JAVNO PREDUZEE

ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE p.o.

SARAJEVO
DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU

TP-6B
TIPIZACIJA
TEMELJA ARMIRANO-BETONSKIH STUBOVA
NN I SN DISTRIBUTIVNIH MREA

Sarajevo,novembar 2002.

JAVNO PREDUZEE ELEKTROPRIVREDA BIH

SARAJEVO
Direkcija za distribuciju

Na osnovu lana 4.2., taka 4.2.4. Uputstva za izradu tehnikih preporuka u

elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektroprivreda BiH od 01.08.2000.g., Direktor Direkcije
za distribuciju Javnog preduzea Elektroprivreda BiH donio je :

ODLUKU
o utvrivanju Tipizacije temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih
mrea (Oznaka TP-6B)
I

Usvaja se Tipizacija temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih mrea

II
Tipizacija iz prethodnog lana ini sastavni dio ove Odluke.

III
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja a primjenjuje se od 02.12. 2002.g.

Broj :
Sarajevo,
Direktor Direkcije za distribuciju
Enver Jamak

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

SADRAJ
1.

U V O D .................................................................................................................

2.

PODRUJE PRIMJENE ...

3.

OSNOVNI PARAMETRI ZA PRORAUN

TEMELJA...

4.

OSNOVE PRIMIJENJENE METODE PRORAUNA

5.

TEMELJENJE I UGRADNJA STUBOVA ..

6.

OZNAAVANJE TEMELJA ..

7.

PREPORUKE ZA IZBOR TEMELJA ..

8.

KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETA ..

9.

ZAVRNE ODREDBE .

12

10.

LITERATURA ..

13

11.

PRILOZI

14

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

1. UVOD
Ovom tipizacijom definisani su temelji za ugradnju armirano-betonskih stubova koji se primjenjuju u
srednjenaponskim i niskonaponskim nadzemnim elektrodistributivnim vodovima.
Ovaj dokument predstavlja izmjenu i dopunu postojee Tehnike preporuke TP 6 Stubovi za
elektroenergetske vodove niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova , u dijelu koji se odnosi
na temeljenje i ugradnju armirano-betonskih stubova.
2. PODRUJE PRIMJENE
2.1. Na podruju svih elektrodistributivnih dijelova JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridravati
se odredaba ove tipizacije
2.2. Odredbe Tipizacije temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih mrea ne odnose se
na:
- ve izgraene vodove sa armirano-betonskim stubovima
- vodove koji su u fazi izgradnje i za koje je nabavljena oprema prije donoenja Odluke o primjeni ove
tipizacije.
2.3. Ovom tipizacijom nije obuhvaeno rjeenje temeljenja armirano-betonskog stuba tipa 12/1600 - STS za
ugradnju stubne transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV, koje je definisano postojeom tehnikom
preporukom TP 3 Tehnika preporuka za transformatorsku stanicu 10-20/0.4 kV stubna izvedba.
2.4 Ova Preporuka ima za cilj:
- definisanje tipskih temelja za sve tipove armirano-betonskih stubova definisane vaeom TP-6
- zadavanje tehnikih normativa za kvalitet osnovnih materijala koji se koriste kod izrade temelja te
definisanje postupaka nadzora i osiguranja kvaliteta kod izvoenja radova .
3. OSNOVNI PARAMETRI ZA PRORAUN TEMELJA
Tabela 1. Podaci o tipovima armirano-betonskih stubova, dimenzije i optereenja na stubove
TIP STUBA

L
(m)

D
(cm)

d
(cm)

AB STUB 315/9
AB STUB 315/10
AB STUB 315/12
AB STUB 650/9
AB STUB 650/10
AB STUB 650/12
AB STUB 1000/9
AB STUB 1000/10
AB STUB 1000/12
AB STUB 1600/9
AB STUB 1600/10
AB STUB 1600/12
AB STUB 2100/9
AB STUB 2100/10
AB STUB 2100/12

9
10
12
9
10
12
9
10
12
9
10
12
9
10
12

25,5
27,0
30,0
33
34,5
37,5
33,5
35,0
38,0
37,5
39,0
42,0
41,5
43,0
46,0

12,0
12,0
12,0
19,5
19,5
19,5
20,0
20,0
20,0
24,0
24,0
24,0
27,0
27,0
27,0

Oktobar 2002. g.

Masa
Vz1
cca
(kg)
520
620
720
950
1120
1480
950
1120
1480
1250
1450
1900
1500
1700
2250

Vh1
(daN)

Vz2
(daN)

Vz3
(daN)

315
315
315
650
650
650
1000
1000
1000
1600
1600
1600
2100
2100
2100

600
600
600
900
900
900
900
900
900
900
900
900
900
900
900

45
45
45
42
42
42
42
42
42
46
46
46
46
46
46

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B
Vz3 VZ2
ds
Vh1

Vz1

huk

ht

Vh2

Ds

Slika 1. ema optereenja temelja AB stubova proraun

Uticaj od voda srednjeg napona:

Uticaj od djelovanja vjetra na stub:
Uticaj mase stuba:
Uticaj od vertikalnog dejstva ueta:
Uticaj teine visokonaponske konzole:

Oktobar 2002. g.

Vh1= tabela 1
Vh2= 75 daN/m2
Vz1= tabela 1
Vz2= tabela 1
Vz3= tabela 1

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

Tabela 2. Podaci o karakteristikama zemljita (tla) za koje je potrebno izvriti proraun temelja A/B stuba
KARAKTERISTIKE TLA ZA PRORAUN TEMELJA

C
D
E

Humus, oranice, vinogradi

Nasipi od lahke zemlje
Vlaan sitan pijesak
Mehka vlana ilovaa ili glina
Srednje vrsta suha ilovaa ili glina
Suh sitan pijesak
vrsto staloena suha ilovaa ili
glina
Krupan ljunkovit pijesak
vrsto staloen krupan zrnasti
pijesak
Srednje vrst lapor
vrsto staloen ljunak i drobina
vrst suh lapor

kp/m3
1500
1600

kp/cm3
do 0,5

do 3,0
1700

1, 2

3 do 10

3 do 8

2 do 4
5 do 8
6 do 9

8 do 13

6 do 11

12 do 17

10 do 15

10

25
25
30
25

2,5
2,5
3,0
2,5

T/m3
3,7
4,0
5,1
4,25

30

3,0

5,1

35

3,7

6,3

11 do 13

13 do 16

0,2 do 0,3
0,2 do 0,3
0,3 do 0,4
0,3 do 0,4
0,3 do 0,4
0,3 do 0,4
0,3 do 0,4
0,3 do 0,4

do 4,0

11

Koeficijent
trenja
izmeu betona i tla -

10

*E

Etg2(45+/2)

