SADRŽAJ

UVOD....................................................................................................................................................1
VIRTUALNA ORGANIZACIJA........................................................................................................2
PODJELA VIRTUALNIH ORGANIZACIJA...................................................................................3
VIRTUALIZACIJA POSLOVANJA..................................................................................................4
RAČUNALNI CLUSTER....................................................................................................................6
GRID RAČUNARSTVO......................................................................................................................6
ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................8
LITERATURA.....................................................................................................................................9
UVOD

Virtualnost, riječ koju je odnedavno uveo Marshal McLuhan danas je svuda oko nas.
Virtualna stvarnost, virtualni prijatelji, virtualna biblioteka, izrazi su koji se ne susreću samo u
informatičkim krugovima pa tako je logično da se došlo i do pojma virtualne organizacijske
strukture o kojoj se danas sve više govori. Virtualno znači prividno, pa tako organizacije
stvarajući virtualne organizacijske strukture, preduzeća, tvornice i timove, prividno stvaraju
nove strukture kombinujući dijelove postojećih.

Danas imamo mnogo primjera virtualnih organizacijskih struktura. Možda nismo toliko
svjesni, ali one su svuda oko nas. Najbolji primjer je mreža kućnih proizvođača koja je
rasprostranjena svuda oko nas. U svakom oglasniku možete pronaći oglas za samostalan rad
kod kuće, pri čemu se, ako se prijavite dobijete materijač i sastavljate ukrase i bižuteriju, te
gotove proizvode prodajete oglašivaču po unaprijed dogovorenoj cijeni. Ovakva organizacija
ima karakteristike virtualne organizacijske strukture. Drugi primjer virtualne organizacije
jeste mreža novinara i uopšteno medijska i novinarska industrija.

1
VIRTUALNA ORGANIZACIJA

Virtualne su organizacije specifičan oblik mrežne organizacije čije postojanje omogućava

savremena informaciona i komunikaciona tehnologija olakšavajući poslovnu saradnju između
preduzetnika i preduzeća kroz prostor i vrijeme i organizacijske granice.

Virtualna organizacija može biti definisana kao grupa preduzeća, dijelova preduzeća ili
samostalnih preduzetnika koji se međusobno povezuju radi obavljanja određene privremene
ili trajne aktivnosti.

Koncept virtualne organizacije olakšava nova informacijska tehnologija i sve brža

komunikacija, te se na taj način stvar povećanje mogućnosti u usluzi i proizvodima
integracijom sržnih (core) kompetencija.

Za ulazak u virtualnu organizaciju, preduzeće mora imati jedinstvene vještine ili znanja,
kreirati viziju o tome šta preduzeće moze dodati organizaciji, biti spremna na dijeljenje rizika,
održati svoja obećanja...itd.

PROCES FORMIRANJA VIRTUALNE ORGANIZACIJE:

 Definisanje partnerske strategije,
 Formiranje vanjskih saveza,
 Odabiranje partnera,
 Definisanje strukture partnerstva,
 Razvijanje politike podrške.

PREDNOSTI VIRTUALNE ORGANIZACIJE:

 Uspješno savladavanje neizvjesnosti i rizika koje sa sobom nosi tržište,
 Brzo ulaženje u posao,
 Obavljanje poslova u puno kraćem vremenu,
 Povečanje konkurentnosti, profita, prodaje,
 Eliminacija nepotrebnih koraka u poslovnom procesu,
 Brza prilagodba promjenama.

NEDOSTACI VIRTUALNE ORGANIZACIJE:

 Gubljenje vlastite autonomije,
 Gubitak vlastitog znanja, jer informacijama koje razmjenjuje sa drugim
kompanijama može sebi stvoriti potencijalne konkurente,
 Smanjivanje profita kroz eksternalizaciju,
 Gubitak kontrole nad dijelovima poslovanja.

2
PODJELA VIRTUALNIH ORGANIZACIJA

Prema obliku virtualne organizacije možemo podijeliti na:

1. Virtualne timove
2. Virtualne projekte
3. Privremene virtualne organizacije
4. Stalne virtualne organizacije

Virtualni timovi ili interne virtualne organizacijske strukture sastavljene su od članova koji
dolaze iz pojedinih specifičnih funkcijskih, procesnih ili strateških jedinica većih organizacija
pri čemu imaju virtualne naloge koje izvode kao autonomni timovi na decentralizirani način.

