Professional Documents
Culture Documents
AAK
Seminarski rad
Profesor :
Br.indeksa :
Beograd, 2017.godine
SADRAJ
1.
O ENERGIJI 3
1.1. ta je energija?
2.
OBLICI ENERGIJE4
3.
SOLARNA ENERGIJA
3.2.2.
ENERGIJA VETRA 11
3.2.3.
HIDROENERGIJA 12
10
4.
13
13
3.2.4.
GEOTERMALNA ENERGIJA
3.2.5.
BIOMASA
3.2.6.
3.2.7.
ENERGIJA TALASA
14
15
16
17
ZAKLJUAK 18
LITERATURA
19
1. O ENERGIJI
ivimo u svetu energije. Sve to nas okruuje zasnovano je na korienju energije.
Energija je potrebna svim ivim biima. Nama je potrebna da bi smo se mogli kretati. Energiju
dobijamo od hrane koju uzimamo. Biljke dobijaju energiju od Suneve svetlosti, ivotinje jedu
2
biljke ili druge ivotinje. Maine energiju, najee dobijaju, sagorevanjem goriva (nafte, uglja,
gasa i dr.).
1.1.
ta je energija?
2. OBLICI ENERGIJE
Osnovni vidovi energije koji omoguavaju funkcionisanje dananje civilizacije su
uglavnom toplotna i elektrina energija, koje se u daljim tehnolokim postupcima mogu
prevesti u ostale vidove energije.Toplotna i elektrina energija se danas u velikom procentu
dobijaju iz neobnovljivih izvora energije.
Termin neobnovljivi izvori energije odnosi se na sve potencijalne nosioce nekog vida
energije koji su stvoreni u nekom prolom vremenu, a sada se ne mogu obnoviti, tj. ne mogu se
regenerisati niti ponovo proizvesti. Najvei udeo neobnovljivih izvora energije ine fosilna
goriva, goriva nastala anaerobnom digestijom uginulih/mrtvih organizama u unutranjosti zemlje
pod uticajem visoke temperature i pritiska milionima godina. Fosilna goriva ine glavni izvor sa
ak 85-90% energije[1].
U fosilna goriva ubrajaju se:
Ugalj
Treset
Prirodni gas
Iako u ovom trenutku proizvodni procesi, kao i sama tehnologija ne dozvoljavaju potuno
iskljuenje neobnovljivih izvora energije, tei se ka tome da se njen ukupan udeo smanji. Samim
tim, na scenu bi stupila energija koja bi se dobijala iz obnovljivih izvora, koja umnogome ima
manji tetni uticaj na oveka i njegovo okruenje.
Za razliku od neobnovljivih, obnovljivi izvori energije predstavljaju oblik energije koji
nije potroiv tj. moe se delimino ili potpuno sam regenerisati. Ovaj prirodni vid energije nalazi
se svuda oko nas, ba kao i sama priroda. Upotrebom obnovljivih izvora energije, smanjuje se
emisija gasova staklene bate, kao i celokupno zagaenje ivotne sredine i njenih mediuma. [3]
Neke od najiskorienijih i najpoznatijih izvora ovog oblika energije su:
Posmatrajui sutinu ovih izvora vidi se da su ovi izvori, praktino, samo modaliteti
solarne energije. Naime, biomasa se stvara fotosintezom na bazi solarne energije. Strujanje
vaduha vetar nastaje zbog razlika u temperaturama vazduha na razliitim mestima kao
posledica solranog zraenja. Kruenje vode u prirodi, kao i plima i oseka su, takoe, posledica
solarnog zraenja. Zbog ogromne koliine energije koju Sunce zrai i perioda njegovog ivota
moe se smatrati da e dozraivanje energije sa Sunca trajati veoma dugo sa aspekta nae
civilizacije.
OPTA PODELA
Prema nastanku energije na Plavoj planeti, moe se klasifikovati u tri osnovne grupe:
1. Suneva energija odgovorna za solarnu energiju, najvei izvor energije na Zemlji.
Direktno utie na obnavljanje energije vodnih snaga, talasa, vetra, toplote u okeanu, kao i
obnavljanje biomase putem fotosinteze.
Suneva energija utie indirektno i to kroz vie vidova energije:
o hidroenergija energija vodotokova, morskih struja, gleera
o toplotna energija hidrosfere toplota mora i okeana
o eolska energija strujanje vazdunih masa (vetrovi)
o bioenergija energija nastala fotosintezom
2. Nuklearna fisija raspad izotopa tekih hemijskih elemenata
Geotermalna energija raspad u unutranjosti zemlje
Vetaka fisija energija koja se koristi u nuklearnim elektranama (miljenja su
podeljena po pitanju klasifikacije ove vrste energije u obnovljive)
3. Planetarna kretanja energija gravitacije
Energija plime i oseke
3.2.
