Kolegij PODZEMNE GRAĐEVINE I TUNELI

Sveučilišni diplomski studij građevinarstva

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE U
TUNELOGRADNJI

izv.prof.dr.sc. Sanja Dugonjić

Jovančević
 KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

Što je klasifikacija stijenske mase?

Postupak za opisivanje kvalitete stijenske mase, koji
služi kao podloga za utvrđivanje značajki stijenske
mase i projektiranje zahvata u stijenskoj masi.

Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za projektiranje

zahvata u stijenskoj masi!
Generalno svi klasifikacijski sustavi pretpostavljaju
izotropnost i homogenost stijenske mase koja se
klasificira!!
 KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

Klasifikacije idu u korak s empirijskim pristupom

projektiranju (temelje se na iskustvima, na sličnim
materijalima).
Razni klasifikacijski sustavi pridaju različit značaj
pojedinim parametrima, stoga se preporuča korištenje
barem dvije klasifikacijske metode tijekom ranih faza
projekta (Hoek, 2007).
 OBILJEŽJA INŽENJERSKIH
KLASIFIKACIJSKIH SUSTAVA

• Što je zajedničko svim klasifikacijskim sustavima?

– Stijenska masa dijeli se u područja sa sličnim
značajkama i očekivanim ponašanjem.
– Određivanje pojedinog klasifikacijskog parametra
unutar svakog područja.
– Rezultat- kvantitativni (ili rjeđe kvalitativni) podatak
kao podloga za projektiranje zahvata u stijenskoj masi.
 NAMJENA KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

Klasifikacije REZULTAT:
stijenske mase
Što s rezultatima?
BROJ OPIS
Dobivamo podatke o
kvaliteti/razredu
stijenske mase
Što dalje?

Dobivamo Provodimo proračun/

parametre analize stanja
čvrstoće naprezanja i
stijenske mase deformacija/analize
Što dalje? stabilnosti
 KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
Važne činjenice!
• Stijenski pokos u stijenskoj masi s gustim
diskontinuitetima različite orijentacije
• Stabilnost nije kontrolirana jednim setom
diskontinuiteta
• Parametri čvrstoće određuju se iz
empirijskih izraza u ovisnosti o stupnju
raspucanosti i čvrstoći stijene
• Čvrsti, masivni vapnenci; set
diskontinuiteta- izražena slojevitost
• Otvaranje vertikalne vlačne pukotine-
klizanje
• Relevantni parametri posmične čvrstoće
na površini diskontinuiteta
 KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
Važne činjenice!
Mjerilo promatranja? Veličina blokova je
slična veličini samog pokosa (5m) pa se
stijenska masa ne može tretirati kao
homogena- niti koristiti kasifikacija
Mora se primijeniti 3D analiza stabilnosti
i deformabilnosti na temelju geometrije
pojedinog bloka.
Mjerilo promatranja? Ista veličina
blokova (5m) u ogromnom
kamenolomu - stijenska masa se može
tretirati kao homogena i izotropna, te
se mogu primijeniti klasifikacijski
sustavi.
 KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
Važne činjenice!

U kojem slučaju je korištenje klasifikacija

stijenske mase opravdano i korisno?
 PROCEDURA ZA GEOMEHANIČKE
KLASIFIKACIJE

PRIKUPLJANJE
GEOTEHNIČKIH ODREĐIVANJE RMR, Q ILI
GEOLOŠKA ANALIZA NEKE DRUGE
PODATAKA
• Prepoznavanje litoloških KLASIFIKACIJE
jedinica • Odabir lokacija koje su
reprezentativne za • računanje RMR, Q ili
• Strukturna analiza drugog iznosa
različite lito-
• Hidrogeološka analiza strukturalne jedinice • definiranje klasa
• Geomorfološka analiza • Prikupljanje stijenske mase
geomehaničkih
podataka za svaku
jedinicu

-DETALJNE GEOLOŠKE
JEDINICE -KORELACIJA S
-LITO- STRUKTURALNO GEOTEHNIČKIM ZNAČAJKAMA
ZONIRANJE -POPUNJAVANJE
TERENSKIH PODATAKA STIJENSKE MASE
-LOGOVI BUŠOTINA -PRIMJENA NA TUNELE,
STIJENSKE POKOSE ILI
TEMELJENJE
 ODABIR ODGOVARAJUĆEG SUSTAVA
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Koji se klasifikacijski sustavi koriste u

projektiranju podgradnih sustava?

• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD);

• Geomehanička klasifikacija (RMR);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index);
 Rock Quality Designation
(RQD) index

(Deere et al., 1967)

• pokazatelj kvalitete stijenske mase
• danas se RQD indeks koristi kao standardan parametar u
logovima i formama istražnih bušotina te kao jedan od
osnovnih elemenata RMR i Q klasifikacije.
• jednostavna i relativno jeftina metoda, ali nije dovoljna
za adekvatan opis stijenske mase.
• Direktna metoda određivanja- indirektna metoda
procjene s izdanaka na površini
 Rock Quality Designation
(RQD) index

RQD Index
• definiran kao postotak intaktne jezgre koja
sadrži odlomke dužine 100 mm ili duže u
ukupnoj dužini izbušene jezgre.
RQD Opis kvalitete
(%) stijene
<25 Vrlo slaba
(38  17  20  35) 100 25-50 Slaba
RQD   55%
200 50-75 Povoljna
75-90 Dobra
90-100 Odlična
 Rock Quality Designation
(RQD) index
U podzemnom iskopu RQD se može odrediti na osnovi
ukupnog broja diskontinuiteta sadržanih u jediničnom
volumenu stijenske mase prema aproksimativnoj
korelaciji (Palmström 1982):

gdje je:
Jv = zbroj broja pukotina po jediničnoj dužini za sve skupove pukotina

Ova metoda može poslužiti kao provjera direktnoj metodi

Kvaliteta bušenja može utjecati na rezultate!
 RMR KLASIFIKACIJA

Geomehanička ili RMR klasifikacija (Rock Mass

Rating System)
• zasniva se na određivanju 6 parametara
• razvio je Bieniawski tijekom 1972. i 1973. izvorno za
projektiranje podgradnih sustava tunela
• tijekom godina je mijenjana i te prilagođavana
međunarodnim standardima i procedurama
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989
• Koristi se najviše za klasifikaciju podzemnih iskopa,
u klasifikaciji stijenskih pokosa i temeljenju
građevina
 RMR KLASIFIKACIJA

Klasifikacijska procedura zasniva se na

određivanju šest parametara:
1. Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala
2. RQD indeks
3. Razmak diskontinuiteta
4. Stanje diskontinuiteta
5. Uvjeti podzemne vode
6. Orijentacija diskontinuiteta
(Bieniawski, 1989) RMR KLASIFIKACIJA
RMR KLASIFIKACIJA

Nepovoljna
Iskop orijentacija

Voda

Nepovoljna
orijentacija

Brana

Nepovoljna
orijentacija
Tunel
 RMR KLASIFIKACIJA

• Broj RMR bodova kreće se u rasponu RMR = 0 – 100

• RMR klasifikacijom odjeljujemo stijensku masu u 5
kategorija

(Bieniawski, 1989)
 RMR KLASIFIKACIJA

• U zonama portala i zonama malog nadsloja gdje je

visina nadsloja manja od širine tunela (H<B) stijenska
masa se bez obzira na rezultate kategoriziranja treba
svrstati u V kategoriju.
• Ukoliko se prilikom iskopa registriraju različite kategorije
stijenske mase u istom presjeku, kategorija će se
odrediti prema dijelu stijenske mase koji ima odlučujući
utjecaj na stabilnost cijelog iskopa, odnosno podgradne
zahtjeve. U većini slučajeva to će biti stijenska masa u
svodu tunela.
• Iskopi niša i proširenja tunela kao i poprečnih prolaza
isto se kategoriziraju kao i osnovni tunelski presjek.
 Q klasifikacija

• Q indeks varira (u logaritamskom mjerilu) od

0.001 do 1000 (SM u 9 kategorija)

Klasifikacija
Q
stijenske mase
Na osnovi Q – indeksa
0.001-0.01 Izuzetno slaba
također je ustanovljena
0.01-0.1 Izrazito slaba veza i s RMR klasifikacijom,
0.1-1 Vrlo slaba deformabilnosti stijenske
1-4 Slaba
mase, tlakom na podgradni
4-10 povoljna
sustav te veza s brzinom
10-40 Dobra
40-100 Vrlo dobra
posmičnih valova u
100-400 Izrazito dobra stijenskoj masi
400-1000 Izuzetno dobra
(Barton & Grimstad, 1994)
 Q klasifikacija

Q klasifikacija (Rock Mass Quality System)

• zasnovana na numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i to:
1. RQD indeks kvalitete jezgre
2. Jn broj skupova pukotina,
3. Jr indeks hrapavosti pukotina,
4. Ja indeks alteracije pukotina,
5. Jw faktor pukotinske vode i
6. SRF faktor redukcije naprezanja
 Namjena rezultata
klasifikacija stijenske mase

RAZRED KVALITETE
KLASIFIKACIJA EMPIRIJSKA BAZA
STIJENSKE MASE
STIJENSKE MASE PODATAKA
(PREMA RMR, Q I DR.)

