Professional Documents
Culture Documents
50 Savjeta Za Zdravlje PDF
50 Savjeta Za Zdravlje PDF
Zagreb, 2003.
ISBN: 953-7031-06-3
RIJE RECENZENTA
to nam govori ova knjiga? Govori nam kako da uvamo i unaprijedimo zdravlje. Daje o tome pismene i slikovne savjete. Svaki je savjet iznesen kratko i saeto, time je postignuto da ga se lako upamti
i da se znanje bez dosade obnovi. To su savjeti za ovjeka od njegova
zaea pa do smrti. Obraeni savjeti sadrajno se mogu razvrstati u nekoliko srodnih skupina: za trudnice, za novoroenad i dojenad, o njezi
zubi i usne upljine, o prehrani s naglaskom na vrijednost mediteranske
prehrane, o spreavanju zaraznih crijevnih i zimskih bolesti, kako ouvati
zdravu kraljenicu, o dnevnom i o godinjem odmoru te o putovanjima,
kako se i zato vratiti zapostavljenim tjelesnim aktivnostima, osteoporoza,
kontracepcija, spolno prenosive bolesti - kako stati na put njihovu irenju, detaljne upute o mjerama protiv raka, o tetnosti puenja, o prevenciji stresa i srano-ilnih bolesti, o kvaliteti ivota starijih ljudi, savjeti o
nekim samopregledima, neto iz pruanja prve pomoi, o zlorabi antibiotika.
Tri primjera, citata iz knjige sami e po sebi, bez tuega komentara
otkriti autoriinu poruku itateljima, o emu, zato i nadasve kako ona
eli itatelja pouiti. "Promicanje zdravoga naina ivota proces je koji
ljudima omoguava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu
vlastita zdravlja. Promicanje zdravlja zadaa je cijeloga drutva, a zdravstvo u pojedinim zadacima ima posebno vanu ulogu". Autorica ovom svojom knjigom sa svoje strane ispunjava tu ulogu. Sljedei citat primjer je
koji potvruje to nastojanje autorice: "Samopregled vanjskih spolnih
organa jednostavan je pregled kojim sami moete provjeriti ima li znakova koji mogu oznaiti prisustvo spolno prenosive bolesti". Slijedi potom
potpun, struan i jednostavno opisan tijek samopregleda. Trei je primjer citat, kratka reenica koja sve kae: "Godinji odmor ne smije biti
pasivni nerad, nego aktivna psihofizika rekreacija". Ovakav koncept
knjige sastavljene iz izabranih kratkih savjeta u stvari je leksikonski koncipirano dijelo.
Kao i svaka knjiga, tako je i ova odraz autoriina zvanja, rada i obiljeenja osobnosti. Dr. Suzana Jankovi je specijalista socijalne medicine,
radi u Zavodu za javno zdravstvo, proeta duhom preventivne medicine s
afinitetom za kliniku medicinu. Knjiga je odraz njenog irokog komunikacijskog potencijala u drutvenom radu sa zdravima i bolesnima, s
mladima i starima. Iz njezinih pisanih radova, prvenstveno iz intervjua s
malim ljudima, izvire ljubav prema blinjemu, bio zdrav ili bolestan. A ne
samo odgovornost prema bolesnome, kao u vrlo mnogo zdravstvenih radnika, nego u jednakoj mjeri i rad sa zdravima. Njeno poznavanje ljudske
psihe i emocija omoguilo je pruanje kvalitetne metodologije edukativnog pristupa itateljima. Autoriina je maksima, to pokazuje i kao
urednica popularno - znanstvenog zdravstvenog asopisa "Narodni
zdravstveni list": POMOI SVIMA! To je kratki i pravi odgovor na pitanje postavljeno u prvoj reenici: "to nam govori ova knjiga?" Zato smatram, na kraju, da ova knjiga ne bi smjela biti jedina, trebala bi biti tek I.
dio od niza takvih knjiica.
Prim. Ivica Ruika, dr. med.
PREDGOVOR
Partnerstvo za zdravlje
nogo se moe uiniti za zdravlje, vlastito, svoje obitelji, grada u
kojem ivimo, vlastite zemlje i cijeloga svijeta. Nain ivota,
prehrana, fizika aktivnost, odnos prema drugim ljudima, izbjegavanje nasilja i netrpeljivosti, tetnih navika i ivotnih opasnosti,
koritenje medicinskog znanja u ranom otkrivanju i uklanjanju opasnosti i jo toliko toga, ine rudnik zdravlja za ovjeka 21. stoljea. Kao i svaki
rudnik, on trai solidarnost i suradnju, trai PARTNERSTVO za ouvanje i unapreenje zdravlja.
To je partnerstvo struke, ljudi, civilne zajednice i politike. Zato je
potrebna uspjena meusobna komunikacija, kako bi svaki poznavao i
ostvarivao svoja prava i izvravao svoju odgovornost.
Za to je potrebna i meusobna komunikacija utemeljena na znanju, odgovornosti i suradnji. Medicinsko znanje je univerzalno i globalno,
ali komunikacija je specifina za svaku zemlju i osobno je pravo pojedinca.
Naalost, u dananjoj Hrvatskoj gotovo da nema informiranja
graana o zdravlju niti o znanju koje im je potrebno kod postojanja rizika
i bolesti. Informiranje o zdravlju podreeno je onima koji informacije
nude, a ne onima kojima su one namijenjene. To treba promijeniti. U
Hrvatskoj treba pokrenuti sustavno pravo graana na pojedinano i zajedniko dobivanje informacije o zdravlju, informacija kojima je jedini cilj da
unaprijede, ouvaju ili obnove zdravlje to veem broju ljudi, informacija
utemeljenih na znanju i potaknutih opim dobrom.
Prvi Hrvatski Kongres Preventivne Medicine i Unapreenja
Zdravlja ovo smatra jednim od svojih najvanijih ciljeva. Knjigom dr.
Suzane Jankovi zapoinjemo praktino ostvarivanje ovog vanog cilja.
Uzmite ovu knjigu, otkrijte njeno bogatstvo i postanimo partneri u ostvarivanju vaeg, naeg i zdravlja svih.
TRUDNOA
UVOD
njiga "Pedeset savjeta kako ostati zdrav" zamiljena je kao zbir
jednostavnih zdravstvenih savjeta namijenjenih svim dobnim
skupinama. Pisana je bez strunih izraza, razumljivo i za itatelja
koji nije zdravstveni radnik. Kao literatura koriteni su i tekstovi iz
"Narodnog zdravstvenog lista", popularnog zdravstvenog asopisa kojeg
od 1958. godine izdaje Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske
upanije. Autori su brojni suradnici koji na jednostavan nain obrauju
teme koje se bave primarnom (kako sprijeiti pojavu bolesti), sekundarnom (kako bolest otkriti u fazi kada je ona lako izljeiva) i tercijarnom
prevencijom (kvalitetan ivot s boleu i spreavanje razvoja njezinih
komplikacija) razliitih bolesti i stanja.
Knjiga sadri savjete kako ivjeti zdravo i unaprijediti svoje zdravlje, kako zdravim ponaanjem izbjei bolest i kako na vrijeme uoiti
promjene u zdravlju koje, zanemarene, mogu dovesti do razvoja bolesti.
