ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKO- GEODETSKI FAKULTET

Građevinski odsjek

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Predavanja
VIII semestar
 Predmet KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
Šifra predmeta Semestar Status predmeta Broj ECTS bodova Fond časova
8 IZBORNI 5 4

Ciljevi izučavanja predmeta

Sticanje osnovnih znanja o ulozi kolovoznih konstrukcija.
Vrste konstrukcija i materijali za izgradnju. Tehnologija materijala u kolovoznim konstrukcijama.
Sticanje znanja o projektovanju, izgradnji, održavanju i upravljanju kolovoznim konstrukcijama.

NASTAVNIK Saradnik

doc .dr Bojana Grujić Dragana Zeljić

Oblici provjere znanja

Nastavne aktivnosti Provjera znanja tokom semestra Завршни испит

Opis Bodovi Opis Bodovi Opis Bodovi

Prisustvo nastavi 5 Kolokvij 1 25

Godišnji zadatak 25 Kolokvij 2 25 Usmeni dio ispita 20
UKUPNO 30 UKUPNO 50 UKUPNO 20

Literatura
1. Cvetanovid, Banid: Kolovozne konstrukcije, Akademska misao, Beograd 2007.
2. Mazid: Asfaltne kolovozne konstrukcije, Građevinski fakultet Sarajevo, 2007.
3. Babid: Projektiranje kolničkih konstrukcija, Fakultet građevinskih znanosti Zagreb, 1997.
4. Subotid: Priručnih za asfalt , Institut za puteve, Beograd 2002.
Dobri putevi su uvijek bili
od značaja za vojne
aktivnosti a potom i
ekonomski razvoj
Summa crusta - sloj od sitnog tucanika,
šljunka i pijeska ili teraco od obrađenih
kamenih ploča

Nucleus - sloj od krupnijih frakcija

kamene sitneži sa dodatkom kreča ili
cementa

Rudus - sloj lomljenog kamena ili krupnog

tucanika

Statumen - donji (bazni) sloj od

lomljenog kamena na prethodno
zbijenom prirodnom tlu
 Šljunak 3 cm

Lomljeni kamen 6cm

Kamena podloga 25 cm

Šljunak 3 cm
Lomljeni kamen 21 cm

Kamena podloga 21 cm

Šljunak 3 cm

Lomljeni kamen 25 cm
Rimski period
90 do 100 cm

Telford, oko 1800

35 do 40 cm

Makadam, oko 1800

25 do30 cm

Početak 20.vijeka
do20 cm

Početak 21.vijeka
40 do 70 cm
ISTORIJSKI TRENDOVI U DEBLJINI KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
ULOGA KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

1. Da omogude nesmetano odvijanje saobradaja pri svim klimatskim uslovima

2. Da prime opteredenje od vozila (aviona) i svedu ga na nivo koji tlo u

posteljici može prihvatiti bez prevelikih oštedenja

3. Da omogude bezbjedno odvijanje saobradaja

4. Da zaštite tlo u posteljici od priliva vode i štetnog dejstva mraza

OSNOVNI TIPOVI KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

1. FLEKSIBILNE
2. POLUKRUTE
3. KRUTE

Razlikuju se po:

a) Vrsti materijala i debljini slojeva

b) Načinu prenošenja opteredenja
c) Tipovima oštedenja koja na njima nastaju
Kruta kolovozna konstrukcija Fleksibilna kolovozna konstrukcija

ZASTOR (asfalt)
BETONSKE PLOČE GORNJA PODLOGA
PODLOGA DONJA PODLOGA
POSTELJICA POSTELJICA
 ZASTOR

GORNJI NOSIVI SLOJEVI

DONJI NOSIVI SLOJEVI

PRIRODNO TLO

POPREČNI PRESJEK FLEKSIBILNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

 OSNOVNI SLOJEVI KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

SLOJ TIP KOLOZNE KONSTRUKCIJE

FLEKSIBILNA POLUKRUTA KRUTA
ZASTOR AB, SMA AB, SMA Betonska ploča
GORNJA PODLOGA BNS, nevezani BNS, cementna BNS, cementna
agregat stabilizacija stabilizacija
DONJA PODLOGA DBNS, nevzani Cementna Nevezani agregat
drobljeni ili stabilizacija,
prirodni agregat nevezani agregat
POSTELJICA Prirodni materijali
PROSTIRANJE OPTEREDENJA KROZ KOLOVOZNU KONSTRUKCIJU

KRUTA KK FLEKSIBILNA KK
PRENOS OPTEREDENJA

Asfaltni sloj

Pritisak < 0,2 MPa

Pritisak = 2,0 MPa

Kruti kolovozi svojom krutošdu prenose opteredenje na vedu

površinu i tako smanjuju pritisak na posteljicu
 AGREGAT
NEAKTIVNA ZRNA
BITUMEN
VAZDUSNE
SUPLJINE

STRUKTURA FLEKSIBILNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

PROJEKTOVANJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

Izbor tipa i materijala u slojevima kolovozne konstrukcije zavisi od:

• saobradajnog opteredenja
• klimatskih karakteristika
• lokalnih uslova (nosivosti tla u posteljici)
• raspoloživih lokalnih materijala
• cijena

Dimenzionisanje kolovozne konstrukcije znači

ODREĐIVANJE DEBLJINE SLOJEVA KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

 GRUPE SAOBRADAJNIH OPTEREDENJA

Grupa opterećenja Ukupno ESA od 80 kN u projektnom periodu

VRLO TEŠKO > 7.000.000
TEŠKO 2.000.000 do 7.000.000
SREDNJE 700.000 do 2.000.000
LAKO 200.000 do 700.000
VRLO LAKO < 200.000
Uloga završnog sloja posteljice kolovozne konstrukcije

• Da ujednači nosivost posteljice, kako bi se postavila kolovozna konstrukcija

konstantne debljine
• Da izdrži, bez velikih deformacija, opteredenje koje se usljed dejstva
saobradaja prenosi sa donje podloge
• Da omogudi saobradaj građevinske mehanizacije koja se koristi za izgradnju
kolovozne konstrukcije
• Da spriječi priliv i zadržavanje vlage u donjoj podlozi u sadejstvu sa
drenažnim sistemom
 KLASIFIKACIJA TLA PREMA KRUPNODI ZRNA

Koherentna Nekoherentna
tla tla

GLINA PRAŠINA PIJESAK ŠLJUNAK OBLUTAK KAMENI BLOKOVI

0,02 0,075 2,36 63 200

Sitnozrna tla Krupnozrna tla

KLASIFIKACIJA TLA U POSTELJICI
UTVRĐIVANJE NOSIVOSTI TLA U POSTELJICI KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

LABORATORIJSKE i TERENSKE METODE

1. LABORATORIJSKE METODE
1.1. Laboratorijski CBR opit
1.2. Proctor

2. TERENSKE METODE
2.1. Terenski CBR
2.2. Dinamički konusni penetrometar
2.3. Modul stišljivosti
2.4. Modul deformacije
NOSIVOST POSTELJICE

uscs CBR (%)

GW 40 – 80

GP 30 – 60

GM 20 – 60
KRUPNOZRNA TLA

GC 20 – 40

SW 20 – 40 CBR Kvalitet posteljice

SP 10 – 40 2–5 Vrlo loša posteljica
SM 10 – 40 5–8 Loša posteljica
SC 5 – 20 8 – 20 Posteljica srednjeg kvaliteta
ML < 15 20 – 30 Dobra posteljica
CL LL<50% < 15 30 - 100 Odlična posteljica
SITNOZRNA TLA

OL <5

MH < 10

CH LL >50% < 15

OH <5