Zavrni rad br.

313/TGL/2016

Prikaz i analiza centralnog skladita tvrtke CIAK Auto

d.o.o.

Teodora kurina, 4673/601

Varadin, listopad 2016. godine

 Odijel za tehniku i gospodarsku logistiku

Zavrni rad br. 313/TGL/2016

Prikaz i analiza centralnog skladita tvrtke CIAK Auto

d.o.o.

Student
Teodora kurina, 4673/601

Mentor

Goran uki, prof.dr.sc.

Varadin, listopad 2016. godine

Predgovor
Svrha izrade ovog zavrnog rada je prikaz i analiza skladinog sustava. Ovu temu sam
odabrala zbog praktine primjene logistike u stvarnom poduzeu. Kroz trogodinje kolovanje
dobila sam znanje koje sam eljela upotpuniti i praktinim dijelom. Tijekom pisanja rada,
odlazila sam u upravu poduzea te skladite te sam osobno mogla prisustvovati odvijanju
poslovanja i procesima koji su se odvijali u tom poduzeu. Ostale potrebne informacije pruili su
djelatnici poduzea i direktor podzea, a najvie voditelj logistike i skladita.

Zahvalila bi se mentoru Goranu ukiu na koristnim savjetima i komentarima tijekom

pisanja zavrnog rada.
Posebno se zahvaljujem obitelji na konstantnoj i nesebinoj podrci i razumijevanju tijekom
mog obrazovanja.
Saetak
Tema ovog rada je prikaz skladinog sustava i njegovih procesa u tvrtci CIAK Auto. U
nekoliko poglavlja biti e obuhvaene 4 vane cjeline koje ine ovaj rad. U prvom dijelu
definirati e se djelatnost, lokacija, organizacijska i kadrovska struktura te predmet poslovanja
tvrtke CIAK Auto.
Drugi dio obuhvatiti e osnovni prikaz logistike poduzea, ime se eli dati uvid u tok
proizvoda kroz itav proces. Dakle, u tom dijelu biti e prikazan proces nabave, upravljanje
zalihama, proces skladitenja proizvoda, tj, u ovom sluaju dijelova i opreme te distribucija iste.
U treem dijelu dan je detaljan prikaz centralnog skladita u kojem e se razraditi sustav
skladita. Prikaz sustava definirat e lokaciju i prostorni raspored skladita, skladine zone,
skladinu i transportnu opremu te informacijski sustav (WMS).
U etvrtom dijelu opisat e se skladini procesi u centralnom skladitu i to kvalitativni i
kvantitativni tijek materijala u skladitu, sve aktivnosti vezane uz tijek proizvoda kroz skladite
te praenje toka informacija

2
Popis koritenih kratica
WMS Warehouse menagement system
Upravljanje skladinim sustavom

3
SADRAJ

Predgovor ...................................................................................................................................1
Saetak .......................................................................................................................................2
Popis koritenih kratica ..............................................................................................................3
1. UVOD ...............................................................................................................................5
2. Opis poduzea ...................................................................................................................7
2.1. Povijesni razvoj ............................................................................................................. 7
2.2. Djelatnost i lokacija ....................................................................................................... 9
2.3. Organizacijska i kadrovska struktura .......................................................................... 11
3. Pregled osnovnih djelatnosti logistike poduzea ............................................................15
3.1. Nabava ......................................................................................................................... 15
3.2. Upravljanje zalihama ................................................................................................... 15
3.3. Skladitenje ................................................................................................................. 18
3.4. Transport i distribucija ................................................................................................ 18
4. Centralno skladite tvrtke CIAK Auto d.o.o. ..................................................................20
4.1. Lokacija i prostorni raspored skladita ........................................................................ 21
4.2. Skladine zone i prostorni raspored zona .................................................................... 21
4.3. Skladina i transportna oprema ................................................................................... 25
4.3.1. Skladina oprema ......................................................................................................................... 25
4.3.2. Transportna oprema...................................................................................................................... 28
4.4. Informacijski sustav (WMS) ....................................................................................... 38
4.5. Identifikacijski i komunikacijski podsustavi ............................................................... 41
5. Skladini procesi .............................................................................................................45
6. Prijedlog unaprijeenja A zone u centralnom skladitu .................................................47
7. Zakljuak.........................................................................................................................55
8. Literatura .........................................................................................................................56
Popis slika ................................................................................................................................57
Popis tablica .............................................................................................................................59

4
1. UVOD

Logistika bi se mogla definirati kao upravljanje tokovima robe i sirovina, procesima izrade
zavrnih proizvoda i pridruenim informacijama od toke izvora do toke uporabe proizvoda u
skladu s potrebama kupca. U irem smislu logistika ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim
tvarima.1

Logistika se kao djelatnost razvila iz ljudske potrebe za stvarima koje im nisu dostupne.
Trgovina i trasport se kroz povijest spominju kao najbitnije djelatnosti za razvoj gradova, a
gradovi u metropole. Transport raznovrsnih materijala i sirovina vrio se iz svih strana svijeta i
kako se razvijala sve vea ponuda i potranja na tritu, s njim je rasla i sve vea potranja za
mjestom gdje e se oni odlagati. Danas, u moderno doba skladita su od velike ekonomske
vanosti za poslovanje svakog poduzea kako bi mogli krajnje kupce opskrbiti eljenom
kvalitetnom robom u najkraem roku, po najprihvatljivijim cijenama i u svakom kutku.
Tehnologije su skladinom poslovanju konstantno se tehnoloki poboljavaju, a poduzea ih sve
vie prihvaaju s ciljem konkuriranja drugim poduzeima i smanjenjem nepotrebnih
manipulacija i trokova.
U sljedeih nekoliko poglavlja biti e prikazan skladini sustav, skladite autodijelova i
opreme u poduzeu CIAK Auto. Takoer e biti prikazan i objanjen informacijski sustav koji je
temelj u svim funkcijama uprave poduzea i u svim procesima u skladitu. S obzirom da je tema
ovog zavrnog rada ponajprije skladite i skladini procesi, najvie govora biti e upravo o tome.
Kroz detaljan prikaz skladita te proces koji se odvijaju u skladinom poslovanju, biti e
objanjena skladina i transportna oprema te identifikacijske i komunikacijske tehnologije.
Naposlijetku, u zakljuku e biti iznesene najvanije pojedinosti u ovom radu, te poboljanje za
skladino poslovanje bazirano da dostupnim podacima i miljenju i prijedlozima ljudi koji su
tamo zaposleni.
Na poetku e bit dani osnovni podaci o poduzeu koje je bilo temelj ovog rada. To poduzee
je CIAK Auto d.o.o. koje u sklopu uprave ima smjeteno centralno skladite. Uz povijesni

1
Definicija logistike koju je prihvatilo Vijee Europe [1]

5
razvoj poduzea, biti e opisana i organizacijska i kadrovska struktura te e naposlijetku biti
spoment predmet poslovanja.
Sve dobiveni podaci i informacije su poslovna tajna i stoga su najprije morali biti odobreni
od strane direktora poduzea CIAK Auto, a sakupljani su kroz odlaske u podzee te u razgovoru
s voditeljem logistike i skladita.

6
2. Opis poduzea

2.1. Povijesni razvoj

Godine 1995. osnovana je tvrtka Autoset, i primarna djelatnost, od poetka bila je distribucija
autodijelova. Tvrtka se bavila prije svega uvozom autodijelova i veleprodajom u RH. Tvrtka
Autoset je bila mala tvrtka, bez perspektive irenja.

Slika 1. Slubeni logo Autoseta [2]

Tvrtka C.I.A.K. osnovana je 1994. godine, te se bavila veleprodajom akumulatora i
prikupljanjem starih (otpadnih) akumulatora. Kroz godine je tvrtka irila segmente poslovanja, i
u 2012. godini je doneena odluka o stupanju u segment autodijelova. Jedna od nekoliko
akvizicija u tom procesu je bila i akvizicija tvrtke Autoset, koja je kasnije preimenovana u CIAK
Auto.

Slika 2. Slubeni logo tvrtke CIAK Auto [3]

Dok je CIAK Auto fokusiran na prodaju rezervnih dijelova i opreme, tvrtka C.I.A.K. je
specijalizirana za nabavu i prodaju akumulatora i sektor ekologije. Vano je spomenuti da
takoer zbrinjava i reciklira olovne akumulatore. Prve aktivnosti zbrinjavanja otpada poele su
1995. Godine organiziranim skupljanjem starih akumulatora te njihovom obradom, nakon ega
je uslijedilo proirenje aktivnosti na sav ostali opasni i neopasni otpad, ali i na ostale aktivnosti
vezane uz zatitu okolia.

Tvrtka C.I.A.K. d.o.o. godinje gospodari sa oko 30.000 tona opasnog i neopasnog otpada te
ima iskustva u gospodarenju SVIM vrstama i kategorijama otpada. Tvrtka C.I.A.K. d.o.o.
posjeduje prostore, opremu i ljude za gospodarenje preko 70.000 tona godinje otpada.

7
 Za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom posjeduju sve potrebne dozvole izdane od
strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te su nosioci brojnih
koncesija. [4]

Lokacije na kojima se zbrinjava otpad:

Vojni A.Hebranga nalazi se graevina za privremeno skladitenje opasnog i neopasnog

otpada; obrada opasnog otpada zbrinjavanje otpadnih baterija i akumulatora; kondicioniranje
tj. obrada otpada metodama solidifikacije i stabilizacije.
Zabok Gubaevo 47 je jedina namjenski izgraena graevina za privremeno skladitenje
neopasnog i opasnog otpada na podruju Republike Hrvatske.
Osijek Divaltova 3 nalazi se graevina za privremeno skupljanje i skladitenje opasnog i
neopasnog otpada s podruja Slavonije i Baranje. [4]

Na svim lokacijama nalaze se i vozila, adekvatno opremljena za logistike procedure s

opasnim i neopasnim otpadom. Osim infrastrukture i logistike, prednost su zaposlenici s
dugogodinjim radnim iskustvom u ovom sektoru od manipulacije otpadom u skladitu, preko
administrativnih poslova i komercijale do strunjaka inenjera. [4]

Slika 3. Infrastrukutra tvrtke C.I.A.K [4]

Iskustvo i znanje omoguuju iroki spektar usluga, od konzaltinga savjetovanja u svim
segmentima zatite okolia, sanacije i ienja industrijskih postrojenja oneienih lokacija,
do strunih poslova u zatiti okolia. [4]

8
 Slika 4. Zabok Centar za privremeno skladitenje neopasnog i opasnog otpada [4]

2.2. Djelatnost i lokacija

CIAK Auto se bavi veleprodajom i maloprodajom rezervnih dijelova i opreme, te uslugama

servisa za sve marke automobila. CIAK Auto distribuira brojne svjetske marke autodijelova
poput Valeo, Sachs, Textar, SWAG... U portfelju CIAK Auta nalazi se preko 60 razliitih robnih
marki autodijelova, od kojih su veina autodijelovi prve ugradnje (proizvoai autodijelova
takoer te iste dijelove prodaje proizvoaima vozila poput Mercedesa, BMW-a itd.).
CIAK Auto certificiran je po ISO standardima 9001 i 14001, te OHSAS 18001. Cilj uvoenja
ISO standarda u poslovanje je prije svega bio strukturiranje poslovnih procesa, to su uspjeno
dovrili u svibnju 2016. Godine. Certificiranje je vodila neovisna kua ovlatena za
implementaciju ISO standarda.
Na tritu autodijelova je CIAK Auto najmlaa tvrtka meu velikim distributerima prije
svega Toki, Intercars, Auto Kreo. U kratkom roku tvrtka je uspjela osvojiti izmeu 10-15%
trita Hrvatske. Gotovo sav prihod CIAK Auta ostvaruje se na podruju Hrvatske.

9
 20% 15%

10% CIAK Auto

Inter Cars

Toki

Auto Kreo
55%

Slika 5. Udio CIAK Auta na tritu Republike Hrvatske

Centralna lokacija i centralno skladite CIAK Auta je u Stupniku (juni dio Zagreba), a
poslovnice su rasprostranjene diljem Hrvatske. Otvaranje poslovnice Gornji Stupnik centralnog
skladita, slubeno je bilo 7. Sijenja 2014. Godine, a prva slijedea poslovnica koja je otvorena
je bila poslovnica Daruvar (akvizicija manje tvrtke). Nakon toga se otvorila poslovnica u
zapadnom dijelu Zagreba, koja je prethodno bila centralno skladite tvrtke Autoset.

