04 Visece Konstrukcije-Separat 14 15

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Darko Dujmovi
Separat 4: Visee konstrukcije
VISEE KONSTRUKCIJE
SADRAJ
1.
UVOD ................................................................................................................................................................. 3
1.1.
1.2.
OPENITO ................................................................................................................................................... 3
POVJESNI PREGLED ..................................................................................................................................... 6
2.
SASTAV UADI I KABELA ........................................................................................................................... 7
3.
MEHANIKE KARAKTERISTIKE KABELA (UETA) ......................................................................... 11
4.
RAUNSKI IZRAZI ZA NOSIVOST KABELA ......................................................................................... 12
5.
SPOJEVI .......................................................................................................................................................... 14
6.
VISEE KONSTRUKCIJE - PRORAUN ................................................................................................. 16

6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
ANALIZA I PRORAUN VISEIH KONSTRUKCIJA - OPENITO ...................................................................... 16

PONAANJE KABELA ................................................................................................................................. 16
MODUL ELASTINOSTI USLIJED PROMJENE PROVJESA ............................................................................... 25
STANJE PREDNAPREZANJA ........................................................................................................................ 27
KONSTRUKCIJE TIPOVI I KARAKTERISTIKE ................................................................................. 30
7.
7.1.
NEUKRUENI RAVNINSKI SUSTAVI ............................................................................................................ 30
7.1.1. elino zatezno krovite ...................................................................................................................... 31
7.1.2. Nosa od ueta .................................................................................................................................... 33
7.2.
HIBRIDNI SUSTAVI .................................................................................................................................... 35
7.3.
VERTIKALNI NOSIVI SUSTAVI DODATNO ZATEGNUTI UETOM ................................................................ 36
7.4.
OVJEENI KROVOVI................................................................................................................................... 37
7.5.
MREASTI KROVOVI SA ORTOGONALNIM UETIMA ................................................................................... 37
8.
AERODINAMIKA STABILNOST ............................................................................................................. 39
9.
DETALJI .......................................................................................................................................................... 41
9.1.
9.2.
DETALJI VISEIH KONSTRUKCIJA S PLATNIMA .......................................................................................... 41

DETALJI UOBIAJENIH VISEIH KONSTRUKCIJA ........................................................................................ 48
10.
MONTAA ...................................................................................................................................................... 55
11.
PRIMJERI ....................................................................................................................................................... 57
11.1.
POLIGONALNI OBLIK KABELA POD KONCENTRIRANIM OPTEREENJEM ............................ 57
11.2.
DALEKOVODNI KABEL ...................................................................................................................... 61
11.2.1.
Uvodne napomene .......................................................................................................................... 61
11.2.2.
Problem .......................................................................................................................................... 62
11.2.3.
Podaci............................................................................................................................................. 62
11.2.4.
Rjeenje .......................................................................................................................................... 63
11.3.
JARBOL PRIDRAN S PREDNAPREGNUTIM UADIMA............................................................. 66
11.3.1.
Podaci............................................................................................................................................. 66
11.3.2.
Rjeenje .......................................................................................................................................... 67
11.4.
12.
JEDNOSTAVNI VISEI SUSTAV ........................................................................................................ 70
NUMERIKE PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE .................................................................................... 72
12.1.
12.2.
12.3.
12.4.
SPIRALNA UAD ........................................................................................................................................ 73

POTPUNO ZATVORENI KABELI ................................................................................................................... 74
SNOP UADI .............................................................................................................................................. 75
PRIKLJUCI, NASTAVCI ............................................................................................................................. 76
1. UVOD
Konstrukcije izvedene od ueta (visee konstrukcije) danas imaju veliku i raznoliku primjenu.
To su konstrukcije kod kojih je glavni element ue (kabel) koji prenosi samo vlanu silu,
odnosno krutost na savijanje je toliko mala da se zanemaruje. U ovom separatu se objanjava
kako su kabeli izraeni i prikazuje se izvodi proraunskih jednadbi koje uzimaju u obzir
njihovo nelinearno ponaanje. Rjeeni primjeri ukazuju na probleme koji se pojavljuju kod
konstrukcija izvedenih od ueta (kabela).
1.1. Openito
Openito govorei konstrukcije izvedene od ueta (visee konstrukcije) spadaju u 'vlane'
konstrukcije. Pojam vlanih konstrukcija podrazumijeva takve konstrukcije kod kojih glavni
nosivi konstrukcijski elementi ili njihove kombinacije prenose optereenja primarno
preuzimajui samo vlane sile. Tipian primjer takvih konstrukcija su razliiti oblici konstrukcija
izraeni od membrana i kabela. Slobodno oslonjeno ue ili kabel je vlani element pa su tako
kabeli osnovne komponente u viseim konstrukcijama, koje spadaju pod iroku definiciju
'vlanih' konstrukcija i esto se opisuju kao takve.
Upotreba kabela, kao vlanih elemenata, je u porastu tijekom proteklih par desetljea. Ovi su
kabeli sastavljeni od elinih ica visoke vrstoe koje su uvezane u cilju postizanja eljene
vlane otpornosti. Konstrukcije izvedene od ueta (kabela) omoguavaju vrlo interesantna i
spektakularna rjeenja modernim arhitektonskim i inenjerskim problemima. Postoji itava
lepeza konstrukcija, slika 1., koje koriste eline kabele visoke vrstoe: ovjeeni mostovi, visei
mostovi, hibridni mostovi; hale razliitih namjena; visei krovovi, krovovi ovjeeni na kabele,
reetke kao i mree ili zrakom ispunjene 'napuhane' konstrukcije; jarboli, dizalice i jednako tako,
iako rijetko, antene i rashladni tornjevi. Ovo je iroki repertoar koji je dostupan arhitektima i
inenjerima projektantima. Kako zahtjevi modernog doba nalau sve vee izazove za
konstrukcije veih raspona i sve veih visina, sustavi kabela nude sve bolja i bolja rjeenja.
Innoshima Bridge
Sustavi viseih i ovjeenih mostova

A) Mostovi - visei i ovjeeni
B) Hale razliitih namjena
C) Dizalice raznih tipova
Stadion klizalite, Stockholm
Glavna nosiva
uad
Pomono ue
Zatezno ue
Stup
Bazen
Sidreni temelj
Razuporna
temeljna greda
Stadion plivalite, Tokyo

D) Stadioni
E) Krovovi (kupole) izvedene od ueta
Slika 1. Primjeri konstrukcija izvedenih od ueta (viseih konstrukcija)
U usporedbi sa uobiajenim konstrukcijama, ove konstrukcije zahtijevaju paljivo razmatranje

sljedeih problema:
Osjetljivost na vibracije uzrokovane vjetrom, budui da su vrlo lagane i esto premouju
velike udaljenosti.
Specijalna briga mora biti posveena zatiti kabela od korozije.
Cjelokupno ponaanje konstrukcije je nelinearno, kao to e biti objanjeno kasnije.
1.2. Povjesni pregled

Putovanje kroz povijest razvoja konstrukcijskog inenjerstva ukazivalo bi na jaku povezanost
izmeu ljudskih potreba, razvoja konceptualnih rjeenja, analitikih metoda, materijala i
tehnologije. Vlane (visee) konstrukcije nisu iznimka. Vidjeti e se jednako tako da priroda
esto uvjetuje nova rjeenja. Na primjer, pad drva preko potoka, mogao je potaknuti razvoj u
podruju inenjerstva mostova. Takoer, obilje biljaka povijua i penjaica u tropima mogle su
sugerirati upotrebu uadi (na poetku izraenih od biljaka povijua i penjaica) kod viseih
konstrukcija, tako je i paukova mrea vjerojatno potaknula ideju za 'vlane' mree ili membrane.
Povijesno putovanje vodi takoer i do nekih drugih jednostavnih zakljuaka. Kao prvo, visei
mostovi i krovovi postojali su u raznim formama prije vie od dvije tisue godina. Drugo, dio
razvoja u dvadesetom stoljeu bio je tako brz da je neusporediv sa ukupnim rastom u mnogim
stoljeima ranije.
Visee konstrukcije razvijene su u sadanju formu proteklih par stotina godina i danas
predstavljaju domet graevinarstva. Postoji veliki broj vlanih konstrukcija i krovova i
mostova koji su izraeni u zadnjih pedeset godina, kao i dostatno literature koja obuhvaa to
podruje. U modernom kontekstu, europski inenjeri openito i njemaki posebno (gdje se imena
poput Frei Otto i Jorg Schlaich neizostavna) zasluni su za pionirske napore kod razvoja vlanih
konstrukcija, dok danas vodeu ulogu imaju Japan i U.S.A.
2. SASTAV UADI I KABELA

