You are on page 1of 33

GRAĐEVINSKI FAKULTET

UNIVERZITET CRNE GORE

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Specijalističke studije – Saobraćajni smjer

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 1


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
1. PREDAVANJE

 DEFINICIJA I ULOGA KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA


 ISTORIJSKI RAZVOJ
 TIPOVI KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 2. predavanje 2


Definicija i uloga kolovozne konstrukcije
Put kao građevinski objekat, predstavlja sistem međusobno povezanih slojeva izrađenih od
različitih materijala i sastoji se od različitih elemenata od kojih svaki ima svoju funkciju i značaj.
• Svi elementi imaju zadatak da na direktan ili indirektan način doprinesu ostvarenju osnovne
namjene puta, a to je neometano odvijanje saobraćaja u svim vremenskim prilikama, uz
obezbjeđenje odgovarajućih nivoa udobnosti putnika i bezbijednosti svih učesnika u saobraćaju
Generalna podjela konstrukcije puta, saglediva u poprečnom profilu puta, sadrži dvije grupe
elemenata
• Gornji stroj puta: kolovozna konstrukcija na svim saobraćajnim površinama i prateći elementi
(ivičnjaci, bankina, rigol i dr.), tj. sve što se nalazi iznad posteljice
• Donji stroj puta: nasip do površine posteljice, djelovi puta u usjeku, sistem za odvodnjavanje,
mostovi, tuneli, galerije, zaštitne konstrukcije i dr.

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 3


Definicija i uloga kolovozne konstrukcije

GORNJI
STROJ PUTA

DONJI
STROJ PUTA

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 4


Definicija i uloga kolovozne konstrukcije

Po definiciji kolovozna konstrukcija je dio puta po kome se odvija saobraćaj.


Savremene kolovozne konstrukcije su višeslojne konstrukcije koje se sastoje od

• ZASTORA bitumenom ili cementom vezanih materijala i

• NOSEĆIH SLOJEVA koji se sastoje od nevezanog ili, nekim od povoljnih veziva,


vezanog zrnastog kamenog agregata.

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 5


Definicija i uloga kolovozne konstrukcije

Uloga kolovozne konstrukcuje

• Da primi opterećenje od vozila i svede ga na nivo koji tlo u posteljici može da


prihvati bez prevelikih oštećenja

• Da omogući nesmetano odvijanje saobraćaja pri svim klimatskim uslovima

• Da omogući bezbjedno, udobno i ekonomično odvijanje saobraćaja u


predviđenom periodu eksploatacije (tokom životnok vijeka)

• Da zaštiti tlo u posteljici od priliva vode i štetnog dejstva mraza


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 6
Definicija i uloga kolovozne konstrukcije

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 7


Definicija i uloga kolovozne konstrukcije

Kolovozna konstrukcija treba da zadovolji određene uslove

• da je dovoljno otporna na uticaje pokretnog opterećenja


• da obezbijedi prenošenje opterećenja na posteljicu i temeljno tlo
• da je upotrebljiva za saobraćaj u svim vremenskim uslovima
• da površinske karakteristike (prije svega hrapavost i ravnost) omoguće udobnu i
bezbjednu vožnju
• da obezbijedi projektovani vijek trajanja
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 8
Istorijski razvoj
Preteče današnjih modernih puteva vode porijeklo i prije pronalaska točka, još iz vremena prvih
masovnih seoba plemena u vidu pješačkih i konjskih staza

Stvarna istorija gradnje puteva počinje sa razvojem vojnih aktivnosti u svrhu zauzimanja novih
teritorija, a tek kasnije putevi nastavljaju da se grade iz ekonomskih razloga.
- prije ok 5000 g.p.n.e. pronalazak točka u Mesopotamiji - prvi putevi
- 3000 g.p.n.e. Najstariji poznati kaldrmisani put u Egiptu, od doline rijeke Nila do Keopsove
piramide
- 2000 g.p.n.e. prve popločane saobraćajnice u Vavilonu

Najveći napredak u putogradnji napravili su Rimljani


- Oko 87.000 km puteva spajalo je Rim sa Evropom
- Najpoznatiji od svih rimskih puteva je „Via Appia“ (Apijski p)
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 9
Istorijski razvoj

Via Appia – nekad i sad

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 10


Istorijski razvoj

Via Appia – šematski prikaz kolovozne konstrukcije i njene izrade u prošlosti

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 11


Istorijski razvoj

Kolovozna konstrukcija rimskog puta kod mjesta Radstock u Engleskoj


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 12
Istorijski razvoj

Mreža Rimskih putva u Crnoj Gori


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 13
Istorijski razvoj
Od pada Rimskog carstva do 18. vijeka dolazi do velike stagnacije u izgradnji puteva
• Francuske: Pierre-Marie-Jérôme – Trésaquet (1716-1796)
• Škotska: Thomas Telford (1757-1834)
• Škotska: John Loudon McAdam (1756-1836)

Trésaquet Telford
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje
McAdam 14
Istorijski razvoj

Šematski prikaz razvoja kolovoznih konstrukcija u 18. vijeku – McAdamov postupak se


zadržao do danas kao podloga kod savremenih
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - konstrukcija
1. predavanje 15
Istorijski razvoj

