Pitanja i odgovori za drugoi kolokvij E poslovanje

1. Koje su klasine generike poslovne strategije za ostvarivanje dugorono

odrive konkurentske prednosti?
1. Trokovno vodstvo razvoj vrlo niske trokovne strukture koja omoguuje
visoku kontribuciju i povrat i u sluaju intenzivne konkurencije
2. Diferencijacija kvalitativno razlikovanje od ostalih konkurenata u istoj
djelatnosti
3. Fokusiranje orijentacija na odreeni uski trini segment, posebnu liniju
proizvoda ili odreeno teritorijalno podruje.
2. Nove generike poslovne strategije za ostvarivanje dugorono odrive
konkurentske prednosti?
1. Virtualni lanac vrijednosti opsean skup aktivnosti koje se izvode s ciljem
dizajniranja, proizvodnje, prodaje, isporuke i potpore proizvodnoj liniji, ali u eposlovanju
2. Povezivost dodavanje vrijednosti mogunou povezivanja sa najpogodnijim
poslovnim subjektima na globalnoj razini
3. Informacijsko vodstvo dodavanje vrijednosti uporabom informacija i
informatikih tehnologija.
3. Faze procesa dodavanja vrijednosti uporabom informacija?
1. Vidljivost procesa kvalitetnije praenje informacija o poslovanju omoguuje
rukovoditeljima bolji uvid u poslovne procese i lanac vrijednosti, a samim tim
kvalitetnije i bre donoenje odluka
2. Zamjena aktivnosti fizike aktivnosti klasine ekonomije se zrcale u virtualni
svijet i stvara se paralelni lanac vrijednosti na e-tritu
3. Novi odnosi s klijentima/potroaima informacije virtualnog lanca
vrijednosti se koriste kako bi se stvorila nova vrijednost za kupca.
4. Najvaniji elementi okruenja webocentrinog poduzea su?
a. Globalna infrastruktura
- sigurnosna infrastruktura
- sustavi e-plaanja i naplate
- e-bankarstvo
- zakonska regulativa e-trita
- komunikacijska infrastruktura
- globalna informacijska infrastruktura
b. Dobavljai
- pronalaenje sirovina i materijala
- prikupljanje informacija s trita nabave
- upravljanje procesom nabave
- upravljanje ulaznim raunima i plaanjem
c. Klijenti
d. Posrednici.

5. Tipologija modela e-poslovanja

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Brokerski (komisijski) modeli (brokerage)

Oglaivaki modeli (advertising)
Modeli informacijskih posrednika (infomediary)
Trgovaki modeli (merchant)
Proizvoaki modeli (manufacturing)
Suradniki modeli (affiliate)
Modeli virtualnih zajednica (community)
Pretplatniki modeli (subscription)
Modeli pomonih usluga (utility)

6 . Brokerski model
Brokerski
ili
komisijski
modeli
e-poslovanja
su
zasnovani
na
brokerima/posrednicima koji imaju ulogu kreatora trita. Oni povezuju stranu ponude
sa stranom potronje i olakavaju obavljanje e-poslovnih transakcija izmeu njih. Svoj
interes ostvaruju kroz naknadu ili proviziju za svaku transakciju ije su obavljanje
omoguili ili potpomogli.
7. Podjela brokerskog modela

Modeli posredovanja pri prodaji/kupovanju

Model robne razmjene ili robnih burzi

Modeli trgovake zajednice

Modeli agregatora kupaca ili prikupljanja potranje

Distribucijski modeli

Modeli virtualnog trgovakog centra Modeli metaposrednitva

Aukcijski modeli
Modeli inverzne aukcije
Elektroniki oglasnici
Modeli pretraivakih agenata

8. Oglaivaki modeli?
e-poslovanja su proirenje tradicionalnog modela medijskog oglaavanja
Oglaivake modele e-poslovanja moemo podijeliti na:

Generalizirane portale

Specijalizirane portale

Personalizirane portale

Motivatore pozornosti

Modele besplatne ponude

Diskontne modele

9. est osnovnih elemenata projekta?