Razvoj konstrukcijskih materijala je primarni faktor koji je vodio ka revoluciji koja je nastupila u
razvoju i upotrebi viseih konstrukcija. Krovni pokrovi koji su u poetku bili od ivotinjske koe
u primitivnim primjenama, danas mogu biti izabrani iz iroke palete mogunosti. Danas su
dostupni: valoviti pokrovi od metala galvaniziranog eljeza, aluminijskih legura, nerajueg
elika ravni ili valoviti, kao i folije od nemetala kao to su staklo ili plastika (ojaani
vlaknima), drveni pokrovi, betonske ploe, i predgotovljeni elementi razliitih oblika, kao i
proizvodi visokog stupnja sloenosti.
Razvoj u kapacitetu nosivosti na uzdune sile ili savijanje je jo dramatinije. Osnovno naelo je
bilo strahoviti porast odnosa nosivost - teina. U tlanim elementima i elementima optereenim
na savijanje, drvo i kamen su zamijenjeni elicima visokih vrstoa, betonom visokih
performansi, prednapregnuti beton, ojaanim elicima visoke granice poputanja - otpornim na
koroziju. Za vlane elemente, prvotno koritene biljke povijue i penjaice, prvo su zamijenjene
lancima od ljevanog eljeza, dok danas postoji iroka upotreba uadi od ica visoke vrstoe i
mogunost upotrebe plastike ojaane karbonskim vlaknima.
Poveanjem odnosa vrstoa - teina omoguen je daljni razvoj u kapacitetu konstrukcija ili
njezinih elemenata da nose (pokretna ili dodatna (novi sloj)) optereenja. tovie, napredak u
tehnologiji vodio je s jedne strane ka povienoj otpornosti na koroziju metala i metalnih
proizvoda, a s druge razvoju nemetalnih materijala visokih vrstoa koji su inertni na utjecaje
korozije. Tako od skromnih (neznatnih) poetaka malih egzotinih viseih sustava, put je
poploan ka primjenama viseih konstrukcija velikih dimenzija (mjerila). Tehnologija izrade
kabela je daleko najznaajniji element u razvoju viseih (vlanih) konstrukcija.
Kabel je element koji posjeduje visoku fleksibilnost, a primarno je sposoban prenijeti uzdune
(vlane) sile. Odnosno, kod kabela, promatranog kao konstrukcijski element, krutost na savijanje
moe se zanemariti. To znai da kabel ne moe preuzeti momente savijanja M niti poprene sile
V, nego preuzima samo uzdune vlane sile N. Sastavljen je od elinih ica visoke vrstoe koje
su vezane zajedno (upletene). Naime, kabeli se izrauju od elika puno vee vrstoe nego to je
to sluaj kod standardnog konstrukcijskog elika. Za hladno vuene eline ice promjera 5-7
mm lako se postie vrstoa od 1600 MPa, nasuprot vrstoi od 350-500 MPa kod standardnog
konstrukcijskog elika. Drugim rijeima, elini element izraen od takvog materijala imati e
povrinu poprenog presjeka (i teinu) u iznosu od 25-33% od odgovarajuih vrijednosti
potrebnih u sluaju koritenja standardnog elika. Hijerarhija elemenata je kako slijedi:
ica:
Proizvodi se od elinih ipki visoke vrstoe valjanjem ili hladnim izvlaenjem, slika 2.,
reducirajui poetnu povrinu poprenog presjeka ipke.
a). valjanje
b). hladno izvlaenje
Slika 2. Proizvodnja ica i zaostali (vlastiti) naponi

Proces hladnog oblikovanja rezultira poveanje vlane vrstoe i granice poputanja, ali i
smanjenje duktilnosti elika, slika 3. Jednako utjee na zaostale napone po debljini ice (slika 2.)
budui da je brzina prolaska elika kroz ureaj za reduciranje povrine poprenog presjeka
razliita. Za hladno vuene ice brzina u jezgri je vea od one na povrini, dok je za valjane ice
suprotno (vea brzina vlani naponi (negativan predznak)).
Produljenje i
% redukcija povrine
poprenog presjeka
Napon
N/mm2
Produljenje
kod sloma
Stupanj oblikovanja
Redukcija povrine
poprenog presjeka u
trenutku otkazivanja
Slika 3. Karakteristike hladno oblikovanog elika

Snop ica (sajla):
Proizvodi se od serije ica koje su obino upletene u spiralnom obliku, slika 4.
Slika 4. Sastav sajle (snopa ica)
Ue:
Izraeno je od serije sajli koje su takoer upletene u spiralnom obliku. Kako bi se izbjeglo
zakretanje ueta kada je optereeno uzdunom silom, orijentacija (smjer) zakretanja ica koje
ine sajlu je suprotna od orijentacije zakretanja sajli koje ine ue, slika 5. Tako na primjer, ako
je orijentacija zakretanja ica koje ine sajlu prema lijevo, tada su sajle koje ine ue upletene
prema desno.
Slika 5. Sastav ueta

Kabel:
Koristei elemente spomenute ranije (iznad), mogue je proizvoditi kabele. Svaki kabel je
sastavljen od velikog broja ica, koje mogu biti okruglog poprenog presjeka promjera izmeu 5
i 7 mm ili specijalnog oblika s ciljem postizanja veeg stupnja kompaktnosti i gueg poprenog
presjeka.Najei tipovi kabela su:
Kabeli izraeni od paralelnih ica sastavljeni su od serija paralelnih ica, slika 6.a.
Kabeli od sajli (snopova ica) sastavljeni su od paralelnih ili spiralno kombiniranih sajli
(snopova ica), slika 6.b.
Zatvoreni kabeli, slika 6.c., razvijeni su radi bolje zatite od korozije. Kod ovih kabela vanjski
slojevi sastavljeni od S-oblikovanih ica, okruuju unutranju jezgru od ica. Ovi kabeli su
manje fleksibilni od kabela otvorenog tipa.
Politilenska obloga
Prema izboru
Zatitna ispuna
Prednapregnute ice
a). Kabel od paralelnih ica
Politilenska obloga
Prema izboru
Cementna ispuna (mort)
Graninik
Snop ica (sajla)
b). Kabel od snopova ica (sajli)

ice S poprenog presjeka
ice trapeznog poprenog presjeka
ice krunog poprenog presjeka
c). Zatvoreni kabel

Slika 6. Tipovi kabela
Na slici 6.c. prikazana je jedna vrsta kabela, tzv. zatvoreni (spiralni) kabel (eng. locked-coil
cable), kod kojeg je vanjski dio ueta sastavljen od meusobno uklopljenih ica oblika 'Z', dok
su unutranje ice cilindrinog oblika. Svi su slojevi spiralni i ice su zasukane, tako da kod
ovakve uadi nije potreban poseban vanjski omota. Takoer je oblikom ica vanjskih slojeva
omogueno gusto povezivanje pod vlanim optereenjem, te se potrebna antikorozijska zatita
moe esto postii samo galvanizacijom ica.
Zasukivanje ica kod spiralnih uadi se odraava na aksijalnu krutost, te se modul elastinosti
reducira oko 15-25% u odnosu na uobiajenu vrijednost od 170 000 N/mm2. Zbog istog je
razloga kod spiralne uadi smanjena i vrstoa na umor.
Navedeni se nedostaci spiralne uadi izbjegavaju ukoliko su ice u uadi paralelne i ravne, slike
6.a, 6.b, (ili vrlo malo zasukane kod kuteva zakretanja manjih od 3). Meutim, kod takve
uadi nema efekta samopovezivanja pojedinih ica te treba postojati odgovarajui vanjski
omota koji e drati ice u snopu i omoguiti odgovarajuu antikorozivnu zatitu. U ranijim
izvedbama, mostova poglavito, negalvanizirane su se ice stavljale u polietilenske cijevi te je
poslije montae uadi vreno injektiranje s cementnim mortom.
Kod suvremenijih uadi s paralelnim icama u ue se ugrauju galvanizirane ice, a umjesto
cementnog morta se injektira poliakrilna smjesa, ili se polietilen direktno oblae oko snopa ica
ve pri proizvodnji.
10
3. MEHANIKE KARAKTERISTIKE KABELA (UETA)

Zbog njihovog kemijskog sastava i procesa hladnog oblikovanja, vlana vrstoa ica je velika,
to je takoer obino inverzno proporcionalno promjeru ice. Uobiajena vlana vrstoa je oko
1600 1800 N/mm2.
- dijagram za ovaj elik nema plato teenja, pa se tako granica teenja prema dogovoru
definira kao napon kod kojeg je plastina deformacija 0,2 %. Vrijednost ovog napona obino
varira izmeu 80% do 90% vlane vrstoe.
Modul elastinosti sajli, uadi i kabela je manji od modula elastinosti elika (materijala) od
kojeg su izraene ice, slika 7.
Poslije optereivanja ostaju zaostale deformacije, koje nisu rezultat plastinosti, nego postupka
pletenja i transporta, a stabiliziraju se nakon nekoliko ciklusa optereenja, slika 7. To je razlog
zbog ega su kod stvarnih konstrukcija kabeli naknadno vlano napregnuti nakon odreenog
perioda. Nakon to je to uinjeno modul elastinosti ima veu vrijednost nego poetni.
Srednje vrijednosti modula elastinosti su obino kako slijedi:
Kabeli od paralelnih ica: E = 200 000 N/mm2
Zatvoreni kabeli:
E = 160 000 N/mm2
Kabeli od sajli:
E = 150 000 N/mm2
Koeficijent linearne toplinske rastezljivosti ima vrijednost = 1,2x10-5 1/K.
Ue:
1. optereenje
ica
Rastereenje
Ue:
30. optereenje
Slika 7. - dijagram ueta
11
4. RAUNSKI IZRAZI ZA NOSIVOST KABELA

Povrina poprenog presjeka materijala (metala) ueta je:
Am f
d2
,
4
(1)
gdje je d promjer ueta, a f je koeficijent koji je jednak:

f = 0,55
uad od vie sajli,
f = 0,75 0,77
otvorena spiralna uad,
f = 0,81 0,86
zatvorena uad.
Vlana otpornost ueta je:

F ks Am f u ,
(2)
gdje je:
Am
- povrina poprenog presjeka metala,
fu
- vlana vrstoa ica,
ks je koeficijent koji je jednak:

ks = 0,76 0,85
uad od vie sajli,
ks = 0,82 0,90
otvorena spiralna uad,
ks = 0,87 0,92
zatvorena uad,
ks = 0,93 1,00
uad od paralelnih ica.
Vlana otpornost kompletnog ueta ukljuujui sidrenu napravu jednaka je:

Fu k a k s A m f u ,
(3)
gdje je koeficijent ka ima vrijednost izmeu 0,8 i 1,0 ovisno o sustavu sidrenja.
Raunska vlana otpornost je dana izrazom:
FRd
Fu
,
M
(4)
gdje je koeficijent M parcijalni faktor sigurnosti.

