri uspravni razmak ako su grafiki
elementi smjeteni na uspravnoj crti, ili se mjeri vodoravni razmak ako su na
vodoravnoj crti. Ako nisu niti na uspravnoj niti na vodoravnoj crti, sustav e traiti
da se opredijelite za vodoravni, uspravni ili stvarni razmak.
Radijalna ili dijametralna dimenzija moe se dodijeliti izborom krunice ili
krunog luka za dimenzioniranje i specificiranjem eljenog smjetaja vrijednosti
dimenzije na crteu. Slino, kutna dimenzija dodjeljuje se izborom dviju crta i
poloaja vrijednosti dimenzije. Unutarnji ili vanjski kut implicitno je odreen uz
pomo naredbe izbora dviju crta. Kako se svaki sustav koristi razliito
dogovorenim naredbama, potrebno je prouiti upute specifinog sustava. Slika
10.6. prikazuje dimenzionirani crte.
Tekst. Da bi se ubacila biljeka ili natpis na crte, moraju biti specificirani
poloaj i orijentacija teksta skupa s dimenzijom (veliinom) i tipom slova3 u tekstu.
Ubacivanje teksta u AutoCAD Release 14 s MTEXT provodi se na sljedei nain:
Command: text
Justify/Style/<start point>: 2,1
Height <0.20>: 0.25
Rotation angle<0>:
Text: MTEXT

fontom

378

Tehni ko crtanje

11. Pojednostavnjenja i simboli

Simplifications and Symbols
11.1. Pojednostavnjenja
U pojedinim poglavljima (npr. poglavlju 6.) ovog udbenika prikazana su neka
od pojednostavnjenja koja su rezultat konvencija ili su pak propisana normama.
Najei razlog za pojednostavnjenja jest sloenost pogleda ili presjeka. Npr. razni
strojni dijelovi kao to su parovi zupanika, lanani prijenos, opruge itd. u pogledu
ili presjeku sloeni su za crtanje pa ih se pojednostavnjuje i na taj nain olakava
njihov prikaz u tehnikim crteima. U nastavku e se obuhvatiti samo neka
pojednostavnjenja koja su propisana normama, a odnose se na strojne dijelove koji
su relativno sloeni za crtanje.
Tablica 11.1. Pojednostavnjeni prikazi tlanih opruga (DIN ISO 2162)

U tablici 11.1. dan je pregled najeih izvedbi tlanih zavojnih opruga u

pogledu, presjeku i pojednostavnjeni prikaz (simbol) prema normi DIN ISO 2162.
Prema istoj normi u tablici 11.2. dan je pregled najeih kombinacija
tanjurastih opruga u pogledu, presjeku i pojednostavnjenom prikazu.
Spiralne opruge (slobodne ili upete u kuitu) crtaju se u pogledu ili
pojednostavnjeno prema tablici 11.3. (prema DIN ISO 2162).
379

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.2. Pojednostavnjeni prikazi tanjurastih opruga (DIN ISO 2162)

Tablica 11.3. Pojednostavnjeni prikazi spiralnih opruga (DIN ISO 2162)

Tablica 11.4. Pojednostavnjeni prikazi zavojne savojne opruge (DIN ISO 2162)

380

Tehni ko crtanje
Tablica 11.5. Pojednostavnjeni prikazi zavojne vlane opruge (DIN ISO 2162)

Tablica 11.6. Pojednostavnjeni prikazi lisnate opruge (DIN ISO 2162)

Pojednostavnjeni prikaz zavojne savojne opruge dan je u tablici 11.4.

Cilindrine i bavaste zavojne vlane opruge izraene od ice okruglog presjeka
prikazuju se pojednostavnjeno prema tablici 11.5.
Sloene lisnate opruge (poznate i kao gibnjevi) razliitih konstrukcijskih
izvedbi dane su u pogledu i pojednostavnjenom prikazu u tablici 11.6.
Druga skupina strojnih dijelova vrlo je sloena za crtanje u pogledu i presjeku,
pa je iz tih razloga normom DIN ISO 2203 predvieno pojednostavnjenje koje
bitno olakava prikazivanje zupanikih parova (slika 11.1.) u tehnikim crteima.
381

Pojednostavnjenja i simboli

Neki primjeri ovih pojednostavnjenja dani su na slikama od 11.2. do 11.12.

Slika 11.1. elnik (a), stonik (b) i puno kolo (c) u pogledu i presjeku

Slika 11.2. Pojednostavnjen prikaz punog para (a) i para stonika (b) u pogledu i presjeku

Slika 11.3. Pojednostavnjen prikaz razliitih izvedbi parova stonika

Slika 11.4. Pojednostavnjen prikaz razliitih izvedbi zubi zupanika

Slika 11.5. elnik s ravnim zubima u

pogledu i presjeku

382

Slika 11.6. Par elnika s pravim i kosim zubima u pogledu i

presjeku te pojednostavnjenom prikazu

Tehni ko crtanje

U svim pojednostavnjenim prikazima zupanih parova uoava se da se

neprekidnom irokom crtom (crta 01.2, tablica 7.10.) crtaju tjemene krunice
(promjera da), a dugom crtkano-tokastom uskom crtom (crta 04.1.3, tablica 7.10.)
crtaju se diobene (ili kinematine) krunice (promjera d ili dw). Podnone krunice
zupanih parova prema DIN ISO 2203 ne crtaju se u pojednostavnjenim prikazima.
Takoer se ne oznaavaju ni pravi zubi kod zupanika u pojednostavnjenim
prikazima.

Slika 11.7. Unutarnje ozubljenje elnika s

ravnim zubima u pogledu i presjeku

Slika 11.8. elnik i ozubnica sa strelastim zubima u

pogledu i presjeku te u pojednostavnjenom prikazu

Slika 11.9. Par stonika u pogledu i presjeku te njihov pojednostavnjen prikaz

Slika 11.10. Puni par (pu i puno kolo) u pogledu i presjeku

Puni par (pu i puno kolo) vrlo je sloen za crtanje u pogledu i presjeku
(slika 11.10.), pa je prema normi DIN ISO 2203 takoer predvien
pojednostavnjen prikaz za razliite meusobne poloaje pua i punog kola (slike
11.11. i 11.12.).
Lanani prijenos takoer se prikazuje pojednostavnjeno prema normi DIN ISO
2203 kao to to prikazuje slika 11.13.

383

Pojednostavnjenja i simboli

Slika 11.11. Puni par (pu i puno kolo) u pogledu i presjeku te pojednostavnjenom prikazu

Slika 11.12. Puni par (pu i puno kolo) u pogledu i presjeku te pojednostavnjenom prikazu

Slika 11.13. Lanani prijenos u pogledu i presjeku (lijevo) te pojednostavnjenom prikazu (desno)

11.2. Simboli
Simboli u tehnikom crtanju upotrebljavaju se sukladno normama ili
konvencijama za pojednostavnjeno prikazivanje jednostavnih ili sloenih strojnih
dijelova, sustava, konstrukcija, cijevnih vodova, pneumatinih i hidraulinih
instalacija, elektronikih sklopova i elektrinih instalacija, spojeva i slino. Tako
npr. norma
x
ISO 3952/2 obuhvaa simbole elemenata za prijenos snage i gibanja,
x
DIN 2429 obuhvaa simbole u procesnoj industriji i cjevovodnim sustavima,
x
DIN 2481 obuhvaa simbole za posude, aparate, toplinske naprave i strojeve,
x
DIN 40900 obuhvaa simbole elektrotehnikih ureaja,
x
DIN 40719 obuhvaa simbole za instalacijske crtee u elektrotehnici,
x
DIN ISO 5261 obuhvaa simbole u metalnim konstrukcijama,
U ovom udbeniku detaljnije e se obradit samo neki simboli za oznaavanje
npr. zavarenih spojeva prema normi ISO 2553 te simboli za oznaavanje u
pneumatinim i hidraulinim instalacijama prema ISO 1219.
384

Tehni ko crtanje
Tablica 11.7. Osnovni simboli za zavarene, tvrdo i meko lemljene spojeve prema ISO 2553
Redni
broj

Opis

Su elni zavar izme u podignutih rubova

limova; prirubni zavar /USA/ (povieni
rubovi potpuno provareni)

Su elni zavar ravni

Jednostrani V su elni zavar

V - zavar

Jednostrani zakoen su elni zavar

Polovi an V zavar

Jednostrani V su elni zavar sa irokim

korijenim licem
Y - zavar

Jednostrani zakoen su elni zavar sa

irokim korijenim licem
Polovi an Y - zavar

Jednostrani U su elni zavar (poredne ili

skoene strane)
U - zavar

Jednostrani J su elni zavar

Polovi an U - zavar

Dodatno zavaren; dodatni ili dodatno

zavaren /USA/
Korijenski zavar

10

Kutni zavar

Skica

Simbol

385

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.7. Osnovni simboli za zavarene, tvrdo i meko lemljene spojeve prema ISO 2553
(nastavak)
Redni
broj