Slika 6. Prikaz poslovnica na karti Hrvatske [3]

Postupno je CIAK Auto otvarao sve vie suradnji s inozemnim partnerima dobavljaima,
da bi danas doli na brojku od 53 aktivna dobavljaa. Tehnoloka inovacija webshop
povezanost s najveim njemakim distributerom autodijelova, donijela je prepoznatljivost CIAK
Auta kao tehnolokog lidera, koja je popraena i mobilnom aplikacijom za B2B partnere preko

10
koje mogu naruivati autodijelove. Suradnja s dobavljaima je na svakodnevnom nivou, a roba
se naruuje izmeu 1 i 4 puta mjeseno, ovisno o dobavljau.
Predmet poslovanja
Iako je bazino poslovanje tvrtke CIAK Auto veleprodaja i maloprodaja dijelova i opreme za
motorna vozila, u sklopu poslovanja obuhvaa i druge djelatnosti kao to su:
Odravanje i popravak morornih vozila
Kupnja i prodaja robe
Usluge autopraonice
Zastupanje inozemnih tvrtki
Djelatnost obrade otpada
Djelatnost zbrinjavanja otpada
Djelatnost skupljanja otpada
Djelatnost ispitivanja i analize otpada
Prijevoz za vlastite potrebe
Kroz mreu od 5 servisa povezanih sa maloprodajnim trgovinama, priaju se usluge
servisiranja svih marki vozila.
U sudskom registru upisane su jo mnoge djelatnosti, od kojih se neke obavljaju preko
partnerskih poduzea kao to su C.I.A.K. i CIAK Truck.

2.3. Organizacijska i kadrovska struktura

Organizacijska struktura tvrtke CIAK Auto, koja je dana u nastavku (Slika 7.),
podrazumijeva sustav odnosa meu ljudima radi izvravanja odreenih zadataka.

11
 Slika 7. Organizacijska strukutra poduzea CIAK Auto
Uprava ima ulogu kontrole IT odjela, administracije, veleprodaje i maloprodaje te svih regija
u kojima su registrirane CIAK Auto trgovine. IT odjel i administracija djeluju kao zasebni
imbenici s obzirom na veleprodaju i maloprodaju, ali su usko povezani informatikim
sustavom. Takoer uprava je izravno povezana s veleprodajom tj. call centrom,komercijalom i
svim podrunim trgovinama CIAK Auta. Veleprodaja ima zadatak nabave odreenih koliina
proizvoda ovisno o stanju zaliha na skladitu i potranje na tritu te. Glavna zadaa logisike
poduzea CIAK Auto je nabava robe za centralno skladite, skladitenje iste, te isporuka robe na
trite po regijama, tj. do krajnjeg potroaa. Narudbe za robom alju se svakodnevno
dobavljaima putem raznih suelja poput TecComa. Narudbe se temelje na analizi zalihe i na
projekciji prodaje potpomognutoj podacima o prodaji iz prolosti, a sve podatke prua
informatiki sustav. Po dolasku robe u skladite, referenti nabave kreiraju primke s nalogom za
zaprimanje, nakon ega skladite putem WMS sustava kontrolira robu i zaprima ju te pozicionira
na odgovarajue lokacije. Sve aktivnosti od call centra do zaprimanja robe u skladite prati i
kontrolira voditelj zaduen za taj odijel te podnosi izvjetaj upravi.
Komercijala deifinira dostave robe prema mrei poslovnica i poslovnim partnerima i sve
ostale aktivnoti vezane uz dopremu robe do odreenog odredita.

Sve podrune trgovine CIAK Auta podijeljene su na regije radi lakeg praenja. Kontroliraju
se 4 regije,a to su: regija Zagreb, regija Centar, regija Slavonija i regija Istra i Primorje. Za svaku
regiju tj. maloprodajnu trgovinu po regiji, svakodnevno se dostavlja roba. Roba se naruuje dan

12
prije kako bi se dostavila ujutro. Iz maloprodaja Ciak Auta na podruju svakog grada dostavlja
se roba prema kupcima najmanje 3 puta dnevno.

Regija Zagreb podijeljena je na: maloprodaju Stupnik, maloprodaju i servis Batjanova,

maloprodaja Sesvete, maloprodaja Zagreb istok, maloprodaja Velika Gorica, maloprodaja
Zabok, maloprodaja Dugo Selo i maloprodaja Karlovac.
Regija centar podijeljena je na: maloprodaju i servis Bjelovar, maloprodaju Vrbovec,
maloprodaju Sisak, maloprodaju azma, maloprodaju Garenica, maloprodaju i servis Grubino
Polje i maloprodaja Daruvar.
Regija Slavonija podijeljena je na: maloprodaju i servis Osijek, maloprodaju Osijek,
maloprodaju Slavonski Brod 1, maloprodaju Slavonski Brod 2, maloprodaju upanja i
maloprodaja i servis Poega.
Regija Istra i Primorje podijeljena je na: maloprodaju i servis Rijeka i maloprodaja Rijeka.
Otvorene su i nove podrune trgovine i to na sjeveru Hrvatske, maloprodaja Varadin,te na
jugu Hrvatske, maloprodaja Vodice, maloprodaja u ibeniku 1 i 2, maloprodaja Katel Stari,
maloprodaja Trogir i maloprodaja Split Podstarana, maloprodaja Korula, maloprodaja
Metkovi, maloprodaja Dubrovnik, maloprodaja Mlini i maloprodaja Gruda 1 i 2. [3]
U budunosti poduzee CIAK Auto planira otvaranja jo vie maloprodajnih trgovina.

Kadrovsku slubu vri administracija tvrtke tj. tajnitvo. Tvrtka nema posebno odvojen odjel
za upravljanje ljudskim resursima. Tvrtka koristi informatiki sustav; u njemu je, za povezivanje
organizacijske strukture i sustava za upravljanje skladinim procesima (WMS) , modul za
upravljanje zaposlenicima. Novi kadrovi se zapoljavaju prema potrebi, prije svega prema
preporukama ljudi iz iste brane, a ukoliko nema kadra preko preporuke, natjeaj za pojedini
posao objavljuje se javno na portalima poput Moj Posao i slino. Nakon odabira adekvatnog
kadra, osoba iz tajnitva tj. zaposlenik zaduen za segment u kojem se trai zaposlenik obavlja
razgovor s potencijalnom zaposlenikom. Ukoliko je i voditelj odreenog segmenta zadovoljan
oko zaposlenika, voditelj razgovara s direktorom tvrtke i trai konanu potvrdu.
Eventualni kadrovski problemi rjeavaju se hijerarhijski.

Ukupan broj zaposlenika u poduzeu CIAK Auto je 230 zaposlenika, a podijeljeni su na

upravu, nabavu, skladite, dostavu, prodaju i maloprodaju. S obzirom na podijelu u upravi je
zaposleno 12 djelatnika, a tu spadaju voditelji odreenih segmenata tj odjela i direktor. Nabava
broji 10 djelatnika, a veleprodaja 15 djelatnika. U samom centralnom skladitu zaposlena su 24

13
djelatnika te su grupirani u dvije radne smjene.Na reklamacijama i kaucijama zasposleno je 3
djelatnika. Dostavu robe obavlja 40 vozaa s time da poduzee raspolae sa dva dodatna vozaa
u sluaju potrebe. Ostalih 123 djelatnika zaposleno je u maloprodajnim trgovinama Ciak Auta i
to kao trgovci, vozai i voditelji trgovina. U prosjeku u svakoj maloprodajnoj trgovini zaposleno
je 5 djelatnika. Poduzee broji i jednog pripravnika koji e nakon kolovanja biti stalni
zaposlenik.

1
12
10
Uprava
24
Nabava
Skladite
Dostava

123 Prodaja
42
Reklamacije i kaucije
Maloprodaja
Pripravnik
15

Slika 8. Kadrovska struktura poduzea CIAK Auto

Kod strukture strune spreme od 230 zaposlenika, 140 zaposlenika poduzea CIAK Auto ima
zavrenu srednju strunu spremu (SSS), dok ostatak zaposlenika ima viu ili visoku strunu
spremu(VSS). S obzirom da se zaposlenici nalaze na razliitim destincijama diljem Hrvatske
teko je utvrditi tonu strukturu strune spreme. Veim dijelom viu ili visoku strunu spremu
imaju djelatnici u upravi CIAK Auta (direktor, administracija, voditelji odijela u poduzei), te
regionalni voditelji po maloprodajnim poslovnicama.

14
3. Pregled osnovnih djelatnosti logistike poduzea

3.1. Nabava

U nabavi CIAK Auta radi 10 referenata nabave, koji svakodnevno naruuju robu. Zbog
velike irine asortimana (u prosjeku svaki referent nabave ima 15 tisua aktivnih artikala), nuno
je svakodnevno naruivanje robe i planiranje zaliha. Referenti iz nabave alju narudbe
dobavljaima putem raznih informatikih suelja poput Teccoma.
Narudbe se temelje na analizi zalihe i na projekciji prodaje potpomognutoj podacima o
prodaji iz prolosti, a sve podatke prua informatiki sustav. Ne postoji sustav odobravanja
narudbi, poto se radi o velikom broju narudbi, zbog brzine procesa odlueno je da punu
odgovornost da stanje robe bude adekvatno preuzima osoba koja naruuje robu.
Po dolasku robe u skladite, referenti nabave kreiraju primke s nalogom za zaprimanje, nakon
ega skladite putem WMS sustava kontrolira robu i zaprima ju te pozicionira na odgovarajue
lokacije.

3.2. Upravljanje zalihama

Potrebna koliina zaliha na skladitu ovisi o brojnim imbenicima, kao to su opseg

proizvodnje, broj skladita u distributivnoj mrei, uvjeti skladitenja, uvjeti transporta, uvjeti na
domaem i stranom tritu. Zato je potrebno stalno voditi rauna o koliini tj. veliina zaliha na
skladitu.
Za upravljanje zalihama zaduen je raunalni softver koji vri evidenciju stanja zaliha u
tvrtci i stanja zaliha u centralnom skladitu. Takoer se koristi raunalni program Excel za
potrebe analize, te svakodnevni aranman referenta nabave. Liste na kojima se nalazi kompletan
popis zaliha zovu se lager liste.
Kako bi vidjeli stanje stanje zaliha potrebno je preko modulu pokrenuti Pregled skladinih
zaliha gdje se vidi trenutno stanje zaliha za odreeni produkt. Za svaki produkt moraju biti
uvedeni odreeni podaci o produktu (ifra, naziv, EAN, mjerna jedinica, podvrsta), , podaci o
regalnom mjestu produkta (pozicija na regalu), rezervirana koliina prema narudbi kupca,
rezervirana koliina prema ponudi, naruene koliine koje nisu jo zaprimljene, neproknjiene
koliine, naruena koliine od dobavljaa, naruene rezervirane koliine od strane jednog
skladita drugom, trenutno stanje tj. koliina tog produkta na skladitu,prodajna cijena za

15
produkt, prodajna cijena uveana za PDV, planovi skladinih zaliha te supstituti za produkt.
Stanje zaliha za odreeni produkt mogu se vidjeti na nivou organizacijske strukture ili seta
podataka o produktu. Takoer je mogue napraviti izvjetaj o stanju zaliha odreenog produkta
na skladitu.

Slika 9. Izvjetaj o stanju zaliha [5]

Kako bi se optimizirale zalihe robe na skladitu, te napravila kontrola naruivanja robe i
postigao bolji koeficijent obrtaja robe, koristi se modul za automatsku izradu narudbe
dobavljau. Izradba narudbe dobavljau temelji se na stanju zaliha, koeficijentu popunjenosti
zaliha na skladitu, danima isporuke od dobavljaa, periodu naruivanja i prometu u mjesecima
za period od 12 mjeseci. Promet se prikazuje po mjesecima od tekueg mjeseca zadnjih 12
mjeseci koliinskog prometa i on obuhvaa koliinu robe po narudbama prema dobavljaima,
koliinu robe prodanu po robnim dokumentima, koliinu robe zaprimljenu po pimkama i prosjek
prometa po tekuim mjesecima.

