KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

6. PREDAVANJE

DIMENZIONISANJE KOLOVOTNIH KONSTRUKSIJA

ANALIZA SAOBRAĆAJNOG OPTEREĆENJA

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 1

 ANALIZA SAOBRAĆAJNOG OPTEREĆENJA

 Tipovi kolovoznih konstrukcija

- Fleksibilne
- Polu-krute
- Krute
Fleksibilne → bolje nosivo tlo (CBR min > 5 %)
Krute → slabije nosivo tlo (CBR min > 3 %)

Kruta kolovozna Fleksibilna kolovozna

konstrukcija konstrukcija

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 2

ANALIZA SAOBRAĆAJNOG OPTEREĆENJA

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 3

Prenošenje opterećenja od točka

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 4

„Odgovor“ kolovoza pod opterećenjem

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 5

 Hronologija razvoja kolovoznih knstrukcija
 Period prije I Svjetskog rata – uvaljani makadami
- prašina i teško održavanje
- prvi koraci u ugljovodoničnim presvlakama
 Između dva svjetska rata
- tanke presvlake (površinska obrada, Sprmex...)
 Period poslije II Svjetskog rata
- asfaltni tepih 3cm, dvoslojni asfat...
- problemi: mali kapacitet asfaltnih postrojenja
 60-tih godina XX vijeka – bitumenizirani šljunak
 Razvoj asfaltnih baza
 Ugrađivanje asfaltne mješavine po vrućem postupku finišerom
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 6
 Hronologija razvoja kolovoznih knstrukcija
 Saznanja da oblozrni šljunak nije pogodan za upotrebu u kk, pogotovo za teža
saobraćajna opterećenja
 Obla zrna šljunka se zamjenjuju drobljenim kamenim materijalom
 Nosivi sloj ojačan malim procentom cementa – cementna stabilizacija

Razvoj metoda za dimenzionisanje kolovoznih kontrukcija

1. metoda CBR
- nosivst tla izraženog pomoću CBR-a
- ne uzima u obzir vrstu materijala u samoj kk kao ni intenzitet saobraćaja
2. metoda Grupnog ineksa
- geomehanička klasifikacija tla – granulometrijski sastav i granica tečenja

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 7

 Hronologija razvoja kolovoznih knstrukcija
Opažajne metode se dalje razvijajuu i prave se posebne saobraćajnice različitog tipa
kolovoznih konstrukcija od materijala poznatih karakteristika. Opterećiju se različitim
saobraćajnim opterećenjem i prati se njihovo ponašanja tokom dužeg gvremenskog
terioda (oštećenja i proladanje). Saobraćajnice su građene i ispitivane u zonama različitog
klimatskog uticaja.
 Braunschwieg u Njemačkoj (1925.)
 WASHO Road Test u SAD (1950.)
 kod Alconbury Hila u Engleskoj (1965.)
Pokazaloo se da su opažajne metode davale rezultate koji dobro koreliraju sa oštećenjima,
pa se pristupilo eksperiment na temelju kojeg se i danas vrši dimenzionisanje kolovoznih
konstrukcija.
AASHO Road Test
- planiran na osnovu iskustva manjih dionica iz WASHO testa
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 8
 AASHO Road Test

 Država Illinois

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 9

AASHO Road Test

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 10

 AASHO Road Test
 Izgradnja: Avgust 1956 - Septembar 1958.
 Opitni saobraćaj: Oktobar 1958. - Novembar 1960.
 Specijalne studije: Proljeće i rano leto 1961.

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 11

 AASHO Road Test - Opitne dionice

- 4 velika i 2 manja prstena

- S – fleksibilne kk
- J – kruti kolovozi
- Različiti prsteni – različita SO (jedan prsten bez SO)
- Neprekidno odvijanje saobraćaja 1958 - 1961KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 12
 AASHO Road Test
Opitni kamioni
Opitni kamioni

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 13

AASHO Road Test - Opitne dionice

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 14

 AASHO Road Test
Klimatske karakteristike lokacije
 Srednja temperatura (Jul) 24°C
 Srednja temperatura (Januar) -3°C
 Prosječna godišnja količina padavina 860 mm
 Prosječna dubina smrzavanja 700 mm (za sitnozrno tlo)

