Ing. arch.

J U R A J NEIDHARDT, suradnja D E M A L ELI

STARI MOST U MOSTARU

Arhitektonsko-urbanistika problematika konzerviranja i restauriranja mosta i okoline te kori
giranje udaljenijih objekata, koji optiki
pripadaju
okolini mosta
Le VIEUX PONT DE MOSTAR

UVOD
Uski, k r i v u d a v i sokaii, stoljetne kue p o k r i
v e n e ploom, sjenovite, k a l d r m i s a n e i cvijeem za
s a e n e avlije, m i n a r e t i p o p u t kopalja od k a m e n a ,
izrazito s u p t r o p s k a flora smokva i empres
intenzivno plavo nebo, smaragdnozelena Neretva,

m e d i t e r a n s k o sunce, to s t v a r a divne k o n t r a s t e
svjetla i sjene to je stari Mostar. Razvijajui se
od p o s t a n k a koliko u d u h u domaeg shvatanja i
stvaranja, toliko i pod utjecajem d a l m a t i n s k o m e d i t e r a n s k o g i orijentalno-turskog naziranja, on

STARI MOST SA KULAMA POGLED S JUGA. Snimak iz vremena prije gradnje mekteba na lijevoj obali. Kamena aglome
racija, uglavnom, jo nenaruena nekontroliranom izgradnjom u kapitalistikoj epohi.
(3)

133

pretstavlja kulturno-historijski i turistiki

od n a j i n t e r e s a n t n i j i h naselja nae zemlje.

jedno

S t a r i most sa svojim k u l a m a pretstavlja a t r a k cionu p o e n t u grada. Ovaj v a n r e d n o vrijedni objekt

naeg k u l t u r n o g naslijea dao je M o s t a r u ne samo
ime, nego je postao njegovom personifikacijom.
S t a r i most je ono to je za P a r i z N o t r e - D a m e , za
Moskvu K r e m l j ili za C a r i g r a d Aja Sofija.
Naalost, nije sve ruiasto. Pojedini dijelovi
g r a d a su skoro p o t p u n o goli, bez vegetacije, gdje
ega postaje nesnosna, usto nehigijenski uslovi
ivota, p o m a n j k a n j e vode, n e u r e e n a , a negdje i

n e i z r a e n a kanalizacija, otvorena ubrita, koja

kue zrak, neistoa i stjenice. U g r a d u vlada u r b a
nistika zbrka, osjea se p o m a n j k a n j e regulacione
osnove. U eri k a p i t a l i z m a u d e v e t n a e s t o m i p r v i m
decenijima dvadesetog stoljea, k a d a je u sveopoj
trci za profitom bio p o t p u n o izgubljen osjeaj za
zajednicu, gradilo se kako je tko htio, p r i v r e d n a
a n a r h i j a odrazila se i ovdje u izgradnji g r a d a i taj
obru u r b a n i s t i k e a n a r h i j e stigao je do s a m e ka
m e n e aglomeracije oko mosta.
U mogunosti smo da greke etapno i sukcesiv
no ispravljamo. J e d n a od p r v i h e t a p a u t o m r e d o
slijedu je ova studija planskog r a d a .

PROLOST
N e p u n i h dvadeset m e t a r a nizvodno od sadanjeg
S t a r o g m o s t a nalazio se u p e t n a e s t o m vijeku lan
ani most, od koga se jo i d a n a s vide na lijevoj
s t r a n i ostaci u p o r i n e kule, koja se u n e k i m zapi
sima naziva Hercegua. Sam grad nastao je negdje
polovinom p e t n a e s t o g vijeka, n a v o d n o ga je sagra
dio 1440 neki Radivoj Gost, koji je bio u slubi
hercega S t j e p a n a Vukia-Kosae. U p e t n a e s t o m
vijeku to je m a l o naselje, koje se dolaskom t u r s k e
vlasti u izmijenjenim d r u t v e n i m i ekonomskim p r i
l i k a m a naglo razvija. P o t r e b a p r a v o v r e m e n o g i do
brog posluivanja j e d n e o g r o m n e armije, koja se
stalno nalazila u p o k r e t u , okuplja kraj mosta p r o
izvoae i p o s r e d n i k e ; m a l o naselje na ovoj s t r a t e
gijski i p r o m e t n o vanoj toci postaje c e n t a r trgo
vine i zanatstva.
U esnaestom stoljeu Mostar se naglo razvija.
G r a d e se b r o j n e damije, medrese, dva h a m a m a ,
tri h a n a , osnivaju se dvije j a v n e b i b l i o t e k e . . . Za

