/Broj

XVI Godinna XVI

, 18. 2012.
e
47 Poned
djeljak, 18. junna/lipnja 2012. godine

ISSN 11512-7508 -
ISSN 1512-7486 -
ISSN 11512-7494 -

33.


()

548
.

188. 44.
()
(1) :
(" ) ;
", 25/066) 17. ) ;
(" ", ) ;
. 30/03, 422/03, 81/06, 766/07, 81/07, 94//07 24/08),
) ;

, 6. )
03.05.2012. , ;


) .
(2) )
)
(1)


, 15

1.
.

(
)
(3)


(
30
.
:
)
. 55.
( )

2.

()








,

1503 (22003)
("

", 25/06).
.

 47 - 2 , 18. 6. 2012.
6. a) Ministarstva vanjskih poslova BiH;
() b) Ministarstva sigurnosti BiH;
(1) , c) Ministarstva odbrane BiH;
, d) Ministarstva finansija i trezora BiH;
e) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
. BiH;
(2) 30 f) Ministarstva pravde BiH.
. (2) Sve institucije naznaene od take b) do take f) iz stava
7. (1) ovog lana dostavit e Ministarstvu vanjskih poslova
() podatke za po jednog lana za rad u Meuresornoj grupi,
(1) najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
. (3) Vijee ministara Bosne i Hercegovine donijet e odluku o
(2) imenovanju lanova Meuresorne grupe u roku od 30
dana od dana objave ove Odluke.
lan 5.
(Djelokrug rada)
Meuresorna grupa prati provoenje rezolucija Vijea
sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Evropske unije koje
predviaju meunarodne restriktivne mjere shodno odredbama
. Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi efikasnog
8. provoenja mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu
( ) Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera
("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06).
" ". lan 6.
70/12 (Poslovnik)
03. 2012. (1) Nain rada i odluivanja Meuresorne grupe, prava i
, . . obaveze lanova Meuresorne grupe, kao i druga pitanja
znaajna za rad Meuresorne grupe bit e ureeni
Poslovnikom o radu Meuresorne grupe.
Na osnovu lana 18. Zakona o primjeni odreenih (2) Meuresorna grupa e u roku od 30 dana od dana
privremenih mjera radi efikasnog provoenja mandata konstituiranja usvojiti Poslovnik o radu.
Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju te drugih lan 7.
meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj (Odgovornost)
25/06) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i (1) Meuresorna grupa za svoj rad odgovara Vijeu ministara
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, Bosne i Hercegovine.
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i (2) Meuresorna grupa je duna odmah po saznanju
Hercegovine, na 6. sjednici odranoj 3.5.2012. godine, donijelo obavijestiti Predsjednitvo Bosne i Hercegovine i Vijee
je ministara Bosne i Hercegovine o svakoj povredi odredaba
Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi
ODLUKU efikasnog provoenja mandata Meunarodnog krivinog
O OSNIVANJU MEURESORNE RADNE GRUPE ZA suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih
PRAENJE PROVOENJA MEUNARODNIH restriktivnih mjera.
RESTRIKTIVNIH MJERA
lan 8.
lan 1. (Stupanje na snagu)
(Osnivanje) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
Ovom Odlukom se osniva Meuresorna radna grupa za se u "Slubenom glasniku BiH".
praenje provoenja meunarodnih restriktivnih mjera (u
daljnjem tekstu: Meuresorna grupa) i ureuju nadlenosti i VM broj 70/12 Predsjedavajui
nain rada Meuresorne radne grupe. 03. maja 2012. godine Vijea ministara BiH
Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r.
lan 2.
(Nadlenost)
Meuresorna grupa prati provoenje rezolucija Vijea Na temelju lanka 18. Zakona o primjeni odreenih
sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Evropske unije koje privremenih mjera radi uinkovite provedbe mandata
predviaju meunarodne restriktivne mjere, a posebno Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju te drugih
Rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (2003) meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj
primjenom odreenih mjera s ciljem efikasnog provoenja 25/06) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i
mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju. Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
lan 3. 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i
(Sjedite) Hercegovine, na 6. sjednici odranoj 3.5.2012. godine, donijelo
Meuresorna grupa se osniva kao stalno radno tijelo sa je
sjeditem pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine.
lan 4.
(Sastav)
(1) Meuresomu grupu ine predstavnici:
, 18. 6. 2012. 47 - 3
ODLUKU Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi
O OSNIVANJU MEURESORNE RADNE SKUPINE ZA uinkovite provedbe mandata Meunarodnog kaznenog
PRAENJE PROVEDBE MEUNARODNIH suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih
RESTRIKTIVNIH MJERA restriktivnih mjera.
lanak 1. lanak 8.
(Osnivanje) (Stupanje na snagu)
Ovom Odlukom se osniva Meuresorna radna skupina za Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje
praenje provedbe meunarodnih restriktivnih mjera (u se u "Slubenom glasniku BiH".
daljnjem tekstu: Meuresorna skupina) i ureuju nadlenosti i VM broj 70/12 Predsjedatelj
nain rada Meuresorne radne skupine. 03. svibnja 2012. godine Vijea ministara BiH
lanak 2. Sarajevo Vjekoslav Bevanda, v. r.
(Nadlenost)
Meuresorna skupina prati provedbu rezolucija Vijea
sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Europske unije koje 549
predviaju meunarodne restriktivne mjere, a posebito 17.
Rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (2003) (" ", . 30/03, 42/03,
primjenom odreenih mjera s ciljem uinkovite provedbe 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08), 5. 1.
mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju. 6. 3.

lanak 3. (" ", 15/02),
(Sjedite) ,
Meuresorna skupina se osniva kao stalno radno tijelo sa , 7. 10. 2012.
sjeditem pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. ,
lanak 4.
(Sastav)
(1) Meuresornu skupinu ine predstavnici:
a) Ministarstva vanjskih poslova BiH;
b) Ministarstva sigurnosti BiH;
c) Ministarstva obrane BiH;
d) Ministarstva finansija i trezora BiH;
e) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH;
f) Ministarstva pravde BiH. 1.
(2) Sve institucije naznaene od toke b) do toke f) iz stavka ( )
(1) ovog lanka dostavit e Ministarstvu vanjskih poslova
podatke za po jednog lana za rad u Meuresornoj
skupini, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu ove
Odluke. .
(3) Vijee ministara Bosne i Hercegovine donijet e odluku o 2.
imenovanju lanova Meuresorne skupine u roku od 30 ( )
dana od dana objave ove Odluke.
lanak 5. ,
(Djelokrug rada)
Meuresorna skupina prati provedbu rezolucija Vijea ,
sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Europske unije koje
predviaju meunarodne restriktivne mjere shodno odredbama .
Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi uinkovite 3.
provedbe mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu ( )
Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera
("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06). ,
lanak 6.
(Poslovnik) .
(1) Nain rada i odluivanja Meuresorne skupine, prava i 4.
obveze lanova Meuresorne skupine, kao i druga pitanja ( )
znaajna za rad Meuresorne skupine bit e ureeni
Poslovnikom o radu Meuresorne skupine. " ".
(2) Meuresorna skupina e u roku od 30 dana od dana
konstituiranja usvojiti Poslovnik o radu. 71/12
10. 2012.
lanak 7. , . .
(Odgovornost)
(1) Meuresorna skupina za svoj rad odgovara Vijeu
ministara Bosne i Hercegovine.
Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i
(2) Meuresorna skupina je duna odmah po saznanju
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
obavijestiti Predsjednitvo Bosne i Hercegovine i Vijee
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), lana 5. stav 1. i lana 6. stav 3.
ministara Bosne i Hercegovine o svakoj povredi odredaba
 47 - 4 , 18. 6. 2012.
Odluke o uvjetima i nainu primanja i imenovanja poasnih izmeu Bosne i Hercegovine i Federativne Republike Brazil,
konzularnih funkcionera ("Slubeni glasnik BiH", broj 15/02), odobri otvaranje poasnog konzulata Federativne Republike
Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Brazil u Bosni i Hercegovini sa sjeditem u Visokom.
Ministarstva vanjskih poslova, na 7. sjednici odranoj 10. maja lanak 3.
2012. godine, donijelo je (Privilegije i imuniteti)
ODLUKU Odredbe Beke konvencije o konzularnim odnosima u
O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA PRIHVATANJE svezi s olakicama, privilegijama i imunitetima, primjenjuju se i
MAHIRA HADIAHMETOVIA ZA POASNOG na poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i
KONZULA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U Hercegovini.
BOSNI I HERCEGOVINI I OTVARANJE POASNOG lanak 4.
KONZULATA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U (Stupanje na snagu)
BOSNI I HERCEGOVINI SA SJEDITEM U VISOKOM Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
lan 1. objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
(Saglasnost za prihvatanje) VM broj 71/12 Predsjedatelj
Vijee ministara Bosne i Hercegovine daje saglasnost za 10. svibnja 2012. godine Vijea ministara BiH
prihvatanje Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula Sarajevo Vjekoslav Bevanda, v. r.
Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini.
lan 2.
(Saglasnost za otvaranje poasnog konzulata)
Vijee ministara Bosne i Hercegovine je saglasno da se s
ciljem razvoja trgovinskih, ekonomskih i kulturnih odnosa 550
izmeu Bosne i Hercegovine i Federativne Republike Brazil, 12. (1)
odobri otvaranje poasnog konzulata Federativne Republike
Brazil u Bosni i Hercegovini sa sjeditem u Visokom.
lan 3. (" ",
(Privilegije i imuniteti) 43/09), ,
Odredbe Beke konvencije o konzularnim odnosima u
vezi sa olakicama, privilegijama i imunitetima primjenjuju se i
na poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i
Hercegovini.
lan 4. ,
(Stupanje na snagu) 1.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana ( )
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". e
VM broj 71/12 Predsjedavajui
10. maja 2012. godine Vijea ministara BiH ,
Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r. ( : ).
2.
( )
Temeljem lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i (1) , /
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), lanka 5. stavak 2. i lanka 6. Frascati
stavak 3. Odluke o uvjetima i nainu primanja i imenovanja Manual 2002,
poasnih konzularnih dunosnika ("Slubeni glasnik BiH", broj (Revised Fields of Science and
15/02), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Technology (FOS) Classification in the FRASCATI;
Ministarstva vanjskih poslova, na 7. sjednici odranoj 10. DSTI/EAS/STP/NESTI(2006)19/FINAL; Organisation
svibnja 2012. godine, donijelo je for Economic Co-operation and Development; 26-Feb-
2007),
ODLUKU .
O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA PRIHVAANJE
(2) "
MAHIRA HADIAHMETOVIA ZA POASNOG
"
KONZULA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U
( 1).
BOSNI I HERCEGOVINI I OTVARANJE POASNOG
KONZULATA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U 3.
BOSNI I HERCEGOVINI SA SJEDITEM U VISOKOM ( )
(1)
lanak 1.

(Suglasnost za prihvaanje)
.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine daje suglasnost za
(2)
prihvaanje Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula
, /
Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini.

lanak 2. , 2. 2.
(Suglasnost za otvaranje poasnog konzulata) .
Vijee ministara Bosne i Hercegovine je suglasno da se s
ciljem razvoja trgovinskih, gospodarskih i kulturnih odnosa
, 18. 6. 2012. 47 - 5
4.
( ) (FOS) -
(1)

, / - (F) 2002 FOS
. 4.4, . 273-276. 3.2
(2) (1) FOS . F

/ , .
.
5. , (
( ) -) - , , (
) - .
" ". ,
10-33-16-1293/12
08. 2012. .
, . . FOS
,
I,
, . ,
FOS-
, R&D ,
NESTI
. ,
FOS
(FOS) - .
,
JT03222603 (
Document complet disponsible sur OLIS dans son format ). ,
d'origine
Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom NESTI.
originalnom formatu
(FOS)

- . 2000 NESTI
FOS ,
(FOS) 2002 NESTI
- (F). .
FOS , , ( ), ,
EUROSTAT , OECD
, .
, 2004 NESTI
I, FOS
. ,
2002. [
(NESTI) DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26].
,
FOS . OECD- .
Jan C. F. ()
, , EUROSTAT
.
.
NESTI . AdHoc FOS e NESTI
. 2005 [
, DSTI/EAS/STP/NESTI (2005)15]. ,
, FOS
, (
), FOS . NESTI
OECD AdHoc
. ,
FOS-
. .
(CS) NESTI
o . , .
2006. AdHoc
,
D.
 47 - 6 , 18. 6. 2012.
FOS ( . ,
, , ,
e ). R&D
FOS . , ()

.
. ,
1. () .
- 2002 2.

FOS ,
F .
(2002). ( 1
),
SI , ,
()
. R&D .
,
,
.
. R&D
(
. .

).

NESTI 2004
. FOS ()
: .
-
( 2). e e FOS .
- "" (Others) ,
,
.
- "" , R&D
2002 . FOS
. () ,
- , "-" "-" -
" ". 10 .
- FOS
R&D .
. NESTI
-

FOS .

(R&D) I
, (R&D) ,
). FOS
: 1.
- (, a
, ). - , ,
- 1;
(, ,
, , ). - (),
- ( 2.2.,
. 5.8);
- ,
. - , (
- ,
. ; ; );
(
OECD R&D
D . 1
,

() . (. , ,
R&D .)
, 18. 6. 2012. 47 - 7
, ); ; 2.9 [
; ( , ,
); ( ]);
); ;
( , ); - ,
; (, ),
- ; ; ; ; ;
; , ; ; ;
(, , ,
, ); ; - ; ;
; (DNA
) ;
- , ; , ;
; ;
; ; ; - ;
( 5.7.); ( )
- ; , ; (
;
- , , : ) , , ,
( 3, , -
4) ;
- , ; ;
; - ( );
; ; ; - ( ); (
- ( 3); 2.9.);
(
3); ; - ;
- , ; -
- , , , 3.
(?); ()
- , , , - ( 1.6);
, ; ; ; (
- (, , , ); ;
, ), , ; ;
; ( ); ;

2. - ; ; ;
;
- ; , ; , ;
; ; ; ;
, , ; ; ; ;
,
- ; , ;
; ; ; , ;
; ;
; ; ( ; );
; , ;
- ; ; ; ; ; ;
- ; ; ;
- , ( 1.3.); ;
- ; ; ,
( );
- (, ),
; - (
,
- ; ; ); ;
; ( , - ; ; ;
, , - ;
, ); ; ; ,
; ; ;
, , ( - ; ,
2.10; 2.9); - (
, ,
- ; ,
( ); ,
; ); ( ,
 47 - 8
, 18. 6. 2012.
- ;
- ; 6.
, , 6.1.
; - ( 6.3,
DNK,

( );
;
(, 6.2.
); ( - ; ;
, , ); , ;
; , ;

4. 6.3. ,

4.1. ( ), - ,
;
- (
- ( ) ; ); ;

;
; ; , 6.4. (, ,
; (), , ))
; ( - , , ,
4.4)
(, ,
4.2. ); ;
- ; ( - ,
;
4.4) 6.5.
- ; ;
4.3.
4.4.
- ;
( ),
,
,
j (
/ )
, ;
;
4.5.
5.
5.1
- ( - );
- , ( : ,
,
);
5.2. ()
- , ; ;
- ;
5.3
- , ; , ,
;
- , ( ,
);
5.4.
- ; ; , ,
- ( ;
; , ));
5.5.
- , , ;
5.6.
- ; ;
;
5.7.
- ( );
; (
);