Savjete moe svatko primijeniti za sebe, ali i za lanove svoje obitelji ili
osobe iz okoline do ijeg vam je zdravlja posebno stalo. Najmotiviranije
su ene u doba trudnoe i majke koje ele sauvati i unaprijediti zdravlje
svoje djece. Mladi ljudi i radna populacija trebaju dodatnu koliinu motivacije za zdravo ponaanje, jer u to ivotno doba svi mislimo da e nae
zdravlje trajati koliko i na ivot i nemilosrdno ga troimo i zlorabimo.
Prosjean stariji ovjek ve ima neku kroninu bolest, a time i jaku elju
da ouva kvalitetu ivota i s tom boleu to lake ivi.
Poruka ove zbirke zdravstvenih savjeta jest da u zdravlje treba ulagati od roenja, mogli bi rei i prije roenja, cijeli ivot, i postati odgovoran za vlastito zdravlje.
U dananje vrijeme kada se sve poruke, pa i zdravstvene, lako
plasiraju preko medija, prosjean ovjek teko moe rei da "neto nije
znao". Kada razgovaramo o zdravome nainu ivota, sve znamo i sve nam
je jasno. Problem nastaje kada znanje trebamo primijeniti i ugraditi ga u
vlastiti ivot i nain ponaanja. Ako nakon itanja ove knjige promijenite
nain ivota i ponaanja u barem jednome detalju, ona je postigla svoju
svrhu.
elimo Vam da nakon itanja ove knjige ostanete zdravi tako da jo
vie MISLITE, RADITE, VOLITE i IVITE ZDRAVO.
Autor
7
TRUDNOA
rudnoa je, ako je planirana i eljena, jedno od najsretnijih razdoblja u ivotu ene. Traje 10 lunarnih mjeseci ili 40 tjedana,
odnosno 280 dana. Trudnoa je razdoblje kada je potreban oprez
budue majke, trudnice, kako bi rodila zdravo, doneeno dijete, sposobno za ivot izvan maternice.
Tijekom trudnoe neophodno je obratiti panju na nekoliko
kljunih imbenika. Prvi je pravilna prehrana. Dnevni energetski unos
hrane trebao bi biti 2000 kalorija (trudnica ne smije "jesti za dvoje"), i to
u obliku kvalitetnih namirnica, s puno vitamina i minerala, sa to vie
integralnih itarica. To su obvezno crni kruh, integralna ria, krumpir,
voe i povre, mahunarke, mlijeko i mlijeni proizvodi, riba, teletina i
piletina, rasporeeni u tri obroka i dva meuobroka koji se ne smiju
preskakati. Nisu preporueni rafinirani slatki proizvodi, razliite grickalice i dosoljavanje hrane. Neophodan je i unos tekuine, vode, ajeva i
prirodnih sokova, a treba izbjegavati kavu, gazirane i slatke napitke.
Prehrana je u skladu s kontrolom tjelesne teine, koja prosjeno na
kraju trudnoe ne smije biti uveana za vie od 12 kg. Regulaciji tjelesne
teine pomae i tjelesna aktivnost kojom se treba baviti i tijekom trudnoe, osim ako ona iz nekog razloga nije doputena. Zdrava se trudnica
treba normalno kretati. Trudnoa nije razlog za mirovanje. Preporuaju
se etnje na svjeem, nezagaenom zraku, plivanje, voene vjebe za
trudnice. Kretanje je naroito vano za cirkulaciju i spreavanje zatvora
te za psihiko stanje trudnice. Sunanje je doputeno u ranim jutarnjim
i kasnim popodnevnim satima, uz zatitno sredstvo s visokim UV- faktorom. Opa higijena provodi se neutralnim sredstvima; odjea treba biti
komotna, da ne ometa cirkulaciju i probavu, obua komotna, od prirodnih materijala, stabilna, s potpeticom od 2 do 3 cm. Ako je potrebno, u
obuu se moe staviti i ortopedski uloak koji olakava hod.
Treba izbjegavati stresne situacije, dovoljno se odmarati i omoguiti kvalitetan san. Promjena raspoloenja uobiajena je pojava i zahtijeva
razumijevanje okoline.
U trudnoi, treba posebno naglasiti, zabranjeni su puenje i alkohol, a o koritenju lijekova uvijek je potrebno prethodno posavjetovati se
s lijenikom.
U trudnoi, treba posebno naglasiti, zabranjeni su puenje i alko hol, a o koritenju lijekova uvijek je potrebno prethodno posavjetovati se
s lijenikom.
10
PREHRANA
NOVOROENETA
11
12
PREHRANA
DOJENETA
13
14
POVIJANJE DOJENETA
15
ZDRAVO KRETANJE
DOJENETA
Prve cipele
Kada dijete poinje stajati na nogama, posebnu panju treba posvetiti djejim cipelama. Stopalo djeteta izvanredno je osjetljivo i podlono
deformitetima ako je izloeno nepravilnom poloaju ili pritisku. Osnovna je
odlika dobre cipele da ona "pokriva, pristaje, nadopunjava, ali nikad ne pritiska stopalo". Cipela mora pristajati stopalu od prvoga trenutka i redovito
se mijenjati kako stopalo raste. U prvim pokuajima hoda cipela ga mora
16
17
18
19
TRUDNOA
MLIJENI ZUBI
20
21
kamenca taloi na zubu. Naslage kamenca potiskuju desni i stvaraju otekline i krvarenje. Potisnute desni oko zuba stvaraju otvor koji postaje sve
dublji i u kome se skupljaju produkti upale desni koji se mijeaju s
ostacima jela koji djeluju razarajue. Sada je napadnuta i eljusna kost te
se zub rasklimava. Nakon toga dolazi do gubitka zuba. Zubi pokraj
ispaloga zuba bivaju potisnuti, naginju se i okreu dok ne ispadnu.
Redovita higijena i odlazak stomatologu, koji e oistiti naslage
kamenca, spreavaju pojavu parodentoze i gubitak zuba.
22
PREHRANA MALOG I
PREDKOLSKOGA DJETETA
navrenom prvom godinom ivota dijete treba imati tri glavna obroka (doruak, ruak i veeru) i dva meuobroka. Hrana bi trebala biti
usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti
licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja
dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin vei dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je vano osigurati i dovoljno vremena. To, naravno, ne znai da obrok treba trajati satima.
Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve to se tie
koliine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvoj
godini ivota, a i vie je zainteresirano za svijet koji ga okruuje i "zaboravlja" jesti. Ipak, ne preporua se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnevna aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu panju.
U prvoj godini dijete naraste prosjeno 25 cm i utrostrui porodnu
masu. U drugoj godini ivota dobije na tjelesnoj teini 2,5 kg u prosjeku,
a od tree do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godinje. U
drugoj godini naraste prosjeno 12 cm, a od tree do sedme godine 6 do
8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od roenja do 15. godine ivota kontinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg. U obroku bi zastupljenost
ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelanevina 10 do 15% i masti 35
do 45%.
Jelovnik treba svakog dana sadravati mlijeko i mlijene proizvode,
meso i mesne preraevine, povre, voe te kruh i proizvode od itarica.
Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predkolske dobi trebalo bi sadravati
3,2% mlijene masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi,
kuhanim ili pirjanim, a ne peenim i prenim. Povrem se unose biljna
vlakna koja poveavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Ono
je, kao i voe, izvor vitamina i minerala. Kruhom i itaricama osigurava se
energija i vitamini B-skupine. Jaje je takoer vrijedna namirnica.
umance je bogato fosfolipidima, lecitinom i eljezom, a bjelance je izvor
bjelanevina. Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani
djeteta posavjetuju s pedijatrom.