vladavine S u l e j m a n a Velianstvenog g r a d se opasuje zidom i k u l a m a , p r e t v a r a se u t v r a v u . Isti

s u l t a n pod konac svoga ivota alje graditelja H a j rudina, uenika Koda M i m a r Sinanova, da stari
lanani most iz rimskog doba zamijeni novim, da
n a s S t a r i m mostom. H a j r u d i n gradi most r a s p o n a
blizu trideset m e t a r a , visine u usponu l u k a 21 m
od ljetnog vodostaja, g r a d i remek-djelo, j e d a n od
najznaajnijih spomenika orijentalne a r h i t e k t u r e
kod nas, koje e postati simbolom grada. Evlija
elebija se oduevljava i u p o r e u j e ga s dugom,
a pjesnik Dervi-paa Bajezidagi-Mostarac posve
uje mu stihove.
P r v i p u t spominje ovaj most t u r s k i geograf se
d a m n a e s t o g stoljea Hadi Kalfa, koji pie: U Mo
s t a r u ima most na j e d a n svod, sazidan 974 god.
(odgovara 1566 po naoj eri). P u t o p i s a c Evlija e
lebija u svojoj Sejahatnami kae izmeu osta
log: Mostar znai koprili-eher (grad s mostom).

MAGAZE NA
LIJEVOJ OBALI.
Aglomeracija
raste
stepenasto od najma
njih
objekata
do
najviih

Po prianju latinskih historika bio je ovdje nekad

lanani most, gvozdeni lanci bili su debeli kao
stegno .. .
Izvedbu mosta Evlija pripisuje Mimar Sinanu, no postoji dokumenat iz 1568 god. iz koga se
nedvojbeno vidi da je ovo djelo Hajrudinovo. (Ovaj
dokumenat donosi moderni turski povjesniar
Ahmet Refik u svojoj monografiji o Mimaru Sinanu.) U narodu pak ima pjesma o Radi Neimaru
s bezbroj puta ponovljenim motivom Stoje i Stojana, kao i neke druge legende.
Kule kraj mosta nastale su kasnije. Postoji nat
pis na mostu, po kojemu je most sagraen 974
(1566), a kula 1087 (1676). Prema nekim historia
rima te godine je sagraena lijeva kula, dok je
desna morala nastati jo kasnije. Ovo rui nepro
vjerenu tezu da su kule podignute i iz statikih
razloga, naime da pojaaju uporite luka mosta u
terenu. Pa i nain obrade kamena upuuje na ra
zne vremenske periode postanka: dok je most iz
pomno klesanog kamena, kao i veina objekata
esnaestog vijeka, dotle su kule iz lomljenjaka ili
poluobraena vapnenca.
Lijeva kula, koja se kasnije nazvala Hercegua, kao i lijeva kula lananog mosta, sluila je
do okupacije 1878 kao baruthana. Ima est etaa
i preko tri metra debele zidove; u osnovi je polo
vica kruga. Desna kula, zvana Halebinovka, slu
ila je donjim dijelom kao tamnica, a u gornjim
katovima kao straara.
Nekako paralelno sa mostom i kulama, kroz e
snaesti i sedamnaesti vijek nastali su i drugi va
ni arhitektonski spomenici grada, koji e jo biti
spominjani. Moe se rei da jo stotinjak godina
nakon gradnje mosta cvjeta orijentalna arhitektu
ra kod nas, a onda stagnira i zamire.
PRILAZ MOSTU SA PRIJEKE ARIJE.
Visina magaze opada prema mostu, da bi se,
preko straarnice i donjeg dijela kule, pojaao
dojam kontrapunkta

