Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet

'LOGISTIKA U KOMPANIJI IKEA'

Seminarski rad iz kolegija

'Trina logistika'

Prof.dr.sc. Sanda Renko

Studentica: Jasminka Oi
PDS 'Poslovni marketing

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

SADRAJ

1. Uvod...3
2. Tvrtka IKEA...4
3. Poslovna logistika u IKEA-i.6
3.1.
Uvod..6
3.2.

Struktura IKEA-e.6

3.3.

IKEA-ina strategija u opskrbnom lancu9

3.4.

Distribucijska strategija IKEA-e10

3.5.

Distributivni tokovi u IKEA-i (logistiki procesi)..12

3.6.

Logistika pakiranja u IKEA-i..14

3.6.1. Vrste i logistike jedinice pakiranja u IKEA-i15

3.6.2. IKEA-in koncept pakiranja...16
3.7.

IKEA-ina prodajna mjesta..17

4. Zakljuak20
5. Literatura21

1. UVOD

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Logistika je djelatnost koja se bavi svladavanjem vremena i prostora uz

najmanje mogue trokove. U suvremenim se uvjetima najee koristi za
oznaavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom
svih

kretanja

materijala,

proizvoda

robe

fizikom,

informacijskom

organizacijskom pogledu.
No, logistika je vieznaan pojam koji se upotrebljava u razliitim
podrujima. Pod ovim se izrazom u srednjem vijeku podrazumijevala vjetina
raunanja, a logistikom se smatra i poseban filozofski pravac koji je u obzir uzimao
samo injenice znanstvenog opisa.1
U novije vrijeme rije logistika poznata nam je iz vojne terminologije, a
oznaava sve zadae vezane uz potporu oruanih snaga te je upravo iz tog podruja
doprla i u gospodarstveno znanstvenu literaturu.
Do potrebe uvoenja poslovne logistike u zemljama Zapadne Europe
dolo je osamdesetih godina prolog stoljea. U uvjetima kada ponuda dobara jo
nije mogla podmiriti postojeu potranju, glavni je problem poduzea bio u
iznalaenju naina kako da se proizvede to vie dobara. Razvijale su se razliite
metode kojima se moglo utjecati na unapreenje proizvodnosti rada, odnosno na
poveanje obujma proizvodnje. O logistici se tada poelo raspravljati kao o glavnom
oruju u konkurentskoj utakmici. U budunosti e stvaranje djelatnih, elastinih i
snanih opskrbnih lanaca odrediti uspjeh ili neuspjeh organizacija ili ak cijelih
poslovnih podruja.
U svom u seminarskom radu iz kolegija 'Trina logistika' obraditi temu
trine logistike te se pritom referirati na poduzee IKEA. U prvom u dijelu pokuati
ukratko predstaviti poduzee te njegovu povijest, a u drugom u prezentirati IKEA-ina
logistika rjeenja, progovoriti o strukturi tvrtke te strategijama unutar njenog
opskrbnog lanca.

2. TVRTKA IKEA
1

Vidi: Zdenko Segetlija, Uvod u poslovnu logistiku, 2002., str. 9

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

IKEA je privatna multinacionalna kompanija koja dizajnira i prodaje

namjetaj, kuanske aparate i kune potreptine. Tvrtka je danas najvei svjetski
trgovac namjetajem. Osim namjetaja, Ikea se bavi i prodajom nekretnina, kao i
ugostiteljstvom odnosno restoranima koji se obino nalaze u samom trgovinskom
centru.
IKEA je osnovana 1943. godine u Smalandu u vedskoj i do danas ima
273 trgovine u 37 drava u svijetu. Sjedite vedskog koncerna je u Nizozemskoj, a
vlasnik je osniva Ingvar Kamprad, prema nekim podacima najbogatiji ovjek na
svijetu, ija se imovina procjenjuje na preko 30 milijardi dolara. Inae, ime kompanije
je akronim koji se sastoji od poetnih slova imena i prezimena osnivaa tvrtke (IK),
farme Elmtaryd na kojoj je odrastao (E) te naziva njegovog rodnog sela Agunnaryd
(A) u vedskoj.
Od 1982. godine slubeni vlasnik Ikee je Ingka holding sa sjeditem u
Nizozemskoj koja je, pak, u potpunom vlasnitvu nizozemske humanitarne fundacije
Stiching INGKA.
Tvrtka distribuira svoje proizvode putem svojih prodajnih mjesta. Od
listopada 2010. godine lanac ima 316 trgovina u 37 zemalja, od kojih je veina u
Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Australiji. Sama grupa IKEA ima 276 trgovina u 37
zemalja, a ostalih 37 duana su u vlasnitvu i voeni na temelju franize izvan IKEA
grupe u 16 zemalja.
Prvi IKEA duan otvoren je u vedskoj 1958. godine. Prve trgovine izvan
vedske otvorene su u Norvekoj 1963. godine i Danskoj 1969. godine. 70-ih se
godina prolog stoljea IKEA duani ire i na druge dijelove Europe. Prvi duan izvan
Skandinavije otvoren je u vicarskoj 1973. godine, s slijedi ga Njemaka (1974).
Tijekom istog desetljea trgovine su otvorene u drugim dijelovima svijeta, ukljuujui
Japan (1974), Australiju i Hong Kong (1975), Kanadu (1976) i Singapur (1978. 80-ih
godina 20-og stoljea IKEA se iri dalje te svoje trgovine otvara u Francuskoj (1981),
Kanarskim otocima (1981), Belgiji (1984), Sjedinjenim Amerikim Dravama (1985),
Velikoj Britaniji (1987) i Italiji (1989). 1990-ih i 2000-ih godina IKEA nastavlja svoju
ekspanziju u vie zemalja. Njeno najvee trite trenutno je u Njemakoj gdje je
prisutna s 44 prodajnih mjesta, a slijede je Sjedinjene Amerike Drave s 37 duana.
Prvi IKEA duan u Latinskoj Americi otvoren je 17. Veljae 2010. Godine u San