Slika 10. Promet u mjesecima za period od 12 mjeseci [5]

Takoer se promet prikazuje i u grafikom obliku.

16
 Slika 11. Promet u mjesecima za period od 12 mjeseci u grafikom obliku [5]

Narudba se izrauje prema dobavljau koji je na stavkama prijedloga. Ukoliko je ve bilo

narudbi prema tome dobavljau, prema modulu, moe se koristiti ve ranija narudba ili se
izradi nova. Kako bi se krenulo u postupak nabave potrebno je napraviti preduvijete za pravilnu
izradbu narudbe. Preduvjeti ukljuuju odreene parametre koji odreuju nain odvijanja
procesa kroz modul. Potrebno je odabrati pravu grupu odijela u kojoj su svi podaci osobe koja
naruuje robu. U ovom sluaju koristi se grupa Nabava. Kod izrade narudbe koriste se formule
za izraun koliina robe te se uzme u obzir i rok isporuke od dobavljaa, a isto tako je i nabavna
cijena presudan faktor prilikom same izrade narudbe. U modulu se takoer mogu pronai
Ugovori za nabavu iz kojih se moe vidjeti nabavna cijena svakog dobavljaa prema njegovim
podcima te rabati koje dobavlja daje. Kod odabira dobavljaa mogue je odabrati, jednog ili
vie dobavljaa ovisno o veliini, koliini i raznovrsnosti nabave. Kada je narudba izraena
dobiva se urudbeni broj, za koje se skladite radila narudba te tko ju je izradio. Tada se
narudba alje dobavljaima.

Slika 12. Narudba prema dobavljau [5]

Modul alje obavijest djelatniku da je narudba poslana, te koliko je narudbi izraeno.
Svaku narudbu mogue je vidjeti na dokumentima u modulu.

17
 3.3. Skladitenje

Centalno skladite tvrtke CIAK Auto nalazi se u sklopu uprave koja je smjeten u Stupniku.
U skladinom objektu se odrava stalna kakvoa zaliha materijala uvanjem, zatitom i
odravanjem fiziko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i
ostali gubitci na vrijednosti zaliha.
Temeljna zadaa svakog skladita pa i ovog jest zaprimanje sirovina
materijala,poluproizvoda, proizvoda i slino, s obzirom na tijek proizvoda u skladitu i veliinu i
koliinu, skladitenje iste i naposlijetku izdavanje robe u prodaju. Svako skladite donosi troak
poduzeu zbog mirovanja tj. prekida procesa, ali je takoer neophodno zbog neprekidne opskrbe
trita robom, smanjena rokova nabave i smanjenja kanjena u isporukama, zbog dobivanja
diskonta na koliinu te zbog niih trokova admisnistracije, nabave i transporta.

3.4. Transport i distribucija

Tvrtka CIAK Auto u vlasnitvu ima 44 dostavnih vozila. Sa Centralnog skladita

svakodnevno po 3-4 puta sa 15 dostavnih vozila dostavlja se robu kupcima na podruju Grada
Zagreba,Zagrebake upanije,Krapinsko Zagorske,Karlovake,Bjelovarsko-bilogorske,Sisako-
moslovake, Varadinske,Meimurske,Koprivniko-krievake, a jednom dnevno na podruju
ostatka RH. A kao kao to je ranije reeno iz maloprodaja Ciak Auta na podruju svakog grada
dostavlja se roba prema kupcima najmanje 3 puta dnevno.
S obzirom da se u cijelom poduzeu za svaki proces rabi odreeni modul, ni u procesu
transporta i distribucije on nije iskljuen. U sustavu koristi se modul za upravljanje voznim
parkom koji ukljuuje praenje servisa, utroak goriva, zamjena guma i slino, a takoer
omoguuje izradu i praenje putnih radnih listova, kao i generiranje naloga za slubeni put. Za
poetak se preko modula odabire voza koji e obaviti transport do odreene lokacije. U modulu
su uvrteni svi vozai zaposleni u poduzeu i to imenom i prezimenom te ifrom djelatnika.
Takoer je mogue provjeriti da li je voza na prijevozu tj. aktivan ili je slobodan i eka na
prijevoz. Nakon to se odabrao voza koji e odraditi prijevoz , odabire se vozilo za tu dosatvu.
U modulu su prikazana sva vozila u vlasnitvu poduzea i to prema marki i modelu vozila,
obliku karoserije, tipu pogona i tipu opreme i slino. Odabirom vozaa i vozila zavrena je prva
faza te se kree na planiranje rute. Planiranje rute ima smisla uz uvijet da je raunalo stalno
spojeno na internet. Za planiranje rute potrebno je definirati polaznu i dolaznu lokaciju. S
obzirom da se transport vri iz centralonog skladita, odabire se polazna lokacija djelatnik, a za
dolaznu se moe odabrati partner i dobiti e s ponuene adrese partnera. Nakon odabira
polazne i dolazne lokacije mogue je korisiti opciju koja prikazuje rutu i preraunava smjer.
Modul takoer omoguava pregled svih trokova vezanih uz koritenje vozila.

18
Slika 13. Planiranje rute [6]

19
4. Centralno skladite tvrtke CIAK Auto d.o.o.

Skladita su izgraeni objekti ili pripremljeni prostori za smjetaj i uvanje robe od trenutka
njihovog preuzimanja do vremena njihove upotrebe i otpreme. To su ureeni i opremljeni
prostori za privremeno i sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala tj. mjesto na
kojem su pohranjene zalihe.
Centralno skladite tvrtke CIAK Auto skladiti sirovine, poluproizvode, proizvode, rezervne
dijelove i opremu. Nadzor nad skladitem vri voditelj skladino poslovanja. Skladino
poslovanje je podijeljeno u tri odjela: ulaz robe, izlaz robe i kontrola robe. Svaki odjel ima svog
voditelja odgovornog za rad skladitara koji odluke i infomacije prenosi voditelju skladinog
poslovanja. Skladiteje izgraeno kao prizemni i zatvoreni objekt za skladitenje razliitih
nepokvarljivih vrsta robe. Prema stupnju razvoja ono je veinom runo, ali i djelomino
mehanizirano. Tehnologija skladitenja temelji se na podnom, paletno regalnom i
visokoregalnom skladitenju, dok se dobar dio robe nalazi na podestnom skladitu. Strategija
odlaganja materijala je unaprijed odreena preko WMS sustava tako da se na svakoj skladinoj
jedinici nalazi barcode koji odgovara bacodu odreenoj skupini proizvoda.

Slika 14. Uprava CIAK Auto

20
4.1. Lokacija i prostorni raspored skladita

Logistiki centar tj. skladite CIAK Auto smjeten je uz upravnu zgradu na lokaciji u
Gornjem Stupniku na adresu Gornjostupnika 96. Logistiki centar je na oko 2200 m2 , od toga
je skladini dio na 1700 m2, dok se na ostalih 500 m2 nalazi sjedite uprave. Regalna zona
obuhvaa kapacitet od 762 paletnih mjesta dok se ostatak robe nalazi na policama i broji oko 104
000 artikala.

Slika 15. Nacrt centralnog skladita CIAK Auto

4.2. Skladine zone i prostorni raspored zona

Najvanija stvar je oblikovanje organizacijske struktre kako bi se ve na poetku svih

procesa smanjilo vrijeme svih aktivnosti od prijema robe do izdavanja robe. Adekvatno
oblikovano skladino poslovanje omoguuje brzo, sigurno i kontrolirano skladitenje uz
smanjenje pogreaka, rasipanja, oteenja robe i ostalih gubitaka na robi uslijed loeg
skladitenja.
Sva nabavljena roba za poduzee CIAK Auto dostavlja se u centralno skladite poduzea te
se iz centralnog skladita dostavlja u druga skladita i partnerske trgovine. Redoslijed prijema
robe diktira nabava, dok na redoslijed izdavanja robe utjee skladina sluba. S obzirom da se
radi o nepokvarljivoj vrsti robe ne koristi se neki od principa uskladitenja tj. izuzimanja robe.
U CIAK Auto centralnom skladitu nalazi se:

1. prijemna zona i zona sortiranja,

2. skladina zona,

21
 3. zona komisioniranja i
4. predajna zona.

Slika 16. Prostorni raspored zona u skladitu

U prijemnoj zoni vri se aktivnost prijema robe i to istovar robe iz transportnog vozila
pomou transportne opreme te se obavlja kontrola i evidencija zaprimljene robe. S obzirom da je
nabavni odjel zaduen za nabavu robe i prateu dokumentaciju, konkretni zadatak prijemne
zone je obavljanje kontrole tj. usporedbe dokumenata izmeu naruene robe s stanjem na
dokumentima dostavljene robe. Obzirom da se u skladitu koristi WMS sustav, sva roba je
uvedena u bazu podataka i tim putem se odobravaju svi dolazei dokumenti . Sustav je povezan
na software pa je takoer dostupan i svim drugim odjelima u organizacijskoj strukturi radi
daljnjih postupaka. Pa e ga tako npr. od trenutka odobrenja biti dostupan raunovodstvenom
odjelu koji e ga proknjiiti i evidentirati u stanje zaliha.
Prije nego se roba otpremi u skladinu zonu potrebno ju je sortirati i to ovisno o vrsti
proizvoda, marki proizvaa ili uestalosti izuzimanja. U zoni sortiranja svaki artikl pojedinano
dobiva svoju barcode naljepnicu prema ifri uvedenoj u sustav i tek se tada roba moe otpremiti
u skladinu zonu i skladititi. Potupak skladitenja izvodi se pomou ureaja za oitavanje
barcodova te ju se smjeta na odgovarajue skladine jedinice. Zbog automatiziranog voenja
evidencije stvarna koliina robe odgovara knjigovodstvenoj pa nema potrebe za uestalim
inventurama ve se one obavljaju prije sastavljanja zavrne bilance.

22
 U zoni komisioniranja roba se donosi, prema nalogu, sa skladinih jedinica te se slae po
kutijama i odlae u predajnu zonu. Tamo se roba tovari transportnom opremom na transoprtno
vozilo i dostavlja se prema zahtjevu narudbe nekog skladita ili trgovine.

Kao to je ve ranije navedeno, skladine zone dijele se na prijamnu, sortirnu, skladinu,

komisionu i predajnu zonu. S obzirom da se skladina zona takoer dijeli na zone, nadalje e biti
razraene i objanjene zone na koje se dijeli skladina zona.
Samo skladite dijeli se na paletne regale i na podestni dio s polinim regalima. Paletni regali
su prema tome u D zoni u kojoj se skladite artikli veih gabarita i kojima je teko manipulirati.
D zona nalazi se desetak metara od predajne tj. zone sortiranja pa se roba moe brzo i lako
uskladititi na vee okrupljene skladine jedinice na paletne regale (vidi poglavlje 4.3.1.
Skladina oprema). Tik do paletnih regala u skladitu, poinje podestno skladite s polinim
regalima koji se dijeli na A zonu, B zonu i C zonu. Podestno skladite poinje C i B zonom te se
na B zonu nadovezuje A zona. B i C zone jednakih su dimenzija i to su, visine 6.6 m, duine
22.3 m i irine 9.3 m. A zona ima takoer visinu 6.6 m, ali je irine 9.2m i duljine 20 m. Svaka
zona ima mogunost skladitenja u prizemlju i na dvijema razinama. Prizemno skladite, zone A
oznaava se A0, dok se prva razina oznaava s A1, a druga s A2. Isto tako kod zone B i C,
prizemna skladita nose oznaku B0 i C0, prva razina oznaena je sa B1 i C1, dok se druga razina
oznaava s B2 i C2.
A, B i C zajedno imaju kapacitete skladitenja od 2376 paletnih mjesta na 198 polinih
regala ( vidi poglavlje 4.3.1. Skladina oprema), pa prema tome jedna zona ima 66 polinih
regala tj. jedna razina 22 polina regala.
Kod prizemnog skladitenja roba se prevozi pomou runog viliara do odreene pozicije te
se tamo istovaruje i runo slae na police. Takav nain slaganja robe odvija se zbog veliine
hodnika izmeu dva regala koji iznosi 0.8 m.
Prilikom skladitenja na prvu ili drugu razinu podestog skladita, transport robe i podizanje
na razinu obavlja se pomou runog visokopodiznog viliara u hodnik podestnog skladita visine
2.2 m, irine 2 m i duljine 22.3 m. Roba se zatim pomou runog viliara prevozi do odreenog
polinog regala gdje joj je dodijeljeno skladino mjesto te se slae i sortira runo. Takav nain
odlaganja robe jednak je kao i kod prizemnog skladitenja, zbog veliine hodina tj. razmaka
izmeu dva regala, a razmak iznosi 0.8 m.