Opis

11

Uti ni zavar
Koritasti zavar

12

To kasti zavar

13

avni zavar

14

Bo no zavaren jednostrani V - su elni

zavar
Bo ni V zavar

15

Bo no zavaren jednostrani zakoen

su elni zavar
Bo ni polovi an V - zavar

16

Rubni zavar

17

Povrinski zavar, navarivanje povrine

18

Povrinski spoj

386

Skica

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.7. Osnovni simboli za zavarene, tvrdo i meko lemljene spojeve prema ISO 2553
(nastavak)
Redni
broj

Opis

18a

Povrinski spoj

19

Skoeni zavar

20

Pertlani (savinuti) zavar

Skica

Simbol

Su elni zavar izme u podignutih rubova limova (Simbol 1); nepotpuno provaren prikazuje se kao kvadratni
su elni zavar (I - zavar) (Simbol 2) s prikazanom dubinom provara s (vidi tabelu 5)
Tablica 11.8. Sloeni simboli za simetrine zavare (primjeri) prema ISO 2553
Redni
broj

Opis

Dvostruki V - su elni zavar

X - zavar

Dvostruki su elni zavar

Dvostruki V - su elni zavar s korijenom

Dvostruki su elni zavar s korijenom

Dvostruki U - su elni zavar s korijenom

Skica

Simbol

387

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.9. Primjeri upotrebe dodatnih simbola prema ISO 2553
Redni
broj

Opis

Ravni jednostruki V - su elni zavar

Konveksni dvostruki V - zavar

Konkavni kutni zavar

Ravni jednostruki V - su elni zavar s

ravnim korijenim zavarom

Jednostruki V - su elni zavar sa irokim

korijenim licem i korijenim zavarom

Ravno obra eni jednostruki V - su elni

zavar

Kutni zavar sa zagla enom povrinom

1)

Skica

Simbol prema ISO 1302, umjesto upotrijebljenog simbola moe se upotrijebiti osnovni simbol

Slika 11.14. Nain oznaavanja zavara na tehnikim crteima

388

Simbol

Tehni ko crtanje

Slika 11.15. T-oblik zavarenog spoja s jednim kutnim zavarom i nain oznaavanja

Slika 11.16. Krini oblik zavarenog spoja s dva kutna zavara i nain oznaavanja

Slika 11.17. Poloaj strelice kod suelnih zavara

Na slici 11.19. prikazano je osnovno naelo definiranja izmjera zavara. Glavna

izmjera koja se odnosi na popreni presjek zavara (s) upisuje se s lijeve strane
simbola zavara, a uzduna izmjera (l) upisuje se s desne strane simbola zavara.
389

Pojednostavnjenja i simboli

Slika 11.18. Poloaj simbola zavara u odnosu na referentnu crtu

Slika 11.19. Definiranje izmjere zavara (naelo)

Slika 11.20. Nain oznaavanja izmjera kod kutnog zavara

Slika 11.21. Definiranje izmjera kutnog zavara

U normi ISO 2553 detaljno su opisane sve mogunosti oznaavanja simbolima

zavarenih, tvrdo i meko lemljenih spojeva. Takoer su dane i definicije izmjera
390

Tehni ko crtanje

razliitih zavara te njihovo simbolino upisivanje u tehnike crtee.

Slika 11.22. Nain definiranja izmjera dubokog provara kod kutnog zavara

Normom ISO 1219 definirani su osnovni i funkcijski simboli hidraulinih i

pneumatinih sustava. Iz funkcijskih simbola prepoznatljiva je funkcija ureaja ili
instalacije. Oni se sastoje od jednog osnovnog simbola ili vie njih, odnosno od
jednog funkcijskog simbola ili njih vie za pretvaranje energije, upravljake
ventile, prijenos i odravanje energije (kondiciranje), aktiviranje i dopunske
ureaje. U tablici 11.10. dani su svi simboli koji se odnose na gore spomenuto, a
imaju primjenu u hidraulinim i pneumatinim sustavima ili instalacijama.
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219
Redni
broj
1
1.1
1.1.1

Osnovni simboli
Crta
puna

1.1.2

crtkana duge crtice

1.1.3

crtkana kratke crtice

1.1.4

dvostruka puna

- mehani ka veza
(vratilo, poluga, klipnja a)

1.1.5

crta-to ka-crta (uska)

- vie razli itih ure aja

uokvirenih u jednu jedinstvenu
ugradbenu ili funkcijsku cjelinu

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Simbol

- vodovi

391

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
1.2

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Krug, polukrug

1.2.1

- u reguliranju jedinica za
pretvaranje energije
(pumpa, kompresor, motor)

1.2.2

- mjerni ure aj

1.2.3

- nepovratni ventili, okretni spoj

itd.

1.2.4

- mehani ki zglob, kota i itd.

1.2.5

- zakretni motor

1.3

Kvadrat, pravokutnik

- u pravilu upravlja ki ventili

osim nepovratnih ventila

1.4

Romb, kosi kvadrat

- ure aji za odravanje (filtar,

odvaja kondenzata, zauljiva ,
izmjenjiva i topline itd.)

1.5

Razliiti simboli

1.5.1

- spoj vodova

1.5.2

- opruga

1.5.3

- priguenje:

1.5.3.1

- ovisno o viskozitetu

1.5.3.2

- neovisno o viskozitetu

2
2.1

Funkcijski simboli
Trokut

- smjer strujanja i vrsta fluida

2.1.1

- ispunjen

- hidrauli no strujanje

2.1.2

- neispunjen

- pneumati no strujanje ili ispust

u atmosferu

392

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
2.2

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Strelica

2.2.1

- smjer

2.2.2

- smjer vrtnje

2.2.3

- pravac i smjer toka fluida kroz

ventile
Oba prikazana na ina mogu se
uporabiti za regulacijske ure aje
bez razlike u zna enju (i to s
popre nom crtom na kraju
strelice ili bez nje). U op em
slu aju crta koja stoji uspravno
na vrh strelice ozna ava da su
usmjerena gibanja unutarnjeg
toka uvijek povezana s
odgovaraju im vanjskim tokom.

2.3
3

Kosa strelica

- mogu nost podeavanja

Pumpe i kompresori

- za pretvaranje mehani ke
energije u hidrauli nu ili
pneumati nu

3.1

Hidraulina pumpa stalnog

radnog obujma

3.1.1

- s jednim smjerom strujanja

3.1.2

- s dva smjera strujanja

3.2

Hidraulina pumpa
podesivog radnog obujma

3.2.1

- s jednim smjerom strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

3.2.2

- s dva smjera strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

3.3

Simbol

Kompresor stalnog radnog

obujma (samo jednog
smjera strujanja)

393

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
4

Naziv
Motori

4.1

Hidraulini motor stalnog

radnog obujma

4.1.1

- s jednim smjerom strujanja

4.1.2

- s dva smjera strujanja

4.2

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- za pretvaranje hidrauli ne ili
pneumati ne energije u
mehani ku s rotacijskim
gibanjem

Hidraulini motor podesivog

radnog obujma

4.2.1

- s jednim smjerom strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

4.2.2

- s dva smjera strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

4.3

Pneumatini motori stalnog

radnog obujma

4.3.1

- s jednim smjerom strujanja

4.3.2

- s dva smjera strujanja

4.4

Pneumatini motori
podesivog radnog obujma

4.4.1

- s jednim smjerom strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

4.4.2

- s dva smjera strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

4.5

Zakretni motor

4.5.1

- hidrauli ni

4.5.2

- pneumati ni

394

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- jedinica s dvije objedinjene
funkcije (ili kao pumpa ili kao
motor)

Pumpa-motor, jedinica

5.1

Pumpa-motor, jedinica
stalnog radnog obujma

5.1.1

- s promjenjivim smjerom
strujanja

- radi kao pumpa ili kao motor, u

ovisnosti o smjeru strujanja

5.1.2

- s jednim smjerom strujanja

- radi kao pumpa i kao motor s

jednim smjerom strujanja

5.1.3

- s dva smjera strujanja

- radi kao pumpa i kao motor s

dva smjera strujanja

5.2

Pumpa-motor, jedinica
podesivog radnog obujma

5.2.1

- s promjenjivim smjerom
strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

5.2.2

- s jednim smjerom strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

5.2.3

- s dva smjera strujanja

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

Hidrostatini prijenosnici
kao jedinice

Cilindri

7.1

Simbol

Cilindar jednostranog
djelovanja

- promjena momenta vrtnje

pumpi i/ili motora promjenjivog
radnog obujma
- daljinski hidrostati ni
prijenosnik
- ure aj za pretvaranje
hidrauli ne ili pneumati ne
energije u mehani ku s
pravocrtnim gibanjem
- cilindar u kojemu tlak fluida
djeluje na klip samo s jedne
strane (hod naprijed)

