Mentor: prof. dr. sc.

Talanga, Josip
Studentica: Natalija Majpruz

Kolegij: Politika filozofija

ISAIAH BERLIN: DVA POIMANJA SLOBODE

Politika sloboda oznaava slobodu u onoj mjeri u kojoj se nijedan ovjek ili grupa
ljudi ne uplie u moje djelovanje.
Isaiah Berlin upozorava da ako ovjek zbog svoje fizike ili mentalne nesposobnosti
ivi u siromatvu, tada moe smatrati da je lien slobode, no ako vjeruje da je siromaan zbog
neke nekorektnosti ili nepravde, tada govorimo o ekonomskom ropstvu ili potlaivanju.
Politika sloboda je dobra jer ograniava onu nau prirodnu slobodu kojom si ovjek
doputa da radi sve to eli, a najvea opasnost je potiskivanje slobode slabijih slobodom
jaih. Zato je ovjek ograniio svoju slobodu jer ciljevi i elje ljudi e uvijek biti razliiti.
Treba biti oprezan kod terminologije, npr. ako ovjek rtvuje svoju slobodu, djelomino ili
potpuno, on ju time ne poveava. Ono ega se odrie kako bi poveao ljubav, pravednost ili
jednakost jest sloboda jer svaki od navedenih termina ima znaenje za sebe. J. S. Mill je
smatrao da se prinuda moe opravdati jer pravednost znai da svi imaju pravo na minimalnu
slobodu zbog ega svi drugi nuno moraju biti sprijeeni liavanja tueg minimuma. Odgovor
na pitanje: Tko upravlja sa mnom? logiki je razliit od pitanja: Koliko se puno vlast
uplie u moje stvari?. Upravo se u toj razlici na koncu sastoji velika suprotnost izmeu
pojmova negativne i pozitivne slobode. Pozitivna sloboda znai da pojedinac eli biti svoj
gospodar, eli odluivati svojom voljom i misliti svojom glavom. Danas su pozitivna i
negativna sloboda u sukobu zbog ovjekova JA koji eli dominirati, te zbog druge strane kojoj
mora biti posluan. Sloboda moe biti pozitivna i kada si netko dopusti da mu drugi pomogne
vratiti ga na pravi put, ali samo ako to taj drugi ne iskoritava kako ne bi dolo do tiranije.
ovjek se esto povlai u svoju tvravu zbog svijeta u kojem ne moe ostvariti svoje elje.
Osjea da nije siguran, ali to ne znai da se mora povui u sebe jer si tako tek moe nakoditi.
ovjek se mora truditi otvoriti svijetu kako bi se mogao to bolje izgraditi kao osoba. No,
treba biti oprezan kod samorealizacije. Znanje je ono koje ovjeka oslobaa i ono ne oznaava
poslunost nekom, nego je slobodan izbor. Mnogi poput Rousseaua, Kanta i Fichtea se pitaju:
Kako izbjei sudar meusobno razliitih elja?. Prema njima racionalni ljudi su ti koji e
najbolje vladati, bez manipulacije, prihvaajui razliitost svakog bia jer nemamo svi jednaki
potencijal kao ni mogunosti. Svatko od nas tei za statusom koji e mu donijeti potovanje,
priznanje da smo bia koja imaju volju za sebe. ovjek eli vladara, ali onog koji e se
poistovjetiti s njim. Slobodu ne treba poistovjetiti s demokracijom ili narodnim suverenitetom
jer prijenos suvereniteta iz jedne grupe u drugu ne mora nuno znaiti poveanje slobode.
Nije vano pitanje tko ima vlast, nego kolika je ta vlast. Vjerovati da sve pozitivne vrijednosti
mogu biti spojive ili pretpostavljati jedna drugu je pogreno.
Nema jedinstvene formule kojom bi se svi razliiti ciljevi skladno realizirali. I. B.
smatra da je pluralizam istinitiji jer priznaje injenicu da postoje mnogi ljudski ciljevi koji su
u stalnom suparnitvu. Smatram da ovjek ne moe znati kako uspostaviti ovaj sklad, ali se
uvijek pita kada e netko u tom uspostavljanju uspjeti.