Raunska vrijednost modula elastinosti je ovisna o stanju napona u elementu koji se promatra.
- dijagram ueta, kao to je prikazano na slici 8., je nelinearan za prvo optereenje. Ue je
postupno optereeno ciklusom optereenja, q (uslijed prometnog optereenja) iznad poetnog
napona g uslijed vlastite teine i prednapona.
12
Slika 8. - dijagram ueta za razliite raunske situacije

Iz ove slike mogu se uoiti (definirati) tri vrijednosti modula elastinosti:
Za prvo optereenje:
Eg
Za prometno optereenje: E q
Za ukupno ponaanje:
EA
g
g
q
q
g
A
Jasno je da, dok vrijednost Eq ostaje skoro konstantna, vrijednost Eg se smanjuje kako g raste
prema ukupnom naponu g+q, dok se suprotno dogaa sa EA.
13
5. SPOJEVI
Nastavci, oslanjanje (sedlanja) i sidrenje kabela su tri najznaajnija tipa spojeva koji se
pojavljuju u ovim konstrukcijama, slika 9. Zahtjevi za ove spojeve su:
Oslonac
(sedlo)
Sidro
Nastavak
Sidro
Slika 9. Spojevi kod konstrukcija izvedenih od kabela
moraju biti sposobni za siguran prijenos optereenja koje djeluje na njih,

ne smiju doputati proklizavanje kabela,
moraju biti sposobni da se odupru izmjeninim djelovanjima (umor),
moraju biti lako dostupni, kako bi bilo omogueno jednostavno odravanje.
Primjeri spojeva dani su na slici 10.
a). Nastavci
14
b). Oslonci kabela - 'sedla
c). Sidra
Slika 10. Tipini detalji spojeva kod kabela
15
6. VISEE KONSTRUKCIJE - PRORAUN

6.1. Analiza i proraun viseih konstrukcija - openito
Logino je promatrati razvoj analize i prorauna prema redosljedu kako su se razvijale visee
konstrukcije - visei mostovi, ovjeeni mostovi, visei krovovi. Prvu formalnu metodu analize
ukruenog viseeg mosta razvio je WJM Rankine, 1858. godine. Sljedea je bila 'elastina'
teorija iji su tvorci bili Cleriatti, Bender i Melan. Melan je 1906. godine prvi objavio, zatim je
1913. godine Steinman preveo i objavio. Glavni odmak ove teorije od Rankinove je da je
intenzitet reakcija vjealjki (iako je jo uvijek bio pretpostavljen kao jednoliko rasporeen) bio
proraunat uzimajui u obzir krutosti kabela, nosaa, vjealjki i pilona.
Obje Rankin-ova i 'elastina' teorija nisu uzimale u obzir pojavu promjene provjesa (progib) pod
pokretnim optereenjem, koje ima znaajan utjecaj na veliinu momenata na nosau, posebno
kod velikih flaksibilnih raspona. Kako bi se to uzelo u obzir, Malan je razvio znatno unapreenu
teoriju nazvanu teorija 'pomaka', skoro za vrijeme istog perioda (kasne 1880-te rane 1890-te).
Takav razvoj teoretskog razmatranja viseih mostova znatno je utjecao na konceptualno
projektiranje ovih mostova. Moda je najbitnije bilo shvaanje znaaja gravitacijske krutosti
kabela, posebno za vee raspone, i kao poslijedica mogunost primijene sve fleksibilnijih nosaa.
Teoretska analiza ovjeenih mostova openito je provoena koristei matrine metode (raune).
Moe se vidjeti da je odabir rasporeda zatega uvjetovan mogunostima teoretske analize ili pak
obratno. Nosa ovjeenog mosta viestruko je statiki neodreen, a stupanj neodreenosti raste
sa brojem zatega. Imajui na umu problematinost skoenih konstrukcija sa visokim stupnjem
neodreenosti, projektanti u 1940-tim i 1950-tim bili su primorani upotrebljavati mali broj (par)
zatega. Ovo je oiti razlog za razvoj priblinih metoda analize. Kasnije, pojava digitalnih
raunala velikih brzina i veih kapaciteta promjenila je ovaj stav i ovjeeni mostovi sa bliim
rasporedom kablova su postali uobiajena praksa. Sadanje stanje raunalnih mogunosti
doputa trodimenzionalne statike i dinamike analize velikih viestruko statiki neodreenih
sustava, te uzimanje u obzir razliitih tipova nelinearnosti.
Analitiki pristup za visee krovne sustave se razvio na temelju geometrijskih formi, odgovora
konstrukcija, razvoja u primjeni matrinih metoda (rauna) i velikih raunala velikih brzina.
Ranije primjene su bile mree od uadi, koje su se mogle aproksimirati membranama (ili tankim
ljuskama) za koje su postojee metode analize napona bile primijenjive. Od 1960-tih, upotreba
matrinih proraunskih metoda i digitalnih raunala je postala dostupna (uobiajena) i metode
analize ovih viestruko neodreenih nelinearnih sustava nasljeuju pristupe krutosti ili
fleksibilnosti.
Sa stajalita optereenja i projektiranja ovih konstrukcija djelovanje vjetra je jedan od
najznaajnijih problema. Prouavanje optereenja vjetra i razumijevanje aerodinamikog
projektiranja (oblikovanja), i odgovora takvih sloenih sustava su sljedee kljune stvari u
daljnjem razvoju viseih konstrukcija.
6.2. Ponaanje kabela

Slika 11. pokazuje kabel koji je ovjeen izmeu dvije toke A i B na razliitim visinama.
16
Slika 11. Ovjeeni kabel

Kako bi izveli jednadbe za ovaj kabel, promatramo mali izdvojeni element CC, slika 11. Sile
na njegovim krajevima zajedno s djelovanjem na njega zamijenjene su kako bi uspostavili
ravnoteu. Razmatraju se dva sluaja optereenja:
g - jednoliko raspodjeljeno optereenje koje djeluje po duini kabela pod nagibom,
q - jednoliko raspodjeljeno optereenje koje djeluje na horizontalnu projekciju kabela.
Dalje se pretpostavlja da kabel ne posjeduje krutost na savijanje, te stoga prenosi samo uzdunu
silu.
Ravnotea za dva sluaja optereenja:
Uvjet
H 0
H H dH 0
H const
(5)
M 0
V dx H dy 0
V H y V H y
(6)
V 0
V V dV g ds 0
V V dV q dx 0
V g
ds
dx
V q
(7)
17
Iz (5), (6), (7)
H y g 1 y 2
H y q
(8a)
(8b)
Rjeenje:
g
x C1
H H x C1
H
C
y
e
e
2
2g
Lananica
q 2
x C1x C2
2H
(9)
Parabola
Koeficijenti C1 i C2 mogu biti odreeni iz graninih uvjeta. Za specijalni sluaj kabela

ovjeenog izmeu dvije toke na istoj visini, slika 12., dobiju se sljedei izrazi:
g
y
H
x
H g 2
cosh
x
g
H / g g 2H
q 2
x
2H
(10)
qL2
8f
(11)
Vlana sila:
Ft H cosh
x
gy
H/g
Duina kabela:
L0 2
H
L/2
sinh
g
H/g
g 2 L3
2uH 2
....
L0
L
H
qL
qL
L
arcsin h
2
q
2H
2H
2
8 f
L L ....
3 L
(12)
Provjes:
f
H
L/2
1
cosh
g
H/g
qL2
8H
(13)
gL2
g3L4
8H 384 H 3
Slika 12. Kabel ovjeen izmeu toaka na istoj visini
18
Usporedba vrijednosti, provjesa i duine kabela, dobivenim iz dva pristupa (lananica i parabola)
dana je na slici 13. Moe se vidjeti da se lananica moe razumno zamijeniti s parabolom kada je
provjes relativno mali u odnosu na raspon. To je est sluaj kod jarbola, ovjeenih mostova,
kranova, itd. Za druge sluajeve dalekovodne stupove (tornjeve), lananica se mora koristiti.
Slika 13. prikazuje da aproksimacija duine kabela nije tako dobra kao za provjes.
Lananica
Parabola
Lananica
Parabola
Slika 13. Usporedba izmeu parabole i lananice.

Za dalekovodne stupove (tornjeve) dvije raunske situacije, slika14., se obino moraju dokazati:
19
Slika 14. Kabel pod utjecajem dvije situacije (zima, ljeto)

1. Situacija zimi
Kabel je optereen vlastitom teinom, teinom leda koji ga okruuje i niskom temperaturom (t =
-5 C).
2. Situacija ljeti
Kabel je optereen vlastitom teinom i visokom temperaturom (t = 40 C).
Prva situacija uzrokuje najvee napone u kabelu, dok e druga biti mjerodavna za kontrolu
provjesa. Mjerodavni dokaz nosivosti glasi:
L2 2
t
konst .
E
24 2
(14)
gdje je:
- napon u kabelu,
- raspon,
- specifina teina kabela, uzima se u obzir i mogunost pojave led,
- temperatura.
E i su modul elastinosti i koeficijent toplinske rastezljivosti kabela.

Prvi lan jednadbe (14) oznaava izduenje kabela uslijed vlane sile, drugi izduenje uslijed
temperature, a trei izduenje uslijed promjene provjesa. U nastavku je dano pojanjenje, sa
izvodima, mjerodavnog dokaza nosivosti za kabel, izraz (14).
20
Promjena duine tetive s uslijed promjene provjesa f

Ukoliko se prema slici 15. prikae ukupna horizontalna duina ueta L0 (krutog na izduenje)
moe se napisati:
L0 s s L L - (kabel ovjeen na tokama iste visine s = L)
(15)
L0
L0
Slika 15. Promjena duine tetive s u ovisnosti promjene provjesa f

Dakle izmeu promjene (produenje ili skraenje) s i provjesa (smanjenje ili poveanje) f
postoji meusobna ovisnost. Za duinu luka ueta L0 koji ima provjes f vai:
s
s
s
s
1
L0 ds 1 y' dx 1 y'2 dx s y'2 s s
2
0
0
0
0
sa y'
4f
s
s 2x i
2
(16)
g s2
dobiva se:
8H
8 f2
1 g 2s 3
3 s 24 H 2
(17)
Poveanjem provjesa f promjena duine tetive s predstavlja skraenje pa se zato stavlja

negativan predznak:
sf
8 f2
1 g 2s 3
1 g 2 L3
,
odnosno
za toke ovjeenja iste visine.
f
3 s
24 H 2
24 H 2
(18)
sf - indeks f znai da je promjena duine tetive nastala od promjene provjesa.