• Ponašanje stijenske mase opisano je kriterijima čvrstoće i

deformabilnosti koji se zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.

Uz korištenje empirijskih metoda u projektiranju veže

se program mjerenja za potvrdu prihvatljivosti
deformacija.
 KRITERIJ ČVRSTOĆE

• Polazeći od pretpostavke da za stijensku masu vrijedi

Mohr-Coulombovih kriterij čvrstoće, Bieniawski
(1989) je uspostavio vezu između RMR i Mohr-
Coulombovih parametara (c i φ).
• Vrijednosti kuta trenja i kohezije dani su za pojedine
kategorije stijenske mase
• Mnogi autori su predložili vezu RMR, GSI, Q indeksa
itd. s modulom deformabilnosti stijenske mase
 Namjena rezultata
klasifikacija stijenske mase

• Proračun
• Analize stanja
• Imamo naprezanja i
parametre deformacija
stijenske mase • Analize
stabilnosti
 Namjena rezultata
klasifikacija stijenske mase

S druge strane…

• Imamo podatke o
kvaliteti/razredu
stijenske mase
• Imamo
preporuke za
iskop i
podgrađivanje
tunela
Vrijeme stabilnosti u odnosu na
raspon za različite vrijednosti RMR

Bieniawski,1989
 Preporuka za iskop i primarnu
podgradu tunelau stijenskoj masi
prema RMR sustavu
KATEGORIJA SIDRA (20 MM
MLAZNI
STIJENSKE ISKOP PROMJER, ČELIČNI LUKOVI
BETON
MASE INJEKTIRANA)
I - Vrlo dobra
Puni profil, Generalno nema potrebe za podgradom osim
stijenska masa
napredovanje 3 m mjestimičnog sidrenja
RMR: 81-100
Puni profil, 1-1,5 m Mjestimično, sidra u
II - Dobra 50 mm u
napredovanje. svodu 3 m duljine, na
stijenska masa svodu po Ne
Potpuna podgrada rasteru od 2,5 m uz
RMR: 61-80 potrebi
20 m od čela iskopa čeličnu mrežu.

Bieniawski,1989
 Preporuka za iskop i primarnu
podgradu tunelau stijenskoj masi
prema RMR sustavu
KATEGORIJA SIDRA (20 MM
MLAZNI
STIJENSKE ISKOP PROMJER, ČELIČNI LUKOVI
BETON
MASE INJEKTIRANA)
Iskop u dvije faze,
napredovanje u svodu Sustavnoo sidrenje 4 m
50-100 mm
III - Povoljna 1,5-3 m. Započeti dugim sidrima, na rasteru
na svodu i
stijenska masa podgrađivanje nakon 1,5-2 m u svodu i Ne.
30 mm na
RMR: 41-60 svakog miniranja. zidovima. Čelična mreža
zidovima.
Potpuna podgrada 10 u svodu.
m od čela iskopa.
Iskop u dvije faze. Sustavno sidrenje 4-5 m 100-150
IV - Slaba Napredovanje 1-1,5 m dugim sidrima, na rasteru mm na Lagani do srednji
stijenska masa u svodu. Podgrađivanje od 1-1,5 m u svodu i svodu i 100 lukovi na razmaku 1,5
RMR: 21-40 paralelno s iskopom, zidovima uz čeličnu mm na m po potrebi.
10 m od čela iskopa. mrežu. zidovima.