U ovom trenutku samo 3,3% potronje primarne energije dolazi od obnovljivih izvora [4].
Meutim, potranja za ovom vrstom energije je sve vea. Do sada je patentirana nekolicina
ureaja i proizvodnih procesa koji generiu obnovljive prirodne izvore u svrhu proizvodnje
energije potrebne za ovekove potrebe. Radi lakeg upravljanja i vee produktivnosti, potrebno
je shvatiti kako, zapravo odreena vrsta energije funkcionie i na koji nain je to bolje
iskoristiti tj. kako joj se treba pristupiti. Takoe, veoma je bitna sama tehnologija koja se koristi
za implementaciju ove energije. S toga, u ovom radu e biti obraene neke vrste obnovljivih
izvora energije; one iji je trenutni udeo najvei.
Solarna energija
Energija vetra
Hidroenergija
Geotermalna energija
Energija biomase
Energija plime i oseke
Energija talasa
POTENCIJALI
Zadovoljava 10% potreba za grejanjem
ZAHTEVI
Velika povrina okrenuta ka jugu, radi
prihvatanja Sunevog zraenja
Konstrukcija sa velikom termalnom masom
(radi zadravanja toplote)
Dobra izolacija
Izbegavanje zaseenosti objekta
Kada se radi o aktivnom/direktnom korienju solarne energije, ono se moe podeliti u tri grupe
principa:
3.2.1.1.
Solarni kolektori
Solarni kolektori direktno pretvaraju Sunevu energiju u toplotnu. Sistemi za grejanje
vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrejati prolazi direktno kroz kolektor na
krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tenou koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Zatvoreni sistemi mogu se koristiti bilo gde, ak i kada je temperatura atmosferskog vazduha
ispod nule. Tokom dana, ako je lepo vreme, voda se moe grejati samo u kolektorima. Ako
vreme nije lepo, kolektori pomau u grejanju vode i time smanjuju potronju elektrine energije.
3.2.1.2.
Fotonaponske elije
Fotonaponske elije se sastoje od poluprovodnih elemenata koji direktno pretvaraju
energiju Sunevog zraenja u elektrinu energiju. Efikasnost im je od 10% za jeftinije sisteme
(amorfni silicijum) do 25% za skuplje sisteme. Za sada su jo uvek ekonomski nerentabilni jer
im je cena oko 6000 $/kW[7]. Fotonaponske elije mogu se koristiti kao samostalni izvori
energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se na satelitima,
saobraajnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtevaju dugotrajni izvor
energije. Kao dodatni izvori energije fotonaponske elije mogu se na primer prikljuiti na
elektrinu mreu, ali za sada je to neisplativo.
3.2.1.3.
Fokusiranje suneve energije
Fokusiranje suneve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplotnih
pogona. Fokusiranje se postie pomoi mnogo soiva ili ee pomou ogledala sloenih u tanjir
ili konfiguraciju tornja. Najee upotrebljavane su konfiguracije tipa "Power Tower" i "Dish".
"Power tower" konfiguracije koriste kompjuterski kontrolisano polje ogledala za
fokusiranje sunevog zraenja na centralni toranj, koji zatim pokree glavni generator. Do sada
su napravljeni demonstracijski sistemi koji imaju izlaznu snagu i iznad 10 MW. Ti novi sistemi
imaju i mogunost rada preko noi i u loem vremenu tako da spremaju vruu tenost u vrlo
efikasne tankove(neka vrsta termo boce).
"Dish" sistemi prate kretanje Sunca i na taj nain fokusiraju sunevo zraenje. Postoji jo
i "Trough" sistem fokusiranja suneva zraenja, koji moe biti vrlo efikasan. Takve elektrane
mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada nema dovoljno
energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunevo zraenje mogu se bez veih problema
prebaciti na prirodni gas ili neki drugi izvor energije. To je mogue jer Sunce koristimo za
grejanje tenosti, a kad nema Sunca tenost zagrevamo na neki drugi nain. Mana ovog
postrojenja je zauzimanje velikog prostora, ali to se moe reiti postavljanjem elektrane u neku
nenaseljenu oblast (pustinju). Jo jedan veliki problem predstavlja cena sistema, kao i njegova
postavka.