Za ue pod nagibom vrijedi, slika 16.:
21
L0
sf
8 f*2
1 g 2s 3
3 s
24 S2
(19)
(za openito optereenje)
L0
sf
Slika 16. Provjes f* okomito na tetivu
1 2 s3 cos 2
24
2
(za vertikalno optereenje sa
(20)
S
gs
i )
A
A
Ovisnost sf i moe se prikazati hiperbolom prema slici 17.

sf
sf
Slika 17. Ovisnost sf i

to je vei napon u uetu (provjes f se smanjuje) manje je skraenje ueta sf.
Elastino izduenje se i utjecaj temperature st
Kod malog provjesa moe se elastina promjena duine se priblino izraunati iz sile S, duine
tetive s i modula elastinosti ueta E:
se
Ss s
EA
E
(vlana sila daje produenje pa je predznak pozitivan)
(21)
Ova linearna ovisnost moe se prikazati na slici 18.
22
se
se
Slika 18. Ovisnost se i

Uslijed promjene temperature produenje iznosi:
s t t t s t t t 0 s
(22)
Promjena duine tetive s u odnosu na 'poetno' stanje

Za odreeno djelovanje (korisno optereenje, led, vjetar, temperatura) promjena s u odnosu na
poetno stanje ueta (prednapregnut ili vlastita teina) moe se odrediti:
s s1 s0
(23)
gdje je:
s1 - promjena s uslijed nekog djelovanja koje djeluje u vremenu t = t1

s0 - promjena s uslijed poetnog stanja (na primjer od vlastite teine) u vremenu t0.
Sada se moe napisati:
s sf se st sf 0 se0 st 0
2
2
s3 cos 2 0 s

0 t s t t 0
s
24
0 Es
(24)
Navedeni izraz moe se prikazati na slici 19.
23
s
Elastini
tap
Ue
(kabel)
s t t t t 0 s
Slika 19. Dijagram ovisnosti s i

Moe se zakljuiti sljedee:
Poloaj apcise ueta odreeno je poetnim stanjem (0 od vlastite teine ili prednapona).
Produenje tetive s u odnosu na poetno stanje poveava napone u uetu, ue se napinje i
asimptotski se pribliava elastinom tapu.
Skraenje tetive s izaziva labavost ueta i utjecaj promjene provjesa f postaje dominantan,
ponaanje ueta udaljuje se od ponaanja elastinog tapa.
Promjena temperature t = t - t0 (pozitivna; t > t0) daje pomak apcise, napon u uetu pada.
Korisno je promotriti sljedei specijalni sluaj izraza (24). Naime, kod dalekovodnih stupova
est je sluaj da se uslijed simetrije i geometrije i optereenja, toke ovjeenja (vrhovi stupova)
smatraju nepominima (s = L = konstantno). Nadalje, toke ovjeenja su esto na istoj visini
(duina tetive s se poklapa sa njezinom horizontalnom projekcijom L). Tako je promjena duine
tetive s = L uslijed nekog djelovanja koje djeluje u bilo kojem vremenskom trenutku t = ti
konstantna.
si sfi sei st i = konstantno, odnosno Li Lf i Lei Lt i = konstantno.

Uvrste li se gornji izrazi za promjenu duine tetive uslijed razliitih utjecaja dobije se:
L
L3 2
Li
t L
konstantno,
E
24 2
iz ega slijedi osnovni uvjet nosivosti za ovakav specijalni sluaj:
Li
L2 2
t
konstantno, za bilo koju raunsku situaciju.
L
E
24 2
24
6.3. Modul elastinosti uslijed promjene provjesa

Iako se zatege (kabeli, uad) kod mostova esto modeliraju kao ravni tapasti elementi, u
stvarnosti su kose zatege uvijek blago zakrivljenje zbog utjecaja vlastite teine. Kod duih
kabela provjes, odnosno promjena provjesa, ima trend smanjenja aksijalne krutosti budui da
izduenje ueta nije samo posljedica elastine deformacije nego i smanjenja provjesa, slika 20.
A1
s
2 1
E
f1
A2
A1
f2
1
f1
2
A2
Slika 20. Utjecaj vlastite teine na krutost uadi
Za kabele, uadi (zatege) s umjerenim promjenama naprezanja i ija je horizontalna projekcija
do 150 metara navedeni se utjecaj provjesa moe zanemariti, no kod duih se uadi treba uzeti u
obzir. Raunski se to moe obraditi tako da se stvarni modul elastinosti materijala ueta E
zamijeni s ekvivalentnim modulom elastinosti idealizirane ravne zatege Ee definiranim
izrazom:
E e Esek
E
L
1
24
2 2

12 22 E
1 2
(25)
gdje je:
- jedinina teina materijala zatege,

- horizontalna projekcija zatege,
- poetno naprezanje od vlastite teine,
1
2 - ukupno naprezanje (vlastita teina i korisno optereenje).
Izraz (25) predstavlja sekantni modul elastinosti i zahtjeva primjenu iteracijskog postupka pri
proraunu, budui da se konano naprezanje 2 u poetku nezna.
Za zatege s umjerenim promjenama naprezanja i ija je horizontalna projekcija do 250 (300)
metara se sekantni modul elastinosti moe zamijeniti tangentnim modulom elastinosti Etan,
koji se dobije jednostavnim uvrtavanjem jednakosti 1=2 u jednadbu (25):
25
Ee E tan
E
L
1
E
12 13
2 2
(26)
U ovom se sluaju izbjegava iteracijski postupak, budui da tangentni modul elastinosti ovisi
samo o poetnom naprezanju 1. U sluajevima primjene tonije analize sa sekantnim modulom
elastinosti se iteracijski postupak zapoinje s aksijalnom krutosti zatege baziranoj na izrazu
(26), dok se daljnji koraci raunaju na bazi primjene izraza (25). Kako bi se bolje razumjeli
izrazi (25) i (26) za ekvivalentne module elastinosti kabela (ueta) promotrimo kabel kojem se
kraj B pomie sa poetnog mjesta B u B. Tada vrijede sljedei izrazi:
Ft ,0
gL2
,
8f 0
Ft
gL2
8f
(27)
Duina kabela, prema izrazu (12), je:
8 f 2
8 f 2
L 1 0 L L 1

3 L
3 L L
(28)
koja daje pomak toke B, a koji je jednak:
g3L3
24
1
1
2
F2
t ,0 Ft
(29)
Uzduni modul elastinosti uslijed promjene provjesa, je tada (slika 21.):
Es
d Ft / A 12 3
d L / L 2 L2
(30)
Slika 21. Definicija tangentnog modula elastinosti

Ekvivalentni modul elastinosti (tangentni) je tada izveden uzimajui u obzir elastine
deformacije i deformacije uslijed promjene provjesa:
26
Ee
e s
L2
1
E
E Es
12 3
(31)
Vrijednost Ee je ovisno o razini napona prikazana na slici 22. Slika prikazuje da se kratki kabeli,
izloeni visokim naprezanjima, ponaaju kao elik materijal od kojeg su izraeni. S druge
strane, dugi kabeli, izloeni malim naprezanjima posjeduju mnogo manju krutost. Ovo je jedan
od razloga zato se konstrukcije izvedene od ueta (kabela) moraju prednaprezati, jer bi inae
bile izloene vrlo velikim deformacijama.
Slika 22. Ekvivalentni modul elastinosti
6.4. Stanje prednaprezanja

Budui da nema krutosti na savijanje za nosivost ueta od bitnog je znaenja deformirano stanje
tj. veliina provjesa. Obino nema izmeu optereenja i napona linearne ovisnosti, tako da se
ukupno naponsko stanje od vie optereenja ne moe dobiti vie principom superpozicije (vai
teorija II. reda).
Ue za konstrukciju se obino prednapregne (napne), tako da se onda takovo naponsko stanje
uzima kao poetno ('nulto'). Zato je bitno prepoznavati naponsko stanje u uetu za to poetno
stanje. Provjera sile u uetu moe se provesti na tri naina:
a) mjerenjem sile u smjeru zatezanja,
b) mjerenje provjesa,
c) mjerenjem oscilacija nakon pobude.
Pod a) Prije zatezanja postavi se ureaj za mjerenje sile i na taj se nain odredi sila u uetu.
Pod b) Kada se mjerenjem dobije provjes f moe se izraunati sila u uetu, vidi sliku 23.
27
4f
f
mjerna
toka
f
tangeneta
Slika 23. Mjerenje provjesa

Pod c) Nakon pobude ueta moe se mjeriti frekvencija i duina vala titranja. Kod toga treba
voditi rauna da kod nategnutog ueta ono oscilira u duini s, dok nenategnuto ue titra
u duini s/2. Kruna frekvencija oscilirajueg ueta glasi:
k S
s
m
k
S
2 2s m
Dalje se dobiva:
2
2s n
S
m
k
gdje su:
S
s
n
k
m
- sila u uetu kN
- duina tetive m
- frekvencija (titranje u 1 sekundi nakon izazvane pobude)
- broj poluvalova (osnovno titranje k=1)
- masa ueta kNsec2m-2
Zatezanje ueta moe se ostvariti pomou:

a) odreene naprave za zatezanje, slika 24.,
b) hidraulike pree.
Prvi se nain koristi kod ostvarivanja manjih sila zatezanja, dok se drugi nain koristi kod
postizavanja veih sila.
28
Ue
Glava za ue
ipka s navojem
Matica
Usidrenje
Vezica
Ue
Slika 24. Naprava za zatezanje ueta
29
7. KONSTRUKCIJE TIPOVI I KARAKTERISTIKE

7.1. Neukrueni ravninski sustavi
Ue
Ue
Slika 25. Neukrueni ravninski sustavi

Ovakvi su konstruktivni sustavi neprikladni jer kod neravnomjernog optereenja dolazi do veih
geometrijskih deformacija, koje obino ne mogu podnijeti elementi pokrova. Stabilizacija krovne
plohe postie se ovjeenjem tereta tj. pokrova. Ukoliko je pokrov 'lagan' moe uslijed sisajueg
djelovanja (odiueg) vjetra sustav postati nestabilan (smanjenje vlane sile u uetu), kako se
vidi na slici 26.a.
a)
vjetar (w)
b)
vjetar (w)
w
lagani pokrov
(g)
teki pokrov
(g)
Moe biti w > g
Obino g > w
Slika 26. Djelovanje vjera i vlastite teine

