Veleučilište Hrvatsko zagorje

Krapina

Informatika

Klaudija Brandis

Tipologije modela e-poslovanja

Seminarski rad

Informatika

Kolegij: Uvod u elektroničko poslovanje

Prof.: Željko Pavić

Sadržaj
1. Uvod..................................................................................................................................3

2. Tipologije modela e-poslovanja........................................................................................3

2.1. Suradnički modeli..........................................................................................................3

2.2. Modeli virtualnih zajednica...........................................................................................3

2.2.1. Modeli dragovoljnih priloga.......................................................................................3

2.2.2. Mreže znanja............................................................................................................. 3

2.3. Pretplatnički modeli...................................................................................................... 3

2.4. Modeli pomoćnih usluga...............................................................................................3

2.5. Modeli tržišnih transakcija s dodatnom vrijednošću.....................................................3

2.6. Modeli e-poslovanja i informacijsko posredništvo........................................................4

3. Zaključak........................................................................................................................... 4

4. Popis literature..................................................................................................................4

1. Uvod
Elektroničko poslovanje ili e-business je sustav izvršavanja svih elemenata poslovnih
aktivnosti ekonomskog procesa elektroničkim putem, odnosno stvaranje dodatnih
vrijednosti koristeći se ICT tehnologijama. Uvođenjem elektroničkog poslovanja ostvaruju se
značajne uštede u poslovnim procesima. Također se ostvaruju uštede u odvijanju poslovnih
procesa, te se ti poslovni procesi i ubrzavaju, te im se povećava kvaliteta. Sam poslovni
ciklus postaje puno kraći, troškovi se smanjuju i time se smanjuje i cijena proizvoda.
Elektroničko poslovanje je jedna nova dimenzija, nadogradnja dosadašnjeg sustava
poslovanja. Kao i u dosadašnjem sustavu, poslovanje se odvija na temelju poslovnih
komunikacija i dokumentacije, međutim sada je ta komunikacija i dokumentacija u
digitalnom obliku. Razmjena informacija je brza i trenutna.

1
 2. Tipologije modela e-poslovanja

2.1. Suradnički modeli

Za razliku od generaliziranih portala koji iziskuju stvaranje velikog posjetiteljskog prometa,
suradnički ili afilijacijski modeli elektroničkog poslovanja omogućuju kupovanje roba ili
usluga od tvrtke koja ih implementira bez obzira na to kakve navike klijenata pri korištenju
Interneta bile, odnosno neovisno o tome koja web mjesta često posjećuju i s koje pozicije
kreću u „surfanje”mrežom.

U internetskoj praksi mogu se naći mnoge inačice tog modela kao na primjer model plaćanja
po „kliku”, model razmjene internetskih oglasa i model podjele prihoda.

Izumitelj suradničkog modela je utemeljitelj Amazon.coma Jeff Bezos.

2.2. Modeli virtualnih zajednica

Osnova je modela virtualnih zajednica korisnička lojalnost, a ne veliki posjetiteljski promet.

Korisnici ulažu vrijeme pa čak i emocije u web mjesto izgrađeno prema takvom modelu. U
nekim slučajevima korisnici su redoviti opskrbljivači takvih web mjesta informacijskim
sadržajima i/ili novcem.

Imati korisnike koji opetovano često posjećuju web mjesto, znači imati mogućnosti
oglašavanja i posredovanja u razmjeni informacija, te funkcioniranja poput specijaliziranog
portala.

Takvi modeli često podrazumjevaju plaćanje pretplate na posebno vrijedne informacijske

usluge.

Možemo ih dalje podijeliti na modele dragovoljnih priloga i modele mreža znanja.

2
 2.2.1. Modeli dragovoljnih priloga
U ovom modelu se nastoji stvoriti zajednica korisnika Interneta koji će svojim dragovoljnim
prilozima poduprijeti aktivnosti određenog web mjesta. Neprofitne organizacije će također
nastojati tražiti potporu humanitarnih i karitativnih fondacija i udruga.

Potencijal weba za implentaciju ovog modela izuzetno je velik, uz predpostavku da su ciljevi

djelovanja organizacije koja ga pokreće i vodi jasni, transparentni, ruštveno prihvatljivi i
korisni.

Ovakav se model samo uvjetno može smatrati poslovnim modelom, jer je primjeren
neprofitabilnim organizacijama i u velikoj se mjeri oslanja na dobročinstvo i dragovoljnost.

2.2.2. Mreže znanja

Web mjesta ove kategorije nerijetko se nazivaju i eksperentim web mjestima budući da
predstavljaju izvore informacija zaosnovanih na stručnoj ekspertizi i korisničkim iskustvima.

Organiziraju se u obliku foruma na kojima osobe ili tvrtke što traže neke specifične ili
visokostručne informacije mogu postavljati pitanja, te dobivati odgovore od nekog
kompetentnog autoriteta za to područje.

Eksperti mogu biti zaposlenici tvrtke koja vodi takvo web mjesto, kompetentni dragovoljci ili
u nekim slučajevima bilo tko tko želi odgovarati na postavljena pitanja.