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Domingu u Dominikanskoj Republici. Meutim, tvrtka do sada nije pokazala preveliku

prisutnost u zemljama u razvoju.
Unato vedskim korijenima, IKEA-om upravlja kompleksni niz neprofitnih
i profitnih zaklada, organizacija i korporacija. Korporativna struktura IKEA-e
podijeljena je na dva glavna dijela: operativni dio i franiza. Veinu poslovanja IKEAe, ukljuujui i upravljanje veinom svojih trgovina, projektiranje i proizvodnju
namjetaja te nabavu i opskrbu nadzire privatna neprofitna tvrtka INGKA Holding. Od
svih IKEA prodavaonica u 36 zemalja 235 ih je pokrenuto od strane INGKA Holdinga.
Preostalih 30 duana pokrenuto je od strane franizA izvan INGKA Holdinga. Inae,
INGKA Holding nije samostalna tvrtka ve je u potpunosti u vlasnitvu zaklade
Stiching Ingka koju je osnovao Ingvar Kamprad 1982. Godine u Nizozemskoj kao
neprofitnu i osloboenu plaanja poreza fundaciju. Zakladu Ingka nadzire pet
lanova izvrnog odbora kojim predsjedava Kamprad, njegova supruga te odvjetnik.
Dok je djelokrug veine IKEA-inih prodavaonica pod izravnim nadzorom Ingka
holdinga i zaklade Ingka, zatitni znak i koncept IKEA-e u vlasnitvu je u potpunosti
odvojene nizozemske tvrtke Inter IKEA Systems. Sve IKEA trgovine, ukljuujui i one
koje vodi Ingka Holding, plaaju naknadu od 3% svojih ukupnih prihoda tvrtki Inter
IKEA Systems.

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

3. Poslovna logistika u IKEA-i

3.1. Uvod
Uemo li u neku od IKEA-inih prodavaonica zamijetit emo da je osnovni
princip samoposluga osim to kupci sami uzimaju stvari koje im trebaju te se nakon
toga upute prema blagajni kako bi odabrano i platili, odnedavno u nekim od IKEA-inih
prodajnih mjesta postoje i blagajne za samoposluivanje namijenjene kupcima koji
plaaju karticom i imaju najvie 15 artikala. Osim toga, kada kupac doe kui sam
sastavlja namjetaj ije je dijelove prethodno kupio. Veina poslovnih komentatora
navedeno smatra izvrsnim primjerima pametnog naina maloprodaje mnogi od
uobiajenih trokova preneseni su ovdje na kupca. Meutim, ako pomnije
promotrimo otkrit emo da su izgled i usluga u prodavaonicama IKEA-e tek vanjski,
potroaima vidljiv dio, visoko uinkovitog opskrbnog lanca.
Ono to je fascinantno kad se radi o IKEA-inom poslovnom modelu je
analiza do u najsitnijih detalja svih trokova u vrijednosnom lancu od posjeenog
drveta u nekoj umi kao sirovine pa preko pilane i proizvodnje daski i iverica,
proizvodnih komponenti, pakiranja, skladitenja, prijevoza pa sve do kupevih kolica.
Pritom je potpuno nevano jesu li materijali u vlasnitvu IKEA-e ili pak u rukama
njenih dobavljaa ili posrednika u pojedinoj fazi.

3.2. Struktura IKEA-e

IKEA-ina struktura dizajnirana je na nain da optimizira uinkovitost
dizajna i opskrbe procesa. Podijeljena je u etiri odvojena dijela koji djeluju kao vid
unutranjeg trita. IKEA u vedskoj (IOS) ima funkciju sjedita. Sjedina je funkcija
podijeljena na 12 poslovnih jedinica grupiranih prema vrsti artikla (npr. naslonjai,
kuhinjski namjetaj, kreveti i slino). Ispod IOS-a nalazi se maloprodajna uprava koja

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

nadzire sve prodavaonice, distributivni centri grupirani su u okviru uprave za

distribuciju, a trgovinska podruja vre funkcije nabave i podrke dobavljaima.

IKEA of Sweden
(IOS)
Obavlja sjedinu,
dizajnersku i
marketinku funkciju

Trgovinska
Maloprodaja

Distribucija

(nabava,

podruja
logistika

podrka dobavljaima)

Koncept IKEA-e rezultat je vie od 50 godina evolucije. Dokaz je kako je

danas

mogue

kombinirati

globalne

poslovne

ideje

lokalnim

poslovnim

mogunostima te ostvariti ambiciju stvaranja ljepe svakidanjice za mnoge ljude.