Treba napomenuti da takoer i kod teih pokrova takovih statikih sustava mogu nastati
aerodinamika nestabilna stanja. Do sada navedeni nedostaci mogu se otkloniti sljedeim
mjerama:
a) znatnim poveeanjem teine pokrova, jer se poveanjem teine (mase) krovne plohe dobivaju
aerodinamiki stabilnije konstrukcije.
a).
elementi
b).
ploa u jednom
dijelu
Slika 27. Poveanje krutosti sustava izvoenjem pokrova koji je krut na savijanje
30
b) Poveanjem krutosti sustava izvoenjem pokrova koji je krut na savijanje (betonski pokrov u
jednom djelu, a ne pomou betonskih elemenata).
c) Poveanjem krutosti sustava uvoenjem 'nosaa za ukruenje'.
d) Poveanjem krutosti sustava prednaprezanjem kako je to postignuto kod 'elinog zateznog
krovita'.
e) Poveanjem krutosti sustava postavljanjem, uz postojee ue koje je nosivo za optereenjem
pokrovom i vjetrom, dodatno ue za zatezanje. Na taj se nain dobiva 'nosa sastavljen od
ueta', slika 28.
a).
b).
c).
Slika 28. Nosai sastavljeni od ueta

U sluaju nosaa tipa a). vertikalni su elementi vlani (dobra globalna stabilnost nosaa), dok su
kod sustava b). vertikale zapravo podupirai (tlani elemnti), tako da je potrebno voditi rauna o
prevrtanju nosaa. Izvedbom nosaa tipa c). postie se dobra krutost.
7.1.1. elino zatezno krovite

Mogunost usidrenja elinog zateznog krovita (Spannstahldach) moe se postii na dva naina:
a) direktno
b) indirektno
Primjer direktnog usidrenja moe se vidjeti na slici 29.,
Oslonci za ue
Ue
Pojaani rubni
oslonci
Slika 29. Direktno usidrenje konstrukcije krovita

31
Konstrukcija krovita sa direktnim usidrenjem je prikazana na slici 30.

Horizontalni spreg
Vertikalna
stabilizacija
Horizontalni
spreg
Slika 30. Indirektno usidrenje konstrukcije krovita

U rjeenju sa slike 29. treba vie prostora (vei teren), dok rjeenje sa slike 30. zahtijeva manje
prostora. Meutim, obje konstruktivne forme su podesne za dugaka krovita (krovita
kolodvora i slino) jer su trokovi sidrenja (skupi) neovisni od duine krova. Nedostatak
ovakovih sustava je taj da otkazivanje jednog ueta izaziva gubitak funkcionalnosti cijelog
krovita. Specifinost rjeenja sa slike 30. sastoji se u tome da se zahtijevaju 'posmino krute
krovne plohe' za preuzimanje sila zatezanja i njihovo uvoenje preko vertikalne stabilizacije
graevine u temelje. Vertikalna stabilizacija se obino odabire kao sustav sa tlanim
dijagonalama. Postoje i drugi naini rjeavanja ovog problema. Osim 'posmino krute krovne
plohe' u ravnini krova sile zatezanja od ueta moe preuzeti i 'tlani element' du itave duine
krova, slika 31.
Tlani element
Izvijanje u ravnini krova

(nepopustljivi leajevi)
Poprena stabilizacija
Poprena stabilizacija
Slika 31. Zatezno elino krovite sa 'tlanim elementom'

Treba dokazati otpornost na izvijanje tlanog elementa u ravnini i izvan ravnine krovne plohe. U
oba sluaja potrebno je uzeti u obzir elastino poputanje leaja tlanog elementa, slika 32.
32
Razmak poprene
stabilizacije
Elastino
poputanje
Slika 32. Izvijanje tlanog elementa izvan ravnine krova
7.1.2. Nosa od ueta

Ukoliko se sustav sa uetom prema slici 25. osim glavnog nosivog ueta postavi nasuprotno
zatezno ue dobije se nosa sastavljen od ueta koji spaja dva vertikalna elementa, slika 33.
Nosivo ue
Zatezno ue
Slika 33. Nosa sastavljen od ueta pomou zateznog ueta

Dakle nosivo se ue pomou takvog konstruktivnog elementa stabiliziralo. U sluaju
nesimetrinog optereenja dobiju se usprkos zateznom uetu velike deformacije kako se vidi na
slici 34.a. Takve deformacije mogu se smanjiti izvedbom 'posmino krutog spoja' u sredini
nosaa, slika 34.b.
Deformirano stanje
Poetno stanje
vor - izvedba posmino krut

Horizontalni pomak
Slika 34. Nosa sastavljen od ueta sa centralnim vorom

Isto tako umjesto vertikalnih elemenata ispune koji su vlani, mogu se primjeniti i nosai od
ueta sa tlanim vertikalama ukoliko se odabere forma prema slici 35.
33
Zatezno ue
Nosivo ue
Slika 35. Nosa sastavljen od ueta tlane vertikale

Osim opasnosti od prevrtanja za sustav prikazan na slici 35. treba paziti da vertikalno
optereenje ne djeluje na zatezno ue sa takovim intenzitetom da se nebi smanjila njegova
uinkovitost. Ukoliko se eli razviti konstruktivna forma ovih tipova nosaa koja bi otklonila
navedene nedostatke dobiva se 'nosa izveden uetom tipa Jawerth', slika 36.
Nosivo ue
Zatezno ue
Ispuna
Slika 36. Nosa tipa Jawerth

Ova statiki povoljna konstruktivana forma moe se izvesti i sa dijagonalama otpornim na
izvijanje (tlanim) prema slici 37.
Zatezno ue
Nosivo ue
Ispuna
Slika 37. Nosa sastavljen od ueta dijagonale otporne na izvijanje

Za preuzimanje horizontalnih sila pokrov treba izvesti kao 'posmino krut' ili alternativno
potrebni horizontalni vjetrovni spregovi koji provode horizontalne sile do vertikalne stabilizacije.
Za ovakve krovove vai:
njihova vlastita teina iznosi od 0,40 kN/m2 do 0,60 kN/m2
L
L
provjes nosivog ueta iznosi f do
7
10
34
provjes zateznog ueta iznosi f
L
L
do
20
25
Na slici 38. vidi se da konstrukcija izvedena sa uetom ima svu potrebnu stabilizaciju kao i
'klasina' konstrukcija.
Slika 38. Konstrukcija izvedena uetom i 'klasina' konstrukcija
7.2. Hibridni sustavi

Kod takvih sustava uvodi se 'nosa za ukruenje' sustava prema slici 39.a.
Ue
Nosa za ukruenje
a).
b).
Slika 39. Hibridni sustavi

Postavljanjem 'nosaa za ukruenje' postie se:
smanjena deformabilnost sustava,
dobra aerodinamika stabilnost.
35
Ovdje glavni nosivi sustav ostaje ue, koje se ponekad moe zamjeniti sa 'vlanim elementom
krutim na savijanje' prema slici 39.b., te moe predstavljati ekonomino rjeenje.
7.3. Vertikalni nosivi sustavi dodatno zategnuti uetom

Osnovna ideja ovih rjeenja je da se jedan vertikalni kruti nosivi dio konstrukcije dodatno
zategne uetom, slika 40.
Slika 40. Nosivi sustav dodatno zategnut uetom

Ue djeluje kao vlani element (moe biti i krut na savijanje) i osim vlastite teine nema drugog
poprenog optereenja. Ovi konstruktivni sustavi primjenjuju se kod hala velikih raspona
(hangari za avione), vidi sliku 41.
Prednaprezan
je
2 ueta
Slika 41. Hale hangari za avione

36
Budui da se svaki dio konstrukcije moe dodatno zategnuti uetom, za izvedbu takvih
konstrukcija postoji veliki izbor mogunosti ostvarivanja najrazliitijih estetskih i nosivih oblika.
7.4. Ovjeeni krovovi

Mogu se izvesti za razliite tlocrtne oblike, obino se rade kruni tlocrti koji mogu imati dvije
varijante, slika 42.
I. Varijanta sa dva ueta (nosivo i zatezno)
tlani
prsten
zatezno
ue
nosivo
ue
pokrov gore
ue
ojaanje
ue
pokrov moe
biti dolje
odvodnja
II. Varijanta sa jednim ueta

uteg
tlani prsten
pokrov
ue
odvodnja
tlani prsten
uteg
odvodnja
tanka elina
folija umjesto
ueta
Slika 42. Tipovi ovjeenih krovova
7.5. Mreasti krovovi sa ortogonalnim uetima

Ovi se krovovi sastoje od nosivih i zateznih ueta. Primjenom principa prednaprezanja kod njih
se javljaju samo elastine deformacije. Provjesi, f, su dani za nosivo ue od L/12 do L/15, a za
37
natezno ue od L/20 do L/50. Pokrov je lagan, a u geometriji krovne plohe treba izbjegavati
podruja sa malim radijusom zakrivljenosti radi pojave aerodinamikog instabiliteta tzv.
'treperenja'. Nejednoliki raster ueta djeluje dobro u pogledu efekta priguenja vibracija.
zatezno ue
nosivo ue
Slika 43. Mreasti krov, sustav zateznih i nosivih ueta
38
8. AERODINAMIKA STABILNOST
Kod takvih konstrukcija s izvedbom laganih krovova moe se javiti problem 'treperenja' uslijed
djelovanja vjetrom. Fizikalno se ovaj fenomen moe objasniti treperenjem zastave na vjeru, slika
44.
zona jakog
treperenja
zona slabijeg treperenja
Slika 44. Treperenje zastave uslijed djelovanja vjetra

Nenategnuto (labavo) ue sa vrstim osloncima titra uslijed vjetra prema slici 45.
Slika 45. Slobodno ovjeeno nenategnuto ue