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 15

 AASHO Road Test
Karakteristike materijala u fleksibilnim kolovozima
 Zastor  Donja podloga
Asfalt-beton Šljunkovito/pjeskoviti materijal
85-100 pen bitumen 6.5% prolaz na situ 0.075 mm
CBR = 28 – 51 %

 Gornja podloga  Posteljica

Drobljeni krečnjak A-6 tlo (prašinasta glina)
10% prolaz na situ 0.075 mm 82% prolaz na situ 0.075 mm
Prosječni CBR = 107.7 % Prosječni CBR = 2.9 %
Optimalni sadržaj vode wc = 13%
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 16
 AASHO Road Test
Struktura fleksibilnih kolovoza

 Asfaltni zastor  Najdeblja konstrukcija  Najtanja konstrukcija

2.5 – 15 cm 15 cm zastor 2.5 cm zastor
 Gornja podloga 23 cm gornja podloga Za lako opterećenje
0 – 23 cm 40 cm donja podloga 8 - 25 SO do loma
 Donja podloga Za teško opterećenje
0 – 40 cm Indeks upotrebljivosti
2.6 - 3.6 PSI na kraju
opita

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 17

 AASHO Road Test
Ponašanje fleksibilnih kolovoza

 Nakon završenog testiranja odgovor kolovoza je bio sledeći:

- Većina propala
- Čak i najdeblje dionice pretrpjele značajna oštećenja
- Većina propala tokom proljećnog otapanja ledenih sočiva u tlu
- Dejstvo mraza jedan od najvećih uticaja
- Deblja gornja i donja podloga pomogle da se umanji štetno dejstvo mraza

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 18

Opitni kamioni danas

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 19

 DIMENZIONISANJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA
Osnovni parametri:
- Projektni period
- Nivo usluge (vozna sposobnost na kraju projektnog perioda)
- Saobraćajno opterećenje
- Klimatsko-hidrološki uslovi
- Kvalitet posteljice
- Kvalitet materijala u slojevima kolovozne konstrukcije

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 20

 Projektni parametri

 Projektni period
- Maksimalno 20 godina (prema MEST U.C4.012/1981)
- Etapna izgradnja – min. dužina etape 5 god.
 Analiza saobraćajnog opterećenja
- U analizi se razmatraju samo teška teretna vozila (TTV) – vozila sa osovinskim
opterećenjem većim od 20 kN

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 21

Analiza saobraćajnog opterećenja (SO)

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 22

 Saobraćajno opterećenje
 SO utiče na oštećenje i propadanje kolovozne
konstrukcije Minerovo pravilo

 Projektno saobraćajno opterećenje se izražava

preko:
- Standardnog osovinskog opterećenja ni – stvarni broj prelaza osovinskog
- Spektra opterećenja (novi AASHTO Guide) opterećenja kategorije “i”
Ni – vijek kolovoza izražen preko broja
 Vijek kolovoza prelaza osovinskog opterećenja
- Izražava se preko obima oštećenja koje može kategorije “i”
nastati prije nego kolovoz ima neprihvatljivu
upotrebljivost

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 23

 Analiza saobraćajnog opterećenja

 Sa aspekta SO na oštećenja kolovozne konstrukcije utiču:

- Broj, tip i razmak osovina vozila
- Veličina osovinskog opterećenja i opterećenja pojedinih točkova
- Veličina i oblik kontaktne površine pneumatika i kolovoza
- Raspodjela pritiska na dodirnoj površini
- Vrijeme trajanja opterećenja
- Ukupni broj prelaza pojedinih osovinskih opterećenja
- Raspodjela saobraćajnog opterećenja u poprečnom profilu

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 24

 Broj, tip i razmak osovina
 Broj ososvina - Jednostruke
 Tip osovina

- Dvostruke (razmak 1 – 2 m, najčešće 1.35 m)

- Trostruke ...

