You are on page 1of 18

[TYPE THE COMPANY NAME]

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU

VIRTUALNE ORGANIZACIJE

SEMINARSKI RAD

Mentor: Student:
Br.indeksa:
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

Sadržaj:

1. Uvod.......................................................................................................................... 2

2. Virtualne organizacije ................................................................................................ 4


2.1. Podjela virtualnih organizacija ............................................................................ 6
2.2. Virtualizacija poslovanja ..................................................................................... 8
2.3. Informaciona i komunikaciona tehnologija virtualnih organizacija..................... 10
2.3.1. Računalni cluster ........................................................................................... 10
2.3.2. Grid računarstvo ............................................................................................ 11
2.3.2.1. Funkcionalnosti grida ................................................................................. 12

3. Zaključak ................................................................................................................. 15

1
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

1. Uvod

Koncept virtualne organizacijske strukture (organizacije bez granice, imaginarne ili


čak hologramske organizacije) vjerojatno je najrasprostranjeniji u današnjoj stručnoj
literaturi, a ta rasprostranjenost donosi sa sobom mnoge nesuglasice i nedoumice.
Virtualna se organizacijska struktura često poistovjećuje sa različitim konceptima novih
načina oblikovanja organizacije.
Virtualnost, riječ koju je ne tako davno uveo Marshal McLuhan, danas je svuda oko
nas. Virtualna stvarnost, virtualni prijatelji, virtualna biblioteka, izrazi su koji se ne
susreću samo u informatičkim krugovima, pa tako je logično da se došlo i do pojma
virtualne organizacijske strukture o kojoj se danas sve više govori. Virtualno znači
prividno, pa tako organizacije stvarajući virtualne organizacijske strukture, poduzeća,
tvornice i timove, prividno stvaraju nove strukture kombinujući dijelove postojećih.
Nekoć je svekoliko znanje svijeta bilo koncentrisano u drevnoj Aleksandrijskoj
biblioteci. Nažalost, većina dragocjenih znanja, koja su sakupili veliki umovi drevnoga
svijeta, nepovratno su nestala u pepelu. Danas bi čitavi fond drevne biblioteke stao na
jedan CD-ROM ili u najboljem slučaju na jedan DVD. U toj drevnoj organizaciji znanja,
danas se veliki umovi više ne bave proučavanjem svemira, već turistički vodiči ukazuju
na velika djela poput onih Eratostena koji je samo pomoću štapova izračunao opseg
Zemlje. Da li to možda ukazuje na budućnost naših organizacija? Da njihove zgrade
postanu muzeji za posjetitelje, a njihov rad bude sprešan na kompaktni disk?
Neće se to dogoditi tako drastično, ali kako stvari danas stoje, organizacije sve više
teže dislociranošću. Danas imamo mnogo primjera virtualnih organizacijskih struktura.
Možda toga i nismo svjesni ali one su svuda oko nas. Najbolji primjer je mreža kućnih
proizvođača koja je vrlo rasprostranjena kod nas. U svakom oglasniku možete naći
oglas za samostalan rad kod kuće pri čemu, ako se prijavite dobijete materijal i
sastavljate ukrase i bižuteriju, te gotove proizvode prodajete oglašivaču po unaprijed
dogovorenoj cijeni. Ovakva organizacija ima sve karakteristike virtualne organizacijske
strukture: djelovanje i koordinacija preko informacijske tehnologije (pošta, telefon),
geografska dislociranost, brze promjene u namješteništvu, plitka organizacijska struktura
i jednakopravnost namještenika. Drugi primjer virtualne organizacijske strukture koji

2
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

gotovo susrećemo svaki dan je mreža novinara i uopšteno novinarska i medijska


industrija. Svaki novinar radi samostalno na nekoj reportaži najčešće negdje na terenu,
većinu svoje koordinacije dobiva preko informacijske tehnologije, lako može pisati za
jedne ili druge novine ili napraviti reportažu za neku radio ili televizijsku stanicu i tako
dalje. 1