Za temelje u nasipu -

kp/cm3

do 1,0
do 2,0

Ugao unutranjeg trenja

tla -

6
7
Ugao povrine
omotaa zem. tijela
Za temelje u zdravici -

na

Konstanta tla C
dubini od 2,0 m

Grupa

Vrsta tla

Dozvoljen pritisak na tlo

doz

Zapreminska teina -

15 do 20

12 do 17

20o do 25o

5 do 20

40

4,6

7,8

0,3 do 0,4

45

5,8

9,9

0,4 do 0,6

do 5,0
o

25 do 30

20o do 25o

4. OSNOVE PRIMIJENJENE METODE PRORAUNA

4.1. Proraun temelja proveden je prema Sulzbergorovoj metodi, sa optereenjima prema Slici 1 i uvjetima iz
Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od
1 kV do 400 kV
4.2. Pretpostavke prorauna po metodi Sulzbergera
Postupak prorauna temelja po Sulzbergerovoj metodi zasnovan je na tome da je stabilnost temelja
obezbijeena ukoliko nagib smiue plohe izmeu temelja i tla ne prelazi vrijednost tg = 0.01.
U proraunu temelja uvaavaju se vanjske sile ( vlak vodia, sile vjetra, ekscentrina vertikalna sila ) svedene
na moment MV , te ukupna vertikalna sila na dnu temelja ukljuujui i teinu aktiviranog zemnog tijela.
Horizontalna poprena sila ne uzima se u obzir, jer se uglavnom kompenzira silama trenja.
Sile trenja koje se pojavljuju kod naginjanja temelja uzdu bonih povrina se zanemaruju.
Sile trenja na dnu temelja uvaavaju se kod prorauna MS samo prilikom odreivanja graninog nagiba n1.
Momentu vanjskih sila MV suprotstavljaju se kao reakcije :
- moment na dnu temelja Mb
- moment na bonoj plohi temelja MS
Temelj pretpostavljenih dimenzija mora zadovoljiti uslov :
MS + Mb s MV
Faktor sigurnosti s kojim se multiplicira momenat vanjskih sila ovisi o odnosu momenta otpora tla na
bonoj plohi temelja MS i momenta otpora tla na dnu temelja Mb
Kod temeljenja stubova u tlu sa podzemnom vodom potrebno je osnovu plohe temelja poveati za toliko da
uzgonsku silu nadomjesti poveana teina betona.

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

5. TEMELJENJE I UGRADNJA STUBOVA

Oblik, vrsta i dimenzije temelja stuba zavise od:
- tipa, duine i nazivne sile stuba,
- karakteristika tla u kome se temelji stub,
- mogunosti izvoenja
5. 1. IZBOR VRSTE TLA
Geomehanike karakteristike tla utvruju se na jedan od slijedei naina:
- procjenom vrste tla;
- ocjenom vrste tla;
- geomehanikim ispitivanjem tla.
Procjena vrste tla slui za grubo odreivanje karakteristika tla, odnosno za grubo dimenzioniranje temelja.
Procjena se vri tako to se vizuelno identifikuje vrsta tla uvidom na terenu, podacima sa susjednih stubnih
mjesta ili iskustveno, konsultujui literaturu u kojoj su definisani parametri za razne vrste tla.
Ukoliko se pri iskopu jame za temelj, utvrdi da su karakteristike tla bitno razliite od pretpostavljenih,
potrebno je, uz konsultacije strunog lica, izvriti izbor temelja prilagoenog stvarnim karakteristikama tla.
Ocjena vrste tla slui za tanije odreivanje karakteristika tla radi :
- potvrde ili korekcije vrste tla odreene procjenom vrste tla;
- dimenzioniranja temelja
- korekcije dimenzije temelja odreenog procjenom vrste tla.
Ocjenom vrste tla odreuju se karakteristike tla tako to se izrade pomoni raskopi tla na trasi budueg voda,
uzmu probni uzorci sa dubine vee od 1,0 m i ispitaju u laboratoriji, kako bi se dobili stvarni parametri tla
potrebni za proraun.
Geomehaniko ispitivanje tla slui za precizno odreivanje karakteristika tla radi :
- utvrivanja karakteristika tla na mjestima gdje je procjenom i ocjenom nemogue odrediti vrstu tla;
- dimenzioniranja temelja;
- optimizacije dimenzija velikog broja temelja, kada je to ekonomski isplativo.
U Tabeli 2 dati su podaci o vrstama tla koje su najee prisutne na naim prostorima, sa parametrima koji se
koriste za izbor temelja kada se temeljenje vri procjenom ili ocjenom vrste tla.
Kod vieslojnog tla mjerodavne su karakteristike sloja tla na dubini veoj od 1,0m.
5.2. ISKOP TEMELJNE JAME
U ovisnosti o vrsti tla , raspoloivim sredstvima za iskop te mogunosti prilaza stubnom mjestu, vri se izbor
oblika temelja kao i nain izvoenja.
Kada na stubnoj lokaciji nije prisutan humus u povrinskim slojevima, nultu kotu terena predstavlja kota
terena zateenog stanja.
U sluajevima postojanja humusa na stubnoj lokaciji, potrebno je izvriti prethodno uklanjanje sloja u debljini
od cca 20 cm. Postignuti nivo predstavlja nultu kotu terena od koje treba mjeriti dubinu iskopa jame odnosno
dubinu temelja.
5. 2. 1. Naini izvoenja iskopa
Obzirom na nain iskopa temeljne jame, karakteristika tla na mjestu ugradnje stub te vrsti i obliku temelja,
iskop za temelje se vri na jedan od slijedeih naina
Runi iskop temeljne jame etvrtastog poprenog presjeka na nepristupanim stubnim mjestima tj. tamo
gdje nije mogu prilaz mehanizacijom
Runi iskop temeljne jame pomou raznih alata ( budak sa irokim vrhom, budak sa otrim vrhom,
kramp, podbija, uskija i sl.) u sluaju stjenovitog tla
Mainsko buenje temeljne jame krunog poprenog presjeka uz pomo traktora s nadgradnjom

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

(buee glave i svrdla ) na pristupanim stubnim mjestima tj. tamo gdje je mogu prilaz mehanizacijom.
Prenik iskopane temeljne jame mora odgovarati preniku koji je predvien u projektu.
Mainski iskop temeljne jame ( rovokopa i sl.) etvrtastog poprenog presjeka na pristupanim stubnim
mjestima tj. tamo gdje je mogu prilaz mehanizacijom.
Mainski iskop temeljne jame pomou kobre ili pomou svrdla za stijenu u sluaju stjenovitog tla.