U pripremanju obroka, liica maslinovog ulja koristan je dodatak i
dijete treba navikavati na specifian miris i okus te vrijedne namirnice.
23
24
10
PREHRANA KOLSKOGA
DJETETA
25
Djeca koja ne dorukuju esto su pospana, slabije postiu kon centraciju i oteano prate nastavu.
26
11
MEDITERANSKA
PREHRANA
editeranski nain prehrane istraivali su mnogi lijenici i nutricionisti, i sva su istraivanja pokazala da se mediteranskom
prehranom postie zdrav i dug ivot te da ona titi od infarkta i
drugih sranoilnih bolesti i od raka, dakle od bolesti zbog kojih se u
razvijenim zemljama najvie umire (75% uzroka smrti).
Namirnice s najveim udjelom u takozvanoj mediteranskoj piramidi
jesu nerafinirane itarice punoga zrna, krumpir, integralna ria i tjestenina. Iza njih slijedi svjee voe, lisnato povre i mahunarke, pa obrano mlijeko i mlijeni proizvodi (fermentirani jogurt, svjei sir), meso (preporua
se bijelo meso - perad, kuni, i plava riba, a crveno treba reducirati). U
najmanjim koliinama treba uzimati rafiniranu hranu, kolae, slatko,
masno, a elju za slatkim moemo zadovoljiti suenim voem koje ima i
veliku nutritivnu vrijednost. Hranu nije poeljno dosoljavati.
Od masnoa preporua se ekstradjeviansko, hladno preano maslinovo ulje, a u kontinentalnim krajevima i buino ulje. Maslinovo ulje idealna je masnoa za prehranu, lako je probavljivo i smanjuje prekomjerni
kolesterol, ne utjee na razinu inzulina, djeluje zatitno na srce i krvne ile,
utjee na pojavu osteoporoze, povienog krvnog tlaka i eerne bolesti.
Kod odabira izmeu istovrsnih namirnica, treba izabrati one
"obrane", s manje masnoa i drugih dodataka (soli ili eera) i nie
kalorine. Visok unos soli moe utjecati na poveanje krvnoga tlaka i
poveanje rizika od sranih bolesti, bolesti bubrega, modanog udara,
osteoporoze, a vjerojatno i od raka eluca. Smanjenje unosa soli s prosjenih 9 g/dan na 6 g/dan smanjuje rizik od sranih bolesti za 40%.
Pri jelu treba biti umjeren, jesti tri glavna i dva meuobroka (jogurt,
voe) i nikako preskoiti doruak koji se treba sastojati od itarica, mlijenih proizvoda, nemasne unke, sira i sirnih ili vonih namaza. Tijekom
dana treba piti vodu u koliini od najmanje jedne i pol litre vode. Pijenje
vode treba postati navika, a voda treba uvijek biti dostupna.
Nepravilna prehrana pridonosi debljanju koje je jedan od vodeih
rizinih imbenika za smanjenje otpornosti prema akutnim bolestima,
27
Pri jelu treba biti umjeren, jesti tri glavna i dva meuobroka
(jogurt, voe) i nikako preskoiti doruak .
28
12
VANOST BILJNIH
VLAKANA ZA ZDRAVLJE
29
30
13
VODA
oda ini 55-60% ukupne mase odraslih osoba i neto vie kod
djece. Koliinu tjelesne tekuine reguliraju koa i bubrezi.
Znojenje odrava unutarnju temperaturu na 37OC, a bubrezi
filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina.
Organizam ovjeka dobiva vodu hranom i piem. Pri manjim
gubicima vode javljaju se smetnje (glavobolja, manjak koncentracije,
poremeaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog
sustava i srca). Smanjenim unosom tekuine smanjuje se volumen
krvi koja hrani srce, mozak, miie i ostale organe i tkiva, pa su oni
manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije. Gubitak od 15%
ukupnog sadraja vode izaziva smrt.
Voda u tijelu:
nosi hranu i otpadne produkte,
sudjeluje u kemijskim reakcijama, slui kao otapalo
vitaminima, mineralima i aminokiselinama,
slui kao titnik zglobovima,
ublaava udare i stres oka, kraljenice i posteljice u tijeku
trudnoe,
pomae u regulaciji tjelesne temperature.
Naalost, na nam mehanizam ei nee na vrijeme rei kada je
vrijeme za pie. U trenutku kada osjetimo e ve smo lagano
dehidrirani. Rjeenje je piti vodu u malim koliinama tijekom cijeloga dana, dnevno najmanje jednu i pol litru. Ljeti je, zbog visokih temperatura i pojaanoga kretanja, izluivanje vode jae pa je potrebno
piti vie tekuine.
Djeca
Kod djece osjet ei nije jo dovoljno razvijen. Djeca su fiziki
aktivna i vrlo je vano pratiti koju koliinu tekuine popiju.
31
Radna populacija
Kod radne je populacije blago izraena dehidracija esta pojava
zbog nerazvijene navike da se tijekom cijeloga dana nadoknauje
izgubljena tekuina. Iako je razvijena spoznaja o vanosti pijenja
vode, okupiranost radom i ubrzani ritam ivota ine pijenje vode
sporednom aktivnou. Stoga vodu uvijek treba imati pri ruci, uiniti
je dostupnom i razviti naviku njenoga pijenja.
Starije osobe
Mehanizam osjeaja ei smanjuje se s godinama. Kod starijih
se ljudi brzo pojave znaci dehidriranosti: suhoa usana i usta, suha
koa, problemi sa znojenjem i manje luenje mokrae. Zato je vano
redovito piti vodu, bez obzira na nepostojanje subjektivnog osjeaja
ei.
Tjelesna aktivnost
Vjebanje takoer poveava potrebe za tekuinom. Voda se,
osim znojenjem, gubi i isparavanjem kod disanja. Nedostatak
tekuine djeluje na tjelesnu aktivnost. Za svaki sat intenzivnoga
vjebanja treba popiti litru izotonine tekuine s mineralima i eerima koji se takoer znojenjem gube.
32
14
PRIPREMA I UVANJE
HRANE
33
34
15
CRIJEVNE ZARAZNE
BOLESTI
35
16
ZATITA KRALJENICE
KOLSKE DJECE
36
37
17
UVANJE KRALJENICE
38
18
SPAVANJE
sim optimalne koliine sna od 7-8 sati, za odmor i dobro osjeanje neophodno je da san bude i kvalitetan. Za osiguranje
kvalitetnog sna treba zadovoljiti nekoliko pravila.
Postelja, u kojoj provedemo gotovo treinu ivota, izuzetno je vana.
Ona ne smije biti premekana ni pretvrda. Kraljenica pri leanju na boku
treba odravati fizioloki poloaj. Madrac treba biti dimenzija koje
omoguavaju mijenjanje poloaja prema potrebi. Materijali od kojih je
nainjen trebaju dobro pokrivati jezgru (opruge), zadrati toplinu, upijati
vlagu, dopustiti cirkulaciju zraka i time omoguiti prozraivanje jezgre, te
dati pri spavanju osjeaj tiine i elastinosti. Idealna podloga na kojoj lei
madrac elastina je. Jastuk takoer treba pratiti zakrivljenost kraljenice. On
doputa idealan poloaj vratnih kraljeaka, upija vlagu i omoguava dobro
prozraivanje te time spreava znojenje. Posteljina mora biti od prirodnog
materijala, najbolje pamuna, a temperatura sobe optimalna, spavau ugodna.