Slike 7 i 8 fokusiranje suneve energije; Solar Dish (levo) i Power Tower (desno)
10
Albert Betz, nemaki fiziar dao je jo davne 1919. godine zakon energije vetra, a koji je
publiciran 1926. godine u knjizi Wind-Energie. Njime je dan kvalitativni aspekt znanja iz mogunosti
iskorienja energije vetra i turbina na vetar. Njegov zakon kae da se moe pretvoriti manje od 16/27 ili
59% kinetike energije vetra u mehaniku energiju pomou turbine na vetar. 59% je teoretski maksimum,
a u praksi se moe pretvoriti izmeu 35% i 45% energije vetra [10].
11
Kao dobre strane iskorienja energije vetra istiu se visoka pouzdanost rada postrojenja,
bez trokova za gorivo i bez zagaivanja okoline. Loe strane su visoki trokovi izgradnje i
promenjivost brzine vetra (nepouzdanost rada). Za domainstva vrlo su interesantne male
vetrenjae snage do nekoliko desetina kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili
kao primarni izvor energije u udaljenim podrujima. Kad se koriste kao primarni izvor energije
nuno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se sprema energija kad se generie vie od
potronje. Velike vetrenjae esto se instaliraju u park vetrenjaa i preko transformatora spajaju
se na elektrinu mreu.
3.2.3. HIDROENERGIJA
Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini
koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U poslednjih 30-ak
godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostruena, ali je time udeo hidroenergije
povean za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama, u istom je razdoblju
proizvodnja poveana gotovo sto puta, a udeo 80 puta. Tako da hidroenergija ima svoja
ogranienja. Ne moe se koristiti svuda jer podrazumeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i
da je ima dovoljno cele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se
ponitio uticaj oscilacija vodostaja, grade se brane i akumulaciona jezera. To znatno die cenu
cele elektrane, a die se i nivo podzemnih voda u neposrednoj okolini akumulacije. Nivo
podzemnih voda ima dosta uticaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije
sasvim bezopasna za ivotnu sredinu. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od
potresa, a u zadnje vreme i zatita od teroristikih napada.
Procenjuje se da je iskorieno oko 25 % svetskog hidroenergetskog potencijala. Veina
neiskorienog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama, to je povoljno jer se u njima
oekuje znatni porast potronje energije. Najvei projekti, planirani ili zapoeti, odnose se na
Kinu, Indiju, Maleziju, Vijetnam, Brazil, Peru[11].
protone
akumulacijske
reverzibilne
12
3.2.3.1.
Protone hidroelektrane
Po definiciji protone hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se
njihova akumulacija moe isprazniti u kratkom vremenskom intervalu rada. To znai da se skoro
direktno koristi kinetika energija vode za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je
najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o trenutnom protoku vode. Prednost je vrlo mali uticaj
na ivotnu sredinu i mala opasnost od podizanja podzemnih voda.
3.2.3.2.
Akumulacione hidroelektrane
Akumulacione hidroelektrane su najei nain dobijanja elektrine energije iz energije
vode. Problemi nastaju u letnjim mesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcionisanje
elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati nivo vode koji je bioloki
minimum. Veliki problem je i podizanje nivoa podzemnih voda
3.2.3.3.
Revirzibilne hidroelektrane
Za popunjavanje dnevnih pica potronje grade se reverzibilne hidroelektrane. Kad je
potronja energije mala voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obino radi
nou, jer je tada potronja energije najmanja. Danju se elektrana prebacuje na proizvodnju
elektrine energije i tada se prazni gornja akumulacija. To nije ba energetski najbolje reenje,
ali je bolje nego napraviti jo nekoliko termoelektrana za pokrivanje dnevnih pica potronje.
13
Ovaj izvor energije ima brojne prednosti. On je jeftin, stabilan i trajan. Budui da nema
dodatnih potreba za gorivom nema tetnih emisija, osim vodene pare. Glavni je nedostatak u
malom broju lokacija gde se vrua voda u podzemlju nalazi blizu povrine. To su tzv.
geotermalne zone. One se vezuju za vulkanske zone na Zemlji tj. u pravilu za granice litosfernih
ploa. Nedostatak je i to to su te zone ujedno i glavne potresne zone to onda poskupljuje
izgradnju takovih elektrana. Budui da su te zone uglavnom i slabo naseljene, problem je i
prenos energije do potroaa a ponekad su to i zatiena podruja npr. Yellowstone, pa gradnja
elektrana nije dozvoljena. Glavni proizvoai geotremalne enrgije su SAD, Filipini, Meksiko i
Japan.