ANALIZA
U konkretnom sluaju ne radi se samo o va
nom kulturno-historijskom spomeniku, nego i o
jedinstvenom trodimenzionalnom urbanistikom
fenomenu, pa je potrebno analizi postupka pristu
piti sa to vie razumijevanja i osjeanja. Nema
za to ablone niti recepta. Ne radi se samo o uspo
stavljanju objekta u njegovom prvobitnom historij
skom obliku, ne radi se samo o zadovoljenju turi
stikih potreba, o otvaranju vidika i slino, nego
o nizu komponenata (kulturno-historijske, socijalno-drutvene, urbanistiko-arhitektonske itd.),
koje trae svaka svoje ispravno rjeenje.
Najbolnija toka kod veine obnova historijskih
spomenika lei u neispravnom postavljanju samog
(5)

problema. Manija za ruenjem, za otvaranjem vi

dika gdje treba i gdje ne treba, moe se nazvati
pravom boleu. Pitamo se, zato ovakvi historijski
spomenici moraju biti vidljivi kao reklamne table.
Klasian primjer ruilakog duha u tom smislu
pretstavlja ruenje velikog zida s kulom ispred
zagrebake katedrale zbog nekakvog problemati
nog vidika na neogotsku graevinu, kao da jedan
zid nije sastavni dio graevine, jedan stepen gra
evine u njenim relacijama prema okolini. Da nas
ne bi pokoljenja koja slijede nazivala barbarima
i da ne bi morala ispravljati nae greke, potrebno
je da priemo rjeavanju ovog prvenstveno prostorno-plastinog graevnog problema vrlo ozbilj-

135

no, gotovo nauno, uzimajui u obzir i sve optikovizuelne zakone, kao i druge komponente.
Poznato je, na pr., da mali objekti pokraj veih
daju ovomu mjerilo i ine ga optiki veim. Po
kraj svog prirodnog fenomena, dubokog korita sa
plavozelenom Neretvom, tajna ljepote mostarskog
Starog mosta lei u odnosima graevnih masa me
usobno. Poev od malih mlinica, stepenastih kro
vova magaza pa do kula, vidimo, da se tu radi o
jednoj aglomeraciji raznih kockastih, valjkastih i
parabolinih geometrijskih tijela, koja terasasto i
prirodno teku s terenom, sputajui se naglo pre
ma koritu rijeke. Sve je to sagraeno iz sivkastobijelog vapnenca, sagraeno iz istog materijala na
kome je sagraeno, a pokriveno kamenom ploom
iste boje kao i zie, tek za nijansu svijetlijom, jer
je kia jae pere i sunce jae pee. Taj impoznantni luk sa svojim kulama, zdanjima i krovovima,
koji su se ovako sivkasti na sivom, nenamjeteno,
kao neke sige, naikali okolo, ini u okviru di
vljeg pejsaa Neretve i kra tako harmoninu cje
linu, da, apstrahirajui detalje, sve skupa vie slii
na veliku stijenu na kojoj su izrasli kristali, nego
na predio u kome je ovjek gradio za svoje potre
be. Pa ipak, to je sve tvorba teke i mune pro
losti, gdje je ovjek, u vjeitoj borbi za svoj op
stanak i samoodranje (ratovi, ropstvo, plemenske
mrnje itd.) umio u taj kamen unijeti samoga sebe,
svoj temperamenat, svoju psihu, svoju vedrinu. Vi

dimo i po ostaloj Evropi objekte po sadrini sline

mostarskim kulama, no mrani riterburzi djeluju
jezivo, dok dubrovaki obrambeni plat nosi u sebi
neizrecive ljepote, neto raspjevano, svojstveno
mediteranskom ovjeku, kamo dobrim dijelom spa
da i Mostarac.
Koloristiki, itava stvar skoro da se dade svr
stati u pojase. Dolje modrozelena voda, u sredini
sive obale i zdanja sa pokojom tamnozelenom mr
ljom zelenila, a iznad toga intenzivno plavo nebo,
puno arkog sunca u ustreptalom uzduhu.
Konstatirajui princip historijske aglomeracije
stigli smo u sr problema i pronali osnovni motiv
kome je podreeno itavo plastino zbivanje oko
mosta, koje se stoljeima formiralo. U tom nizanju
historijskih elemenata jasno se vidi kada nastupa
doba, koje otstupa od principa aglomeracije i ano
nimne ahitekture i prelazi u formiranje dominant
nih, samovlasnih arhitektonskih ostvarenja, koja
potpuno prekidaju kontinuitet tih graevnih masa
i stvaraju disharmoniju. Meu ostalim, tu je sluaj
na lijevoj obali Neretve sa zgradom mekteba u ko
lonijalnom stilu, s praznim prostorom na Glavnoj
ulici pokraj trafo-stanice, a da i ne govorimo o
ogromnim zgradama GNO-a i trokatnici Dokia,
koje svojom predominantnou ugroavaju cijeli
pitoreskni prostor oko mosta.
Nema sumnje da je kod rjeavanja ovog pro
blema potrebno d a t i prioritet spomeniku, dok e u