7.1.1

- povratno gibanje vanjskom

silom

- op i simbol, kada vanjska sila

nije poblie ozna ena

7.1.2

- povratno gibanje oprugom

- simbol je kombiniran s op im
simbolom 1.5.2

Detaljan

Jednostavan

395

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
7.2

Naziv
Cilindar dvostranog
djelovanja

7.2.1

- s klipnja om na jednoj strani

7.2.2

- s klipnja om na obje strane

7.3

Diferencijalni cilindar

7.4

Cilindar s priguenjem

7.4.1
7.4.2

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- cilindar u kojemu tlak fluida
djeluje na klip s obje strane (hod
naprijed i hod nazad)

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

7.4.4

- s podesivim priguenjem s
obje strane

- simbol je kombiniran sa
simbolom 2.3

- jednostranog djelovanja

7.5.2

- dvostranog djelovanja
Pojaiva tlaka

Jednostavan

- tlak fluida djeluje samo s jedne

strane
- tlak fluida djeluje naizmjeni no
s obje strane (hod naprijed i hod
nazad)
- ure aj koji poja ava tlak fluida
X u vii tlak Y

8.1.1

- za jednu vrstu fluida

- npr. pneumati ni tlak X u vii

pneumati ni tlak Y

8.1.2

- za dvije vrste fluida

- npr. pneumati ni tlak X u vii

hidrauli ni tlak Y

Hidraulino-pneumatini
izmjenjiva

- ure aj za pretvaranje
pneumati nog tlaka u hidrauli ni
tlak ili obratno

10

Upravljaki ventili

396

Detaljan

Teleskopski cilindar

7.5.1

10.1

Jednostavan

- cilindar dvostranog djelovanja s

- s nepodesivim priguenjem s
nepodesivim priguenjem u
jedne strane
jednom smjeru
- cilindar dvostranog djelovanja s
- s nepodesivim priguenjem s
nepodesivim priguenjem u oba
obje strane
smjera
- s podesivim priguenjem s
jedne strane

Detaljan

- cilindar dvostranog djelovanja,

ije gibanje ovisi o radnim
povrinama klipa s jedne i druge
strane

7.4.3

7.5

Simbol

Nain prikazivanja ventila

(osim 10.3 i 10.6)

- ovi ventili se prikazuju pomo u

jednog ili vie kvadrata i strelica
(vidi 1.3, 2.2.1, 2.2.3 i 2.3)

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

10.1.1

- jedan kvadrat

10.1.2

- dva ili vie kvadrata

10.1.3

10.2

10.2.1

- jednostavan simbol za ventil

u slu aju ponavljanja

Razvodnici

Tok

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- hidrauli ni i pneumati ni ventili
uobi ajeno se prikazuju u
shemama za upravljanje u
isklju enom poloaju
- prikazuje jedan ure aj za
upravljanje tokom ili tlakom, koji
ima neograni en broj mogu ih
poloaja izme u dva krajnja
poloaja, tako da je izabrani tlak
i/ili tok osiguran u odnosu na
radne uvjete toka strujanja

Simbol

- razvodnik ima onoliko razli itih

poloaja koliko ima kvadrata
- priklju ni otvori prikazuju se
vezano za kvadrat na ventilu u
uklju enom poloaju
- ostali poloaji se dobiju
premjetanjem kvadrata do
odgovaraju ih priklju nih otvora
- broj se odnosi na upute u
shemi za upravljanje u kojoj je
simbol detaljno prikazan
- ure aji predvi eni za otvaranje
(potpuno ili djelomi no) ili
zatvaranje jednog proto nog
otvora ili vie njih (prikazanih u
razli itim kvadratima)
- kvadrat sadri unutarnje tokove
strujanja fluida

10.2.1.1 - jedan tok

10.2.1.2

- dva priklju na otvora

zatvorena

10.2.1.3 - dva toka

10.2.1.4

- dva toka i jedan priklju ni

otvor zatvoren

10.2.1.5 - dva toka me usobno spojena

10.2.1.6

- jedan opto ni tok, dva

priklju na otvora zatvorena

10.2.2

Razvodnik bez priguenja

- razvodnik s vie razli itih

poloaja uklju ivanja, svaki
prikazan posebnim kvadratom

397

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

10.2.2.1

- osnovni simbol za dvopoloajni

razvodni ventil

10.2.2.2

- osnovni simbol za tropoloajni

razvodni ventil

10.2.2.3

- neobvezatno predstavljanje
prijelaza u neki srednji poloaj
izme u dva razli ita poloaja s
kvadratom izdvojenim
isprekidanim crtama
- osnovni simbol za razvodnike s
dva odre ena poloaja i
prijelaznim me uploajem

Simbol

Ozna avanje
- prvi broj u oznaci pokazuje
broj priklju nih otvora (osim
10.2.2.4
priklju nih otvora upravlja kih
vodova), a drugi broj je broj
razli itih poloaja razvodnika
10.2.2.5 Razvodnik 2/2

- razvodnik s dva priklju na

otvora i dva odre ena poloaja

10.2.2.5.1 - s ru nim aktiviranjem

- aktiviranje tlakom

10.2.2.5.2 savla ivanjem povratne

opruge
10.2.2.6 Razvodnik 3/2
- aktiviranjem tlakom u oba
smjera
- aktiviranje elektromagnetom
10.2.2.6.2 savla ivanjem povratne
opruge

- razvodnik s tri priklju na otvora

i dva odre ena poloaja

10.2.2.6.1

10.2.2.7 Razvodnik 4/2

- aktiviranje tlakom u oba

smjera pomo u upravlja kog
10.2.2.7.1
razvodnika s elektromagnetom
i povratnom oprugom

398

- prikazan je jedan prijelazni

poloaj (vidi 10.2.2.3)
- razvodnik s etiri priklju na
otvora i dva odre ena poloaja

Detaljan

Jednostavan

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

10.2.2.8 Razvodnik 5/2

10.2.2.8.1

10.2.3

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- razvodnik s pet priklju nih
otvora i dva odre ena poloaja

- aktiviranje tlakom u oba

smjera

Razvodnik s priguenjem

- ventil s dva krajnja poloaja i

neograni enim brojem
me upoloaja s razli itim
stupnjevima priguenja
- svi simboli imaju crte paralelne
s okvirom kvadrata i
pravokutnika
- za ventile s mehani kom
povratnom vezom (vidi 12.3)

10.2.3.1

- prikaz krajnjih poloaja

10.2.3.2

- prikaz krajnjih poloaja i jednog

srednjeg (nultog) poloaja

10.2.3.3

- s dva priklju na otvora (jedan - npr. ventil mehani ki aktiviran

priguni rub)
ticalom i povratnom oprugom

10.2.3.4

- s tri priklju na otvora (dva

priguna ruba)

10.2.3.5

- s etiri priklju na otvora( etiri - npr. ventil mehani ki aktiviran

priguna ruba)
ticalom i povratnom oprugom

10.2.4

- npr. razvodnik aktiviran tlakom

savla ivanjem povratne opruge

- ventil koji prima elektri ni

Elektrohidrauli ni servoventil
ulazni signal i odaje analogni
Elektropneumati ni servoventil
izlazni signal fluida

10.2.4.1 - s jednim stupnjem

- izravnog djelovanja

10.2.4.2

- s dva stupnja s mehani kom

povratnom vezom

- neizravnog djelovanja

10.2.4.3

- s dva stupnja s hidrauli nom

povratnom vezom

- upravljanje neizravnog
djelovanja

10.3
10.3.1

Simbol

Nepovratni ventil,
naizmjenini ventil,
brzoispusni ventil
Nepovratni ventil

10.3.1.1 - slobodan

- ventil koji doputa tok fluida

samo u jednom smjeru
- otvara se samo kod ulaznog
tlaka vieg od izlaznog

399

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

10.3.1.2 - s oprugom

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- otvara se samo kod ulaznog
tlaka vieg, ovisno o sili u opruzi

10.3.1.3.1

- kao pod 10.3.1.1, ali se

upravljanjem sprje ava:
- zatvaranje ventila

10.3.1.3.2

- otvaranje ventila

10.3.1.3 - s upravlja em

10.3.1.4 - s priguenjem
10.3.2

Naizmjeni ni ventil

10.3.3

Brzoispusni ventil

10.4

Ventil za tlak

10.4.1

Ventil za tlak

10.4.1.1

- normalno zatvoren, s jednim

priguenjem

10.4.1.2

- normalno otvoren, s jednim

priguenjem

10.4.1.3

- normalno zatvoren, s dva

priguenja

10.4.2

Ventil za ograni enje tlaka

10.4.2.1 - s oprugom

10.4.2.2 - s daljinskim upravljanjem

400

- ventil doputa slobodan tok u

jednom, a priguenje u drugom
smjeru
- na izlaznom priklju ku do i e
do toka ako se na jednom ili na
oba priklju na otvora dovodi fluid
- kada je ulazni otvor bez tlaka,
tada je izlazni povezan s
atmosferom
- ventil koji osigurava upravljanje
tlakom prikazuje se kvadratom
(vidi 10.1.1)
- op i simbol