23
 Slika 17. Prikaz skladitenja na podestno skladite

Takoer zone A, B i C podijeljene su prema veliini artikla, ali i prema frekvenciji

izuzimanja, pa se tako najfrekventivnija roba nalazi u A zoni tj. razinama A0, A1 i A2. U zoni B,
na razinama B0 i B1 nalaze se artikli srednje frekvencije dok se na B2 razini nalaze artikli s
najmanjom frekvencijom te zastarijeli artikli. S obzirom da je B2 razina najdalja, u odnosu na A

24
i C zonu, odlueno je da se na toj razini skladiti takva vrsta robe. Dok se u C zoni, na razinama
C0, C1 i C2 skladiti roba srednje i visoke frekvencije.

4.3. Skladina i transportna oprema

U centralnom skladitu CIAK Auto roba se skladiti na klasine paletne regale te poline
regale. Od transportne opreme korisi se eoni elektrini viliar, visokoregalni elektrini viliar,
runi viliar,runi viliar s vagom, runa kolica te oping kolica i koare. U sljedeim
poglavljima pojedinano i detaljno e se opisati skladina i transportna oprema.

4.3.1. Skladina oprema

Klasini paletni regal

Klasini paletni regali pripadaju D zoni te su smjeteni na ulazu u skladite. Na njih se odlae
roba velikih gabaritai teina te ona roba s kojom je teko maniplirati ( bave s uljem, akumulatori
i slino). Neka roba je okrupljena u vee jedinice na paletama, dok je druga roba pojedinano
posloena. Maksimalna teina koju je mogue skladititi na regalu je 3000 kilograma i ona je
jamstvena od strane proizvoaa.
Jedan paletni regal je duljine 2.7 metara, visine 6.4 metara i irine 1.07 metara. Jedan red
sadrava est paletni regala te je njihova ukupna duljina 16.2 metra. Ukupno je deset redova
regala od ega je osam dvostrukih (sredinjih) regala i dva jednostruka regala (krajnji). Jedan
regal broji 3 police i prizemno skladitenje. Jedna polica obuhvaa tri palete tj. tri paletna mjesta
pa prema tome jedan regal ima 12 paletnih mjesta. Regalno skladite sveukupno broji 762
paletnih mjesta. S obzirom da je strategija takva da je unaprije odreen raspored skladitenja
artikla, svi reovi i police numerirani su i oznaeni barcodovima. Prethodno je spomenuto da se
paletni regali nalaze u D zoni pa njihova oznaka sadrava D0 na barcod naljepnici te ifru
odreene vrste artikla. Svako paletno mjesto ima svoju barcod naljepnicu.
U D zoni smjetena su jo dva paletna regala uz ulaz u skladite te su namjenjeni za
skladitenje robe za potrebe skladinih procesa,a ta roba je: kutije razliitih dimenzija, plastine
bave za ulje, celofan za omatanje i slino. Jednakih su visina i irina, ali je svaki 5.4 metara
dugaak i zajedno sadravaju jo 48 paletnih mjesta.

25
 Slika 18. Paletni regali
Polini regal
Polini regali smjeteni su unutar podestnog skladita. Koriste se za skladitenje robe manjih
gabarita i teine te robom kojom je lako rukovati. Podestno skladite broji 66 polinih regala sa
792 paletna mjesta. Na svim razinama A, B i C zona dimenzije regala su jednake. Jedan krajnji
polini regal je duljine 1.8 metra, visine 2.2 metra i irine 0.6 metra. Jedan sredini regal je
duljine 1.8 metra, visine 2.2 metra i irine 1.2 metra. Svaka zona ima ukupno 11 polinih regala
od kojih su dva krajnja i devet sredinih regala. Jedan sredinji regal zbog svoje irine broji se
kao dva regala pa prema tome jedna zona ima 22 polina regala.

26
 Slika 19. Polini regali
Palete
Palete su osnovno sredstvo za odlaganje robe. Koriste se iskljuivo u D zoni za odlaganje
robe na paletnim regalima. Koriste se standardizirane drvene palete dimenzija 1200x800x144
mm. Roba koja se odlae na palete je razliitih ambalaa; papirnata kutija, papirnate i plastine
vreice, plasine i metalne bave, plastine kante i karnistri i slino. Roba moe biti oblikovana
u vee jedinice ili biti pojedinano sloena na paletu, a to pnajprije ovisi o vrsti i pakiranju robe
te njezinoj skladinoj poziciji.
Sva roba koja se dostavlja u skladite nalazi se na paletama. Kada ue u skladiete, ponajprije
se napravi potrebna kontrola robe, te se, ovisno o skladinom mjestu, roba pretovari na paletno
mjesto na paletnom regalu ili se roba odvozi do predvienog mjesta za skladitenje i sortira sa
palete na policu.

27
 Slika 20. Standardizirana Euro paleta [7]

4.3.2. Transportna oprema

U centralnom skladitu transportna oprema moe se razvrstati prema tehnologiji skladitenja,

ali i prema zadai koju obavlja u skladinom prostoru, pa se tako u skladitu nalaze razne
izvedbe runih i motornih vozila.
Od runih vozila koriste se runa kolica i runi viliar, a od motornih vozila eoni viliar i
visokoregalni viliar. Svi viliari su elektrini zbog zatvorenog prostora, lakeg odravanja i
tihog i brzog rada.
Transpotrna runa kolica
Runa transportna kolica idealna su oprema za teke i nezgrapne terete koje je potrebno
prenostiti u skladitu. Nosivost runih kolica je 250 kg, a dimenzije nosive povrine su 400x175
mm.[8] U centralom skladitu nalazi se 11 runih kolica. Veinom se upotrebljavaju prilikom
skladitenja na podestnom skladitu zbog irine prolaza izmeu polinih regala. S toga su
prikladne za manipuliranje robom na mjestima s uskim prolazima izmeu regala.

28
 Slika 21. Transportna runa kolica [8]
Runi paletni viliar Linde M25
Runi paletni viliari su viliari koji se baziraju na prijenosu paletiziranog i nepaletiziranog
tereta u unutranosti skladita. Zbog povoljnih izvedba i malih dimenzija omoguavaju brzo i
efikasno uzimanje, transport i odlaganje tereta u uskim prostorima (slika 22.)

29
 Slika 22. Runi paletni viliar Linde M25
Runi paletni viliar omoguava brzo podizanje tereta dok zakretanje rude od 220 stupnjeva
omoguava izvrsnu upravljivost u prikolicama i drugim zatvorenim prostorima. Tvrda
konstrukcija, otporna na uvijanje dozvoljava runom paletnom viliaru natprosjeno optereenje
do 2500 kilograma.
iroka ruka rudi prua korisniku osjeaj sigurnosti, uinkovito titi ruke tijekom svakog
manevra, a sputeno podvozje sprjeava rizik od ozljede stopala.
Kuite pumpe hidraulike zatieno je od praine te kao takvo osigurava rad bez potekoa
tijekom dugog vremenskog razdoblja, bez obzira o koliko se tekim uvijetim radi. Uz Quick-Lift
tj. brzo dizanje, teine do 200 kg moe podii najveu visinu u pola manjem vremenu.
Jo jedna od znaajki je ugradbena vaga za mjerenje tereta koja omoguava brzo i
jednostavno rukovanje te visinomjer za to ispravnije mjerenje. [9]

30
 Slika 23. Nacrt i dimenzije runog paletnog viliara Linde M25 [9]

Tip Nosivost (t) Ukupna duina Ukupna irina irina vilica Duina vlica
(mm) min/max (mm) (mm)
M25 2.5 t 1549 mm 520/685 mm 520/685 mm 1150 mm
Tablica 1. Specifikacije runog paletnog viliara Linde M25 [9]
Osim runog Linde viliara u skladitu se nalazi i jedan runi viliar marke Jungheinrich
runi viliar. Upotrebljava se u iste svrhe kao i Linde runi viliari.

31
 Slika 24. Jungheinrich runi paletni viliar [10]

eoni elektrini viliar Linde E16P (575 Ah)

Uz runi viliar, eoni viliar je jedan od osnovnih transportnih sredstava koji se koriste u
svim skladinim procesima.
U centralnom skladitu CIAK Auto nalaze se dva elektrina eona viliara koji imaju veliku
ulogu u toku materijala. Prvobitna zadaa je pretovar robe iz trabsportnih vozila na ulaz u
skladte tj. prijamnu zonu. Nakon toga roba se prevozi do skladine lokacije. Ukoliko se radi o
skladitenju ve paletiziranog materijala na paletne regale, roba se ostavlja na unaprijed
odreeno mjesto te se ostatak zadatka prenosi na regalni viliar. Do se u sluaju pojedinanog
skladitenja dovodi do skladine pozicije, a samo uskladitenje robe vri se runo. Nakon toga
slijedi zadaa prijevoza pri komisioniranju robe i to od skladine lokacije do komisone zone (ako
je takva narudba, veinom se komisioniranje obavlja sakupljaljem u koare) te naposlijetku
utovar u dostavno vozilo.
Elektrini viliar Linde E16P prua djelotvornost u radu i uinkovitost u smanjenju trokova.
Jedinstven sustav upravljanja energijom osigurava pametnu i ekonomsku potronju. Energija se
moe dobiti brzo koritenjem jedinice za punjene i metodom zamjene brzih baterija. Dok
elektroniki upravljaki sustav prua visoku visoku razinu pouzdanosi, zatvoreno aluminijsko
kuite titi elektroniku od ulaska praine i vlage. [11]

32
Slika 25. eoni elektrini viliar

33
 Slika 26. Nacrt eonog elektrinog viliara [11]

Tip E16 (575Ah)

Nosivost (kg) 4094 kg
Udaljenost teita (mm) 365 mm
Visina sputanja (mm) 150 mm
Visina dizanja (mm) 2800 mm
Dimenzije vilica (vxxd) (mm) 40x80x900 mm
irina kotaa vilice (mm) 930 mm
Ukupna irina 1090/1050 mm
(prednja/stranja) (mm)
irina kuita (mm) 1050 mm
Ukupna duina (mm) 2929 mm
Razmak kotaa (mm) 807 mm
Luk okretanja (mm) 1664 mm
Pogonski motor (Kw) 2x5 Kw
Motor hidraulike (Kw) 11Kw

34
 Baterija 48 V (Ah) 550-575 Ah
Masa baterije (kg) 856 kg
Brzina sa/bez tereta (km/h) 20/20 km/h
Brzina podizanja sa/bez tereta 0.5/0.6 m/s
(m/s)
Tablica 2. Specifikacije elektrinog eonog viliara Linde E16 (575 Ah) [11]
Takoer se koristi i Jungheinrich eletrini eoni viliar.

Slika 27. Jungheinrich elektrini eoni viliar [10]

Visina podizaja je od 2300 do 6500 mm, a nosivost 1000-1500 kg.[10] Svrha mu je jednaka
kao i Linde elektrinim viliarima.

Visokopodizni eletrini viliar

Koriste se za srednja podizanja na skladite s uskim prolazima. Omoguguava brz transport
paleta s maksimalnom brzinom od 9 km/h. S obzirom da stand-on platforma omoguava
efektivno i sigurno rjeenje za sigurnost operatera kao to su upijanje vibracija tijekom
prijevoza, palete se mogu brzo i efektivno prevesti.
Automatsko elektirino koenje na otputajuu konicu eliminira proklizavanje i u
kombinaciji s automatskim smanjenjem brzine u zavoju omoguavaju operateru potpunu kontolu
i sigurnost u svakom trenutku.
Visoku operativnu uinkovitost ovom viliaru daje motor sa snagomod 2,3Kw i s najveom
brzinom od 10 km/h. Nosivost viliara iznosi 1400 kg, a s ojaanom izvedbom viliara i do 2000
kg.