Virtualni projekti oko sebe okuplj aju više virtualnih timova, pa ovakvu organizaciju možemo
nazvati projektnom virtualnom organizacijskom strukturom. Cilj virtualnih projekata je
integracija različitih virtualnih timova radi optimizacije kvalitete,vremena i troškova.

Privremene virtualne organizacijske strukture širi su oblik projektne virtualne organizacijske

strukture pri čemu se na ovaj način najčešće povezuju organizacije srodnih djelatnosti kako bi
se dobio veći stepen fleksibilnosti i koristiza svakog od sudionika. Tako se povezuju
proizvođači, dobavljači, prodavači,distributeri, kupci i slično.

Stalne virtualne organizacijske strukture temelje se na povezivanju različitih organizacija pri

čemu se svaka organizacija trudi da eksternalizira (engl. outsourcing ) one aktivnosti za koje
nije vodeća na tržištu, to jest da ih prepusti drugim organizacijama. Na taj način se uz
zamjenu ključnih znanja ostvaruju konkurentske prednosti.

Prema načinu nastanka imamo:

 transformirane klasične
 organizacije novodizajnirane
 virtualne organizacije

Kao najpoznatiji primjeri virtualnih organizacija mogu se navesti Benetton i IKEA. Benetton
je čisti primjer virtualne organizacije sa mrežnom organizacionom strukturomkoja pokriva
čitav lanac stvaranja vrijednosti; od proizvođača sirovina do krajnjeg pot rošača. Proizvodne
se operacije odvijaju eksternalizovano u brojnim partnerskim preduzećima širom svijeta.
Benetton kao liderska kompanija dizajnira nove proizvode, organizuje i optimizira lanac
stvaranja vrijednosti te svojim imenom garantuje kvalitetpro izvoda i tržišni plasman
proizvoda proizvedenih širom Evrope. Pod nazivom IKEA potrošači prepoznaju poznatog
Švedskog proizvođača namještaja koji svoj uspjeh zasniva na relativno jeftinom i modernom
namještaju te brzoj distribuciji idostavi. Međutim, IKEA je samo liderska kompanija koja
unatrag nekoliko dekada uopšte nije imalo proizvodnih kapaciteta, a i danas ih u svom
vlasništvu ima samonekoliko. Ključna kompetencija liderske kompanije IKEA leži u
sposobnosti kombinovanja modernog dizajna sa jednostavn im načinom transporta
(laganogpakovanja, kataloške prodaje, Internet narudžbe). Iako to potrošači ne primjećuju,
IKEA,sa svojim velikim brojem robnih kuća/skladišta, predstavlja samo posrednika između
proizvođača i potrošača. Iako IKEA posjeduje i fizič ku imovinu (zgrade, kancelarije, inventar
i opremu), njezina najveća imovina su potrošači (potrošački kapital). Pažljivo prateći tržišne
potrebe , te izborom odgovarajućih proizvođača, proizvodnih metoda, te uz optimalan odnos
cijene i kvalitete, IKEA omog ućava visoke rezultate uspješnostisvima koji su uključeni.

3
VIRTUALIZACIJA POSLOVANJA

Savremena pre duzeća danas sve više svoju fizičku postojanost zamjenjuju virtualnom, što im
pomaže pri svladavanju prepreka kao što su geografska udaljenost ivremenske zone.
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja teinformacijske i
komunikacijske tehnologije. Virtualizacija je postala univerzalni model koji savremenim
preduzećima i preduzetnicima omogućava povećanje opsega poslovanja te efikasnosti i
profitabilnosti. Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija, nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća (a u sklopu toga ilanca nabave ) te
specijalizaciju na strateške konkurentske prednosti. Virtualizacija poslovanja uopšteno donosi
korjenite promjene koje se najbolje uočavaju u trima dimenzijama poslovanja:
a)prostoru; b)vremenu i c) strukturi.