- ulazni tlak ograni ava se

protusilom (npr. oprugom) uz
povezivanje izlaznog priklju nog
otvora sa spremnikom ili
atmosferom
- tlak na ulaznom otvoru je
ograni en kao pod 10.4.2.1 ili
odgovaraju im s daljinskim
upravljanjem

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

10.4.3

10.4.4

10.4.5

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Proporcionalni ventil za tlak

- ulazni tlak ograni ava se na

vrijednost proporcionalnu
upravlja kom tlaku (vidi
12.2.4.1.3)

Redoslijedni ventil

- ako ulazni tlak postaje ve i od

sile opruge, tada se ventil otvara
i osloba a tok prema izlaznom
priklju nom otvoru

Regulator tlaka (ili reduktor

tlaka)

- omogu ava da se pri

promjenljivom ulaznom tlaku
dobije stalan izlazni tlak, pod
uvjetom da je ulazni tlak uvijek
vii od potrebnog izlaznog tlaka

Simbol

10.4.5.1 - bez otvora za rastere enje

10.4.5.2

- bez otvora za rastere enje s

daljinskim upravljanjem

- kao pod 10.4.5.1, uz izlazni tlak

ovisan o tlaku upravljanja

10.4.5.3 - s otvorom za rastere enje

10.4.5.4
10.4.6
10.4.7

- s otvorom za rastere enje s

daljinskim upravljanjem

- kao pod 10.4.5.3, uz izlazni tlak

ovisan o tlaku upravljanja

Ventil za reguliranje razlike

tlaka
Ventil za reguliranje omjera
tlakova

- odrava stalnu razliku ulaznog i

izlaznog tlaka
- odrava stalni omjer ulaznog i
izlaznog tlaka (vidi 12.2.4.1.3)
- ventil koji osigurava upravljanje
tokom (izuzev poloaja
prikazanih pod 10.5.3 i metode
prikazane pod 10.4)
- pojednostavnjeni simbol (ne
prikazuje na in uklju ivanja i/ili
stanje ventila)

10.5

Protoni ventil

10.5.1

Priguni ventil

401

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

10.5.1.1 - s ru nim aktivnostima

10.5.1.2
10.5.2

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- detaljan simbol (prikazuje na in
aktiviranja i/ili stanje ventila)

- s mehani kim aktiviranjem i

povratnom oprugom
Ventil za reguliranje toka

- promjene u ulaznom tlaku ne

utje u na vrijednost toka

10.5.2.1 - sa stalnim tokom

10.5.2.2

- sa stalnim tokom i preljevnim - kao pod 10.5.2.1, ali s

otvorom prema spremniku
odvodom vika toka

10.5.2.3 - s podesivim izlaznim tokom

- s promjenjivim izlaznim
- kao pod 10.5.2.3, ali s
10.5.2.4 tokom i otvorom za
odvodom vika toka
rastere enje prema spremniku

10.5.3

10.6
11
11.1
11.1.1

Raspodjeljiva toka

- tok se dijeli na dva dijela koji

ostaju u stalnom omjeru
neovisno o promjeni tlaka

Slavina

- pojednostavnjen simbol

Prenoenje i odravanje
energije
Izvori energije
Izvor tlaka

11.1.1.1 - izvor hidrauli nog tlaka

- pojednostavnjeni op i simbol
- simboli za vrstu izvora

11.1.1.2 - izvor pneumati nog tlaka

11.1.2

Elektromotor

11.1.3

Toplinski motor

402

Simbol

- simbol 113 iz IEC publikacije

117.2

Detaljan

Jednostavan

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
11.2

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Simbol

Vodovi i spojevi
Hidrauli ni i pneumati ni
11.2.1
vodovi
- radni vod, povratni vod i
11.2.1.1
napojni vod
11.2.1.2 - upravlja ki vod
11.2.1.3 - odvodni ili drenani vod
11.2.1.4 - savitljivi vod

- savitljivi cijevni vod za spajanje

dijelova koji se gibaju

11.2.1.5 - elektri ni vod

11.2.2

Spojeni cijevni vodovi

11.2.3

Ukrteni cijevni vodovi

11.2.4

Oduak

11.2.5

Ispusni otvor

- nisu spojeni

11.2.5.1 - bez priklju ka

11.2.5.2 - s navojem za priklju ak
11.2.6

Priklju ak za napajanje
energijom

- na ure ajima ili vodovima za

napajanje energijom ili za
mjerenje

11.2.6.1 - s epom
11.2.6.2 - s vodom za napajanje
11.2.7
11.2.7.1
11.2.7.2
11.2.7.3
11.2.7.4

Spojevi s brzim rastavljanjem

- spojeni, bez nepovratnog
ventila koji se mehani ki
otvara
- spojeni, s nepovratnim
ventilom koji se mehani ki
otvara
- rastavljeni, s otvorenim
otvorom na kraju
- rastavljeni, sa zatvorenim
otvorom na kraju, nepovratnim
ventilom bez opruge (vidi
10.3.1.1)

403

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
11.2.8

Naziv
Obrtni spoj

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- spojni vod koji doputa vrtnju
za vrijeme rada

11.2.8.1 - s jednim vodom

11.2.8.2 - s tri voda
11.2.9

Priguiva umova

11.3

Spremnici (rezervoari)
Spremnik, otvoren, spojen s
11.3.1
atmosferom
- s krajem cijevi iznad razine
11.3.1.1
teku ine
- s krajem cijevi ispod razine
11.3.1.2
teku ine
- s krajem cijevi ispod
11.3.1.3
spremnika
11.3.2

Spremnik pod tlakom

11.4

Akumulatori

11.5

Preistai, izdvajai vode,

zauljivai i ostali ureaji

11.5.1

Pre ista ili filtar

11.5.2

Izdvaja vode

- fluid se dri pod tlakom uz

pomo opruga, utega ili plina
(zrak, duik i sl.)

11.5.2.1 - s ru nim isputanjem

11.5.2.2 - s automatskim isputanjem
11.5.3

Pre ista s izdvaja em vode

11.5.3.1 - s ru nim isputanjem

- kombinacija 11.5.1 i 11.5.2.1

11.5.3.2 - s automatskim isputanjem

- kombinacija 11.5.1 i 11.5.2.2

11.5.4

404

Sua

- jedinica za suenje zraka (npr.

kemijskim sredstvima)

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

11.5.5

Zauljiva

11.5.6

Pripremna skupina

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola
- pri prolasku kroz zauljiva ,
zraku se dodaje mala koli ina
ulja za podmazivanje drugih
ure aja
- sastoji se od pre ista a, ventila
za reguliranje tlaka, manometra i
zauljiva a

11.5.6.1

- detaljan simbol

11.5.6.2

- jednostavan simbol

11.6

Izmjenjiva i topline

11.6.1

Regulator temperature

11.6.2

Hladnjak

- ure aji za grijanje ili hla enje

fluida koji kroz njih protje e
- temperatura fluida odrava se
izme u dvije prethodno utvr ene
vrijednosti
- strelice pokazuju mogu nost
dovo enja ili odvo enja topline
- strelice pokazuju odvo enje
topline

11.6.2.1

- bez prikazivanja vodova za

rashla ivanje

11.6.2.2

- s prikazivanjem vodova za
rashla ivanje

11.6.3

Predgrija i

12
12.1
12.1.1

Aktiviranje
Mehaniki sastavni dijelovi
Okretno vratilo

Simbol

- strelice pokazuju dovo enje

topline

12.1.1.1 - u jednom smjeru

12.1.1.2 - u oba smjera
12.1.2

Zaustavlja

- ure aj koji odrava jedan

zahtijevani poloaj

12.1.3

Brava

- simbol za otvaranje brave

postavljen je u kvadratu

12.1.4

Prebaciva

- spre ava npr. zaustavljanje

klipa u sredinjem poloaju
(mrtvoj to ki)

405

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
12.1.5

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Zglobni spojevi

12.1.5.1 - jednostavan
12.1.5.2 - s polugom sa strane
12.1.5.3 - s krutom to kom vrtnje

12.2

12.2.1

Nain aktiviranja

Ru no ili nono aktiviranje

- ovi simboli prikazuju na ine

aktiviranja vezane za simbole
ure aja za upravljanje
- za ure aje ozna ene s vie
kvadrata aktivira se onaj kvadrat
koji se nalazi neposredno uz
ure aj za aktiviranje
- op i simbol (bez oznake na ina
uklju ivanja)

12.2.1.1 - ru nim pritiskom na gumb

12.2.1.2 - ru no polugom
12.2.1.3 - nono pedalom
12.2.2

Mehani ko aktiviranje

12.2.2.1 - ticalom
12.2.2.2 - oprugom
12.2.2.3 - kota i em
- kota i em, s djelovanjem
samo u jednom smjeru
12.2.3 Elektri no aktiviranje
12.2.3.1 - elektormagnetom
12.2.2.4