1
http://organizacija.awardspace.biz/poglavlje_3/glava_3_4.htm

3
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

2. Virtualne organizacije

Virtualne su organizacije specifičan oblik mrežne organizacije čije postojanje


omogućava savremena informaciona i komunikaciona tehnologija olakšavajući poslovnu
saradnju između preduzetnika i preduzeća kroz prostor vrijeme i organizacijske granice.
Virtualna organizacija može biti definisana kao grupa preduzeća, dijelova
preduzeća ili samostalnih preduzetnika koji se međusobno povezuju radi obavljanja
određene privremene ili trajne poslovne aktivnosti.Članovi virtualne organizacije
zadržavaju pravnu nezavisnost, ali prema tržištu nastupaju kao jedinstveni poslovni
entitet.2
Koncept virtualne organizacije olakšava nova informacijska tehnologija i sve brža
komunikacija, te se na taj način stvara povećanje mogućnosti u usluzi i proizvodima
integracijom sržnih (core) kompetencija.3
Sržne kompetencije su rezultat specifičnog jedinstvenog skupa vještina ili tehnika
proizvodnje koje donose vrijednost potrošaču. Takva kompetencija osnažuje
organizaciju za pristup raznim tržištima. Menadžeri trebaju procijeniti buduće izazove i
mogućnosti poslovanja u cilju ostajanja na vrhu u igri u različitim situacijama.4
Za ulazak u virtalnu organizaciju, preduzeće mora demonstrirati svoje sržne
kompetencije i imati jedinstvene vještine ili znanja, kreirati viziju o tome šta preduzeće
može dodati organizaciji, biti spremna na dijeljenje rizika, održavati svoja obećanja, biti
umrežena (lično i elektronski) sa partnerima, dobavljačima, kupcima i unutar samog
preduzeća i promatrati projekte nezavisno. Preduzeće ne treba ulaziti u organizaciju
kada posjeduje kompetencije i vještine da samo zadovolji tržište, kada to odvlači
preduzeće od strategije rasta, kada je rizik prema mogućoj dobiti prevelik, kada su
nekompatibilni stavovi i filozofije menadžmenta, kada je sposobnost preduzeća da
proizvede kvalitetan proizvod ili uslugu upitna i kada prilika nije jasno definisana.
2
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:0cwGd8oo1YkJ:www.tims.edu.rs/en/current-
students/download-centre/category/112-global-integration-
processes%3Fdownload%3D2167%253Avirtuelna-
organizacija+http://www.tims.edu.rs/+virtualna+organizacija&hl=sr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESja0w672
hQlqwLMokqeMd0NuZUzaZcumrAlXAjnAOcc6zFC-883vr28amZ-rp-
v3cWwiKg29WfNGTO8EKTkAaes0EhNPLPH5NlnoC7ultojLmC8zyP0DazYnyTMZBD74lITw-
ZC&sig=AHIEtbTCgC855UOQSwAP8yuk040tf-4ZjQ
3 http://hrvoje1988.blogspot.com/2011/04/virtualna-organizacija.html
4 http://en.wikipedia.org/wiki/Core_competency

4
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

Iako su sve kompanije u virtualnoj organizaciji ravnopravne, ipak neke od njih


imaju veće značenje u mreži, to su one kompanije koje na sebe vežu veći broj drugih
kompanija pa se smatraju dominantnim članom mreže.

Proces formiranja virtualne organizacije:


 definisanje partnerske strategije;
 formiranje vanjskih saveza;
 odabiranje partnera;
 definisanje strukture partnerstva;
 razvijanje politike podrške.5

Prednosti virtualne organizacije:


 uspješno savladavanje neizvjesnosti i rizika koje sa sobom nosi tržište;
 brzo ulaženje u posao;
 obavljanje poslova u puno kraćem vremenu, sa znatno nižim troškovima i manjim
rizikom;
 povećanje konkurentnosti, profita, prodaje i lojalnosti kupca;
 eliminacija nepotrebnih koraka u poslovnom procesu;
 brza prilagodba promjenama.

Nedostaci virtualne organizacije:


 gubljenje vlastite autonomije u zamjenu za prednosti virtualne organizacije;
 gubitak vlastitog znanja, jer informacijama koje razmjenjuje sa drugim
kompanijama može sebi stvoriti potencijalne konkurente;
 smanjivanje profita kroz eksternalizaciju, jer se orjentiše samo na sržni program;
 gubitak kontrole nad dijelovima poslovanja.