AKSONOMETRIJA PREDJELA OKO STAROG MOSTA.

136

Unesene

su predloene

korekture.

itav kompleks od Glavne

novim dijelovima grada utilitarni i prometni mo

menti biti od presudne vanosti. Mora se paziti da
regulacijom ne upropatavamo ovakve historijske
cjeline. Mogue e proi i vie stoljea, a da ne
emo sagraditi neto slino, jer ovakva meusobna
harmonija je produkt drutvene discipline koja se
stvara stoljeima. Ve krovovi sa crvenim crije
pom unose u taj historijski ambijent disharmoniju,
pa bi i obnovu krovova trebalo usmjeriti tako da
se pokriju kamenim ploama ili, kod novijih obje
kata, sivim salonitom i eternitom, kako bi se do
bile svijetle krovne povrine, karakteristine za
staro hercegovako naselje.
Za obnovu historijskog dijela grada potrebno je
ne samo znanje nego i osjeaj, jer je u konkretnom

sluaju nemogue stati na neko akademsko stano

vite i izgraditi taj graevni kompleks onako kako
je nekada izgledao. Odmah se postavlja pitanje:
kada? To je sve nastajalo stoljeima, svaki komad
u drugo doba. Isto tako, bilo bi pogreno zaklju
iti da se u te graevne mase ne bi smjelo ukompo
nirati neto moderno. Ba bismo time odstupili od
naeg stanovita historijske aglomeracije. Napro
tiv, kao to na grudi amorfne mase kristali bez
prestanka nastaju i razvijaju se, tako neka u ovoj
aglomeraciji i moderno doba ostavi svoj trag.
Pitanje je samo, da li smo kao arhitekti i urba
nisti dorasli zadatku: dograivati tu kamenu aglo
meraciju.

PRIJEDLOZI
Poto je predmetna grupacija historijskih obje
kata prilino odvojena od novijih dijelova grada,
moe se pristupiti parcijalnoj regulaciji ovog po
druja bez znatnijeg utjecaja na ostalu regulaciju
grada. Uostalom, regulacija grada morae se pod
rediti tom prioritetnom zahvatu.
U historijski dio grada treba da se ukljui pro
stor od Male Tepe (8)1 do povie Lukog mosta

ulice

do emovca i Baina, te od Male Tepe do

Lukog

mosta

(9)1 s jedne i druge strane Neretve, te od glavne

ulice (10) na lijevoj strani do Prethuma, Semovca
(11) i Baina (12) na desnoj obali.
Unutar toga podruja nameu se sljedei za
hvati:
Malu Tepu proiriti u obliku terase nad Ne
retvom a sa divnim izgledom na Stari most, gdje

moramo

Vidi situaciju.