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 16


Istorijski razvoj

Izgradnja prvog makadamskog puta u SAD (1823) – radnici lome kamen tako da ne bude teži
od jedne unce, oko 170 gr, ili da može da prođe kroz prsten prečnoka 2 inča, oko 5 cm. 17
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje
Istorijski razvoj
Sa povećanjem broja vozila i opterećenja (ukupnog i osovinskog) kvalitet i nosivost
kolovoznih konstrukcija dobijaju na značaju

• Makadam prskan katranom (Nottingham 1848, Paris 1854, Knoxville 1866,


Washington D.C. 1871)
• Liveni asfalt (Paris 1858, Newark 1870)
• Asfalt beton (Washington D.C. 1874/74)
Vezivo od jezerskog asfalta/bitumena sa Trinidada (jezero površine oko 450.000 m2,
dubine 24 m, zapremine oko 8.000.000 t ; u periodu od 1875. do 1900. trinidad je
obezbjeđivao oko 90 % svih svjetskih potreba). Od 1907. počinje proizvodnja bitumena iz
sirove nafte.
• Habajući sloj sa portland dcementom tek od 1910.

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 18


Istorijski razvoj

Pennsylvania Avenye, Washington D.C. 1874

Stari betonski kolovozi 1920


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 19
Istorijski razvoj

Uslovi na putevima početkom XX vijeka


KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 20
Tipovi kolovoznih konstrukcija
• Klasične kolovozne konstrukcije
• Zemljani putevi
• Makadamski ili tucanički kolovozi
• Kolovozne konstrukcije sa zastorom od kamene kocke, prizmi ili ploča

• Savremene kolovozne konstrukcije


• Fleksibilne
• Krute
• Polukrute

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 21


Tipovi kolovoznih konstrukcija
• Kolovozne konstrukcije se razlikuju prema
• Vrsti materijala i debljni slojeva
• Načinu prenošenja optrećenja
• Tipovima oštećenja koja na njima nastaju

Šematski prikaz kruteKOLOVOZNE


i fleksibilne kolovozne konstrukcije
KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 22
Tipovi kolovoznih konstrukcija

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 23


Tipovi kolovoznih konstrukcija
Osnovne karakteristike krute i fleksibilne konstrukcije

• fleksibilni kolovozi su elestičniji i fleksibilniji


• kruti kolovozi zbog svoje krutosti, prenose opterećenje na veću površinu i tako
smanjuju pritisak na posteljicu
• kruti kolovozi su za ok 20-30% manje debljine
• investiciona vrijednost krutih kolovoza je veća i pri izgradnji se zahtijevaju
veoma stručni izvršioci
• period do prve rehabilitacije krutih kolovoza može biti 30-50 godina, dok je
kod fleksibilnih 10-15 godina

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 24


Tipovi kolovoznih konstrukcija

Kruta kk Fleksibilna kk

Prostiranje i prenos opterećenja kod krite i fleksibilne konstrukcije – kruti kolovozi svojom
krutošću prenose opterećenje na veću površinu i tako smanjuju pritisak na površinu
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 25
Tipovi kolovoznih konstrukcija
Osnovni tipovi oštećenja
• Fleksibilni kolovozi

pukotine od zamora

kolotrazi KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje termičke pukotine 26


Tipovi kolovoznih konstrukcija
Osnovni tipovi oštećenja
• Kruti kolovozi

denivelacija spojnica

oštećenje spojnica KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje pukotine 27


Tipovi kolovoznih konstrukcija
Izbor tipa kolovozne konstrukcije

• poređenje alternativnih tipova zasnovanih na teorijskim ili empirijskim


metodama
• presudan značaj najčešće imaju troškovi građenja, eksploatacija i održavanje
• najčešće se vrši poređenje fleksibilne i krute kolovozne konstrukcije, ili
varijantisanje u okviru istog tipa

kolotrazi KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 28


Tipovi kolovoznih konstrukcija
Osnovni faktori

Saobraćajno opterećenje
• Ukupno opterećenje
• Procenat komercijanog opterećenja
• Frekvencija velikih opterećenja
• Lokacija i namjena velikih površina

Karakteristike tla
• nosivost tla u posteljici (krute kolovozne konstrukcije mogu se graditi i
preko tla slabije nosivosti, a ako je tlo podložno promjeni zapremine,
kolotrazi povoljnije je graditi fleksibilnu kolovoznu konstrukciju)
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 29
Tipovi kolovoznih konstrukcija
Klimatske karakteristike
• u toplijim predjelima često dolazi do traknih deformacija kolovoza na
asfaltnim zastorima
• ciklusi mržnjenja i otapanja dovode do oštećenja betonskih zastora i
formiranja pukotina
Građenje
• fleksibilne kolovozne konstrukcije se mogu graditi fazno, brže, pod
saobraćajem i lakše ih je obnavljati
• krute kolovozne konstrukcije se grade sporije, ali imaju znatno veću
trajnost i manje potrebe za održavanjem

kolotrazi KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 30


Tipovi kolovoznih konstrukcija
Prerada (reciklaža)
• jeftina i efikasna preradaasfaltnih zastora
Troškovi
• u toku kompletnog eksploatacionog perioda - izgradnja, održavanje,
rehabilitacija, rekonstrukcija

kolotrazi KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 31


Pitanja....?
kolotrazi KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 32
KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE - 1. predavanje 33

You might also like