Professional Documents
Culture Documents
1/38
SADRAJ:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Uvod
Osnovne tehnike karakteristike kolosijeka na vrstoj podlozi
2.1 Prednosti kolosijeka na vrstoj podlozi
2.2 Nedostaci kolosijeka na vrstoj podlozi
Konstrukcijski elementi kolosijeka na vrstoj podlozi
3.1 Gornji ustroj kolosijeka
3.1.1 Betonski nosivi sloj
3.1.2 Asfaltni nosivi sloj
3.1.3 Nosivi sloj stabiliziran hidraulinim vezivom
3.2 Donji ustroj kolosijeka
3.2.1 Mehaniki zbijeni nosivi sloj
3.2.2 Temeljno tlo - planum
Osnovni zahtjevi na kolosijeke izvedene na vrstoj podlozi
4.1 Zatita od buke
4.2 Prijelazi s kolosijeka bez na kolosijek sa tucanikim zastorom
4.3 Kolosijeci u tunelima
4.4 Kolosijeci na otvorenom dijelu trase
4.5 Signalno-sigurnosni i elektro-tehniki zahtjevi
Tipovi kolosijeka na vrstoj podlozi
5.1 Kolosijeci izvedeni postupkom ugraivanja pragova
5.1.1 Sustav ''RHEDA''
5.1.2 Sustav ''Rheda-Berlin''
5.1.3 Sustav ''Rheda 2000''
5.1.4 Sustav ''Heitkamp''
5.1.5 Sustav ''Zblin''
5.2 Kolosijeci izvedeni postupkom polaganja pragova
5.2.1 Sustav ''SATO''
5.2.2 Sustav ''FFYS''
5.2.3 Sustav ''ATD''
5.2.4 Sustav ''BTD'
5.2.5 Sustav ''GETRAC''
5.3 Monolitni sustavi kolosijeka
5.3.1 Sustav ''Lawn''
5.3.2 Sustav ''FFC''
5.4 Montani sustavi kolosijeka ploasti kolosijeci
5.4.1 Sustav ''Bgl''
5.4.2 Sustav ''OBB-Porr''
5.4.3 Sustav ''Shinkansen''
5.5 Kontinuirano oslonjene tranice
5.5.1 Sustav ''INFUNDO-EDILON''
5.5.2 Sustav ''SFF''
5.5.3 Sustav ''SAARGUMMI''
Tehniko-ekonomska valorizacija kolosijeka na vrstoj podlozi
Zakljuak
Literatura
2
3
3
4
5
5
5
5
6
6
6
7
7
7
8
9
10
10
11
12
12
14
14
18
18
20
21
22
22
23
23
24
25
25
25
26
28
29
30
30
31
31
32
35
37
2/38
1. UVOD
Iako veina sadanjih eljeznikih pruga jo uvijek koristi klasine sustave kolosijeka sa zastornom
prizmom, injenica da je konvencionalni kolosijeni zastor dosegao svoj maksimum s obzirom na
prometni kapacitet i brzinu prometovanja dananjih vlakova, otvorio se prostor za razvoj i sve veu
primjenu novih konstrukcijskih rjeenja u vidu kolosijeka na vrstoj podlozi bez zastora. Kod kolosijeka
bez zastorne prizme, zastor kao nosivi konstruktivni element zamijenjen je drugim stabilnijim materijalom
poput betona ili asfalta.
U stranoj literaturi za ovakva vrstu kolosijeka primjenjuje se specifina terminologija. U Engleskoj za ovaj
tip kolosijene konstrukcije primjenjuje se termin ''Slab Track'' (ploasti kolosijeci), u Njemakoj ''Feste
Fahrbahn'' (kruti kolosijeci), a u Francuskoj ''Voie sur delle'' (kolosijeci na ploama). Budui se radi o
tehnologiji koja se jo nije primjenjivala na prugama u Hrvatskoj (osim na nekoliko probnih dionica),
termini ''Kolosijeci na vrstoj podlozi'' bio bi najprimjereniji za primjenu. Radi pojednostavljenja u pisanju,
u pojedinim dijelovima daljnjeg teksta primjenjivat e se i pojmovi ''Kolosijeci bez tucanikog zastora'' ili
''Ploasti kolosijeci'', ovisno o tipu konstrukcije kolosijeka. Budui da nosivi sloj ne mora biti izraen uvijek
od ploastih nosaa, termin ''Ploasti kolosijeci'' nije u cijelosti ispravan sve tipove kolosijeka bez zastora.