35
 Viliar je izraen od elinog lijeva koji prua visoku uinkovitost i dugotrajnost u tekim
radnim uvijetima [11] (Slika 28.).

Slika 28.Visokopodizni elektrini viliar [11]

U nastavku e biti prikazane specifikacije viliara i nacrt viliara.

Tip L14 AP
Nosivost (kg) 917 kg
Udaljenost teita (mm) 724 mm
Visina sputanja (mm) 86 mm
Visina dizanja (mm) 2844 mm
Dimenzije vilica (vxxd) 71x180x1150 mm
(mm)
irina kotaa vilice (mm) 534 mm
Ukupna irina 800 mm
(prednja/stranja) (mm)
irina kuita (mm) 800 mm
Ukupna duina (mm) 2057 mm
Razmak kotaa 534/380 mm

36
prednji/zadnji (mm)
Luk okretanja (mm) 1681 mm
Pogonski motor (Kw) 2.3 Kw
Motor hidraulike (Kw) 3.2 Kw
Baterija 24 V (Ah) 250 Ah
Masa baterije (kg) 212 kg
Brzina sa/bez tereta 4-8/4-10 km/h
(km/h)
Brzina podizanja sa/bez 0.16/0.3 m/s
tereta (m/s)
Tablica 3. Specifikacije elektrinog visokopodiznog viliara Linde E14AP [11]

Slika 29. Nacrt visokopodiznog viliara Linde L14 AP[11]

37
4.4. Informacijski sustav (WMS)

U skladinom poslovanju est sluaj je zamjena artikla jedan za drugi ili pogrene isporuke
ili nemogunost pronalaska odreenog artikla u skladitu zbog nepravilnog odlaganja.
Neuinkovita iskorisivnost skladinih kapaciteta ili nedosatak istoga velik je problem u veini
poduzea. Dogaa se da je protok robe spor i nedostaje informacija o koliinama robe u skladiti.
Zbog tih problema sve vie tvrtki ulae u informatike sustave za praenje i upravljanje
skladinim poslovanjem (Warehouse managment system WMS).
Ti sustavi osim softverskog dijela skladinog poslovanja, koji je implementiran u poslovni
program tvrtke, koriste opremu (hardware), koja olakava rad u skladinom poslovanju. To
najee ukljuuje skenere, itae bar kodova, wireless mrenu infrastrukturu i prijenosna
raunala, a za one zahtjevnije i dizalice i konvere itd.
Implementacija WMS-a ima za cilj ubrzati procese rada u skladitu, detektirati i otkloniti
kritine toke skladinog poslovanja, poveati tonost zapremanja, komisioniranja i izdavanja
robe te smanjenje potrebne dokumentacije.
Sustavi u skladitu imaju mogunost praenja manipulacije svakog artikla u njegovom
kretanju kroz skladite od ulaza do izlaza. Svako preseljenje s jedne na drugu poziciju takoer
se prati i provodi kroz WMS. Kod komisioniranja robe sustav svaku koliinu artikala skida s
tono odreene pozicije i biljei svaku promjenu. WMS sustav praenja robe kroz skladite
znaajno smanjuje vrijeme potrebno za skladitenje i komisioniranje, poveava tonost
komisioniranja i inventure, omoguuje puno lake detektiranje i ispravljanje greaka. Takoer
omoguava jednostavno i brzo traenje artikla po pozicijama i kao i na kojim pozicijama se
nalaze koji artikli i tako znaajno ubrzava procese te poveava iskoristivost skladinog prostora.
WMS prua skladitarima mobilnost u fleksibilnost koja se osigurava koritenjem skenera,
dlanovnika i itaa bar kodova, a samim time se smanjuju greke kod unosa, prepisivanja i
inventure. Inventure se, pomou WMS sustava, rade brzo i jednostavno, a omogueni su i
razliiti tipovi inventura koje poboljavaju aurnost i tonost zaliha. [12]
Koristi se osnovni software za poslovanje itavog poduzea CIAK Auta. Proizvoa
software-a je na Hrvatskom tritu od 1990. godine i jedini je sustav takve vrste u Hrvatskoj.
Software je integralni poslovno informacijski sustav tj. poslovno, operativno i upravljako
rjeenje specijalizirano za uporabu u dinaminim i rastuim poslovnim okruenjima. Posluuje
sve odjele i funkcije u organizacijskom strukturi, ali istovremeno zadovoljava informacijske
potrebe organizacije u cjelini. Software-ska arhitektura bazirana je na zajednikoj bazi podataka
(ORACLE) i korisnikom suelju, te osigurava nesmetan tok informacija izmeu odijela
organizacije i omoguava kompletan pogled na informatiki sustav. Omoguava potporu

38
redovnom poslovanju te upravljanju, odluivanju, komunikaciji i suradnji. Usmjeren je na
ureenje svih unutarnjih procesa kao i na integraciju procesa s okrujem tj. povezivanje s
poslovnim partnerima zbog postizanja uinkovitosti u cijelom lancu od dobavljaa do krajnjeg
korisnika, kupca. CIAK Auto koristi pakete software-a kako bi poslovali uinkovitije,
produktivnije, profitablinije i bili konkurentni na tritu autodijelova. Poslovna rjeenja
obuhvaaju pakete s modulima prema kojima se oblikuje odreena odijel ili funkcija. Ti pakteti
su: Financije, Logistika, Automotiv, Proizvodnja, BI (Business Intellegence), WMS, HR, Ostalo
i Osnovno. [13]
U prethodnim poglavljima objasnili su se neki od modula (Vidi poglavlje Pregled osnovnih
djelatnosti poduzea).
Prilikom uskladitenja robe koristi se ureaj za oitavanje barcod-ova. U ureaju je instaliran
WMS sustav za upravljanje skladinim poslovanjem. Kako bi se zaprimljena roba mogla
uskladititi ponajprije je potrebno preko ureaja preuzeti dokument ili vie dokumenata iz
drugog sustava tj. druge grupe (Nabava) u kojoj se vodi evidencija o robi. Ulazni dokumenti su
svi dokumenti koji utjeu na poveanje stanja zaliha na skladitu. Prilikom preuzimanja tih
dokumenata jedini je preduvijet da svi traeni dokumenti budu prokinjieni od strane
raunovodstva. to znai da ako nisu prvenstveno odobreni od strane prijemne zone i
postavljeni u sustav kao dostavljena, kontrolirana i odobrena roba, raunovodstvo nee mou tu
istu robu prokinjiiti i samim time nee biti prikazana u WMS sustavu. Ukoliko je dokument
pravilo proknjien, nalazi se u WMS sustavu, mogue ga je preuzeti u ureaj i poeti s
procesom skladitenja. Prilikom preuzimanja dokumenta potrebno je popuniti odreene
parametre.

39
 Slika 30. Ulazni dokument
Ukoliko su sve stavke ispravno unesene na vrhu ekrana se ispisuje poruka Skladiti se
dokument xx, a u donjem dijelu nalaze se sve preuzete stavke. Svaka stavka prikazuje artikle
koje je potrebno skladititi na odreenu skladinu jedinicu. Svaki artikl mora sadravati ifru,
naziv, barcod, koliinu koja je dostavljena u prijamnoj zoni, koliinu koju je potrebno
uskladititi i mjernu jedinicu prema kojoj se vodi nabavna i prodajna cijena. S da jo nita nije
skladiteno, koliina koja je dostavljena u prijamnoj zoni i koliina koju je potrebno uskladititi
su jednake .Za svaku stavku mogue je pogledati vrijednost, tj. pikazati dali je uskladitena ili
eka na skladitenje. Nakon odabira stavke daje se nalog WMS sustavu daje tu stavku potrebno
skladititi. Naposlijetku se barcode ita pozicionira u polje barcoda u skladinom prostoru, isti
se odskenira i uskladitava u WMS sustavu artikle, a skladitar ih odlae na tu skladinu
poziciju. Kontrola skladitenja obavlja se na nain da se skenira barcode artikla i ako je artikl
pravilo skladiten na ureaju se prikazuje barcodovi uskladitenja uskladitenih artikala.
Prilikom izuzimanja artikla sa skladinih jedinica takoer je potrebno preuzeti dokument tj.
nalog koji prikazuje artikle koje e se preuzeti. Izlazni dokumenti su svi dokumenti koji utjeu
na smanjenje stanja zaliha na skladitu. Svi se artikli sa svojom ifrom i barcodom te barcodom
uskladitenja nalaze u bazi podataka. U nalogu se odabere stavka s odreenim artiklom i ureaj
pomou barcoda skladine pozicije navodi skladitara do eljenog artikla. Ukoliko se radi o
izuzimanju vie atikala, u ureaj se unese toan broj artikala koji e se izuzeti te se skenira
barcode.

Slika 31. Koliina artikla za isporuku

Na kraju tog procesa, WMS sustav biljei izuzimanje artikla s pozicije i skladitar ih moe
odnijeti do zone komisioniranja.
40
4.5. Identifikacijski i komunikacijski podsustavi

Symobol Motorola MC9060-G

Motorola MC9060-G je ureaj koji omoguava skeniranje barcodova uz istovremeni prikaz
podataka te omoguava razmjenu istih. Prednost ovog ureaja je u brem donoenju odluka o
kretanju materijala u razliitim okruenjima od proizvodnje preko skladita te sve do prodaje.
MC9060-G prua velik izbor skeniranja, snimanja i mogunosti unosa te ima fleksibilnost u
pogledu specifinosti zahtjeva primjene.WLAN povezanost omoguava razmjenu podataka na
licu mjesta, a USB i serijski prikljuci omoguuju obradu podataka unutar odreenog
sustava.[14]
Znaajke MC9060-G:

Ergonomski dizajn prilagoen za dui period koritenja

Smanjenje umora kod korisnika
Mogunost pregleda u razliitim okruenjima, kao na primjer slabom svijetlu
Skeniranje kodova s udaljenosti od 0.10 metara do 12.2 metra
Razmjena podataka u stvarnom vremenu koritenjem WLAN-a uz maksimalnu
produktivnost
Veliki izbor unosa podataka za maksimalnu efektivnost
Izdrljivost dizajna na teke radne uvjete
Primjena Microsoft Windows sustava [14]

Slika 32. Symobl Motorola MC 9060 G [14]

41
Fizike i ekoloke znaajke
Dimenzije 9.2 in. L x 3.6 in. W x 7.6 in. H
Teina 26 oz. (ukljuuje bateriju, skener i radio)
Snaga Punjiva 7.2 V 2200 mAh Lu-Ion baterija (2200 mAh,
7.2V)
Karakteristike
CPU Xscale PXA255 processor at 400 MHz
Operativni sustav Microsoft Windows Embedded CE. NET or Windows
Mobile 2003
Memorija RAM/ROM Embedded CE: 64/64 MB

Windows Mobile: 64/64 MB

Temperatura skladita od -40C do 70C
Vlaga 5% do 95% bez kondenzacije
WLAN Symbol Spectrum24, 802.11b, 802.11
Izlazna snaga 100 mW
Prijenos podataka 802.11b: 11 MB po sekundi (MB/s)

802.11: 2 MB po sekundi (MB/s)

Frekvencijski doseg 2.4 2.5 GHz
Tablica 4. Specifikacije ureaja Symbol MC 9060-G [14]

Barcod
Bar kod (barcod) ili crtini kod je smisleni niz tamnih linija ili svijetlih meuprostora koji
omoguavaju elektronskoj opremi oitavanje u njima sadranih informacija o proizvodu.
Formira se prema tono odreenim pravilia koja ovise o vrsti bar koda. Bar kod se tiska kao
simbol direktno na ambalau ili na naljepnicu. Proizvod oznaen na takav nain odlazi u
distribucijsku mreu sve do krajnjeg prodajnog mjesta u trgovini gdje se skenira ili oitava
prikladnom opremom i dekodira iz kodnog oblika u ljudskom oku prepoznatljivu informaciju
[15].
U centralnom skladitu CIAK Auta bar kod naljepnice, osim na artiklima, nalaze se i na
paletnim i polinim regalima te na svakoj polici. Svaki regal ima svoj bar kod koji oznaava
redni broj regala, zonu u kojoj se regal nalazi te ifru skladine pozicije. Svaka polica broji tri
skladine pozicije i svaka skladina pozicija ima svoju bar kod naljepnicu takoer s rednim
brojem regala, zonom u kojoj se regal nalazi, ifrom police i rednim brojem skladine pozicije.