12.2.3.1.1

- s jednim namotajem

12.2.3.1.2

- s dva namotaja

12.2.3.1.3

- s dva namotaja suprotnog

djelovanja promjenjive ja ine

12.2.3.2 - elektromotorom

406

Simbol

Tehni ko crtanje
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Simbol

Aktiviranje povienjem ili

snienjem tlaka
Aktiviranje izravnim
12.2.4.1
djelovanjem
12.2.4

12.2.4.1.1 - povienjem tlaka

12.2.4.1.2 - snienjem tlaka

- razli itim povrinama za

12.2.4.1.3
upravljanje

- u simbolu ve i etverokut
predstavlja ve u povrinu za
upravljanje, to zna i prioritetnu
fazu

Aktiviranje neizravnim
12.2.4.2 djelovanjem s
predupravljanjem

- op i simbol

12.2.4.2.1 - povienjem tlaka

12.2.4.2.2 - snienjem tlaka

12.2.4.3 Unutarnji upravlja ki kanal

Kombinirano aktiviranje
- elektromagnetom i
12.2.5.1 razvodnikom s
predupravljanjem
- elektromagnetom ili
12.2.5.2 razvodnikom s
predupravljanjem

- upravlja ki kanali nalaze se

unutar ure aja

12.2.5

12.3

13
13.1
13.1.1

Mehanika povratna veza

Dopunski ureaji
Mjerni instrumenti
Mjerenje tlaka

13.1.1.1 - manometar
13.1.2

Mjerenje temperature

13.1.2.1 - termometar

- razvodnik s predupravljanjem
aktivira se elektromagnetom
- oba aktiviranja mogu neovisno
djelovati
- mehani ka veza pokretnog
dijela ure aja za upravljanje s
pokretnim dijelom ure aja s
kojim se upravlja
- upravlja ki ure aj (1), ure aj
kojim se upravlja (2)

- priklju ak se moe vezati za

bilo koju to ku na krugu
- priklju ak se moe vezati za
bilo koju to ku na krugu

407

Pojednostavnjenja i simboli
Tablica 11.10. Simboli u hidraulinim i pneumatinim instalacijama prema ISO 1219 (nastavak)
Redni
broj
13.1.3

Naziv

Primjena ure aja i pojanjenje

simbola

Simbol

Mjerenje protoka

13.1.3.1 - mjera protoka

13.1.3.2 - mjera ukupnog protoka
14
14.1

Ostali ureaji
Tlani elektrini prekida

Primjer 1
Pumpa s dva stupnja koju pogoni elektromotor s ventilom za
ograni avanje tlaka u drugom stupnju i s ventilima za
reguliranje omjera tlaka, koji odrava tlak prvog stupnja, npr.
na pola visine tlaka drugog stupnja.

Primjer 2
Pumpa podesivog radnog obujma s elektromotorom, koji se
podeava servomotorom s diferencijalnim cilindrom i ventilom s
ticalom, s dva priguna ruba i mehani kom povratnom vezom.

408

Tehni ko crtanje

12. Literatura
References
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25

Majger, N.: Umijee crtanja, AC August Cesarec, Zagreb, 1985.

......: Technische Rundschau, Nr. 48, Bern, 1983.
......: Poseban broj revije Na dom Porodina kua, TOZD ASOPISI
VEER, Maribor, 1983.
......: Nahverkehrs Praxis, Nr. 3/1986
Panteli, T.L.: Tehniko crtanje, Graevinska knjiga, Beograd, 1983.
Kova, B.: Tehniko crtanje Prirunik za kovinsku struku, kolska knjiga,
Zagreb, 1967.
, ..: , , , 1985.
, ..: ,
, , 1984.
, ..: , , , 1987.
Koludrovi, .: Tehniko crtanje u slici s osnovnim vjebama, Nauna knjiga,
Beograd, 1985.
Boyer, E.T.; Meyers, F.D.; Croft, jr., F.M.; Miller, M.J.; Demel, J.T.:
Technical Graphics, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1991.
Bttcher/Forberg, P.: Technisches Zeichnen, B.G. Teubner Stuttgart ISBN 3519-16725-5 & Beuth Berlin und Kln ISBN 3-410-12412-8, 1990.
......: Werkstatt und Betrieb, Heft 9, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1984.
Thomas, T.A.: Technicall Illustration, McGraw-Hill, New York, 1968.
......: Computer Aided Design, Vol. 18, No. 10/1986
......: IP1 Inenjerski prirunik, kolska knjiga ISBN 953-0-31662-3, Zagreb,
1996.
Lee, K.: Principles of CAD/CAM/CAE Systems, Addison Wesley Longman,
Inc., ISBN 0-201-38036-6, Masachusetts Mexico City, 1999.
Kljajin, M.: Tehniko crtanje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu,
Slavonski Brod, 1991.
Brontejn, I.N.; Semendjajev, K.A.: Matematiki prirunik za inenjere i
studente, Tehnika knjiga, Zagreb, 1964.
......: Na dom, br.10, TOZD ASOPISI VEER, Maribor, 1977.
......: FESTO 76 primjera iz prakse elementi i sistemi za automatizaciju,
FAO-321-YU-020-7608-Ma, Wien, 1976.
Deppert, W.: Stoll, K.: Pneumatsko upravljanje, RS Moa Pijade, Zagreb,
1976.
Koludrovi, .; Koludrovi, I.; Koludrovi, R.: Tehniko crtanje u slici s
kompjutorskim aplikacijama, Centar za dopisno obrazovanje, Birotehnika,
Zagreb, 1994.
Horvati-Baldasar, K.; Babi, I.: Nacrtna geometrija, SAND d.o.o., Zagreb,
1997.
Klai, B.: Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
409

Literatura

1986.
26 Krian, B.: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata,
Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1998.
27 Niemann, G.: Maschinenelemente, Band I: Konstruktion und Berechnung von
Verbindungen, Lagern, Wellen Zweite Auflage, Springer-Verlag, BerlinHeidelberg-New York, 1981.

410

Tehni ko crtanje

Popis korisnih normi u tehnikom crtanju

List of Useful Norms in the Technical Drawing
U nastavku je dan popis korisnih ISO normi koje se odnose na tehniko crtanje
i tehnike crtee u strojarstvu. Pregled ISO normi za neka druga podruja mogu se
vidjeti na Internet adresi http://www.iso.ch/en/prods-services/, odnosno slubenom
Internet portalu International Organisation for Standardisation.
Crtei u strojarstvu
Mechanical engineering drawings (01.100.20)
ISO 128-24:1999

Technical drawings, General principles of presentation

Part 24: Lines on mechanical engineering drawings

ISO 128-25:1999

Technical drawings, General principles of presentation

Part 25: Lines on shipbuilding drawings

ISO 128-34:2001

Technical drawings, General principles of presentation

Part 34: Views on mechanical engineering drawings

ISO 128-44:2001

Technical drawings, General principles of presentation

Part 44: Sections on mechanical engineering drawings

ISO 1101:1983

Technical drawings, Geometrical tolerancing - Tolerancing of form,

orientation, location and run-out - Generalities, definitions, symbols,
indications on drawings

ISO 1101:1983/Ext 1:1983

Toleranced characteristics and symbols - Examples of indication and

interpretation

ISO 1302:2002

Geometrical Product Specifications (GPS) - Indication of surface texture in

technical product documentation

ISO 1660:1987

Technical drawings - Dimensioning and tolerancing of profiles

ISO 2162-1:1993

Technical product documentation - Springs

Part 1: Simplified representation

ISO 2162-2:1993

Technical product documentation - Springs

Part 2: Presentation of data for cylindrical helical compression springs

ISO 2162-3:1993

Technical product documentation - Springs

Part 3: Vocabulary

ISO 2203:1973

Technical drawings, Conventional representation of gears

ISO 2553:1992

Welded, brazed and soldered joints, Symbolic representation on drawings

ISO 2692:1988

Technical drawings, Geometrical tolerancing - Maximum material principle

ISO 2692:1988/Amd 1:1992

Least material requirement

ISO 3040:1990

Technical drawings, Dimensioning and tolerancing - Cones

411

Prilozi

Crtei u strojarstvu (nastavak)

Mechanical engineering drawings (01.100.20)
ISO 5261:1995

Technical drawings, Simplified representation of bars and profile sections

ISO 5459:1981

Technical drawings, Geometrical tolerancing - Datums and datum-systems

for geometrical tolerances

ISO/TR 5460:1985

Technical drawings, Geometrical tolerancing - Tolerancing of form,

orientation, location and run-out - Verification principles and methods Guidelines