5.3. NAINI IZVOENJA TEMELJA

U srednjenaponskim i niskonaponskim distributivnim mreama mogue je koristiti jedan od slijedeih naina
izvoenja temelja armirano-betonskih stubova:
1.

betonski blok temelji krunog ili prizmatinog oblika

2.

montani temelji u vidu stabilizacionih ploa u dnu i sa strana,

3.

temeljenje direktnim ukopavanjem u tlo

Izbor jednog od moguih naina izvoenja temelja ovisi o tipu armirano-betonskog stuba, karakteristikama
tla i mogunostima izvedbe na konkretnoj lokaciji.
Openito se preporuuje primjena temelja krunog oblika , ali ona zahtjeva odgovarajuu mehanizaciju za
buenje temeljnih jama. Za sluaj da su dimenzije temelja krunog oblika vee od raspoloivihih alata i
mehanizacije za buenje jame, primijeniti ekvivalentne temelje prizmatinog oblika.
Izvoenje pojedinanih naina temeljenja opisano je u nastavku teksta.
5.3.1. Temeljenje stubova pomou betonskog blok temelja ( kruni ili prizmatini oblik )
Iskop jame, gdje je to mogue, treba da se vri vertikalnim odsjecanjem strana, sa potrebnim razupiranjem.
Na dno jame koje se prethodno izravna ugrauje se tamponski sloj ljunka, odnosno sloj betona MB 10 u
zemljitu sa podzemnim vodama. Debljina tamponskog sloja treba da iznosi najmanje 10cm. U zemljitu koje
je podlono raskvaavanju, iskop poslednjeg sloja od 20cm treba da se vri neposredno prije izrade ili
montae temelja.
Nakon iskopa temeljne jame, izvriti nabijanje zidova i dna jame sa runim nabijaima ili mainski aba.
Za izvoenje temelja koristi se beton marke MB 20 koji se po propisanoj recepturi moe pripremiti na
gradilitu ili iz betonare dovesti kamionom mjealicom. Betoniranje se izvodi bez prekida, uz vibriranje ili
runo nabijanje. Nakon iskopa temeljne jame odmah se pristupa betoniranju temeljnog bloka definiranog
oblika( kruni ili prizmatini ) kako bi se izbjegli uruavanje i degradacija karakteristika tla. Ukoliko se radi o
irokom otkopu temeljne jame potrebno je uraditi vanjsku oplatu. Nakon dizanja oplate prostor izmeu blok
temelja i okolnog tla mora se napuniti materijalom iz iskopa uz dobro nabijanje. Zavrni dio betonskog
temelja se izvodi sa padom prema vanjskim ivicama temelja radi slijevanja vode.
U temelj se, po potrebi, ugrauju plastine cijevi odgovarajueg prenika radi provlaenja zemljovoda,
kablova i drugih instalacija. Donji kraj cijevi mora da izae iz temelja na dubini najmanje 60cm ispod kote
terena.

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

Betonski blok temelji u principu se mogu izvoditi na jedan od slijedeih naina :

Izvedba bez upotrebe cijevi

Stub se sputa u iskopanu temeljnu jamu i dovodi u vertikalan poloaj na nain koji obezbjeuje da ne doe
do prevrtanja stuba, te se pristupa betoniranju na naprijed opisani nain. Konani oblik temelja je kruni ili
prizmatini .
Napomena : Ovaj nain izvoenja temelja preporuuje se u sluajevima gdje se radne operacije iskopa i
ugradnje stuba vre neposredno jedna za drugom odnosno u sluaju kada isti izvoa obavlja obje operacije, u
sluajevima gdje je malo vjerovatno da e se ugraeni stub izmjetati ili vriti njegova zamjena i u svim
ostalim sluajevima u kojima proces izvoenja radova i organizacija gradilita to omoguava ili zahtijeva .

Izvedba sa upotrebom betonskih cijevi

Prije betoniranja temelja, u sredinji dio iskopane jame se postavlja betonska cijev, to po zavrenom
betoniranju za rezultat ima formiranje sredinje upljine ae. Betonska cijev ostaje ubetonirana u temelju.
Nakon stvrdnjavanja betonskog bloka pristupa se ugradnji stuba u otvor cijevi, njegovom izravnavanju i
pravilnom okretanju. Poloaj stuba se osigurava drvenim klinima i prostor izmeu stuba i cijevi ispuni
sitnozrnastim betonom ili pijeskom.
Konani oblik temelja je kruni ili kvadratni.
Napomena : Ovaj nain izvoenja temelja preporuuje se u sluajevima gdje se radne operacije iskopa i
ugradnje stuba obavljaju sa vremenskim pomakom odnosno kada razliiti izvoai obavljaju iskop temeljne
jame i ugradnju armirano-betonskog stuba i u svim ostalim sluajevima u kojima proces izvoenja radova i
organizacija gradilita to omoguava ili zahtijeva.