Period vlastitih oscilacija ueta iznosi:
T
2 8f
, n 2, 4, 6
n
g
Na slici 46. vidi se oscilacija rubnih nosaa i oscilacija krovne plohe. Kod toga moe doi do
pojave rezonancije i havarije konstruktivnog sustava.
39
Oscilirajua
krovna ploha
Oscilirajui
rubovi
Vjetar struji
kroz halu
Vanjski zidovi
(vrsti)
w
Slika 46. Mogunost pojave rezonancije havarija sustava
Kako bi sprijeili aerodinamiku nestabilnost na raspolaganju su tri konstruktivne mogunosti
kako je prikazano na slici 47.
priguivai
Slika 47. Mogunosti stabilizacije konstrukcije izvedene uetom

a) odabiranjem stupnja prednaprezanja ueta
b) dodavanjem ueta za zatezanje nasuprot nosivom uetu
c) ugradnjom posebnih elementa za priguenje
40
9. DETALJI
9.1.
Detalji viseih konstrukcija s platnima
Na slikama koje slijede prikazani su neki tipini prikljuci membrana (platana) na djelove
viseih konstrukcija. Za konstrukcije koje su navedene u naslovu detalji su oznaeni sa A, B, C i
D, meutim oznake A1, A2... odnose se na detalje koji su analogni onim navedenim u
konstrukcijama ali se ne odnose direktno na njih.
41
42
43
44
45
46
47
9.2.
Detalji uobiajenih viseih konstrukcija

VISEI MOST
Oslonac glavnog kabela

na pilon 'sedlo'
Prikljuak glavnog kabela

na glavu pilona
Prikljuak vjealjke
na glavni kabela
Prikljuak zateznog
kabela na sidreni temelj
... sa otvorenom
prikljunom ploom
... sa zatvorenom 'U'

prikljunom ploom
Prikljuak vjealjke
na kolniku
konstrukciju
Varijante prikljuaka zateznog kabela na temelj
48
VISEA KROVITA STADIONA

Nastavak kabela glavnog prstena ...
... preko konine ahure

... preko viliaste ahure i
prikljune ploe
Prikljuak glavnog
kabela na elinu
konstrukciju
tlanog prstena
Prikljuak vjealjke
na glavni kabela
Prikljuak reetke od kabela
na kabel glavnog prstena
49
Prikljuak mrene
konstrukcije na
krajnji kabel
STANDARDNA
MREA OD
KABELA
Spone za povezivanje
kabele
Vijane spone za
povezivanje kabele
Prikljuak krajnjeg
kabela na sustav pilona
i zateznog ueta
50
DVOSTRUKA MREA
OD KABELA
Prikljuak mrene
konstrukcije na
krajnji kabel
Prikljuak zateznog
kabela na pilon
Prikljuak kabela sa
vornom ploom
Vijana spona za
povezivanje kabele
Prikljuak zateznog kabela na temelj
51
STAKLENA FASADA
PODUPRTA KABELIMA
Spona za fiksiranje
stakla na kabel
Prikljuak sa fiksiranjem
stakla na okvir
52
PREKE OGRADE OD KABELA

Voenje kabela
kroz stup
Prikljuak kabela na
stup...
... sa otvorenom ili
zatvorenom viliastom
ahurom
... preko umetka za kabel

koji se montira u stup
... sa otvorenom ili

zatvorenom viliastom
ahurom preko zatezaljke
53
VEZNI SUSTAVI S VLANIM

DIJAGONALAMA
Vidi vezne sustave s

vlanim dijagonalama:
Podloge za projektiranje,
Prikljuci, nastavci
54
10. MONTAA
Ve u peridu planiranja viseih konstrukcija mora postojati uska suradnja izmeu projektanta,
izvoaa i montaera za okrupljivanje i montau viseih konstrukcija uzimajui u obzir plan
(raspored) montae te rubne komponente (elemente) konstrukcije na koje se prikljuuju kabeli.
Prema tome se prilagoavaju sva usklaenja i/ili naprave za zatezanje, koja su eventualno
potrebna.
Slika 48. Primjeri montae mosta

Velika prednost viseih konstrukcija je kratak period montae. Budui da kabeli i ostale
komponente konstrukcije dolaze na gradilite spremni za montau (veina se radova odvija u
radionici) sam period montae moe biti vrlo mali.
Slika 49. Primjeri montae krovita stadiona

55
Sama montaa viseih konstrukcija moe biti, ukoliko je dobro organizirana, bez utjecaja na
okolna zbivanja. Tako na primjer mogu se montirati mostovi bez ograniavanja uobiajenog
tijeka prometa, mogue je montirati krovita stadiona bez ometanja raznih sporskih dogaaja, a
primjena staklenih fasada poduprtih kabelima omoguuje nesmetano funkcioniranje graevine.
Svaki korak montae rezultira razliitim djelovanjima na konstrukciju, na primjer ako krov nije
kompletno pokriven membranom. Takvi se dogaaji moraju obavezno predvidjeti i uzeti u
razmatranje kad se provodi proraun. To osigurava da se u niti jedno trenutku tijekom montae
ne pojavi djelovanje koje je vee od doputenog. Prorauni daju geometriju i unutarnje sile za
svaki pojedini korak montae te tako tvore osnovu za montaere koji provode mjerenja
unutarnjih sila i geometrije.
Slika 50. Primjeri montae mrea od kabela

Montaeri viseih konstrukcija svakako moraju biti organizacije sa referencama, te moraju
posjedovati 'proirenu' opremu za montau koja omoguava da nanesu i precizno kontroliraju
protokol predoptereenja ak iako se radi o kabelima velikih promjera.
Ureaji za mjerenje omoguuju mjerenja unutarnjih sila u kabelima i u ve montiranim viseim
konstrukcijama.
Svi rezultati mjerenja unutarnjih sila i konana geometrija konstrukcije mora biti prikazana u
graevinskom dnevniku.
56
11. PRIMJERI
11.1. POLIGONALNI OBLIK
OPTEREENJEM
KABELA
POD
KONCENTRIRANIM
Ako na kabel, koji je ovjeen izmeu dvije nepomine toke, djeluje jedna ili vie koncentriranih
sila i ako je utjecaj vlastite teine kabela zanemariv tada se moe pretpostaviti poligonalna linija
(oblik) kabela. Ako se pri tome zanemari promjena duine, odnosno uzme se da je kabel
beskonano krut (EA = ) iz jednadbi ravnotee jednostavno slijedi poligonalni oblik kabela,
slika 51.a i b.
Nosivi kabel
Zatezni kabel
a).
b).
c).
Slika 51. Poligonalni oblik kabela

To vrijedi, takoer i za kabele pod nagibom ak iako imaju razliitu visinu uporinih toaka. Sila
u uetu i horizontalni vlak se moe dobiti grafiki ili analitiki. Promjena deformacija (duine i
provjesa) je isto tako elementarna (na primjer pomou jedinine sile), kada je odnos sile i
deformacije linearan.
Iz slike 51.b se moe vidjeti da sila u uetu i horizontalni vlak pada kako se poveeva progib
(provjes) kabela. Ako se uzme da je EA = onda je raun na strani sigurnosti. Za
(prednapregnuti) poligonalni oblik kabela mogu se sile u uetu odrediti iterativnim postupkom,
tako da se prvo polazi od EA = , da bi se odredio deformirani poloaj. To znai da bi se
proraunala sila u uadi i odgovarajue nastavila iteracija kao do sada.
Takva iterativna rjeenja se preporuuju i kod elastino popustljivih oslonaca ili kod viseih
konstrukcija (kabel vlani; tap tlani element). Naravno da je to uinkovito samo za rad na
raunalu, budui da je analitiki postupak izrazito kompliciran. To je prikazano na slici 52.a.
57
Slika 52. Jednostavni sluaj poligonalnog oblika kabela optereenog

koncentriranom silom u sredini
U sluaju kad je EA = ,obzirom na geometriju sa slike 52., vrijedi:
tan
f
L/2
f
L
,
tan ; sin
2
f 2 L / 22
(32)
L je raspon izmeu toaka pridranja (ovjeenja), f provjes, a kut nagiba kabela. Horizontalni
vlak H i sila u kabelu S iznose:
F L
F
;
4f
2tan
F
.
2sin
(33)
F je koncentrirana sila (djelovanje).

U sluaju kad je EA , slika 24.b.:
tan
f f
L/2
f f
f f
L
tan ; sin
S
2
2
2
1
f L / 2
EA
(34)
Elastina promjena duine (izduenje) je ovdje uzeta u obzir. H i S iznose:
F L
F
;
4f f 2tan
2
2
1
f L / 2
F
EA
F
2sin
2f f
(35a / 35b)
Izmeu prvobitnog i deformiranog stanja vrijedi kinematika zakonitost, slika 24.b, 24.c:
f f 2 L / 22
f 2 L / 22
S
f 2 L / 22
EA
(36)
(relativna deformacija ravnog dijela kabela)

Ako se uzme sustav dvaju jedndbi, izrazi (35.b) i (36), (sustav s dvije nepoznanice (S i f ))
dobije se:
58
S
f f 1 S f 2 L / 22 0
F
EA
f f 2 L / 22 1 S f 2 L / 22 0
EA
(37)
Jednadbe se daju rjeiti po S (sila u kabelu), te se dobije:

2
S
S
F
2
2
2
2
2
2S 1 EA f L / 2 L / 2 1 EA f L / 2 0
(38)
Promjena provjesa slijedi nakon izrauna sile u kabelu S:
F
S
2
2
1
f L / 2 f
2S EA
(39)
Primjer
Slika 53. Poligonalni oblika ueta optereenog koncentriranom silom u sredini

L = 10 m, A kabel 0,5 cm 2 , E kabel 16 000 kN / cm 2
EA
8 000
kN
F
S
S
f
1,0
2,55
2,53
0,0000
3,0
7,65
7,48
0,0233
5,0
12,75
12,29
0,0392
10,0
25,50
23,80
0,0744
EA 8000 kN
15,0
38,24
34,69
0,1072
20,0
50,99
45,08
0,1375
kN
kN
kN
m
Slika 54. Odnos optereenja (F) i sile u uetu (S)