1. Ciljevi S.M.A.R.T specifini,mjerljivi,ostvarljivi,definiranih resursa,
odreeni u vremenu
2. Struktura poslova i aktivnosti koje aktivnosti mogu ugroziti
projekt,analizirat prednosti i ne
3. Organizacija podjeliti uloge, trebaju svi razumijeti i sloziti s ciljevima
projekta
4. Dinamika i rokovi - odredeno vrijeme u kojem se projekt mora zavrsiti
5. Budet sredstvo kotrole projekta, izravan i neizravan proracun
6. Rizici 10. Kritini put projekta?
Kritini put (CP critical path) projekta povezuje one aktivnosti u projektu koje
odreuju predvieno vrijeme zavretka projekta; ukoliko se zadaci na tom putu ne
izvre na vrijeme, za toliko se odgaa izvrenje cijelog projekta.
11. Stupnjevi timskog razvoja?
1.
2.
3.
4.

Nerazvijeni tim
Eksperimentirajui tim
Konsolidirajui tim
Zreli tim

12. Faze razvoja projektnog menadmenta?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Strategija i plan
Obrada zahtjeva
Oblikovanje
Provedba
Uvoenje u rad
Odravanje
Novi razvojni ciklus

13. Funkcije www sjedita

1.
2.
3.
4.
5.

privlaenje korisnika Interneta na web sjedite

zadravanje posjetitelja na web sjeditu
stvaranje lojalnosti posjetitelja prema web sjeditu
ostvarivanje poslovnih aktivnosti
postprodajne aktivnosti.

14. Podjela portala

Horizontalni portali ili portali ope namjene svojim uslugama pokrivaju

najrazliitija podruja interesa (portale povezane s pruateljem internetskih
usluga, portale vezane uz etablirana poduzea na Internetu, samostalne ope
portale).
Vertikalni portali ili portali sklonosti pruaju informacije i usluge za tono
odreenu grupaciju korisnika koji su meusobno povezani zajednikim
interesima.

Transakcijski ili korporacijski portali slue za pristup prema informacijama

poduzea od strane zaposlenika, kupaca, poslovnih partnera i javnosti.

15. Kriteriji za evoluaciju web sjedita?

1. Svrha (purpose) razlog postojanja web sjedita. Bitne sastavnice su stranica
'o nama', mapa sjedita, indeksna stranica i domena.
2. Autoritet (authority) autor je kompetentna osoba ili organizacija s
kredibilitetom odgovorna za sadraje i treba biti navedena na web sjeditu s
kontakt informacijama.
3. Objektivnost (objectivity) web sjedite treba poivati na naelima
objektivnosti,
kompletnih
informacija
i
podupiruih
argumenata
s
dokumentiranim izvorima informacija.
4. Primjerenost (appropriateness) svako web sjedite cilja na odreeni
populacijski segment te sadrajno i izriajno mora biti primjereno tom
populacijskom segmentu.
5. Aurnost (currency) informacije i podaci su vremenski osjetljivi pa bi
objavljeni sadraji trebali biti datirani s podacima poput: vrijeme kreiranja
stranice, vrijeme objavljivanja informacije, vrijeme auriranja i sl. Uslijed
neaurnosti mogu se pojaviti veze koje nigdje ne vode (dead link).
6. Odgovornost (responsibility) odgovornost za napisanu rije ili izneseno
stajalite koje bi trebalo biti etiko, moralno, drutveno prihvatljivo.
7. Jasnoa (clarity) web sjedite treba biti logiki organizirano, informacije
trebaju biti jasne i itke, tekst gramatiki ispravan i u primjenom fontu,
fotografije i grafika trebaju biti u suglasju s tekstom, reklame ne smiju
zbunjivati.
8. Pristupanost (accessibility) web stranice se trebaju brzo uitavati, do bilo
koje stranice u web sjeditu se mora doi u svega nekoliko koraka, pozitivno je
imati opciju prikaza samo tekstualnog dijela web sjedita.
9. Prepoznatljivost (identity) utjee na to da li je sjedite na webu bezlino, ili
je u trenutku prepoznatljivo ono, ili autor tekstova
10.Obuhvat (coverage) usko ili iroko obuhvaena tematika web sjedita
16. Skupine imbenika koje utjeu na ponaanje potroaa?
1. Socijalni i kulturni imbenici
2. Osobine pojedinca
3. Regulatorni imbenici okoline
17. Elementi e-marketinga
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Personalizacija
Privatnost
Usluge korisnicima
Mrena zajednica
Sjedite na webu
Sigurnost
Unaprjeenje prodaje