( 2.1);
2 Na osnovu lana
12. stavv (1) Okvirno og zakona o
5.8. osnovvama nauno oistraivake djelatnosti i koordinaciji
- ; (
( ); unutrranje i meunaarodne naunoiistraivake sarradnje Bosne i
;
Hercegovine ("Slub beni glasnik BiiH", broj 43/09
9), na prijedlog
; Vijea za nauku Bosne i Hercegovvine, ministar ciivilnih poslova
5.9. donosi
- , ;
, 18. 6. 2012.
UPUTSTVO
O METODOLOKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA
IZRADU PRAVILNIKA O KLASIFIKACIJI NAUNIH
OBLASTI, POLJA I GRANA
lan 1.
(Predmet Uputstva)
Ovim Uputstvom utvruje se metodoloki okvir i principi
za izradu pravilnika o klasifikaciji naunih oblasti, polja i grana
s pripadajuim klasiflkacijskim oznakama (u daljem tekstu:
Uputstvo).
lan 2.
(Naune oblasti)
(1) Naune oblasti, polja i grane/ue oblasti utvruju se u
skladu sa revidiranim izdanjem klasifikacije polja nauke i
tehnologije u priruniku Frascati Manual 2002,
Revidirana klasifikacija oblasti nauke i tehnologije
(Revised Fields of Science and Technology (FOS)
Classification in the FRASCATI;
DSTI/EAS/STP/NESTI(2006)19/FINAL; Organisation
for Economic Co-operation and Development; 26-Feb-
2007), koji je osnova za praenje statistikih indikatora u
Evropskoj uniji.
(2) Originalni dokument "Revidirana klasifikacija oblasti
nauke i tehnologije" sastavni je dio ovog Uputstva (Aneks
1).
lan 3.
(Usklaenost podataka)
(1) Ovim Uputstvom stvara se osnova za minimalni nivo
uporedivosti podataka u naunoistraivakoj djelatnosti na
meunarodnom nivou.
(2) Oblasti i polja trebaju biti usklaeni sa prvim i drugim
nivoom klasifikacije, a grane/ue oblasti maksimalno
mogue usklaene sa treim nivoom klasifikacije, datim u
dokumentu iz stava 2. lana 2. ovog Uputstva.
lan 4.
(Provedbeni propisi)
(1) Na bazi ovog Uputstva nadlena ministarstva u Bosni i
Hercegovini donijet e svoj pravilnik o klasifikaciji
naunih oblasti, polja i grana/uih oblasti.
(2) Klasifikacija u pravilniku iz stava (1) moe se i dalje
proirivati i moe imati i nie nivoe klasifikacije
grana/uih naunih oblasti, zavisno od potreba.
lan 5.
(Stupanje na snagu)
Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 10-33-16-1293/12
08. juna 2012. godine Ministar
Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r.
UPRAVA ZA ZNANOST, TEHNOLOGIJU I
INDUSTRIJU
KOMITET ZA POLITIKU U ZNANOSTI I
TEHNOLOGIJI
Radna skupina nacionalnih eksperata za indikatore u
znanosti i tehnologiji
REVIDIRANO PODRUJE ZNANOSTI I
TEHNOLOGIJE (FOS) KLASIFIKACIJA PO
FRASCATI-JEVOM PRIRUNIKU
03222603
Document complet disponible sur OLIS dans son format
d'origine
Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom
originalnom formatu
47 - 9
UVODNA RIJE
Pregled klasifikacije znanstvenih i tehnologijskih podruja
(FOS) bio je predmet rasprave vie puta u okviru posljednje
revizije Frascati-jevog prirunika (FM). Posebice se osjealo
da je dolo vrijeme da se FOS klasifikacija, najprimjerenija
klasifikacija za istraivanje i razvoj u javnom sektoru, treba
ponovo razmatrati s ciljem odraavanja najnovijih promjena u
podruju znanosti i tehnologije, posebice pojavom
tehnologijskih podruja kao to su ICT, biotehnologija i
nanotehnologija.
Slijedom ove rasprave u 2002. radna skupina nacionalnih
eksperata za indikatore u znanosti i tehnologiji (NESTI) je
odluila da postavi popis zadatka na kojima e se raditi na
reviziji FOS klasifikacije. OECD-jev popis zadataka predvodi
Jan C. G. van Steen (Nizozemska) i ukljuuje Australiju,
Norveku, Portugal kao i EUROSTAT i UNESCO.
Tijekom trajanja procesa nekoliko nacrta je prodiskutirano
od strane NESTI skupine. Ad Hoc sastanak o statistici u
biotehnologiji je takoer konsultirati. U svakom sluaju,
zahvaljujui razliitim perspektivama u znanstvenoj zajednici,
administrativnim sustavima i korisnicima klasifikacije, kao i
dinamici same znanosti (kao stoje pojava meudisciplinarnih
znanosti), nije bilo mogue razviti FOS klasifikaciju koja e
zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora. Kao rezultat,
finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu razliitih
toaka gledita i potreba korisnika.
Komitet za politiku u znanosti i tehnologiji (CSTP)
pozvan je da otkrije iz procedure pisanja i objavi dokument.
Ovo je zavreno lipnja 2006.
Ovaj dokument je objavljen pod odgovornou
generalnog tajnika OECD.
REVIDIRANE KLASIFIKACIJE PODRUJA
ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASCATI-
JEVOM PRIRUNIKU
Pozadina
Frascati-jev prirunik (FM) 2002 se bavi FOS
klasifikacijom u Glavi 4.4, par. 273-276. Tablica 3.2 sadri
samu FOS klasifikaciju. FM preporuuje da osnovna polja
znanosti i tehnologije trebaju biti usvojena kao funkcionalna
polja znanstvenog sustava klasifikacije. Ova klasifikacija treba
biti koritena za trokove vlada za istraivanje i razvoj, visoko
obrazovanje i PNP (privatni neprofitni) sektor - i, ukoliko je
mogue, u BP (Biznis poduzea) sektoru - i za osobne podatke
u svim sektorima. U svakom sluaju, trenutna implementacija
moe biti okarakterizirana kao izuzetno razliita irom razliitih
zemalja.
Postojea FOS klasifikacija ne reflektuje u potpunosti
promjene u podruju znanosti i tehnologije, a posebice kada je
u pitanju pojava tehnologijskih podruja kao to su ICT,
biotehnologija i nanotehnologija. Ovo, kao i potreba da se
dobije to bolja pokrivenost podacima koji se nalaze u FOS-u,
najprimjerenija klasifikacija za R&D u javnom sektoru,
motivirani od strane NESTI skupine o razmatranju klasifikacije.
Dodue, nije realno misliti da je mogue razviti FOS
klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora.
To je zato to razliite perspektive u znanstvenoj zajednici,
administrativnim sustavima i korisnicima klasifikacije kao i
dinamike same znanosti (kao to je pojava meudisciplinamih
znanosti). Stoga, finalna klasifikacija predstavlja kompromis
izmeu razliitih toaka gledanja i potreba korisnika koje
predstavlja NESTI.
Pregled klasifikacije u podruju znanosti i tehnologije
(FOS) bio je razmatran vie puta u okviru posljednje revizije
Frascati-jevog prirunika. Na sastanku 2000 NESTI je
zakljuio da se FOS klasifikacija mora revidirati, ali sve do
 47 - 10
2002 NESTI nije postavio popis zadataka na kojima e se raditi
po ovom specifinom pitanju. Popis zadataka sainila je
Australija, Nizozemska (vodea zemlja), Norveka, Portugal
kao i EUROSTAT i UNESCO. OECD Tajnitvo je prihvatilo
ulogu koordinatora.
Na sastanku 2004 NESTI skupine prva nacrt verzija
revidirane FOS klasifikacije pripremljena je od strane
konsultanata i revidirana u odnosu na popis zadataka, i o njoj se
diskutiralo [Radni dokument Tajnitva
DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26]. Premda je prijedlog bio
cijenjen u odreenoj mjeri, dosta kritikih komentara je
napravljeno. Zakljueno je da e popis zadataka uzetih u
razmatranje i dodano napisane komentare kako bi osigurao
dobro opisanu dvoznamenkastu kategorizaciju koja se pretvara
u sadanju jednoznamenkastu kategorizaciju izvjetavanja.
Drugi nacrt FOS klasifikacije iznesen je na NESTI
sastanku 2005 [Radni dokument Tajnitva DST1/EAS/STP/
NESTI(2005)15]. Nakon duge diskusije, skupina je odobrila
revidiranu FOS klasifikaciju ostavljajui nerijeene neke
promjene o kojima se raspravljalo na sastanku i koje treba
dostaviti u pisanoj formi. NESTI je takoer odluio da potrai
savjet od strane OECD AdHoc sastanka o statistici u
biotehnologiji o najboljem nainu klasifikacije biotehnologije u
okviru FOS-a i da uzme u razmatranje preporuke po ovom
pitanju.
Veliki broj pisanih komentara je primljen nakon NESTI
sastanka, od kojih su neki uzeti u razmatranja, a neki ne. AdHoc
sastanak o statistici u biotehnologiji je bio konsultiran, to je
dovelo do preporuke da se biotehnologija podijeli u etiri
komponente i da joj se dodijele tri razliita jednoznamenkasta
FOS polja (dva su smjetena pod Ininjering i tehnologija,
jedno pod Medicinske znanosti i jedno pod Poljoprivredne
znanosti).
Osobama koje su dale komentare poslane su povratne
informacije o nainu na koji su njihovi prijedlozi bili
inkorporirani. Finalna verzija poslana je nazad na zadnju rundu
provjera. Revidirana klasifikacija predstavljena je u Aneksu 1.
Uporedba ove verzije sa onom koja je ukljuena u Frascati-jev
prirunik 2002 predstavljena je u Aneksu 2.
Ostatak ovog dokumenta ilustruje principe kojima se
vodilo u revidiranoj FOS klasifikaciji, predstavlja njen sadraj i
identificira implikacije njene primjene u FM (2002).
Klasifikacija nije promijenjena u prvoj razini (est osnovnih
polja), razini ije promjenljive su sakupljene u MST1 upitniku
ovog momenta, sa zadatkom osiguranja kontinuiteta vremenske
serije s ciljem meunarodnih poreenja. Novitet se sastoji u
prekidu dvoznamenkaste razine na iji raun se uzima pojava
nastajanja i meudisciplinarnih podruja, i za koje e biti
zatraeni meunarodno uporedivi podaci. Svaka
dvoznamenkasta kategorija praena je opisom njenog sadraja
da pomogne premoenje dvoznamenkaste meunarodne
klasifikacije sa detaljnijim nacionalnim klasifikacijama.
Principi revidirane klasifikacije
Vei broj vodia za revidiranu klasifikaciju su izneseni od
strane NESTI skupine u 2004 i dalje su razmatrane na popisu
zadataka. Sljedei principi za revidiranu FOS klasifikaciju su
navedeni:
- est osnovnih polja su podijeljena na dvoznamenkastu
razinu (vidi Aneks 2).
- "Ostale" (Others) kategorije su dodane za svako osnovno
polje s ciljem odravanja klasifikacije fleksibilnom i
dozvoljavajui pojavu novih podruja studija.
- "Ostale" kategorije ininjeringa i tehnologije, drutvenih i
humanistikih znanosti u FM 2002 su podijeljene na
nekoliko potkategorija.
, 18. 6. 2012.
- Posebice, "bio-tehnologija" i "nano-tehnologija" su
predstavljene u polju "Ininjeringa i tehnologije".
- Sakupljanje podataka i izvjetavanje o est osnovnih
podruja jami meunarodno poreenje R&D
podataka tijekom vremena.
Implementacija revidirane klasifikacije u Frascati-jev
om priruniku
Revidirana meunarodna klasifikacija e imati primjene
za mnoga razliita podruja interesovanja (R&D sakupljanje
podataka, R&D projekata, pitanja politike u ovom podruju).
Implementacija FOS klasifikacije e ovisiti od broja faktora:
- Svrhe za koju se klasifikacija koristi (nadgledanje,
evaluacija, alokacija sredstava).
- Mogunost ukljuenja razliitih faktora u klasifikaciju
(vlada, istraivako vijee, sveuilita, meunarodne
organizacije, drugi).
- Specifian odnos izmeu vlade i institucija visokog
obrazovanja i vladinog sektora.
- Granica do koje institucije mogu i do koje su spremne,
odnosno do koje su potaknute da dostavljaju podatke.
- Izraena briga u svezi administrativnog optereenja
institucija.
Prvi korak implementacije e zahtijevati promjene u
OECD R&D anketnim listiima to e nakon toga imati
utjecaja na sakupljanje podataka u OECD zemljama. Predvia
se da zemlje osiguraju podatke za razliite sektore na
dvostupanjskoj (dvoznamenkastoj) razini klasifikacije. Na
temelju ovoga treba doi do promjena R&D anketnih listia u
objedinjenu dvostupanjsku kategoriju izvjea. Meutim, za
neke zemlje lanice bit e teko, u ovoj fazi, pripremiti izvjea
o R&D podacima na mnogo detaljnijom dvostupanjskom FOS
razinom. Dakle, prvostupna (jednocifrena) razina i dalje e se
pojavljivati u eksperimentalnoj tablici za one zemlje koje u
poetku nee biti u mogunosti da dostave takve podatke, a
kako bi se osigurao kontinuitet vremenskih nizova na
prvostupnoj (jednocifrenoj) razini.
Zakljuci i sljedei koraci
Razlike treba napraviti izmeu nacionalnih i
meunarodnih ciljeva u koritenju klasifikacija. Klasifikacija
sadrana u Aneksu 1 nije usmjerena na harmonizaciju podataka
klasificiranih na temelju polja znanosti i tehnologije za
nacionalne ciljeve, donekle (prilino) je usmjerena na
postizanju minimalne razine komparacije R&D podataka na
meunarodnoj razini. Osim toga, treba postii balans izmeu
esto opirnih potreba korisnika s jedne strane i potreba za
minimiziranjem administrativnih trokova statistikih slubi s
druge strane. Nadalje, R&D istraivanja nisu najbolje pogodna
za prikupljanje veoma detaljnih podataka (kao alternativni
izvori mogu se koristiti npr. baze podataka na projektnoj razini
u zemljama i baze podataka iz publikacija i citiranih podataka).
Iz ovih razloga u pripremi klasifikacije uzet je koristan
pristup i napravljen je pokuaj da se zadri broj niih
dvostupanjskih (dvocifrenih) kategorija radije nego viih.
Izbjegavanje slamanja trendova takoer jc bilo vano uzeti u
obzir i nastojati da finalna verzija ostane koliko god je mogue
zatvorena za postojeu FOS klasifikaciju.
Nadalje, napredak znanosti i tehnologije na vodeem
kraju je veoma brz, tako nastajanje novih multi i
interdisciplinarnih podruja u budunosti trebat e klasificirati
sukladno mjerama R&D inputa i performansi. Postojea FOS
klasifikacija nije nuna kao krajnja (posljednja) ali je treba
detaljno pregledati, kao u sluaju Frascatijevog prirunik
kada je revidirano-pregledano nakon 10 godina implementacije.
Empirijske studije mogu pomoi u poboljavanju osnova FOS
klasifikacije.
, 18. 6. 2012.
NESTI skupina e oekivati paljivo praenje razvoja u
znanosti i tehnologiji i dinamiku potrebe korisnika na
nacionalnoj i internacionalnoj razini sukladno potrebnom
izvjeu FOS klasifikacije.
ANEX 1
REVIDIRANA KLASIFIKACIJA U PODRUJU
ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
1. Prirodne znanosti
Matematika
- Teorijska matematika, primjenjena matematika, statistika i
vjerovatnoa 1;
Raunarske i informatike znanosti
- Raunarske znanosti (informatika?), informatike
znanosti i bioinformatika (razvoj hardvera da bude 2.2.,
socijalni aspekt 5.8);
Fizike znanosti
- Atomska, molekularna i kemijska fizika (fizika atoma i
molekula ukljuujui koliziju, interakcija sa radijacijom;
magnetne rezonance; Moesbauerov efekat); fizika
sabijanja materije (ukljuujui fiziku vrstog tijela,
superprovodljivost); fizika estica i polja; nuklearna
fizika; fizika fluida i plazme (ukljuujui povrinsku
fiziku); optika (ukljuujui lasersku optiku i kvantnu
optiku); akustika; astronomija (ukljuujui astrofiziku,
znanost o svemiru);
Kemijske znanosti
- Organska kemija; neorganska i nuklearna kemija; fizika
kemija; znanost o polimerima, elektrokemija (baterije,
galvanski elementi, gorive elije, korozija metala,
elektrolize); kemija koloida; analitika kemija;
Zemlja i znanost o ivotnoj sredini
- Geoznanosti, multidisciplinamo; mineralogija, paleontolo-
gija; geokemija i geofizika; fizika geografija; geologija;
vulkanologija; znanost o ivotnoj sredini (socijalni aspekti
da budu 5.7.);
- Meteorologija i znanost o atmosferi; klimatska
istraivanja;
- Oceanografija, hidrologija, vodni resursi;
Bioloke znanosti (Medicina da bude 3, i Poljoprivreda
da bude 4)
- Biologija elije, mikrobiologija; virologija; biokemija i
molekularna biologija; biokemijski istraivaki metodi;
mikologija; biofizika;
- Genetika i nasljedstvo (medicinska genetika da bude 3);
reproduktivna biologija (medicinski aspekti da bude 3);
biologija razvitka;
- Znanost o biljkama, botanika;
- Zoologija, ornitologija, entomologija, biologija znanosti o
ponaanju (prijevod?);
- Biologija mora, slatkovodna biologija, limnologija,
ekologija, zatita biodiverziteta;
- Biologija (teorijska, matematika, termalna, kriobiologija,
biologijski ritam), Biologija evolucije, drugi biologijski
predmeti;
Druge prirodne znanosti
2. Ininjering i tehnologija
Graevinarstvo
- Graevinarstvo; arhitektura, graditeljstvo; komunalni
inenjering i konstrukcije; transportni inenjering;
Elektrotehnika, elektronika, informatiki ininjering
1 dermatologija i venerine bolesti, alergije; reumatologija;
Ovo ukljuenje istraivanja o statistikog metodologiji, ali iskljuuje istraivanja
o primijenjenoj statistici koja bi trebala biti klasificirana pod relevantno polje
primjene (npr. ekonomija, sociologija, itd)
47 - 11
- Elektrotehnika i elektronika; robotika i automatska
kontrola; automatizacija i kontrolni sustavi;
komunikacijski inenjering i sustavi; telekomunikacije;
arhitektura i hardver raunara;
Strojarstvo
- Strojarstvo; primjenjena mehanika; termodinamika;
- Inenjering zranog prostora;
- Nuklearni inenjering, (nuklearna fizika da bude 1.3.);
- Audio inenjering; analize pouzdanosti;
Kemijsko inenjerstvo
- Kemijsko inenjerstvo (biljke, proizvodi), inenjerstvo
kemijskih procesa;
Inenjering materijala
- Inenjering materijala; keramika; materijali za oblaganje i
filmovi; kompoziti (ukljuujui laminate, armiranu
plastiku, cementi, proizvodnja kombiniranih prirodnih i
sintetikih vlakana, punjeni kompoziti); papir i drvo;
tekstili; ukljuujui sintetike pigmente, boje, vlakna
(nanoskala materijala da bude 2.10; biomaterijala 2.9);
Medicinski inenjering
- Medicinski inenjering; tehnologija medicinskih
laboratorija (ukljuujui laboratorijske analize uzoraka;
tehnologiju dijagnostike); (biomaterijali da budu 2.9
[fizike karakteristike ivih materija povezanih sa
medicinskim implantatima, ureajima, senzorima]);
Inenjering ivotne sredine
- Inenjering ivotne sredine i geologijski inenjering,
geotehnike; istraivanja nafte (gorivo, ulja), energija i
goriva; daljinska istraivanja; obrada ruda i minerala;
inenjering mora; plovila; inenjering oceana;
Biotehnologija ivotne sredine
- Biotehnologija ivotne sredine; bioremediacija; dija-
gnostike biotehnologije (DNA sekvence i ureaji za
bioopaanje) u upravljanju ivotnom sredinom; etika
biotehnologije ivotne sredine;
Industrijska biotehnologija
- Industrijska biotehnologija; bioprocesne tehnologije
(industrijski procesi koje pokreu bioloki agensi)
biokatalize, fermentacija; bioproizvodi (proizvodi koji su
proizvedeni koristei bioloke materije kao sirovinu)
biomaterijali, bioplastike, biogoriva, bio-izvedena masa i
fine kemikalije, bio-izvedeni novi materijali;
Nano tehnologija
- Nano materijali (proizvodnja i osobine);
- Nano procesi (primjena na nano skali); (biomaterijali da
budu 2.9.);
Druga inenjerstva i tehnologije
- Hrana i pie;
- Druga inenjerstva i tehnologije
3. Medicinske i zdravstvene znanosti
Osnovna (fundementalna) medicina
- Anatomija i morfologija (znanost o biljkama da bude 1.6);
humana genetika; imunologija; neuro znanost (ukljuujui
psiho fiziologiju); farmakologija i farmacija; medicinska
kemija; toksikologija; fiziologija (ukljuujui citologiju);
patologija;
Klinika medicina
- Andrologija; ginekologija i akuerstvo; pedijatrija;
kardioloki i kardiovaskularni sustav; periferne vaskularne
bolesti, hematologija; respiratorni sustavi; medicina njege
i hitna medicina; anesteziologija; ortopedija; hirurgija;
radiologija; nuklearna medicina i medicinsko slikanje,
transplatacija, stomatologija; oralna hirurgija i medicina;
endokrinologija i metabolizam (ukljuujui dijabetes;
hormone); gastroenterologija i hepatologija; urologija i
 47 - 12
, 18. 6. 2012.
nefrologgija, onkologijaa; oftalmologijaa; otorinolaringgologi- 5.5. Pravo
ja; fizijaatrija; klinika neurologija; geerijatrija i geroontolo- - Pravo, krimino ologija, penologgija;
gija; oppa i interna medicina;
m drugi kliniki mediicinski 5.6. Politike znan nosti
predmetti, integrativna i komplementaarna medicina (alter- - Politike zn nanosti; javna na administraacija; teorija
nativni ssustavi vjebe);; organizacije;
Zdravsttvene znanosti 5.7 Socijalna i eko onomski zemljoopis
- Znanostti i usluge o zdravstvenoj njezi (ukljuuujui - Znanosti o iv votnoj sredini ((socijalni aspek kti); kulturna i
bolnikuu administraciju, financiranje zdravstvene nnjege); ekonomski zem mljopis; urbanee studije (planirranje i razvoj);
politika zdravlja i uslugge; planiranje traansporta i soocijalni aspekti (ininjering
- Njega; pprehrana; dijeteetika; transporta e biti
b 2.1);
- Javno zdravlje i zddravlje ivotn ne sredine; trropska 5.8. Mediji i komunikacije
medicinna; parazitoologija; inffektivne bbolesti, - Novinarstvo; informativne zznanosti (socijjalni aspekti);
epidemiiologija; bibliotekarstvoo; mediji and sociokulturoloke
- Medicinna rada; sportskke i rehabilitacijske znanosti, komunikacije;
- Socijalnne bio medicinsske znanosti (u ukljuujui planniranje 5.9 Ostale drutveene znanosti
obitelji, seksualno zdravlje, psiho- on nkologija, polittiki i - Drutvene znanosti, meudiscciplinarne;
socijalnni efekti na biommedicinska istraaivanja); mediccinska - Ostale drutvene znanosti;
etika, zllouporaba supsttanci. 6. Humanistikee znanosti
Medicin nska biotehnoloogija 6.1. Povijest i arheeologija
- Biotehnnologija vezaana uz zdrravlje; tehnoologija - Povijest (poviijest znanosti i tehnologije da bude 6.3,
manipullacije elijamaa, tkivima, orrganima ili ccijelog povijest specifinih znanostt da bude u odgovarajuem
o
organizm ma; tehnologgija identifikacije funkcionniranja poglavlju); arhheologija;
DNK, pproteina i enzim ma i kako oni utjjeu na napad bbolesti 6.2 Jezik i knjievnost
i ouvaanje zdravlja (ddijagnostika baazirana na gennima i - Ope studije jezika; speccifini jezici; ope studije
terapeuttske intervenccije (farmako ogenomika, teerapija knjievnosti, teorija
t knjievnnosti; specifinna knjievnost,
zasnovaana na genim ma); biomaterijali (povezanno sa lingvistika;
medicinnskim implantaatima, ureajim ma, senzorima); etika 6.3 ka i religija
Filozofija, etik
medicinnske biotehnologije; - Filozofija, povvijest i filozofijaa znanosti i tehn
nologije;
4. Poljoprrivredne znanoosti - Etika (izuzev etike povezanee za specifine potpodruja);
4.1. Poljopriivreda (biljna proizvodnja),
p u
umarstvo i ribaarstvo giozne studije;
teologija; relig
- Poljopriivreda (biljna proizvodnja) umarstvo;
ribaarstvo; 6.4 Umjetnost (umjetnost, povi vijest umjetnossti, umjetnost
znanost o zemljitu; hortikulturra, vinogradaarstvo; izvoenja, glazzba)
agronom mija (ratarstvo)), oplemenjivan nje biljaka i zzatita - Umjetnost, povijest umjetnnosti, dizajn u arhitekturi,
bilja; (poljoprivredna biotehnologija
b e
bili 4.4) studije umjetnosti izvoenj nji (muzikologija, kazalite,
4.2 Animaln na znanost i mljekarstvo dramaturgija); folklor;
- Animalnna znanost i mljjekarstvo; (anim malna biotehnoologija - Studije o filmuu, radiju i televiiziji;
e biti 44.4) 6.5. Druge humanistike studije
- Stoarsttvo; kuni ljubim mci;
4.3 Veterinaarska znanost
4.4. Poljopriivredna biotehn nologija
- Poljopriivredna biotehnnologija i bioteh hnologija hranee; GM
tehnologgija (usjevi i stoarstvo),
s kloniranje u stoaarstvu,
selekcijaa uz pomo markera, dijagnosticiranje ((DNK
sekvencce i ureaji za z bioopaanje za rano/preecizno
utvrivaanje bolesti) biomasa tehn nologije proizvvodnje
hrane, biofarming; etika vezana uz poljoprivvrednu
biotehnoologiju;
4.5. Druge ppoljoprivrednee znanosti
5. Drutveene znanosti
5.1 Psihologgija
- Psihologgija (ukljuujui odnose ovjek - maina);
- Psihologgija, posebne (ukljuujui terapiju za uuenje,
govor, sluh vizuelnee i druge pssihike i menntalne
nesposoobnosti);
5.2 Ekonom mije i biznis (pooslovanje)
- Ekonom mije, ekonometrrike; industrijsk ki odnosi;
- Biznis i menadment;
5.3 Obrazoovne znanosti
- Obrazovvanje, ope; ukljuujui obuku, pedaggogiju,
didaktikku;
- Obrazovvanje, posebicee (za nadarenee osobe, za oone sa
govornim m manama);
5.4 Socioloogija
- Sociologgija; demografiija; antropologijja, etnologija,
- Socijalnne teme (Studije ravnopravnossti spolova; soccijalna
pitanja; studije obitelji,, socijalni rad);
, 18. 6. 2012.
Na temelju lanka 12. stavak (1) Okvirnog zakona o
osnovama znanstvenoistraivake djelatnosti i koordinaciji
unutarnje i meunarodne znanstvenoistraivake suradnje
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na
prijedlog Vijea za znanost Bosne i Hercegovine, ministar
civilnih poslova donosi
NAPUTAK
O METODOLOGIJSKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA
IZRADU PRAVILNIKA O KLASIFIKACIJI
ZNANSTVENIH PODRUJA, POLJA I GRANA
lanak 1.
(Predmet Naputka)
Ovim Naputkom utvruje se metoologijski okvir i
principi za izradu pravilnika o klasifikaciji znanstvenih
podruja, polja i grana s pripadajuim klasifikacijskim
oznakama (u daljnjem tekstu: Naputak).
lanak 2.
(Znanstvena podruja)
(1) Znanstvena podruja, polja i grane/ua podruja utvruju
se sukladno revidiranom izdanju klasifikacije polja
znanosti i tehnologije u priruniku Frascati Manual 2002,
Revidirana klasifikacija podruja znanosti i tehnologije
(Revised Fields of Science and Technology (FOS)
Classification on in the FRASCATI;DST1/EAS/STP/
NESTI(2006)19/F1NAL; Organisation for Economic Co-
operation and Development; 26-Feb-2007), koji je temelj
za praenje statistikih indikatora u Europskoj uniji.
(2) Originalni dokument "Revidirana klasifikacija podruja
znanosti i tehnologije" sastavni je dio ovog Naputka
(Aneks 1).
lanak 3.
(Uskladenost podataka)
(1) Ovim Naputkom stvara se temelj za minimalnu razinu
uporeivosti podataka u znanstvenoistraivakoj
djelatnosti na meunarodnoj razini.
(2) Podruja i polja trebaju biti usklaeni sa prvom i drugom
razinom klasifikacije, a grane/ua podruja maksimalno
mogue usklaeni sa treom razinom klasifikacije, danom
u dokumentu iz stavka 2. lanka 2. ovog Naputka.
lanak 4.
(Provedbeni propisi)
(1) Na bazi ovog Naputka nadlena ministarstva u Bosni i
Hercegovini donijet e svoj pravilnik o klasifikaciji
znanstvenih podruja, polja i grana/uih podruja.
(3) Klasifikacija u pravilniku iz stavka (1) moe se i dalje
proirivati i moe imati i nie razine klasifikacije
grana/uih znanstvenih podruja, ovisno od potreba.
lanak 5.
Ovaj Naputak stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 10-33-16-1293/12
08. lipnja 2012. godine Ministar
Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r.
47 - 13
UPRAVA ZA NAUKU, TEHNOLOGIJU I INDUSTRIJU
KOMITET ZA POLITIKU U NAUCI I TEHNOLOGIJI
Radna grupa nacionalnih eksperata za indikatore u nauci i
tehnologiji
REVIDIRANE KLASIFIKACIJE OBLASTI NAUKE I
TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASKATI-JEVOM
PRIRUNIKU
JT03222603
Document complet disponible sur OLIS dans son format
d'origine
Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom
originalnom formatu
UVODNA RIJE
Pregled klasifikacije naunih i tehnolokih oblasti (FOS) bio
je predmet rasprave vie puta u okviru posljednje revizije Frascati-
jevog prirunika (FM). Posebno se osjealo da je dolo vrijeme da
se FOS klasifikacija, najprimjerenija klasifikacija za istraivanje i
razvoj u javnom sektoru, treba ponovo razmatrati s ciljem
odraavanja najnovijih promjena u oblasti nauke i tehnologije,
posebno pojavom tehnolokih oblasti kao to su 1CT,
biotehnologija i nanotehnologija.
Slijedei ove rasprave u 2002. radna grupa nacionalnih
eksperata za indikatore u nauci i tehnologiji (NESTI) j odluila da
postavi popis zadatka na kojima e se raditi na reviziji FOS
klasifikacije. OECD-jev popis zadataka predvodi Jan C. G. van
Steen (Holandiia) i ukljuuje Australiju, Norveku, Portugal kao i
EUROSTAT i UNESKO.
Tokom trajanja procesa nekoliko nacrta je prodiskutovano od
strane NESTI grupe. AdHoc sastanak o statistici u biotehnologiji je
takode konsultovan. U svakom sluaju, zahvaljujui razliitim
perspektivama u naunoj zajednici, administrativnim sistemima i
korisnicima klasifikacije, kao i dinamici same nauke (kao to je
pojava meudisciplinamih nauka), nije bilo mogue razviti FOS
klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora.
Kao rezultat, finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu
razliitih taaka gledita i potreba korisnika.
Komitet za politiku u nauci i tehnologiji (CSTP) pozvan je da
otkrije iz procedure pisanja i objavi dokument. Ovo je zavreno
juna 2006.
Ovaj dokument je objavljen pod odgovornou generalnog
sekretara OECD
REVIDIRANE KLASIFIKACIJE OBLASTI NAUKE I
TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASKATI-JEVOM
PRIRUNIKU
Pozadina
Frascati-jev prirunik (FM) 2002 se bavi FOS klasifikacijom
u poglavlju 4.4, par. 273-276. Tabela 3.2 sadri samu FOS
klasifikaciju. FM preporuuje da osnovna polja nauke i tehnologije
trebaju biti usvojena kao funkcionalna polja naunog sistema
klasifikacije. Ova klasifikacija treba biti koritena za trokove vlada
za istraivanje i razvoj, visoko obrazovanje i PNP (privatni
neprofitni) sektor - i, ukoliko je mogue, u BP (Biznis preduzea)
sektoru - i za line podatke u svim sektorima. U svakom sluaju,
trenutna implementacija moe biti okarakterisana kao izuzetno
razliita irom razliitih zemalja.
Postojea FOS klasifikacija ne reflektuje u potpunosti
promjene u oblasti nauke i tehnologije, a posebno kada je u pitanju
pojava tehnolokih oblasti kao to su 1CT, biotehnologija i
nanotehnologija. Ovo, kao i potreba da se dobije to bolja
pokrivenost podacima koji se nalaze u FOS-u, najprimjerenija
klasifikacija za R&D u javnom sektoru, motivisani od strane
NEST1 grupe o razmatranju klasifikacije. Dodue, nije realno
misliti daje mogue razviti FOS klasifikaciju koja e zadovoljiti
potrebe svih ukljuenih faktora. To je zato to razliite perspektive
 47 - 14
u naunoj zajednici, administrativnim sistemima i korisnicima
klasifikacije kao i dinamike same nauke (kao to je pojava
meudisciplinarnih nauka). Stoga, finalna klasifikacija predstavlja
kompromis izmeu razliitih taaka gledanja i potreba korisnika
koje predstavlja NEST1.
Pregled klasifikacije u oblasti nauke i tehnologije (FOS) bio
je razmatran vie puta u okviru posljednje revizije Frascati-jevog
prirunika. Na sastanku 2000 NESTI je zakljuio da se FOS
klasifikacija mora revidirati, ali sve do 2002 NESTI nije postavio
popis zadataka na kojima e se raditi po ovom specifinom pitanju.
Popis zadataka sainila je Australija, Holandija (vodea zemlja),
Norveka, Portugalija kao i EUROSTAT i UNESKO. OECD
Sekreterijat je prihvatio ulogu koordinatora.
Na sastanku 2004 NESTI grupe prva nacrt verzija revidirane
FOS klasifikacije pripremljena je od strane konsultanata i
revidirana u odnosu na popis zadataka, i o njoj se diskutovalo
[Radni dokument Sekreterijata DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26].
Premda je prijedlog bio cijenjen u odreenoj mjeri, dosta kritikih
komentara je napravljeno. Zakljueno je da e popis zadataka
uzetih u razmatranje i dodatno napisane komentare kako bi
osigurao dobro opisanu dvoznamenkastu kategorizaciju koja se
pretvara u sadanju jednoznamenkastu kategorizaciju izvjetavanja.
Drugi nacrt FOS klasifikacije iznesen je na NESTI sastanku
2005 [Radni dokument Sekreterijata DSTl/EAS/STP/NESTl(2005)
15]. Nakon duge diskusije, grupa je odobrila revidiranu FOS
klasifikaciju ostavljajui nerijeene neke promjene o kojima se
raspravljalo na sastanku i koje treba dostaviti u pisanoj formi.
NESTI je takoe odluio da potrai savjet od strane OECD AdHoc
sastanka o statistici u biotehnologiji o najboljem nainu
klasifikacije biotehnologije u okviru FOS-a i da uzme u
razmatranje preporuke po ovom pitanju.
Veliki broj pisanih komentara je primljen nakon NESTI
sastanka, od kojih su neki uzeti u razmatranja a neki ne. AdHoc
sastanak o statistici u biotehnologiji je bio konsultovan, to je
dovelo do preporuke da se biotehnologija podijeli u etiri
komponente i da joj se dodijele tri razliita jednoznamenkasta FOS
polja (dva su smjetena pod Ininjering i tehnologija, jedno pod
Medicinske nauke i jedno pod Poljoprivredne nauke).
Osobama koje su dale komentare poslane su povratne
informacije o nainu na koji su njihovi prijedlozi bili inkorporisani.
Finalna verzija poslana je nazad na zadnju rundu provjera.
Revidirana klasifikacija predstavljena je u Aneksu 1. Uporedba ove
verzije sa onom koja je ukljuena u Frascati-jev prirunik 2002
predstavljena je u Aneksu 2.
Ostatak ovog dokumenta ilustruje principe kojima se vodilo u
revidiranoj FOS klasifikaciji, predstavlja njen sadraj i identifikuje
implikacije njene primjene u FM (2002). Klasifikacija nije
promijenjena u prvom nivou (est osnovnih polja), nivou ije
promjenljive su sakupljene u MSTI upitniku ovog momenta, sa
zadatkom osiguranja kontinuiteta vremenske serije u cilju
meunarodnih poreenja. Novitet se sastoji u prekidu
dvoznamenkastog nivoa na iji raun se uzima pojava nastajanja i
meudisciplinamih oblasti, i za koje e biti zatraeni meunarodno alternativni izvori mogu se koristiti npr. baze podataka na
uporedivi podaci. Svaka dvoznamenkasta kategorija praena je
opisom njenog sadraja da pomogne premoenje dvoznamenkaste
meunarodne klasifikacije sa detaljnijim nacionalnim
klasifikacijama.
Principi revidirane klasifikacije
Vei broj vodia za revidiranu klasifikaciju su izneseni od
strane NESTI grupe u 2004 i dalje su razmatrane na popisu
zadataka. Sljedei principi za revidiranu FOS klasifikaciju su
navedeni:
- est osnovnih polja su podijeljena na dvoznamenkasti nivo
(vidi Aneks 2).
, 18. 6. 2012.
- "Ostale" (Others) kategorije su dodate za svako osnovno
polje s ciljem odravanja klasifikacije fleksibilnom i
dozvoljavajui pojavu novih oblasti studija.
- "Ostale" kategorije ininjeringa i tehnologije, drutvenih i
humanistikih nauka u FM 2002 su podijeljene na nekoliko
potkategorija.
- Posebno, "bio-tehnologija" i "nano-tehnologija" su
predstavljene u polju "Ininjeringa i tehnologije".
- Sakupljanje podataka i izvjetavanje o est osnovnih oblasti
garantuje meunarodno poreenje R&D podataka tokom
vremena.
Implementacija revidirane klasifikacije u Frascati-jevom
priruniku
Revidirana meunarodna klasifikacija e imati primjene za
mnoge razliite oblasti interesovanja (R&D sakupljanje podataka,
R&D projekata, pitanja politike u ovoj oblasti). Implementacija
FOS klasifikacije e zavisiti od broja faktora:
- Svrhe za koju se klasifikacija koristi (nadgledanje, evaluacija,
alokacija sredstava).
- Mogunost ukljuenja razliitih faktora u klasifikaciju (vlada,
istraivako vijee, univerziteti, meunarodne organizacije,
drugi).
- Specifian odnos izmeu vlade i institucija visokog
obrazovanja i vladinog sektora.
- Granica do koje institucije mogu i do koje su spremne,
odnosno do koje su potaknute da dostavljaju podatke.
- Izraena briga u vezi administrativnog optereenja institucija.
Prvi korak implementacije e zahtijevati promjene u OECD
R&D anketnim listiima to e nakon toga imati uticaja na
sakupljanje podataka u OECD zemljama. Predvia se da zemlje
obezbjeuju podatke za razliite sektore na dvostepenom
(dvoznamenkastom) nivou klasifikacije. Na osnovu ovoga treba
doi do promjena R&D anketnih listia u objedinjenu dvostepenu
kategoriju izvjetaja. Meutim, za neke zemlje lanice bie teko, u
ovoj fazi, da pripreme izvjetaje o R&D podacima na mnogo
detaljnijem dvostepenom FOS nivou. Dakle, prvostepeni
(jednocifreni) nivo i dalje e se pojavljivati u eksperimentalnoj
tabeli za one zemlje koje u poetku nee biti u mogunosti da
dostave takve podatke, a kako bi se obezbijedio kontinuitet
vremenskih nizova na prvostepenom (jednocifrenom) nivou.
Zakljuci i sljedei koraci
Razlike neba napraviti izmeu nacionalnih i meunarodnih
ciljeva u koritenju klasifikacija. Klasifikacija sadrana u Aneksu 1
nije usmjerena na harmonizaciju podataka klasifikovanih na
osnovu polja nauke i tehnologije za nacionalne ciljeve, donekle
(prilino) je usmjerena na postizanju minimalnog nivoa
komparacije R&D podataka na meunarodnom nivou. Osim toga,
treba postii balans izmeu esto opirnih potteba korisnika s jedne
strane i potreba za minimiziranjem administrativnih trokova
statistikih slubi s druge strane. Nadalje, R&D istraivanja nisu
najbolje pogodna za prikupljanje veoma detaljnih podataka (kao
projektnom nivou u zemljama i baze podataka iz publikacija i
citiranih podataka).
Iz ovih razloga u pripremi klasifikacije uzet je koristan
pristup i napravljen je pokuaj da se zadri broj niih dvostepenih
(dvocifrenih) kategorija radije nego viih. Izbjegavanje slamanja
trendova takoer je bilo vano uzeti u obzir i nastojati da finalna
verzija ostane koliko god je mogue zatvorena za postojeu FOS
klasifikaciju.
Nadalje, napredak nauke i tehnologije na vodeem kraju je
veoma brz, tako nastajanje novih multi i interdisciplinarnih
podruja u budunosti trebae klasifikovati u skladu sa mjerama
R&D inputa i performansi. Postojea FOS klasifikacija nije nuna
kao krajnja (posljednja) ali je treba detaljno pregledati, kao u
, 18. 6. 2012.
sluaju Frascatijevog prirunik kada je revidirano-pregledano
nakon 10 godina implementacije. Empirijske studije mogu pomoi
u poboljavanju osnova FOS klasifikacije.
NESTI grupa e oekivati paljivo praenje razvoja u nauci i
tehnologiji i dinamiku potrebe korisnika na nacionalnom i
internacionalnom nivou u skladu sa potrebnim izvjetajem FOS
klasifikacije.
ANEKS 1
REVIDIRANA KLASIFIKACIJA U PODRUJU NAUKE I
TEHNOLOGIJE
1. Prirodne nauke
Matematika
- Teorijska matematika, primjenjena matematika, statistika i
vjerovatnoa 1;
Komjuterske i informacione nauke
- Kompjuterske nauke (informatika?), informacione nauke i
bioinformatika (razvoj hardvera da bude 2.2., socijalni aspekt
5.8);
Fizike nauke
- Atomska, molekularna i hemijska fizika (fizika atoma i
molekula ukljuujui koliziju, interakcija sa radijacijom;
magnetne rezonance; Moesbauerov efekat); fizika sabijanja
materije (ukljuujui fiziku vrstog tijela,
superprovodljivost); fizika estica i polja; nuklearna fizika;
fizika fluida i plazme (ukljuujui povrinsku fiziku); optika
(ukljuujui lasersku optiku i kvantnu optiku); akustika;
astronomija (ukljuujui astrofiziku, nauku o svemiru);
Hemijske nauke
- Organska hernija; neorganska i nuklearna hernija; fizika
hernija; nauka o polimerima, elektrohemija (baterije,
galvanski elementi, gorive elije, korozija metala,
elektrolize); hernija koloida; analitika hernija;
Zemlja i nauka o ivotnoj sredini
- Geonauke, multidisciplinarno; mineralogija, paleontologija;
geohemija i geofizika; fizika geografija; feologija;
vulkanologija; nauka o ivotnoj sredini (socijalni aspekti da
budu 5.7.);
- Meteorologija i nauka o atmosferi; klimatska istraivanja;
- Okeanografija, hidrologija, vodni resursi;
Bioloke nauke (medicina da bude 3, i poljoprivreda da
bude 4)
- Biologija elije, mikrobiologija; virologija; biohemija i
molekularna biologija; biohemijski istraivaki metodi;
mikologija; biofizika;
- Genetika i nasljedstvo (medicinska genetika da bude 3);
reproduktivna biologija (medicinski aspekti da bude 3);
biologija razvitka;
- Nauka o biljkama, botanika;
- Zoologija, omitologija, entomologija, biologija nauke o
ponaanju (prevod?);
- Biologija mora, slatkovodna biologija, limnologija, ekologija,
zatita biodiverziteta;
- Biologija (teorijska, matematika, termalna, kriobiologija,
bioloki ritam), biologija evolucije, drugi bioloki predmeti;
Druge prirodne nauke
2. Ininjering i tehnologija
Graevinarstvo
- Graevinarstvo; arhitektura, graditeljstvo; komunalni
inenjering i konstrukcije; transportni inenjering;
Elektrotehnika, elektronika, informatiki ininjering
1 metabolizam (ukljuujui dijabetes; hormone); gastroentero-
Ovo ukljuuje istraivanja o statistikoj metodologiji, ali iskljuuje istraivanja
o primijenjenoj statisticikoja bi trebala biti klasificirana pod relevantno polje
primjene (npr. ekonomija, sociologija itd.)
47 - 15
- Elektrotehnika i elektronika; robotika i automatska kontrola;
automatizacija i kontrolni sistemi; komunikacioni inenjering
i sistemi; telekomunikacije; arhitektura i hardver kompjutera;
Mainstvo
- Mainstvo; primjenjena mehanika; termodinamika;
- Inenjering vazdunog prostora;
- Nuklearni inenjering, (nuklearna fizika da bude 1.3.);
- Audio inenjering; analize pouzdanosti;
Hemijsko inenjerstvo
- Hemijsko inenjerstvo (biljke, proizvodi), inenjerstvo
hemijskih procesa;
Inenjering materijala
- Inenjering materijala; keramika; materijali za oblaganje i
filmovi; kompoziti (ukljuujui laminate, armiranu plastiku,
cementi, proizvodnja kombinovanih prirodnih i sintetikih
vlakana, punjeni kompoziti); papir i drvo; tekstili; ukljuujui
sintetike pigmente, boje, vlakna (nanoskala materijala da
bude 2.10; biomaterijala 2.9);
Medicinski inenjering
- Medicinski inenjering; tehnologija medicinskih laboratorija
(ukljuujui laboratorijske analize uzoraka; tehnologiju
dijagnostike); (biomaterijali da budu 2.9 [fizike
karakteristike ivih materija povezanih sa medicinskim
implantatima, ureajima, senzorimaj(;
Inenjering ivotne sredine
- Inenjering ivotne sredine i geoloki inenjering,
geotehnike; istraivanja nafte (gorivo, ulja), energija i goriva;
daljinska istraivanja; obrada ruda i minerala; inenjering
mora; plovila; inenjering okeana;
Biotehnologija ivotne sredine
- Biotehnologija ivotne sredine; bioremediacija; dijagnostike
biotehnologije (DNA sekvence i ureaji za bioopaanje) u
upravljanju ivotnom sredinom; etika biotehnologije ivotne
sredine;
Industrijska biotehnologija
- Industrijska biotehnologija; bioprocesne tehnologije
(industrijski procesi koje pokreu bioloki agensi) biokatali-
ze, fermentacija; bioproizvodi (proizvodi koji su proizvedeni
koristei bioloke materije kao sirovinu) biomaterijali,
bioplastike, biogoriva, bio-izvedena masa i fine hemikalije,
bio-izvedeni novi materijali;
Nano tehnologija
- Nano materijali (proizvodnja i osobine);
- Nano procesi (primjena na nano skali); (biomaterijali da budu
2.9.)
Druga inenjerstva i tehnologije
- Hrana i pie;
- Druga inenjerstva i tehnologije
3. Medicinske i zdravstvene nauke
Osnovna (fundamentalna) medicina
- Anatomija i morfologija (nauka o biljkama da bude 1.6);
humana genetika; imunologija; neuro nauka (ukljuujui
psiho fiziologiju); farmakologija i farmacija; medicinska
hernija; toksikologija; fiziologija (ukljuujui citologiju);
patologija;
Klinika medicina
- Andrologija; ginekologija i akuerstvo; pedijatrija; kardiolo-
ki i kardiovaskularni sistem; periferne vaskularne bolesti,
hematologija; respiratorni sistemi; medicina njege i hitna
medicina; anesteziologija; ortopedija; hirurgija; radiologija;
nuklearna medicina i medicinsko slikanje, transplatacija,
stomatologija; oralna hirurgija i medicina; dermatologija i
venerine bolesti, alergije; reumatologija; endokrinologija i
logija i hepatologija; urologija i nefrologija, onkologija;
oftalmologija; otorinolaringologija; fizijatrija; klinika
 47 - 16
, 18. 6. 2012.
neurologgija; gerijatrija i gerontologiija; opta i iinterna planiranje transsporta i socijalnii aspekti (ininjering transporta
medicinaa; drugi klinikki medicinski prredmeti, integrattivna i e biti 2.1);
komplem mentarna mediciina (alternativni sistemi vjebe);; 5.8. Mediji i komun nikacije
Zdravstvvene nauke - Novinarstvo; informativne nauke (socijalni aspekti);
- Nauke i usluge o zdraavstvenoj njezi (ukljuujui boolniku bibliotekarstvo;; mediji i socio-kkulturoloke kom munikacije;
administtraciju, finansirranje zdravstveene njege); ppolitika 5.9. Ostale drutven ne nauke
zdravlja i usluge; - Drutvene nauk ke, meudiscipliinarne;
- Njega; pprehrana; dijetetiika; - Ostale drutven ne nauke;
- Javno zddravlje i zdravljje ivome sredin ne; tropska meddicina; 6. Humanistike nauke
parazitollogija; infektivnne bolesti, epidemmiologija; 6.1. Historija i arheeologija
- Medicinna rada; sportskee i rehabilitacionee nauke, - Historija (historija nauke i tehn hnologije da bud de 6.3, historija
- Socijalnne bio medicinnske nauke (u ukljuujui planniranje specifinih nau uka da bude u odgovarajueem poglavlju);
porodicee, seksualno zddravlje, psihoon nkologija, polittiki i arheologija;
socijalnii efekti na biom medicinska istraaivanja); mediicinska 6.2. Jezik i knjievnnost
etika, zlooupotreba supstaanci, - Ope studije jezika; speccifini jezici; ope studije
Medicin nska biotehnologgija knjievnosti, teorija
t knjievnnosti; specifinna knjievnost,
- Biotehnoologija vezana za z zdravlje; teh hnologija manipuulacije lingvistika;
elijamaa, tkivima, organnima ili cijelog organizma;
o tehnoologija 6.3. a i religija
Filozofija, etika
identifikkacije funkcionissanja DNK, pro oteina i enzima i kako - Filozofija, histo
orija i filozofija nnauke i tehnolog
gije;
oni utiuu na napad boleesti i ouvanje zdravlja (dijagnnostika - Etika (izuzev etike povezanne za specifin ne podoblasti);
baziranaa na genim ma i terapeutske intervvencije teologija; religiozne studije;
(farmakoogenomika, teerapija zasnov vana na gennima); 6.4. Umjetnost (umjetnost, histo torija umjetnossti, umjetnost
biomaterrijali (povezanno sa medicin nskim implanttatima, izvoenja, muzzika)
ureajimma, senzorima); etika
e medicinskee biotehnologijee; - Umjetnost, histtorija umjetnostti, dizajn u arhiitekturi, studije
4. Poljopriivredne nauke umjetnosti izvo oenji (muzikoloogija, pozorite,, dramaturgija);
4.1. Poljopriivreda (Biljna prroizvodnja), um marstvo i ribarsttvo folklor;
- Poljoprivvreda (biljna proizvodnja) umarstvo;
ribaarstvo; - Studije o filmu,, radiju i televizijiji;
nauka o zemljitu; horttikultura, vinogrradarstvo; agronnomija 6.5. Druge humaniistike studije
(ratarstvvo), oplemenjiivanje biljakaa i zatita bilja;
(poljoprrivredna biotehnologija e biti 4..4)
4.2. Animaln na nauka i mljekkarstvo
- Animalnna nauka i mljekkarstvo; (anima alna biotehnologgija e
biti 4.4)
- Stoarstvvo; kuni ljubimmci;
4.3. Veterinaarska nauka
4.4. Poljopriivredna biotehnoologija
- Poljoprivvredna biotehnoologija i bioteh hnologija hranee; GM
tehnologgija (usjevi i stoarstvo),
s kloniranje u stoaarstvu,
selekcijaa uz pomo markera, dijaagnosticiranje (DNK
sekvencee i ureaji za bioopaanje za rano/pre recizno
utvrivaanje bolesti) bioomasa tehnologij ije proizvodnje hrane,
biofarmiing; etika vezanaa za poljoprivred dnu biotehnologgiju;
4.5. Druge ppoljoprivredne nauke
n
5. Drutveene nauke
5.1 Psihologgija
- Psihologgija (ukljuujui odnose ovjek - maina);
- Psihologgija, posebne (uukljuujui terap piju za uenje, ggovor,
sluh vizuuelne i druge psiihike i mentalne nesposobnostii);
5.2. Ekonom mije i biznis (posslovanje)
Ekonom mije, ekonometrikke; industrijski odnosi;
o
- Biznis i menadment;
5.3. Obrazovvne nauke
- Obrazovvanje, ope; ukljuuujui obuku, pedagogiju,
p didaaktiku;
- Obrazovvanje, posebno (za nadarene osobe, za on one sa
govornim m manama);
5.4. Sociologgija
- Sociologgija; demografijaa; antropologija,, etnologija,
- Socijalnne teme (studije ravnopravnosti polova; soccijalna
pitanja; sstudije porodicee, socijalni rad);
5.5. Pravo 551
- Pravo, kkriminologija, peenologija;
12. (1)
5.6. Politikee nauke