Prostor
Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan granicapre duzeća na
lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uslovi (outsourcing). Razvoj informacijske i
komunikacijske tehnologije te posebno pojava Interneta, omogućili su nesmetano razdvajanje
poslovnih operacija koje su se donedavnoobavljale jedna pored druge, ali i zaposlenika koji su
prije radili zajedno.
S druge strane virtualizacija omogućuje i povezivanje različitih poslovnih aktivnosti koje su
prije bile razdvojene te umrežavanje i klasterizaciju kompatibilnih preduzeća i pre duzetnika.
Virtualizacija, promatrano kroz dimenziju prostora, omogućava i pojavu novih načina rada i
poslovanja kao što su telework (rad na daljinu), timski rad i telecomuting.

4
Vrijeme
Vremenska dimenzija virtualizacije om ogućava preduzećima i preduzetnicima obavljanje
njihovih operacija duž različitih vremenskih zona. Primjeri toga su inženjerska ili softverska
preduzeća u kojima eksperti pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije zajednički
rade neprekidno 24 sata na dan bilo gdje u svijetu.Osim toga virtualizac ija poslovanja
također omogućava ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena u okviru povećane
fleksibilnosti tokom radnog vremena. S tim u vezi također treba spomenuti prednosti različitih
oblika rada na daljin u (teleworka) koje omogućavaju bolje iskorištavanje vremena kao
ograničenog resursa te kvalitetnije usklađivanje poslovnih obveza s ubrzanim stilom života,
ali i tradicionalnim kućnim iporodičnim potrebama.

Struktura
Virtualiz acija poslovanja omogućil a je pre duzećima danas izgradnju fleksibilnih
nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na mreži međusobno povezanih
kompanija, njihovih pojedinih jedinica, ljudi i/ili pojedinih komplementarnih kompetencija sa
ciljem izvođenja specifičnih poslovnih zadataka.

5
RAČUNALNI CLUSTER

Računalni cluster (eng. grozd, skupina ) je skup usko povezanih računar ako je rade zajedno
tako da se mogu gledati kao jedan računar. Dijelovi clustera su obično,ali ne uvijek, spojeni
zajedno brzom lokalnom mrežom( LAN). Clusteri se koriste kako bi povećali performanse
i/ili dostupnost iznad one kod jednog računar a, dok su, uprincipu, jeftin ili u usporedbi s
jednim računarom istih karakteristika.

GRID RAČUNARSTVO

Grid računarstvo ili grid clusteri je tehnologija usko povezana s cluster računarstvom. Glavna
razlika između gridova i konvencionalnih clustera je to što gridovi obuhvataju skup računara
koji ne vjeruju potpunosti jedan drugom, i zato rade manje kao jedan računar. Gridovi obično
podržavaju više heterogene skupove nego što su oni uobičajni u clusterima.

Grid računarstvo namjenjeno je za rad s opterećenjima koja se sastoje od više nezavisnih

poslova i paketa, koji ne trebaju razmjenu podataka jedni između drugihtokom procesa
izračuna. Gridovi služe za upravljanje poslovima na pojedinim računarima koji se izvršavaju
nezavisno o ostatku grid -clustera. Resursi poput kapaciteta za pohranu mogu biti dijeljeni na
svim čvorovima, ali međurezultati ne utičuna izvršavanje poslova na odvojenim čvorovima.

6
 Koncept povezivanja sredstava s ciljem ostvarivanja veće računalne moći te boljeg
iskorištavanja postojećih sredstava nije novi koncept. Primjer takvog povezivanja su računalni
clusteri koji se pojavljuju još u 80 - tim godinama prošlog vijeka. U isto vrijeme pojavljuje se
i koncept metaračunala – skupa umreženih raznolikih računalnih sredstava koji pomoć u
programske podrške djeluju kao jedno. Grid nastaje kao proširenje metaračunarstva na
globalna virtualna okruženja. Sam naziv grid dolazi iz vizije da će svi računari svijeta biti
povezana, a korisnik će se jednostavno priključivati u takvu veliku zajedni cu kao što se
priključuje na električnu mrežu (engl. grid ).Grid se defin iše kao računalna okolina koja
omogućava povezivanjeraspodijeljenih sredstava u dinamičke zajednice koje se nazivaju
virtualne organizacije. Povezivanjem sredstava u grid stvara se privid računala s velikim
brojem komponenata:memorije, procesora, spremišta i ostalih uređaja. Dodatno, ostvaruje se
bolje iskorištenje pojedinih sredstava te se korisnicima i aplikacijama omogućava
transparentan pristup udaljenim sredstvima.Povezivanje sredstava u gridu se odnosi na
omogućavanje pristupa i korištenja udaljenih sredstava. Za razliku od interneta koji
omogućava dohvat udaljenih dokumenata, grid omogućava različite oblike korišćenja
udaljenih sredstava (npr. izvođenje aplikacija, spremanje podataka, itd) Osobine
korišćenja sredstava u gridu su : sigurnost, kontrolisanost, fleksibilnost te pružanje
određenog stupnja kvalitete usluge.