Jasno je uoljivo da sila u kabelu S kN raste 'podlinearno' za rastezljive kabele (EA ),
obzirom na poveanje djelovanja F kN. Moe se uoiti veliki stupanj nelinearnosti. Kada je
sustav izraen od vie kabela i optereen sa vie koncentriranih sila (pojedinanih optereenja)
situacija se komplicira i odgovor sustava postaje izrazito nelinearan. To vrijedi osobito tada kada
se mora uzeti u obzir provjes uslijed vlastite teine kabela izmeu pojedinanog optereenja.
59
Poslijednje u veini sluajeva nije potrebno, na primjer kod viseih sustava (konstrukcija
izvedenih od ueta). Kod tih konstrukcija radi se o sustavu od vie kabela razliite (nasuprotne)
zakrivljenosti, koji su meusobno spojeni u vornim tokama. Izmeu tih veznih mjesta duina
kabela je jako mala tako da je utjecaj na provjes ve uzet u obzir i iz toga moe proizai
poligonalno voenje (oblik) kabela. Vlastita teina kabela biti e ravnomjerno rasporeena na
vorove kao koncentrirana sila P (krovno optereenje). Tom suprotnom zakrivljenou kabela i
njihovim prednaprezanjem zaokruena mrea kabela dobiva (veu) krutost.
Naredna slika prikazuje elementarni model od dva ueta (kabela) koji se kriaju u sredini.
Nosivo ue
Zatezno ue
Slika 55. Elementarni model od dva ueta koji se kriaju u sredini

Ue A-A je nosivo, dok je ue B-B zatezno ue. Ako je vorna toka optereena rastuom silom
F, tada raste sila u nosivom uetu, dok se u zateznom uetu vlana sila smanjuje (odtereenje).
Ovdje se radi o jednostavnom statiki neodreenom sustavu (problemu).
Prijenos (tijek) sila u kabelima i to u nosivom i zateznom uetu moe se realno prikazati samo
primjenom nelinearne kinematike. Ta injenica vrijedi openito za mrene konstrukcije od ueta.
Stabilizacija jedne kabelske konstrukcije pomou zateznog ueta moe biti i kod ravninskih
kabelskih konstrukcija (na primjer kod ovjeenih ili viseih mostova (cjevovodnih)). Takve
konstrukcije reagiraju na nesimetrina optereenja sa velikim deformacijama. Sa
prednaprezanjem, u suprotnom smjeru, takve nosive konstrukcije tek tada postaju uporabljive za
graevinsko tehniku svrhu.
Slika 56. Tipovi centralno simetrinih sustava od ueta sa tlanim prstenom

60
Kod viseih mostova taj zadatak preuzima kruti nosa. U izgradnji hala dolaze esto vezano na
tlocrt u uporabu centralno simetrino strukturirani sustavi. Kabeli se sijeku u sredini, a
oslanjaju u jedan kruti (tlani) prsten. Slika 56. prikazuje shematske tipove centralno simetrinih
sustava, ukljuivo definicije kuteva i . Ako je m broj radijalnih kabela tada vrijedi:
m2
m2
2
;
(40)
; /2
.
m
m
2m
Sile u uetu, horizontalni vlak i tlana sila u krunom (poligonalnom) tlanom prstenu proizlaze
iz jednostavne jednade ravnotee, vidi prethodnu sliku.
2
F r
f
1 ,
m f
r
(41)
F r
,
m f
(42)
H
1
.
2 cos / 2
(43)
Utjecaj vlane krutosti, kako je gore naglaeno treba uraunati, to vrijedi osobito za
prednapregnute radijalne mree. Zbog velike duine radijalnog ueta moe biti nuno da se uzme
u obzir utjecaj njihove vlastite provjesne linije (provjesa) na krutost. To se uzima u obzir nuno
uz pomo idealiziranog (evivalentnog) modula elastinosti.
Ee
Ee
L
E
q 2 L2 S1 S2
1
EA m
24 S12 S22
E
2 L2 1 2
1
E
24 12 22
(44.a)
(44.b)
Slika 57. Utjecaj promjene provjesa na krutost ueta
11.2. DALEKOVODNI KABEL

11.2.1.
Uvodne napomene
Provjera nosivosti ueta je provedena prema inenjerskoj praksi, ograniavajui vlanu silu u
uetu pod uporabljivim djelovanjima na vrijednost vlane nosivosti (sile loma) podjeljene sa
globalnim faktorom sigurnosti. Vrijednosti globalnog faktora sigurnosti biti e razmatrana u
primjerima.
61
11.2.2.
Problem
Elektrini vod je otvoreni spiralni kabel od sajli (snopova ica), debljine 12 mm. Dalekovodni
stupovi su na meusobnom razmaku od 360 m, slika 58. Budui da trasa prolazi kroz naseljeno
podruje, odnosno zbog kua neposredno ispod trase, provjes kabela je ogranien na 17 m.
Kada se izvodio dalekovod (t = 15 C), vrijednost provjesa je bila 15 m. Treba provjeriti provjes
i nosivost kabela u sljedee dvije situacije:
1. Situacija zimi (zimski uvjeti)
Kabel je optereen vlastitom teinom, teinom leda koji ga okruuje i niskom temperaturom (t =
-5 C).
2. Situacija ljeti (ljetni uvjeti)
Kabel je optereen vlastitom teinom i visokom temperaturom (t = 40 C).
Slika 58. Presjek trase dalekovodnih stupova
11.2.3.
Podaci
Kabel: - nominalni promjer ueta: 12 mm

- povrina poprenog presjeka metala: Am = 84,1 mm2
- modul elastinosti: E = 150 000 N/mm2
- teina po metru: qm = 0,698 kg/m
- vlana otpornost (sila sloma) (vlana vrstoa ica fu = 1570 N/mm2): Fu = 119 kN
( Fu ka ks Am f u 1,0 0,9 84,1 1570 118 692 N 119 kN )
- koeficijent toplinske rastezljivosti: 1,2x10-5 1/C
Led:
- teina po metru: qled = 1,206 kg/m

- 2 cm leda na -5 C; vjetar od 180 Pa, gustoa leda: 0,6 kg/dm3
Faktori sigurnosti:
s=3
- ljetni uvjeti
62
s=2
11.2.4.
- zimski uvjeti (situacija koja se smatra relativno neuobiajena)
Rjeenje
Slika 59. Statiki sustav

Za elektrini vod razmatran u ovom primjeru, dalekovodni stup (toranj) je optereen samo
vertikalnim optereenjem od dva indentina kabela za koja je spojen (ne pojavljuje se
transverzalno horizontalno optereenje).
Krajnje toke kabela mogu se, prema tome, smatrati nepomine u horizontalnom smjeru.
Provjes i vlana sila su proraunati koristei sljedeu jednadbu:
L2 2
t
const .
E
24 2
gdje je:
t
- temperatura,
- specifina teina kabela, uzima se u obzir i led (kada djeluje - zimski uvjeti); = q/Am.
E i su modul elastinosti i koeficijent toplinske rastezljivosti kabela.

Procjenu konstante u gornjoj jednadbi dobiti e se razmatrajui referentnu situaciju kod 15 C.
A. Referentna situacija, kod 15 C
Proraun vlane sile H na krajevima kabela
Slika 59. Statiki sustav za proraun vlane sile na krajevima kabela

f/L = 1/24 < 1/20 (koriste se jednadbe za parabolu, umjesto za lananicu)
qL2
(sa q = qw)
8f
0,698 9,81 3602
7 395 N 7,4 kN
8 15
63
Proraun napona u kabelu
H
Am
7,4 10 3
87 ,9 N / mm 2
84 ,1
Provjera otpornosti kabela

Otpornost je zadovoljavajua ako vrijedi:
U ovom sluaju:
H 7,4 kN
Fu 119
39,7 kN
s
3
Fu
s
Uvjet zadovoljava.
Procjena konstante
L2 2
t
E
24 2
87,9
360 2 0,698 9,81 / 84,12
1,2 10 5 15
3,864 10 3 .
2
150 000
24 87,9
B. Situacija ljeti ljetni uvjeti, kod 40 C
L2 2
t
E
24 2
(sa = w)
360 2 0,698 9,81 / 84,12

1,2 10 5 40
150 000
24 2
35,8
4,8 104 2
150 000
Napon u kabelu pri ljetnim uvjetima
35,8
4,8 104 2 3,864 103
150 000
= 85,4 N/mm2 - poveanje temperature uzrokuje pad napona u kabelu.

Uvjet: H
H Am
Fu
s
64
85,4 84,1 7,2 kN

Fu 119
Uvjet zadovoljava.
39,7 kN
s
3
Provjera provjesa
qL2
8H
0,698 9,81 360 2
15,41 m
8 7,2 10 3
- poveanje temperature uzrokuje poveanje provjesa kabela.
f f max (17 m) zadovoljava
f /L
15,41
1 / 23,4 1 / 20 - parabola zadovoljava.
360
C. Situacija zimi zimski uvjeti, kod -5 C
L2 2
t
E
24 2
(sa = w + led)
360 2 0,698 1,206 9,81 / 84,12

5
1,2 10 ( 5)
150 000
24 2
266,5
6 105 2
150 000
Napon u kabelu pri ljetnim uvjetima
266,5
6 105 2 3,864 103
150 000
= 223,1 N/mm2 - smanjenje temperature i prisutnost leda bitno poveava napon u kabelu.
Uvjet: H
Fu
s
H Am
223,1 84,1 18,8 kN
Fu 119
59,5 kN
s
2
Uvjet zadovoljava.
Provjera provjesa
65
qL2
f
8H
0,698 1,206 9,81 360 2
16,1 m
8 18,8 10 3
f f max (17 m) zadovoljava
f /L
16,1
1 / 22,4 1 / 20 - parabola zadovoljava.
360
11.3.
JARBOL PRIDRAN S PREDNAPREGNUTIM UADIMA
Jarbol je pridran sa etiri prednapregnuta zatezna ueta. Potrebno je procjeniti transverzalni