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 25

 Tip pneumatika
 Standardni, Super-Single i Super super-Single

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 26

Raspored osovina i pneumatika

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 27

Raspored pritisaka i oblik kontaktne površine

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 28

PGDS - Prosječni Godišnji Dnevni Saobraćaj
PGDS

Reprezentativne kategorije vozila:

PA – putnički automobili
BUS – autobusi
LTV – laka teretna vozila
STV – srednja eretna vozila
TTV – teška teretne vozila
AV - autovoz

Prosječan godišnji dnevni broj TTV

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 29

Učešće reprezentativnih tipova TTV u saobraćaju

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 30

Prosječna godišnja stopa rasta u projektnom
periodu

- Na osnovu dugoročne studije saobraćajne mreže

-2–5%
- Stope rasta mogu biti različite za različite kategorije vozila
- Prognozirane stope rasta zavise od predviđenog ekonomskog razvoja i mogu biti
promenljive tokom projektnog perioda

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 31

 Raspored u poprečnom profilu – po trakama

 Raspored SO u poprečnom proilu zavisi od:

- Broja saobraćajnih traka

- Geometrijskih elemenata puta (uspon ili pad nivelete)
- Ukupnog broja svih motornih vozila na putu
- Propusne moći saobraćajnice...

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 32

Raspored u poprečnom profilu – po trakama

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 33

Osovinsko opterećenje reprezentativnih kategorija
vozila
 Dozvoljeno osovinsko opterećenje
Pravilnik o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom opterećenju vozila i o osnovnim
uslovima koje moraju da ispunjavaju uređaji i oprema na vozilima u saobraćaju na
putevima iz 1982. god
- Jednostruka 100 kN (10 t)
U Zakonu o putevima (2006) pominje se da se javni put mora izgraditi “da bude
osposobljen da podnese osovinsko opterećenje od najmanje 11.5 t po osovini”.
- Dvostruka 160 kN (16 t)
- Trostruka 240 kN (24 t)

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 34

Osovinsko opterećenje reprezentativnih kategorija
vozila
 Podaci o osovinskim opterećenjima
- Mjerenjem

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 35

 SRPS U.C4.010/1981
Reprezentativne kategorije vozila
- Autobus A2
- Lako teretno vozilo LT2
- Srednje teško teretno vozilo ST2
- Teško teretno vozilo TT2 , TT3
- Teško teretno vozilo sa prikolicom TT2+PR3 , TT3+PR2
- Teško teretno vozilo sa poluprikolicom TTV3+PPR2

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 36

 SRPS U.C4.010/1981
 Osovinsko opterećenje
- Sopstvena masa vozila
- Koristan teret/nosivost
 Prosječna iskorišćenost nosivosti
- Odnos prosječne mase korisnog tereta i nosivosti vozila
- U MEST U.C4.010 prosječna iskorišćenost nosivosti od 70 %
 Nedostaci:
- Nema karakteristično vozilo sa trostrukom osovinom
- Nema Super-Single pneumatike

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 37

 SRPS U.C4.010/1981
 Primjer proračuna osovinskog opterećenja TTV3+PP2

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 38

 Ekvivalentno osovinsko opterećenje
 Najčešće osovinsko opterećenje
- Koncept razvijen u okviru AASHO testa
- U nekim zemljama se koristi dozvoljeno osovinsko opterećenje (Francuska)

1 SO = oštećenje prouzrokovano jednostrukom osovinom od 80 kN

 Faktor ekvivalencije opterećenja (fe)

- Broj SO potreban da dovede do istog oštećenja kao i određeno osovinsko
opterećenje

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 39

Ekvivalentno osovinsko opterećenje

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 40

 Ekvivalentno osovinsko opterećenje

 Sva osovinska opterećenja na TTV se izražavaju preko standardnog osovinskog opterećenja

 Standardno osovinsko opterećenje:
- Jednostruka osovina od 80 (81.6) kN (18000 lb) 4 točka po 20 (20.4) kN
- Dvostruka osovina od 150 kN
- Trostruka osovina od 220 kN

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 41

 Faktori ekvivalencije
Prosječni destruktivni uticaji pojedinih osovina u odnosu na standardne osovine

fe – faktor ekvivalencije za osovinsko opterećenje Li

LST – standardno osovinsko opterećenje, zavisno od tipa osovine
n – eksponent čija vrijednost zavisi od krutosti kolovozne konstrukcije, 3.8 – 6.0 (AASHTO)

U MEST U.C4.010 n = 4

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 42

 Generalizovani zakon 4-tog stepena
Oštećenje kolovoza u odnosu na opterećenje povezano sa eksponencijalnim faktorom od 4!