Osim pravilne postelje, uputno je zadovoljiti jo nekoliko uvjeta za
dobar san. Prije spavanja dobro je kratko proetati, makar oko kue. Ako
imate psa, spojit ete ugodno s korisnim. Nemojte se naveer prejesti.
Lagano veerajte, kavu ili jak aj nemojte piti nakon 17 sati, niti veu
koliinu tekuine jer vam pun mjehur nee donijeti mirnu no. Prije spavanja dobro je odraditi nekoliko laganih vjebi uz otvoren prozor. Nemojte
pretjerati jer ete se razbuditi. Kad legnete u postelju, opustite se. Dobro se
protegnite i svjesno opustite svaki dio tijela. Tek kada budete imali osjeaj
da vam je tijelo olovno teko, zauzmite poloaj koji vam odgovara i iskljuite
sve dnevne probleme. Pokuajte to manje misliti. Ako si elite pomoi
sredstvom za smirenje, pokuajte sa alicom mlijeka i licom meda, ili s
medom u biljnom aju. Prirodna sredstva esto su bolja od umjetnih.
39
19
PROLJETNI UMOR
40
20
GODINJI ODMOR I
PUTOVANJA
41
42
21
S DJECOM NA PUT
43
hrana i voe koje nije pretjerano sono. Za vee obroke uputno je stati i
na miru ih obaviti.
Za pie su najprikladniji sokovi u tetrapaku ili slabo zaslaen aj
koji moete staviti u termos bocu.
Da bi sprijeili muninu i povraanje djeteta, iskusni vozai autobusa preporuaju da dijete prvih sat vremena vonje nita ne jede. O
davanju tableta protiv munine djetetu posavjetujte se s lijenikom ili
ljekarnikom.
Od ostalih neophodnih stvari, ne smijemo zaboraviti vlane maramice za brisanje ruku prije jela, toaletni papir, papirnate runike,
najlonske vreice za otpatke. Za malu djecu trebaju jo rezervna duda i
boica, pelene za jednokratnu uporabu i moda "tuta" ako je dijete samo
tako nauilo obavljati nudu.
Da biste sprijeili pojavu nekih oboljenja, prije puta dobro je dijete
odvesti lijeniku ili ga moliti za preporuku to je od lijekova dobro uzeti
sa sobom. Uz mogue lijekove koje dijete uzima, dobro je uzeti tablete
protiv bolova, poviene temperature (epii su prikladniji), masti i kreme
protiv opeklina, sredstva protiv uboda komaraca i alergija, neto sterilnih
gaza, koji zavoj, blai dezinficijens za rane i toplomjer.
Na putu i tijekom boravka na odreditu treba nastojati da se ritam
djeteta to manje promijeni, naroito u hranjenju i spavanju. Hranu prilagodite djetetu, jer esto hrana za odrasle nije i za djecu.
Na plai se dijete mora igrati igrakama. Ulazak u more, pogotovo
prvi put, ne smije biti trauma. Pustite da samo za to pokae elju.
Najbolje je da se kanticom i lopaticom, za poetak, igra u pliaku. Pri
tome treba paziti da nije izloeno suncu, radi ega mora imati eiri i
laganu pamunu majicu koja titi ramena, prsa i lea. Sunanje poinje
sa svega 4-5 minuta prvi dan, a onda se poveava svaki dan za 2-3 minute.
Neophodno je dijete namazati kremom za sunanje s visokim zatitnim
faktorom, vie puta na dan. Dijete stalno imajte pred oima jer se u guvi
zaas moe izgubiti. Ako jo nije proplivalo, neophodan je dodatni oprez.
44
22
PUTOVANJE
ZRAKOPLOVOM
45
23
AKTIVAN GODINJI
ODMOR
46
24
SUNANJE
47
25
OI I SUNCE
48
26
ADOLESCENTI I
LJETNI PRAZNICI
49
pobaaja. Koritenje alkoholnih sredstava i sredstava ovisnosti pridonosi rizinom spolnom ponaanju.
Stoga: koristite zatitna sredstva pri svakom spolnom odnosu i
recite alkoholu i drogama NE! Nemojte dopustiti da vam nezdravo i rizino ponaanje pokvari kolske praznike. Budite slobodni i uivajte u
ivotu bez rizika.
Rizino spolno ponaanje, vei broj spolnih partnera, nekoritenje kondoma pri spolnom odnosu poveavaju broj obolijevanja od
spolno prenosivih bolesti, infekcija spolnih organa i njihovih posljedi ca te neplanirane trudnoe i pobaaja.
50
27
TJELESNA
AKTIVNOST
51
vjebanje u prirodi poveava povezanost s njome i razvija svijest o potrebi njene zatite. Posebno je za razvoj zdravih meusobnih odnosa vaan
utjecaj zajednikog vjebanja s lanovima obitelji i djecom.
Nikada nije kasno redovitu tjelesnu aktivnost usvojiti kao nain
ivota jer je dokazano da ona na svim ljudskim podrujima znatno
poveava ukupnu kvalitetu ivota.
52
28
OSTEOPOROZA
steoporoza je metabolika bolest kostiju, karakterizirana progresivnim gubitkom kotane mase po jedinici volumena, to poveava sklonost prijelomima, naroito kraljeaka, podlaktice i vrata
bedrene kosti.
iva kost nije nikada u mirovanju i stalno se remodelira, obnavljajui zalihe minerala, ime se stara kost zamjenjuje novom. U tom procesu, osim kotanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnoga tkiva, sudjeluju i
lijezde s unutarnjim luenjem. Na obnavljanje kosti pozitivno utjeu tjelesna aktivnost i normalna razina spolnih hormona.
Iza etrdesete godine mukarci gube 0,5 do 0,75% kotane mase
godinje, a ene 1,5 do 2%. Nakon klimakterija u ena je taj gubitak
povean i do 3%.
Osteoporoza se ee javlja kod ena u kojih je rano nastupila
menopauza, mravih ena, onih koje u obitelji imaju osteoporozu, koje se
ne bave tjelesnom aktivnou i manje se izlau suncu, kod puaica, ena
koje hranom ne uzimaju dovoljno kalcija, koje konzumiraju vee koliine
alkohola i kave i onih koje se lijee steroidima, heparinom i lijekovima za
neutralizaciju eluane kiseline. Poveano uzimanje bjelanevina izaziva
pojaano izluivanje kalcija putem bubrega (visok stupanj osteoporoze u
zapadnim zemljama zbog visokoproteinske prehrane).
Osteoporoza se najee otkrije nakon spontanih prijeloma kod
nekog naglog pokreta, prijeloma nakon pada (esto u kui) i bolova u
kraljenici koji se javljaju osobito nakon dueg stajanja ili noenja tereta.
esto se i naknadno rendgenom otkriju stari prijelomi kraljeaka,
najee grudnih. Posljedica takvih prijeloma gubitak je u visini koji je
esta pojava kod uznapredovale osteoporoze. Prema podacima razvijenih
zemalja, predvia se da e oko 30% ena tijekom ivota zadobiti neki od
navedenih prijeloma. Prijelomi vrata bedrene kosti danas su u starijoj
dobi tako esti da te osobe zauzimaju vie od 25% kreveta u ortopedskim
bolnicama, a njihova je rehabilitacija spora i duga. Samo polovica povrijeenih ponovno postaje pokretna.