nuno

tretirati

kao

jedinstvenu cjelinu

137

bi se poslovni ljudi, koji se na pijaci zadravaju,

mogli odmoriti.
Koski Mehmed-painu damiju (13) sa medre
2
som restaurirati. Ovaj spomenik iz 1612 godine,
okruen zelenilom i vrlo slikovit iza devet visokih
dimnjaka medrese, mora djelovati vrlo snano i
reprezentativno na svakoga, tko sa ove strane bude
prilazio historijskom podruju grada.
Zgradu GNO-a (6) i trokatnicu Doki (7) treba
sniziti za jedan kat bar s prednje strane (razumlji
vo, u daljnjoj budunosti kad to bude mogue).
Na slobodnom prostoru kraj trafo-stanice (5)
na Glavnoj ulici izgraditi turistiki restoran i kafanu. Odavde e biti krasan vidik na most (1), kule
(2 i 3) i rijeku. Zgrada mora biti jednospratna, u
prizemlju uzdignuta na stupovima da se iz Glavne
ulice takoer dobije pogled na most. Objekat tre
ba rijeiti u nekoliko terasa, od toga jednu na
katu, drugu u prizemlju u ravnini Glavne ulice,
trea u ravnini Kujundiluka (14), koja bi obuhva
tila i prostor pod peinom, a etvrta na stijenama
pored rijeke, sve to meusobno povezano rampa
ma. Ispod peine je ljeti divna hladovina, pa e
turist po danu biti dolje kao u podrumu, a navee
e se popeti gore. Terasa u ravnini Kujundiluka
moe biti toliko prostrana i tako rijeena da slui
za ljetne priredbe i zabave, a gornje terase mogu
se izbaciti prema rijeci u obliku doksata, ime bi
se dobili bolji vidici, a objekat se bolje uklopio u
aglomeraciju masa. Ovo mjesto moglo bi biti i
ishodina toka, odakle bi polazile turistike gru
pe s vodiem na razgledanje starina, slino kao
to slui peristil u Splitu. U tom sluaju treba
predvidjeti neki atrij za skupljanje, mogunost
parkiranja automobila i autobusa itd.
Zgradu mekteba (4) kraj mosta, u kojoj je sada
smjeten embrio muzeja, treba neto sniziti i pri
lagoditi ambijentu. Stvaranjem jednog atrija, koji
bi povezao ovu zgradu s ejvan-ahajinom da
mijom (15) i kulom Herceguom (2) oformio bi se
jedinstveni muzejski prostor s ulazom iz Glavne
ulice, a izlazom niz stubite kule. Prostor Careve
damije (16) izmeu pomenutog stubita i mosta
takoer bi se mogao uklopiti u muzejske povrine.
Put bi posjetioca muzeja vodio dalje direktno na
most, kao najvei predmet zbirke, a zavravao bi
u desnoj kuli, gdje bi u zadnjem katu bio ureen
prostor za odmaranje.
Magaze pokraj lijeve kule treba obnoviti, even
tualno neke sniziti, a prostor od ejvan-ehajine
damije prema Lukom mostu treba dopuniti
stambenim zgradama u volumenu i formi, koja e
2
Naalost, pred godinu i po medresa je poruena i tako
upropaten jedan krasan historijski ansambl, a sam trg je
izgubio od svojih mogunosti prostornog sreenja. Horizon
tala kamenog zida sa dimnjacima je stepen nevjerovatne lje
pote, koji e trebati ponovo uspostaviti, a to e ujedno biti
i jedino sretno rjeenje urbanistikog detalja. Sluaj ovog ru
enja, kao i ruenja damije na Spilama, o kojoj e jo biti
govora, pokazuje jasno koliko treba da bude kisrurg-urbanist
paljiv kad pravi zahvate u tijelu jednog historijskog urba
nistikog ansambla.