14
3.2.5. BIOMASA
Biomasa je obnovljiv izvor energije, a ine je brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog
porekla. Moe se direktno pretvarati u energiju sagorevanjem, te proizvodnju pare za grejanje u
industriji i domainstvima, kao i za dobijanje elektrine energije u malim termoelektranama.
Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija metoda hemijske konverzije biomase. Biogas
nastao fermentacijom bez prisustva kiseonika sadri metan i ugljenik te se moe upotrebljavati
kao gorivo, a ostali savremeni postupci korienja energije biomase ukljuuju i pirolizu,
rasplinjavanje te dobijanje vodonika. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je
manja emisija tetnih gasova kao i otpadnih voda. Dodatne prednosti su zbrinjavanje i
iskoriavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza
energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruija i poveanje sigurnosti opskrbe
energijom. Predvia se da e do sredine XXI veka u svetu udeo biomase u potronji energije
iznositi izmeu 30 i 40 posto[12]. vedska je npr. 1998. je iz biomase dobijala 18% energije, a
Finska 10%. Prema dokumentima EU predvia se da e proizvodnja energije iz biomase u
odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010. iznositi 73%. Ukrajina ima instalirane
kapacitete od 320 MW za dobijanje struje upravo koritenjem biomase.
Energija iz drveta - U Evropskoj Uniji 58% primarne energije dobijene od obnovljivih izvora
energije dolazi iz drva. Tu veliki udeo ima tradicionalno iskoriavanje potencijala uma. U
Francuskoj se proizvodi najvie primarne energije iz drva. To je u 2000. godini iznosilo 9.8 Mtoe
energije dobijene na taj nain. vedska (8.3 Mtoe) i Finska (7.5 Mtoe) takoe znatno koriste
energiju iz drva. Iako toplotna potronja (grejanje kua, vode) predstavlja glavni deo proizvodnje
energije, deo energije drva se pretvara i u elektrinu energiju. U 1999. godini u Evropskoj Uniji
na taj nain proizvedeno je 17.3 TWh elektrine energije.
15
Biogas - Izmeu 1990. i 2000. godine kontinuirano se poveavao broj elektrana na biogas. Danas
ima oko 3000 elektrana u Europi, a treba im dodati i 450 odlagalita smea koja valoriziraju
biogas. Godinja proizvodnja tih pogona je oko 2304 ktoe, a to je oko 5% od ukupno
proizvedene energije biomase u Europi. Ujedinjeno kraljevstvo je vodei proizvoa korisne
energije iz biogasa sa 897 ktoe ili 39% evropske proizvodnje. Ta energija dobija se iz vie od 400
postrojenja. Nemaka je na drugom mestu sa 525 ktoe u 2000. godini. Najvei napredak u
Nemakoj proizlazi iz biogasa dobijenog agrikulturom. U 2000. ukljueno je 400 dodatnih takvih
pogona i sad ih ima 1050. Na treem mestu je Francuska sa 167 ktoe godinje proizvodnje. Cilj
Evropske Unije je 15 Mtoe proizvedene biogasom. Da bi se to postiglo potreban je godinji rast
od bar 30%[13].
Biogoriva - Biogoriva su sastavljena od dva razliita sektora: etanol i biodizel goriva. Etanol se
koristi kao dodatak za benzinske motore, a biodizel kao dodatak za dizelske motore. Neki motori
doputaju upotrebu istog etanola ili biodizela, ali to je ogranieno dravnim regulativama.
Koliina proizvedenog etanola godinje je porasla sa 47.500 tona 1993. na 191.000 tona 2000.
godine. Glavni proizvoa ovog goriva je Francuska sa 91.000 tona proizvedenih 2000. panija
je na drugom mestu sa 80.000 tona. Sledea je vedska sa 20.000 tona. Proizvodnja biodizela
poveala se jo vie. Od 55.000 tona 1992. narasla je na 700.000 tona u 2000. godini. I u ovoj
grani Francuska je vodea sa 47% ili 328.000 tona. Nemaka dri drugo mesto sa 246.000 tona.
U Evropskoj uniji jo samo tri drave proizvode biodizel gorivo: Italija (78.000 tona), Austrija
(27.600 tona) i Belgija (20.000 tona) [14].
3.2.6.