Spreavanje pojave osteoporoze zapoinje ve u djetinjstvu, pravilnom prehranom s dovoljnom koliinom kalcija, kojim obiluju mlijeni
proizvodi, i redovitom tjelesnom aktivnou, kojom se spreavaju defor53
miteti kotanog sustava. S estetskog gledita mravost je danas prihvaena, ali treba naglasiti da svaka pretjeranost dovodi do pojave bolesti. Pod
nadzorom lijenika trebaju biti osobe koje uzimaju lijekove koji dovode
do smanjenja gustoe kostiju. Uz hranu bogatu kalcijem i D-vitaminom,
u starijoj se dobi preporuaju stalna tjelesna aktivnost, etnja, plivanje i
izlaganje suncu. U odrasloj dobi treba osigurati dovoljnu dnevnu koliinu
kalcija od 800 mg, za starije osobe 1000 mg, a za ene u menopauzi 1550
mg.
Kad se osteoporoza ve pojavila, neophodno je, nakon temeljite
obrade, zapoeti terapiju lijekovima koji e usporiti njezin razvoj i
poveati kotanu masu, ime se preveniraju prijelomi kostiju. Ujedno
treba izbjegavati nagle pokrete i sagibanja, dizanje i povlaenje teih
predmeta i prevenirati pad (naroito pravilnom obuom koja nije skliska
i dobro obuhvaa stopalo). Kod zamora dobro se odmoriti na ravnom
leaju koji se ne ugiba pod teinom tijela.
54
SPREAVANJE NEELJENE
TRUDNOE - KONTRACEPCIJA
a primjenu bilo koje kontraceptivne metode, to je najsvrsishodniji nain kontrole raanja, potrebna je motivacija. Spolno aktivna
ena u dobi u kojoj moe raati, a to iz bilo kojih razloga ne eli,
treba primjenjivati neku od kontraceptivnih metoda ili sredstava. Prekid
trudnoe ne moemo nazvati metodom za spreavanje neeljene trudnoe jer je ona ve nastala.
O kontracepciji treba posebno educirati adolescente koji e poeti
biti ili ve jesu spolno aktivni i ene koje vie ne ele raati. Naravno,
znanje o kontracepciji stvar je i ope kulture, od ega nisu izuzeti ni
mukarci. Primjena kontracepcije ovisna je i o suradnji partnera, i o nizu
imbenika vezanih za njihove meuljudske odnose i interakcije. Pogrean
je uvrijeen stav da o spreavanju neeljene trudnoe brigu mora voditi
samo ena. Za pravilnu primjenu nekih metoda potrebno je i dobro poznavanje anatomije i fiziologije reproduktivnih organa.
Kontraceptivne metode moemo prema nainu djelovanja podijeliti na:
(prirodne metode, za koje nisu potrebna nikakva pomona sredstva, ve samo poznavanje prirodnih procesa reprodukcije i odreeni
nain ponaanja u skladu s tim. Te su metode prekinuti snoaj (coitus
interruptus), produljeni snoaj (coitus reservatus) i metode sigurnih
dana. Prve se dvije, usprkos nedovoljnoj sigurnosti i postojanju sigurnijih
metoda, jo uvijek najvie upotrebljavaju. Metode sigurnih dana temelje
se na osnovnoj pretpostavci da u svakom menstruacijskom ciklusu dolazi
do samo jedne ovulacije. Rauna se da je jedno jajace sposobno da bude
oploeno 24 sata, a da spermiji u enskom genitalnom traktu ive 48-72
sata. Prema tome, do trudnoe u svakom ciklusu moe doi tijekom etiri
"plodna" dana. Osnovni je problem takve metode znati tono dane kada
dolazi do ovulacije i tada se suzdravati od spolnog odnosa.
Za odreivanje ovulacije primjenjuje se Ogino-Knausova metoda
koja se temelji na praenju duljine menstrualnoga ciklusa tijekom 12
mjeseci. Ako se zna koliko traje najkrai, a koliko najdui ciklus, moe se
izraunati unutar kojih dana ciklusa dolazi do ovulacije. Ta metoda nije
prikladna za ene s nepravilnim ciklusima i onima kraim od 23 i duim
od 39 dana.
55
57
30
S
SPOLNO PRENOSIVE
BOLESTI
59
TRUDNOA
SAMOPREGLED VANJSKIH
SPOLNIH ORGANA
61
32
O
UPUTE O MJERAMA
PROTIV RAKA
62
led
Dr. Redoviti Preg
63
33
T
PAPA - TEST
34
PREVENCIJA RAKA
DOJKE
66
35
UTJECAJ PUENJA
NA ZDRAVLJE
68
36
PREVENCIJA
STRESA
70
PREVENCIJA BOLESTI
SRCA I KRVNIH ILA
tvari. Dublje i bre disanje ima isti uinak na ishranu stanica. Trenirano
srce moe obaviti vei rad uz manji napor. Jaa se i elektrina stabilnost
sranih ivanih centara, to umanjuje opasnost od javljanja sranih aritmija. Efikasnost rada arterija vea je, to povoljno djeluje na krvni tlak.
Za treinu do polovinu smanjuje se pojava sranog i modanog udara,
pogotovo kod osoba srednje ivotne dobi. ustro hodanje 4-5 kilometara
(oko jedan sat) sagorijeva 340 kalorija, to pomae u reguliranju tjelesne
teine. Za 40% smanjuju se loe masti u krvi, a poveavaju dobre. Za
pola se smanjuje broj trombocita, krvnih ploica koje mogu dovesti do
zaepljenja krvnih ila. Aktivnost miinih snopova poveava kotanu
masu, ime se prevenira i osteoporoza. Samopouzdanje steeno svladavanjem zadanih si tjelesnih aktivnosti podie psihiku snagu, potrebnu
pri obrani od stresa, takoer jednog od rizinih imbenika za pojavu
sranih bolesti.
Povieni krvni tlak (hipertonija) jedan je od rizinih imbenika koji
pogoduju razvoju bolesti srca i krvnih ila, posebno kod osoba srednje i
starije ivotne dobi. Na njega nepovoljno utjeu puenje, poviene masnoe u krvi, muki spol, dob iznad 60 godina, povien tlak u obitelji,
debljina (smanjenje tjelesne teine za jedan kilogram smanjuje krvni
tlak za 1 mm Hg) i stalna psihika napetost. Vanost redovnog mjerenja
i stalnog nadzora, te stalnog uzimanja odgovarajue terapije naglasit
emo podatkom da je smanjenjem tlaka za 2 mm Hg uestalost
koronarne bolesti srca manja za 5%, a modanog udara za 6%, dok ti
podaci kod snienja tlaka za 4 mm Hg iznose 9, odnosno 14%. U lijeenju povienog krvnog tlaka, uz adekvatnu prehranu (prvenstveno smanjen
unos soli i masnoa), tjelovjebu i nepuenje, glavnu ulogu ima redovito, pod kontrolom lijenika, uzimanje lijekova za snienje krvnoga tlaka
- antihipertenziva.
Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka
za zdrav, kvalitetan i dug ivot:
1. redovito spavajte 7-8 sati,
2. redovito se bavite tjelesnom aktivnou (najmanje 30 minuta na
dan),
3. redovito dorukujte,
4. jedite razborito; hrana neka ne bude s odvie energije, masnoa i
soli, a neka u njoj bude vie povra i voa,
5. izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odravajte poeljnu
tjelesnu teinu,
6. nikada ne puite cigarete,
7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
72
38
KVALITETA IVOTA
STARIJIH LJUDI
kisele mlijene proizvode, ribu i bijele vrste mesa, ponekad jaja. Od masnoa preporua se maslinovo ulje. Jake zaine i prekomjerno soljenje
hrane treba izbjegavati. Hranu treba jesti kuhanu ili pirjanu, a ne peenu
ili prenu. Jesti treba u miru, a hranu dobro savakati. Preporuaju se tri
obroka i dva meuobroka na dan. Doruak je obvezan, a veerati treba 23 sata prije spavanja. Dnevno treba unositi dovoljno tekuine, a ako je
potrebno, ukuani trebaju osobu podsjetiti na pijenje, jer centar za e
kod starijih osoba oslabljeno reagira pa lako doe do dehidriranosti.
Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na sve organe i
organske sustave. Rekreacija je odlian lijek protiv svih tegoba koje
starenje moe uzrokovati. Tjelesna aktivnost kod starijih ljudi podrava
fiziku i mentalnu kondiciju i odgaa degenerativne procese, prua nove
sadraje zadovoljstva i radosti, spreava umor i donosi svjeinu. Vee
starije ljude za sredinu kojoj pripadaju, a taj je osjeaj drutvene pripadnosti najvredniji osjeaj starijih ljudi. Redovito treba biti dnevno aktivan
najmanje 30 minuta. Ako starija osoba nije prije bila aktivna, treba poeti
postupno i svaki dan produavati i intenzivirati vjebanje, a ako je potrebno, prije poetka posavjetovati se s lijenikom. Treba izabrati onaj
sadraj koji e se odraditi sa zadovoljstvom, a ne postati prisila i mrska
obveza.
Pojavama starosti treba se prilagoditi i to ivotno doba oplemeniti
i uiniti to kvalitetnijim, a pojavu bolesti to vie odgoditi zdravim
ivotnim navikama.
74
39
PREVENCIJA PADOVA
KOD STARIJIH OSOBA
ko se osoba nae u situaciji da svoj krivi poloaj mora naglo ispraviti, a to ne uspije, dolazi do padanja. Manju brzinu i smanjenu
sposobnost ispravljanja najee imaju stariji ljudi. Meu nesreama, padovi su najei uzroci smrti starijih osoba, i to ee ena nego
mukaraca. Prijelomima rezultira 6-10% padova, a 10% tekim ozljedama. Od prijeloma, najei su oni bedrene kosti - 44% i kostiju dlana
- 32%.
Uzroci padova starijih ljudi razne su bolesti, lijekovi ili njihova kombinacija, alkohol i rizina okolina u kojoj se kreu.
Da bi starija osoba sama sprijeila pad, neophodno je da prije svega
to je mogue bolje vidi (noenje naoala), nosi stabilne cipele i papue s
niskom petom, koje se ne skliu, izbjegava noenje duge suknje, haljine
ili spavaice, redovno vjeba koliko to zdravstveno stanje doputa, polako
ustaje sa stolice ili kreveta i saeka da uspostavi ravnoteu, ne nosi velike
predmete koji zaklanjaju pogled, paljivo prati kretanje djece i domaih
ivotinja, kako zbog njihove iznenadne pojave ne bi izgubila ravnoteu, i
ne penje se na stolice, ljestve i slino kako bi obavila neki posao.
I okolinu u kojoj starija osoba ivi treba
prilagoditi njezinom kretanju. Podovi ne
smiju biti skliski, a rubovi i uglovi sagova
uvrnuti. Sva mjesta u kui moraju biti dobro
osvijetljena, ali ne pretjerano da svjetlost blijeti. Posebno moraju biti osvijetljene stube i
put od sobe do kupaonice ili WC-a. U
kadama moraju biti nesklizajue gumene
podloge i dobri drai. ice od kuanskih
aparata ili telefona ne smiju biti po podu.
Stepenice moraju imati ugraene hrapave
nesklizajue rubove, a zadnjoj rub treba biti
posebno obojen. Rukohvati trebaju, po
mogunosti, biti s obje strane, proireni ili
sueni na kraju da se dodirom moe znati
gdje zavravaju. I okolina kue treba biti sa
to manje neravnina.
75
40
LIJEKOVI U STARIJOJ
DOBI
76
41
MJERENJE TJELESNE
TEMPERATURE
SNIAVANJE POVIENE
TJELESNE TEMPERATURE
oviena tjelesna temperatura najee predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no moe biti i
posljedica manjka tekuine u organizmu (dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva. U gotovo tri etvrtine sluajeva poviena tjelesna
temperatura posljedica je akutne infekcije dinih organa. Postoje iznimno rijetke, takozvane neurogene vruice, prouzroene bolestima sredinjeg ivanog sustava, te vruice koje su posljedica primjene lijekova.
Poviena tjelesna temperatura znak je da bolest postoji, moe nam
pokazivati tijek bolesti, no ne i njenu teinu. Ona predstavlja prvi,
nespecifini odgovor organizma, koji ujedno mobilizira i njegovu obranu.
Odgovor na povienje tjelesne temperature individualan je. Najei su
simptomi koji ga prate: nelagoda, glavobolja, groznica, tresavica, znojenje. Treba naglasiti da su pri porastu temperature u djece dlanovi i tabani
(ponekad i cijele ruke i noge) hladni, dok tijelo "gori", stoga stavljanje
ruke na elo ili okrajine nije pouzdan nain procjene ima li dijete
povienu temperaturu ili nema.
Povienom tjelesnom temperaturom smatramo onu viu od 37 0C.
Mjere za sniavanje temperature primjenjujemo u pravilu kada ona prijee 38,50C. Posebno su na febrilitet osjetljiva djeca u dobi od est mjeseci do pete godine ivota, zbog nezrelosti sredinjeg ivanog sustava, pa
ona pri temperaturi tijela vioj od navedene mogu odreagirati febrilnim
konvulzijama - kratkotrajnim gubitkom svijesti uz grenje tijela.
Dosljednom primjenom mjera za sniavanje temperature nastojimo ih
sprijeiti. Na ovom mjestu treba spomenuti da novoroenad i dojenad
do treeg mjeseca ivota moe biti bolesna, a da ne reagira povienjem
tjelesne temperature. U toj dobnoj skupini ope stanje djeteta i uzimanje obroka mogu nas upozoriti na njegovu eventualnu bolest.
Hiperpireksijom smatramo temperaturu viu od 40,90C i u pravilu
ona prati tee bolesti.
Treba napomenuti da, ako se dijete loe osjea, ve pri 380C
moemo reagirati nekim od naina za sniavanje tjelesne temperature.
Za mjerenje temperature najee se koristi ivin toplomjer stavljen pod pazuh. Temperatura se moe mjeriti i rektalno, no taj se nain
ne preporuuje. Pritom treba odbiti 0,50C od izmjerene vrijednosti.
78
43
K
MJERENJE KRVNOGA
TLAKA
80
44
HIGIJENA OIJU
rvo je pravilo u higijeni oiju - da ih ne dodirujemo neistim predmetima. Ako u oko padne trunica praine, suze je uglavnom isperu u unutarnji oni kut gdje ne uzrokuje potekoe. Ako smo
nestrpljivi i oko trljamo, moemo uzrokovati oteenje ronice i upalu
spojnice (konjunktive) koju treba lijeiti. Ako je strano tijelo zabodeno u
ronicu ili unutarnju stranu kapka, neophodna je lijenika pomo.
Drugo je pravilo: oi ne trljamo rukama! Nadalje, oima je kodljiv
utjecaj dima cigarete ili dim koji se stvara izgaranjem raznih tvari. Isto je
tako kodljiva i praina. Iritirano oko pocrveni i reagira upalom.