- Politikee nauke; javna addministracija; teeorija organizacijije;
5.7. Socijaln na i ekonomska geografija
g
(" ",
- Nauke o ivotnoj sreedini (socijalni aspekti); kultuurna i 43/09
9),
,
ekonomska geografija; urbane studije (planiranje i raazvoj);
, 18. 6. 2012. 47 - 17
(1)

(2)

1. (3)
( ) 6.
( )
:
)
( : ). :
2. 1)
( ) ;
: 2)
) 9.
) 5.
) )
:
3. 1)
( )
;
. 2)
4. 9.
( ) 5.
(1) )
:
. 1)
(2) :
, , ;
, 2)
, . 9.
5. 5.
( ) 7.
( )

: -
(R), :
 47 - 18
, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012. 47 - 19

 47 - 20
, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012. 47 - 21

8.
(
) R41-R45, R51
5 R52


.
7. - )
(ISS ).

9.
(( )
(1)
:
)

R41 - R45, R51
5 R52


.
)

 47 - 22 , 18. 6. 2012.
R15, R16, R46 R47, - UPUTSTVO
R10 R40, O METODOLOKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA
50% IZRADU PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA
- - IZBOR U NAUNA ZVANJA
. lan 1.
(2) , (Predmet uputstva)
- Ovim Uputstvom definira se metodoloki okvir i principi za
: izradu pravilnika o minimalnim uvjetima za izbor u odgovarajue
nauno zvanje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Uputstvo).
:
) - 100% lan 2.
(Nauna zvanja)
Nauna zvanja za rad u naunim ustanovama su:
) - 75% a) Nauni saradnik
b) Vii nauni saradnik
c) Nauni savjetnik
) - 50% lan 3.
(Izbor u nauna zvanja)
) - 30% Izbor u nauna zvanja se vri na osnovu vrste i broja
naunoistraivakih radova.
lan 4.
(3) (Naune oblasti)
, , (1) Za svaku naunu oblast utvruju se vrste i minimalni broj
, radova za stjecanje naunog zvanja ili ponovni izbor u isto
100% zvanje.
. (2) Oblasti nauka u kojima se stjeu nauna zvanja su: prirodne
10. nauke, inenjerstvo i tehnologija, medicinske i zdravstvene
() nauke, poljoprivredne nauke, drutvene nauke i humanistike
(1) , nauke.
lan 5.
(Naune grupacije)
. Radi ujednaavanja uvjeta za izbor u nauna zvanja nauke u
(2) ovom Uputstvu se razvrstavaju u tri naune grupacije:
(1) Prirodne nauke i medicinske i zdravstvene nauke
(2) Inenjerstvo i tehnologija i poljoprivredne nauke
. (3) Drutvene nauke i humanistike nauke
11. lan 6.
( ) (Minimalni uslovi za sticanje naunih zvanja)
Minimalni uslovi za sticanje naunih zvanja su:
a) Za naunog saradnika moe biti biran kandidat koji:
, 1) ima nauni stepen doktora nauka u odgovarajuoj
naunoj oblasti;
. 2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih
12. lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu
( ) grupaciju iz lana 5.
b) Za vieg naunog saradnika moe biti biran kandidat
" ". koji:
10-33-16-1294/12 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u
08. 2012. zvanju naunog saradnika u odgovarajuoj
, . . naunoj oblasti;
2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih
lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu
grupaciju iz lana 5.
Na osnovu lana 12. stav (1) Okvirnog zakona o osnovama
c) Za naunog savjetnika moe biti biran kandidat koji:
naunoistraivake djelatnosti i koordinaciji unutranje i
1) ima proveden najmanje jedan izborni period u
meunarodne naunoistraivake saradnje Bosne i Hercegovine
zvanju vieg naunog saradnika u odgovara-juoj
("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na prijedlog Vijea za nauku
naunoj oblasti;
Bosne i Hercegovine, ministar civilnih poslova donosi
2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih
lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu
grupaciju iz lana 5.
lan 7.
(Vrijednost koeficijenta kompetentnosti)
Za svaku vrstu naunoistraivakih radova odnosno rezultata
utvruje se vrijednost koeficijenta kompetentnosti (R), kako slijedi:
, 18. 6. 2012. 47 - 23

 47 - 24
, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012. 47 - 25

 47 - 26
, 18. 6. 2012.
lan 8.
(Usklaivaanje s tipologijo
om)
Grupe i vrste naunooistraivakih radova iz laana 7.
usklauju see sa tipologijom vaeeg naunoistraivvakog
informacionoog sistema (COB BISS ili drugi vaei).
v
lan 9.
(Minimalni kvantitativni uv vjeti)
(1) Minimaalni kvantitativvni uvjeti za stjecanje pojeedinih
naunihh zvanja su:
a) za prirodne naukee i medicinske i zdravstvene naauke