Klju za nastavak uspjeha i u budunosti lei u uinkovitoj razmjeni ideja te
mukotrpno steenog iskustva.
Prema osnivau Ingvaru Kampradu ouvanje jake IKEA-ine kulture jedan
je od najvanijih imbenika zaslunih za nastavak uspjeha u budunosti. On smatra
da sve ovisi o ljudima.
IKEA uvijek propituje zato se neto ini to kompaniji omoguuje
pronalaenje novih putova ka uspjehu. Naputajui ve prihvaene i uspostavljene
modele i nacrte IKEA napreduje: 'Usuujemo se initi stvari drukije'.
Kultura i koncept IKEA-e odlikuju se sljedeim kljunim izrazima:
-

Zajednitvo i entuzijazam
Trajna elja za poboljanjem spremnost na promjene
Usuditi se biti drukiji spremnost isprobati i nekonvencionalna

rjeenja
Spremnost na prihvaanje i delegiranje odgovornosti
Skromnost i snaga volje
Jednostavnost u ponaanju i rjeenjima
Primjerno vodstvo

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Nastojati ostati u dodiru sa stvarnou odravanje praktinih

veza sa svakodnevnim procesima

Vea zaokupljenost nainima ostvarivanja odreenog cilja negoli
samim ciljem

IKEA-ina misija sastoji se u ponudi irokog asortimana, dobrog dizajna

proizvoda te dobre vrijednosti namijenjene 'mladim ljudima svih starosnih dobi'. Ova
tvrtka ne posjeduje vlastite proizvodne pogone, ve se bavi dizajnom namjetaja i
njegovom distribucijom. Dakle, IKEA ne proizvodi svoje proizvode, nego sklapa
ugovore za proizvodnju s raznim dobavljaima irom svijeta. Njena se strategija u
osnovi sastoji u visokom volumenu proizvodnje te standardiziranim proizvodima.
IKEA slijedi koncept 'prosumera' u smislu da od svojih kupaca oekuje da utroe
svoje vrijeme za sastavljanje proizvoda nakon kupnje ime postaju 'prosumeri'.
Prosumer je kupac i potroa aktivno ukljuen u proces opskrbnog lanca. Takvom
kupcu IKEA osigurava kataloge, mjerne vrpce, shopping liste te olovke za pisanje
biljeki kao bi im pomogla u njihovoj kupnji. Budui da tvrtka dostavlja samo dijelove i
komponente, a ne u potpunosti sastavljen cjelovit proizvod, u mogunosti je zadrati
nisku razinu trokova jer se na taj nain smanjuje skladini prostor za distribuciju,
logistiku i upravljanje zalihama. Uinkoviti marketing privlai kupce, a dobra ih usluga
zadri. IKEA vjeruje da su vrsta pozicija u kombinaciji s najnovijim i najpopularnijim
stilom te moderan dizajn krucijalni u odravanju kupaca zadovoljnim.
Upravljanjem i koritenjem kontrolnih toaka u distribucijskom ciklusu,
IKEA je u mogunosti osigurati 'Just in time' (pravovremenu) dostavu proizvoda na
prodajna mjesta diljem svijeta.

IKEA ima oko 1800 dobavljaa u 55 zemalja. Oko dvije treine dobavljaa
nalazi se u Europi. Kina kao trite u nastajanju takoer predstavlja znaajnog
dobavljaa za IKEA-u te predstavlja 18% od ukupnog broja dobavljaa. Dakle, IKEAini proizvodi i njihovi dijelovi proizvedeni su u cijelom svijetu, a ak 31% proizvodnje
otpada na Aziju. Mjesta za proizvodnju odabrana su prema isplativosti u smislu
manjih trokova i veih mogunosti proizvodnje. Nakon to je proizvod projektiran i
proizveden, podlijee provjeri kvalitete od

strane neovisne tvrtke locirane to je

mogue blie mjestu proizvodnje. Tvrtka Intertek obavlja uslugu provjere kvalitete za
podruje Kine i ostalih azijskih zemalja. Primjerice 200 rasvjetnih proizvoda kreiranih

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

od strane IKEA-inih strunjaka godinje se proizvede u Kini, a njihova kvalitetu

provjerava Intertek. Na taj nain IKEA izbjegava kompleksnost suradnje na daljinu, a
i titi se od rizika da zbog neispravnosti proizvoda bude primorana na ispravljanje
greaka i ponavljanje proizvodnje.
Takav tedljiv pristup tvrtke osmislio je Ingvar Kamprad. Inovativna ideja
kvalitetnog pokustva koje bi se prodavalo po niim cijenama od cijena konkurencije
uz pomo rezanja trokova koji ne utjeu na kvalitetu i dizajn izvorno je njegova.
IKEA danas ima vie od 20 distribucijskih centara koji svoju uslugu pruaju
svojim prodavaonicama diljem svijeta. Ti centri imaju strateku ulogu u lancu opskrbe
te djeluju kao logistiki centri za sortiranje robe pojedinim trgovinama, ali i kao mjesta
gdje se kompleksni proizvodi, poput itavih kuhinja, slau u pakete te ih se zatim
isporuuje kupcima.
IKEA donosi robu iz svih krajeva svijeta kontejnerskim brodovima, to je
mogue blie njihovim distribucijskim centrima, koju nakon toga preuzima kamionski
ili eljezniki prijevoz.