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 43

 Faktori ekvivalencije
Jednostruke osovine

Faktor ekvivalencije – uticaj stvarnog osovinskog

Opterećenja motornog vozila na zamor konstrukcije
Dvostruke osovine u odnosu na uticaj nazivnog vozila (80, 100, 220).

Trostruke osovine

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 44

 Faktori ekvivalencije
 Ukupan broj standardnih osovina za pojedine kategorije vozila

k – ukupan broj osovina vozila

ei – faktor ekvivalencije za pojedinačne osovine

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 45

 Faktori ekvivalencije
Primjer proračuna Ee za TTV (70% ispunjenost koša)

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 46

Faktori ekvivalencije

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 47

 Proračun ekvivalentnog saobraćajnog opterećenja
 Dnevno SO na najopterećenijoj saobraćajnoj traci
- Opterećenje tokom 1 dana:

l – ukupan broj kategorija vozila

F – ukupan broj standardnih osovina za pojedinu kategoriju vozila
nj – prosečan godišnji dnevni broj TTV kategorije “j” u I godini eksplatacije na
najopterećenijoj traci

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 48

 Proračun ekvivalentnog saobraćajnog opterećenja
 Ukupno ekvivalentno saobraćajno opterećenje u I godini eksplatacije

Tg = 365⋅Td

Ekvivalentno saobraćajno opterećenje u projektnom periodu (PP) se dobija na osnovu:

- Tg
- Prosečne stope rasta saobraćaja “r” u PP

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 49

 Proračun ekvivalentnog saobraćajnog opterećenja
 Koeficijent rasta saobraćajnog opterećenja u projektnom periodu (PP):

r – prosječna godišnja stopa rasta saobraćaja (%)

P – dužina projektnog perioda (god)

 Ukupno saobraćajno opterećenje u toku PP:

Tu = Tg ⋅q
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 50
 Grupe saobrćajnog opterećenja
Od grupe saobraćajnog opterećenja zavisi vrzta i kvalitet materijala u kolovoznim
konstrukcijama

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 51

 Analiza saobraćajnog opterećenja

1. Prosječni godišnji dnevni broj TTV

2. Prosječna godišnja stopa rasta TTV u projektnom periodu
3. Osovinsko opterećenje reprezentativnih vozila
4. Prosječno iskorišćenje nosivosti TTV
5. Raspodjela saobraćajnog opterećenja u poprečnom profilu (po saobraćajnim trakama)

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 52

 Nivo usluge (Vozna sposobnost)
 PSI – Present Serviceability Index
PSI = 0 – 5

SV – slope variance – promjena nagiba – srednja vrijednost u dva kolotraga

C,P – površina zahvaćena pukotinama i zakrpama (m2/1000 m2)
RD – dubina kolotraga (cm)

Osnovni koncept
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 53
 Nivo usluge (Vozna sposobnost)
PSI = 0 – 5
 Gubitak upotrebljivosti kolovoza:

 Za nove kolovozne konstrukcije

- fleksibilne PSIo = 4.2
- krute PSIo = 4.5
 Krajnja vrijednost indeksa upotrebljivosti
- Zavisi od funkcionalnog značaja saobraćajnice
- PSIt = 3.0, 2.5, 2.0
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 54
 Osnovna relacija gubitak upotrebljivosti kolovoza

- β i ρ zavise od nosivosti kolovozne konstrukcije (debljina slojeva i njihova krutost) i

saobraćajnog opterećenja
- β definiše oblik krive propadanja
- ρ - saobraćajno opterećenje pri kome je p = 1.5
- W- stvarno saobraćajno opterećenje koje dovodi do indeksa upotrebljivosti pt

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 55

ANALIZA SAOBRAĆAJNOG OPTEREĆENJA

Pitanja ?

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 6. predavanje 56