Bodovi iz kateegorija R15, R166, R46 i R47 kojii su implicitno

prisuutni tamo gdje se navode R10 i R40, mogu iniiti maksimalno
50% odgovarajueg g bodovnog uuvjeta i to sam mo u sluaju
istraivaa na nau uno-leksikograafskim i nauno-lingvogeo-
grafskim projektimaa.
(2) Ukoliko ima vie v od tri autoora, broj bodov va utvrenih u
vrijednosti koeeficijenata kommpetentnosti rasp poreuje se na
sljedei nain:
Udio doprinossa pojedinih auutora u objavljeenim naunim
Za izborr u naunog savvjetnika je potrrebno daje publliciran publiikacijama raun na se kako slijeddi:
jedan rad kategorija R41-R455, R51 i ili R52 na jednom od jjezika (a) do tri auttora - svaki po 100% predvieene vrijednosti
konstitutivnihh naroda. za koeficcijent kompetenntnosti za datu vrstu
v rada
b) za inenjerstvo i tehnologiju
t i po
oljoprivredne naauke (b) etiri auttora - svaki poo 75% predvieene vrijednosti
za koeficcijent kompetenntnosti za datu vrstu
v rada
(c) pet autorra - svaki po 500% predviene vrijednosti za
koeficijennt kompetentnoosti za datu vrsttu rada
(d) est ili vie autora - svaki po 30% % predviene
vrijednossti za koeficijeent kompetenttnosti za datu
vrstu rad
(3) Ukoliko je rad r rezultat m meunarodnog istraivakog
projekta, objavvljen u vrhunskokom meunarod dnom asopisu,
istraivau u radu, bez obziira na broj auttora iz drugih
zemalja pripada 100% ppredviene vrijednosti v za
koeficijent kommpetentnosti zaa datu vrstu radaa.
lan 100.
(Reizboor)
(1) Za reizbor u zv vanje, kandidatt je obavezan da u periodu od
prethodnog izbora
i ostvari
ri najmanje polovinu od
kvantitativnog minimuma nnaunoistraivakih rezultata
potrebnih za izzbor u to zvanjee.
(2) Kandidat iz prethodnog
p staava moe biti biran u vie
Za izbor naunog savjjetnika je potreebno da je publliciran zvanje i prije isteka
i izbornogg perioda na kooji je reizabran
jedan rad kattegorija R41-R45
4 , R51 ili R52 na
n jednom od jjezika kada ostvari uvvjete potrebne zza izbor u to zv
vanje.
konstitutivnihh naroda. lan 111.
c) za drutvene naukke i humanistik ke nauke (Provedbeni ppropisi)
Na osnovu ovo og Uputstva naadlena ministarrstva u Bosni i
Hercegovini donijet e ili uskladiti postojee prav vilnike za izbor
u odg govarajue nauno zvanje, kaoo i izbornom peeriodu ukoliko
isti nije
n reguliran dru ugim propisom m.
lan 122.
(Stupanje naa snagu)
Ovo Uputstvo o stupa na snaagu narednog dana od dana
objavvljivanja u "Slubenom glasnikku BiH".
Broj
B 10-33-16-1294/12
08.
0 juna 2012. godine
g Minisstar
Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r.
, 18. 6. 2012.
Na temelju lanka 12. stavak (1) Okvirnog zakona o
osnovama znanstvenoistraivake djelatnosti i koordinaciji
unutarnje i meunarodne znanstvenoistraivake suradnje
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na
prijedlog Vijea za znanost BiH, ministar civilnih poslova
donosi
NAPUTAK
O METODOLOGIJSKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA
IZRADU PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA
ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA
lanak 1.
(Predmet Naputka)
Ovim Naputkom definira se metodologijski okvir i
principi za izradu pravilnika o minimalnim uvjetima za izbor u
odgovarajue znanstveno zvanje u Bosni i Hercegovini (u
daljnjem tekstu: Naputak).
lanak 2.
(Znanstvena zvanja)
Znanstvena zvanja za rad u znanstvenim ustanovama su:
a) Znanstveni suradnik
b) Vii znanstveni suradnik
c) Znanstveni savjetnik
lanak 3.
(Izbor u znanstvena zvanja)
Izbor u znanstvena zvanja se vri na temelju vrste i broja
znanstvenoistraivakih radova.
lanak 4.
(Znanstvena podruja)
(1) Za svako znanstveno podruje utvruju se vrste i
minimalni broj radova za stjecanje znanstvenog zvanja ili
ponovni izbor u isto zvanje.
(2) Podruja znanosti u kojima se stjeu znanstvena zvanja
su: prirodne znanosti, inenjerstvo i tehnologija,
medicinske i zdravstvene znanosti, poljoprivredne
znanosti, drutvene znanosti i humanistike znanosti.
47 - 27
lanak 5.
(Znanstvene grupacije)
Radi ujednaavanja uvjeta za izbor u znanstvena zvanja
znanosti u ovom Naputku se razvrstavaju u tri znanstvene
grupacije:
(1) Prirodne znanosti i medicinske i zdravstvene
znanosti
(2) Inenjerstvo i tehnologija i poljoprivredne znanosti
(3) Drutvene znanosti i humanistike znanosti
lanak 6.
(Minimalni uvjeti za stjecanje znanstvenih zvanja)
Minimalni uvjeti za stjecanje znanstvenih zvanja su:
a) Za znanstvenog suradnika moe biti biran kandidat
koji:
1) ima znanstveni stupanj doktora znanosti u
odgovarajuoj znanstvenom podruju;
2) ima minimum kvantitativnih uvjeta predvie-
nih lankom 9. ovoga Naputka za odgovara-
juu znanstvenu grupaciju iz lanka 5.
b) Za vieg znanstvenog suradnika moe biti biran
kandidat koji:
1) ima proveden najmanje jedan izborni period u
zvanju naunog suradnika u odgovarajuoj
znanstvenom podruju;
2) ima minimum kvantitativnih uvjeta predvie-
nih lankom 9. ovoga Naputka za odgovaraju-
u znanstvenu grupaciju iz lanka 5.
(c) Za znanstvenog savjetnika moe biti biran kandidat
koji:
1) ima proveden najmanje jedan izborni period u
zvanju vieg znanstvenog suradnika u odgova-
rajuoj znanstvenom podruju;
2) ima minimum kavantitativnih uvjeta predvie-
nih lankom 9. Ovoga Naputka za odgovara-
juu znanstvenu grupaciju iz lanka 5.
lanak 7.
(Vrijednost koeficijenta kompetentnosti)
Za svaku vrstu znanstvenoistraivakih radova odnosno
rezultata utvruje se vrijednost koeficijenta kompetentnosti (R),
kako slijedi:
 47 - 28
, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012. 47 - 29

 47 - 30
, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012.
lanak 8.
(Usklaivaanje s tipologijo
om)
Skupinee i vrste znansttvenoistraivakkih radova iz lanka
7. usklauju sse sa tipologijom vaeeg znan nstvenoistraivvakog
informacijskoog sustava (COB BISS ili drugi vaei).
v
lanak 9.
(Minimalni kvantitativni uv vjeti)
(1) Minimaalni kvantitativvni uvjeti za stjecanje pojeedinih
znanstveenih zvanja su:
(a) za prirodne znaanosti i medicinske i zdravsstvene
znnanosti
Za izboor u znanstvennog savjetnikaa je potrebno da je
publiciran jeddan rad kategoorija R41-R45, R51 ili R52 na jeednom
od jezika konnstitutivnih narooda.
b) za inenjerstvo i tehnologiju u i poljoprivvredne
znnanosti
Za izboor u znanstvennog savjetnikaa je potrebno da je
publiciran jeddan rad kategoorija R41-R45, R51 ili R52 na jeednom
od jezika konnstitutivnih narooda.
(c) za drutvene znannosti i humanisttike znanosti
47 - 31
Bodovi iz kateegorija R15, R166, R46 i R47, kojii su implicitno
prisu
utni tamo gdje se navode R10 i R40, mogu iniiti maksimalno
50% odgovarajueg g bodovnog uuvjeta i to sam mo u sluaju
istraivaa na zn nanstveno-leksiikografskim i znanstveno-
lingvvogeografskim projektima.
p
(2) Ukoliko ima vie v od tri autoora, broj bodov va utvrenih u
vrijednosti koeeficijenata kommpetentnosti rasp poreuje se na
sljedei nain:
Udio doprin nosa pojedinihh autora u objavljenim
znansstvenim publikaacijama rauna se kako slijedi:
a) do tri auttora - svaki po 100% predvieene vrijednosti
za koeficcijent kompetenntnosti za datu vrstu
v rada
b) etiri auttora - svaki poo 75% predvieene vrijednosti
za koeficcijent kompetenntnosti za datu vrstu
v rada
c) pet autorra - svaki po 500% predviene vrijednosti za
koeficijennt kompetentnoosti za datu vrsttu rada
d) est ili vie autora - svaki po 30% % predvidene
vrijednossti za koeficijeent kompetentn nosti za danu
vrstu rada
(3) Ukoliko je rad r rezultat m meunarodnog istraivakog
projekta, objavvljen u vrhunskokom meunarod dnom asopisu,
istraivau u radu, bez obziira na broj auttora iz drugih
zemalja pripada 100% ppredviene vrijednosti v za
koeficijent kommpetentnosti zaa danu vrstu radda.
lanak 110.
(Reizboor)
(1) Za reizbor u zvanje
z kandidatt je obvezan daa u periodu od
prethodnog izb bora ostvari naajmanje poloviinu od kvanti-
tativnog minimuma znansstvenoistraivakih rezultata
potrebnih za izzbor u to zvanjee.
(2) Kandidat iz prethodnog
p staava moe biti biran u vie
zvanje i prije isteka
i izbornogg perioda na kooji je reizabran
kada ostvari uvvjete potrebne zza izbor u to zv
vanje.
lanak 111.
(Provedbeni ppropisi)
Na temelju ovoga Naputka nnadlena ministarstva u Bosni
i Heercegovini don nijet e svojee pravilnike o minimalnim
uvjettima za izbor u odgovarajuee znanstveno zv vanje, kao i u
izborrnom razdoblju ukoliko isti nij e reguliran drug gim propisom.
 47 - 32 , 18. 6. 2012.
lanak 12. ,
(Stupanje na snagu) .
Ovaj Naputak stupa na snagu narednog dana od dana i)
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 10-33-16-1294/12 .
08. lipnja 2012. godine Ministar j)
Sarajevo Mr. Sredoje Novi, v. r.

(),

,
.
552 k)
39. 1.

(" ", 31/03, 75/06 32/10)


.
2008.-2012. ("
l) ()
", 8/09),

, 29.05.2012. ,

62/2012
(" ", 36/02; 105/08
- 95/11).
m)
1.
()
(1) ( ,
: ),

.
/ , n)
.
(2) ,
.
2. .
( ) o)
/
: ,
a) , / -
.
, p) -
, / /

. ,
b) - .
- r) All Call Query
.
c)
.
. s) IMSI -
d) .
t) ID
, ,
, , ,
SMS MMS
, . (NetID) (NodeID)
e) .
. u) a
f)
.
g) ,
, , ,
.
h) .
v) -
.
, 18. 6. 2012. 47 - 33
- 5.
( )
3. (1)
( ,
)
(1) .
,
,
, : .
) (2) ,
,
; .
) . 20,00
(2) .
, (3) (2)

, . .
(3) (4) ,
. ,
(2) ,

. (2)
(3) .
(5) 3
. , ,
,
, .
22. , SIM 6.
PUK . ( )
(1)
,
.
, SIM
PUK , .
. (2)
.
.
4.
( ) .
(3)
:
a) .
(4) (1) ,
, a
.
,
,
,
.
b) .
7.
( )
(1)


(" ", 36/02; 105/08 .
95/11).
c) .
(2) a

.
d) , a
, (4)
. 6. .
 47 - 34 , 18. 6. 2012.
(3) a a) ;
b)
. ) ;
(4) c) ,


. ;
(5) d) ,

a .
(6)
a .
(2)
.
8. :
( a) - ;
) b) ;
(1) c)
;
d)
a .
. (3)
(2)

a .
, 10.
( )
a ,
( : ). , ,
500,00 a
. ,
, , - ,
, , , .
11.
, . ( )
(3) , , , (1) ,
, ,

, , a "All Call Query".
(2) ,
,

. ,
(4) a
, ,
.
(3) ,
. ,
(5)
"All Call Query".
. (4) "All Call Query"
(6)

.
. , ,
(7) - ID
-
,
a -
. ,
.
9.
( ) .
(1) (5) ,
: ,
, 18. 6. 2012. 47 - 35
(2) ,
ID ,
.
( (3) ID
ETSI TS 123 066).
(6) , (NetID) (NodeID)
, .
14.
. (
12. )
( ) (1)
(1)
, ,

.
(2) (1) :
. a)
(2)
. " ",
, ,
, .
b)
. ID
(3) .
, (1) -

.

15.
, (
)

.
(4) :
, a)
(1) 3.

.
(5)
( ) .
b) )

.
(6) , .

, .
, c)

. .
(7) d)
, ISDN
. PBX BRA ISDN .
e)
13.
( ID )
(1)
, (IMSI).
f)
,
,
,
ID .

#14 ITU-T Q.850
. .
 47 - 36 , 18. 6. 2012.
16. (3)
( ) ,
(1)
.

o ,
.
. (4)
(2) 3.


,
.
080 0x xx xx. (5) (prepaid)
(3) 3.

.
(6)
.
(4) 3. ,
-
,
.
- (7)
. .
17. (8)
( ) .
(1) (9)
, ,
, ,
16. (1),


. .
. (10)
:
. a)
(2) (1) ,
,
,
. ;
(3) (1) b)
(2) ,
( ) . ;
(4) , c)

(1) (2) . ;
, d)
;
e)
.
,
-
18. .
( ) f) ;
(1) (11) (10)
,
. .
(12)
.
(2) ( 13,00 16,00
.) ,
. -
,
, .
.
, 18. 6. 2012. 47 - 37
(13) , 22.
, ( )
(3) (1)

.
19. -
( ) .
(1) , (2) (1) ,
18. (9) ,
,
, :
(15) a) : "
a ";
. b) ,
(30) ( );
. c) ,
(2) ,
, , , , (
);
d) ;
(10) e)
. ;
(3) f)
. (postpaid, prepaid);
g) ,
20. ("
( ) ", 13/03;105/08 95/11);
(1) h) ;
, i) ;
j) ;
. , k) -
;
l) "
, "
: ;
a) m)
,
b) ,

, ;
n)
c) ,
,
a
. ;
(2) o)
, ,
, ,
;
5. (2) , p)
.
. (3)