Zdravo oko ne treba posebnu njegu. U umivanje obraza spada i umivanje oiju. Oi imaju razvijen obrambeni mehanizam i tvari koje tite od
neistoa. Ako se upala razvije, to znai da je tih neistoa bilo previe i oko
ih nije moglo samo svladati.
Kod dojenadi je higijena oiju neto drukija. Mekanom krpicom ili
vatom namoenom u kamilini aj speremo zatvoreno oko od vanjskog
prema unutarnjem onom kutu.
Posebne preporuke za zatitu oiju odnose se na ljude koji nose
naoale. Neodravanje njihove higijene (povremeno pranje u mlakoj vodi, s
neutralnim sapunom) moe biti razlogom upale oka jer se s neistih
naoala prljavtina prenese u oko.
I minka moe biti izvor infekcije: zbog eeg diranja oka tijekom
mazanja i zbog oneienja kozmetikog sredstva koje je odlino hranilite
za bakterije. Stoga se preporua redovito prati spuvice, tapie i etkice za
kozmetiku, redovito iljiti olovke i kad nisu tupe (tako skidamo povrinski
sloj), pincetu za upanje obrva dezinficirati alkoholom, uvijek koristiti
samo vlastitu kozmetiku, a ako je dolo do upale s jakom sekrecijom,
potrebno je zamijeniti kompletnu kozmetiku jer je i ona vjerojatno zagaena. Posebnu panju o higijeni kozmetike trebaju voditi ene koje nose lee.
Svaka osoba koja koristi lee zna kako s njima pravilno postupati.
Prije stavljanja ili skidanja treba oprati ruke, lee prati, dezinficirati i uvati
u kontejneru s tekuinom za lee. Pogreno je zaspati s leama, jer se
tijekom noi namnoe bakterije u oku i izazovu upalu. Isto se tako ne smije
zaboraviti naveer dezinficirati lee, jer emo ujutro sve bakterije vratiti u
81
oko. Lee kojima je "istekao rok trajanja" treba zamijeniti novima jer stare
lake na sebe veu neistou i tee se iste.
Stariji ljudi esto ispiru oi ajem od kamilice. On uvijek treba biti
svjee skuhan i ohlaen. Komadi vate ili papirnatu maramicu treba preliti, a ne umoiti, zajedno s prstima, u aj. Jednim potezom treba zapljusnuti jedno oko od nosa prema sljepoonici, a zatim postupak ponoviti za drugo
oko, s novom maramicom. Samo takav pravilan postupak jami blagotvoran
uinak kamilice.
82
45
PRAVILNO IENJE
UIJU
esto imamo priliku vidjeti da, kad ih uho svrbi, ljudi u njega guraju razliite tanke predmete kao to su ibice, ukosnice ili ak
akalice. Odravanje higijene uiju dio je svakodnevne higijene,
a pri tome se isti samo uka i dio unoga kanala (zvukovoda) koliko u
njega ulazi prst umotan u runik ili neto slino. tapii za ui trebaju se
takoer koristiti za ienje samo vanjskoga dijela uha, a nikako se ne
smiju gurati u uni kanal, pogotovo ne duboko. Naime, una smola sama
se isti i izlazi iz uha, a guranjem tapia duboko postii emo jedino da
je potisnemo u dubinu, pri emu moemo ozlijediti i bubnji, membranu
koja se nalazi u dubini uha. Posebno paljivo treba istiti ui kod djece,
gdje se tapi smije upotrijebiti samo za higijenu uke i samoga poetka
unoga kanala, onoliko koliko je pod kontrolom oka. Danas se proizvode i
tapii s debljim slojem vate, koji ne doputaju dublji ulazak u zvukovod.
Guranje bilo kakvih drugih predmeta u uho strogo je zabranjeno. Ako
primijetite da ne ujete dobro i imate osjeaj da je uho zaepljeno,
obratite se lijeniku koji e uho pregledati aparatom (otoskopom) i
ustanoviti o emu je rije, a ako je potrebno, i isprati uho.
Ako se dogodi da u uho ue strano tijelo (esto je to kukac),
obvezno zatraite pomo lijenika i nemojte pokuavati sami ga izvaditi.
83
46
PRAVILNO UKAPAVANJE
KAPI ZA NOS
84
47
ZAUSTAVLJANJE
KRVARENJA IZ NOSA
85
48
A
ZIMSKE BOLESTI
DINIH ORGANA
Gripa
Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje dinoga sustava.
Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se
prenose zrakom, dakle kapljinim putem, pri bliskom kontaktu sa
zaraenom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izraenim opim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-400C, jaki bolovi u miiima,
zglobovima i kostima, glavobolja, osjeaj malaksalosti i slabosti, gubitak
apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kaalj, bol iza prsne
kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost
od gripe pojava komplikacija, tijekom ili nakon bolesti, pa bolest treba
preleati. Najee su komplikacije bakterijske infekcije, osobito upale
plua. ee su kod starijih ljudi, kod kroninih bolesnika i kod osoba sa
smanjenom otpornou organizma. Osnovno je u lijeenju mirovati, uzimati dovoljno tekuine, vitamina i sredstva za sniavanje temperature i
protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budui da je to virusno
oboljenje na koje oni ne djeluju. Lijeenje antibioticima potrebno je samo
u sluaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon preboljenja treba proi
neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva.
Prije pojave epidemije gripe, mogue se tijekom listopada cijepiti
protiv nje kod svoga lijenika. Cjepivo se daje u obliku injekcije u gornju
treinu nadlaktice. Imunitet se razvije za dva do tri tjedna. Zatita traje
est mjeseci i treba je svake godine ponoviti.
Cijepljenje se naroito preporua starijim bolesnicima, sranim,
bubrenim, plunim bolesnicima, dijabetiarima i transplantiranim osobama.
Ljudi esto grijee i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s
povienom temperaturom gripa.
U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odreenih
zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema
uzronicima bolesti, smanjuje se imunitet.
87
49
UPORABA ANTIMIKROBNIH
LIJEKOVA (ANTIBIOTIKA)
88
50
KUNA LJEKARNA I
TELEFONI ZA HITNOU
90
CELULIT
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=174 (celulit)
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=200
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/4/celulitis.htm
http://www.geocities.com/ozdravljenje/celulit.htm
GRIPA I PREHLADA
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=222 (gripa i
prehlada)
MED
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=195 (med)
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=192
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=194
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=197
(o medu, med i bolesti )
http://www.ekologija.net/hrana/med_rane.htm
http://www.ekologija.net/hrana/o_medu.htm
MASLINA
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=202 (maslina)
http://www.ekologija.net/biljke/maslinovo.htm
KOJE LIJEKOVE NE TREBA KOMBINIRATI
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=210
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=137
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=199 (o tabletama)
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=258 (odreivanje
doza)
OI I BOLESTI
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=321 (oi)
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=322
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=323
http://zzjziz.hr/z03uvsunce.htm
http://www.tel.hr/dhmz/prognoza/uvi/upozorenja.html (zatita
sunanja, tipovi koe, zatita oiju)
http://zdravlje.com/vid/ (sve o oima)
SMETNJE SPAVANJA
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=138
LIJENA CRIJEVA
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=79
92
od
UNI KAMENAC
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=326
OVISNOSTI
http://www.medri.hr/~dwolfl/ovisnost/ovisnosti.htm
http://www.moje-zdravlje.info/index.php?rubrika=ovisnosti
http://www.moravek.net/ovisnosti (prevencija, odvikavanje od puenja,
istinite prie, alkoholizam, droga i ovisnici, ...programi prevencije,..)