138

odgovarati ambijentu. Ovaj skup kua treba da

ostane kao protutea bloku magaza na uzvodnoj
strani mosta, s tim to treba izvriti asanacione
radove.
Podruje desne obale Neretve od Lukog mosta
do Radobolje treba podvrgnuti arhitektonskoj re
viziji i dopuniti stambenim zgradama kao i na li
jevoj strani.
Prostor ua Radobolje moe se koristiti za ku
palite ,s plaama (25), a padinu iznad Radobolje
3
do Prijeke arije, te do emovca i Spila (17)
na drugoj strani treba urediti kao park sa pjea
nim stazama u obliku serpentina. Oba mostia na
Radobolji (18 i 19) treba sauvati od daljnjeg pro
padanja.
Na Prijekoj ariji (20) sa strane Radobolje
treba poruiti prodavaonice izmeu prilaza jed
nom i drugom mostiu i time otvoriti vidik na
ue. (Usprkos naeg ponavljanja o konzerviranju,
a ne ruenju, savremeni urbanist restaurator mora
pribjei i tome gdje je to opravdano. U ovom slu
aju mi dajemo uu savremenu namjenu: kupa
lite sa parkom, i elimo to odozgo vidjeti kao
drutvenu atrakciju. Poto je ova skupina vrlo do
trajala, a njeno uklanjanje nam ne krnji aglome
raciju oko kule, to predlaemo ruenje objekta,
ali samo ovdje na oznaenom potezu). Na uglu
kod kapije kroz koju se prilazi mostu treba osta
viti par duania i urediti ih. Takvo prekidanje
vidika na ue potoka jae e skoncentrisati pa
nju onoga tko prilazi mostu na kule i sam most.
Sve mlinice (21) i njihove potoie treba sa
uvati.
Na lijevoj strani Prijeke arije treba izgra
diti niz prodavaonica izmeu Tabake damije (21)
i kule da se dobije stanovita, opravdana povezanost
kontinuitet.
Hamam (23) kraj Tabake damije treba kon
zervirati a u daljoj budunosti u potpunosti rekonstruisati, to treba predvidjeti u etapnom pla
nu restauracije spomenika.
Tabhana (24) takoer trai svoje rjeenje. Ova
historijska zgrada, po povrini relativno vrlo ve
lika, ne djeluje nametljivo jer je prizemna. Zgo
dnom adaptacijom moe se urediti kao prostor za
povremene izlobe.
Bae na desnoj obali Neretve nasuprot Kujun
diluku i Maloj Tepi mogu se pretvoriti u lijep
park, a na obali rijeke urediti etalite koje bi se
protezalo sa Prijeke arije na jednu stranu u
park iznad Radobolje pa preko mostia dalje uz
obalu do Lukog mosta, te na drugu stranu izmeu
kule i Tabake damije, ispod Tabhane, kroz bae
3
Na ovom mjestu do prije dvije godine stajala ie jedna
stara damija. Neretvom i Radoboljom grad se kraj Starog
mosta dijeli na tri dijela: Minareti triju damija, ejvan-ehajine, Tabaice i ove, prostorno su povezivali ova tri dijela
grada, no ruenjem vertikale na Spilama veza je prekinuta
nastala je pometnja u urbanistikim relacijama pojedinih
dijelova.

(8)

SITUACIJA H I S T O R I J S K O G DIJELA MOSTARA. Kod rjeavanja ovoga podruja treba dati prednost
historijskom momentu, dok e suvremene utilitarne potrebe imati presudnu ulogu u urbanizmu novijih dijelova grada

uz obalu sve do Titova mosta, a eventualno i ispod

mosta dalje uz vodu.
Stari most i kule treba uvati od propadanja,
te eventualno u kulama urediti neke zbirke grad
skog muzeja.
Slobodne prostore treba zasaditi zelenilom.
*
Konzervacije i restauracije pojedinih historij
ski vanih objekata potrebno je izvesti to vjer
nije, ali tako da im se nae neka svrha, kao to
su muzejske zbirke, biblioteke, razna kulturna
drutva i slino. Magaze i duane pokraj glavnih
arterija mogu se urediti kao prodavaonice za ku
nu radinost, za lijepu knjigu, za razne umjetnike
galerije i izlobe, za propagandu itd. Jednom ri
jeju, cijeli taj ui sklop oko mosta mogao bi po
stati ne samo teite turizma, nego i manifestacija
kulturnog ivota starog i dananjeg Mostara. Na
taj nain bismo ne samo ouvali pojedine zgrade
od propadanja nego im dali i savremeniju funk
ciju, koja e ih dalje uvati na prirodan i jedno
stavan nain.
Kod svih tih obnova treba voditi rauna da
odgovaraju savremenoj higijeni i konforu, a naro
(9)