. (1)
,

5. (2)
. .
21.
( )
23.
( )
. ,
61. (2)
99. (" ",
32/02 102/09) ,
 47 - 38 , 18. 6. 2012.
. d) Javna telefonska usluga oznaava ostvarivanje
. telekomunikacijskog saobraaja u kojem se
24. uspostavlja telefonski poziv radi prenosa govora,
( ) podataka ili faks poruka, kao i signalnih poruka koje
(1) se konstituiu u dijelu SMS ili MMS usluga, preko
javne telefonske mree.
, e) Fiksni operator je licencirani operator za pruanje
, fiksnih javnih telefonskih usluga.
f) Mobilni operator je licencirani operator za pruanje
20. . mobilnih javnih telefonskih usluga.
(2) g) Operator davalac broja je fiksni ili mobilni
, operator ijem broju je dodijeljena usluga
prenosivosti broja.
17. h) Operator primalac broja je fiksni ili mobilni
. operator kome je telefonski broj ustupljen od
operatora davaoca broja, kroz uslugu prenosivosti
25. broja.
( ) i) Polazni operator je fiksni ili mobilni operator u
(1) ijoj telefonskoj mrei poinje uspostavljanje
" ". saobraaja prema biranom broju.
(2) j) Korisnik je fiziko ili pravno lice kome je za
32/2008 realizaciju javne telefonske usluge dodijeljen
(" ", . telefonski broj po osnovu zakljuenog
20/08, 102/09). pretplatnikog ugovora (pretplatnik), ili mu je
01-02-1398/12 telefonski broj dodijeljen za uslugu koja se prua u
29. 2012. skladu sa opim uslovima poslovanja operatora, bez
, . . prethodnog zakljuivanja pisanog ugovora.
k) Poziv oznaava uspostavu telekomunikacijskog
saobraaja u okviru javne telefonske usluge u kojem
Na osnovu lana 39. stav 1. Zakona o komunikacijama telefonski broj korisnika predstavlja adresu
BiH ("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06 i 32/10) i pozivajue ili pozivane strane.
Odluke o politici sektora telekomunikacija Bosne i l) Nosilac bloka brojeva (opsega) je nosilac prava
Hercegovine za period 2008.-2012. godine ("Slubeni glasnik koritenja brojeva koji su mu u polaznoj raspodjeli
BiH", broj 8/09), Vijee Regulatorne agencije za komunikacije, brojeva dodijeljeni na koritenje u skladu sa
na sjednici odranoj 29.05.2012. godine, donosi Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske
usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
PRAVILO 62/2012 BiH", broj 36/02; 105/08 i 95/11).
O PRENOSIVOSTI TELEFONSKIH BROJEVA m) Centralna administrativna baza podataka
DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE prenesenih brojeva je baza podataka koja sadrava
lan 1. podatke o statusu svake transakcije u toku postupka
(Predmet) prenosa broja, kao i podatke potrebne za
(1) Pravilom o prenosivosti telefonskih brojeva (u daljnjem usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima
tekstu: Pravilo), ureuju se tehniki i administrativni kojima se auriraju operativne baze podataka koje se
uslovi kojima korisnici u javnoj telefonskoj mrei Bosne i nalaze kod operatora.
Hercegovine zadravaju svoj/svoje brojeve nezavisno od n) Operativna baza podataka oznaava izvor
promjene lokacije, servisa i operatora telekomunikacija. informacija o prenesenim brojevima koja se nalazi
(2) Ovim Pravilom ne daje se pravo na prenos brojeva iz kod operatora, sadrava podatke potrebne za
fiksne u mobilnu javnu telefonsku mreu i obrnuto. usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima i
upotrebljava se u procesu uspostavljanja veze.
lan 2. o) Preneseni broj je broj koji je prenesen iz
(Definicije pojmova i skraenica) fiksne/mobilne telekomunikacijske mree operatora,
Pojmovi i skraenice koji se koriste u ovom Pravilu imaju kome je dodijeljen po polaznoj raspodjeli, u
sljedea znaenja: fiksnu/mobilnu telekomunikacijsku mreu drugog
a) Prenosivost broja je usluga koja omoguava operatora.
korisniku koji ispunjava zadane uslove navedene u p) Zajedniko rjeenje je skup informatiko-tehnikih
ovom Pravilu, u okviru javno raspoloivog rjeenja koja omoguavaju uspjeno povezivanje
telefonskog servisa, da zadri svoj/e broj/eve izvora informacija sa brojevima koji su preneseni,
nezavisno od izbora usluga koje daju javno ukljuujui povezanost funkcija koje dodaje
raspoloivi telefonski servisi. prenosivost broja.
b) Prenos broja je skup tehnikih i organizacijskih r) All Call Query oznaava metodu usmjeravanja
mjera kojima se izvrava usluga prenosivosti broja poziva prema prenesenim brojevima pri kojoj
na nain propisan ovim Pravilom. polazna mrea prije uspostavljanja svakog poziva
c) Javna telefonska mrea oznaava fiksnu i mobilnu vri upit u vlastitu operativnu bazu podataka.
telefonsku mreu koja se koristi za pruanje javnih s) IMSI - Meunarodna identifikacija mobilnog
telefonskih usluga. pretplatnika.
, 18. 6. 2012.
t) ID broj je predbroj za usmjeravanje poziva koji se
koristi za uslugu prenosivosti broja, odreuje ga
Agencija, a slui za usmjeravanje poziva, i to je
mreni broj koji oznaava telekomunikacijsku mreu
(NetID) i komutaciju (NodeID) na kojoj se nalazi
preneseni broj.
u) Upravitelj centralne administrativne baze
podataka je pravno lice registrovano u Bosni i
Hercegovini kojem je u skladu sa ovim Pravilom
dodijeljeno ovlatenje za uspostavljanje,
funkcionisanje, razvoj, testiranje, odravanje i
upravljanje centralnom administrativnom bazom
podataka prenesenih brojeva.
v) Agencija je Regulatorna agencija za komunikacije
Bosne i Hercegovine.
DIO DRUGI - REALIZACIJA USLUGE PRENOSIVOSTI
BROJEVA
lan 3.
(Prenosivost telefonskih brojeva u javnoj telefonskoj mrei)
(1) Operatori u fiksnoj telefonskoj mrei duni su na zahtjev
korisnika omoguiti da, u sluaju promjene operatora
davaoca usluge, servisa ili lokacije prikljuka, zadri
postojei telefonski broj:
a) za geografske brojeve na geografskoj lokaciji koja se
nalazi u podruju mrene grupe kojoj pripada
korisnik podnosilac zahtjeva;
b) za negeografske brojeve na bilo kojoj lokaciji.
(2) Operatori u mobilnoj telefonskoj mrei duni su na
zahtjev korisnika omoguiti da, u sluaju promjene
operatora davaoca usluge i servisa u mobilnoj telefonskoj
mrei, zadri postojei broj.
(3) Da bi mogli da prenesu svoj broj korisnici koji nemaju
status pretplatnika moraju biti registrovani. Pod
registracijom korisnika se podrazumijeva identifikacija
korisnika u skladu sa procedurom operatora davaoca
telekomunikacijskih usluga. Registracija neregistrovanih
korisnika se obavlja pri podnoenju zahtjeva operatoru
kod kojeg se eli prenijeti broj. U svrhu registracije,
podnosilac zahtjeva je duan da operatoru kod kojeg se
eli prenijeti broj, osim opih podataka propisanih
obrascem iz lana 22. ovog Pravila, stavi na uvid i SIM
karticu kao i PUK broj. Operator kod kojeg se eli
prenijeti broj pripremit e obrazac izjave o pravu
koritenja broja, kojeg je duan potpisati svaki podnosilac
zahtjeva koji podlijee registraciji. Izjava sadrava
najnunije podatke o podnosiocu zahtjeva, SIM kartici i
PUK broju, i vee se za broj podnesenog zahtjeva. Sadraj
izjave definie operator kod kojeg se eli prenijeti broj.
Operator se stara da lini podaci podnosioca zahtjeva
budu propisno zatieni.
lan 4.
(Principi prenosivosti brojeva)
Sljedei principi primjenjivat e se kod prenosivosti
brojeva:
a) Svakom korisniku u koritenju javne telefonske
usluge bit e omogueno da na njegov zahtjev zadri
postojei telefonski broj, u sluaju kada postaje
korisnik drugog operatora. Izuzetak u koritenju
usluge prenosivosti broja bit e sluaj kada korisnik
prelazi iz telefonskog servisa fiksnog operatora u
telefonski servis mobilnog operatora ili obrnuto.
b) Prenosivost telefonskog broja primjenjiva je na
telefonske brojeve za koje je ta usluga predviena
ovim Pravilom i u javnim telefonskim mreama u
kojima su takvi brojevi dodijeljeni u skladu sa
47 - 39
Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske
usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
BiH", broj 36/02; 105/08 i 95/11).
c) Usluge koje se stavljaju na raspolaganje korisniku
nosiocu prenesenog broja bit e odreene ponudom
koju operator primalac broja osigurava u skladu sa
svojim tehnikim mogunostima.
d) Telefonski broj, koji u skladu sa ovim Pravilom
bude prenesen operatoru primaocu broja, postaje
neaktivan kod operatora davaoca tog broja.
lan 5.
(Naknada za prenesenu numeraciju)
(1) Operator primalac broja platit e operatoru davaocu broja
naknadu za broj koji mu je prenesen, proporcionalno
iznosu naknade koju operator davalac broja plaa Agenciji
u polaznoj raspodjeli numeracije. Iznos ove naknade nee
biti vei od onog koji je na snazi shodno vaeem pravilu
Agencije kojim se ureuju naknade za koritenje
telefonskih brojeva.
(2) Za koritenje usluge prenosivosti broja korisniku, po
ijem e se zahtjevu usluga koristi, operator primalac
broja naplaivat e posebnu naknadu. Ova naknada ne
prelazi iznos od 20,00 KM i rasporeuje se izmeu
operatora davaoca broja i operatora primaoca broja.
(3) Uslovi i iznosi za plaanje naknada iz stava (2) ovoga
lana odreuju se sporazumom izmeu operatora davaoca
broja i operatora primaoca broja.
(4) Operator primalac broja moe osloboditi korisnike, po
ijim e se zahtjevima usluga koristi, plaanja posebne
naknade iz stava (2) ovoga lana, ali time se operator
primalac broja ne oslobaa plaanja naknade prema
operatoru davaocu broja odreenu stavovima (2) i (3)
ovoga lana.
(5) Operator primalac broja duan je u roku od 3 radna dana,
od dana nakon to je preneseni broj stavio van upotrebe,
vratiti broj operatoru kojem je broj dodijeljen po polaznoj
raspododjeli numeracije.
lan 6.
(Operativne baze podataka)
(1) Fiksni i mobilni operatori javnih telefonskih usluga
zajednikim rjeenjem uspostavit e vlastite operativne
baze podataka iji sadraj je usklaen sa sadrajem
centralne administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(2) Operativne baze podataka sadravat e podatke o
prenesenim brojevima u javnoj telefonskoj mrei i
predstavljat e jedini validan operativan izvor informacija
za sve telefonske brojeve prenesene izmeu operatora.
(3) Operativne baze podataka auriraju se sa podacima iz
centralne administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(4) Zajednikim rjeenjem iz stava (1) ovog lana, za koje e
upravitelj centralne administrativne baze podataka
propisati nain pristupanja centralnoj i operativnim
bazama podataka, kao i komunikacijske protokole izmeu
centralne i operativnih baza podataka, a u skladu sa ovim
Pravilom i uz saglasnost Agencije, operatorima se
odreuje ogranien broj dana koji su potrebni za proces
prenosa broja.
lan 7.
(Odgovornost u postupku prenosa broja)
(1) Operator primalac i operator davalac broja odgovorni su
za cijeli postupak prenosa broja i ispravnog definisanja
potrebnih podataka za uspjeno uspostavljanje veza sa
prenesenim brojem. Ti podaci su dostupni operatorima
 47 - 40
telekomunikacijskih mrea kroz operativne baze
podataka.
(2) Upravitelj centralne administrativne baze podataka
odgovoran je za raspoloivost i dostupnost centralne
administrativne baze podataka prenesenih brojeva koji e
biti definisani od strane upravitelja centralne
administrativne baze podataka u skladu sa stavom (4)
lana 6. ovog Pravila.
(3) Upravitelj centralne administrativne baze podataka je
odgovoran za pravovremeno auriranje operativnih baza
podataka koje se nalaze kod operatora.
(4) Operator primalac i operator davalac broja odgovorni su
za korektnu i blagovremenu dostavu podataka o
prenesenim brojevima u centralnu administrativnu bazu
podataka prenesenih brojeva.
(5) Finansijsku i materijalnu odgovornost za neuspjele pozive
prema prenesenim brojevima ne preuzima upravitelj
centralne administrativne baze podataka.
(6) Operatori davaoci telekomunikacijske usluge moraju na
zahtjev upravitelja centralne administrativne baze
podataka dostavljati sve potrebne podatke u svrhu
praenja prenosa broja.
lan 8.
(Centralna administrativna baza podataka prenesenih brojeva)
(1) Za potrebe usluge prenosivosti telefonskih brojeva
formirat e se centralna administrativna baza podataka
prenesenih brojeva kojom e upravljati upravitelj
centralne administrativne baze podataka.
(2) Na osnovu zajedniki provedenih aktivnosti operatora
javne telefonske usluge i Agencije na odabiru upravitelja
centralne administrativne baze podataka, Agencija e
provesti postupak dodjele jedne Dozvole za pruanje
usluge upravitelja centralne administrativne baze podataka
(u daljnjem tekstu: Dozvola). Godinja naknada za
Dozvolu iznosi 500,00 KM i plaa se jednokratno po
raunu koji ispostavlja Agencija. Nain finansiranja,
uspostavljanja, funkcionisanja, razvoja, testiranja,
odravanja i upravljanja centralnom administrativnom
bazom podataka prenesenih brojeva, propisat e se
Dozvolom.
(3) Trokove uspostavljanja, funkcionisanja, razvoja,
testiranja, odravanja i upravljanja centralnom
administrativnom bazom podataka prenesenih brojeva,
kao i naknadu razumne dobiti, upravitelju centralne
administrativne baze podataka plaat e operatori
telekomunikacija na osnovu ugovora i prema uslovima
koji e biti odobreni od strane Agencije.
(4) Upravitelj centralne administrativne baze podataka, na
zahtjev Agencije, obavezan je podnijeti izvjetaj Agenciji
po svim pitanjima koja se odnose na koritenje centralne
administrativne baze podataka prenesenih brojeva.
(5) Unos i auriranje podataka u operativne baze podataka
vri se iz centralne administrativne baze podataka
prenesenih brojeva.
(6) Podaci kojima se auriraju operativne baze podataka
operatora javnih telefonskih usluga se odnose na sve
brojeve koji su preneseni unutar javne telefonske mree.
(7) Svi operatori javnih telefonskih usluga duni su odmah po
saznanju o postojanju greaka u sinhronizaciji izmeu
operativnih baza podataka o tome obavijestiti upravitelja
centralne administrativne baze podataka radi otklanjanja
istih.
, 18. 6. 2012.
lan 9.
(Informacije i funkcije radi uspostave operativnosti)
(1) Informacije i funkcije raspoloive operatorima kroz
zajedniko rjeenje ukljuuju:
a) da li je odreeni telefonski broj prenesen;
b) ko je operator za odreeni telefonski broj u taki a)
ovog stava kada se radi o prenesenom broju;
c) mrene podatke o prenesenom telefonskom broju,
odnosno predbroj za usmjeravanje poziva koji
oznaava telekomunikacijsku mreu i komutaciju u
toj mrei na kojoj se nalazi preneseni broj;
d) usklaivanje podataka, koje obuhvata obavezu
operatora da omogue usklaivanje njihovih
operativnih baza podataka sa centralnom
administrativnom bazom podataka prenesenih
brojeva.
(2) Dodatne informacije i funkcije raspoloive za operatora
davaoca i operatora primaoca prenesenog broja kroz
zajedniko rjeenje ukljuuju sljedee:
a) nalog za registraciju - prenos broja;
b) provjera naloga kod operatora davaoca broja;
c) oslobaanje operatora davaoca broja od broja koji se
prenosi;
d) odreivanje dana i sata prenosa broja operatoru
primaocu broja.
(3) Zajedniko rjeenje nee omoguavati upite izmeu
operatora koji uestvuju u procesu uspostavljanja poziva
prema prenesenim brojevima za saobraajnu rutu u
vrijeme uspostavljanja veze.
lan 10.
(Zatita podataka)
Zajedniko rjeenje osigurava, u svakom pojedinanom
sluaju, razraen, brz i jednostavan proces prenosa brojeva u
okviru koga su upravitelj centralne administrativne baze
podataka i operatori, kao nosioci operativnih baza podataka,
duni da brinu o zatiti linih podataka korisnika i povjerljivosti
u meuoperativnoj razmjeni.
lan 11.
(Metode usmjeravanja poziva)
(1) Operatori fiksnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u fiksnu telefonsku mreu drugog
operatora koristit e metodu usmjeravanja "All Call
Query".
(2) Operatori fiksnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u vlastitoj mrei mogu koristiti bilo
koju pogodnu metodu usmjeravanja poziva, pri emu se
time ne smije dovoditi u pitanje implementacija usluge
prenosivosti telefonskih brojeva u cijeloj fiksnoj
telefonskoj mrei.
(3) Operatori fiksnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u mobilnoj telefonskoj mrei koristit e
metodu usmjeravanja "All Call Query".
(4) "All Call Query" je metoda usmjeravanja poziva prema
prenesenim brojevima kod kojeg polazna mrea prije
uspostavljanja svakog poziva vri upit u vlastitu
operativnu bazu prenesenih brojeva. U sluaju da je
pozvani broj prenesen, polazna mrea, na osnovu
predbroja za usmjeravanje poziva - operatorovog ID broja
kome se poziv usmjerava - dobivenog iz vlastite
operativne baze prenesenih brojeva, uspostavlja poziv
direktno prema telekomunikacijskoj mrei u kojoj se
nalazi preneseni broj. U sluaju da broj nije prenesen,
, 18. 6. 2012.
polazna mrea na osnovu pozvanog broja uspostavlja
poziv direktno prema telekomunikacijskoj mrei kojoj je
pozvani broj dodijeljen po polaznoj raspodjeli.
(5) Operatori mobilnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u mobilnoj telefonskoj mrei koristit e
najkrai raspoloivi put prema mobilnoj telefonskoj mrei
u kojoj se taj preneseni broj nalazi (direktno usmjeravanje
u skladu sa specifikacijom Evropskog instituta za norme
ETSI TS 123 066).
(6) Operatori mobilnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u fiksnoj telefonskoj mrei koristit e
direktnu metodu usmjeravanja.
lan 12.
(Principi usmjeravanja)
(1) Polazni operator usmjerava saobraaj telefonskom broju
operatora kod koga je prenesen telefonski broj, ako u
svojoj operativnoj bazi podataka ima podatke o biranom
prenesenom broju i ako u tom momentu ima slobodan
kapacitet u interkonekcijskom spojnom putu prema tom
telefonskom broju.
(2) Za polazni saobraaj prema telefonskim brojevima za koji
polazna mrea nema informaciju u operativnoj bazi
podataka da je birani telefonski broj prenesen, poziv se
usmjerava operatoru koji je nosilac bloka brojeva po
polaznoj raspodjeli u koji je ukljuen broj na koji se taj
poziv odnosi.
(3) Za dolazne meunarodne pozive prema prenesenim
telefonskim brojevima, usmjeravanje iz stava (1) ovoga
lana vri operator koji osigurava dolazno meunarodno
prespajanje. Dolazni meunarodni pozivi prema
telefonskim brojevima za koje operator koji vri dolazno
meunarodno usmjeravanje nema informaciju da je birani
broj prenesen, usmjeravaju se operatoru koji je po
polaznoj raspodjeli nosilac bloka brojeva u koji je
ukljuen broj na koji se taj poziv odnosi.
(4) Za pozive prema prenesenim brojevima u kojima je
sadran kod za izbor operatora, usmjeravanje iz stava (1)
ovoga lana u javno raspoloivu telefonsku uslugu vri
operator odreen izborom ili predizborom.
(5) Operator primalac broja odgovoran je za uspostavu
telefonskog saobraaja (terminiranje poziva) prema
prenesenim brojevima u okviru svoje javne telefonske
mree pod uslovom da su ispunjeni svi propisani uslovi iz
ovog lana.
(6) Saobraaj prema prenesenom telefonskom broju koji
zahtijeva usmjeravanje izmeu razliitih javnih
telefonskih mrea, usmjerava se preko istih
interkonekcijskih vodova, kao i saobraaj prema
neprenesenom telefonskom broju koji zahtijeva
usmjeravanje izmeu tih telefonskih mrea.
(7) Posebni interkonekcijski vodovi ne koriste se za saobraaj
prema prenesenim brojevima, osim ako je drukije
dogovoreno izmeu operatora.
lan 13.
(Upotreba i struktura ID broja)
(1) Kako bi se osiguralo ispravno usmjeravanje saobraaja za
pozive prema prenesenim brojevima, u razmjeni
signalizacije uz nacionalni broj koji je predmet uspostave
poziva, operator koji je dobio zahtjev za uspostavu
poziva, radi uspjene uspostave poziva, poslat e
operatoru kod koga je broj prenesen pridrueni ID broj
operatora kome se poziv usmjerava ispred koga e se
47 - 41
nalaziti prefiks uzrone vrijednosti #14 rezervisan ITU-T
Preporukom Q.850 za nacionalnu upotrebu.
(2) Agencija odreuje format, strukturu i nain dodjele ID
broja operatorima, radi koritenja usluge prenosivosti
broja.
(3) ID broj slui za usmjeravanje poziva i predstavlja mreni
broj koji oznaava telekomunikacijsku mreu (NetID) i
komutaciju (NodeID) na kojoj se nalazi preneseni broj.
lan 14.
(Zatita protiv ciklikih rutiranja u saobraaju izmeu
operatora)
(1) Operatori su duni preduzeti posebne mjere radi
spreavanja ciklikih rutiranja saobraaja izmeu
operatora, koje su rezultat nedosljednih informacija iz
operativnih baza podataka kojima se definie ruta
uspostave poziva.
(2) Posebne mjere iz stava (1) ovog lana ukljuuju:
a) Mehanizam koji e automatski prekinuti saobraaj
za pozive u kojima pozvana ruta ukljuuje tzv. "skok
suprotan", a to je sluaj kada su elementi jedne
mree, ukljueni u izgradnju pozvane rute,
iskoriteni.
b) Mehanizam koji e automatski prekinuti saobraaj
za sluaj prijema ID broja za koji nije predviena
saobraajna ruta.
DIO TREI - PRENOSIVOST BROJEVA U FIKSNOJ I
MOBILNOJ JAVNOJ TELEFONSKOJ MREI
lan 15.
(Prenosivost u fiksnoj i mobilnoj javnoj telefonskoj mrei)
Prenosivost brojeva izmeu operatora u fiksnoj i mobilnoj
javnoj telefonskoj mrei mogua je pod sljedeim uslovima:
a) Prenosivost brojeva izmeu operatora moe biti
dozvoljena ukoliko je u skladu sa lanom 3. ovog
Pravila i u okviru brojanih grupa odreenih
Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske
usluge u Bosni i Hercegovini.
b) Brojevi koji nisu obuhvaeni takom a) ovoga lana
su brojevi koji su od strane bilo kojeg fiksnog
operatora iskoriteni iskljuivo za vlastite potrebe,
kao to mogu biti npr. brojevi za testiranje ili brojevi
za pristup operatorovim uslugama.
c) Nisu prenosivi brojevi koji su istovremeno
iskoriteni u mreama vie od jednog operatora za
usluge posebne namjene.
d) U fiksnoj javnoj telefonskoj mrei nisu prenosivi
pojedinani brojevi u ISDN seriji ili jedan od
brojeva u PBX BRA ISDN seriji.
e) U mobilnoj javnoj telefonskoj mrei nisu prenosivi
identifikacijski brojevi ma kojeg korisnika u javno
raspoloivim telefonskim servisima osiguranim
preko javne mobilne telefonske mree (IMSI).
f) Brojevi koji su bili aktivni u korisnikim grupama
brojeva u vlastitoj mrei operatora za direktnu
komunikaciju u njihovoj mrei ne mogu se
razdruivati ve se mogu prenositi iskljuivo u
sklopu grupe takvih brojeva. Ovaj princip se
primjenjuje i u sluaju kada se grupa takvih brojeva
prenosi nazad na izvornog nosioca numeracije.
lan 16.
(Prepoznatljivost cijene u fiksnoj i mobilnoj mrei)
(1) Polazni operatori u fiksnoj i mobilnoj mrei duni su
svojim korisnicima omoguiti jasnu prepoznatljivost
poziva prema prenesenom telefonskom broju, za koji je
cijena poziva vea u odnosu na cijenu poziva prema tom
broju kada nije bio prenesen.
 47 - 42
(2) Operatori davaoci usluge iz lana 3. ovoga Pravila su
duni da na upite svojih korisnika daju informacije o
prenesenim brojevima i cijenama poziva prema tim
brojevima putem vlastitih Internet stranica i pozivnih
centara sa brojevima telefona 080 0x xx xx.
(3) Operator davalac usluge iz lana 3. ovoga Pravila ne smije
poziv prema prenesenom broju naplaivati po cijeni koja
je vea od cijene poziva koju naplauju za nepreneseni
broj u istoj telekomunikacijskoj mrei i za istu vrstu
usluge.
(4) Operator davalac usluge iz lana 3. ovoga Pravila ne smije
primijeniti vee cijene meusobnog povezivanja za pozive
prema prenesenim brojevima, u odnosu na pozive prema
neprenesenim brojevima koji se upotrebljavaju za
pruanje istih telekomunikacijskih usluga.
lan 17.
(Govorno upozorenje)
(1) Prilikom uspostavljanja poziva prema prenesenim
brojevima, operator javne fiksne ili mobilne
telekomunikacijske mree u kojoj zapoinje poziv, radi
izvrenja obaveza iz lana 16. stav (1), duan je prije
uspostave poziva izvijestiti pozivaoca govornom porukom
iji sadraj ukazuje pozivaocu da se uspostavlja poziv
prema prenesenom broju. Trajanje ove poruke ne moe
biti due od etiri sekunde. Poruka e glasiti na jednom od
jezika koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.
(2) Nakon zavrene govorne poruke iz stava (1) ovog lana,
operator davalac javne telefonske usluge ukljuuje
jednolian zvuni signal u trajanju od dvije sekunde.
(3) Govorna poruka opisana u stavu (1) ovoga lana i zvuni
signal opisan u stavu (2) ovoga lana se ne naplauju (ne
tarifiraju) pozivaocu.
(4) Na zahtjev korisnika telefonskog broja, operator javne
telefonske usluge e iskljuiti upozorenje opisano u
stavovima (1) i (2) ovoga lana. Usluga iskljuivanja
navedenog upozorenja je besplatna, a operator javne
telefonske usluge e omoguiti podnoenja zahtjeva za
njegovo iskljuenje i putem elektronske komunikacije.
DIO ETVRTI - ADMINISTRATIVNI POSTUPAK
lan 18.
(Postupak prenosa)
(1) Proces prenosa broja zapoinje u momentu kada korisnik
podnese zahtjev za prenos broja operatoru kod kojeg se
eli prenijeti broj. Ovaj zahtjev se ujedno smatra
zahtjevom za zasnivanje korisnikog odnosa.
(2) Ogranieno poslovno sposobna lica (maloljetnici i dr.)
ostvaruju prava i obaveze iz korisnikih odnosa u skladu
sa opim zakonskim propisima. Operator
telekomunikacija duan je, po podnoenju zahtjeva od
strane ili u ime takvog lica, provjeriti da li su ispunjeni
uslovi za zakljuenje korisnikog odnosa.
(3) Operator primalac broja provjerava da li je broj prenosiv,
kao i validnost podataka navedenih u zahtjevu u dijelu
koji se odnosi na broj za koji se zahtijeva prenos. Ovo
ukljuuje i provjeru da li je korisnik sa statusom
pretplatnika priloio potvrdu o izmirenju dugovanja
prema operatoru davaocu broja.
(4) Pod izmirenjem dugovanja prema operatoru davaocu
broja iz prethodnog stava ovoga lana smatra se izmirenje
dugovanja na ime usluga pruenih putem telefonskog
broja za koje se podnosi zahtjev za prenos broja, a koja su
nastala do momenta podnoenja zahtjeva za prenos broja.
(5) Prepaid korisnik ne moe od operatora davaoca broja
zahtijevati bilo kakvu naknadu zaostalog iznosa na svom
raunu i neiskoritenog saobraaja.
, 18. 6. 2012.
(6) Operator primalac broja dostavlja operatoru davaocu broja
zahtjev za prenos broja faksom ili elektronskim putem, to
se ujedno smatra zahtjevom korisnika za raskidanje
korisnikog odnosa kod operatora davaoca broja sa danom
uspjenog prenosa broja.
(7) Operator primalac broja odgovoran je za izvrenje radnji
usaglaavanja sa korisnikim zahtjevom.
(8) Operator davalac broja odgovoran je za izvravanje svih
naloga primljenih od operatora primaoca broja.
(9) U sluaju da se traeni broj ne moe prenijeti iz nekog od
razloga predvienih ovim Pravilom, ili e doi do
kanjenja u prenosu broja, operator davalac broja duan je
u roku od najvie tri radna dana od dana prijema zahtjeva
pismenim putem obavijestiti operatora primaoca broja o
razlozima nemogunosti ili kanjenja prenosa broja.
(10) Operator davalac broja nije obavezan omoguiti prenos
broja ako:
a) podneseni zahtjev sadri neke formalne nedostatke
koji onemoguavaju postupanje, ukljuujui i
neizmiren dug po osnovu koritenja broja za koji se
trai prenos, a ti nedostaci se ne otklone u
ostavljenom roku;
b) podnosilac zahtjeva nije korisnik broja za koji se
trai prenos, niti je opunomoenik korisnika tog
broja;
c) mobilni aparat koji koristi podnosilac zahtjeva
evidentiran je na listi ukradenih aparata;
d) broj za koji podnosilac zahtjeva trai prenosivost je
privremeno iskljuen;
e) tokom realizacije prenosa broja ustanovi se
zloupotreba koritenja broja za koji se trai
prenosivost, za vrijeme dok se ne odlui o takvom
krenju i daljnjem pravu na koritenje broja.
f) ako se broj ve nalazi u postupku prenosa;
(11) U sluaju da ne postoje smetnje iz stava (10) ovog lana,
operator davalac broja provest e bez odgaanja postupak
prenosa zatraenog broja na primaoca broja.
(12) Nalog za prenos broja izvrava se na dan koji je odreen
ugovorom zakljuenim izmeu korisnika i operatora
primaoca broja u vremenu od 13,00 do 16,00 sati, s tim da
su do tog momenta operativne baze podataka operatora
aurirane podatkom o prenesenom broju od strane
centralne administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(13) Period, u kojem preneseni broj nije u funkciji uslijed
provoenja operacije prenosa, ne smije biti dui od tri (3)
sata u odnosu na vrijeme koje je odreeno ugovorom o
prenosu broja izmeu korisnika i operatora primaoca
broja.
lan 19.
(Prigovor operatora)
(1) Ukoliko operator primalac broja, po primljenoj obavijesti
iz lana 18. stav (9) ovoga Pravila, ocijeni da ne postoje
razlozi uslijed kojih se treba odbiti zahtjev za prenosom
broja, duan je u roku od petnaest (15) dana od dana
prijema takve obavijesti uputiti pisani zahtjev Agenciji
radi odluivanja o obavezi prenosa telefonskog broja. Rok
za rjeavanje po ovom zahtjevu je trideset (30) dana od
dana prijema zahtjeva od strane Agencije.
(2) U sluaju da Agencija utvrdi da ne postoje razlozi da se,
po zahtjevu korisnika, odbije prenos broja, posebnim
rjeenjem e se naloiti operatoru davaocu broja izvrenje
procesa prenosa za traeni broj u roku od deset (10)
radnih dana od dana dostave rjeenja Agencije tom
operatoru.
, 18. 6. 2012.
(3) alba izjavljena protiv rjeenja kojim se nalae prenos
broja ne odlae izvrenje.
lan 20.
(Odustajanje od zahtjeva za prenos)
(1) Nakon to je operator primalac broja uputio nalog za
prenos broja operatoru davaocu broja, sve do momenta
obavljenog prenosa korisnik moe odustati od podnesenog
zahtjeva. U tom sluaju, korisnik je duan operatoru
primaocu broja najkasnije jedan dan prije dogovorenog
datuma prenosa broja podnijeti pismenu izjavu o
odustajanju od zahtjeva, pri emu je korisnik duan da
dokae:
a) da je operatoru davaocu broja podnio pismenu izjavu
o zadravanju korisnikog odnosa, ili
b) da je podnio zahtjev za prenos broja kod drugog
operatora koji nije davaoc broja i o tome pismeno
obavijestio operatora davaoca broja, ili
c) da je operatoru davaocu broja podnio pismenu izjavu
o raskidu korisnikog odnosa, a telefonski broj za
koji je prvobitno podnesen zahtjev ne namjerava
vie koristiti.
(2) Radi spreavanja neozbiljnosti korisnika i zloupotrebe
prava na prenos broja, operator kojem je podnesen zahtjev
za prenos broja, a koji je svojom odlukom oslobodio
podnosioce zahtjeva plaanja naknade iz lana 5. stav (2)
ovog Pravila, moe u sluaju davanja izjave o odustanku
od zahtjeva naplatiti podnosiocu tu naknadu. Naknada se
naplauje na ime trokova za radnje koje je podnosilac
uzrokovao svojim zahtjevom. Izjava o odustajanju od
zahtjeva smatra se podnesenom kada korisnik uz izjavu o
odustanku od zahtjeva podnese i dokaz o uplaenoj
naknadi iz lana 5. stav (2) ovog Pravila.
lan 21.
(Podnoenje ponovnog zahtjeva za prenos broja)
Korisnik koji je izvrio prenos broja ne moe ponovo
traiti prenos broja u periodu kraem od est mjeseci od dana
posljednjeg prenosa broja.
lan 22.
(Obrazac zahtjeva za prenos broja)
(1) Svi operatori u javnoj telefonskoj mrei Bosne i
Hercegovine su obavezni primjenjivati obrazac zahtjeva
za prenos broja koji stavljaju na raspolaganje korisnicima
telefonskih brojeva u javnoj telefonskoj mrei Bosne i
Hercegovine.
(2) Zahtjev iz stava (1) ovog lana, koji predstavlja ujedno i
konani zahtjev za raskidanje postojeeg korisnikog
odnosa, mora biti sastavljen na obrascu koji e sadravati
sljedee podatke:
a) naziv: "ZAHTJEV ZA PRENOS TELEFONSKOG
BROJA";
b) podatke o korisniku fizikom licu, adresu
prikljuka (u fiksnoj mrei);
c) podatke o korisniku pravnom licu, sjedite firme iz
sudskog registra, podacima o osobi ovlatenoj za
zastupanje, adresu prikljuka (u fiksnoj mrei);
d) datum podnoenja zahtjeva;
e) broj ili grupu brojeva za koju se zahtijeva prenos;
f) vrstu korisnikog odnosa sa operatorom davaocem
broja (postpaid, prepaid);
g) namjena broja koji se prenosi, prema Planu brojeva
za telefonske usluge u BiH ("Slubeni glasnik BiH",
broj 13/03; 105/08 i 95/11);
h) naziv i sjedite operatora davaoca broja;
i) naziv i sjedite operatora primaoca broja;
j) datum zahtijevanog prenosa;
47 - 43
k) izjavu korisnika da zahtijeva raskid korisnikog
odnosa sa operatorom davaocem broja;
l) zahtjev korisnika da se "Zahtjev za prenos
telefonskog broja" dostavi operatoru davaocu broja
radi realizacije prenosa broja;
m) izjavu operatora primaoca broja da sa njegove strane
ne postoje smetnje da se udovolji zahtjevu za prenos
broja, to ukljuuje i nepostojanje duga prema
operatoru primaocu broja po osnovu nekog drugog
korisnikog odnosa;
n) saglasnost korisnika da se u skladu sa ovim
Pravilom njegovi lini podaci prikupljaju, obrauju i
razmjenjuju izmeu operatora i upravitelja centralne
administrativne baze podataka u svrhu realizacije
prenosa broja;
o) potpis podnosioca zahtjeva i podatke iz
identifikacijskog dokumenta, podatke o
opunomoeniku, broj ovjere punomoi i naziv
organa koji je izvrio ovjeru;
p) broj pod kojim se zahtjev vodi kod operatora
primaoca broja.
(3) Operator primaoc broja ima pravo da odredi i drugu
vjerodostojnu dokumentaciju koju je podnosilac zahtjeva
duan dostaviti uz zahtjev iz stava (1) ovog lana u
razumnom i neophodnom obimu, ali ni pod kojim
uslovima nee uspostavljati takvu obavezu radi
usporavanja ili onemoguavanja postupka rjeavanja po
zahtjevu.
DIO PETI ZAVRNE ODREDBE
lan 23.
(Provedbeni propisi)
Kada je to potrebno radi provedbe ovog Pravila, Agencija
je ovlatena da u skladu sa lanom 61. stav (2) i lanom 99.
Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09)
donese odgovarajua uputstva, instrukcije i naredbe. Za
donoenje takvih propisa zaduen je generalni direktor
Agencije.
lan 24.
(Usklaivanje optih uslova poslovanja)
(1) Operatori javnih telefonskih usluga u fiksnoj i mobilnoj
telefonskoj mrei duni su u roku od najkasnije pet
mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Pravila, izvriti
usklaivanje svojih optih uslova poslovanja sa ovim
Pravilom i objaviti ih u skladu sa lanom 20. Zakona o
komunikacijama.
(2) U roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovog
Pravila, operatori javnih telefonskih usluga u fiksnoj i
mobilnoj telefonskoj mrei duni su koristiti govornu
poruku usklaenu sa lanom 17. ovog Pravila.
lan 25.
(Stupanje na snagu i objavljivanje)
(1) Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
(2) Danom stupanja na snagu ovog Pravila prestaje primjena
Pravila 32/2008 o prenosivosti telefonskih brojeva
("Slubeni glasnik BiH", br. 20/08, 102/09).
Broj 01-02-1398/12
29. maja 2012. godine Predsjedavajui Vijea
Sarajevo Neven Tomi, s. r.
Temeljem lanka 39. stavak 1. Zakona o komunikacijama
BiH ("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06 i 32/10) i
Odluke o politici sektora telekomunikacija Bosne i
 47 - 44
Hercegovine za razdoblje 2008.-2012. godine ("Slubeni
glasnik BiH", broj 8/09), Vijee Regulatorne agencije za
komunikacije, na sjednici odranoj 29.05.2012. godine, donosi
PRAVILO 62/2012
O PRENOSIVOSTI TELEFONSKIH BROJEVA
DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE
lanak 1.
(Predmet)
(1) Pravilom o prenosivosti telefonskih brojeva (u daljnjem
tekstu: Pravilo), ureuju se tehniki i administrativni
uvjeti kojima korisnici u javnoj telefonskoj mrei Bosne i
Hercegovine zadravaju svoj/svoje brojeve neovisno o
promjeni lokacije, servisa i operatora telekomunikacija.
(2) Ovim Pravilom ne daje se pravo na prijenos brojeva iz
nepokretne u pokretnu javnu telefonsku mreu i obrnuto.
lanak 2.
(Definicije pojmova i skraenica)
Pojmovi i skraenice koji se koriste u ovom Pravilu imaju
sljedea znaenja:
a) Prenosivost broja je usluga koja omoguava
korisniku koji ispunjava zadane uvjete nareene u
ovom Pravilu, u okviru javno raspoloivog
telefonskog servisa, zadrati svoj/e broj/eve
neovisno o izboru usluga koje daju javno raspoloivi
telefonski servisi.
b) Prijenos broja je skup tehnikih i organizacijskih
mjera kojima se izvrava usluga prenosivosti broja
na nain propisan ovim Pravilom.
c) Javna telefonska mrea oznaava nepokretnu i
pokretnu telefonsku mreu koja se koristi za
pruanje javnih telefonskih usluga.
d) Javna telefonska usluga oznaava ostvarivanje
telekomunikacijskog prometa u kojem se uspostavlja
telefonski poziv radi prijenosa govora, podataka ili
faks poruka, kao i signalnih poruka koje se
konstituiraju u dijelu SMS ili MMS usluga, preko
javne telefonske mree.
e) Nepokretni operator je licencirani operator za
pruanje nepokretnih javnih telefonskih usluga.
f) Pokretni operator je licencirani operator za
pruanje pokretnih javnih telefonskih usluga.
g) Operator davatelj broja je nepokretni ili pokretni