42
 Slika 33. Bar code etiketa
Na slici . prikazana je bar code naljepnica koja oznaava policu na polinom regalu. U
nastavku e biti dan opis pojedinih skupina oznaka na bar codu.
- Pod brojem 1, nalazi se oznaka (414) koja oznaava broj polinog regala u zoni,
- Pod brojem 2, oznakom SA0SA01 oznaava se zona u kojoj je smjeten polini regal (414)
te se prema oznaci moe zakljuiti da se taj polini regal nalazi u prizemlju podestnog
skladita i daje to prvi polini regal u A zoni,
- Pod brojem 3, ifra police poinje oznakom 302040 i
- Pod brojem 4, bojanom oznakom 2 oznaena je pozicija skladinog mjesta.

Oitavanjem barcoda sustav u bazi podataka, prepoznaje vrstu proizvoda i koliinu koja je
skladitena na toj skladinoj jedinici. Dakle prema prikazanoj barcod naljepnici moemo
zakljuiti da se nalazi u A zoni, prizemnom skladitu podestnog skladita te da je to prvi
polini regal u zoni. S obzirom da ifra poinje brojkom 30(2040) moemo zakljuiti da se
radi o treoj polici (najvia polica na polinom regalu). S obzirom da je otprije poznato da
svaka polica ima 3 skladina mjesta tj. pozicije, broj 2 upuuje nas da je to 2 skladina
pozicija na polici.
Tiskanje barcod naljepnica obavlja se industrijskim pisaem ija je karateristika da mogu
ispisati dnevno do 5.000, 30.000 ili ak 100.000 naljepnica i drugih medija.

43
Slika 34. Industrijski pisa za ispisivanje barkodova

44
5. Skladini procesi
Preuzimanje robe poinje dostavom na glavni ulaz u centralno skladite. Skladitar zaduen
za prijem robe zaprima robu, obavlja kontolu dokumenta i potpisuje se na dokument (CMR) te
zapoinje proces skladitenja robe. Nakon to se dostavljena roba odobri, skladitar je pomou
skladino-transportnog vozila, viliara, istovaruje iz transportnog sredstva, kamiona, i uvozi na
ulaz u skladini prostor. Kod ulaza u skladini prostor nalazi se raunalna oprema pomou koje
se vri ispisivanje barcode naljepnica. S obzirom da se naruena roba nalazi u sustavu nabave,
skladitar otvara odgovarajui dokument s ifrom narudbe. Sustav automatski raspoznaje ifru
proizvoda i dodjeljuje joj se odgovarajue mjesto u skladinom prostoru. Skladitar zaduen za
skladitenje robe preuzima istu te je pomou ureaja smjeta na njihove skladine jedinice.
Regali su rasporeene u etiri zone (vidi poglavlje 4.2 Skladine zone i prostorni raspored zona).
A, B, C i D. Zatim se dijele na A0, A1, A2, B0, B1, B2, C0, C1, C2 i D zone tj. razine u zonama.
Tei proizvodi poput disk ploa su smjeteni na donjim stalaama odnosno na A0, B0 i C0. D
zona je odjel gdje su smjeteni najtei proizvodi, poput akumulatora, ulja u bavama i slino.
Svaki regal je oznaena barcodom s lijeve i desne strane te barkodovima na policama koji
odreuju lokaciju regala. Kako bi se roba mogla smjestiti, potrebno je ureaj prisloniti na
skladinu jedinicu te oitati barcod. Ureaj oita skladinu poziciju na koju elimo skladititi
artikle i pritiskom na tipku odobrenja artikli se smjetaju na tu skladinu poziciju. Ukoliko se
radi o vie artikala, u ureaj se upisuje broj koji se eli uskladititi. Putem ureaja odabire se
odreena tipka i odobrava se transakcija te se artikle smjeta na njihovu skladinu poziciju.
Proizvodu su sortirani prema markama proizvoaa. Na A0, B0, i C0 uskladiteni su
najfrekventniji proizvodi tj. naprodavaniji proizvoai proizvoda kao to su: SWAG, Valeo i
Textar (vidi poglavlje 4.2. Skladine zone i prostorni raspored zona). Na prvom katu regala
veinom se nalaze svjeice kao to je jedna od naprodavanijih Bosch. Na drugom katu regala
nalaze se u najveem broju filteri. Odijel B2 je predvien za one proizvode koji se ili slabije
prodaju ili su za starije modele motornih vozila pa su smjeteni na zadnjem katu jer nisu u
konstantnoj prodaju kao artikli na donjim katovima.
Komisionairanje sadri prikupljanje podjedinih artikala i njihovo sakupljanje u nalogu.
Tijekom dana voditelj smjene odreuje tko e sakupljati koje naloge. Davanje naloga je
odreeno tokom vremena dostave. Prvo se skupljaju nalozi koji idu u oblinje poslovnicem a
zatim one koje idu s Lagermaxom ili drugim prijevoznikom. Skladitari skupljaju naloge preko
ureaja na kojem je instaliran program koji ih tono navodi gdje se koji proizvod tj. artikl nalazi.
Funkcionira tako da se skaditaru na ureaju prikae ifra artikla i navodi ga na odreeni odjel.

45
Zatim se odabere lijeva ili desna strana (ovisno gdje ga se navodi) i odabere se odreena tipka za
potvrdu stavke i tako do kraja naloga dok se prikae potvrda da je nalog zaprimljen.

Pri izdavanju rebe pripremaju se dokumenti koji mogu biti ili Raun ili Izlazna
meuskladinica. Izlazne meuskladinice se izdaju za prijenos iz jednog skladita u drugo
skladite CIAK Auta, a rauni su za kupce. Izuzimanje proizvoda se potvruje na nain da se
ureaj prvo prisloni na barcode naljepnicu na regali, a zatim se odobra izuzimanje artikla
pritskom na tipku odobravanja. Ukoliko se radi o vie artikla, u ureaj se unosi broj artikla koji
e se izuzeti iz skladine jedinice. Izuzeta roba donosi se na mjesto za pakiranje te se slae u
kutije ili palete ovisno o veliini narudbe, te se vri kontrola atikla prema narudbi. Nakon to
je roba zapakirana odlae se na regale smjetene kraj izlaza iz skladita i to prema regijama u
kojima je roba naruena.

Roba koja se ne proda ili je mali obrataj zaliha u skladitu, vraa se u centralno skladite gdje
se zaprima i uskladitava na B2 odijel. Otpad zbrinjava odreeno poduzee za zbrinjavanje
otpada te se ono zbrinjava 3 puta tjedno i to papir i karton posebno, a posebno plastika i ostali
otpad.

46
6. Prijedlog unaprijeenja A zone u centralnom skladitu
U prethodnim poglavljima detaljno tekstom i slikom dan prikaz skladinih zona i prostornog
rasporeda skladinih te skladina i transportna oprema. Prema tome skladina zona se dijeli na 4
zone i to D zonu u kojoj su smjeteni paletni regali, te podestno skladite koje ini C zonu, B
zonu i A zonu. Na probleme se nailazi ba na podestnom skladitu zbog praznih ili poluptaznih
polinih regala. Do problema dolazi zbog metode skladitenja prema kojoj se odreena vrsta
proizvoda skladiti na nekoliko razliiti lokacija tj. skladinih pozicija, ali se i ista vrsta prozvoda
razliitog proizvoaa skladiti na svoju skladinu poziciju. Zbog toga dolazi da se na jednoj
skladinoj polici koja je podijeljena na 3 skladine pozicije i moe uskladititi robe do 255
kilograma teine, skladiti nekoliko komada proizvoda za cijelu policu. Kao to je ranije
navedeno, posebno se skladite razliiti proizvoai iste vrste proizvoda, pa se dogaa da se na
stanju, u skladinoj poziciji, nalazi 10 komada proizvoda skupog proizvoaa jer se ne isplati
drati vea zaliha skupog proizvoda. Iako se nije popunio kapacitet skladine pozicije, ista vrsta
takvog proizvoda skladiti se posebno na drugu skladinu poziciju.
Nadalje jedan od velikih problema prilikom sladitenja su i dimenzije artikla koje variraju i
kilaa proizvoda.
Primjerice set brava za vrata pakirana je u najlonskoj vreici dimenzija 7x6 cm i teine je
0.05 kg. Na skladinoj jedinici su primjerice uskladitena 35 komada seta brava za vrata ukupne
teine 1.75 kg. Naravno da takva vrsta proizoda nee popuniti maksimalni kapacitet skladine
jedinice pa je ona poluprazna.
Isto tako za prmjer moemo dati Textar disk ploice pakirane u kartonsku kutiju dimenzija
7.5x9.5x8.5 cmi teine 0.9 kg. Prema dimenzijama ambalae na skladinu jedinicu moglo bi se
smjestiti 252 komada proizvoda, ali zbog kilae od 226,8 kilograma bilo bi teko smjestiti jo
proizvoda na ostale dvije skladine pozicije.
S obzirom da skladite koje analiziramo dri proizvode za motorna vozila, isto tako dre i
gume za automobile i one su dio ponude asortimana. Problem je to nema predvienog mjesta za
skladitenje guma ve su one nasloene i neoznaene u prolazu izmeu dvije zone. Ukoliko je
potreban taj prolaz prilikom manipulacije gume se premjetaju na drugu stranu.
Davanjem prijedloga unaprjeenja skladinog poslovanja zapoet e se izradom dviju
varijanti rjeenja, jednostavnom varijantom i sloenom varijantom. Jednostavna varijana bazira
se na trenutanom rjeenju koje e popuniti kapacitete skladinog prostora, ali nee smanjiti
vrijeme skladitenja i izuzimanja robe s skladita. Sloena varijanta omoguiti e dugotrajno
rjeenje za skladite pritom optimizirati povrinu skladinog prostora za postojeu zalihu,

47
maksimalno e se iskoristiti skladini kapaciteti, a smanjit e sve vrijeme potrebno z skladitenje
i izuzimanje robe.
Jednostavna varijanta
Najjednostavnije rijeenje problema praznih polica bilo bi podjela skladinih pozicija na vie
od tri pozicije. Pri tome bi se moralo voditi o koliini i teini robe po pojedinoj polici zbog
nosivosti police, ali bi se generalno popunili maksimalni kapaciteti koje polica prua. Pri tome bi
se skladine lokacije odvojile pregradama, koje bi bile dovoljne za robu razliitih dimenzija i
vrsta. Takoer postoji mogunost skladitenja robe manjih dimenzija i spremnike koje bi imali
ulogu skladine pozicije .
Ranijese naveo problem skladitenja guma, tj. ne postojnje skladinog regala ili skladine
pozicije na koje bi se gume mogle odlagati. Prema dostupnim podacima postoji niz proizvoaa
koji nude razliite izvedbe regala i polica skladitenje guma.
Regali za skladitenje imaju mogunost kombiniranja irine prema potrebama. Montaa je
jednostavna, a svaka polica na regalu ima nosivost 320 kg. Osnovna i dodatna jedinica moe
imati 2 ,3 ili 4 etae.Regal s 2 etae ima kapacitet za priblino 10 guma, regal od 3 etae ima
kapacitet oko 15 guma, a regal s 4 etae ima kapacitet za 20 komada guma. [] Ovakva izvedba
regala bila bi povoljna za skladite i asortiman guma dobio bi vlastitio skladino mjesto i bio
adekvatno skladiten.
Sloena varijanta
U razgovoru s voditeljem logistike i skladita dolazi se do saznanja da se u skorijoj
budunosti planira izgradnja jo jednog skladinog prostora u postojee skladite. Za novo
skladite je takoer predvieno 1700 m2 za otprilike 3000 novih skladinh pozicija. Potreba za
veim kapacitetom dolazi zbog elje otvaranja novih maloprodajnih jedinica pa je prema tome
potrebna vea zaliha robe na skladitu. Kako se u novom skladinom prostoru nebi pojavljivali
isti problemi, potrebno naini preinake tj. nai optimalno rjeenje za postojee skladite.
Prilikom davanja prijedloga unaprjeenja potrebno je prikazati sadanji kapacitet skladinog
prostora te koliinu zalihe koja se skladiti.
Prilikom izraunavanja skladinog kapaciteta, uzeta je u obzir skladina oprema (paletni
regali, polini regali) te svi glavni i sporedni hodnici. Prikaz izrauna biti e prikazan ispod.
Kao to moemo vidjeti na nacrtu skladitu(vidi poglavlje Lokacija i prostorni raspored
skladita), u D zoni nalazi se 10 paletnih regala istih dimenzija i to visine 6.4 metara, irine 1.07
metara i duljine 16.2 metra. Sloeni su kao dva jednostruka i etri dvostrukih regala.
Dimenzije D zone su irina 26.17 metara, duljina 16.2 metra i visina 6.4 metra. Dimenzije
ukljuuju i paletne regale i prolaze.