Izvedba sa upotrebom metalnih ili plastinih cijevi

Postavljanje stuba u temelj vri se naknadno. Prije betoniranja temelja u sredinji dio iskopane jame se
postavlja metalna ili plastina cijev koja se nakon ovravanja betona demontira i koristi za izgradnju novog
temelja. Sredinja upljina u betonskom temelju omoguava naknadnu ugradnju stuba uz zapunjavanje
meuprostora sitnozrnim betonom. Konani oblik temelja je kruni ili kvadratni.
Ovaj nain izvoenja temelja predstavlja varijantu prethodno opisanog naina temeljenja sa betonskim
cijevima, i preporuuje se u istim sluajevima upotrebe.
Betonski temelj koji se izljeva na licu mjesta moe se opteretiti:
do 60% nazivne sile 7 dana nakon izrade temlja
do 80% nazivne sile 14 dana nakon izrade temelja
do 100% nazivne sile 21 dan nakon izrade temelja
Stubovi se mogu privremeno opteretiti i veim silama uz obaveznu upotrebu pomonog sidra.
5. 3. 2. Temeljenje stubova gotovim stabilizacionim AB ploama montani temelj
U sluaju nemogunosti izvoenja tanog iskopa temeljne jame malih poprenih dimenzija, moe se izvesti
temeljenje uz pomo stabilizacionih ploa. Stabilizacione i temeljne ploe izrauju se od armiranog betona
marke ne manje od MB 20 .
Montani temelji primjenjuju se za utemeljenje armiranobetonskih centrifugiranih stubova kod nosivosti tla
vee od 2 daN/cm2 . Sluajevi kod kojih je dozvoljeno izvoditi ovaj tip temeljenja oznaeni su znakom + u
TABELI 1 u prilogu ove tipizacije.
Nakon izvrenog iskopa temeljne jame, izvriti nabijanje zidova i dna jame sa runim nabijaima ili mainski
aba. Temeljenje gotovim armirano-betonskim ploama izvodi se tako da se na dno iskopane temeljne
jame postavi temeljna ploa. Na ovu plou postavi se stub u taan poloaj po trasi i po vertikali. Nakon toga
postave se donje bone stabilizacione ploe i to tako da se naslanjaju na stub po osi koja je okomita na pravac
trase, odnosno os u simetrali ugla loma trase. Ove ploe se vrsto priljube uz stub, a iza njih se runo nabije
iskopani materijal. Istim materijalom se vri ispunjavanje iskopane jame, uz dobro nabijanje, sve do mjesta
gdje se postavljaju gornje stabilizacione ploe. Gornje stabilizacione ploe se postavljaju na isti nain kao i

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

donje, a zatim se cijela jama naspe iskopanim materijalom. Nabijanje se vri u slojevima od 15-20cm uz malo
kvaenje nasipnog materijala radi postizanja optimalne vlanosti prilikom zbijanja.
Tokom itave ove radne operacije, stub se mora pridravati u vertikalnom poloaju dizalicom ili na neki drugi
nain koji mora osigurati da ne doe do prevrtanja stuba.
5. 3.3 Temeljenje stubova direktnim ukopavanjem
Temeljenje direktnim ukopavanjem mogue je primijeniti u tlu ija je nosivost vea od 2 daN/cm2 . Sluajevi
kod kojih je dozvoljeno izvoditi ovaj nain temeljenja oznaeni su znakom + u TABELI 1, u prilogu ove
tipizacije.
U smislu ove tipizacije, pod direktnim temeljenjem se podrazumijevaju slijedea dva naina izvoenja :
- Temeljenje direktnim ukopavanjem stuba izvodi se tako to se pomou svrdla, iji prenik odgovara
dimenziji prenika donjeg kraja stuba , izbui jama odgovarajue dubine. Ovo je bitno iz razloga to je
potrebno sauvati sva pozitivna svojstva samoniklog tla u koje se stub temelji. Stub se spusti u prethodno
mainski izbuenu jamu krunog poprenog presjeka i dovede u vertikalan poloaj.
Preostali prostor izmeu stuba i okolnog tla treba ispuniti materijalom za zatrpavanje. Za tu svrhu
preporuuje se nabijeni pijesak a nabijenost se najbolje postie obilnim kvaenjem vodom ili se meuprostor
zalije rijetkim betonom. Za sluaj da se ne moe izvriti iskop temeljne jame dimenzija jednakih preniku
donjeg kraja stuba, sav meuprostor popuniti rijetkim betonom.
Tokom itave ove radne operacije, stub se mora pridravati u vertikalnom poloaju dizalicom ili na neki drugi
nain koji mora osigurati da ne doe do prevrtanja stuba.
- U vrstoj ili manje ispucaloj stijeni , dimenzije temelja se odreuju prema promjeru stuba u dnu i prema
mogunosti iskopa jame do potrebne dubine. Preostali prostor oko stuba se popunjava sitnozrnatim betonom .
6. OZNAAVANJE TEMELJA
U projektnoj dokumentaciji temelja AB stubova oznaavati pomou slovnih i brojnih oznaka koje treba da
imaju slijedee znaanje:
Prva oznaka (slovna):
K betonski temelj krunog oblika
P betonski temelj oblik prizme
M montani temelj koji se izrauje pomou gotovih elemenata (stabilizacione ploe)
D direktno temeljenje stuba u tlo
Druga oznaka (brojna) stavlja se kod betonskih temelja i kod direktnog temeljenja i predstavlja:
- kod K temelja , promjer krunog temelja, u centimetrima
- kod P temelja, duinu stranice prizmatinog temelja, u centimetrima
- kod D temelja, promjer temeljne jame krunog oblika, u centimetrima
Primjer oznaavanja :
K40 - betonski temelj krunog oblika , sa promjerom 40 cm.
P100 betonski temelj prizmatinog oblika, duine stranice 100 cm
D40 - direktno temeljenje stuba u krunu jamu promjera 40 cm
7. PREPORUKE ZA IZBOR TIPA TEMELJA
U svrhu pojednostavljenja postupka izbora odgovarajueg
tipizacije nalaze se tabele sa slijedeim sadrajem :

naina izvoenja i tipa temelja, u prilogu ove

TABELA 1 Pregled moguih naina temeljenja u ovisnosti o vrsti tla i nazivnoj sili stuba
U ovoj tabeli dat je pregled svih moguih naina temeljenja definisanih ovom tipizacijom, sa naznakom koji
nain izvoenja temelja je mogue primijeniti za stub odreene nazivne sile i u odreenoj vrsti tla.
Primjer : Temeljenje armiranobetonskog stuba nazivne sile 315 daN u tlu nosivosti 3 ,0 daN/cm2 , mogue
je izvesti na jedan od slijedeih naina :
- betonski temelj krunog ili prizmatinog oblika,
- montani temelj sa stabilizacionim ploama

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

- direktno temeljenje u tlo

Izbor jednog od moguih naina temeljenja zavisit e od mogunosti izvoenja na terenu , raspoloive
mehanizacije izvoaa i organizacije rada na konkretnom objektu.