18. Baner?

Baner (banner) je manji promidbeni oglas/slika/animacija na web stranici ija je

svrha da zainteresira posjetitelja i poslui kao veza prema web stranicama oglaivaa.
Veza se aktivira klikom na baner.
Prva generacija: Statiki baneri, obino kontrastnih boja koje privlae panju
posjetitelja web stranice i koji nose poruku 'klikni ovdje', 'besplatno preuzimanje'
i sl.
Druga generacija: Animirani baneri, koriste se za poticanje pokreta ili izlaganje
posjetitelja web stranice nizu poruka.
Trea generacija: Interaktivni baneri, npr. osjete poziciju pokazivaa na web
stranici i ponu se animirati s korisnikim pribliavanjem pokazivaa.
19. Tehnike autorizacije korisnika u e-bankarstvu (nabroji i objasni)
Token je elektroniki ureaj veliine i izgleda malog kalkulatora kojeg na
privremeno koritenje banka ustupa klijentu. Prilikom prijave na web stranicu
banke, korisnik se predstavlja s 2 podatka. Prvi je podatak jedinstveni
identifikacijski broj otisnut na poleini tokena, a ponekad kratkotrajno prikazan
na zaslonu tokena prilikom njegova ukljuenja. Drugi je podatak jednokratni broj
koji token generira i ispisuje. Nakon svakoga ukljuenja njegova je vrijednost
razliita od svih prethodnih, a buduu vrijednost nije mogue predvidjeti.
Serijski broj svakog tokena je jedinstven i sainjava dio kriptografskog kljua koji
omoguuje generiranje dinamikog koda za pristup mrei. Brojevi koje token
generira su za jednokratnu je uporabu, odnosno ne postoji mogunost
ponavljanja generiranog niza. Za ukljuenje tokena potrebno je upisati samo
korisniku poznat osobni identifikacijski broj (PIN Personal Identification
Number).
TAN (Transaction authentication number) lista ili kartica je papirnata
plastificirana kartica sa svojim serijskim brojem na kojoj se nalazi tablica s tono
odreenim nizovima znamenki, a koju klijent dobiva od banke. Prijava na web
posluitelj banke se odvija u dva koraka. U prvom koraku upisuju se tono
korisniko ime i zaporka klijenta ili serijski broj TAN kartice i PIN, a zatim slijedi
provjera sigurnosnog kljua, tj. TAN broja sa TAN kartice.
Smart kartica (smartcard) je plastina kartica veliine kreditne kartice s
ugraenim ipom na koju su pohranjena dva jedinstvena kljua, od kojih je
jedan javni, a drugi tajni. Javni klju prenosi se u posebnoj formi, nazvanoj
digitalni certifikat, koji sadri osnovne podatke o korisniku. Privatnim kljuem
korisnik potpisuje svaku zadanu transakciju. Za upotrebu ove kartice potreban je
ita koji se prikljui na raunalo. Prije poetka rada, kartica se umee u ita i
unosi se korisniku poznat PIN, ime poinje proces identifikacije. Najee je
koriste poduzea.
20. Osobine savrene e-gotovine
1. jednostavno pretvaranje klasine gotovine odnosno nekog drugog vida novca
u e-gotovinu i obrnuto
2. onemogueno krivotvorenje i plaanje dva puta istom e-novanicom
3. anonimnost kupca
4. off-line provjera autentinosti
5. prijenos bez autorizacije tree strane (banke)
6. upotrebljivost bez rauna u banci
7. usitnjavanje u sve eljene iznose

8. mora biti ne interaktivna

9. jednostavnost i nezahtjevnost na raunalne resurse.

21. Kljuna 4 problema za koritenje e-gotovine

1.
2.
3.
4.

Formalnopravna valjanost digitalnog potpisa

Pozicija e-gotovine u postojeem monetarnom sustavu
Pozicija e-gotovine u poreznom sustavu
Sprjeavanje kriminalnih radnji

22. Sigurnosni zahtjevi e-transakcije

1.
2.
3.
4.
5.