Osnovne prednosti i glavne karakteristike kolosijeka na vrstoj podlozi su:
produeni ivotni vijek
smanjeni trokovi odravanja tijekom
mali zahtjevi za odravanjem
visoka iskoristivost
nia konstruktivna visina
manja teina konstrukcije
visoka horizontalna i vertikalna stabilnost kolosijeka
nema problema sa uzdizanjem zastornih estica kod velikih brzina
Razvoj kolosijeka na vrstoj podlozi zapoet je u Njemakoj. Osnovni cilj je bio proizvesti kolosijeni
sustav prikladan za budunost, koji e zahtijevati minimalno odravanje, a odlikovat e se visokom
pouzdanou.
Eksperimentiranja sa razliitim kolosijenim sustavima zapoela su 1959. godine. U periodu izmeu 1969.
i 1971. u Njemakoj su provedena opsena istraivanja postojeih prometno optereenih magistralnih
kolosijeka na kojima se promet odvijao pri velikim brzinama. Rezultat tih istraivanja bila je tzv. ''HSB
studija'' kojom su autori ukazali na tehnika i ekonomska ogranienja klasinih zastornih kolosijeka s
obzirom na novonastale potrebe. Tragom dobivenih rezultata, 1972. godine izvedeno je prvih 60 metara
kolosijeka na betonskoj podlozi na eljeznikom kolodvoru Rheda (Njemaka) kroz koji prolazi eljeznika
linija visokog kapaciteta izmeu gradova Dortmunda i Hannovera. Tragom tog sustava, prozvanog
''Rheda'' kolosijeni sustav, proizvedene su mnogobrojne varijante razliitih novih kolosijenih sustava.
Vano je napomenuti da i nakon 30 godina upotrebe, pod uvjetima intenzivnog i tekog prometnog
optereenja (60 000 tona dnevno), uz velike brzine prometovanja (do 250 km/h) kolosijek sustava
''Rheda'' na kolodvoru Rheda ne pokazuje znakove dotrajalosti, a od odravanja vreno je samo bruenje
i zamjena istroenih tranica, [2].
Graevinske metode koje su prole svoje testiranje desetljeima u cestogradnji uspjeno su primijenjene
kod kolosijeka vrstoj podlozi. Unato kriterijima koje zahtijeva eljeznika administracija razvoj i princip
projektiranja takvih kolosijeka veinom se i dan danas oslanja na pravilnike za projektiranje,
dimenzioniranje i izvoenje kolnikih konstrukcija, te iskustva koja su steena izgradnjom prometnica.
Kolosijeci bez tucanikog zastora pokazali su se kao jednostavni za izvoenje i funkcionalni u primjeni, to
je dovelo do brojnih daljnjih razvojnih otkria.
Odvijanje prometa pri velikim brzinama sa zadovoljavajuim radom eljeznikih vozila i smanjenjem
negativnih utjecaja na kolosijek zahtijeva:
maksimalnu tonost uzdunog i poprenog niveliranja, te same trase
spreavanje ili smanjenje mogueg slijeganja tla
stalno i tono definiranje vertikalne elastinosti kolosijene konstrukcije pod djelovanjem osovinskog
optereenja.
3/38
5/38
Slika 3. Karakteristini popreni presjek klasinog kolosijeka i kolosijeka na vrstoj podlozi, [1].
6/38
7/38
8/38
9/38
Slika 8 . Prijelaz sa kolosijeka na vrstoj podlozi tipa ''Rheda 2000'' na klasini zastorni kolosijek, [4]
10/38
Naponska razlika izmeu okolne zemlje i tranice ne smije premaivati napon opasan po ovjeka, to
znai da cilj mora biti nii difuzijski otpor. Svi armirani dijelovi i ostali elementi sa metalnim dijelovima kao
Kolosijeci na vrstoj podlozi
11/38
UGRAENI
POLOENI
Slika 12. Pregled razliitih tipova kolosijeka na vrstoj podlozi bez tucanikog zastora, [1]
12/38
13/38
14/38
15/38
16/38
17/38
Slika 20. Popreni presjek sustava ''Rheda 2000'' rjeenje na otvorenom dijelu trase, [4]
Slika 21. Popreni presjek sustava ''Rheda 2000'' rjeenje na mostu, [4]
Slika 22. Popreni presjek ''Rheda 2000'' sustava rjeenje u tunelu, [4]
18/38
19/38
20/38
21/38
Slika 26. Vrijednosti progiba tranice kod razliitih sustava kolosijeka (Waghusel), [2]
Razliiti sustav kolosijeka na vrstoj podlozi bez tucanikog zastora koji su primijenjeni u Waghuselu
imaju vei osovinski razmak izmeu ugraenih pragova od uobiajenih 65 cm, to nije kompenzirano sa
dvostrukim podupiranjem tranica. Razmak izmeu pragova vei od 65 cm ne bi se smio primjenjivati kod
kolosijeka namijenjenih prometovanju pri velikim brzinama jer iskustvo je pokazalo da se u protivnome
harmonijski pobuuju tranice izmeu pragova, to se mora izbjei, [2]. Deformacija asfaltnog sloja
iznosila je oko 0,3 mm, to je usporedivo sa kolnikim konstrukcijama, [2]. S obzirom na krivulju izvijanja
kolosijeka, moe doi do pojave i vrlo malog izdizanja standardnog praga od asfaltnog sloja. iroki
pragovi imaju veu teinu to rezultira boljim osobinama nalijeganja.