5
http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

5
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

2.1. Podjela virtualnih organizacija

Prema obliku, virtualne organizacije možemo podijeliti na:

a) virtualne timove;
b) virtualne projekte;
c) privremene virtalne organizacije;
d) stalne virtualne organizacije.6

a) Virtualni timovi ili interne virtualne organizacijske strukture sastavljene su od


članova koji dolaze iz pojedinih specifičnih funkcijskih, procesnih ili strateških
jedinica većih organizacija pri čemu imaju virtualne naloge koje izvode kao
autonomni timovi na decentralizirani način.
b) Virtualni projekti oko sebe okupljaju više virtualnih timova, pa ovakvu organizaciju
možemo nazvati projektnom virtualnom organizacijskom strukturom. Cilj virtualnih
projekata je integracija različitih virtualnih timova radi optimizacije kvalitete,
vremena i troškova.
c) Privremene virtualne organizacijske strukture širi su oblik projektne virtualne
organizacijske strukture pri čemu se na ovaj način najčešće povezuju
organizacije srodnih djelatnosti kako bi se dobio veći stepen fleksibilnosti i koristi
za svakog od sudionika. Tako se povezuju proizvođači, dobavljači, prodavači,
distributeri, kupci i slično.
d) Stalne virtualne organizacijske strukture temelje se na povezivanju različitih
organizacija pri čemu se svaka organizacija trudi da eksternalizira (engl.
outsourcing) one aktivnosti za koje nije vodeća na tržištu, to jest da ih prepusti
drugim organizacijama. Na taj način se uz zamjenu ključnih znanja ostvaruju
konkurentske prednosti.7

6
https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:0cwGd8oo1YkJ:www.tims.edu.rs/en/current-
students/download-centre/category/112-global-integration-
processes%3Fdownload%3D2167%253Avirtuelna-
organizacija+http://www.tims.edu.rs/+virtualna+organizacija&hl=sr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESja0w672
hQlqwLMokqeMd0NuZUzaZcumrAlXAjnAOcc6zFC-883vr28amZ-rp-
v3cWwiKg29WfNGTO8EKTkAaes0EhNPLPH5NlnoC7ultojLmC8zyP0DazYnyTMZBD74lITw-
ZC&sig=AHIEtbTCgC855UOQSwAP8yuk040tf-4ZjQ
7
http://organizacija.awardspace.biz/poglavlje_3/glava_3_4.htm

6
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

Prema načinu nastanka imamo:


 transformirane klasične organizacije
 novodizajnirane virtualne organizacije8
Kao najpoznatiji primjeri virtualnih organizacija mogu se navesti Benetton i IKEA.
Benetton je čisti primjer virtualne organizacije sa mrežnom organizacionom strukturom
koja pokriva čitav lanac stvaranja vrijednosti; od proizvođača sirovina do krajnjeg
potrošača. Proizvodne se operacije odvijaju eksternalizovano u brojnim partnerskim
preduzećima širom svijeta. Benetton kao liderska kompanija dizajnira nove proizvode,
organizuje i optimizira lanac stvaranja vrijednosti te svojim imenom garantuje kvalitet
proizvoda i tržišni plasman proizvoda proizvedenih širom Evrope.
Pod nazivom IKEA potrošači prepoznaju poznatog Švedskog proizvođača namještaja
koji svoj uspjeh zasniva na relativno jeftinom i modernom namještaju te brzoj distribuciji i
dostavi. Međutim, IKEA je samo liderska kompanija koja unatrag nekoliko dekada
uopšte nije imalo proizvodnih kapaciteta, a i danas ih u svom vlasništvu ima samo
nekoliko. Ključna kompetencija liderske kompanije IKEA leži u sposobnosti
kombinovanja modernog dizajna sa jednostavnim načinom transporta (laganog
pakovanja, kataloške prodaje, Internet narudžbe). Iako to potrošači ne primjećuju, IKEA,
sa svojim velikim brojem robnih kuća/skladišta, predstavlja samo posrednika između
proizvođača i potrošača. Iako IKEA posjeduje i fizičku imovinu (zgrade, kancelarije,
inventar i opremu), njezina najveća imovina su potrošači (potrošački kapital). Pažljivo
prateći tržišne potrebe , te izborom odgovarajućih proizvođača, proizvodnih metoda, te
uz optimalan odnos cijene i kvalitete, IKEA omogućava visoke rezultate uspješnosti
svima koji su uključeni.9