TABELA 2 - Izbor tipa betonskog temelja krunog oblika u ovisnosti o vrsti tla i tipu stuba
TABELA 3 - Izbor tipa betonskog temelja prizmatinog oblika u ovisnosti o vrsti tla i tipu stuba

U ovim tabelama je prikazana metodologija izbora tipa betonskog temelja krunog ili prizmatinog oblika, za
svaki odreeni tip stuba i u tlu odreene nosivosti.
Primjer : Potrebno je odabrati temelj za stub 10/650 daN, na terenu koji po svojim karakteristikama
odgovara kategoriji tla sa dozvoljenim pritiskom do 3 daN/cm2 .
Na osnovu TABELE 1, kao mogui nain temeljenja biramo betonski temelj krunog ili prizmatinog
oblika.
U TABELI 2 i TABELI 3 biramo taan tip betonskog temelja, na nain da traimo presjek odgovarajue
kolone Tip stuba i odgovarajueg reda Nosivost tla . U konkretnom primjeru, mogue je izabrati kruni
temelj tipa K40 ili prizmatini temelj tipa P40. Obzirom da je u praksi nemogue izvesti iskop prizmatine
temeljne jame ovako malih poprenih dimenzija ( 40 cm ) , u ovom sluaju se opredjeljujemo za temelj
krunog oblika.

TABELA 4 - Dimenzije betonskih temelja krunog oblika

TABELA 5 Dimenzije betonskih temelja prizmatinog oblika

U ovim tabelama date su dimenzije za sve tipove betonskih temelja krunog i prizmatinog oblika, sa
graevinskim normativima za iskop i potrebnu koliinu betona.
Primjer : U razmatranom primjeru stuba 10/650 iz prethodne take, odabrani tip krunog temelja K40 ima
dimenzije 2,10 x 0,4 m , sa potrebnim iskopom 0,34 m3 i koliinom betona 0,25 m2.

TABELA 6 Podaci za temeljenje stubova u tlo

U prvom dijelu ove tabele biramo taan tip temelja za direktno ukopavanje, u ovisnosti o tipu stuba i tlu u koji
se ugrauje a u drugom dijelu su date dimenzije za iskop.
8. KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETA
8.1. Uvod
Program kontrole i osiguranja kvaliteta usklaen je sa Pravilnikom o tehnikim normativima za beton i
armirani beton ( Sl.list br. 11 / 87 ).
Primjena sistema kontole i osiguranja kvaliteta pretpostavlja:
-

kontrolu osnovnih materijala

kontrolu kvalitete prilikom ugradnje betona u temeljnu konstrukciju i ugradnje stubova u temelj

8.2. Kontrola osnovnih materijala

Osnovni materijal ugraen u temelje je beton te mu se kao takvom poklanja najvea panja. Kontrola kvalitete
betona vri se prema PBAB / 87 i vaeim normama JUS U.M1.050, JUS U.M1.051, JUS U.M1.052 , a
dokazuje se tekuim kontrolama u skladu sa JUS normama.
Kontrola kvalitete betona u toku proizvodnje vri se u nadlenim institucijama za tu vrstu radova.
Prije poetka ugradnje betona u temelje , proizvoa dokazuje kvalitet sastavnih dijelova betona. Sastavni
dijelovi betona moraju zadovoljavati slijedee standarde :
- cement
JUS.B.C1.009; JUS B.C1.011; JUS B.C1.013; JUS B.C1.014
- agregat
JUS B.B2.010; JUS B.B3.100
- voda
JUS U.M1.058
- dodaci za beton
JUS U.M1.035

Oktobar 2002. g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

8.2.1. Cement
Za proizvodnju vrste i marke betona treba upotrebljavati Portland cement PC 45. Druga vrsta cementa moe
se upotrijebiti samo uz odobrenje nadzornog organa. Beton kojim se izvodi jedan konstruktivni element ne
smije imati razliite vrste cementa. Izvoa je obavezan kvalitet cementa dokazati odgovarajuim atestom
izdatim od ustanove ovlatene za ispitivanje graevinskog materijala.
8.2.2. Agregat
Agregat za spravljanje betona treba da je iskljuivo prirodni sa najkrupnijim zrnom do 16 mm i bez tetnih
sastojaka koji mogu utjecati na kvalitet betona. Sav agregat za beton mora biti ispitan od strane ovlatene
institucije i mora ispunjavati propisane uslove u pogledu granulometrijskog sastava, sadraja organskih
materija, vrstoe i postojanosti i prisustva drugih tetnih materija.
8.2.3. Voda
Voda koja se upotrebljava za spravljanje betona mora biti ista, bez ikakvih organskih ili drugih sastojaka koji
bi mogli tetno uticati na proces ovravanja betona. Za spravljanje betona ne smije se koristiti otpadna
voda.
8.3. Kontrola kvaliteta kod izvoenja zemljanih radova
Prilikom izvoenja zemljanih radova na temeljenju stubova mogu se pojaviti slijedee faze rada :
- Iskop temelja
- Crpljenje vode
- Zatrpavanje oko objekta
- Utovar i odvoz vika zemlje iz iskopa
Prilikom izvoenja svake od ovih faza rada Izvoa je duan pridravati se svih vaeih propisa, projektnih
rjeenja i ovih tehnikih uslova.
8.3.1. Iskop temelja
Sa izvoenjem radova na iskopu temelja moe se otpoeti tek nakon iskolavanja objekta i osiguranja stalnih
kontrolnih nivelmanskih taaka.
Sav iskop temelja se izvodi prema projektovanim profilima, zadanim dubinama i definisanim nagibom kosina
uz obezbjeenje potrebnog radnog prostora izvan gabarita temelja sa svih strana graevinske jame ukoliko se
temelji izvode u oplati. U sluaju obruavanja zemlje u iskopanu jamu ( tlo slabe nosivosti ) , obavezna je
upotreba vanjske oplate krunog ili kvadratnog oblika radi formiranja temeljnog tijela bez direktnog
oslanjanja na okolno samoniklo tlo.
Ako se temelji izvode bez oplate, u samom iskopu, dimenzije iskopa moraju odgovarati projektovanim
dimenzijama temelja.
Ivice iskopa moraju biti pravilno zasjeene i u okviru zadanih dimenzija.
Ako je prenik iskopane jame vei od projektom predvienog prenika ( zbog koritenja svrdla veeg
prenika) sav nastali meuprostor mora se ispuniti betonom.
Kod iskopa jame za prizmatine temelje manjih dimenzija, temeljna jama treba da se proiri sa jedne strane
do dubine (t-1)m, gdje je t dubina ukopavanja temelja. Da bi pritisnuta strana temelja bila u direktnom
kontaktu sa neporemeenim tlom, preporuuje se da proirenje iskopa bude:
kod linijskih-noseih (LN) stubova u pravcu voda, sa bilo koje strane;
kod linijskih-zateznih (LZ) stubova: ide u pravcu upravno vod, sa bilo koje strane ;
kod ugaonih-zateznih (UZ) stubova: u smjeru suprotnom od rezultante sila zatezanja.
Ukoliko doe do prekopavanja izvan zadatih dimenzija ( predubok iskop) grekom Izvoaa, prekopani dio se
mora do projektovanih kota namiriti betonom MB-10.
U sluaju preirokog iskopa popreno u odnosu na pravac pruanja voda, mora se izvesti temelj kruni (
kvadratni ) promjera ( stranice) jednakog poprenoj dimenziji iskopa.