3.3. IKEA-ina strategija u opskrbnom lancu

Koritenjem holistikog pogleda na cijeli proces opskrbnog lanca IKEA je
odluna u intenziviranju aktivnosti i procesa koji doprinose uspjehu kupaca i jaanju
glavnih poslovnih pokretaa. Ti su pokretai primjerice rast prodaje, volumen, niski
trokovi, fleksibilnost, preciznost i brzina.
Opskrbni lanac IKEA-e osmiljen je u vidu integrativnog procesa,
nezavisnog u organizacijskom i funkcionalnom smislu, u ijem je fokusu potroa.
IKEA zastupa opi pristup koji uzima u obzir totalne trokove opskrbnog lanca.
Logistiki strunjaci u IKEA-i identificirali su naine pomou kojih mogu
lake ostvariti ciljeve tvrtke:
- uinkovitiji nain pakiranja
- Reduciranje trokova transporta te poveanje transportne
efikasnosti

10

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

- unapreivanje kapaciteta planiranja i koritenja dobavlja,

skladite, transport i prodavaonica
- jasna komunikacija i informiranje unutar opskrbnog lanca
- globalna perspektiva s trokovima cijelog opskrbnog lanca u
fokusu
IKEA je jedna od samo nekoliko tvrtki koja u odreenoj mjeri kontrolira
cijeli opskrbni lanac te na taj nain, u smislu smanjenja trokova, vri pritisak cijeli
lanac, a ne samo na njegove pojedine dijelove. Osnovni dijelovi IKEA-ina opskrbnog
lanca su:
-dobavljai
-prijevoznici
-distributivna sredita, distributivni centri za potroae te toke integracije
-prijevoznici
-maloprodajni duani
DISTRIBUTION CENTER
SUPPLIER

Transport

Transport

IKEA STORE

CUSTOMER DISTRIBUTION CENTER

Transport

3.4. Distribucijska strategija IKEA-e

Glavni cilj distributivnog procesa IKEA-e upravljanje je tijekom robe te
njenim transportom i povezivanje tisua dobavljaa s operativnim potrebama svakog
pojedinog IKEA-inog prodajnog mjesta. Pravi je izazov povezati geografski udaljena
prodajna mjesta u Pekingu u Kini, San Franciscu u SAD-u te Moskvi u Rusiji s tisue
globalno razasutih dobavljaa to se moe postii samo vjetom koordinacijom. To se
moe ostvariti pomou:
- Slaganja onoliko paketa po jedinici utovara koliko je najvie
mogue kako bi se distribuciju IKEA-inih proizvoda uinilo
-

uinkovitom i ekonominom
Svaki od tereta u potpunosti ispunjava kapacitet poiljke.
Poluprazni kontejneri, prikolice i eljezniki vagoni traenje su

kapaciteta te se kao takvi ne podudaraju s IKEA-inim ciljevima

Smanjenje tetnog utjecaja na okoli koritenjem eljeznikog i
morskog naina prijevoza kad god je to mogue

11

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Kao to je ve spomenuto, IKEA je podijeljena na nekoliko dijelova od

kojih je svaki zaduen za obavljanje odreene funkcije. Distribucija, kao jedna od
njih, presudna je u ostvarivanju ciljeva IKEA-e kao to su poveanje jedinica ukrcaja,
smanjenje totalnih trokova te visoka razina dostupnosti proizvoda kupcu. U prolosti
IKEA nije uvijek uspijevala svojim kupcima osigurati visoku i stabilnu razinu usluge.
Poveanjem trokova logistike esto su se eliminirali pozitivni uinci smanjenja
prodajnih cijena. Danas IKEA u svom radu koristi holistiki nain gledanja na
kompletan proces dostavnog lanca od dobavljaa pa sve do kupca s ciljem da on
postane pouzdaniji, jednostavniji i bri. Glavni cilj distribucijske strategije je uiniti
IKEA-in asortiman dostupnim u svako doba u svim prodajnim mjestima svakom
kupcu, s najniim ukupnim trokovima dobave. Opi stav u IKEA-inoj distribucijskoj
strategiji usmjerenost je na opskrbni lanac kao na integrativni proces neovisan o
organizacijskim i funkcionalnim ogranienjima, s kupcem u fokusu. Pouzdanost i
konzistentnost u kvaliteti te kontinuirano reduciranje tetnih utjecaja na okoli
osnovne su pretpostavke IKEA-ina poslovanja.
Osnovni su zahtjevi u opskrbnom lancu, na koje IKEA uspjeno uspijeva
odgovoriti, fleksibilniji asortiman te uinkovitiji nain pakiranja. Nadalje, tu su jo i
zahtjevi za smanjenjem prodajne cijene, reduciranje cijena prijevoza te poveanje
njegove uinkovitosti. Druge istaknutije mogunosti unutar opskrbnog lanca su
unapreivanje kvalitete u sposobnostima planiranja i iskoristivosti.