operator ijem broju je dodijeljena usluga
prenosivosti broja.
h) Operator primatelj broja je nepokretni ili pokretni
operator kome je telefonski broj ustupljen od
operatora davatelja broja, kroz uslugu prenosivosti
broja.
i) Polazni operator je nepokretni ili pokretni operator
u ijoj telefonskoj mrei poinje uspostavljanje
prometa prema biranom broju.
j) Korisnik je fizika ili pravna osoba kojoj je za
realizaciju javne telefonske usluge dodijeljen
telefonski broj temeljem zakljuenog pretplatnikog
ugovora (pretplatnik), ili mu je telefonski broj
dodijeljen za uslugu koja se prua sukladno opim
uvjetima poslovanja operatora, bez prethodnog
zakljuivanja pisanog ugovora.
k) Poziv oznaava uspostavu telekomunikacijskog
prometa u okviru javne telefonske usluge u kojem
telefonski broj korisnika predstavlja adresu
pozivajue ili pozivane strane.
l) Nositelj bloka brojeva (opsega) je nositelj prava
koritenja brojeva koji su mu u polaznoj raspodjeli
, 18. 6. 2012.
brojeva dodijeljeni na koritenje sukladno Pravilu o
upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u
Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj
36/02; 105/08 i 95/11).
m) Sredinja administrativna baza podataka
prenesenih brojeva je baza podataka koja sadri
podatke o statusu svake transakcije u tijeku postupka
prijenosa broja, kao i podatke potrebne za
usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima
kojima se auriraju operativne baze podataka koje se
nalaze kod operatora.
n) Operativna baza podataka oznaava izvor
informacija o prenesenim brojevima koja se nalazi
kod operatora, sadri podatke potrebne za
usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima i
uporabljuju se u procesu uspostavljanja veze.
o) Preneseni broj je broj koji je prenesen iz
nepokretne/pokretne telekomunikacijske mree
operatora, kome je dodijeljen po polaznoj raspodjeli,
u nepokretnu/pokretnu telekomunikacijsku mreu
drugog operatora.
p) Zajedniko rjeenje je skup informatiko-tehnikih
rjeenja koja omoguavaju uspjeno povezivanje
izvora informacija s brojevima koji su preneseni,
ukljuujui povezanost funkcija koje dodaje
prenosivost broja.
r) All Call Query oznaava metodu usmjeravanja
poziva prema prenesenim brojevima pri kojoj
polazna mrea prije uspostavljanja svakog poziva
vri upit u vlastitu operativnu bazu podataka.
s) IMSI - Meunarodna identifikacija pokretnog
pretplatnika.
t) ID broj je predbroj za usmjeravanje poziva koji se
koristi za uslugu prenosivosti broja, odreuje ga
Agencija, a slui za usmjeravanje poziva, i to je
mreni broj koji oznaava telekomunikacijsku mreu
(NetID) i komutaciju (NodeID) na kojoj se nalazi
preneseni broj.
u) Upravitelj sredinje administrativne baze
podataka je pravna osoba registrirana u Bosni i
Hercegovini kojoj je sukladno ovom Pravilu
dodijeljeno ovlatenje za uspostavljanje,
funkcioniranje, razvoj, testiranje, odravanje i
upravljanje sredinjom administrativnom bazom
podataka prenesenih brojeva.
v) Agencija je Regulatorna agencija za komunikacije
Bosne i Hercegovine.
DIO DRUGI - REALIZACIJA USLUGE PRENOSIVOSTI
BROJEVA
lanak 3.
(Prenosivost telefonskih brojeva u javnoj telefonskoj mrei)
(1) Operatori u nepokretnoj telefonskoj mrei duni su na
zahtjev korisnika omoguiti da, u sluaju promjene
operatora davatelja usluge, servisa ili lokacije prikljuka,
zadri postojei telefonski broj:
a) za geografske brojeve na geografskoj lokaciji koja se
nalazi u podruju mrene skupine kojoj pripada
korisnik podnositelj zahtjeva;
b) za negeografske brojeve na bilo kojoj lokaciji.
(2) Operatori u pokretnoj telefonskoj mrei duni su na
zahtjev korisnika omoguiti da, u sluaju promjene
operatora davatelja usluge i servisa u pokretnoj
telefonskoj mrei, zadri postojei broj.
(3) Da bi mogli prenijeti svoj broj korisnici koji nemaju status
pretplatnika moraju biti registrirani. Pod registracijom
, 18. 6. 2012.
korisnika se podrazumijeva identifikacija korisnika
sukladno proceduri operatora davatelja
telekomunikacijskih usluga. Registracija neregistriranih
korisnika se obavlja pri podnoenju zahtjeva operatoru
kod kojeg se eli prenijeti broj. U svrhu registracije,
podnositelj zahtjeva je duan operatoru kod kojeg se eli
prenijeti broj, osim opih podataka propisanih obrascem
iz lanka 22. ovog Pravila, staviti na uvid i SIM karticu
kao i PUK broj. Operator kod kojeg se eli prenijeti broj
pripremit e obrazac izjave o pravu koritenja broja, kojeg
je duan potpisati svaki podnositelj zahtjeva koji podlijee
registraciji. Izjava sadri najnunije podatke o
podnositelju zahtjeva, SIM kartici i PUK broju, i vee se
za broj podnesenog zahtjeva. Sadraj izjave definira
operator kod kojeg se eli prenijeti broj. Operator se brine
da osobni podaci podnositelja zahtjeva budu propisno
zatieni.
lanak 4.
(Naela prenosivosti brojeva)
Sljedea naela primjenjivat e se kod prenosivosti
brojeva:
a) Svakom korisniku u koritenju javne telefonske
usluge bit e omogueno da na njegov zahtjev zadri
postojei telefonski broj, u sluaju kada postaje
korisnik drugog operatora. Izuzetak u koritenju
usluge prenosivosti broja bit e sluaj kada korisnik
prelazi iz telefonskog servisa nepokretnog operatora
u telefonski servis pokretnog operatora ili obrnuto.
b) Prenosivost telefonskog broja primjenjiva je na
telefonske brojeve za koje je ta usluga predviena
ovim Pravilom i u javnim telefonskim mreama u
kojima su takvi brojevi dodijeljeni sukladno Pravilu
o upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u
Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj
36/02; 105/08 i 95/11).
c) Usluge koje se stavljaju na raspolaganje korisniku
nositelju prenesenog broja bit e odreene ponudom
koju operator primatelj broja osigurava sukladno
svojim tehnikim mogunostima.
d) Telefonski broj, koji sukladno ovom Pravilu bude
prenesen operatoru primatelju broja, postaje
neaktivan kod operatora davatelja tog broja.
lanak 5.
(Naknada za prenesenu numeraciju)
(1) Operator primatelj broja platit e operatoru davatelju broja
naknadu za broj koji mu je prenesen, proporcionalno
iznosu naknade koju operator davatelj broja plaa
Agenciji u polaznoj raspodjeli numeracije. Iznos ove
naknade nee biti vei od onog koji je na snazi shodno
vaeem pravilu Agencije kojim se ureuju naknade za
koritenje telefonskih brojeva.
(2) Za koritenje usluge prenosivosti broja korisniku, po
ijem e se zahtjevu usluga koristi, operator primatelj
broja naplaivat e posebnu naknadu. Ova naknada ne
prelazi iznos od 20,00 KM i rasporeuje se izmeu
operatora davatelja broja i operatora primatelja broja.
(3) Uvjeti i iznosi za plaanje naknada iz stavka (2) ovoga
lanka odreuju se sporazumom izmeu operatora
davatelja broja i operatora primatelja broja.
(4) Operator primatelj broja moe osloboditi korisnike, po
ijim e se zahtjevima usluga koristi, plaanja posebne
naknade iz stavka (2) ovoga lanka, ali time se operator
primatelj broja ne oslobaa plaanja naknade prema
operatoru davatelju broja odreenu stavcima (2) i (3)
ovoga lanka.
47 - 45
(5) Operator primatelj broja duan je u roku od 3 radna dana,
od dana nakon to je preneseni broj stavio izvan uporabe,
vratiti broj operatoru kojem je broj dodijeljen po polaznoj
raspododjeli numeracije.
lanak 6.
(Operativne baze podataka)
(1) Nepokretni i pokretni operatori javnih telefonskih usluga
zajednikim rjeenjem uspostavit e vlastite operativne
baze podataka iji sadraj je usklaen sa sadrajem
sredinje administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(2) Operativne baze podataka sadravat e podatke o
prenesenim brojevima u javnoj telefonskoj mrei i
predstavljat e jedini valjan operativan izvor informacija
za sve telefonske brojeve prenesene izmeu operatora.
(3) Operativne baze podataka auriraju se s podacima iz
centralne administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(4) Zajednikim rjeenjem iz stavka (1) ovog lanka, za koje
e upravitelj srednje administrativne baze podataka
propisati nain pristupanja sredinjoj i operativnim
bazama podataka, kao i komunikacijske protokole izmeu
sredinje i operativnih baza podataka, a sukladno ovom
Pravilu i uz suglasnost Agencije, operatorima se odreuje
ogranien broj dana koji su potrebni za proces prijenosa
broja.
lanak 7.
(Odgovornost u postupku prijenosa broja)
(1) Operator primatelj i operator davatelj broja odgovorni su
za cijeli postupak prijenosa broja i ispravnog definiranja
potrebnih podataka za uspjeno uspostavljanje veza s
prenesenim brojem. Ti podaci su dostupni operatorima
telekomunikacijskih mrea kroz operativne baze
podataka.
(2) Upravitelj sredinje administrativne baze podataka
odgovoran je za raspoloivost i dostupnost sredinje
administrativne baze podataka prenesenih brojeva koji e
biti definirani od strane upravitelja sredinje
administrativne baze podataka sukladno stavku (4) lanka
6. ovog Pravila.
(3) Upravitelj sredinje administrativne baze podataka je
odgovoran za pravovremeno auriranje operativnih baza
podataka koje se nalaze kod operatora.
(4) Operator primatelj i operator davatelj broja odgovorni su
za korektnu i pravodobnu dostavu podataka o prenesenim
brojevima u sredinju administrativnu bazu podataka
prenesenih brojeva.
(5) Financijsku i materijalnu odgovornost za neuspjele pozive
prema prenesenim brojevima ne preuzima upravitelj
sredinje administrativne baze podataka.
(6) Operatori davatelji telekomunikacijske usluge moraju na
zahtjev upravitelja sredinje administrativne baze
podataka dostavljati sve potrebne podatke u svrhu
praenja prijenosa broja.
lanak 8.
(Sredinja administrativna baza podataka prenesenih brojeva)
(1) Za potrebe usluge prenosivosti telefonskih brojeva
formirat e se sredinja administrativna baza podataka
prenesenih brojeva kojom e rukovoditi upravitelj
sredinje administrativne baze podataka.
(2) Na temelju zajedniki provedenih aktivnosti operatora
javne telefonske usluge i Agencije na odabiru upravitelja
sredinje administrativne baze podataka, Agencija e
provesti postupak dodjele jedne Dozvole za pruanje
usluge upravitelja sredinje administrativne baze podataka
 47 - 46
(u daljnjem tekstu: Dozvola). Godinja naknada za
Dozvolu iznosi 500,00 KM i plaa se jednokratno po
raunu koji ispostavlja Agencija. Nain financiranja,
uspostavljanja, funkcioniranja, razvoja, testiranja,
odravanja i upravljanja sredinjom administrativnom
bazom podataka prenesenih brojeva, propisat e se
Dozvolom.
(3) Trokove uspostavljanja, funkcioniranja, razvoja,
testiranja, odravanja i upravljanja sredinjom
administrativnom bazom podataka prenesenih brojeva,
kao i naknadu razumne dobiti, upravitelju sredinje
administrativne baze podataka plaat e operatori
telekomunikacija na temelju ugovora i prema uvjetima
koji e biti odobreni od strane Agencije.
(4) Upravitelj sredinje administrativne baze podataka, na
zahtjev Agencije, obvezan je podnijeti izvjee Agenciji
po svim pitanjima koja se odnose na koritenje sredinje
administrativne baze podataka prenesenih brojeva.
(5) Unos i auriranje podataka u operativne baze podataka
vri se iz sredinje administrativne baze podataka
prenesenih brojeva.
(6) Podaci kojima se auriraju operativne baze podataka
operatora javnih telefonskih usluga se odnose na sve
brojeve koji su preneseni unutar javne telefonske mree.
(7) Svi operatori javnih telefonskih usluga duni su odmah po
saznanju o postojanju greaka u sinkronizaciji izmeu
operativnih baza podataka o tome obavijestiti upravitelja
sredinje administrativne baze podataka radi otklanjanja
istih.
lanak 9.
(Informacije i funkcije radi uspostave operativnosti)
(1) Informacije i funkcije raspoloive operatorima kroz
zajedniko rjeenje ukljuuju:
a) da li je odreeni telefonski broj prenesen;
b) ko je operator za odreeni telefonski broj u toki a)
ovog stavka kada se radi o prenesenom broju;
c) mrene podatke o prenesenom telefonskom broju,
odnosno predbroj za usmjeravanje poziva koji
oznaava telekomunikacijsku mreu i komutaciju u
toj mrei na kojoj se nalazi preneseni broj;
d) usklaivanje podataka, koje obuhvaa obvezu
operatora da omogue usklaivanje njihovih
operativnih baza podataka s sredinjom
administrativnom bazom podataka prenesenih
brojeva.
(2) Dodatne informacije i funkcije raspoloive za operatora
davatelja i operatora primatelja prenesenog broja kroz
zajedniko rjeenje ukljuuju sljedee:
a) nalog za registraciju - prijenos broja;
b) provjera naloga kod operatora davatelja broja;
c) oslobaanje operatora davatelja broja od broja koji
se prenosi;
d) odreivanje dana i sata prijenosa broja operatoru
primatelju broja.
(3) Zajedniko rjeenje nee omoguavati upite izmeu
operatora koji uestvuju u procesu uspostavljanja poziva
prema prenesenim brojevima za prometnu rutu u vrijeme
uspostavljanja veze.
lanak 10.
(Zatita podataka)
Zajedniko rjeenje osigurava, u svakom pojedinanom
sluaju, razraen, brz i jednostavan proces prijenosa brojeva u
okviru koga su upravitelj sredinje administrativne baze
podataka i operatori, kao nositelji operativnih baza podataka,
, 18. 6. 2012.
duni brinuti o zatiti osobnih podataka korisnika i
povjerljivosti u meuoperativnoj razmjeni.
lanak 11.
(Metode usmjeravanja poziva)
(1) Operatori nepokretnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u nepokretnu telefonsku mreu drugog
operatora koristit e metodu usmjeravanja "All Call
Query".
(2) Operatori nepokretnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u vlastitoj mrei mogu koristiti bilo
koju pogodnu metodu usmjeravanja poziva, pri emu se
time ne smije dovoditi u pitanje provedba usluge
prenosivosti telefonskih brojeva u cijeloj nepokretnoj
telefonskoj mrei.
(3) Operatori nepokretnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u pokretnoj telefonskoj mrei koristit e
metodu usmjeravanja "All Call Query".
(4) "All Call Query" je metoda usmjeravanja poziva prema
prenesenim brojevima kod kojeg polazna mrea prije
uspostavljanja svakog poziva vri upit u vlastitu
operativnu bazu prenesenih brojeva. U sluaju da je
pozvani broj prenesen, polazna mrea, na temelju
predbroja za usmjeravanje poziva -operatorovog ID broja
kome se poziv usmjerava - dobivenog iz vlastite
operativne baze prenesenih brojeva, uspostavlja poziv
izravno prema telekomunikacijskoj mrei u kojoj se nalazi
preneseni broj. U sluaju da broj nije prenesen, polazna
mrea na temelju pozvanog broja uspostavlja poziv
izravno prema telekomunikacijskoj mrei kojoj je pozvani
broj dodijeljen po polaznoj raspodjeli.
(5) Operatori pokretnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u pokretnoj telefonskoj mrei koristit e
najkrai raspoloivi put prema pokretnoj telefonskoj
mrei u kojoj se taj preneseni broj nalazi (izravno
usmjeravanje sukladno specifikaciji Europskog instituta
za norme ETSI TS 123 066).
(6) Operatori pokretnih telefonskih mrea, u kojima poziv
zapoinje, za ispravno usmjeravanje poziva prema
prenesenom broju u nepokretnoj telefonskoj mrei koristit
e izravnu metodu usmjeravanja.
lanak 12.
(Naela usmjeravanja)
(1) Polazni operator usmjerava promet telefonskom broju
operatora kod koga je prenesen telefonski broj, ako u
svojoj operativnoj bazi podataka ima podatke o biranom
prenesenom broju i ako u tom trenutku ima slobodan
kapacitet u interkonekcijskom spojnom putu prema tom
telefonskom broju.
(2) Za polazni promet prema telefonskim brojevima za koji
polazna mrea nema informaciju u operativnoj bazi
podataka da je birani telefonski broj prenesen, poziv se
usmjerava operatoru koji je nositelj bloka brojeva po
polaznoj raspodjeli u koji je ukljuen broj na koji se taj
poziv odnosi.
(3) Za dolazne meunarodne pozive prema prenesenim
telefonskim brojevima, usmjeravanje iz stavka (1) ovoga
lanka vri operator koji osigurava dolazno meunarodno
prespajanje. Dolazni meunarodni pozivi prema
telefonskim brojevima za koje operator koji vri dolazno
meunarodno usmjeravanje nema informaciju da je birani
broj prenesen, usmjeravaju se operatoru koji je po
, 18. 6. 2012.
polaznoj raspodjeli nositelj bloka brojeva u koji je
ukljuen broj na koji se taj poziv odnosi.
(4) Za pozive prema prenesenim brojevima u kojima je
sadran kod za izbor operatora, usmjeravanje iz stavka (1)
ovoga lanka u javno raspoloivu telefonsku uslugu vri
operator odreen izborom ili predizborom.
(5) Operator primatelj broja odgovoran je za uspostavu
telefonskog prometa (terminiranje poziva) prema
prenesenim brojevima u okviru svoje javne telefonske
mree pod uvjetom da su ispunjeni svi propisani uvjeti iz
ovog lanka.
(6) Promet prema prenesenom telefonskom broju koji
zahtijeva usmjeravanje izmeu razliitih javnih
telefonskih mrea, usmjerava se preko istih
interkonekcijskih vodova, kao i promet prema
neprenesenom telefonskom broju koji zahtijeva
usmjeravanje izmeu tih telefonskih mrea.
(7) Posebni interkonekcijski vodovi ne koriste se za promet
prema prenesenim brojevima, osim ako je drukije
dogovoreno izmeu operatora.
lanak 13.
(Uporaba i struktura ID broja)
(1) Kako bi se osiguralo ispravno usmjeravanje prometa za
pozive prema prenesenim brojevima, u razmjeni
signalizacije uz nacionalni broj koji je predmet uspostave
poziva, operator koji je dobio zahtjev za uspostavu
poziva, radi uspjene uspostave poziva, poslat e
operatoru kod koga je broj prenesen pridrueni ID broj
operatora kome se poziv usmjerava ispred koga e se (1)
nalaziti prefiks uzrone vrijednosti #14 rezerviran ITU-T
Preporukom Q.850 za nacionalnu uporabu.
(2) Agencija odreuje format, strukturu i nain dodjele ID
broja operatorima, radi koritenja usluge prenosivosti
broja. (2)
(3) ID broj slui za usmjeravanje poziva i predstavlja mreni
broj koji oznaava telekomunikacijsku mreu (NetID) i
komutaciju (NodeID) na kojoj se nalazi preneseni broj.
lanak 14.
(Zatita protiv ciklikih rutiranja u prometu izmeu operatora) (3)
(1) Operatori su duni poduzeti posebne mjere radi
spreavanja ciklikih rutiranja prometa izmeu operatora,
koje su rezultat nedosljednih informacija iz operativnih
baza podataka kojima se definira ruta uspostave poziva.
(2) Posebne mjere iz stavka (1) ovog lanka ukljuuju: (4)
a) Mehanizam koji e automatski prekinuti promet za
pozive u kojima pozvana ruta ukljuuje tzv. "skok
suprotan", a to je sluaj kada su elementi jedne
mree, ukljueni u izgradnju pozvane rute,
iskoriteni.
b) Mehanizam koji e automatski prekinuti promet za
sluaj prijema ID broja za koji nije predviena (1)
prometna ruta.
DIO TREI - PRENOSIVOST BROJEVA U
NEPOKRETNOJ I POKRETNOJ JAVNOJ
TELEFONSKOJ MREI
lanak 15.
(Prenosivost u nepokretnoj i pokretnoj javnoj telefonskoj
mrei)
Prenosivost brojeva izmeu operatora u nepokretnoj i
pokretnoj javnoj telefonskoj mrei mogua je pod sljedeim (2)
uvjetima:
a) Prenosivost brojeva izmeu operatora moe biti
dozvoljena ukoliko je sukladna lanku 3. ovog
Pravila i u okviru brojanih skupina odreenih
47 - 47
Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske
usluge u Bosni i Hercegovini.
b) Brojevi koji nisu obuhvaeni tokom a) ovoga
lanka su brojevi koji su od strane bilo kojeg
nepokretnog operatora iskoriteni iskljuivo za
vlastite potrebe, kao to mogu biti npr. brojevi za
testiranje ili brojevi za pristup operatorovim
uslugama.
c) Nisu prenosivi brojevi koji su istovremeno
iskoriteni u mreama vie od jednog operatora za
usluge posebne namjene.
d) U nepokretnoj javnoj telefonskoj mrei nisu
prenosivi pojedinani brojevi u ISDN seriji ili jedan
od brojeva u PBX BRA ISDN seriji.
e) U pokretnoj javnoj telefonskoj mrei nisu prenosivi
identifikacijski brojevi ma kojeg korisnika u javno
raspoloivim telefonskim servisima osiguranim
preko javne pokretne telefonske mree (IMSI).
f) Brojevi koji su bili aktivni u korisnikim skupinama
brojeva u vlastitoj mrei operatora za izravnu
komunikaciju u njihovoj mrei ne mogu se
razdruivati ve se mogu prenositi iskljuivo u
sklopu skupine takvih brojeva. Ovo naelo se
primjenjuje i u sluaju kada se skupina takvih
brojeva prenosi nazad na izvornog nositelja
numeracije.
lanak 16.
(Prepoznatljivost cijene u nepokretnoj i pokretnoj mrei)
Polazni operatori u nepokretnoj i pokretnoj mrei duni su
svojim korisnicima omoguiti jasnu prepoznatljivost
poziva prema prenesenom telefonskom broju, za koji je
cijena poziva vea u odnosu na cijenu poziva prema tom
broju kada nije bio prenesen.
Operatori davatelji usluge iz lanka 3. ovoga Pravila su
duni da na upite svojih korisnika daju informacije o
prenesenim brojevima i cijenama poziva prema tim
brojevima putom vlastitih Internet stranica i pozivnih
centara s brojevima telefona 080 0x xx xx.
Operator davatelj usluge iz lanka 3. ovoga Pravila ne
smije poziv prema prenesenom broju naplaivati po cijeni
koja je vea od cijene poziva koju naplauju za
nepreneseni broj u istoj telekomunikacijskoj mrei i za
istu vrstu usluge.
Operator davatelj usluge iz lanka 3. ovoga Pravila ne
smije primijeniti vee cijene meusobnog povezivanja za
pozive prema prenesenim brojevima, u odnosu na pozive
prema neprenesenim brojevima koji se uporabljuju za
pruanje istih telekomunikacijskih usluga.
lanak 17.
(Govorno upozorenje)
Prilikom uspostavljanja poziva prema prenesenim
brojevima, operator javne nepokretne ili pokretne
telekomunikacijske mree u kojoj zapoinje poziv, radi
izvrenja obveza iz lanka 16. stavak (1), duan je prije
uspostave poziva izvijestiti pozivatelja govornom
porukom iji sadraj ukazuje pozivatelju da se uspostavlja
poziv prema prenesenom broju. Trajanje ove poruke ne
moe biti dulje od etiri sekunde. Poruka e glasiti na
jednom od jezika koji su u slubenoj uporabi u Bosni i
Hercegovini.
Nakon zavrene govorne poruke iz stavka (1) ovog
lanka, operator davatelj javne telefonske usluge ukljuuje
jednolian zvuni signal u trajanju od dvije sekunde.
 47 - 48
(3) Govorna poruka opisana u stavku (1) ovoga lanka i
zvuni signal opisan u stavku (2) ovoga lanka se ne
naplauju (ne tarifiraju) pozivatelju.
(4) Na zahtjev korisnika telefonskog broja, operator javne
telefonske usluge e iskljuiti upozorenje opisano u
stavcima (1) i (2) ovoga lanka. Usluga iskljuivanja
navedenog upozorenja je besplatna, a operator javne
telefonske usluge e omoguiti podnoenja zahtjeva za
njegovo iskljuenje i putom elektronike komunikacije.
DIO ETVRTI - ADMINISTRATIVNI POSTUPAK
lanak 18.
(Postupak prijenosa)
(1) Postupak prijenosa broja zapoinje u trenutku kada
korisnik podnese zahtjev za prijenos broja operatoru kod
kojeg se eli prenijeti broj. Ovaj zahtjev se ujedno smatra
zahtjevom za zasnivanje korisnikog odnosa.
(2) Ogranieno poslovno sposobne osobe (malodobnici i dr.)
ostvaruju prava i obveze iz korisnikih odnosa sukladno
opim zakonskim propisima. Operator telekomunikacija
duan je, po podnoenju zahtjeva od strane ili u ime takve
osobe, provjeriti da li su ispunjeni uvjeti za zakljuenje
korisnikog odnosa.
(3) Operator primatelj broja provjerava da li je broj prenosiv,
kao i valjanost podataka nareenih u zahtjevu u dijelu koji
se odnosi na broj za koji se zahtijeva prijenos. Ovo
ukljuuje i provjeru da li je korisnik sa statusom
pretplatnika priloio potvrdu o podmirenju dugovanja
prema operatoru davatelju broja.
(4) Pod podmirenjem dugovanja prema operatoru davatelju
broja iz prethodnog stavka ovoga lanka smatra se
podmirenje dugovanja na ime usluga pruenih putom
telefonskog broja za koje se podnosi zahtjev za prijenos
broja, a koja su nastala do trenutka podnoenja zahtjeva za
prijenos broja.
(5) Prepaid korisnik ne moe od operatora davatelja broja
zahtijevati bilo kakvu naknadu zaostalog iznosa na svom
raunu i neiskoritenog prometa.
(6) Operator primatelj broja dostavlja operatoru davatelju
broja zahtjev za prijenos broja faksom ili elektronikim
putom, to se ujedno smatra zahtjevom korisnika za
raskidanje korisnikog odnosa kod operatora davatelja
broja s danom uspjenog prijenosa broja.
(7) Operator primatelj broja odgovoran je za izvrenje radnji
usuglaavanja s korisnikim zahtjevom.
(8) Operator davatelj broja odgovoran je za izvravanje svih
naloga primljenih od operatora primatelja broja.
(9) U sluaju da se traeni broj ne moe prenijeti iz nekog od
razloga predvienih ovim Pravilom, ili e doi do
kanjenja u prijenosu broja, operator davatelj broja duan
je u roku od najvie tri radna dana od dana primitka
zahtjeva pisanim putom obavijestiti operatora primatelja
broja o razlozima nemogunosti ili kanjenja prijenosa
broja.
(10) Operator davatelj broja nije obvezan omoguiti prijenos
broja ako:
a) podneseni zahtjev sadri neke formalne nedostatke
koji onemoguavaju postupanje, ukljuujui i
nepodmiren dug temeljem koritenja broja za koji se
trai prijenos, a ti nedostaci se ne otklone u
ostavljenom roku;
b) podnositelj zahtjeva nije korisnik broja za koji se
trai prijenos, niti je punomonik korisnika tog
broja;
, 18. 6. 2012.
c) pokretni telefonski ureaj (mobitel) koji koristi
podnositelj zahtjeva evidentiran je na listi ukradenih
ureaja;
d) broj za koji podnositelj zahtjeva trai prenosivost je
privremeno iskljuen;
e) tijekom realizacije prijenosa broja ustanovi se
zlouporaba koritenja broja za koji se trai
prenosivost, za vrijeme dok se ne odlui o takvom
krenju i daljnjem pravu na koritenje broja.
f) ako se broj ve nalazi u postupku prijenosa;
(11) U sluaju da ne postoje smetnje iz stavka (10) ovog
lanka, operator davatelj broja provest e bez odgode
postupak prijenosa zatraenog broja na primatelja broja.
(12) Nalog za prijenos broja izvrava se na dan koji je odreen
ugovorom zakljuenim izmeu korisnika i operatora
primatelja broja u vremenu od 13,00 do 16,00 sati, s tim
da su do tog trenutka operativne baze podataka operatora
aurirane podatkom o prenesenom broju od strane
sredinje administrativne baze podataka prenesenih
brojeva.
(13) Razdoblje, u kojem preneseni broj nije u funkciji uslijed
provoenja operacije prijenosa, ne smije biti dulji od tri
(3) sata u odnosu na vrijeme koje je odreeno ugovorom o
prijenosu broja izmeu korisnika i operatora primatelja
broja.
lanak 19.
(Prigovor operatora)
(1) Ukoliko operator primatalj broja, po primljenoj obavijesti
iz lanka 18. stavak (9) ovoga Pravila, ocijeni da ne
postoje razlozi uslijed kojih se treba odbiti zahtjev za
prijenosom broja, duan je u roku od petnaest (15) dana
od dana primitka takve obavijesti uputiti pisani zahtjev
Agenciji radi odluivanja o obvezi prijenosa telefonskog
broja. Rok za rjeavanje po ovom zahtjevu je trideset (30)
dana od dana primitka zahtjeva od strane Agencije.
(2) U sluaju da Agencija utvrdi da ne postoje razlozi da se,
po zahtjevu korisnika, odbije prijenos broja, posebnim
rjeenjem e se naloiti operatoru davatelju broja
izvrenje procesa prijenosa za traeni broj u roku od deset
(10) radnih dana od dana dostave rjeenja Agencije tom
operatoru.
(3) alba izjavljena protiv rjeenja kojim se nalae prijenos
broja ne odlae izvrenje.
lanak 20.
(Odustajanje od zahtjeva za prijenos)
(1) Nakon to je operator primatelj broja uputio nalog za
prijenos broja operatoru davatelju broja, sve do trenutka
obavljenog prijenosa korisnik moe odustati od
podnesenog zahtjeva. U tom sluaju, korisnik je duan
operatoru primatelju broja najkasnije jedan dan prije
dogovorenog datuma prijenosa broja podnijeti pisanu
izjavu o odustajanju od zahtjeva, pri emu je korisnik
duan dokazati:
a) da je operatoru davatelju broja podnio pisanu izjavu
o zadravanju korisnikog odnosa, ili
b) da je podnio zahtjev za prijenos broja kod drugog
operatora koji nije davatelj broja i o tome pisano
obavijestio operatora davatelja broja, ili
c) da je operatoru davatelju broja podnio pisanu izjavu
o raskidu korisnikog odnosa, a telefonski broj za
koji je prvobitno podnesen zahtjev ne namjerava
vie koristiti.
(2) Radi spreavanja neozbiljnosti korisnika i zlouporabe
prava na prijenos broja, operator kojem je podnesen
zahtjev za prijenos broja, a koji je svojom odlukom
, 18. 6. 2012. 47 - 49
oslobodio podnositelje zahtjeva plaanja naknade iz duan dostaviti uz zahtjev iz stavka (1) ovog lanka u
lanka 5. stavak (2) ovog Pravila, moe u sluaju davanja razumnom i neophodnom obimu, ali ni pod kojim
izjave o odustanku od zahtjeva naplatiti podnositelju tu uvjetima nee uspostavljati takvu obvezu radi usporavanja
naknadu. Naknada se naplauje na ime trokova za radnje ili onemoguavanja postupka rjeavanja po zahtjevu.
koje je podnositelj uzrokovao svojim zahtjevom. Izjava o DIO PETI ZAVRNE ODREDBE
odustajanju od zahtjeva smatra se podnesenom kada
korisnik uz izjavu o odustanku od zahtjeva podnese i lanak 23.
dokaz o uplaenoj naknadi iz lanka 5. stavak (2) ovog (Provedbeni propisi)
Pravila. Kada je to potrebno radi provedbe ovog Pravila, Agencija
je ovlatena da sukladno lanku 61. stavak (2) i lanku 99.
lanak 21. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09)
(Podnoenje ponovnog zahtjeva za prijenos broja) donese odgovarajue upute, instrukcije i naredbe. Za donoenje
Korisnik koji je izvrio prijenos broja ne moe ponovo takvih propisa zaduen je generalni direktor Agencije.
traiti prijenos broja u razdoblju kraem od est mjeseci od
dana posljednjeg prijenosa broja. lanak 24.
(Usklaivanje opih uvjeta poslovanja)
lanak 22. (1) Operatori javnih telefonskih usluga u nepokretnoj i
(Obrazac zahtjeva za prijenos broja) pokretnoj telefonskoj mrei duni su u roku od najkasnije
(1) Svi operatori u javnoj telefonskoj mrei Bosne i pet mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Pravila,
Hercegovine su obvezni primjenjivati obrazac zahtjeva za izvriti usklaivanje svojih opih uvjeta poslovanja s ovim
prijenos broja koji stavljaju na raspolaganje korisnicima Pravilom i objaviti ih sukladno lanku 20. Zakona o
telefonskih brojeva u javnoj telefonskoj mrei Bosne i komunikacijama.
Hercegovine. (2) U roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovog
(2) Zahtjev iz stavka (1) ovog lanka, koji predstavlja ujedno Pravila, operatori javnih telefonskih usluga u nepokretnoj
i konani zahtjev za raskidanje postojeeg korisnikog i pokretnoj telefonskoj mrei duni su koristiti govornu
odnosa, mora biti sastavljen na obrascu koji e sadravati poruku usklaenu s lankom 17. ovog Pravila.
sljedee podatke:
a) naziv: "ZAHTJEV ZA PRIJENOS lanak 25.
TELEFONSKOG BROJA"; (Stupanje na snagu i objavljivanje)
b) podatke o korisniku fizikoj osobi, adresu (1) Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana
prikljuka (u nepokretnoj mrei); objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
c) podatke o korisniku pravnoj osobi, sjedite tvrtke (2) Danom stupanja na snagu ovog Pravila prestaje primjena
iz sudskog registra, podacima o osobi ovlatenoj za Pravila 32/2008 o prenosivosti telefonskih brojeva
zastupanje, adresu prikljuka (u nepokretnoj mrei); ("Slubeni glasnik BiH", br. 20/08, 102/09).
d) datum podnoenja zahtjeva; Broj 01-02-1398/12
e) broj ili skupinu brojeva za koju se zahtijeva prijenos; 29. svibnja 2012. godine Predsjedatelj Vijea
f) vrstu korisnikog odnosa s operatorom davateljem Sarajevo Neven Tomi, v. r.
broja (postpaid, prepaid);
g) namjena broja koji se prenosi, prema Planu brojeva
za telefonske usluge u BiH ("Slubeni glasnik BiH", 553
broj 13/03; 105/08 i 95/11); 39. 1, 24.
h) naziv i sjedite operatora davatelja broja; 28. (" ", .
i) naziv i sjedite operatora primatelja broja; 31/03, 75/06 32/10),
j) datum zahtijevanog prijenosa; , 29.05.2012. ,
k) izjavu korisnika da zahtijeva raskid korisnikog :
odnosa s operatorom davateljem broja;
l) zahtjev korisnika da se "Zahtjev za prijenos 39/2008
telefonskog broja" dostavi operatoru davatelju broja
radi realizacije prijenosa broja;
m) izjavu operatora primatelja broja da s njegove strane
ne postoje smetnje da se udovolji zahtjevu za
prijenos broja, to ukljuuje i nepostojanje duga 1.
prema operatoru primatelju broja temeljem nekog 39/2008
drugog korisnikog odnosa; ("
n) suglasnost korisnika da se sukladno ovom Pravilu ", 105/08 95/11) 3. (6)
njegovi osobni podaci prikupljaju, obrauju i :
razmjenjuju izmeu operatora i upravitelja sredinje "(6)
administrativne baze podataka u svrhu realizacije
prijenosa broja; (
o) potpis podnositelja zahtjeva i podatke iz 9x)
identifikacijskog dokumenta, podatke o
punomoniku, broj ovjere punomoi i naziv organa
koji je izvrio ovjeru; ."
p) broj pod kojim se zahtjev vodi kod operatora (6) (7) :
primatelja broja. "(7)
(3) Operator primatelj broja ima pravo da odredi i drugu
vjerodostojnu dokumentaciju koju je podnositelj zahtjeva
."
 47 - 50 , 18. 6. 2012.
2.
I. , : " Temeljem lanka 39. stavak 1, a u svezi s lancima 24. i
: , , 28. Zakona o komunikacijama ("Slubeni glasnik BiH", br.
31/03, 75/06 i 32/10), Vijee Regulatorne agencije za
.", . komunikacije, na sjednici odranoj 29.05.2012. godine,
3. usvojilo je
II. 8. " - PRAVILO
", 35. -2, :
O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILA 39/2008
UPRAVLJANJE PLANOM BROJEVA ZA TELEFONSKE
17xxx -
USLUGE U BOSNI I HERCEGOVINI
4. lanak 1.
( ) U Pravilu 39/2008 Upravljanje planom brojeva za
telefonske usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
" ", BiH", broj 105/08 i 95/11) u lanku 3. stavak (6) mijenja se i
60 glasi:
. "(6) Pravnoj osobi koja nije registrirana za obavljanje
01-02-1399/12 djelatnosti u telekomunikacijama mogu se dodijeliti pojedinani
29. 2012. negeografski brojevi (iz podruja odredinih kodova 9x) i
, . . pojedinani kratki brojevi pod uvjetom da tarifa naplaena za
ostvareni poziv ne predstavlja naknadu za komercijalno
naplativu uslugu ili dobit korisnika takvog negeografskog ili
Na osnovu lana 39. stav 1, a u vezi s lanovima 24. i 28. kratkog broja."
Zakona o komunikacijama ("Slubeni glasnik BiH", br. 31/03, Iza stavka (6) dodaje se novi stavak (7) koji glasi:
75/06 i 32/10), Vijee Regulatorne agencije za komunikacije, "(7) Pravnoj osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti u
na sjednici odranoj 29.05.2012. godine, usvojilo je telekomunikacijama mogu se dodijeliti pojedinani kratki
brojevi za pruanje usluga za koje se naknada naplauje u
PRAVILO okviru tarife poziva tog broja."
O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILA 39/2008
lanak 2.
UPRAVLJANJE PLANOM BROJEVA ZA TELEFONSKE
U Aneksu I. u treem pasusu, reenica: "Primjeri
USLUGE U BOSNI I HERCEGOVINI
pruatelja usluga: banke, turistike agencije, transporterske
lan 1. agencije i drugi koji ele reklamirati svoje usluge.", se brie.
U Pravilu 39/2008 Upravljanje planom brojeva za
lanak 3.
telefonske usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
U Aneksu II. toka 8. "Tablini prikaz - Plan kratkih
BiH", broj 105/08 i 95/11) u lanu 3. stav (6) mijenja se i glasi:
brojeva", 35. red Tablice T-2, mijenja se i glasi:
"(6) Pravnom licu koje nije registrovano za obavljanje
djelatnosti u telekomunikacijama mogu se dodijeliti pojedinani 17xxx Humanitarni brojevi na podruju BiH DA -
negeografski brojevi (iz podruja odredinih kodova 9x) i
lanak 4.
pojedinani kratki brojevi pod uslovom da tarifa naplaena za
(Stupanje na snagu i objava)
ostvareni poziv ne predstavlja naknadu za komercijalno
Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana
naplativu uslugu ili dobit korisnika takvog negeografskog ili
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjivat e se
kratkog broja."
po isteku 60 dana od dana stupanja na snagu.
Iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi:
"(7) Pravnom licu registrovanom za obavljanje djelatnosti Broj 01-02-1399/12
u telekomunikacijama mogu se dodijeliti pojedinani kratki 29. svibnja 2012. godine Predsjedatelj Vijea
brojevi za pruanje usluga za koje se naknada naplauje u Sarajevo Neven Tomi, v. r.
okviru tarife poziva tog broja."
lan 2. 554
U Aneksu I. u treem pasusu, reenica: "Primjeri pruaoca 39. 1.
usluga: banke, turistike agencije, transporterske agencije i (" ", 31/03, 75/06 32/10)
drugi koji ele reklamirati svoje usluge.", se brie. 2.1 ) 4.
lan 3. 2008-2012. ("
U Aneksu II. taka 8. "Tabelarni prikaz - Plan kratkih ", 8/09), ,
brojeva", 35. red Tabele T-2, mijenja se i glasi: 29.05.2012. ,
17xxx Humanitarni brojevi na podruju BiH DA -
"
lan 4.