Oktobar 2002. g.

10

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

Svi zemljani radovi moraju se izvoditi u skladu sa vaeim propisima uz preduzimanje svih mjera zatite na
radu a posebno na zatiti kosina od odrona. Zavreni iskop ne smije se bez potrebe ostavljati otvorenim, a
posebno u zemljitu koje je podlono klizanju i odronu uslijed uticaja padavina i prisustva podzemnih i
povrinskih voda.
8.3.2. Crpljenje vode
Ukoliko se u toku izvoenja radova na gradilitu pojave podzemne, procjedne ili povrinske vode koje
ugroavaju nesmetano i kvalitetno izvoenje radova ili prijete raskvaenju zemljita kao i zdravlju i ivotu
ljudstva, Izvoa radova je obavezan da vri crpljenje i odvodnju iste sve dok te opasnosti ne prestanu.
8.3.3. Zatrpavanje oko objekta
Izvoa radova ne smije zapoeti zatrpavanje oko objekta kao i svih drugih rovova sve dok mu nadzorni
organ ne primi dio objekta koji se zatrpava i ne odobri zatrpavanje putem graevinskog dnevnika. vrstoa
betona objekta ili njegovog dijela koji se zatrpava ne smije biti manja od 75 % propisane vrstoe. Najmanje
7 ( sedam ) dana nakon izvrenog betoniranja temelja moe se poeti sa zatrpavanjem oko objekta.
Materijal kojim se vri zatrpavanje treba da je bez otpadaka drveta, zaostalog korijenja i trave kao i ostalih
materija organskog porijekla.
8.3.4. Utovar i odvoz vika zemlje iz iskopa
Viak zemlje iz iskopa se odvozi na trajnu deponiju, koju odredi Investitor, a koja nakon zavretka
deponovanja mora biti ureena i isplanirana prema okolnom terenu.
8.4. Kontrola kvaliteta prilikom ugradnje betona u temeljnu konstrukciju i ugradnje stubova u temelj
Ovim tehnikim uslovima propisuju se osnovni kriterijumi za izvoenje svih betonskih radova kao i
minimalni uslovi koje moraju ispunjavati beton i materijali od kojih se spravlja, te uslove za spravljanje,
prevoz , ugradnju i njegovanje betona.
Izvoa je duan tokom izvoenja svih betonskih radova pridravati se Pravilnika o tehnikim normativima
za beton i armirani beton kao i ovih tehnikih uslova.
Betonski radovi moraju se u svemu izvoditi prema rjeenjima i nacrtima iz projekta.
Prije betoniranja moraju biti ugraene sve betonske cijevi ili otvori koji su predvieni projektnom
dokumentacijom, a njihov poloaj mora tano odgovarati projektovanom i ne smije se dozvoliti da se tokom
betoniranja promijeni.
8.4.1. Spravljanje i transport betona
Spravljanje betona mora se vriti mainskim putem. Runo spravljanje betona nije dozvoljeno.
Ako se beton spravlja u centralnoj betonari prevoz betona od mjesta spravljanja do mjesta ugradnje smije se
vriti samo auto mjealicama. Vrijeme prevoza gotovog betona do mjesta ugradnje treba da je to krae i ne
smije se dozvoliti da beton pone vezivati prije nego se ugradi.
8.4.2. Ugradnja betona
Ugradnja betona moe poeti tek nakon odobrenja Nadzornog organa, a poslije izvrenog pregleda oplate.
Ugradnja betona smije se vriti samo sredstvima koja garantuju postizanje traene kvalitete.
U toku ugradnje u gotov beton ne smije se naknadno dodavati voda. Konzistencija betona treba da je takva da
omoguuje kvalitetnu ugradnju. Sve konstruktivne elemente potrebno je betonirati bez prekida. Prilikom
ugradnje betona posebnu panju treba obratiti da ne doe do segregacije.
8.4. 3. Njegovanje betona
Njega i zatita betona treba da traje najmanje 7 ( sedam) dana . Ugraeni stub se moe opteretiti punom silom
nakon 28 ( dvadeset osam ) dana od dana betoniranja temelja.

Oktobar 2002. g.

11

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

Odmah nakon ugradnje betona Izvoa je obavezan poduzeti sve mjere na zatiti i njegovanju betona kako ne
bi dolo do poremeaja u vrijeme hidratacije. Beton treba tititi od brzog isuivanja, od padavina i tekue
vode, od visokih i niskih temperatura i od vibracija.
8.4. 4. Popravka eventualnih nepravilnosti u betonu
Ukoliko se vri betoniranje u oplati, nakon skidanja oplate sve povrine betona treba da su vrste, glatke i bez
gnijezda i upljina. Ukoliko se primijete bilo kakva oteenja Izvoa izvriti sanaciju istih tako da e sav loi
beton odstraniti i nadomjestiti ga novim malterom ili betonom uz prethodnu pripremu povrine.
8.4. 5. Receptura betona
U izgradnji temelja koristit e se beton MB 20
Vrsta i marka betona ija je ugradnja predviena u ovom projektu mora biti izraena prema recepturi koja
garantuje postizanje svih traenih karakteristika. Receptura treba biti izraena od strane ovlatene institucije i
potvrena na osnovu ispitivanja probnih uzoraka.
8.4. 6. Odabir kategorije betona
Za izvedbu temelja, naroito onih sa izrazito malom zapreminom i onih na nepristupanim lokacijama,
naelno se koristi beton koji se spravlja na gradilitu uz pomo mobilnih ili prenosivih mjealica za beton
manjeg kapaciteta. Zbog toga se i preporuuje beton prve kategorije ( B.I ) koji se moe spravljati bez
prethodnih ispitivanja s tim to se mora upotrijebiti koliina cementa propisana lanom 26 Pravilnika
PBAB/87.
Konzistencija betona odabire se tako to se raspoloivim sredstvima za ugraivanje omoguava dobro
zbijanje betona, to lake ugraivanje bez pojave segregacije i dobra zavrna obrada povrine.
Kod izrade tanjih betonskih stijenki moe se ukazati potreba za ugradnjom betona tene konzistencije. Tada
se navedena koliina cementa mora poveati za 10 %.
8.4. 7. Kontrola ugradnje stubova u temelj
U toku i nakon ugradnje stubova u temelje potrebno je konstantno vriti kontrolu vertikalnosti stubova po
trasi dalekovoda i po osi stuba.
9. ZAVRNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ove tipizacije prestaju da vae odredbe TP-6 Stubovi za elektroenergetske vodove
niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova, u dijelu koji se odnosi na
temeljenje
armiranobetonskih stubova .