ISO 5845-1:1995

Technical drawings, Simplified representation of the assembly of parts with

fasteners, Part 1: General principles

ISO 5845-2:1995

Technical drawings, Simplified representation of the assembly of parts with

fasteners, Part 2: Rivets for aerospace equipment

ISO 6410-1:1993

Technical drawings, Screw threads and threaded parts

Part 1: General conventions

ISO 6410-2:1993

Technical drawings, Screw threads and threaded parts

Part 2: Screw thread inserts

ISO 6410-3:1993

Technical drawings, Screw threads and threaded parts

Part 3: Simplified representation

ISO 6411:1982

Technical drawings, Simplified representation of centre holes

ISO 6413:1988

Technical drawings, Representation of splines and serrations

ISO 7083:1983

Technical drawings, Symbols for geometrical tolerancing - Proportions and

dimensions

ISO 8015:1985

Technical drawings, Fundamental tolerancing principle

ISO 8826-1:1989

Technical drawings, Rolling bearings

Part 1: General simplified representation

ISO 8826-2:1994

Technical drawings, Rolling bearings

Part 2: Detailed simplified representation

ISO 9222-1:1989

Technical drawings, Seals for dynamic application

Part 1: General simplified representation

ISO 9222-2:1989

Technical drawings, Seals for dynamic application

Part 2: Detailed simplified representation

ISO 10110-1:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 1: General

ISO 10110-2:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 2: Material imperfections - Stress birefringence

ISO 10110-3:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 3: Material imperfections - Bubbles and inclusions

412

Tehni ko crtanje

Crtei u strojarstvu (nastavak)

Mechanical engineering drawings (01.100.20)
ISO 10110-4:1997

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 4: Material imperfections - Inhomogeneity and striae

ISO 10110-5:1996
ISO 10110-5:1996/Cor 1:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 5: Surface form tolerances

ISO 10110-6:1996
ISO 10110-6:1996/Cor 1:1999

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 6: Centring tolerances

ISO 10110-7:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 7: Surface imperfection tolerances

ISO 10110-8:1997

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 8: Surface texture

ISO 10110-9:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 9: Surface treatment and coating

ISO 10110-10:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 10: Table representing data of a lens element

ISO 10110-11:1996

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 11: Non-toleranced data

ISO 10110-12:1997

Optics and optical instruments, Preparation of drawings for optical elements

and systems, Part 12: Aspheric surfaces

ISO 10135:1994

Technical drawings, Simplified representation of moulded, cast and forged

parts

ISO 10578:1992

Technical drawings, Tolerancing of orientation and location - Projected

tolerance zone

ISO 10579:1993

Technical drawings, Dimensioning and tolerancing - Non-rigid parts

ISO 13715:2000

Technical drawings, Edges of undefined shape - Vocabulary and indications

ISO 14660-1:1999

Geometrical Product Specifications (GPS), Geometrical features

Part 1: General terms and definitions

ISO 14660-2:1999

Geometrical Product Specifications (GPS), Geometrical features

Part 2: Extracted median line of a cylinder and a cone, extracted median
surface, local size of an extracted feature

ISO 15787:2001

Technical product documentation, Heat-treated ferrous parts - Presentation

and indications

413

Prilozi

Neka pravila pisanja oznaka u tehnici i znanosti

Some of the Writing Rules of Characteristics in Technology and Science
U nastavku je dan pregled karakteristinih primjera pisanja oznaka i veliina u
tehnikoj i znanstvenoj dokumentaciji prema normi DIN 1338.

Uspravno (normal) piu se:

brojevi napisani brojkama (npr. 1,53 10 13 , 1 2 , 8r , a4 , W 21 itd.),
posebni brojevi (npr. Ludolfov broj , osnova prirodnog logaritma e,
imaginarna jedinica i itd.),
matematike oznake (npr. d, w , ' , , lim, sin, cos, tan, log, ln, lg itd.),

x
x
x

jedinice mjere (npr. mm, cm, m, N, kN, s, F, W itd.),

simboli kemijskih elemenata i spojeva (npr. Fe, Cu, H2O, H2SO4 itd.),
indeksi ako su samo dopunske oznake veliina (npr. D1 - odreeni kut, V dop -

x
x

doputeno naprezanje, Fmax - najvea sila, vmin - najnia brzina itd.).

Koso ili kurziv (italic) piu se:
x

brojevi napisani slovima - varijable (npr. a , b , x , y , z ,

a,

zi

itd.),

i 1

x
x
x

svi simboli fizikalnih veliina (npr. m - masa, F - sila, M - moment, P faktor trenja, V - normalno naprezanje itd.),
matematike oznake funkcija (npr. f  x  , M  x  , K  y  y "  a1 y '  a0 y itd.),
indeksi ako oznaavaju slovima napisane brojane veliine ili varijable (npr.
k n za n 1, 2, 3 ..., V y - naprezanje u smjeru osi y, V p1T 1 - obujam pri tlaku p1
i temperaturi T1 itd.).

414

Tehni ko crtanje

Kazalo pojmova
Index
A
aksonometrija 163
- dimetrija 165
- frontalna (kavalir) 164
- izometrija 165, 168
- kosa 164
- ortogonalna 164, 168
- trimetrija 165
aksonometrijska projekcija 163
anuloid 231, 232, 233, 234
analiza projekcija 179
apotema 126
aritmetiki niz 32
asimptota 143
AutoCAD 298, 369
B
bijela knjiga 25
bokocrt 180, 188
brisanje 285, 327, 375
broj
- kotni 349
- normni 31
- projekcija 192, 193
- redni 32
C
CAD 5, 7
CAM 5
CEN 24
CENELEC 24
centralna projekcija 154
certifikacija 22
cijevni prijelaz 275
cijevno koljeno 271
cijevni ogranak 273
ciklike krivulje 143

- cikloida 145
- epicikloida 145, 146
- evolventa krunice 144
- hipocikloida 146, 147
- ortocikloida 145
cilindrina
- opruga 379, 380, 381
- ploha 153, 154
- tijela 106
cilindrinost 83, 85
crta
- loma 224
- crtkana 312, 313, 315
- duga crtkano-tokasta 313, 315
- duga crtkano-dvostruko-tokasta
313
- neprekidna 312, 315
- tokasta 313
crta (ploter) 298
crtaa
- daska 285, 286, 287, 288
- glava 298
- papir 286, 293
- stol 288
crtanje
- geometrijskih kontura 111
- jednakokranog trokuta 119
- krivulja 132
- krivuljarom 134, 293
- krunice 114
- kvadrata 119
- okomice 111, 112
- okomice na pravac 111
- olovkom 13, 14
- paralelnog pravca 112
- pravca 112
- pravilnog mnogokuta 120, 121,
122, 124, 125, 126
- pribor 285, 288, 289

415

Kazalo pojmova

podrano raunalom 297, 298,

369
tangenata na krunicu 117, 118,
tehniko 285
trokuta 119
tuem 13
u tuu 293, 295
zajednike tangente 118
zaobljenja 127

crte
- lomne 315
- primjena 311, 314, 316, 317, 318
- prijelaza 240
- prodora 240
- irine 313, 316
- vrste 311, 312, 313, 315
- znaenje 328
crte
- detaljni (radioniki, izvedbeni) 13
- format 299
- okvir 300, 301
- olovkom 14
- organizacija 299
- podjela 13
- ponudbeni 13
- previjanje 303, 304
- projektni 13
- prostoruni 14
- reklamni 13, 18
- u olovci 14
- u tuu 14
- vrste 12, 13

elnik 382, 383,

etverokut 227
etverostrana
- piramida 246, 257, 259
- prizma 246
D
daska
416

- crtaa 285, 285, 287, 288

deseterokut 125
detalj 220, 221
detaljni crte 13
dimenzije (izmjere)
- crtea 300
- formata papira 299, 300
- funkcijske 347
- glavne 173
- nefunkcijske 347
- pomone 347
- tehnikog pisma 321
dimenzioniranje 377
dimetrija 165
dimetrijska projekcija 164, 165
direktrise (ravnalice) 144
dispozicija 13
djelomini presjek 198, 205, 206
djelomina projekcija 220
dosjed 39, 43, 61
- izbor 64
- labavi 65, 66
- oznaavanje 62
- pregled 62
- prijelazni (neizvjesni) 67
- prisni (vrsti) 68
- vrste 62
dosjedni sustav
- provrta 61
- rukavca 62
dranje
- olovke 293, 324, 325
- estara 291
dvanaesterokut 125
dubina
- udubine profila 96
- rupe 363, 364
duljina
- podjela 116, 117
- referentna 95
- uzorka 95
- vrednovanja 95
- savijenih strojnih dijelova 223
DZNM 25