(Stupanje na snagu i objava)
CRA 05/2001"
Ovo Pravilo stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a primjenjivat e se 1.
po isteku 60 dana od dana stupanja na snagu. "
CRA 05/2001" ("
Broj 01-02-1399/12
", . 36/02, 100/06, 105/08, 52/09, 103/11), 2.
29. maja 2012. godine Predsjedavajui Vijea
:
Sarajevo Neven Tomi, s. r.
, 18. 6. 2012. 47 - 51
" 2. br. 36/02, 100/06, 105/08, 52/09, 103/11), lanak 2. mijenja se i
( ) glasi:
"lanak 2.
, (Naknada za blokove brojeva)
, : Na ime izdane dozvole za koritenje blokova brojeva u
a) 67.000,00 100.000 pokretnoj telefoniji, licencirani operatori duni su plaati godinju
; naknadu Agenciji, i to:
b) 33.500,00 50.000 a) Iznos naknade od 67.000,00 KM za blok od 100.000
." brojeva u pokretnoj telefoniji;
2. b) Iznos naknade od 33.500,00 KM za blok od 50.000
(8) brojeva u pokretnoj telefoniji."
" ". lanak 2.
01-02-1434-1/12 Ovo Pravilo stupa na snagu osmog (8) dana od dana
01. 2012. objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
, . . Broj 01-02-1434-1/12
01. lipnja 2012. godine Predsjedatelj Vijea
Sarajevo Neven Tomi, v. r.
Na osnovu lana 39. stav 1. Zakona o komunikacijama
("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06 i 32/10) i take 2.1 b) 4.
Odluke o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za
period 2008-2012. godine ("Slubeni glasnik BiH", broj 8/09),
Vijee Regulatorne agencije za komunikacije, na sjednici odranoj 555
29.05.2012. godine, donosi 28. (2),
PRAVILO 31. (1)
O IZMJENI PRAVILA "NAKNADE ZA DOZVOLE ZA (" ", . 19/02, 35/03,
OPERATORE MOBILNIH TELEKOMUNIKACIJA CRA 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 40/12)
PRAVILO 05/2001" 12.
,
lan 1.