Oktobar 2002. g.

12

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

10. LITERATURA
L1
L2
L3
L4
L5

Statika provjera temelja armiranobetonskih stubova NN i SN distributivnih mrea , IBT

ininjering biro , Tuzla ( oktobar 2002.g. )
Projekat blok temelja za armiranobetonske stubove - Energoinvest, Ininjering za dalekovode,
Sarajevo ( juli 2002. g.)
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nazemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV ( Sl. list SFRJ 65 / 88 )
Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton (Sl.list 11/87)
Tehnike preporuke TP 6 Stubovi za elektroenergetske vodove niskonaponskih i
srednjenaponskih nadzemnih vodova ( JP EP BiH, april 1997.g.)

Oktobar 2002. g.

13

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6 B

11. PRILOZI

Oktobar 2002. g.

14

Dozvoljen pritisak na
tlo doz

Grupa tla

Vrsta tla

IZBOR VRSTE TEMELJA U OVISNOSTI O VRSTI TLA I NAZIVNOJ SILI STUBA

Vrsta temelja
Stub nazivne sile

Humus, oranice, vinogradi

do 0,5 daN/cm

Nasipi od lahke zemlje

Vlazan sitan pijesak
Mehka vlazna ilovaca ili glina

do 1,0 daN/cm

Srednje cvrsta suha ilovaca ili glina

Suh sitan pijesak

do 2,0 daN/cm

D
Cvrsto stalozena suha ilovaca ili glina
Krupan sljunkovit pijesak

do 3,0 daN/cm

Cvrsto stalozen krupan zrnasti do 4,0 daN/cm

pijesak
Srednje cvrst lapor

Cvrsto stalozen krupan zrnasti do 5,0 daN/cm

pijesak
Cvrst suh lapor

315 daN

650 daN

1000 daN

1600 daN

2100 da N

K
P
M
D

+
+

+
+

+
+

+
+

+
+

K
P
M
D
K
P
M

+
+

+
+

+
+

+
+

+
+

+
+
+

+
+

+
+

K
P
M
D

+
+
+
+

+
+

+
+

+
+

K
P
M
D

+
+
+
+

+
+
+
+
( 9 m i 10 m)
+
+
+
+

+
+

+
+

+
+

Oznaka vrste temelja :

Napomena :

K , P - Betonski temelj prizmatinog ili krunog oblika

Oznaka + u tabeli znai da je odreena vrsta temelja primjenjiva

za navedeni tip stuba i vrstu tla

M - Montani temelj izveden sa stabilizacionim ploama

D - Temelj izveden direktnim ukopavanjem u tlo
JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

PREGLED MOGUIH NAINA TEMELJENJA

U OVISNOSTI O VRSTI TLA I NAZIVNOJ SILI STUBA

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 1

Tip stuba

Nosivost tla
2
( daN/cm )
0,5

1,0

2,0

3,0

9/315

K110

10/315

K120

12/315

K130

K100

K50

9/650

K160

K120

K60

10/650

K170

12/650

K180

9/1000

K190

10/1000

K200

K150

K90

K60

12/1000

K220

K170

K110

K80

9/1600

4,0

K80

K40

K70
K140

K80

K50

K60

K180

K60
K70

10/1600

K240

K200

K120

K90

K80

12/1600

K250

K220

K140

K110

K90

K210

K130

K100

9/2100

K70

K80

10/2100

K260

K220

K140

K110

K90

12/2100

K280

K240

K160

K120

K100

Napomena :

5,0

K90

Dimenzije krunog temelja, vee od onih koje je mogue

izvesti u praksi, date su samo kao teoretske .
U ovim sluajevima primijeniti ekvivalentni prizmatini temelj.

JP ELEKTROPRIVREDA BiH

IZBOR TIPA BETONSKOG TEMELJA

KRUNOG OBLIKA

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 2

Tip stuba

9/315
10/315
12/315
9/650
10/650
12/650
9/1000
10/1000
12/1000
9/1600
10/1600
12/1600
9/2100
10/2100
12/2100

Nosivost tla
2
( daN/cm )
0,5

1,0

P100

P70

P120

P80

P140

P100

P150

P110

P60

P120

P70

P180

P130

P80

P190

P150

P200

P160

P210

P170

P220

P190

P120

P180

P110

P230

P190

P120

P250

P210

P140

P160
P170

2,0

3,0

4,0

5,0

P50

P100

P40

P50

P70

P60

P80

P70

P60

P80
P90

P70
P80

P100

P90

Napomena : Dimenzije prizmatinog

temelja, manje od onih koje je mogue

izvesti u praksi, date su samo kao teoretske .
U ovim sluajevima primijeniti ekvivalentni kruni temelj.