Sredstva u gridu su standardna računalna sredstva: računari, spremišni prostor, računarne

mreže. Pored standardnih računarnih sredstava, grid omogućava povezivanje i drugih vrsta
uređaja kao što su; senzori, upravljačke jedinice, različiti mjerni uređaji itd.

7
ZAKLJUČAK

Pojam „virtuelna organizacija“ se koristi da bi se opisala mreža nezavisnih preduzeća koja se

udružuju, često kratkotrajno, da bi proizveli uslugu ili proizvod. Virtualna organizacija se
često povezuje sa terminima kao što su „virtuelna kancelarija“, „virtualni timovi“ i „virtualno
rukovodstvo“ . Krajnji cilj virtualne organizacije je da o bezbjedi inovativne, visoko
kvalitetne proizvode ili usluge kao trenutačni odgovorna zahtjeve potrošača. Pojam
„virtuelan“ kao takav ima svoje korjene u računarskoj industriji. Kada se desida računar ima
više kapaciteta skladištenja nego što stvarno posj eduje, to se pripisuje virtuelnoj
memoriji.Takođe , kada organizacija okupi resurse raznih preduzeća, onda sečini da virtualna
organizacija ima više mogućnosti nego što ih stvarno posjeduje. Svrha virtualnih organizacija
je stvaranje administrativnih jedinica unutar kojih se dijeli određeni skup sredstava.

Virtualne organizacije omogućavaju udruživanjepojedinaca i institucija s istim interesima,

npr. udruženja znanstvenika iz srodnogznanstvenog područja. Dinamičnost virtualne
organizacije se odnosi na trajanje životavirtualne organizacije, broj i uloga članova virtualne
organizacije i oblik korištenja sredstava unutar virtualne organizacije. Virtualna organizacija
će u budućnosti znač ajno promijeniti organizaciju preduzeća:
 opis poslova će biti neodređen,
 rad će se odvijati uglavnom u timovima,
 zaposleni će više komunicirati sa svojim dobavljačima i kupcima nego sa kolegama na
poslu,
 veliki će izazov biti nositi se sa rizicima i nesigurnostima u virtualnoj organizaciji
gdje promjene postaju stalne.

Poslovno okruženje će, bez sumnje, zahtjevati od preduzeća da postanu fleksibilnija, brža, i da
iznose proizvode i usluge na tržište u brzorastućemtempu.Tradicionalni oblici organizacije
neće više biti u stanju da drže taj nemilosrdni tempo. Novi oblici organizovanja, kao što su
virtualne organizacije, obećavaju da će kao organizacione vođe eksperimentisati i usvajati
nove strategije menadžmenta u 21 vijeku i dalje.

8
LITERATURA
1.
https://www.google.ba/search?q=racunalni+cluster&tbm=isch&ved=2ahUKEwjT5e3O5Ln1
AhUJ6qQKHSctAHoQ2-
cCegQIABAA&oq=racunalni+cluster&gs_lcp=CgNpbWcQAzoFCAAQgAQ6BAgAEB46Bg
gAEAUQHjoECAAQGFCpDlj-
RWDtSGgAcAB4AIABrQeIAawdkgELMC45LjIuNS0xLjKYAQCgAQGqAQtnd3Mtd2l6L
WltZ8ABAQ&sclient=img&ei=HuflYdPeJ4nUkwWn2oDQBw&bih=689&biw=1280&rlz=1
C1AVNG_enBA680BA734#imgrc=LVRNExg4ySCwXM

2. http://organizacija.awardspace.biz/poglavlje_3/glava_3_4.htm

3. file:///C:/Users/admin/Downloads/diplomski_rad_marko_salopek%20(1).pdf