8 https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:0cwGd8oo1YkJ:www.tims.edu.rs/en/current-
students/download-centre/category/112-global-integration-
processes%3Fdownload%3D2167%253Avirtuelna-
organizacija+http://www.tims.edu.rs/+virtualna+organizacija&hl=sr&gl=ba&pid=bl&srcid=ADGEESja0w672
hQlqwLMokqeMd0NuZUzaZcumrAlXAjnAOcc6zFC-883vr28amZ-rp-
v3cWwiKg29WfNGTO8EKTkAaes0EhNPLPH5NlnoC7ultojLmC8zyP0DazYnyTMZBD74lITw-
ZC&sig=AHIEtbTCgC855UOQSwAP8yuk040tf-4ZjQ
9 http://hrvoje1988.blogspot.com/2011/04/virtualna-organizacija.html

7
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

,,

Slika 1 Virtualna organizacija

2.2. Virtualizacija poslovanja

Savremena preduzeća danas sve više svoju fizičku postojanost zamjenjuju


virtualnom, što im pomaže pri svladavanju prepreka kao što su geografska udaljenost i
vremenske zone. Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije. Virtualizacija je postala univerzalni model koji
savremenim preduzećima i preduzetnicima omogućava povećanje opsega poslovanja te
efikasnosti i profitabilnosti. Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija,
nalaže rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća (a u sklopu toga i
lanca nabave) te specijalizaciju na strateške konkurentske prednosti. Virtualizacija

8
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

poslovanja uopšteno donosi korjenite promjene koje se najbolje uočavaju u trima


dimenzijama poslovanja:
a) prostoru;
b) vremenu; i
c) strukturi.
a) Prostor. Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan granica
preduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti (outsourcing).
Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije te posebno pojava Interneta,
omogućili su nesmetano razdvajanje poslovnih operacija koje su se donedavno
obavljale jedna pored druge, ali i zaposlenika koji su prije radili zajedno.
S druge strane virtualizacija omogućuje i povezivanje različitih poslovnih
aktivnosti koje su prije bile razdvojene te umrežavanje i klasterizaciju kompatibilnih
preduzeća i preduzetnika. Virtualizacija, promatrano kroz dimenziju prostora,
omogućava i pojavu novih načina rada i poslovanja kao što su telework (rad na daljinu),
timski rad i telecomuting.
b) Vrijeme. Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava preduzećima i
preduzetnicima obavljanje njihovih operacija duž različitih vremenskih zona. Primjeri
toga su inženjerska ili softverska preduzeća u kojima eksperti pomoću informacijske i
komunikacijske tehnologije zajednički rade neprekidno 24 sata na dan bilo gdje u svijetu.
Osim toga virtualizacija poslovanja također omogućava ekonomičniju upotrebu
dimenzije vremena u okviru povećane fleksibilnosti tokom radnog vremena. S tim u vezi
također treba spomenuti prednosti različitih oblika rada na daljinu (teleworka) koje
omogućavaju bolje iskorištavanje vremena kao ograničenog resursa te kvalitetnije
usklađivanje poslovnih obveza s ubrzanim stilom života, ali i tradicionalnim kućnim i
porodičnim potrebama.
c) Struktura. Virtualizacija poslovanja omogućila je preduzećima danas izgradnju
fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na mreži
međusobno povezanih kompanija, njihovih pojedinih jedinica, ljudi i/ili pojedinih
komplementarnih kompetencija sa ciljem izvođenja specifičnih poslovnih zadataka. Na
taj način zaposleni mogu raditi u privremenim virtualnim timovima ili čitavim
novoformiranim virtualnim organizacijama koje postoje i traju samo onoliko koliko za

9
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

njima postoji potreba te se nakon toga mogu brzo rasformirati ili preformirati za
zadovoljenje nekih drugih potreba i tržišnih prilika.10

2.3. Informaciona i komunikaciona tehnologija virtualnih


organizacija

Postojanje virtualnih organizacija omogućava informaciona i komunikaciona


tehnologija olakšavajući poslovnu saradnju između dijelova virtualne organizacije. Ovdje
je naveden jedan od načina takvog povezivanja.