JP ELEKTROPRIVREDA BiH

IZBOR TIPA BETONSKOG TEMELJA

PRIZMATINOG OBLIKA

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 3

Oznaka temelja

Dubina
temelja
( m)

Promjer
( m)

Iskop
( m3 )

Beton
( m3 )

K40

2,10

0,4

0,26

0,17

K 50

2,10

0,5

0,41

0,20

K 60

2,10

0,6

0,59

0,4

K70

2,10

0,7

0,8

0,6

K80

2,10

0,8

1,06

0,85

K90

2,10

0,9

1,34

1,10

K100

2,10

1,00

1,65

1,45

K110

2,10

1,10

1,99

1,75

K120

2,10

1,20

2,37

2.1

K130

2,10

1,30

2,8

2,5

K140

2,10

1,40

3,23

3,07

K150

2,10

1,50

3,71

3,45

K160

2,10

1,60

4,22

4,06

K170

2,10

1,70

4,76

4,47

K180

2,10

1,80

5,34

5,13

K190

2,10

1,90

5,95

5,79

K200

2,10

2,00

6,59

6,42

K210

2,10

2,10

7,27

7,03

K220

2,10

2,20

7,98

7,72

K240

2,10

2,40

9,60

9,20

K250

2,10

2,50

10,30

10,05

K260

2,10

2,60

11,14

10,89

K280

2,10

2,80

12,92

12,63

JP ELEKTROPRIVREDA BiH

PODACI ZA BETONSKE TEMELJE

KRUNOG OBLIKA

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 4

Oznaka temelja

Dubina
temelja
( m)

Stranica
( m)

Iskop
( m3 )

Beton
( m3 )

P 40

2,10

0,4

0,34

0,25

P50

2,10

0,5

0,53

0,32

P 60

2,10

0,6

0,76

0,50

P70

2,10

0,7

1,03

0,77

P 80

2,10

0,8

1,34

1,05

P90

2,10

0,9

1,70

1,40

P100

2,10

1,00

2,10

1,84

P110

2,10

1,10

2,54

2,24

P 120

2,10

1,20

3,02

2,79

P 130

2,10

1,30

3,55

3,29

P 150

2,10

1,50

4,73

4,43

P 160

2,10

1,60

5,38

5,17

P 170

2,10

1,70

6,07

5,85

P180

2,10

1,80

6,80

6,55

P 190

2,10

1,90

7,58

7,32

P 200

2,10

2,00

8,80

8,55

P 210

2,10

2,10

9,26

8,96

P230

2,10

2,30

10,90

10,45

JP ELEKTROPRIVREDA BiH

PODACI ZA BETONSKE TEMELJE

PRIZMATINOG OBLIKA

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 5

Tip stuba

Nosivost tla
2
( daN/cm )
3,0

Podaci o temeljima

4,0

5,0

Dubina temelja
(m)

Promjer
(m)

Iskop
3
(m )

2,10

0,30

0,14

2,10

0,35

0,20

2,10

0,40

0,25

9/315
10/315

D40 (D30)

12/315

9/650
10/650

NIJE
PRIMJENJIVO

12/650

D40 (D35)

D40

Napomena :

Dimenzije temelja date u zagradi su teoretske.

U ovim sluajevima primijeniti temelj D 40, uz popunjavanje meuprostora rijetkim betonom.
JP ELEKTROPRIVREDA BiH

PODACI ZA TEMELJENJE STUBOVA

DIREKTNIM UKOPAVANJEM

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 6

AB STUB

20 cm
(humus)

10 cm

PRESJEK A-A

BETONSKA CIJEV

h uk

PIJESAK

10 cm

BETON MB 20

D (cm)
d (cm)

UDUBLJENJE (OLUK) ZA
SMJETAJ DOZEMNOG VODA

AHURA ZA UZEMLJENJE

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 5

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
BETONSKI BLOK TEMELJ OBLIKA PRIZME
( oznaka P )
izvedba sa cijevima

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6B - Prilog 7

20 cm
( humus )

10 cm

PRESJEK A-A

huk

AB STUB

10 cm

BETON MB 20

D(cm)
d (cm)

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 5

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
BETONSKI BLOK TEMELJ OBLIKA PRIZME
( oznaka P )
izvedba bez cijevi

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6B - Prilog 8

PRESJEK A-A
20 cm
(humus)

10 cm

AB STUB

PIJESAK

h uk

BETONSKA CIJEV

10 cm

BETON MB 20

D (cm)
d (cm)

UDUBLJENJE (OLUK) ZA
SMJETAJ DOZEMNOG VODA

AHURA ZA UZEMLJENJE

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 4

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
BETONSKI BLOK TEMELJ KRUNOG OBLIKA
( oznaka K )
izvedba sa cijevima

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 9

20 cm
( humus )

10 cm

PRESJEK A-A

huk

AB STUB

10 cm

BETON MB 20

D
d

A
D..

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 4

BETONSKI BLOK TEMELJ KRUNOG OBLIKA

( oznaka K )
izvedba bez cijevi

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6B - Prilog 10

10

PRESJEK A-A

NULTA KOTA TERENA

STABILIZACIONA
PLOCA

AB STUB

200

NABIJENI ISKOPANI
MATERIJAL

STABILIZACIONA
PLOCA

10

TEMELJNA
PLOCA
PRESJEK B-B
90

TRASA VODA

DA

SIMETRALA UGLA
LOMA TRASE

TR

AS

O
AV

TRASA VODA

TR

AS

AV

OD

70

NABITI ZEMLJU I KAMENJE

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

MONTANI TEMELJ SA STABILIZACIONIM PLOAMA

( oznaka M )

SARAJEVO

TP 6 B - Prilog 11

10 cm

PRESJEK A-A
AB STUB

ISKOPANI MATERIJAL
ILI BETON

200cm

NABIJENI PIJESAK ILI

RIJETKI BETON

D (cm)

AHURA ZA UZEMLJENJE

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 6

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

TEMELJENJE STUBA DIREKTNIM UKOPAVANJEM

SARAJEVO

( oznaka D )

TP 6 B- Prilog 12

10
40

40

MASA PLOE 35,2kg

MATERIJAL BETON MB20 ARMIRAN
SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA
VEZA: PRILOG 14

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

- TEMELJNA PLOA -

SARAJEVO

TP 6B - Prilog 13

1Q

18
8

1Q188

MATERIJAL 500/560

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

- TEMELJNA PLOA PLAN ARMATURE

SARAJEVO

TP 6B - Prilog 14

2,5
2,5

var.

35

MATERIJAL 240/360 F6mm

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

- STABILIZACIONA PLOA PLAN ARMATURE

SARAJEVO

TP 6 B- Prilog 15

f D2

D1

S
D1 D2
(cm) (cm)

L
(cm)

S
(cm)

MASA MARKA
(kg) BETONA

40

47

200

3,5

152

MB30
SATROSKOM

50

57

200

3,5

188

MB30
SATROSKOM

60

67

200

3,5

223

MB30
SATROSKOM

NAPOMENA:
CIJEVI SE MOGU RADITI IZ DVA DIJELA DUINE L=100 cm
SA MOGUNOU NASTAVLJANJA.
JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

BETONSKA CIJEV ZA IZRADU TEMELJA STUBOVA

TP 6B - Prilog 16