Vjerodostojnost (autentinost, identifikacija)

Autorizacija sudionika
Privatnost (povjerljivost, tajnost)
Cjelovitost (integritet, besprijekornost)
Neopozivost (neporecivost)

23. Stegonografija?
Svaki proces pohranjivanja tajnih poruka na nain da nitko osim poiljatelja i primatelja
nije niti svjestan samog postojanja poruke. Sakrivanje poruka se temelji na
preruavanju poruka unutar slika, lanaka, lista i sl. Steganografijom se rauna i
sakrivanje poruka unutar raunalnih datoteka i tokova podataka. Kod digitalne
steganografije poruka se moe nalaziti unutar datoteka poput dokumenata, slika ili
programa. Multimedijske datoteke su idealne za steganografijsku komunikaciju zbog
njihove znatne veliine i male osjetljivosti na suptilne promjene.
24. Infrastruktura javnog kljua od ega se sastoji?
Infrastruktura javnog kljua (PKI Public Key Infrastructure) je sloeni je
sustav, odnosno skup tehnologija, protokola, standarda i usluga koji zajedno
omoguuju sigurnu komunikaciju preko nesigurnih mrea temeljenu na sustavu javnih
kljueva
Sastoji se od:
Certifikat

Krajnji entitet

Certifikacijski centar ili certifikator (CA Certification Authority)

Registracijski centar ili registrator (RA Registration Authority)

Spremite ili baza certifikata (Certificate/CRL Repository)

Izdavatelj opozvanih certifikata (CRL Issuer)

25. PGP?
PGP (Pretty Good Privacy) je raunalni program za kriptografsku zatitu podataka
stvoren 1991. Godine, a kasnije je zbog svoje rairenosti postao i otvoreni standard
pod nazivom OpenPGP. E-pota nije siguran nain komunikacije jer je u opasnosti da je
netko proita ili promijeni bez znanja poiljatelja. Stoga, putem e-pote nikako ne
bismo trebali slati povjerljive. PGP se moe promatrati kao sigurnosna nadogradnja
sustava e-pote, koji korisnicima omoguuje da izmjenjuju podatke vodei rauna o
povjerljivosti, autentinosti i praktinosti koje proizlaze iz koncepta ureenog javnog i
privatnog kljua. U PGP mehanizam je uvedeno naelo tzv. mrea povjerenja, koje se

zasniva na tome da svaki korisnik moe potpisati tui javni klju i time pokazati da mu
vjeruje.
26. Adweree i Spyware?

Adware je raunalni program koji najee dolazi kao dodatak korisnim

besplatnim raunalnim programima, a oituje se u obliku reklama koje prikazuje
kroz rad s besplatnim programom. Proizvoa korisnog besplatnog raunalnog
programa se na taj nain financira distribucijom reklama kroz suelje. Samo
prikazivanje reklama moe biti jedino iritantno, ali ono to stvara problem su
odlasci na web stranice na koje niste htjeli ii. U kombinaciji sa spyware
programima reklame koje vam se prikazuju postaju ciljane i ovisne o stranicama
koje posjeujete.
Spyware je raunalni program koji biljei to korisnik radi na svome raunalu i
prikupljene informacije ciljano alje dalje. Moe sakupljati vrlo irok tip
informacija: od adresa posjeenih web stranica do tipki koje se pritiu na
raunalu ime se mogu saznati lozinke i druge povjerljive korisnike informacije.

27. Botnet to je i oje vrste napada poznajete?

Mrea robota ili Botnet (Robot network) je velika mrea meusobno povezanih
raunala, a sve bez znanja vlasnika ili korisnika istih. Njima su ovladali hakeri pomou
zloudnih programa u svrhu napada na druga raunala. Najpoznatija mrea robota
dobila je ime Mariposa i brojila je 13 milijuna raunala, dok je Storm prva mrea robota
iznajmljivana za slanje neeljene elektronike pote. Mada se botneti veinom koriste
za destruktivne i kriminalne aktivnosti treba napomenuti da postoje i legalne mree sa
slinim svojstvima. Glavna razlika je u tome da postoji pristanak korisnika za
sudjelovanje u takvoj mrei. Jedna od najpoznatijih takvih mrea je SETI (Search for
Extraterrestrial Intelligence) sastavljena od vie od 500.000 raunala. Najee vrste
napada botnetom su:

Distribuirani napad uskraivanjem usluge (DDoS - Distributed Denial of Service)

Slanje

irenje novih zlonamjernih programa

Instaliranje dodataka za

Manipuliranje anketama/igrama

Masovna kraa identiteta

Prislukivanje prometa (sniffing

Biljeenje tipkanja (keylogging)

28. nCERT
Nacionalni CERT (Computer Emergency Response Team) osnovan je u skladu sa
Zakonom o informacijskoj sigurnosti i prema tom zakonu jedna od zadaa je obrada
incidenata na Internetu, odnosno ouvanje informacijske sigurnosti u RH. Prema
Pravilniku o radu Nacionalnog CERT-a, on se bavi incidentom, ako se jedna od strana u
incidentu nalazi u Republici Hrvatskoj, tj. ako je u .hr domeni ili u hrvatskom IP
adresnom prostoru. Ima pravo iz podruja svoje nadlenosti donositi upute, smjernice,
preporuke, savjete i miljenja. Za misiju ima prevenciju i zatitu od raunalnih ugroza
sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. U okviru svog djelovanja
provodi proaktivne i reaktivne mjere.
Proaktivnim mjerama Nacionalni CERT djeluje prije incidenta i drugih dogaaja koji
mogu ugroziti sigurnost informacijskih sustava, a u cilju spreavanja ili ublaavanja

moguih teta. Informacije o proaktivnim mjerama se javno objavljuju, a proaktivne

mjere podrazumijevaju:
praenje stanja na podruju raunalne sigurnosti i objavljivanje sigurnosnih
obavijesti u svrhu priprema za spreavanje teta

kontinuirano praenje raunalno-sigurnosnih tehnologija te se sva nova

saznanja prikupljaju i diseminiraju

javno objavljivanje novih informacija u svrhu edukacije najire javnosti i

unapreenju svijesti o znaaju raunalne sigurnosti

provoenje detaljne edukativne obuke za specifine grupe korisnika.

29. E-Hrvatska?
Program e-Hrvatska predstavlja skup aktivnosti i projekta koje se provode unutar
tijela dravne uprave i za iju je koordinaciju bio zaduen Sredinji dravni ured za eHrvatsku sa zadatkom podizanja razine svijesti i potrebe procesa informatizacije. Na
kraju 2011. godine je ugaen Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku i sve njegove
poslove je preuzelo Ministarstvo uprave. Ciljevi se mogu saeti u potrebu stvaranja
uvjeta da se hrvatsko drutvo transformira u informacijsko drutvo poduzimanjem
koordinirane, sveobuhvatne i dinamine akcije, kako bi se graanima i gospodarstvu
Hrvatske omoguila najkvalitetnija i najira mogua uporaba i razmjena.
30. HITROnet i HITRO.hr

HITRONet je komunikacijska mrea koja omoguuje povezivanje razliitih

javnopravnih tijela putem jedne zajednike raunalno komunikacijske
infrastrukture. Ujedno ova mrea predstavlja integralni dio projekta e-Uprava.
Osnovna svrha HITRONet mree je integriranje dravnih informacijskih resursa
kroz sigurnu privatnu irokopojasnu infrastrukturu, radi efikasnijeg i jeftinijeg
rada tijela dravne uprave i razmjene elektronikih podataka. Takoer,
HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju graana
i poslovnih subjekata s dravnom upravom. Na jednom e se mjestu hitro dobiti
sve informacije i obaviti veinu potrebnih radnji za osnivanje trgovakog drutva
i otvaranje obrta. Osim osnivanja trgovakog drutva i otvaranja obrta HITRO.HR
omoguuje pristup razliitim dravnim internetskim servisima.

31. Digitalna agenta za europu i 7 prioritetnih podruja djelovanja?

1. stvaranje jedinstvenoga digitalnog trita
2. poboljanje interoperativnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i
usluga
3. poticanje povjerenja i sigurnosti na Internetu
4. osiguranje pruanja znatno breg pristupa Internetu
5. poticanje ulaganja u istraivanje i razvoj
6. poboljanje digitalne pismenosti, znanja i e-ukljuivosti
7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rjeavanju kljunih
izazova drutva, kao to su klimatske promjene, poveanje trokova
zdravstvene skrbi i starenje stanovnitva.