2.3.1. Računalni cluster


Računalni cluster (eng. grozd, skupina) je skup usko povezanih računara koja
rade zajedno tako da se mogu gledati kao jedan računar. Dijelovi clustera su obično,
ali ne uvijek, spojeni zajedno brzom lokalnom mrežom (LAN). Clusteri se koriste kako
bi povećali performanse i/ili dostupnost iznad one kod jednog računara, dok su, u
principu, jeftiniji u usporedbi s jednim računarom istih karakteristika.11

Slika 2 Primjer clustera u aktivno-aktivno konfiguraciji12

10 Kolaković Marko, Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji,Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
2005.godina, strana197
11 http://hr.wikipedia.org/wiki/Cluster
12
http://docs.redhat.com/docs/en-US/Red_Hat_Enterprise_Linux/3/html/Cluster_Administration/ch-
overview.html

10
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

2.3.2. Grid računarstvo

Grid računarstvo ili grid clusteri je tehnologija usko povezana s cluster


računarstvom. Glavna razlika između gridova i konvencionalnih clustera je to što gridovi
obuhvaćaju skup računara koja ne vjeruju u potpunosti jedan drugom, i zato rade manje
kao jedan računar. Također, gridovi obično podržavaju više heterogene skupove nego
što su oni uobičajeni u clusterima.
Grid računarstvo namjenjeno je za rad s opterećenjima koja se sastoje od više
nezavisnih poslova i paketa, koji ne trebaju razmjenu podataka jedni između drugih
tokom procesa izračuna. Gridovi služe za upravljanje poslovima na pojedinim
računarima koji se izvršavaju nezavisno o ostatku grid-clustera. Resursi poput
kapaciteta za pohranu mogu biti dijeljeni na svim čvorovima, ali međurezultati ne utiču
na izvršavanje poslova na odvojenim čvorovima.13
Koncept povezivanja sredstava s ciljem ostvarivanja veće računalne moći te
boljeg iskorištavanja postojećih sredstava nije novi koncept. Primjer takvog povezivanja
su računalni clusteri koji se pojavljuju još u 80-tim godinama prošlog vijeka. U isto
vrijeme pojavljuje se i koncept metaračunala – skupa umreženih raznolikih računalnih
sredstava koji pomoću programske podrške djeluju kao jedno. Grid nastaje kao
proširenje metaračunarstva na globalna virtualna okruženja. Sam naziv grid dolazi iz
vizije da će svi računari svijeta biti povezana, a korisnik će se jednostavno priključivati u
takvu veliku zajednicu kao što se priključuje na električnu mrežu (engl. grid).
Grid se definiše kao računalna okolina koja omogućava povezivanje
raspodijeljenih sredstava u dinamičke zajednice koje se nazivaju virtualne organizacije.
Povezivanjem sredstava u grid stvara se privid računala s velikim brojem komponenata:
memorije, procesora, spremišta i ostalih uređaja. Dodatno, ostvaruje se bolje
iskorištenje pojedinih sredstava te se korisnicima i aplikacijama omogućava
transparentan pristup udaljenim sredstvima.
Povezivanje sredstava u gridu se odnosi na omogućavanje pristupa i korištenja
udaljenih sredstava. Za razliku od Interneta koji omogućava dohvat udaljenih
dokumenata, grid omogućava različite oblike korištenja udaljenih sredstava (npr.

13
http://hr.wikipedia.org/wiki/Cluster

11
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

izvođenje aplikacija, spremanje podataka, izravan pristup, itd.). Osobine korištenja


sredstava u gridu su: sigurnost, koordiniranost, kontroliranost, fleksibilnost te pružanje
određenog stupnja kvalitete usluge.
Sredstva u gridu su standardna računalna sredstva: računari, spremišni prostor,
računalne mreže. Pored standardnih računalnih sredstava, grid omogućava povezivanje
i drugih vrsta uređaja, kao što su: senzori, upravljačke jedinice, različiti mjerni uređaji
(mikroskopi, teleskopi, itd.). Osobine sredstava su: raznorodnost (heterogenost),
promjenjivost (engl. volatile) i raspodijeljenost.

2.3.2.1. Funkcionalnosti grida

1. Omogućavanje saradnje raznorodnih sredstava. Grid omogućava korištenje i


saradnju različitih uređaja te različite programske podrške (aplikacija i
operacijskih sistema, OS). Za ostvarivanje ove funkcionalnosti nužna je
standardizacija protokola, sučelja i modela sredstava.
2. Međuorganizacijsko povezivanje sredstava se odnosi na povezivanje sredstava
između više stvarnih organizacija. Pri tome je bitno omogućiti organizacijama da
zadrže svoju autonomiju, tj. da mogu definisati koja sredstva i u kojem obliku su
dostupna drugim organizacijama i osobama u gridu. Nadalje, za povezivanje
informacijskih sistema organizacija potrebno je usvajanje zajedničke
informacijske sheme koja će organizacijama omogućiti međusobnu razmjenu i
korištenje informacija.
3. Grid sustav optimizuje korištenje sredstava s aspekta pružatelja sredstava i
korisnika. S aspekta pružatelja sredstava grid treba optimizirati iskorištenje
sredstava (npr. kontrolisanjem opterećenja mreže ili računara). S aspekta
korisnika grid treba rasporediti zadatke na način da se optimizira izvođenje
poslova (npr. trajanje izvođenja, trošak, itd.).
4. Grid omogućava definisanje stepena kvalitete usluge prilikom korištenja
sredstava. Kvaliteta usluge odnosi se na dostupnost sredstava, sigurnost i
performanse korištenja sredstva koje pružatelj osigurava korisniku. Za ovo