Prilikom prolaska vlaka (kratkotrajno optereenje) unutar samog kolosijeka ne pojavljuju se vei progibi
zahvaljujui krutosti elastinih podmetaa, na mjestima pridranja tranica, i karakteristikama asfaltnog
sloja. Prelazak na kolosijek sa zastorom zahtijeva posebnu graevinu, npr. specijalni odsjek bezzastornog
kolosijeka u duljini od 15 m sa betonskim ploastim nosaem na koji se fiksira pomona tranica u duini
od 20 m, [2]. U tunelima, proces izvoenja je pojednostavljen, budui da asfaltni sloj u tom sluaju nema
nosivu ulogu, to ujedno omoguuje izvoenje temeljnog sloja debljine 15 cm, [2].
Takmienje izmeu betonskog i asfaltnog sloja kao nosivog dijela kolosijene konstrukcije bez tucanikog
zastora od velikog je znaaja. Kao i kod cestogradnje, to ima za posljedicu kontinuirano poboljanje
tehnologije izvoenja, veu kvalitetu izvedenog i poboljanu ekonominost.
22/38
23/38
Slika 31. Popreni presjek ''GETRAC'' sustava bez hidrauliki stabiliziranog sloja, [13]
Slika 32. Popreni presjek GETRAC sustava sa hidrauliki stabiliziranim slojem, [13]
Kolosijeci na vrstoj podlozi
24/38
Slika 33. Pojedine faze izvoenja ''GETRAC'' sustava i konani izgled kolosijeka
25/38
Predgotovljene betonske jedinice mogu biti ugraene na betonsku ili asfaltnu podlogu uz pomo lijevanog
morta. S obzirom na tvornike uvjete proizvodnje, poloaj pragova, irina kolosijeka i nagib tranica
precizno su namjeteni. Primjenom predgotovljenih elemenata smanjuje se potrebno vrijeme izvoenja
(npr. smanjen je utjecaj nepovoljnih vremenskih prilika koji negativno mogu djelovati na vrijeme
izvoenja). Prva iskustva sa tom formom kolosijenih sustava steena su na probnoj dionici u Hirschaidu
1967. godine, na kojoj su se uoili nedostaci poddimenzioniranih nosivih slojeva i neadekvatne odvodnje.
Iskustvo je potvrdilo vanost efikasnog drenanog sustava za dugotrajnu izdrljivost kolosijeka, [2].
Kolosijeci na vrstoj podlozi
26/38
27/38
28/38
Slika 37. Pojedine faze izvoenja ''Bgl'' montanog sustava i konani izgled kolosijeka, [14]
5.4.2 Sustav ''OBB-Porr''
Ploasti kolosijek tipa ''OBB-Porr'' sastoji se od nosivih kolosijenih ploa koje su postavljene na elastine
nosae (Slika 38). Montane ploe, izraene od armiranog betona, nakon postavljanja na donji ustroj,
uz pomo vretena namjetaju se na zahtijevanu poziciju, te se zatim fiksiraju betonom. Iz tog razloga
montane ploe sadre dvije velike ukalupljene stoaste rupe koje funkcioniraju kao modanici izmeu
montanih ploa i betona za brtvljenje. Sve povrine ploa koje su u kontaktu sa betonom za brtvljenje
premazane su sa 2,5 do 3 mm debelim slojem mjeavine gume i ljepila. To s jedne strane osigurava da
su ploe osloboene vibracija, a s druge strane slui za meusobno razdvajanje ploa i betona za
brtvljenje. Iz tog razloga pojedine ploe se, ukoliko su oteene, sa lakoom mogu zamijeniti. U praksi,
ovaj sustav se najee primjenjuje u tunelima. Ovaj sustav se ujedno moe smatrati i lakim oprunim
sustavom, [1].