ito kod novih graevina da se prilagode ambi

jentu. Treba isto tako paziti da kod restauracije
historijskih objekata za razne svrhe unutarnja
arhitektura ostane u skladu sa vanjskom.
Ima mnogo detalja u koje se u okviru ovoga
lanka ne moemo uputati. Svakako je hitno po
trebno zatititi od ruenja sve ono to treba da
ostane i uvati ga od daljnjeg propadanja. Mnogi
problemi nisu uope obuhvaeni, moda ima stvari
koje nisu ni uoene, pa to sve tokom daljnjeg rada
treba rjeavati. A poto svaki strunjak, specija
lista svog zanata, nastoji rijeiti problem jedno
strano historiar nastoji sauvati spomenike,
urbanist zanemaruje historijske pojedinosti obuhvatajui cjelinu itd. bilo bi potrebno da se za
ove poslove formira poseban radni kolektiv, u ko
me bi se nali i historiar, i arhitekt-urbanist, i
geometar, i fotograf, i maketar. Nakon pri
premnih radova historijskih i arhitektonskourbanistikih studija, tehnikog i fotografskog sni
manja, izrade modela i stvaranja programa djelo
mino i paralelno s njima ovaj kolektiv treba da
pristupi i realizaciji programa. Jasno je da se sve
to ne da izvesti u relativno kratkom roku. Meu-

139

M O S T SA DESNOM KULOM I STRAARNICOM. U trodimenzionalnoj kom

poziciji raznih kockastih, cilindrinih i
parabolinih tijela, mali objekti daju
veima mjerilo i ine ih vizuelno jo
snanijim.

tim, poev od opravke pojedinih objekata, treba

voditi rauna da se sve snage i krediti planski i
efikasno koriste, da ine pojedinu etapu do kona
ne faze, pa makar to trajalo i deset godina.
Zaboravimo to je uinjeno, ne optuujmo ni
koga za sve ono to su pokoljenja, pa i mi sami
zgrijeili prema kulturnom naslijeu Mostara, kao
i drugih mjesta, ali ne dopustimo dalje upropata
vanje. Prema svakome, tko unosi nesklad i dishar
moniju, moramo biti nemilosrdni i brutalni mo
ramo ga sprijeiti u takvom djelovanju.
Konano, moramo pristupiti planski izradi stu
dija, planova, namjeni itd., a onda tek operativ
nom zahvatu.
*
Ovaj lanak je pisan prije vie od dvije godine,
ve u ono vrijeme kao revolt na ono to se do
gaa, a pogotovo je sada aktuelan, kada su izvr
ena i dalja ruenja i kada se skoro istovremeno
opravljaju kule, most i neki drugi spomenici kul
ture u Mostaru.
Na cijelom Balkanu ima nekoliko ovakvih to
aka, koje treba uvati kao oko u glavi, no to nije

posao koji se moe rijeiti dekretima, to je pita

nje srca. Za rekonstrukciju predlaemo jednu har
moninu grupu: dirigenta i nekoliko solista (histo
riar, urbanist, arhitekt. . .). Harmoninu, jer u
smislu historijske aglomeracije treba da i ovjek,
odnosno kolektiv koji dalje sarauje, bude upravo
takav da ne bi unio disharmoniju, po pravilu:
djelo je izraz drutva.
U gornjem lanku izneseno je samo jedno sta
novite. Ima detalja o kojima se moe i treba diskutovati. Osnovna elja je bila da se pronau
neka naela, neke zakonitosti koje su pozitivne
i koje treba preuzeti iz prolosti i transformirati
a potrebe suvremenog ivota. Bez ikakvih postavki,
vrstih naela, koje treba postaviti gotovo nauno,
ne moemo pristupiti rjeavanju arhitektonskourbanistikog ambijenta kao to je aglomeracija
objekata oko mostarskog Starog mosta.
Na nama je da ovakve analize ne ostanu samo
u arhivu, nego da urode plodom, tim vie to je
zatita arhitektonskog naslijea zakonom zati
ena.

Rsum
Les auteurs s'occupent des problmes d'architecture et
d'urbanisme que posent la conservation et la restauration du
Vieux Pont de Mostar et de ses environs immdiats. Ce monument d'une exceptionnelle valeur, tmoin de notre civilisation passe, est devenu, en quelque sorte, la personnification de la ville.

140

Cet ensemble historique, harmonieux, compos de corps

gomtriques divers, cubiques, cylindriques et paraboliques,
est tomb en ruines pendant l're capitaliste quand, dans le
trouble des rapports conomiques et sociaux, chacun construisait comme il 'entendait. Nous sommes aujourd' hui en tat
de rparer successivement ces fautes passes et cette tude
d'un plan de travail est un premier pas dans ce sens.

(10)