12
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

svojstvo nužni su mehanizmi za pregovaranje između korisnika i pružatelja


usluge te formalizam za izražavanje stupnja kvalitete usluge.
5. Visok stepen sigurnosti je jedno od najbitnijih svojstava grida jer se radi o
izravnom korištenju udaljenih sredstava. Grid treba omogućiti mehanizme za
autentikaciju, autorizaciju, detekciju narušavanja sigurnosti (engl. intrusion
detection), prijenos ovlasti (engl. delegation), integraciju više sigurnosnih politika
(npr. prilikom međuorganizacijskog povezivanja sredstava) te vođenje dnevnika
korištenja sredstava (engl. auditing).
6. Izvođenje korisničkih poslova i upravljanje podacima. Prilikom izvođenja poslova
grid treba omogućiti izvođenje različitih oblika aplikacija (paralelnih, serijskih,
slijeda zadataka - workflow), efikasno raspoređivanje poslova i ispunjavanje
korisničkih zahtjeva (npr. trajanje izvođenja, broj procesora, itd). U slučaju
upravljanja podacima, grid mora osigurati efikasan pristup udaljenim podacima
(npr. korištenjem priručnih memorija ili uvišestručavanja), dosljednost (engl.
consistency) te integraciju podataka raspodijeljenih u više spremišta.
7. Smanjenje troškova i olakšanje administracije sredstava. Grid se sastoji od
velikog broja raspodijeljenih sredstava, pa je i administracija takvog sistema
iznimno zahtjevna i osjetljiva na ljudske pogreške. Zato grid sistem mora ostvariti
mehanizme koji će automatizovati i pojednostaviti administraciju sredstava. Ti
mehanizmi trebaju olakšati održavanje i grid servisa i samih sredstava.
8. Grid sistem mora imati osobine razmjernog rasta (skalabilnost) kako bi omogućio
stvaranje velikih, dinamičnih virtualnih zajednica. To znači da pojedine
komponente grida moraju biti ostvarene na način da mogu obraditi veliki broj
zahtjeva. Primjerice sustav za upravljanje poslova trebaju moći obraditi i do
nekoliko desetaka ili stotina hiljada poslova. Komponente trebaju biti ostvarene
na necentraliziran način, npr. korištenjem hijerarhijske arhitekture ili mreža
ravnopravnih sudionika (engl. peer to peer, P2P).
9. Dostupnost. Sredstva u gridu su po prirodi promjenjiva (engl. volatile), tj.
normalna pojava je da neka sredstva jednostavno istupe iz virtualnih organizacija
(npr. stoni računari ili računari u učionicama). Zato grid mora osigurati efikasne
mehanizme za detekciju pogreške i brz oporavak od pogreške.

13
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

10. Jednostavnost upotrebe. Kako se očekuje da će grid u budućnosti biti sveprisutan


neophodno je da rad s grid sistemom bude razmjerno jednostavan. Grid sistem
mora osigurati sučelja i alate koji će sakriti složenost cjelokupnog sistema i
omogućiti korisnicima jednostavan razvoj i korištenje aplikacija. Usko povezan s
zahtjevom jednostavnosti je i zahtjev proširivosti sistema. Grid sistem treba
omogućiti jednostavno proširivanje skupa funkcionalnosti. Na taj način se
omogućava razvoj dodataka (engl. plug-ins) za pojedina područja primjene koji
doprinose skrivanju složenosti grida od krajnjih korisnika.14