3
 2.3. Pretplatnički modeli
U ovakvim modelima, korisnici plaćaju pristup za web mjesto zasnovanom na toj koncepciji.
Profitabilnost takvih web mjesta proizlazi iz ponuđenog informacijskog sadržaja s visokom
dodanom vrijednosti.

Kompanija Jupiter Media Metrix 1999. godine provela je istraživanje kojim je utvrđeno da
40% korisnika ne želi plaćati naknadu za pristup nilo kakvom informacijskom sadržaju na
webu. Neke tvrtke riješavaju taj problem kombinacijom besplatnog sadržaja koji stvara visok
posjetiteljski promet i odgovarajući visok propagandni potencijal s ekskluzivnim sadržajima i
uslugama koje se naplaćuju.

2.4. Modeli pomoćnih usluga

Radi se o pružanju usluga, primjerice kriptografske zaštite podataka u prijenosu Internetom,
autentifikacije korisnika i informacijskih sadržaja, certificiranja usluga... Prema načelu „plati
kako napreduješ u poslu” ili „on-demand”.

Ideja je naplaćivati takve pomoćne usluge po svakom bitu prenesenih ili obrađenih
podataka, što onda predstavlja i primjenu sastava mikroplaćanja kod malih iznosa naknade
za izvršene usluge.

4
 2.5. Modeli tržišnih transakcija s dodatnom vrijednošću
Gledajući sa stajališta funkcionalnosti, posrednici u poslovanju koji unapređuju djelotvornost
tržišta dodavanjem vrijednosti tržišnim transakcijama mogu grupirati u skupine:

istraživači korisničkih potreba za informacijama

institucije što upravljaju intelektualnim vlasništvom i autorskim pravima

institucije za autentifikaciju i certificiranje dobavljača informacija ili usluga

posrednici koji konsolidiraju, obrađuju i dodaju vrijednost informacijama

Posrednici što pripadaju obrađenoj skupini podržavaju svoj vlastiti model elektroničkog
poslovanja.

2.6. Modeli e-poslovanja i informacijsko posredništvo

Uloga informacijskih posrednika u elektroničkom poslovanju postupno se mijenja. Neki od
modela insistiraju na uključivanju informacijskih posrednika zato što oni mogu utjecati na
sniženje troškova elektroničkog poslovanja, neki zato što posrednici često olakšavaju pristup
klijenata do odgovarajućih informacija, neki zato što posrednici mogu dodavati vrijednost
informacijama, neki zato što mogu štititi klijente od obmana i prijevara u elektroničkom
poslovanju.

Informacijski posrednici jesu i biti će svojevrsni katalizatori napretka u elektorničkom

poslovanju, ali njihova će se uloga i nadalje s vremenom mijenjati s usporedbom na
promjene koje donosi tehnološki progres i kumulacija znanja i iskustva stečenog i
prikupljenog primjenom koncepta elektroničkog poslovanja.

5
 3. Zaključak
Prednosti digitalnog poslovanja svakako su veće od nedostataka. U današnje vrijeme radnih
dana i manje slobodnog vremena, poslovanje putem interneta mnogo je praktičnije. Tržište
se širi, što otvara vrata novim proizvodima i različitim mogućnostima kupovine. Kupcima su
proizvodi dostupni 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Kupnja putem interneta smanjuje
transakcijske troškove za kupce i prodavače. Najodgovornijima u procesu poslovanja putem
Interneta mogu se smatrati marketing menadžeri koji poboljšavanjem marketinga
povećavaju prodaju, te tehničari koji prate i unapređuju infrastrukturu Internet poslovanja.
Kao i sa svim stvarima, u e-poslovanju također nalazimo neke nedostatke. Početak prelaska
s tradicionalnog poslovanja na internetsko poslovanje zahtijevat će naravno visoke troškove
i daljnji razvoj e-poslovanja. Tehnološke promjene su prebrze, s jedne strane to dovodi do
nerazvijene tehničke infrastrukture, as druge strane dovodi do manjka profesionalnih
talenata. Iako se danas gotovo sve može kupiti online, nisu svi proizvodi prikladni za e-
trgovinu. U daljnjem razvoju e-poslovanja potrebno je preispitati navedene negativne
učinke, bolje i brže pratiti tehnološki napredak te nastojati da se kupnja putem interneta
može reći kao sigurna kupnja.

4. Popis literature

https://digitalenterprise.org/models/

http://www.efos.unios.hr/e-marketing/wp-content/uploads/sites/5/2018/07/ems-2017-18-
11-e-poslovanje.pdf

https://docshare.tips/e-poslovanje_58498ab4b6d87f9da58b48a0.html

file:///C:/Users/Intel/Downloads/
Izazovi_elektronickog_poslovanja_Z.Panian_2002%20(2).pdf

Najviše podataka sam izvlačila iz pdf-a Izazovi elektronickog poslovanja Z. Panian 2002.