MENARHE
http://www.trudnoca.net/menarhe.asp (samo informacije o tome)
GODINJI ODMOR
http://www.trudnoca.net/ljeto.asp (godinji odmor u obitelji, opekline od
sunca, dehidratacija, ubodi insekata, sportske ozljede, trovanja hranom, poviena tj. temperatura)
http://www.medicina.hr/turizam_medicina/index.htm (krpeljni meningoencefalitis, ronjenje nakon letenja i obratno,..)
http://www.medicina.hr/clanci/Zarnjaci.htm (to su, simptomi uboda,
PP,.. otrovni pauci, otrovne zmije, otrovne ribe Jadrana,..)
TONZILE
http://www.tel.hr/mzrh/Klinicke_smjernice/Tonzilitis.html (kirurko
lijeenje tonzilitisa)
OSTEOPOROZA
http://www.osteoporoza.hr/html/osteop/osteo6.html (to treba znati, tiha
epidemija, rizini faktori, prijelomi kosti, prevencija,...tjelesna aktivnost,..)
http://www.heliks.hr/kal.htm (proizvodi od KAL-a za prevenciju osteoporoze, multivitamini, jaanje imunolokog sustava,..)
http://www.gaz.hr/bolesti/osteoporoza.htm
http://www.poliklinika-kalajzic.hr/dxa_test.htm (test rizika za osteoporozu)
http://www.lijekovi.com/osteoporoza/simptomi_i_znaci.html (simptomi i
prvi znaci osteoporoze)
http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=f&cat=f&id=2723&s
how=1
http://www.lijekovi.com/osteoporoza/prevencija_nefarmakolosko.html
http://www.vitamini.hr/edukativni/03.bolesti%20i%20stanja/osteoporoza.htm#Prevencija%20osteoporoze (prevencija osteoporoze, suplementi
koji mogu koristiti)
http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik§ion_menu=bolesti
93
DEPRESIJA
http://www.gaz.hr/bolesti/depresija.htm
http://www.step.hr/problemi/depresija.shtml
KOLESTEROL
http://www.gaz.hr/bolesti/kolesterol.htm (dobre i loe masnoe, protuotrov
za lo kolesterol)
STRES
http://www.gaz.hr/bolesti/stres.htm (koristan ili tetan stres, pronai
ravnoteu, oputanje spavanje, hrana,...)
http://www.step.hr/problemi/stres.shtml (kako pobijediti stres)
CIRKULACIJA
http://www.gaz.hr/bolesti/cirkulacija.htm
TRUDNOA
http://www.trudnoca.net/trudnoca.asp (mali savjeti kako sprijeiti pojavu
proirenih vena i kapilara, pojavu celulita, edema, strija, hemeroida, pojavu
garavice, greva, munine)
http:// www.trudnoca.net/pretrage.asp (bris-emu slui i kada, UTZ, kolposkopija, pretrage dojki,...)
PRVA POMO
http://zdravlje.com/pomoc/
http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic
leKey=219 (prva pomo kod opeklina)
http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic
leKey=227 (PP kod uboda insekta)
http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic
leKey=226 (PP kod smrzavanja)
http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic
leKey=222 (pribor za PP kod kue)
http://www.healthy.net/asp/templates/article.asp?PageType=article&ID
=1210 (kuna ljekarna)
http://www.trudnoca.net/pomoc.asp (kad se dijete zagrcne, opee, padne
na glavu, napad greva u temperaturi, -bolesno dijete, - dj.zarazne bolesti, vruica, -prehlada,-proljev i zatvor stolice,-utica, -kako dati lijek, PP pri hitnim
sluajevima, - sadraj kune apoteke )
TETANUS
http://www.garevac.com/besp_servisi/medicina/arhiva/tetanus.htm
94
PREHRANA
http://hrana.com/
http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana
http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana&cat=t&show=1&id=16
4( minerali, stres)
http://www.mojesrce.com/index.php?subhtml=prehrana
http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana
http://www.moje-zdravlje.info/index.php?rubrika=prehrana
PREHRANA TRUDNICA I MAJKI
http://www.publichealth-zagreb.hr/prehrana/trudnice.htm
http://www.klubtrudnica.net/dojenje/prehranamajke.html
http://www.trudnoca.net/prehrana.asp. (uzroci pojaane prehrane,
posljedice prekomjerne teine, koliko treba jesti trudnica, idealni prirast teine,
hranjiva vrijednost namirnica, hranjive tvari, vitamini i minerali u prehrambenim tvarima,..)
PREHRANA I RAK
http://www.cybermed.hr/public.php?f=clanci&c=17 (prehrana i rak)
http://www.medicina.hr/nutricionizam/clanci/konjugirana_linolna_kiselina.htm(prevencija arteroskleroze)
http://www.medicina.hr/nutricionizam/clanci/konjugirana_linolna_kiselina.htm
SALMONELOZE
http://www.publichealth-zagreb.hr/bolesti/salmoneloze.htm
http://www.medicina.hr/clanci/salmoneloze_bolesti_uzrokovane.htm
http://hrana.com/ek/clanci/cla_45.htm (salmoneloze)
http://www.vitamini.hr/Edukativni/07.Zanimljivosti/salmoneloze.htm
AIDS
http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik§ion_menu=bolesti
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
http://zzjzpgz.hr
95
KAZALO
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
RIJE RECENZENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
TRUDNOA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
PREHRANA NOVOROENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
PREHRANA DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
POVIJANJE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
ZDRAVO KRETANJE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
NJEGA USNE UPLJINE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
MLIJENI ZUBI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
REDOVITA HIGIJENA USNE UPLJINE I ZUBI . . . . . . . . . . . . . . 21
PREHRANA MALOG I PREDKOLSKOG DJETETA . . . . . . . . . . 23
PREHRANA KOLSKOG DJETETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
MEDITERANSKA PREHRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
VANOST BILJNIH VLAKANA ZA ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . 29
VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
PRIPREMA I UVANJE HRANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
ZATITA KRALJENICE KOLSKE DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
UVANJE KRALJENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
SPAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
PROLJETNI UMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
GODINJI ODMOR I PUTOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
S DJECOM NA PUT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
AKTIVAN GODINJI ODMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
96
SUNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
OI I SUNCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
ADOLESCENTI I LJETNI PRAZNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
TJELESNA AKTIVNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
OSTEOPOROZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
SPREAVANJE NEELJENE TRUDNOE - KONTRACEPCIJA . . 55
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
SAMOPREGLED VANJSKIH SPOLNIH ORGANA . . . . . . . . . . . . . 60
UPUTE O MJERAMA PROTIV RAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
PAPA-TEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
PREVENCIJA RAKA DOJKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
UTJECAJ PUENJA NA ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
PREVENCIJA STRESA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA . . . . . . . . . . . . . . . 71
KVALITETA IVOTA STARIJIH LJUDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
PREVENCIJA PADOVA KOD STARIJIH OSOBA . . . . . . . . . . . . . . . 75
LIJEKOVI U STARIJOJ DOBI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
MJERENJE TJELESNE TEMPERATURE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
SNIAVANJE POVIENE TJELESNE TEMPERATURE . . . . . . . . 78
MJERENJE KRVNOGA TLAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
HIGIJENA OIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
PRAVILNO IENJE UIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
PRAVILNO UKAPAVANJE KAPI ZA NOS
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
BILJEKE
98
BILJEKE
99