48
 D zona 26.17m x 16.2m = 423 m2
C i b zona 17.5 x 22.3 = 400 m2
A zona 9.3 x 22.3 = 207 m2

Zbroj (m2 ) =1030 m2

Tablica 5. Izraun povrine skladinih kapaciteta

Prema izraunu moemo zakljuiti da se od 1700 m2 na koliko se protee lokacija skladita,
1030 m2 spada u skladini kapacitet dok se ostalih 670 m2 odnosi na ostale zone u skladitu.
Prijedlog unaprijeena odnosi se samo na zonu A i to zbog njezinog nepovoljnog poloaja
spram B i C zona. A zona jedina nema pristup viliara ni s jedne strane pa se prema tom, sva
roba ija je skladina jednica u zoni A, roba transportira runim viliarima kroz D, C i B zonu.
Prema izraunu u tablici . moemo vidjeti da 207 m2 skladinog kapaciteta spada u A zonu. Da
bi se moglo dati rjeenje tj. prijedlog potrebno je vidjeti i izraunati koliko je zapravo potrebno
prostora za zalihu koja je skladitena na polinim regalima u A zoni.
Kako bi izraunalo koliko je potrebno prostora za postojee zalihe na skladitu, potrebno je
uzeti okvirne dimenzije ambalae proizvoda. Obzirom da znamo da se javljaju razliite vrste
ambalae i razliite dimenzije ambalaa, a prema tome se nalazi i razliit broj komada na
skladitu, uzet e se prosjek ambalae od irine 0.2 cm i duine 0.3 cm po komadu proizvoda. Te
e se uzeti prosjek od 35 komada artikla po skladinoj jedinici. Ve je ranije spomenut podatak
da jedna zona raspolae sa 792 skladinih pozicija pa prema tome tolko ih ima i A zona.
Kada pomnoimo 792 skladine pozicije sa prosjekom od 35 kom/sp (komada po skladinoj
poziciji) dobit emo da je u jednoj zoni skladiteno 27 720 komada/sp. A ako uzmemo prosjene
dimenzije ambalae 0.2 cm x 0.3 cm i pomnoimo ih, dobit emo 0.06 cm2 za jedan komad.
Nadalje ako se pomnoi broj 0.06 cm2 s 27 720 kom/sp dobit emo da je potreban kapacitet za
zalihu na A zonu 1663.2 cm2 tj. 166.3 m2.

Kapacitet A zone (samo prizemlje bez podesta) 207 m2

Prosjene zalihe na skladitu u zoni A zauzimaju kapacitet od 166.3 m2
Neiskoriten kapacitet u zoni A 122.68 m2

Za potrebe unaprijeena centralnog skladita podzea CIAK Auto tj A zone, koristiti e

konfiguracija modula s vie ulaza zbog velikih kapaciteta zaliha koje potrebno koristiti. Zahtjev
za protok nije prevelik s obzirom da se u sadanjem poslovanju roba preteito skladiti i izuzima
runo te se odlae u oping kolica (ako se radi o izuzimanju s prizemne razine) ili oping koare
(ako se radi o izuzimanju robe s prve ili druge razine podestnog skladita). Na takav proces

49
izuzimanja robe gubi se puno vremena i potrebno je puno praznog hoda do odreene skladine
jedinice iz koje se roba izuzima. Prvo je potrebno ukratko objasniti vertikalne podizne module, a
zatim i dati konkretno rjeenje.

Vertikalni podizni modul [16]

Vertikalni podizni moduli tj. prema nekim prijevodima vertiklani lift ureaji, su
automatizirani skladini sustavu koji slue za skladitenje i komisioniranje razliitih dijelova, od
malih i laganih pa do velikih i tekih. Izvana imaju oblik kvadra koji je iznutra podijeljen u tri
kolone (stupce).
Dvije vanjske kolone opremljene su draima koji funkciniraju kao police za spremnike u
kojima se skladite predmeti, dok se srednjom kolonom vertikalno kree elevator opremljen
napravom za odlaganje i izuzimanje spremnika (inserter/ekstraktor). Kada operater naredi
izuzimanje odreene police, ona mu bude dostavljena za nekoliko sekundi u otvoru koji je
optimalne visine za privat dijelova.Iako se samo dva od tri stupca unutar VLM-a koriste za
skladitenje, jedna od najveih prednosti njihove uporabe je uteda prostora koji se kree od 50%
do 80% u odnosu na klasine police. Osim utede prostora, prednosti VLM-a su i ergonominost,
brzina izuzimanja te sigurnost skladitenja.
Izvedbe vertikalnih podiznih modula
Vrtikalni podizni moduli su dostupni kao neovisni moduli (jedan lift po modulu) ili kao
konfiguracija sa vie ulaza. Varijanta s vie ulaza i jednim liftom jeftinija je nego da sva etri
ulaza imaju vlastiti lift, ali zato joj je i protok znatno nii.
Osim u broju ulaza VLM-ovi se mogu razlikovati u samim prozorima za komisioniranje. U
novije vrijeme pojavile su se izvedbe s dva prozora na jednom ulazu. Takav ureaj dostavlja dva
spremnika odjednom poveavajui na ta nain protok.
Kako je ranije napisano, vertiklani podizni moduli sastoje se od 3 paralelna vertikalna stupca,
dva slue za skladitenje dijelova, dok srednji slui za kretanje lifta prilikom uskladitenja i
izuzimanja tih dijelova. Kako bi se sve to moglo odvijati postoje jo neki dijelovi koji e biti
unastavku opisani.
Spremnici
Spremnici sue za skladitenje robe. Standardne veliine spremnika su: dubina od 610 mm do
860 mm, irina 610 mm do 3050 mm, dok visinia raspoloivog prostora ovisi o razmaku
spremnika te praktiki nema ogranienja. Meutim , neki proizvoai nude i VLM.ove s veim
spremniima (npr. talijanska Modula) irine 4100 mm. Nosivost spremnka je obino od 200 kg za
male, pa do 800 kg za velike module. to se tie samog spremnika i konfiguracije spremnika,
mogunosti su praktiki neograniene.

50
 Otvori za izuzimanje
Otvor za izuzimanje je mjesto gdje operater preuzima i ostavlja dijelove spremnika. Ponekad
se ta mjesta za preuzimanje izvuku van strukture VLM-a kako i se dobila jo bolja ergonomija i
vea sigurnost za operatera jer se spremnik izvlai potpuni van strukutre VLM-a. Nedostatak
izvuenog otvora za izuzimanje je poveanje potrebne povrine.
Vertikalni podizni modul ne mora imati samo jedan otovor za izuzimanje nego ih moe imati
i vie. Postoji mogunost da se VLM protee kroz nekoliko katova zgrade pa se otvori za
izuzimanje mogu postaviti na svim katovima. Takoer postoje varijante a dva otvora sa obje
strane VLM-a gdje onda VLM preuzima ulogu idaizmeu dvije prostorije koje su sa njim
povezane.
Pogonski sustavi
Vertikalni podizni moduli su pogonjeni AC ili DC elektromotorima. Obje varjante su
sposobne za kontrolirano, postupno, ubrzavanje i usporavanje radi sigurnosti prilikom
pohranjivanja i izuzimanja osjetljive robe. Potpuno optereeni veliki industrijski VLM-ovi su
sposobni nositi terete preko 900 kg istovremeno osiguravajui kontrolirano i precizno kretanje
koje jami da krhak i osjetljiv teret nee biti oteen. Motor je obino smjeten na jedno do dva
mjesta: na platformi insertera/ekstraktora ili u podnoju ureaja. Brzina kojom se kree prazan
lift je do 2,3 m/s, a optereen 1 m/s.Kao dodatnu opremu mogue je na VLM ugraditi i tzv.
EcoDrive sustav koji kinetiku energiju sputanja lifta pretvara u elektrinu energiju. Na taj
nain moe se utedjeti i do 40% elektrine energije.
Vertikalo gibanje platforme motorni sustav ostvaruje preko ueta, zupastog remena,
zupanika ili lanca.
Svaka od ovih varijanti ima odreene prednosti i nedostatke u primjeni. Odabire se varijanta
ovisno o zahtjevnim parametrima kao to su: pouzdanost, zahtjevi za odravanjem, sigurnost i
razina buke.
Upravljaki sustavi
VLM-ovi su dostupni sa razliitim kontrolinm sustavima i softverskim paketima za
upravljanje skadinim sadrajem. U svojem najosnovnijem obliku, VLM moe izuzeti odreeni
artikl pritiskom eljenog broja spremnika na upravljakoj tipkovnici. Sofisticiraniji oblicu
dostupni su sa potpuno samostalnim mikroprocesorima ili PC upravljanjem sa zaslonom na dodir
ili alfanumerikom tipkovnicom.
Uporaba raunala u VLM-ovima osigurava ne samo lake i elegantnije uskladitenje i
izuzimanje robe nego i mogunost praenja i kontrole zaliha koje se nalaze u ureaju i koje
prolaze kroz ureaj. Radi toga VLM ureaj moe biti implementiran kao samostalna, diskretna i
izloirana radna stanica, ali i integriran kao dio sveobuhvatnog skladinog upravljakog sustava.

51
 Uteda povrine
Vina skladinih haa su izgraene sa visokim stropom, pa je koritenjem klasinih polinih
regala prostor cca 2 m neiskoriten. Uporabom VLM-a taj se inae neiskoriteni prostor brzo i
jednostavno moe iskoristiti. Prostori koji nemaju tako visoki strop mogu iskoristiti sposobnost
VLM-a da povezuje katove. Prema dostupnim izvorima uporabim VLM-a mogue je utedjeti
80% do 90% podnog prostora, ovisno o izvoru proizvoau i modelu ureaja. Uz iskoritavanje
inae neiskoritenog prostora u visini, glavi razlog utede prostora je sposobnost uskladitenja
spremnika sa robom uz samo 25 mm razmaka, omoguujui tako znatno veu gustou
skladitenja u odnosu na klasine poline regale.
Usporedba neiskoritenog prostora unutar jedinice

Klasine police 50-70%

Horizontalnni karuseli 25%
Vertikalni karuseli 20%
VLM 10%

Poveanje produktivnosti
Iako nije tako oita kao uteda prostora, ova prednost VLM-a nad ostalim tehnologijama
skladitenja je jako izraena i jako bitna. Nakon uvoenja VLM-a u poduzeu dolazi do
poveanja produktivnosti postojeeg osoblja to za posljedicu ima smanjenje broja radnika ili
njihova preorijentacija na druge oslove. Razlozi poveanja produktivnosti su:

Uvijek se izuzima tono odreena stavka oa su kraa protona vremena

Eliminirano hodanje
Eliminirano traenje po policama
Radnik obavlja posao sa manje umora i stresa zbog eliminacije saginjanja, penjanja i
hodanja
Voditelji odjela lake nadzire operatere i radne stanice radi bolje preglednosti
Poveana efikasnost izuzimanja koritenjem grupa narudbi s predsortirnom listom
Koritenje softera za upravljanje i kotrolu osigurana je dostupnost odreene vrste i
koliine robe u svako vrijeme

Nedostaci VLM-a [17]

Nedostaci VLM sustava vezani su na sve sustave roba ovjeku (eng. part-to-picker),
odnosno na sve automatizirane sustave skladitenja, a mogu se opisati u vidu veih investicijskih
trokova.Takoer su mnogo tei za rekonfiguriranje od tradicionalnih sustava skladitenja
(regalna skladita), a trokovi odravanja su vei od trokova odravanja klasinih skladita.
Smanjena fleksibilnost uvjetovana je samom konfiguracijom ureaja, koja ne ostavlja mnogo
mjesta za naknadna prepravljanja. Kad govorimo o odravanju, glavni razlog male potranje za
vertikalnim podiznim modulima lei upravo u velikim investicijskim trokovima.