14
http://www.cro-ngi.hr/tehnologije/grid/

14
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

3. Zaključak

I na kraju da zaključimo. Pojam „virtuelna organizacija“ se koristi da bi se opisala


mreža nezavisnih preduzeća koja se udružuju, često kratkotrajno, da bi proizveli uslugu
ili proizvod. Virtualna organizacija se često povezuje sa terminima kao što su „virtuelna
kancelarija“, „virtualni timovi“ i „virtualno rukovodstvo“ . Krajnji cilj virtualne organizacije
je da obezbjedi inovativne, visokokvalitetne proizvode ili usluge kao trenutačni odgovor
na zahtjeve potrošača.
Pojam „virtuelan“ kao takav ima svoje korjene u računarskoj industriji. Kada se desi
da računar ima više kapaciteta skladištenja nego što stvarno posjeduje, to se pripisuje
virtuelnoj memoriji.Takođe, kada organizacija okupi resurse raznih preduzeća, onda se
čini da virtualna organizacija ima više mogućnosti nego što ih stvarno posjeduje.
Svrha virtualnih organizacija je stvaranje administrativnih jedinica unutar kojih se
dijeli određeni skup sredstava. Virtualne organizacije omogućavaju udruživanje
pojedinaca i institucija s istim interesima, npr. udruženja znanstvenika iz srodnog
znanstvenog područja. Dinamičnost virtualne organizacije se odnosi na trajanje života
virtualne organizacije, broj i uloga članova virtualne organizacije i oblik korištenja
sredstava unutar virtualne organizacije.
Virtualna organizacija će u budućnosti značajno promijeniti organizaciju preduzeća:
 opis poslova će biti neodređen,
 rad će se odvijati uglavnom u timovima,
 zaposleni će više komunicirati sa svojim dobavljačima i kupcima nego sa
kolegama na poslu,
 veliki će izazov biti nositi se sa rizicima i nesigurnostima u virtualnoj
organizaciji gdje promjene postaju stalne.15
Poslovno okruženje će, bez sumnje, zahtjevati od preduzeća da postanu
fleksibilnija, brža, i da iznose proizvode i usluge na tržište u brzorastućem
tempu.Tradicionalni oblici organizacije neće više biti u stanju da drže taj nemilosrdni
tempo. Novi oblici organizovanja, kao što su virtualne organizacije, obećavaju da će kao
organizacione vođe eksperimentisati i usvajati nove strategije menadžmenta u

15
http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

15
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

dvadesetprvom vijeku i dalje.Te nove strukture će, naravno, zahtjevati od menadžera i


lidera da se suoče sa uzbudljivim izazovima prolazeći kroz okruženje u kojem vlada
povećana neizvjesnost i promjenjivost.

16
VIRTUALNE ORGANIZACIJE

4. Literatura

docs.redhat.com/docs/en-US/Red_Hat_Enterprise_Linux/3/html/Cluster_Administration. (n.d.). Preuzeto


sa docs.redhat.com: http://docs.redhat.com/docs/en-
US/Red_Hat_Enterprise_Linux/3/html/Cluster_Administration/ch-overview.html

en.wikipedia.org/wiki/Core_competency. (n.d.). Preuzeto sa en.wikipedia.org:


http://en.wikipedia.org/wiki/Core_competency

hr.wikipedia.org/wiki/Cluster. (n.d.). Preuzeto sa hr.wikipedia.org: http://hr.wikipedia.org/wiki/Cluster

hrvoje1988.blogspot.com/2011/04/virtualna-organizacija. (n.d.). Preuzeto sa hrvoje1988.blogspot.com:


http://hrvoje1988.blogspot.com/2011/04/virtualna-organizacija.html

Kolaković, M. (2005). NOVI POSLOVNI MODELI U VIRTUALNOJ EKONOMIJI . Zbornik Ekonomskog


fakulteta u Zagrebu, 197-198.

organizacija.awardspace.biz/poglavlje_3/glava_3_4. (n.d.). Preuzeto sa organizacija.awardspace:


http://organizacija.awardspace.biz/poglavlje_3/glava_3_4.htm

www.cro-ngi.hr/tehnologije/grid/. (n.d.). Preuzeto sa www.cro-ngi.hr: http://www.cro-


ngi.hr/tehnologije/grid/

www.efst.hr/nastava. (n.d.). Preuzeto sa www.efst.hr: http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

www.tims.edu.rs. (n.d.). Preuzeto sa docs.google.com/viewer:


https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:0cwGd8oo1YkJ:www.tims.edu.rs/en/current-
students/download-centre/category/112-global-integration-
processes%3Fdownload%3D2167%253Avirtuelna-
organizacija+http://www.tims.edu.rs/+virtualna+organizacija&hl=sr&gl=ba&p

17

You might also like