(horizontalni) pomak jarbola na mjestu spoja sa uadi uslijed djelovanja vjetra.
Pojednostavljenja: - uzima se u obzir samo jedan smjer vjetra,
- djelovanje vjetra je zamijenjeno koncentriranom horizontalnom silom W =
80 kN, koja djeluje na jarbol na mjestu spoja sa uadi (vrh uadi).
Uad
Jarbol
Uad
Tlocrt
Vertikalni presjek
Slika 60. Tlocrt i vertikalni presjek jarbola
11.3.1.
Ue:
Podaci
- nominalni promjer ueta: 30 mm
- povrina poprenog presjeka metala: Am = 524 mm2
66
- modul elastinosti: E = 160 000 N/mm2

- teina po metru: qm = 4,35 kg/m
- vlana otpornost (sila sloma) (vlana vrstoa ica fu = 1770 N/mm2): Fu = 817 kN
( Fu k a k s A m f u 1,0 0,88 524 1770 817 kN )
- poetni prednapon: 0 = 200 N/mm2; F0 0 A m 200 524 104 ,8 kN (sila
prednapona)
Faktor sigurnosti:
s=3
11.3.2.
- za dokaz otpornosti
Rjeenje
Kada sila vjetra W djeluje na jarbol:
Ue AF se dodatno natee:
0 0
Ue CF se otputa:
0 0
0 je poetni napon u uadi uslijed prednaprezanja, i su naponi, u uetu AF, odnosno uetu
CF, nakon djelovanja sile vjetra W.
Horizontalna ravnotea
Slika 61. Horizontalna ravnotea u sjecitu jarbola i ueta
i:
H Fr cos ,
F
r
Am
( Fr je sila u uetu)
W /Am cos
80 000 /524 cos 45 215,9 N / mm2
(45)
67
Kontinuitet pomaka
Slika 62. Kontinuitet pomaka
- transverzalni (horizontalni) pomak jarbola,
s ili
- promjena duine ueta,
s 0
- budui da odgovara produljenju,
s 0
- budui da odgovara skraenju.
s
s
cos 45 sin 45
Budui da je sin 45 cos 45 s s
(46)
Promjena duine ueta
s ili
s
02 s 2 cos 2
2 s 2 cos 2 0
t
t0
24 2
24 02
E
E
gdje je:
ili 0 q / Am
4,35 103 9,81 / 524 8,144 105 N / mm3
t t 0
s = 70,71 m - duina ueta

- koeficijent toplinske rastezljivosti
0 = 200 N/mm2
E = 160 000 N/mm2
s ili
48 850 ,4
2ili
0,442 ili 87,167
(47)
Naponi u zateznim uadima

Kombinirajui odnose iz izraza (45), (46) i (47), (vidi sliku ispod):
311,8 N / mm 2
95,8 N / mm
H 163,4 kN Fu / s
H 50,2 kN Fu / s
68
Iz (47) sljedi:
s s 50,1 mm ,
odnosno v
s
50,1
70,9 mm
cos cos 45
Ravnotea
Kontinuitet
Slika 63. Dijagram s-

Pojednostavljena procjena horizontalnog pomaka v; linearni pristup
Djelovanje zateznog ueta je zamjenjeno (uzdunom) oprugom, elastine krutosti k, koja je
odreena koristei ERNST-ovu formulu.
Slika 61. Zamjenski model jarbola pridranog uadi

Prema ERNSTovoj formuli:
E
Ee
1
s cos 2
12 03
Ekvivalentni modul elastinosti

E
69
8,144 10
160 000
5
50 000
12 200 3
155 697 ,5 N / mm 2
160 000
Formula je primjenljiva na dva zatezna ueta (koja su podjednako prednapregnuta). Moe se

pokazati da:
W 2 Ee Am cos 2 45 / s v
k 2 E e A m cos 2 45 / s
2 155697,5 524 0,5 / 70 710 1153,8 N / mm .
v W/k
80000 / 1153,8 69,3 mm . (umjesto 70,9 mm).
11.4.
JEDNOSTAVNI VISEI SUSTAV

4
Nosivo ue
1
4
5
Vjealjke
4,0 m
2
5
5,0 m
2,0 m
5,0 m
2,0 m
Nosa
5,0 m
15,0 m
Slika 29. Ovjeena konstrukcija (zglobno oslonjena) geometrija i optereenje
Nosa
Nosivo ue
Vjealjke
Slika 30. Popreni presjeci: nosivo ue, vjealjke i nosa

Ovjeena konstrukcija se sastoji od nosivog ueta , vjealjki i nosaa. Povrine poprenih
presjeka nosivog ueta, A1 = A2 = A3 = 225 mm2, vjealjki A4 = A5 = 100 mm2, i nosaa A6 = A7
70
= A8 = 2 450 mm2, slika 30. Moduli elastinosti nosivog ueta i kabela su jednaki E = 150 000
N/mm2. Nosa je zavarenog poprenog presjeka koji ima moment tromosti z = 31 920 920
mm4. Nosa je zglobno oslonjen na oba kraja i njegov modul elastinosti je E = 200 000 N/mm2.
Optereenje P kN
GEOMETRIJSKI
NELINEARNA
ANALIZA
LINEARNA
ANALIZA
Odgovor za
P = 100 kN
Vertikalni pomak u vorovima 6 ili 7, v6 = v7 m
Optereenje P kN
GEOMETRIJSKI
NELINEARNA
ANALIZA
LINEARNA
ANALIZA
Odgovor za
P = 100 kN
Uzduna sila u elementima 4 ili 5, N4 = N5 kN
71
Optereenje P kN
GEOMETRIJSKI
NELINEARNA
ANALIZA
LINEARNA
ANALIZA
Odgovor za
P = 100 kN
Moment u vorovima 6 ili 7, M6 = M7 kNm
Na dijagramima vezanim uz promatrani visei sustav prikazani su odnosi optereenje-pomak

(nosa), optereenje-uzduna sila (vjealjke) i optereenje-moment savijanja (nosa) za
geometrijski linearna i geometrijski nelinearno elastino ponaanje. Moe se vidjeti da kako se
optereenje poveava veliine svih odgovora vezane za nelinearnu analizu su manje nego one
dobivene linearnom analizom. Razlog tome je poveenje krutosti sa uslijed poveanja
optereenja.
12. NUMERIKE PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE

Tehniki podaci proizvoaa 'PFEIFER' za kabele, prikljuke kabela i zavretke su dani u
nastavku.
72
12.1. Spiralna uad
73
12.2. Potpuno zatvoreni kabeli
74
12.3. Snop uadi
75
12.4. Prikljuci, nastavci
76
77
78

04 Visece Konstrukcije-Separat 14 15

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 Visece Konstrukcije-Separat 14 15

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

SASTAV UADI I KABELA ........................................................................................................................... 7

MEHANIKE KARAKTERISTIKE KABELA (UETA) ......................................................................... 11

RAUNSKI IZRAZI ZA NOSIVOST KABELA ......................................................................................... 12

VISEE KONSTRUKCIJE - PRORAUN ................................................................................................. 16

ANALIZA I PRORAUN VISEIH KONSTRUKCIJA - OPENITO ...................................................................... 16

KONSTRUKCIJE TIPOVI I KARAKTERISTIKE ................................................................................. 30

AERODINAMIKA STABILNOST ............................................................................................................. 39

DETALJI VISEIH KONSTRUKCIJA S PLATNIMA .......................................................................................... 41

JEDNOSTAVNI VISEI SUSTAV ........................................................................................................ 70

NUMERIKE PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE .................................................................................... 72

SPIRALNA UAD ........................................................................................................................................ 73

Sustavi viseih i ovjeenih mostova

B) Hale razliitih namjena

C) Dizalice raznih tipova

Stadion klizalite, Stockholm

Stadion plivalite, Tokyo

E) Krovovi (kupole) izvedene od ueta

Slika 1. Primjeri konstrukcija izvedenih od ueta (viseih konstrukcija)

U usporedbi sa uobiajenim konstrukcijama, ove konstrukcije zahtijevaju paljivo razmatranje

1.2. Povjesni pregled

2. SASTAV UADI I KABELA

b). hladno izvlaenje

Slika 2. Proizvodnja ica i zaostali (vlastiti) naponi

Slika 3. Karakteristike hladno oblikovanog elika

Slika 4. Sastav sajle (snopa ica)

Slika 5. Sastav ueta

a). Kabel od paralelnih ica

Snop ica (sajla)

b). Kabel od snopova ica (sajli)

c). Zatvoreni kabel

3. MEHANIKE KARAKTERISTIKE KABELA (UETA)

Slika 7. - dijagram ueta

4. RAUNSKI IZRAZI ZA NOSIVOST KABELA

gdje je d promjer ueta, a f je koeficijent koji je jednak:

uad od vie sajli,

otvorena spiralna uad,

Vlana otpornost ueta je:

- povrina poprenog presjeka metala,

- vlana vrstoa ica,

ks je koeficijent koji je jednak:

uad od vie sajli,

otvorena spiralna uad,

uad od paralelnih ica.

Vlana otpornost kompletnog ueta ukljuujui sidrenu napravu jednaka je:

gdje je koeficijent M parcijalni faktor sigurnosti.

Slika 8. - dijagram ueta za razliite raunske situacije

Slika 9. Spojevi kod konstrukcija izvedenih od kabela

moraju biti sposobni za siguran prijenos optereenja koje djeluje na njih,

Primjeri spojeva dani su na slici 10.

b). Oslonci kabela - 'sedla

6. VISEE KONSTRUKCIJE - PRORAUN

6.2. Ponaanje kabela

Slika 11. Ovjeeni kabel

Iz (5), (6), (7)

Koeficijenti C1 i C2 mogu biti odreeni iz graninih uvjeta. Za specijalni sluaj kabela

Slika 12. Kabel ovjeen izmeu toaka na istoj visini

Slika 13. Usporedba izmeu parabole i lananice.

Slika 14. Kabel pod utjecajem dvije situacije (zima, ljeto)

E i su modul elastinosti i koeficijent toplinske rastezljivosti kabela.

Promjena duine tetive s uslijed promjene provjesa f

Slika 15. Promjena duine tetive s u ovisnosti promjene provjesa f