Tehni ko crtanje

glasilo 25

E
elipsa 135, 136, 137, 138, 139, 341
- dimetrijska projekcija 166
- frontalna (kavalir) projekcija 166
- izometrijska projekcija 166
- kosa projekcija 166
- trimetrijska projekcija 166
ekvidistantne
- crte 82
- elipse 345, 346
- ravnine 82
evolventa krunice 144
F
faze
- pri skiciranju 333, 338
- pri crtanju izometrije 341
formati
- papira 299, 300
- crtea 300
- previjanje 303, 304
- orijentacija 302
G
generatrisa (izvodnica) 144
geometrijske tolerancije 82
geometrijski niz 34
glasilo DZNM 25
glava
- motke 231, 233
- ojnice 233, 234
- vijka 227
glavne dimenzije 173
glavne ravnine crtanja 180
gornje odstupanje 41
gornji nedogled 159
gornji tlocrt 180
grafos-pera 319
granina izmjera 39, 40

granina mjerila 79
granica presjeka 312
gumica za brisanje 285, 295, 327
H
hiperbola 135, 142, 143, 230, 235,
248, 294
hrapavost 39, 95, 101
- tehnikih povrina 93
- povrinska 94
- profil 94
- oznaavanje 98, 100
- primjeri oznaavanja 103, 104,
106
- simboli 99
- stupanj 101, 110
- veliina 93, 109
HRN 22, 23, 26, 27
- katalog 25
I
IEC 19, 21, 24
ISO 19, 21, 24
ISO-sustav 44, 49, 62, 64, 73, 77, 78
iezavajua toka 156, 157
izbor
- dosjeda 64, 67
- projekcija 192
- stupnja temeljne tolerancije 46
- tolerancija 64
- tolerancijskih polja 55, 56, 68, 69,
izmjera 40, 347
- dijametralna 360
- funkcijska 347
- granina 39, 40
- kompenzacijska 60
- lanac 60
- najvea, najmanja 40
- nazivna 40, 43, 44, 45, 46, 47
- nefunkcijska 347
- nominalna 40
- pomona 347
417

Kazalo pojmova

slobodna 56, 57, 58, 59

smjetaj vrijednosti 352
stvarna 40, 41, 42, 48, 49, 73, 74,
75, 76, 77
- tona 83, 353
- tolerancijska 41, 43, 62
- unutarnja 43, 47, 72
- vanjska 43, 47, 72
- zavisna 60
izometrija 165
izometrijska projekcija 164, 165, 166
izvlaenje
- crta pri skiciranju 13
- crta pri tuiranju 294
- krivulja 294
- krunica 290
J
jednakokrani
- trokut 119
jedinstveni
- provrt 61, 62
- rukavac 62
K
kocka 158, 164, 165, 166, 187, 196
- plat 255
konus 226, 229, 364, 367
- jedinini 366
- kotiranje 364, 365
- kut 366
- Morseov 367, 368
kontura 153, 240, 245
- brijega 118, 131, 132
- crtanje 111, 128
- geometrijske 111
- strojarske 111
kosa
- aksonometrija 163, 164
- projekcija 155, 156, 163, 164, 166
kotiranje
- dimenzija 347

418

- elementi 349
- funkcijsko 348, 349
- izmjera 347
- jednakih razmaka 358, 359
- kombinirano 357
- koninog suenja 365
- konusa 364, 365, 366, 367
- kutova 352, 353, 358
- lanano 355
- luka 358
- naini 355
- nadreeno slijedno 356
- nagiba 364, 366, 367
- neizravno funkcijsko 348
- od zajednike osnove 355
- opa naela 347
- oznaka poetka 350, 351
- oznaka zavretka 350, 351
- paralelno 355
- polumjera 358, 351, 352
- pomou koordinata 356
- ponovljenih znaajki 360
- posebnih zahtjeva 362
- pravila 348
- promjera 354, 356, 359, 363
- rupa 363
- sklopnih crtea 362
- skoenih rubova 360, 361
- suenja 364
- tetive 358
- uputenih rubova 360, 361
- utora 363, 367
kotna crta 349
kotni broj 349
kotir-pero 294
krivuljari 134, 287, 294
krunica
- crtanje 114, 115
- rektifikacija 115
- uravnjivanje 115
kuka 208
kutovi
- podjela 113
- konstruiranje 113

Tehni ko crtanje

kutomjer 294
kvadrant
- prvi 173, 174, 188, 189
- trei 188, 190
kvadrat 119, 120
L
labavost 65
lanac izmjera 60
lanani prijenos 384
leasta glava 228
M
materijal
- oznaavanje rafurom 210, 327,
376
- krojenje 223
matica
- crtanje 214
- esterokuta 252
metoda
- projiciranja 1. kvadranta 188, 189
- projiciranja 3. kvadranta 188, 190
mjerilo 310, 371
- razmjernik 285, 291, 292
- pomino 285
mjerna skica 13
mjerni lanci 60, 61
mjernica 349, 350
- kose 352
- polumjera 358
- zavreci 349, 350, 351
mnogokut 120, 126
mrea (razvijeni plat)
- cijevi cijevnog koljena 268
- kocke 255
- kugle 264, 265, 266
- kvadra (paralelopipeda) 256, 258
- parnog doma na parnom kotlu 272
- piramide 257, 259, 260, 281
- prizme 255, 256, 258, 259
- ralje 282, 283, 284

stoca 261, 262, 263, 276, 278,

282
stoastog suenja 279, 280
valjka 260, 261, 267
za skiciranje 327
za crtanje perspektive 159
koordinatna 370, 373

N
nacrt 173, 180, 181, 188
nacrtna geometrija 153
nagib 364
navoj
- u izometriji 345, 346
- unutarnji 220
- vanjski 214
nazivlje 25
nepravilan smjetaj projekcija 218
norma 19, 22
- meunarodna 22
- nacionalna 24
- regionalna 23
normizacija 19
- razvoj 19
- tehnika 20
- selektivna 21
- sustavna 21
- nacionalna 22, 24
- europska 22
- meunarodna 22
- u Republici Hrvatskoj 24
- preporuke 26
- pojmovi 19
- u strojarstvu 29
- zakon 24, 25
- znaenje 19
normni brojevi 31, 32
- temeljni nizovi 32
- izvanredni niz 33
- izvedeni nizovi 33
- uporaba 35
novi pristup 25
nul-crta 40
419

Kazalo pojmova

numeriki upravljani pisai 297

papir
- formati 299
- privrivanje 286
- vrste 293
parabola 139
patentni crte 13
pero, pera
- grafos- 319
- kotir- 319
- za crtanje 294
- za pisanje 294, 295
- redis- 319
perspektiva 154, 156, 157, 158, 159,
161, 162
peterokut 120, 121
pismo
- tehniko 12, 285, 287, 319, 320,
321, 322
plat
- cijevi cijevnog koljena 268
- kocke 255
- kugle 264, 265, 266
- kvadra (paralelopipeda) 256, 258
- parnog doma na parnom kotlu 272
- piramide 257, 259, 260, 281
- prizme 255, 256, 258, 259
- ralje 282, 283, 284
- stoca 261, 262, 263, 276, 278,
282
- stoastog suenja 279, 280
- valjka 260, 261, 267
ploha
- cilindrina (valjkasta) 153, 238
- konina (stoasta) 153, 235
- ravna 153
- sferina (kuglasta) 153, 239
- zavojna 153
ploter 298
pojednostavnjenja 227, 379
pokazna crta 105, 349
pomona mjerna crta 349, 350
ponudbeni crte 13

odnos izmeu tolerancije i hrapavosti

108, 109
odstupanje 40
- izmjere 40, 41, 47, 48, 49, 50, 51,
52, 53, 61, 62, 77
- donje 41
- gornje 41
- srednje aritmetiko 97
- srednje kvadratno 98
- temeljno 41
olovke 285, 292
- dranje 290, 293, 324, 325
- pravilna zailjenost 292
opruge 379, 380, 381
ordinala 173, 181, 238, 241, 246, 251,
252
okvir
- crtea 300, 301, 302
- oko dimenzija 353, 354
oris 153
ortogonalna projekcija 168, 252
os simetrije 185
- prostorna 185
- ravninska 185
osmerokut 124
oval (Cassinijev) 132
ovoid 133
oznaavanje
- detalja 221
- dosjeda 62
- hrapavosti 98, 100
- pogleda (posebnog smjetaja
projekcije) 217, 218
- presjeka 209
- ravnih ploha 226
- tolerancija 77, 78, 80
- tolerancijskih polja 47
- zavara 385, 386, 387, 388, 389,
390, 391
420

Tehni ko crtanje

pravila
- za crtanje presjeka 212
- za primjenu kotiranja 347, 348
- prakse 22
pravilne krivulje 132
- oval (Cassinijev) 132
- ovoid 133
prekidi (crte loma) 224
presjena ravnina 199, 203, 205, 207,
209, 212, 214, 216
presjek, presjeci 197, 229
- crtanje 197
- djelomini 197, 205, 206, 212,
214, 220, 226
- elipsa 229
- hiperbola 230
- izlomljeni 204, 205
- jednom ravninom 198, 199, 202
- kosi 201, 202
- krunica 229
- normalni 207, 208, 209, 220
- normiziranih dijelova 214, 215,
216
- okomiti 200
- oznaavanje 209
- parabola 229
- polovini 197
- pravila 212
- profila i limova 210, 211, 213
- puni 197
- s vie ravnina 199, 201
- stepenasti 203
- zaokrenuti 206, 207, 208, 209
previjanje crtea 303, 304
pribor
- za izvlaenje u tuu 285, 289
- za skiciranje 326, 327
- za tehniko crtanje 288, 289
prijelaz 240
- prijelaz tijela 234
prijelazna crta 240
prijelazni (neizvjesni) dosjed 67
prilonik 285, 286, 287, 288, 289, 290
primjena