Plima i oseka nastaju kao posledica gravitacijskih sila Sunca i Meseca. Za sad jo nema
veih komercijalnih dostignua na eksploataciji te energije, ali se zna da potencijal nije mali. Ta
energija se moe dobiti na mestima gde su morske mene izrazito naglaene (plimna amplituda
vea od 10 metara). Princip je jednostavan i vrlo je slian principu hidroelektrane. Na ulazu u
neki zaliv postavlja se brana i kad se nivo vode podigne, proputa se preko turbine u zaliv. Kad
se zaliv napuni brana se zatvara i eka se da nivo vode padne. Tad se voda po istom principu
proputa iz zaliva. U jednostavnijem sluaju voda se proputa kroz turbine samo u jednom smeru
i u tom sluaju turbine su jednostavnije (jednosmerne, a ne dvosmerne).
Glavni problemi iskorienja energije plime i oseke su:
periodinost izvora (treba ekati da se nivo vode dovoljno podigne, odnosno padne)
mali broj mesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika energije.
Najpoznatija elektrana koja koristi energiju plime i oseke nalazi se na uu reke Rance u
Francuskoj. Izgraena je 60-tih godina i jo uvek radi. Rusija poseduje malu elektranu kod
Murmanska, Kanada u zalivu Fundy (najvia plimna amplituda; preko 20m) dok ih Kina ima
nekoliko. Ni jedna od navedenih zemalja nije ostvarila znaajniji napredak u iskorienju
energije ovog tipa[15].
16
3.2.7.
ENERGIJA TALASA
Zbog delovanja vetra na povrinu vode u nekim zonama okeana stvaraju se veliki morski
talasi. Talasi se razlikuju po visini, duini i brzini pri emu zavisi i njihova energija. Svaki talas
nosi potencijalnu energiju uzrokovanu deformacijom povrine i kinetiku energiju koja nastaje
zbog gibanja vode. Energija talasa naglo pada sa njegovom dubinom, pa na dubini od 50 m
iznosi samo 2% od energije odmah ispod povrine.
Energija talasa obnovljiv je izvor, koji varira u vremenu (npr. vei talasi javljaju se u
zimskim mesecima). Jednostavniji oblik iskorienja energije talasa bio bi neposredno uz obalu
zbog lakeg tj. jeftinijeg dovoenja energije potroaima. Meutim, energija valova na puini je
znatno vea, ali je i njeno iskorienje puno skuplje. U Velikoj Britaniji i Japanu ve se due
vreme istrauju mogunosti iskorienja ovog oblika energije. Danas su u osnovi poznata tri
oblika iskorienja energije talasa; preko plutaa, pominog klipa i lopatica. U ovom trenutku,
nijedan od navedenih naina ne moe ekonomski konkurisati klasinim izvorima energije
17
4. ZAKLJUAK
Obnovljivi izvori energije i nove tehnologije korienja ovih izvora postaju sve znaajniji
segment u svim poljima, a pogotovo u energetici. Korenjem obnovljivih izvora energije se
smanjuje troenje neobnovljivih energetskih resursa. Korienje ovih izvora je veoma znaajno i
sa aspekta zatite ivotne sredine. Energetika, kao oblast privrede, na kojoj se temelji razvoj svih
drugih oblasti privrede je najvei zagaiva ivotne sredine, bez ije zatite nije mogue ostvariti
odrivi razvoj ljudske vrste i ivog sveta na planeti. Zagaenje ivotne sredine ne poznaje
dravne granice, to je razlog za dalji razvoj nove oblasti prava prava zatite ivotne sredine,
koje na isti nain kao i pravo energetike, po svojoj prirodi ima meunarodni karakter.
18
LITERATURA
energy.gov
U.S. Department of Energy - Energy Efficiency & Rewenable Energy Official Website;
www.eere.energy.gov
obnovljivi izvori u svetu 2005. godine REN21; www.ren21.net
Obnovljivi izvori energije, solarna energija; V predavanje; Prof. dr Dragi Antonijevi
Princip rada fotonaponskih elija; www.izvorienergije.com
Energija vetra; www.izvorienergije.com
Univerzitet Sv. Kliment Ohridski; Tehniki Fakultet Bitolj; Princip rada vetrogeneratora;
Bitolj; www.tfb.edu.mk
Energija vetra; en.wikipedia.org/wiki/Wind_power
Hidroenergija; ecoist.rs
Regionalna Razvojna Agencija Srem; Izgradnja postrojenja i proizvodnja elektrine/toplotne
energije iz biomase u Republici Srbiji vodi za investitore; Dr Branislava Lepoti Kovaevi
dipl. prav., Dr Dragoslava Stojiljkovi dipl.ma.in., Bojan Lazarevi dipl.el.in
Biogas; www.biogas.rs
Biogorivo; www.obnovljiviizvorienergije.rs
Energija plime i oseke; en.wikipedia.org/wiki/Tide
19