3.5. Distributivni tokovi u IKEA-i (logistiki procesi)

Obiljeje logistikih sustava je shvaanje povezanosti procesa kretanja
(transporta) s procesima zadravanja (skladita). Procesi kretanja i procesi
zadravanja mogu se predstaviti mreom. Tom se mreom kreu objekti. Zadravaju
se u njenim vorovima u kojima se usmjeravaju na putove za razliita odredita.
vorovi se mogu razliito povezati te se objekt moe razliito kretati. 2
Osim dobara, mreom se jo kreu i energija, informacije i ljudi. Prema toj
ideji mree, razlikujemo sljedee osnovne strukture logistikih sustava: 3
1. Jednostupanjski logistiki sustavi prostor i vrijeme premouju se
izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama
2
3

Vidi: Zdenko Segetlija, Uvod u poslovnu logistiku, 2002., str. 22

Vidi: Zdenko Segetlija, Uvod u poslovnu logistiku, 2002., str. 23

12

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

2. Viestupanjski logistiki sustavi tok izmeu toke isporuke i toke

prijama prekida se najmanje u jednoj toki ija je zadaa pregrupiranje
dobara u manje koliinske jedinice ili pak njihova koncentracija u vee
jedinice za isporuku
3. Kombinirani logistiki sustavi istovremeno postojanje izravnih i
neizravnih tokova dobara
Distribucija

u IKEA-i

zasnovana

je

uglavnom

na

pet kategorija

distribucijskih lanaca:
TOK

TIP DISTRIBUCIJE

MATERIJALA

Tradicionalni tip distribucije: dobavlja distributivni centar prodajno

mjesto
Direktna dostava: dobavlja prodajno mjesto
Tranzitni tok: dobavlja distributivni centar prodajno mjesto
Dobavlja
distributivni centar za potroaa
potroa
Direktna dostava potroau: dobavlja
potroa

75,5%
18,9%
2,4%
1,6%
1,6%

Tradicionalni tip distribucije podrazumijeva protok robe koja je predviena

za pohranjivanje u distributivnom centru. Skladitenje u ovom sluaju pomae
prodavaonicama nositi se sa sezonskim promjenama te smanjuje vrijeme koje je
potrebno od narudbe pa do isporuke do prodajnog mjesta. Distributivni centar
takoer djeluje i kao konsolidacijska toka u kojoj se razliiti proizvodi svih
dobavljaa dalje raspruju prema potrebama kupaca odnosno od homogenih jedinica
kakve se dopremaju, stvaraju se heterogene jedinice kao asortiman za potrebe
kupaca. Ovdje je rije o viestupanjskom logistikom sustavu u kojem se tok izmeu
toke isporuke i toke prijama prekida najmanje u jednoj toki.
Store

Cash & Carry

Distribution Center (DC)

Home Delivery

Customer Distribution Center (CDC)

Customer
Supplier

Consolidation Point
Store

13

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Direktnom dostavom na maloprodajno mjesto proizvodi se dostavljaju

direktno

od

dobavljaa

do

razliitih

prodajnih

mjesta.

Ovdje

se

radi

jednostupanjskom logistikom sustavu u kojem se prostor i vrijeme premouju

izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijama. To je najjeftiniji od svih
tokova distribucije jer su u njega ukljueni samo dobavlja i prodajno mjesto. No,
unato tome, postoji svega nekoliko prodavaonica koje su u mogunosti zaprimiti
cijelu poiljku istog proizvoda te je prodati u okviru dvotjednog perioda. Naime, IKEA
ima takozvano dvotjedno pravilo prema kojemu se zalihe unutar prodavaonice
smiju zadrati samo dva tjedna. To pravilo pomae IKEA-i odrati odreenu razinu
reda na uinkovitoj razini.
Store
Cash & Carry
Direct Deliveries
Supplier

Home Delivery
Customer
Customer Distribution Center (CDC)

Tranzitni tok tee od dobavljaa do distributivnog centra u kojem se

proizvodi zadravaju krae vrijeme te se samo raspakiravaju, ali se ne skladite na
uobiajen, konvencionalan nain. Dobra iz odreenog tranzitnog toka se zatim
kombiniraju s proizvodima drugih tranzitnih tokova s kojima dijele destinaciju.
Store

Transit deliveries
Supplier

Transit Platform
short Lead Time

Customer
Customer Distribution Center (CDC)

Izuzev ova tri prethodno spomenuta osnovna distributivna toka, IKEA

proizvode takoer distribuira direktno od dobavljaa do potroaa te od dobavljaa
preko distributivnog centra za potroae pa do potroaa.