52
 S obziom da su navedene sve karakteristike VLM, te prednosti i nedostaci, moe se zakljuiti
da e izvedba modula biti najbolje rijeenje za optimiziranje A zone.
Amerika marka modula Kardex Remstar Shuttle XP VLM konkretno je rjeenje koje
omoguuje skladitenje robe u spremnike pri tome poveavajui iskoristivost skladinog prstora i
kapaciteta skladita, brzo uskladitenje i izuzimanje. [18]
Shutlle XP je automatsko vertikalno dizalo koje koristi koncept roba ovjeku. Ima
konpaktan dizajn i optimalno koristi visinu prostora pritom nudei maksimaln prostor za prostor
uz minimalan hod. Pomou modula moe se utedjeti do 80% prostora od obinog skladitenja
na konvencionalne police. Ureaj se moe implementirati u prostorijama kupca kao samostalni
ureaj ili kao katno rjeenje sa nekoliko pristupnih otvora do razine od 20 metara.[18]
Omoguuje[18]:

Poveanu uinkovitost pohrane, dohvat i distribuciju robe

Brzu, potpunu i pouzdanu isporuku robe, uz sloenu skladinu logistiku
Uteda zbog optimzacije skladinih kapaciteta
Poveana dostupnost materijala tijekom rada
Poboljana produktivnost zbog breg pristupa proizvodima
Zatita i sigurnost robe i osoblja

Karakteristike modula:
irina 1.58 4.38 m
dubina 2.56-4-27 m
visina 2.56 -30,05
Visina jedinice parcele 100 mm
Podesiva vertikalna brzina Do 0.7 m/s
Max.bruto nosivost 67/120 t
Spremnici
irina 1.25 do 4.05 m
dubina 0.60 do 0.85 m
Prilagodba parcele 25 mm
Ladica parcele 75 mm
Nosivost 725 kg

Tablica 6. Specifikacije Shutlle XP VLM-a [18]

53
 Nakon to se naveo konkretan proizvoa i specifikacije VLM modula, moe se zakluiti da
je takva izvedba regala najprihvatljivije rjeenje od razmatranih rjeenja za zamjenu A zone.
Nadalje je potreno izraunati koliko je potrebno VLM-a za postojeu zalihu na A zoni.
Ako se uzme u obzir opseg teina proizvoda od 0.1 do 1 kg, a na stanju u skladinoj zoni ima
vie od 20 000 komada robe, te je nosivost jednog VLM-a >1 tona, tada se dolazi do zakljuka
da je potrebno 15 VLM da bi se usladitilo <20 000 proizvoda. Vertikalni podizni moduli
zamijenili bi postojee poiline regale tj. podestno skladite u A zoni. Odprije je poznato da su
dimenzije A zone sljedee: duljina 20 m, irina 9.2 m i visina 6.6 m. Prema navedenim
dimenzijama konstruirat e se rjeenje s VLM-ovima i to tako da e VLM-ovi biti posloeni u 3
reda po 5 modula, te e biti vertikalno okrenuti prema C i B zoni, dok je trenutni postav polinih
regala okomit od C i B zone.
Jedan VLM e imati sljedee dimenzije: duljina 4.3 m, irina 2.5 m te visina 6.6 m. Nove
dimenzije A zone bi prema tome bile: duljina 4.3m x 5 tj. 21.5 m, ime bi se A zona proirila za
1.5 m, irine 2.5m x 3 tj. 7.5 m, prolazi izmeu regala bi iznosili 0.8 m x 3 tj. 2.4 m te bi prema
tome irina iznosila 9.9 m to je za 0.9 vie od postojee.
Iako je ovakva varijanta velika investicija za tvrtku u razvoju, predstavlja vrlo pogodno
rjeenje. Postojee podestno skladite zauzima velik prostor koji nema maksimalno popunjene
kapacitete, a uvoenjem VLM-a maksimalno bi se iskoristio skladini prostor, smanjilo bi se
vrijeme skladitenja i izuzimanja te bi se smanjilo vrijeme potrebno za traenje robe.

54
7. Zakljuak
Vanost i potreba skladita je velika u svim poduzeima koje manipuliraju velikim
koliinama zaliha. Iako se samo postojanje skladita smatra velikim trokom, u dananje vrijeme
i u odnosu ponude i potranje, nije ga mogue eliminirati u ovom sektoru industrije. Skladite
nudi niz praktinih rjeenja u poslovanju svakog poduzea, a jedna od njih je pravovremena
opskrba trita. To je samo jedna u nizu pozitivnih karakteristika koje nudi skladite.
Kroz analizu centralnog skladita, moe se vidjeti standardna izvedba skladi nog sustava
kakvu koriste i druga poduzea. Pod skladinim sustavom misli se na klasine paletne regale te
poline regale u vidu podestnog skladita.
Takoer se moe vidjeti da se transportna sredstva baziraju na klasinim izvedbama, ali s
elektrinim pogonom koji pruaju smanjenje buke, eliminaciju ispunh plinova te lake i
jednostavnije odavanje. Pod tim izvedbama misli se na transportna runa kolica, runi viliar,
eoni elektrini viliar te visokopodizni elektrini viliar.
Diglas, informacijski sustav izraen od proizvoaa Microlab, okosnica je cijelog poduzea
te se upotrebljava u svim tokovima i procesima u poslovanju i u centralnom skladitu. Softwer
dolazi u obliku raznih modula, prilagoenih za svaki odjel. Moduli su mreno povezani te se
mogu meusobno nadopunjavati i slue kao baza podataka za cijelo poduzee. Preko takvih
modula nadzire se svaki skladini proces od narudbe robe od dobavljaa, njenog dostavljanja na
ulaz, prihvat, skladitenje, izlaz robe te naposlijetku dostava do maloprodajnih trgovina.
Informacijski sustav obavlja kontrolu te prati tijek informacija u skladitu. Sama identifikacija
robe obavlja se pomou ureaja za skeniranje barkodova te barkod naljepnica.
Moe se zakljuiti da poduzee CIAK Auto, kao novo poduzee na tritu, je jo uvijek u
razvoju. Tenja poboljanju i unapreenju u svim segmentima poslovanja jasno je prikazana kroz
rad. Kao mlado poduzee s razvijenim poslovanje, poduzee CIAK Auto postalo je konkurentan
davatelj tj. pruatelj autodijelova na trittu. Obzirom na veliinu poslovanja poslovanja i eljom
za proirenje istog ranije u radu je spomenuto da tvrtka plaira u budunosti proirenje skladinih
kapaciteta tj. izgradnju novog skladita. Jedan od razloga za proirenje je popunjenost sadanjih
kapaciteta skladita. Potreba za novim skladinnim prostorom dolazi zbog otvaranja novih
maloprodajnih trgovina te zbog toga i proirenjem stanja zaliha.
Iako tvrtka ima razvijen informacijski sustav u skladinom poslovanju potrebne su izmjene
kako bi to poslovanje ostvarilo svoj maksimum. Neiskoriten kapacitet prostora je jedna od
promjena koju je potrebno optmizirati kako ubudue nebi dolazilo do takvih problema. U radu
su dani prijedlozi za poboljanje i unaprjeenje skladinog sustava.

55
 8. Literatura

[1] . Ivakovi, R. Stankovi, M. afran: pedicija i logistiki procesi, Zagreb, 2010.

[2] http://www.autoset.hr/
[3] http://ciak-auto.hr/
[4] http://www.ciak.hr/
[5] Microlab, Diglas, Korisnike upute za Nabavu
[6] Microlab, Diglas, Korisnike upute za Vozni park
[7] https://www.google.hr/search?q=drvena+euro+paleta&client=firefox-b-
ab&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwirr7fr9qzPAhUkJMAKHZW5C6MQ
_AUICCgB&biw=1138&bih=548#imgrc=kPYu0Q0gFmikbM%3A
[8] http://www.altrad-limex.com/proizvodi/transportna-kolica
[9] http://linde-mh.hr/linde-m25/
[10] http://mlakar-vilicari.hr/
[11] http://www.linde-world.de/mh-products/start.view?dealer=1
[12] http://www.logiko.hr/poslovno-savjetovanje/logistika-i-it/sustav-za-upravljanje-
skladistem-wms
[13] http://www.microlab.hr/index.php/diglas/
[14] http://www.symbol.com/product.php?productID=237
[15] K.ubrini, Primjena bar kodova u poslovanju, Dubrovnik, 2004.
[16] http://repozitorij.fsb.hr/3201/1/Pasalic_2015_zavrsni_preddiplomski.pdf
[17] http://repozitorij.fsb.hr/1200/1/04_02_2011_Oblikovanje_sustava_komisioniranja_s_VL
M.pdf
[18] http://www.kardexremstar.com/us/materials-handling-storage-solutions/vertical-lift-
modules.html

56
Popis slika
Slika 1. Slubeni logo Autoseta [2] .................................................................................................7
Slika 2. Slubeni logo tvrtke CIAK Auto [3] ..................................................................................7
Slika 3. Infrastrukutra tvrtke C.I.A.K [4] .......................................................................................8
Slika 4. Zabok Centar za privremeno skladitenje neopasnog i opasnog otpada [4] ...................9
Slika 5. Udio CIAK Auta na tritu Republike Hrvatske ..............................................................10
Slika 6. Prikaz poslovnica na karti Hrvatske [3] ..........................................................................10
Slika 7. Organizacijska strukutra poduzea CIAK Auto ...............................................................12
Slika 8. Kadrovska struktura poduzea CIAK Auto......................................................................14
Slika 9. Izvjetaj o stanju zaliha [5] ...............................................................................................16
Slika 10. Promet u mjesecima za period od 12 mjeseci [5] ...........................................................16
Slika 11. Promet u mjesecima za period od 12 mjeseci u grafikom obliku [5] ...........................17
Slika 12. Narudba prema dobavljau [5] .....................................................................................17
Slika 13. Planiranje rute [6] ...........................................................................................................19
Slika 14. Uprava CIAK Auto ........................................................................................................20
Slika 15. Nacrt centralnog skladita CIAK Auto ..........................................................................21
Slika 16. Prostorni raspored zona u skladitu ................................................................................22
Slika 17. Prikaz skladitenja na podestno skladite .......................................................................24
Slika 18. Paletni regali ...................................................................................................................26
Slika 19. Polini regali...................................................................................................................27
Slika 20. Standardizirana Euro paleta [7] ......................................................................................28
Slika 21. Transportna runa kolica [8] ..........................................................................................29
Slika 22. Runi paletni viliar Linde M25 ....................................................................................30
Slika 23. Nacrt i dimenzije runog paletnog viliara Linde M25 [9] ............................................31
Slika 24. Jungheinrich runi paletni viliar [10] ...........................................................................32
Slika 25. eoni elektrini viliar ...................................................................................................33
Slika 26. Nacrt eonog elektrinog viliara [11] ...........................................................................34
Slika 27. Jungheinrich elektrini eoni viliar [10] .......................................................................35
Slika 28.Visokopodizni elektrini viliar [11] .............................................................................36
Slika 29. Nacrt visokopodiznog viliara Linde L14 AP[11] .........................................................37
Slika 30. Ulazni dokument ............................................................................................................40
Slika 31. Koliina artikla za isporuku ...........................................................................................40
Slika 32. Symobl Motorola MC 9060 G [14] .............................................................................41
Slika 33. Bar code etiketa ..............................................................................................................43

57
Slika 34. Industrijski pisa za ispisivanje barkodova ....................................................................44

58
Popis tablica
Tablica 1. Specifikacije runog paletnog viliara Linde M25 [9] .................................................31
Tablica 2. Specifikacije elektrinog eonog viliara Linde E16 (575 Ah) [11] ............................35
Tablica 3. Specifikacije elektrinog visokopodiznog viliara Linde E14AP [11] ........................37
Tablica 4. Specifikacije ureaja Symbol MC 9060-G [14] ...........................................................42
Tablica 5. Izraun povrine skladinih kapaciteta .........................................................................49
Tablica 6. Specifikacije Shutlle XP VLM-a ..................................................................................53

59
60