Duik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi

simbol N. Osnovni je biogeni element jer je sastojak bioloki vanih

spojeva: proteina, nukleinskih kiselina i drugih organskih spojeva.
Duik se nalazi i u sastavu minerala natrijeva nitrata (NaNO3),
poznatog pod nazivom ilska salitra (prema nalazitima u sunim
sjevernim dijelovima ilea). U elementarnom stanju najvee koliine
duika nalaze se u zraku.

Duik ne gori i ne podrava gorenje. Neto je laki od zraka i slabo je

topljiv u vodi, te kemijski inertan. Pri temperaturi od -195,8C
plinoviti duik se ukapljuje i to je ujedno njegovo vrelite. Zbog svoje
slabe topljivosti moemo ga hvatati pod vodom. Elementarnom je
duiku svojstvena izrazita kemijska neaktivnost temeljena na velikoj
stabilnosti dvoatomnih molekula duika, koja se moe objasniti
teorijom molekulskih orbitala.

Iz shematskog je prikaza vidljivo da je svih est p-elektrona (od

svakog atoma duika po tri) smjeteno u tri vezujue orbitale. Budui
da su svi elektroni spareni, duik je dijamagnetian. U jednoj litri vode
pri 0C otapa se svega 23cm3 duika. Talite mu je na -210C.
Atomski radijus 74 pm. Energija veze 946 kJ mol-1. Energija
ionizacije 1402 pri 0 K u kJ mol-1. Elektronegativnost po Paulingu
3,0.
Tehniki se duik za industrijske potrebe, koji je oneien plemenitim
plinovima, dobiva iskljuivo frakcijskom destilacijom tekueg zraka,
pri emu se kisik uklanja spajanjem s vodikom. Ugljikov dioksid
uklanja se uvoenjem nastale plinske smjese u zasienu otopinu
kalijeva karbonata. Otopina kalijeva karbonata se regenerira
zagrijavanjem, jer se ravnotea gornje reakcije povienjem
temperature pomie na lijevu stranu.

U laboratoriju se duik najee dobiva iz amonijeva nitrita, ili

reakcijom zasienih otopina amonijeva klorida i natrijeva nitrita.
U laboratoriju se duik jednostavno moe dobiti reakcijom amonijeva
klorida i natrijeva nitrita prema jednadbi:
NH4Cl + NaNO2 -> N2(g) + 2H2O + NaCl
NaNO2 + NH4Cl --> NH4NO2 + NaCl
NH4+(aq) + NO2-(aq) --> N2(g) + 2 H2O(I)
.

Najvie se duika troi u proizvodnji amonijaka, koji je polazna

sirovina za dobivanje veine duikovih spojeva. Upotrebljava se za
dobivanje duine kiseline, eksploziva i umjetnog gnojiva. U
prehrambenoj industriji koristi se u kao osvjeiva svjeine, zatiuje
proizvod od oksidativnog kvarenja (npr. ips), npr. za zadravanje
prirodne boje mesa, spreavanje rasta plijesni i zagaivanja namirnica
insektima. U metalurgiji, koja troi oko 4% duika, koristi se kao
zatitni plin pri termikoj obradi nehrajuih elika i pri izradi
posebnih legura. U staklarskoj industriji kod duplih prozorskih
stakala, je isisan zrak, a praznina izmeu se ispunjava njime da se
staklo ne oroava (prilikom kondenzacije vode) uslijed temperaturnih
razlika.

Duina kiselina je uz amonijak najvaniji spoj duika. Jedna je od

najvanijih industrijskih kiselina i proizvodi se u velikim koliinama
iz amonijaka. Njemaki kemiar i filozof Wilhelm Ostwald (1853.1932.), jedan je od osnivaa fizikalne kemije i utvrdio je uvjete pod
kojima se amonijak moe u industrijskim koliinama prevesti u
duinu kiselinu.

Cvijet prije i poslije uronjavanja u tekui duik

Tekui duik
Aparatura za proizvodnju duika
Umjetno gnojivo KAN
Umjetno gnojivo KAN
Proizvodnja umjetnih gnojiva u Kutini
Duik u visokonaponskom el. Polju
Stroncijev nitrat slui za proizvodnju vatrometa
Kalijev nitrat slui za proizvodnju baruta
Molekulski prikaz amonijaka
Molekulski prikaz duine kiseline
Kruenje duika u prirodi

Samo biljke na ijim korjeniima se nalaze nitrificirajue bakterije

(grah, graak, djetelina) mogu koristiti elementaran duik iz zraka.
ivotinje i ljudi primaju ga u obliku bjelanevina.
Djelovanjem mikroorganizama organski se spojevi razgrauju preko
amina (R-NH2) do amonijaka (NH3), odnosno do amonijevih soli.
Specifine vrste bakterija oksidiraju amonijeve soli u nitrite i nitrate.
Taj proces nazivamo nitrifikacija. Od sloenih duikovih mineralnih
gnojiva najvie se koristi KAN kalcijevamonijev nitrat. Dobiva se iz

amonijeva nitrata, vrlo kvalitetnog mineralnog gnojiva koji se zbog

eksplozivnosti ne rabi ist, ve u smjesi s dolomitom (MgCO3 x
CaCO3) ili vapnencem. KAN je naroito pogodno gnojivo za tlo
siromano kalcijem ili magnezijem, kao i za kisela tla.