Kolosijeci na vrstoj podlozi
29/38
30/38
31/38
32/38
33/38
Tablica 1. Usporedba debljina slojeva i ukupne visine pojedinih kolosijenih konstrukcija, [1]
Tip konstrukcije
Rheda
Rheda - Berlin
Heitkamp
Zblin
SATO
FFYS
ATD
BTD
GETRAC
Lawn Track
FFC
INFUNDO
h
67
47
26
114
214
95
217
225
217
betonski
nosivi sloj
asfaltni
nosivi sloj
hidrauliki
stabilizirani
nosivi sloj
300
300
300
300
300
300
300
300
300
300
300
300
759
779
889
727
857
737
849
757
849
635
605
522
360
400
531
280
300
300
300
200
300
300
273
200
Dimenzije su u mm
h ... visina izmeu pridranja tranice i betonskog/asfaltnog nosivog sloja
H ... visina gornjeg ustroja od donje plohe tranice do tamponskog sloja
Kolosijeci na vrstoj podlozi
34/38
Tablica 2. Tehnika i ekonomska usporedba pojedinih tipova kolosijeka na vrstoj podlozi, [1]
Tip
Rheda
Rheda Berlin
Zblin sa pragovima
Zblin BTE
FTR
ATD
BTD
Getrac
SATO,FFYS
lawn track
Heitkamp
FFC
INFUNDO
Saargummi
300
300
300
300
300
300
300
200
160
160
300
160
160
H
Ocjena
(cm) buke
63
67
60
44
70
63
72
61
80
78
48
-
2
3
2
1
2
2
2
2
2
3
1
1
2
Q
15
6
30
25
25
14
20
35
28
5
30
-
Ocjena
Troak
Dnevna
Ocjena
vrijednosti Q (/metru tranice) uinkovitost (m) obnove
1
1
3
2
2
1
2
3
3
1
3
-
1198
630
550
475
1750
600
625
600
470
470
-
172
170
200
200
200
350
270
350
200
200
200
3
3
2
1
3
2
2
2
1
3
1
1
-
35/38
Slika 46. Ovisnost vrijednosti kolosijeka o vremenu usporedba klasinog i ploastog kolosijeka, [3]
Da li e se kolosijek na vrstoj podlozi pokazati kao takav da ne zahtijeva skoro nikakve trokove
odravanja, i da li e se zaista pokazati njegove financijske prednosti, ovisi o nekoliko faktora. Najee
postavljeno pitanje u ovom kontekstu jeste koji tip kolosijeka na vrstoj podlozi je najbolji za odreene
okolnosti. Posebice je u Njemakoj tijekom proteklih 15 godina dolo do velikog razvoja razliitih tipova
kolosijeka na vrstoj podlozi. Kao to je u prethodnim poglavljima napomenuto, prevladale su razliite
varijante sa predgotovljenim ploama ili pragovima ugraenim u jo neukruenu betonsku plou, kao i
koritenje individualnih pridranja tranice. Drugi tipovi su bili koriteni ili u vrlo malom opsegu ili uope
nisu bili koriteni. Razlozi tome nisu toliko funkcionalnost ili struktura odreenog tipa kolosijeka ve brzina
i kvaliteta izvedbe. Mnogi projektirani tipovi kolosijeka koji su se inili obeavajuima u svojoj osnovnoj
ideji, nisu zaivjeli zbog loe kvalitete izvedbe i trokova odravanja koji iz toga proizlaze. Povrh toga,
postoji jo dovoljno veliki prostor za greku u fazi ugradnje ve provjerenih, etabliranih sustava to vrlo
lako moe negirati cilj nultog odravanja, potkopavajui u isto vrijeme planirane pogodne trokovne
projekcije. Odabir modela sa sobom ne povlai samo kvalitetu ugradnje nego i iz toga proizlazee
zahtjeve za odravanjem, tako da se istiu pitanja kao npr. lakoa zamijene, mogunost popravka.
Jednako vana su i pitanja vezana uz kapacitet nosivosti i deformacije posteljice, s obzirom da kolosijek
na vrstoj podlozi ima vrlo ograniene mogunosti za vertikalne prilagodbe.
Procesi prilikom izvoenja kolosijeka na vrstoj podlozi kao to su postavljanje, ugradnja i naknadna
dorada betona moraju imati vrlo strogi nadzor budui da ponovni rad zbog ispravljanja mogue greke
moe biti vrlo skup i otean.
8. Zakljuak
Objektivne studije podruja dosadanje primjene kolosijeka na vrstoj podlozi bez tucanikog zastora u
eljeznikoj prometnoj infrastrukturi nuno e dovesti do zakljuka da je ova tehnologija primarno bila
koritena samo za:
specijalna izvoenja kao to su tuneli i mostovi
kod izgradnje novih pruga za velike brzine
Podruja primjene kod kojih prednost te tehnologije jo nije iskoritena su sljedea:
izgradnja novih glavnih eljeznikih linija ogranienih na brzinu do 230 km/h,
Kolosijeci na vrstoj podlozi
36/38
37/38
Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
38/38