Bieniawski,1989
 Preporuka za iskop i primarnu
podgradu tunelau stijenskoj masi
prema RMR sustavu
KATEGORIJA SIDRA (20 MM
MLAZNI
STIJENSKE ISKOP PROMJER, ČELIČNI LUKOVI
BETON
MASE INJEKTIRANA)
Srednje teški do
Višefazni iskop uz
150-200 teški lukovi na
napredovanje 0,5-
Sustavno sidrenje 5-6 mm na razmaku od 0,75 m
1,5 m.
m dugim sidrima, na svodu, 150 s čeličnim
V - Vrlo slaba Podgrađivanje
rasteru 1-1,5 m u mm na ležajevima i
stijenska masa paralelno s
svodu i zidovima uz zidovima i cijevnim
RMR: <20 iskopom. Nanošenje
čeličnu mrežu. Sidriti 50 mm na kišobranom ukoliko
mlaznog betona što
podnožni svod. čelo je potrebno.
je prije moguće
iskopa. Zatvaranje
nakon miniranja.
Bieniawski,1989
podnožnog svoda
 Određivanje podgradnih
kategorija na osnovi Q indeksa
• U cilju uspostavljanja veze indeksa Q i potrebne podgrade
tunela, Barton i sur. (1974) definirali su dodatni parametar
koji su nazvali ekvivalentnom dimenzijom iskopa De:

ESR- indeks podgrade dobiven empirijski

Određivanje podgradnih
kategorija na osnovi Q indeksa

Grimsted i Barton, 1993.

 Određivanje podgradnih
kategorija na osnovi Q indeksa
• Barton i sur. (1980) su prikazali dodatne informacije koje
se odnose na duljinu sidara, maksimalni nepodgrađeni
raspon i tlak na podgradu u svodu tunela kako bi se
dopunile preporuke iz 1974.

Duljina sidara u svodu tunela

Maksimalni nepodgrađeni raspon

Tlak na podgradu
 Određivanje podgradnih kategorija
na osnovi Q indeksa
Manual 021 Road Tunnels (NPRA 2010)
Kategorija Uvjeti stijenske mase (Q
stijenske mase vrijednost)
A/B Malo ispucala stijenska masa
Srednji razmak diskontinuiteta
>1m
Q=10-100
C Srednje ispucala stijenska masa
Srednji razmak diskontinuiteta
0.3-1m
Q=4-10
D Jako ispucala ili uslojena,
šistozna stijenska masa
Srednji razmak diskontinuiteta
<0.3m
Q=1-4
Norwegian Public Roads Administration
Trajna podgrada stijene
Podgrada kategorija I
-mjestimično sidrenje
-armirani mlazni beton B35 E700, debljine
80mm u kruni i zidovima do maksimalno 2m
iznad podnožnog svoda
Podgrada kategorija II
- Sustavno sidrenje (c/c 2m), mehanički
usidrena na krajevima, prednapregnuta,
injektirana cijelom dužinom
-armirani mlazni beton B35 E700, debljine
80mm u kruni i zidovima do podnožnog
svoda
Podgrada kategorija III
- armirani mlazni beton B35 E700, debljine
80mm ili više
-Sustavno sidrenje (c/c 1.5m), mehanički
usidrena na krajevima, injektirana cijelom
dužinom
 Određivanje podgradnih kategorija
na osnovi Q indeksa Manual 021 Road Tunnels (NPRA 2010)
Kategorija Uvjeti Trajna podgrada stijene
stijenske stijenske mase
mase (Q vrijednost)
E Vrlo slaba Podgrada kategorija IV
kvaliteta -cijevni kišobran (spiling bolts) kod Q<0.2, Ф25mm, max c/c 300 mm
stijenske mase -armirani mlazni beton B35 E1000, debljine 150mm
Q=0.1-1 -sustavno sidrenje na razmaku 1.5m, sidra injektirana cijelom dužinom
-čelični lukovi od mlaznog betona, Q<0.2, dimenzije lukova E30/6x Ф20mm, c/c 2-3m
između lukova, sustavno sidrenje sidrima dužine 3-4 m na razmaku 1.5m
-po potrebi izvedba podnožnog svoda
F Izuzetno slaba Podgrada kategorija V
kvaliteta -cijevni kišobran (forepoling) c/c 200-300 mm, Ф32mm ili samobušeći usadni vijci
stijenske mase -armirani mlazni beton B35 E1000, debljine 150-250mm
Q=0.01-0.1 -sustavno sidrenje (c/c 1.5m), sidra injektirana cijelom dužinom na razmaku 1-1.5m
-armirani čelični lukovi od mlaznog betona dimenzija lukova E60/6+4 x rebrasta
armatura Ф20mm, na razmaku 1.5-2m između lukova, sustavno sidrenje sidrima
dužine 3-6m na razmaku 1m
-po potrebi izvedba podnožnog svoda
-izvedba armirane ploče podnožnog svoda s odnosom visine - raspona min. 10%
raspona tunela
G Ekstremno Podgrada kategorija VI
slaba kvaliteta - Posebna procjena iskopa i podgrade
stijenske mase
Q=<0.01