- HRN 27
- normnih brojeva 35
- nizova normnih brojeva 35
- olovke za crtanje 292
prisnost 43, 45, 61, 62, 65, 68, 69, 71,
72
prodori 227, 228, 229, 236
- crtanje 240
- crta prodora 240, 241, 244, 247
- dvaju stoaca 245
- dvaju valjaka 242, 243, 245, 250
- dvije prizme 246, 247
- mali 228
- piramide i prizme 247, 248
- pravca i sfere (kugle) 239
- pravca i piramide 237
- pravca i stoca 238
- pravca i valjka 238
- prizme i stoca 241
- prizme i valjka 242
- valjka i prizme 250
- valjka i kugle 251
- valjka i stoca 245, 249
- valjka i dijela torusa 252
- tri valjka 244
produeni format 302
profil
- hrapavosti 94
- povrine 94
- primarni 94
- srednja crta
- valovitosti 94
profilni filtar 94
projiciranje kosih ploha 192, 218
projekcija 153
- analiza 179
- bokocrt 173, 180, 181, 188
- broj 192
- djelomina 220
- izbor 192
- kosa 155
- nacrt 173, 180, 181, 188
- nazivi 179
- ortogonalna (normalna) 155
421

Kazalo pojmova

- paralelna 155
- podudaranje 181
- posebna pravila 217
- pravila 153
- pravokutna 169
- raspored na crteu 181
- sredinja (centralna) 154
- tlocrt 173, 180, 181, 188
- zaokrenuta 221
projektni crte 13
projiciranje
- aksonometrijsko 155
- klinogonalno 155
- koso 155
- metode 188
- normalno 155
- ortogonalno 155
- sredinje (centralno) 154
propis 22
- tehniki 22
- ISO 25
prostorna
- os simetrije 185
- predodba 11, 13
provrt 39, 41, 42, 43, 44, 47, 48, 49,
52, 53, 55, 56, 61, 62, 63, 64, 65, 66,
67, 68, 69, 71, 72, 76, 77, 78, 80, 81,
82, 87, 88, 89, 90, 91, 228, 358, 359,
360, 361, 364, 367, 368
prozirni papir 14
puno kolo 382, 383, 384
puni par 383, 384
pu, puni vijak 383, 384
R
raunalo 287
raunalom
- podrano crtanje 5, 10, 11, 14,
297
- podran sustav za crtanje 369
- upravljan crta (ploter) 298
radioniki crte 13
raspored projekcija na crteu 181
422

rastavljanje predmeta 195

ralje 282, 283, 284
ravna ploha
- oznaavanje 226
ravnina
- crtanja 170, 172, 181, 188
- projekcija 172, 180, 183
ravnina simetrije 185
ravninska os simetrije 185
razred
- tolerancijski 43
- dopunskih jedinica u SI-sustavu
26
razvijeni lim 254
redis-pera 319
referentna
- duljina 95
- crta 90, 105, 106, 355
- os 89
- temperatura 40
- znaajka 357
rektifikacija krunice 115
Renard 31
rukavac 39, 41, 43, 47, 62, 64, 68, 69,
76, 77, 78, 220
S
sastavnice 305
- odvojene (zasebne) 308, 309
- smjetaj 302, 305
- za radionike crtee 305, 308
- za sklopne crtee 308, 310
- za kolske potrebe 306, 307
sastavni crte 13
sedmerokut 122, 123
shematska predodba 13
SI
- upute 26
- meunarodni sustav jedinica 26
simboli 384
- hidraulinih sustav 391, 392, 393,
394, 395, 396, 397, 398, 399, 400,

Tehni ko crtanje

401, 402, 403, 404, 405, 406, 407,

408
- pneumatinih sustava 391, 392,
393, 394, 395, 396, 397, 398, 399,
400, 401, 402, 403, 404, 405, 406,
407, 408
- zavarenih spojeva 385, 386, 387,
388, 389, 390
simetrala 185
simetrinost 185
situacijski crte 13
skica 7, 9, 13, 166, 167, 323, 324,
326, 327, 328, 333,
skiciranje 323, 324, 328
- ee rabljenih elemenata 344,
345, 346
- faze 332, 333, 341
- geometrijskih tijela 331
- kosih crta 325
- malih objekata 330
- mree 327
- navoja 344, 345
- nepravilnih krivulja 326
- pribor 326
- prostornih crtea 341
- esterostrane matice 344, 345
- vodoravnih crta 324
- uspravnih crta 325
- utora i provrta 344, 345
- zakrivljenih crta 325
sklop 13, 183, 211, 362
slobodne izmjere 56
spajanje
- ekscentrinih krunica 131
- krunih lukova 129, 130
spirale 147, 148, 149
sredinjica 107, 184, 185, 203
sredite 185
srednje
- aritmetiko odstupanje 97
- kvadratno odstupanje 98
sredinja (centralna) projekcija 154
standard (norma) 19, 22
standardizacija (normizacija) 19

stanje povrine 106, 107, 108

stonik 382, 383
stranocrt 239
stranocrtna ravnina 183
strelice 209, 218, 350, 351, 355
stupanj temeljne tolerancije 46, 47,
53, 77
stvarna izmjera 40, 41, 42, 48, 49, 73,
74, 75, 76, 77
sustav stupnjevanja 31
suenje 366, 367
- konino 364

ablona
- za pisanje 295
- za crtanje 296
estar 285, 290, 294
- postupak crtanja 14, 291, 323
- nul- 291
- ubodni 291
esterokut 121, 122
esterokuta matica 252
- u izometriji 344, 345
ifriranje 20
rafura
- susjednih dijelova 210
- uskih povrina 210, 211
- vrste 210, 211, 212
rafiranje 213, 376
T
Tal, Tales 159
tangenta
- na dvije krunice 118
- na krunicu 115, 117
tanjuraste opruge 380
tehnika specifikacija 22
tehniki
- propis 22
- uvjet 22
423

Kazalo pojmova

tehniko pismo 12, 285, 287, 319,

320, 321, 322
tehnoloki proces 41
temeljni oblici 193
temeljno odstupanje izmjere 41, 50,
51, 52, 53
tiska (printer) 298
tlocrt 173, 180, 181, 188
tolerancija 39
- duljinskih izmjera 39, 44
- dosjedna 43
- cilindrinosti 85
- temeljna 43, 45, 46
- izbor 46, 64
- koncentrinosti i koaksijalnosti 90
- krunosti 85
- krunosti vrtnje 91
- kuta (nagiba) 89
- poloaja (pozicije) 89
- oblika crte 86
- oblika plohe 86
- okomitosti 88
- paralelnosti 86
- pravocrtnosti 84
- oznaavanje 47
- primjena 44
- ravnosti 85
- ravnosti i krunosti vrtnje 92
- simetrinosti 91
- slobodnih izmjera 56, 57, 59
- sloene 60
tolerancijska
- izmjera 41, 43
- koeficijent 44
- polja 48
toplinsko rastezanje
- koeficijent 80, 81
transparentni papir 293, 304
trigonometrijske krivulje 149
- kosinusoida 149, 150
- sinusoida 149
trokut 290, 294
tu 293
tuiranje 294
424

tu-boice (patrone) 294

tvrdi crtai papir 295
U
uestalost
- dosjeda 65, 66, 67, 68, 73
- izmjera 41
- stvarnih izmjera 41, 42, 72, 74, 76
udubljenja 128
ugradbeni crte 13
umanjenje
- mjerilo 310
- uz pomo mree 328
unifikacija 20
utori
- u izometriji 341, 344, 345
uveanje
- mjerilo 310
- uz pomo mree 328
V
veliine formata 299, 300
visina
- izboine profila 96
- mjerenog profila 95
- elementa profila 96
- izboine profila, maksimalna 96
- profila, maksimalna 96
- elementa profila, srednja 96
- profila, ukupna 97
vrijednost ordinate 95
vrste
- crtea 12, 13
- papira 293
- crta 311, 312, 313, 315
Z
zaglavlje 305, 306
zakretanje ravnina 172, 180
- u ravninu crtanja 172, 180
zakrivljena crta 375

Tehni ko crtanje

zaobljenje 127
zaobljavanje 375
zarubljivanje 375
zaokrenuta projekcija 221
zaokrenuti presjek 206, 207, 208, 209
zaokruiti 45
zavareni spojevi 384, 385, 386, 387,
388, 389, 390, 391

znaajka 348
zupanik
- elnik s ravnim zubima 382, 383
- elnik s kosim zubima 382
- elnik sa strelastim zubima 382,
383
- stonik 382, 383
zranost (zazor) 43

425