3.6. Logistika pakiranja u IKEA-i

14

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Transportno

pakiranje,

ba

kao

dizajn

namjetaja,

predstavlja

kompetitivnu prednost IKEA-e na tritu. Rukovanje i distribucija usko su povezani te

doprinose trokovnoj uinkovitosti kroz dizajn pakiranja to je sastavni dio logistikog
sustava. Strunjaci u IKEA-i otkrili su da je integracija pakiranja i logistike vaan
imbenik u ostvarivanju kompetitivne sposobnosti tvrtke. Da bi pakiranje udovoljilo
zahtijevanjima marketinga i logistike, mora zadovoljiti mnoge zahtjeve. Prvo,
pakiranje mora sadravati robu da bi se sprijeilo pomicanje. Drugo, ono treba
zatititi robu od oteenja tijekom rukovanja. Tree, pakiranje treba odijeliti
proizvode. Ovo se odnosi na smanjenje outputa proizvodnje na veliinu i oblik koji
potroa eli. Spavanje je etvrta funkcija. Ono omoguuje paketima da budu
objedinjeni u vee pakete i na kraju paletizirani u cjelinu za otpremanje.
Objedinjavanje olakava rukovanje i prijevoz proizvoda. Pakiranje treba biti pogodno,
omoguujui kupcima lako koritenje proizvoda. Pakiranje treba takoer odailjati
poruke. Odailjanje poruka omoguuje da informacija bude prenesena do potroaa. 4
Nadalje, ambalaa ne titi robu samo od kvalitativnih, nego i od kvantitativnih
gubitaka (npr. krae). U zatitnu funkciju ambalae ne ubraja se samo zatita
proizvoda, nego i zatita okoline (ljudi, tehniki i pomoni proizvodi i sl.)
3.6.1.

Vrste i logistike jedinice pakiranja u IKEA-i

Kod vrsta pakiranja najvanija je njegova podjela na pojedinano pakiranje

proizvoda i skupno pakiranje. Skupno pakiranje dobiva se procesom
prepakiranja. Osim ove dvije vrste pakiranja, postoji i pakiranje poiljke odnosno
pakiranje za slanje. Nadalje, pakiranje se moe obavljati runo no u dananje je
vrijeme ea uporaba stroja radi pravilnog oblikovanja, pravilnog doziranja
punjenja, zatvaranja i slino.5
IKEA uglavnom koristi tri razliite jedinice pakiranja u svom distributivnom
sustavu.

Postoje

drugi,

manje

uobiajeni

tipovi

te

takoer

razne

nestandardizirane vrste jedinica utovara, no u svom u se radu usredotoiti na

tri najee koritene.
EUR paleta je standardizirana drvena paleta, dimenzija 1200800mm.
Ova vrsta palete koristi se u velikom dijelu europskog distribucijskog sustava.
Nainjena je od drveta i tei oko 25 kg. Dizajnirana je na nain koji omoguava
4
5

Vidi: David J. Bloomberg, Stephen Lemay, Joe B. Hanna, Logistika, 2006., str. 195
Vidi: Zdenko Segetlija, Uvod u poslovnu logistiku, 2002., str. 188

15

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

njeno jednostavno podizanje uz pomo viljukara i kretanje u svim smjerovima.

Ukljuena je u otvoreni distribucijski sustav to znai da kad primatelj dobiva
paletu napunjenu robom, preuzima tu paletu, a ostavlja praznu. Najvei problem
sa sustavom EUR paleta lei u injenici to je kvaliteta jako promjenjiva te su
rasipanje i gubitak esta pojava. IKEA takoer koristi jo dvije vrste drvenih
paleta, a to su duge palete i 'polupalete'. Ovo su zapravo modifikacije EUR
palete koje se koriste interno u IKEA-inom lancu distribucije. Jedina razlika
izmeu njih i EUR palete je u dimenzijama. Dimenzije duge palete iznose
2000800 mm., a polupalete 600800 mm.
Papirnata paleta je jednokratno pakiranje nainjeno od valovitog kartona.
Koristi se u veini neeuropskih materijalnim tokovima kao alternativa jedinicama
utovara dobara koja se ne paletiziraju. Najvei problem papirnate palete je
njena neotpornost na vlagu ime ona gubi na svojoj sposobnosti odravanja
kvalitete. Papirnata paleta uinkovito se reciklira u vedskoj i Njemakoj, ali u
mnogim dijelovima IKEA-inog opskrbnog lanca ona se jednostavno baca nakon
to se jednom iskoristi zbog ega je tetnost utjecaja na okoli vea. Samo
nekoliko zemalja reciklira papir na uinkovit nain.
Trea vrsta paleta je IKEA-in takozvani 'Loading ledge'. Rije je o novom
konceptu razvijenom od strane IKEA-e, vrlo fleksibilnoj jedinici utovara ije
dimenzije nisu fiksno odreene, nego su prilagoene potrebama odreene vrste
robe.
3.6.2.

IKEA-in koncept pakiranja

IKEA je poznata po svojim ravnim vrstama paleta koje su postale vrlo

uinkovit nain transporta proizvoda. Ali pakiranje, kao to je ve spomenuto,

ima i neke druge zadae poput zatite, a ima i funkciju sjedinjavanja na nain
da nekoliko pakiranja tvore paletu to olakava koritenje i rukovanje u svim
dijelovima opskrbnog lanca.
Kreiranje proizvoda i pakiranje predstavljaju jedinstveni proces. Vani
faktori u kreiranju pakiranja za IKEA-ine proizvode su:
-

Posvemanji nedostatak zraka u pakiranjima. Naime ovdje se radi

o takozvanom 'mi mrzimo zrak' konceptu. Pakiranja koja sadre
zrak poveavaju transport materijala i trokove skladitenja

16

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

budui da troe vie prostora. Osim toga, prisutnost zraka

ukljuuje rizik od pomicanja i uruavanja robe to poveava rizik
oteenja proizvoda. Dakle, to se tie pakiranja proizvoda,
strunjaci IKEA-e nisu dopustili gubljenje prostora. Dizajn
namjetaja, svjetiljki, kuhinjske opreme, kreveta te ostalog
pokustva logistiki je osmiljen prema principu 'Air out, product
in' (u doslovnom prijevodu: zrak van, proizvod unutra). Takav
princip omoguava kupcu da bez problema u svoje vozilo ugura
ovei stol, a isto tako omoguava maksimalno iskoritavanje
-

prostora u kamionu prilikom isporuka zaliha trgovinama.

Pakiranje je uvijek prilagoeno koliini prodaje. Broj predmeta
sloen u jedinici utovara uvijek mora biti prilagoen volumenu
prodaje koji se odnosi na prodaju trgovine prosjene veliine u

dva tjedna.
Kako bismo uinkovito rukovali proizvodima te ih kupcima
ponudili po niskoj cijeni, sva pakiranja moraju biti prilagoena
jedinici utovara odnosno drvenoj paleti. To se pravilo mijenja
uvoenjem 'Loading ledge' koncepta. Osnovno je pravilo da sva
roba mora biti unificirana. Unificiranje robe pretpostavka je
uspjenog rukovanja njome. Drugo pravilo je iskoristiti oblik robe

na nain da u potpunosti ispunimo prostor u jedinici ukrcaja.

IKEA-ina rjeenja u pakiranju uvijek su najracionalnija mogua u
svim dijelovima opskrbnog lanca. Da bi se postigao minimum u
rukovanju, pakiranje treba biti prilagoeno volumenu prodaje,
uinkovito za dobavljaa, upravljanje u distributivnom centru te

raspakiravanje na prodajnim mjestima.

Svojim sustavom pakiranja IKEA doprinosi zatiti okolia.
Ambalani materijal mora biti baziran na obnovljivim resursima te
ambalau uvijek mora biti mogue reciklirati.

3.7. IKEA-ina prodajna mjesta

IKEA-ina prodavaonica zavrni je dio opskrbnog lanca. Mjesto je to gdje
IKEA prodaje svoje proizvode te jedino mjesto u opskrbnom lancu gdje IKEA

17

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

zarauje sredstva kojima podmiruje i financira sve ostale procese i aktivnosti unutar
opskrbnog lanca.
Prodaja je odgovorna za sve aktivnosti vezane uz kupca, od slaganja robe
na police pa sve do strategija marketinkog kanala. Katalog je najvaniji marketinki
kanal u IKEA-i s 131 milijunom primjeraka tiskanih irom svijeta.
Roba po svom dolasku na odredite biva ili uskladitena ili dovezena
direktno u prodajni prostor. Oko 80% pristigle robe ide direktno u prodajni prostor.
Prodavaonica ima ogranieno vrijeme raspakiravanja robe i punjenja polica njome.
Klasina IKEA-ina prodavaonica obino je zgrada jarke plave boje s
nekoliko prozora i utim detaljima. Plava i uta boja, osim to su prepoznatljive IKEAine boje, one su i nacionalne boje vedske. Dizajnirane su na nain koji kupca vodi
prirodnim jednosmjernim slijedom izmeu polica kroz prodavaonicu. Raspored u
ovakvim prodavaonica osmiljen je u cilju poticanja potroaa da proe kroz duan i
vidi ga u cijelosti (za razliku od tradicionalnih prodavaonica koje potroau
omoguuju da odmah doe do dijela gdje se nalaze proizvodi i usluge koje trai). Prvi
dio IKEA-e, odmah od ulaza nadalje, ukljuuje prolaze kroz izlobene prostore
namjetaja u kojima je u mogunosti odabrati to ga od ponuenih artikala zanima te
to je spreman kupiti. Nakon toga kupaca uzima koaricu te produuje u dio
prodavaonice u kojem se nalaze manji predmeti. Nakon toga odlazi u skladite
namjetaja gdje sam uzima prethodno odabrane komade namjetaja. Naposljetku
donosi odabrane proizvode na blagajnu gdje vri plaanje.
Novije IKEA-ine prodavaonice, poput one u Mnchengladbachu u
Njemakoj, u svojoj izgradnji vie koriste staklo, kako iz funkcionalnih tako i iz
estetskih razloga. Tako su krovni prozori uobiajeni u samoposlunim skladitima.
Naime, vie prirodnog svjetla smanjuje trokove energije, poboljava raspoloenje
radnicima, a i ini proizvode dopadljivijima.
Originalni dizajn IKEA prodavaonice ukljuuje skladite na nioj razini te
izlobeni prostor i prodavaonicu na vioj. Danas veina IKEA-inih duana ima
izlobeni prostor na prvom katu, a skladite u prizemlju. Neke od IKEA-inih
prodavaonica imaju trgovine samo na jednoj etai, a neke odravaju zasebna,
odvojena skladita te na taj nain omoguuju postojanje veih zaliha robe, no to
esto rezultira izazovima u smislu tekoa u pronalaenju predmeta. Trgovine na

18

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

jednoj etai nalaze se uglavnom na podrujima na kojima je procijenjeno da su

trokovi zemljita manji od cijene izgradnje dvoetanog objekta. Takvi su, primjerice,
duani u Saalouisu u Njemakoj i Haparanda u vedskoj. Neke trgovine ak imaju
skladita na dvije etae te mehaniki kontrolirane silose pa na taj nain omoguuju
optjecaj vee koliine robe u prodaji dnevno.
Veina IKEA-inih trgovina na kraju skladita imaju prostor u kojem nude
vraenu ili oteenu robu te je prodaju uz znaajne popuste, ali bez mogunosti
reklamacije i povrata novca. U Velikoj Britaniji taj se dio prodavaonice naziva 'povoljni
kutak'.
U Hong Kongu, gdje je trgovaki prostor ogranien i skup, IKEA je otvorila
tri prodajna mjesta diljem grada koja su zapravo sastavni dio ve otprije postojeih
trgovakih centara (mallova). Oni su mali u usporedbi s uobiajenim IKEA-inim
duanima, ali ogromni uzevi u obzir hongkongke standarde.
Najvei broj IKEA-inih prodavaonica nalazi se izvan gradskih sredita,
prvenstveno radi manjih trokova zemljita i boljeg prometnog pristupa. U prolosti
je bilo nekoliko bezuspjenih pokuaja otvaranja manjih prodavaonica u gradskim
centrima ('midi' koncept testiran ranih 90-ih prolog stoljea testiran u Ottawi te
Heerlen s 9300 m2 odnosno 'boutique' duan na Manhattanu). Novi format velike
prodavaonice u sreditu grada predstavljen je otvaranjem Coventry trgovine u Velikoj
Britaniji. Bio je to odgovor uvoenju restrikcija od strane britanske vlade odnosno
blokiranju otvaranja maloprodajnih IKEA-inih centara izvan gradskog sredita.
Oekuje se da e se taj format koristiti za sve budue IKEA-ine prodavaonice u
Velikoj Britaniji.
Jo je jedna znaajka svojstvena veini IKEA-inih prodavaonica. Naime,
sve one imaju neuobiajeno dugo radno vrijeme. Mnoge su u pogonu i po 24 sati
dnevno. Tijekom noi vri se odravanje, a danju prodavaonice rade od ranog jutra
pa sve do kasno naveer.
Mnoge od IKEA-inih prodavaonica ukljuuju restorane koji u svojoj ponudi
sadri tradicionalnu vedsku kuhinju.

19

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Parkiralini prostor IKEA-e velik je i prostran te je na njemu smjeteno u

prosjeku oko 1200 besplatnih parkiralinih mjesta. Prodavaonica nudi i kolica raznih
veliina u koja se mogu staviti odabrani artikli.

4.

Zakljuak

IKEA je privatna multinacionalna kompanija koja dizajnira i prodaje

namjetaj, kuanske aparate i kune potreptine. Ona predstavlja pionirsku silu u
odrivom pristupu masovnoj potroakoj kulturi. Tvrtka primjenjuje integrirani pristup
u proizvodnji i dizajnu svojih proizvoda. Kao odgovor na nagli rast ljudske populacije i
materijalnih oekivanja 20-og i 21-og stoljea, kompanija provodi tzv. ekonomiju
razmjera koristei materijal i proizvodne procese koji ukljuuju najnie trokove i
potronju resursa.
IKEA je tvrtka koja ima jasnu viziju kreiranja i ostvarivanja dobro
dizajniranog, funkcionalnog namjetaja po cijenama tako niskim kako bi najvei dio
ljudi bio u mogunosti priutiti si ga. Dizajn namjetaja, svjetiljki, kuhinjske opreme,
kreveta te ostalog pokustva logistiki je osmiljen prema principu 'Air out, product in'
(u doslovnom prijevodu: zrak van, proizvod unutra). Takav princip omoguava kupcu
da bez problema u svoje vozilo ugura ovei stol, a isto tako omoguava maksimalno
iskoritavanje prostora u kamionu prilikom isporuka zaliha trgovinama.
Vrhunska logistika rjeenja nisu ograniena samo na dizajn samog
proizvoda odnosno njegovo pakiranje. IKEA-ini proizvodi i njihovi dijelovi proizvedeni
su u cijelom svijetu, a ak 31% proizvodnje otpada na Aziju. Mjesta za proizvodnju
odabrana su prema isplativosti u smislu manjih trokova i veih mogunosti
proizvodnje.
Na svakoj razini dizajna, proizvodnje, transporta i skladitenja, IKEA
nastoji maksimalizirati atraktivnost svojih proizvoda niskim cijenama, veliinom i
raznolikou svoje ponude, praktinou, dizajnom te jednostavnou kupovine.

20

Seminarski rad iz kolegija Trina logistika

Literatura:

1. Bloomberg David J., Lemay Stephen i Joe B. Hanna: Logistika, Mate d.o.o.,
Zagreb, 2006.
2. Segetlija, Zdenko: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku,
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Osijek, 2002.
http://www.forbes.com/2005/09/28/logistics-ikea-retail-cx_rm_0929ikea.html
http://en.wikipedia.org/wiki/IKEA
http://www.essays.se/essay/721fd24b30/
http://hig.diva-portal.org/smash/record.jsf?pid=diva2:326248
http://www.essays.se/essay/6f74312949/
http://logisticsviewpoints.com/2009/11/05/in-store-logistics-at-ikea/