U Pravilu "Naknade za dozvole za operatore mobilnih
(" ", 62/10),
telekomunikacija CRA Pravilo 05/2001" ("Slubeni glasnik BiH",
, 03-34-
br. 36/02, 100/06, 105/08, 52/09, 103/11), lan 2. mijenja se i glasi:
2-203-10/12 01. 2012. ,
"lan 2.
(Naknada za blokove brojeva)
Na ime izdate dozvole za koritenje blokova brojeva u
mobilnoj telefoniji, licencirani operatori duni su plaati godinju 1. ,
naknadu Agenciji, i to: -
a) Iznos naknade od 67.000,00 KM za blok od 100.000 , -
brojeva u mobilnoj telefoniji;
b) Iznos naknade od 33.500,00 KM za blok od 50.000 , 1. 2012. .
brojeva u mobilnoj telefoniji." 2. 5
.
lan 2. 3. " ".
Ovo Pravilo stupa na snagu osmog (8) dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". 14-5-1-34-1-77-21/12
01. 2012.
Broj: 01-02-1434-1/12 , . .
01. juna 2012. godine Predsjedavajui Vijea
Sarajevo Neven Tomi, s. r.
Na osnovu odredbi lana 28. stav (2), a u vezi sa lanom 31.
stav (1) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i
Temeljem lanka 39. stavak 1. Zakona o komunikacijama
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04,
("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06 i 32/10) i toke 2.1 b) 4.
26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12) i lana 12.
Odluke o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za
Pravilnika o uslovima i nainu obavljanja internih konkursa,
razdoblje 2008-2012. godine ("Slubeni glasnik BiH", broj 8/09),
internih i eksternih premjetaja dravnih slubenika u institucijama
Vijee Regulatorne agencije za komunikacije, na sjednici odranoj
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 62/10), te na
29.05.2012. godine, donosi
osnovu Miljenja Agencije za dravnu slubu Bosne i
PRAVILO Hercegovine, broj 03-34-2-203-10/12 od 01. juna 2012. godine,
O IZMJENI PRAVILA "NAKNADE ZA DOZVOLE ZA direktor Agencije za forenzika ispitivanja i vjetaenja donosi
OPERATORE POKRETNIH TELEKOMUNIKACIJA CRA RJEENJE
PRAVILO 05/2001" 1. LEJLA KASALO, imenuje se na radno mjesto rukovodeeg
lanak 1. dravnog slubenika - pomonik direktora za administraciju,
U Pravilu "Naknade za dozvole za operatore pokretnih finansije i analitiko - informatike poslove u Agenciji za
telekomunikacija CRA Pravilo 05/2001" ("Slubeni glasnik BiH", forenzika ispitivanja i vjetaenja, poev od 1. juna 2012.
godine.
 47 - 52 , 18. 6. 2012.
2. Imenovanoj pripada plata iz B5 platnog razreda dravnih 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12) i lana
slubenika. 12. Pravilnika o uslovima i nainu obavljanja internih konkursa,
3. Ovo Rjeenje objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". internih i eksternih premjetaja dravnih slubenika u
Broj 14-5-1-34-1-77-21/12 institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
01. jun 2012. godine Direktor broj 62/10), te na osnovu Miljenja Agencije za dravnu slubu
Istono Sarajevo Ljiljana Trii, s. r. Bosne i Hercegovine, broj 03-34-2-203-10/12 od 01. juna 2012.
godine, direktor Agencije za forenzika ispitivanja i vjetaenja
donosi
Na osnovu odredbi lanka 28. stavak (2), a u vezi sa lankom RJEENJE
31. stavak (1) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i 1. SLOBODAN GAZDI, imenuje se na radno mjesto
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, rukovodeeg dravnog slubenika - pomonik direktora
26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12) i lanka 12. za kriminalistiko tehnika vjetaenja, specijalistike
Pravilnika o uslovima i nainu obavljanja internih konkursa, obuke i podrku u Agenciji za forenzika ispitivanja i
internih i eksternih premjetaja dravnih slubenika u institucijama vjetaenja, poev od 01. juna 2012. godine.
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 62/10), te na 2. Imenovanom pripada plaa iz B5 platnog razreda dravnih
osnovu Miljenja Agencije za dravnu slubu Bosne i slubenika.
Hercegovine, broj 03-34-2-203-10/12 od 01. lipnja 2012. godine, 3. Ovo Rjeenje objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".
ravnatelj Agencije za forenzika ispitivanja i vjetaenja donosi Broj 14-5-1-34-1-77-22/12
RJEENJE 01. jun 2012. godine Direktor
1. LEJLA KASALO, imenuje se na radno mjesto rukovodeeg Istono Sarajevo Ljiljana Trii, s. r.
dravnog slubenika - pomonik ravnatelja za administraciju,
financije i analitiko - informatike poslove u Agenciji za
forenzika ispitivanja i vjetaenja, poev od 1. lipnja 2012. Na osnovu odredbi lanka 28. stavak (2), a u vezi sa
godine. lankom 31. stavak (1) Zakona o dravnoj slubi u
2. Imenovanoj pripada plata iz B5 platnog razreda dravnih institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
slubenika. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09,
3. Ovo Rjeenje objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". 8/10 i 40/12) i lanka 12. Pravilnika o uslovima i nainu
Broj 14-5-1-34-1-77-21/12 obavljanja internih konkursa, internih i eksternih premjetaja
01. lipnja 2012. godine Ravnatelj dravnih slubenika u institucijama Bosne i Hercegovine
Istono Sarajevo Ljiljana Trii, v. r. ("Slubeni glasnik BiH", broj 62/10), te na osnovu Miljenja
Agencije za dravnu slubu Bosne i Hercegovine, broj 03-34-2-
203-10/12 od 01. lipnja 2012. godine, ravnatelj Agencije za
556 forenzika ispitivanja i vjetaenja donosi
28. (2),
31. (1) RJEENJE
(" 1. SLOBODAN GAZDI, imenuje se na radno mjesto
", . 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, rukovodeeg dravnog slubenika - pomonik ravnatelja
43/09, 8/10 40/12) 12. za kriminalistiko tehnika vjetaenja, specijalistike
, obuke i podrku u Agenciji za forenzika ispitivanja i
vjetaenja, poev od 01. lipnja 2012. godine.
(" 2. Imenovanom pripada plaa iz B5 platnog razreda dravnih
", 62/10), slubenika.
, 03-34-2-203- 3. Ovo Rjeenje objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".
10/12 01. 2012. , Broj 14-5-1-34-1-77-22/12
01. lipnja 2012. godine Ravnatelj
Istono Sarajevo Ljiljana Trii, s. r.

1. ,
-

,
,
557

01. 2012. .
, 3377/09,
2. 5
Aide Lederhaus, VI/3)
.
, 59 2 2, 61 . 1 2
3. "
76 2
".
(" "
14-5-1-34-1-77-22/12 . 60/05, 64/08 51/09), :
01. a 2012. ,
, . . ,
,
,
Na osnovu odredbi lana 28. stav (2), a u vezi sa lanom . ,
31. stav (1) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i 18. 2012.
Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04,
, 18. 6. 2012. 47 - 53
7. 26 2
. ,
II/3) 22. 2011. .
8 8. 30. 2011.

.
23/6-372--5168/98 17. III.
2008. .
9. 23. 1998.

23/6-372--5168/98 17. .
2008. . 10.
76 2. 23/6-372-5168/98 24. 2001.
, , ..
90 , Aide Lederhaus , ,
2.000,00 ,
. . ,
,
, 74 5 .
, 90 11. 4. 2003.
, 23/6-372-5161/98
.. ( : )
. ,
" .
", " 12. 11. 2004.
", " "
" 23/6-372-
". 5168/98 24. 2001. .
13. 23/6-
372-5168/98 24. 2001.
I. 4. 2004. ,
1. Aide Lederhaus ( : ) 8. 2004. .
, Danijela Saller-Osenk, 14.
, 29. 2009. 27/02-23-1767/04 29. 2004. ,
( : ,
) 23/6-372-
5168/98 24. 2001.
( : .
) 15. 2004. 2008.
( :
),
23/6-372--5168/98 17. 2008. .
, ,
7 ( 21. 2007.
: ) . , 216
2. ( : ),

. .
II. 16. ,
7. , 23. 19.
3. 2008. , 23/6-372--
3377/09 8. 2011. 5168/98 18. 2008.
. ..
4. 22 . 1 2 , ,
, ,
11. 2010. . ,
,
.
5. ,
8. 2010. . 15
, .
24. 2010. . ,
6. 4. .
2011. 17.
. 27/02-23-4467/08 3. 2008.
23. 2011. .
 47 - 54 , 18. 6. 2012.
23/6-372--5168/98
18. 2008. . ,
18. 09 0
002264 08 29. 2008. II/3) 6 1
(
27/02-23-467/908 3. : )
2008. . II/3) 8
19. 23/6- .
372--5168/98 17. 2008. ,
23/6-372--5168/98
18. 2008. 23. . ,
2008. , .
2001. , ""
,
, . ,
8. 2008. 12 "" ,
,
,
. , 2006. 2008. ,
.
20. 15. "
2008. ".

. , ,
,
. , , ,
21. 15. 2008. 15.
2009. . ,
,
. 22. 2009. , ,
, 11 ,
, 5.000,00 .
, , b)
. 16.
2009. 25.
,
, .
.
23. 2009. 216 -, , 20
( : ),
, , 10
. , , . ,
, ,
, .
, 26.
, . , ,
15. 2009.
, ,
,
, . ,
,
. 22. 2009.
22. . ,
23. 2011. , 23. 2009. 3.
6. 2010. , 2009.
2. 2010. .
6. 2010.
. .
23. 6. 2010. 27.
23. 2011.
. 6. 2010.

IV. . ,
)
24. , 15. 2009. ,
11 , , .
, 18. 6. 2012. 47 - 55
,
,
. .
V. ,
.
28. .
(" " . 11/98, 271
38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 15/02) (2)
: .
3 274
(1)
, ,
.
, (4)
. , ,
.
15 , 275
. (1) ,
9

.
.
, , .
.
10 .
4 276
. (1) ,
11 ,

, .
277
. (1)
,
. .
18 278
(1)

(" ,
" 2/98) , ,
. ,
29. (" ,
" . 2/98 48/99) :
(2)
,
243
(1)
( .
216 . 1 2), , .
284


. . 282 283 , ,
, ,
. .
30. ("
, , " 8/05) :
, 10
15 .
(2) ,
, ,
, 20
, 30
, .
. , 31.
(" " 35/05)
, :
 47 - 56 , 18. 6. 2012.
125

, , .

:
1) ,
;
2)
, , (, ,
3125/08 12.
; 2011. , wb- :
(...) www.ustavnisud.ba).
143 37. ,
, ,
, II/3)
6 1
, .
38. VI/3)
, , 16 . 1, 2 4
, ,
, .
, , VII.
:
1) 39. ,
, (...)
(...) 11 ,
3) II/3) 6
; 1 , II/3)
8 .
VI.

32. VI/3)
, , , 40. II/3) :

2 ,
. :
33. 16 1 , f) ,
.
, , 41. 8
:
60 1.
, .
. 2. ,
34.
,
11 , , , ,
, ,
23/6-372-- , ,
5168/98 17. 2008. .
. 42.
35. , 23. 1998. .
,
3. 2008.
, ,
(, , Ramadhi .
, 13. 2007. , 41). 43. ,

15.
(, 2008. . , ,
,
602/04 13. 2005. , . 31 34, ,
" " 17/06). , 13 .
36. , 44.
8
""
, 1 8
. ,
""
, 18. 6. 2012. 47 - 57
"". , "" 6. 2009. ,
, " ". 11
,
, : () .
, () ,

. ,
() , ,


(, , Sunday Times ,
, 26. 1979. . ,
, 30, 49).
45. 15. 2009. ,
,

, . .
50.
, .
46. 3 3 ,
,
, ,
,
.
, 51.
. 9 , 243 -,

.
.
,
,
, , " , ,
". ,
47. .
52. ,
,
. ,
, , ,
, , 10 -,
, (" ").
. , ,
23/6-372--5168/98 17. ,
2008. , ,
,
.
9
. ,

, . ,
48. ,
,
, .
15. 2009. 53.

, 6. 2009. , ,
. ,
49. , .
15. 2009. ,
, ,

. , . ,
, .
, . ,
284 -, ,
,
. . ,
 47 - 58 , 18. 6. 2012.
, . 696/08 23. 2005. 1544/08
27. 2011. , wb-
: www.ustavnisud.ba).
.
54. , , ,
277 -, , ,
, 13

. , , , . ,
,
, 13 , 2.000
, .
.
, , 60.

, ,
, ,
.
55. 18
,
.
-. 278 -

,
,
, .
, ,
. ,
61. ,

, II/3)
6 .
. , VIII.
62.
, II/3) 8
,
.
56. ,
.
- , , 63. 61 . 1 2 76 2
, , ,
.
, 64. VI/5 ,
. , .

9
, . , . .

.
57. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudija, u
predmetu broj AP 3377/09, rjeavajui apelaciju Aide Lederhaus,
na osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 59.
" " 2 stav 2. alineja 2, lana 61. st. 1. i 2. i lana 76. stav 2. Pravila
8 . Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i
II/3) Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
8 . Miodrag Simovi, predsjednik
Valerija Gali, potpredsjednica
58. Seada Palavri, potpredsjednica
, Mato Tadi, sudija
, , Zlatko M. Kneevi, sudija
, 13 na sjednici odranoj 18. aprila 2012. godine donio je
, 5.000,00 . ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
59. Usvaja se apelacija Aide Lederhaus.
Utvruje se povreda prava na dom iz lana II/3.f) Ustava
( Bosne i Hercegovine i lana 8. Evropske konvencije za zatitu
, 18. 6. 2012.
ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku izvrenja Zakljuka o
dozvoli izvrenja Uprave za stambena pitanja Kantona Sarajevo
broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. novembra 2008. godine koji jo
uvijek nije okonan.
Nalae se Upravi za stambena pitanja Kantona Sarajevo da
bez daljnjeg odgaanja okona postupak izvrenja Zakljuka o ostalog, istaknuto da je do sanacije stan onesposobljen za
dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. novembra 2008.
godine.
Na osnovu lana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, nalae se Vladi Kantona Sarajevo da, u roku od 90
dana od dana dostavljanja ove odluke, Aidi Lederhaus isplati
iznos od 2.000,00 KM na ime naknade nematerijalne tete zbog
utvrene povrede ustavnih prava.
Nalae se Upravi za stambena pitanja Kantona Sarajevo i
Vladi Kantona Sarajevo da, u skladu sa lanom 74. stav 5. Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od dana
dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i
Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvrenja ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Aida Lederhaus (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva,
koju zastupa Danijela Saller-Osenk, advokat iz Sarajeva, podnijela
je 29. oktobra 2009. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog duine trajanja
postupka povrata stana pred Upravom za stambena pitanja Kantona
Sarajevo (u daljnjem tekstu: Uprava za stambena pitanja) i
Ministarstvom stambene politike Kantona Sarajevo (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo stambene politike), te neprovoenja Zakljuka
o dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. novembra
2008. godine, a kojim je dozvoljeno izvrenje rjeenja kojim joj se
stan u Zagrebakoj ulici broj 7 u Sarajevu (u daljnjem tekstu:
predmetni stan) vraa u posjed.
2. Apelantica je zatraila donoenje privremene mjere kojom
e Upravi za stambena pitanja biti naloeno da je uvede u posjed
predmetnog stana.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
3. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj AP
3377/09 od 8. juna 2011. godine odbio apelanticin zahtjev za
donoenje privremene mjere.
4. Na osnovu lana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od
Ministarstva stambene politike i Uprave za stambena pitanja
zatraeno je 11. augusta 2010. godine da dostave odgovore na
apelaciju, odnosno od Uprave za stambena pitanja da dostavi i
predmetni spis.
5. Ministarstvo stambene politike je dostavilo odgovor 8.
septembra 2010. godine. Uprava za stambena pitanja je dostavila
odgovor i kopiju predmetnog spisa 24. augusta 2010. godine.
6. Od Uprave za stambena pitanja zatraeno je 4. novembra
2011. godine da dostavi informaciju da li je predmetni postupak
okonan. Uprava za stambena pitanja je dostavila odgovor 23.
novembra 2011. godine.
7. Na osnovu lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantici 22. decembra 2011.
godine.
8. Apelantica je 30. decembra 2011. godine dostavila
odgovor na odgovore Ministarstva stambene politike i Uprave za
stambena pitanja.
III. injenino stanje
9. Apelantica je 23. septembra 1998. godine podnijela zahtjev
za povrat predmetnog stana koji je bio potpuno devastiran.
47 - 59
10. Uprava za stambena pitanja je Rjeenjem broj 23/6-372-
5168/98 od 24. oktobra 2001. godine potvrdila da je D.L. bio
nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu, te da se apelantici,
kao lanu njegovog porodinog domainstva, dozvoljava vraanje
u posjed predmetnog stana. U obrazloenju rjeenja je, pored
stanovanje.
11. Uprava za stambena pitanja je 4. aprila 2003. godine na
zapisnik broj 23/6-372-5161/98 uzela izjavu F.S. (u daljnjem
tekstu: bespravni korisnik) iz koje proizlazi da njegov sin adaptira
predmetni stan, te da je on otkupljen od ostalih etanih vlasnika.
12. Apelantica je 11. marta 2004. godine Upravi za stambena
pitanja podnijela prijedlog za donoenje zakljuka o dozvoli
izvrenja Rjeenja broj 23/6-372-5168/98 od 24. oktobra 2001.
godine.
13. Rjeenje Uprave za stambena pitanja broj 23/6-372-
5168/98 od 24. oktobra 2001. godine bespravnom korisniku je
urueno 4. juna 2004. godine, a on je na to rjeenje izjavio albu 8.
juna 2004. godine.
14. Ministarstvo stambene politike je Rjeenjem broj 27/02-
23-1767/04 od 29. jula 2004. godine, odluujui o albi bespravnog
korisnika, ponitilo Rjeenje Uprave za stambena pitanja broj 23/6-
372-5168/98 od 24. oktobra 2001. godine i predmet vratilo
prvostepenom organu na ponovno razmatranje.
15. U periodu od 2004. godine do 2008. godine apelantica je
u vie navrata ulagala urgencije za ubrzanje postupka Upravi za
stambena pitanja neposredno i putem pote. Prema kopiji
predoenoj uz apelaciju, apelantica je Ministarstvu stambene
politike 21. decembra 2007. godine uloila albu zbog utnje
administracije, u smislu lana 216. Zakona o upravnom postupku
(u daljnjem tekstu: ZUP), ali ishod ovog postupka nije detaljnije
dokumentiran uz apelaciju.
16. Uprava za stambena pitanja, nakon usmenih rasprava
odranih 7. februara, 23. aprila i 19. juna 2008. godine, donijela je
Rjeenje broj 23/6-372-P-5168/98 od 18. augusta 2008. godine
kojim je potvrdila da je D.L. nosilac stanarskog prava na
predmetnom stanu, te dozvolila da se apelantici, kao lanu
njegovog porodinog domainstva, vrati u posjed predmetni stan.
Takoer, utvreno je da bespravni korisnik predmetni stan koristi
bez pravnog osnova definiranog Zakonom o prestanku primjene
Zakona o naputenim stanovima, te mu je naloeno da predmetni
stan napusti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, kao i
da nema pravo na alternativni smjetaj. Najzad, konstatirano je da
alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
17. Ministarstvo stambene politike je Rjeenjem broj 27/02-
23-4467/08 od 3. oktobra 2008. godine odbilo kao neosnovanu
albu bespravnog korisnika na Rjeenje Uprave za stambena
pitanja broj 23/6-372-P-5168/98 od 18. augusta 2008. godine.
18. Kantonalni sud u Sarajevu je Rjeenjem broj 09 0 U
002264 08 U od 29. oktobra 2008. godine odbacio zahtjev
bespravnog korisnika za odgaanje izvrenja Rjeenja Ministarstva
stambene politike broj 27/02-23-467/908 od 3. oktobra 2008.
godine.
19. Uprava za stambena pitanja je Zakljukom broj 23/6-372-
P-5168/98 od 17. novembra 2008. godine utvrdila da je Rjeenje
Uprave za stambena pitanja broj 23/6-372-P-5168/98 od 18.
augusta 2008. godine postalo izvrno 23. septembra 2008. godine,
pa je dozvolila izvrenje. Bespravnom korisniku je naloeno da se
u roku od sedam dana od prijema ovog zakljuka iseli iz
predmetnog stana, odnosno ako to ne uini do navedenog roka, da
se odreuje prisilno administrativno izvrenje 8. decembra 2008.
godine u 12 sati od Uprave za stambena pitanja u prisustvu radnika
Policijske uprave Novo Sarajevo, kada e se i izvriti peaenje
stana. Najzad, konstatirano je da alba ne odgaa izvrenje.
20. Iz zapisnika sainjenog na licu mjesta 15. decembra 2008.
godine proizlazi da je bespravni korisnik predao predmetni stan
 47 - 60
ovlatenom radniku Uprave za stambena pitanja. U zapisniku je,
pored ostalog, konstatirano da nije bilo mogue izvriti peaenje
stana, jer nedostaju ulazna vrata.
21. U periodu od 15. decembra 2008. godine do 15. jula
2009. godine Uprava za stambena pitanja je u nekoliko navrata
bezuspjeno pokuala uvesti apelanticu u posjed predmetnog stana.
Iz zapisnika sainjenog 22. maja 2009. godine proizlazi da je
apelantica angairala majstora, jer na stanu nije bilo ulaznih vrata,
ali je na licu mjesta utvreno da postoje vrata sa dvije brave, pa je
stan zapeaen, ali bez kljueva od stana. Iz zapisnika sainjenog
16. juna 2009. godine pri pokuaju uvoenja u posjed stana
proizlazi da je apelantica ponovo angairala i majstora, ali da ni ona
ni slubeno lice nisu mogli ni ui u zgradu, jer ih je u tome sprijeio
bespravni korisnik. Iz zapisnika sainjenog 23. juna 2009. godine
pri pokuaju uvoenja u posjed stana proizlazi da je supruga
bespravnog korisnika izvrila samopovreivanje ubodom noa u
stomak, pa je slubeno lice dobilo upute da se povue sa terena.
Meutim, iz zapisnika sa istim datumom proizlazi da se apelantica,
ipak, pokuala da uvede u posjed stana, ali da je to odbio
apelanticin advokat, jer na stanu opet nije bilo ulaznih vrata, te
zbog sigurnosnih razloga. Najzad, iz zapisnika sainjenog 15. jula
2009. godine proizlazi da su stvoreni uvjeti za sigurno uvoenje u
posjed stana, da je osigurano prisustvo radnika Policijske uprave,
ali je konstatirano da je apelanticin advokat odbio da se pojavi na
licu mjesta, te da nee da pristupi uvoenju u posjed stana, jer na
stanu nema ulaznih vrata.
22. Prema informaciji Uprave za stambena pitanja od 23.
novembra 2011. godine, uvoenje u posjed stana koje je bilo
odreeno za 6. septembar 2010. godine nije izvreno, jer je
apelanticin advokat podneskom od 2. septembra 2010. godine
obavijestio ovaj organ da ne moe pristupiti zbog roita koje je
ve zakazano pred Opinskim sudom.
23. Uprava za stambena pitanja nakon 6. septembra 2010.
godine nije zakazivala roite radi uvoenja apelantice u posjed
predmetnog stana.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
24. Apelantica smatra da joj je, zbog injenice da postupak
povrata predmetnog stana traje 11 godina, te da nije proveden
zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja kojim joj se predmetni stan
vraa, povrijeeno pravo na suenje u razumnom roku kao
segment prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska
konvencija) i pravo na dom iz lana II/3.f) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 8. Evropske konvencije. U prilog ovih tvrdnji
apelantica je iznijela hronologiju toka postupka povrata
predmetnog stana, posebno istiui da je bila izloena bezbrojnim
opstrukcijama organa uprave. U vezi s tim je istakla da se, nakon
donoenja prvog rjeenja kojim joj je priznato pravo na povrat
stana 2001. godine, poslije tri godine "pojavila" alba bespravnog
korisnika o kojoj je Ministarstvo stambene politike odluivalo i po
kojoj je ukinulo ovo rjeenje. Dalje, navodi da se predmetni spis u
dva navrata "naprasno" gubio, pa da je morala da se radi
rekonstrukcija spisa, da su u neprimjerenim vremenskim
razmacima odravane rasprave pred organom uprave u periodu od
2006. do 2008. godine, te da je od nje traeno da dostavlja istu
dokumentaciju po ko zna koji put uz obrazloenje da je prethodno
priloenoj "istekao rok". Apelantica tvrdi da je nadleni organ
propustio da preduzme sve potrebne mjere i radnje u skladu sa
svojim zakonskim ovlatenjima u svrhu provoenja zakljuka o
dozvoli izvrenja rjeenja kojim joj se predmetni stan vraa u
posjed, a zbog ega su, prema njenom miljenju, i propali
dosadanji pokuaji da se ona uvede u posjed predmetnog stana.
Najzad, apelantica je zatraila da joj se nadoknade trokovi
, 18. 6. 2012.
dosadanjeg postupka, kao i trokovi za sastavljanje apelacije, te da
joj se na ime nematerijalne tete, zbog toga to je postupak trajao
11 godina, odredi naknada u iznosu od 5.000,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
25. Ministarstvo stambene politike je u odgovoru na apelaciju
istaklo da se duina postupka moe pripisati apelantici. U vezi s tim
je ukazano da je apelantica imala mogunost da iskoristi albu zbog
utnje administracije iz lana 216. ZUP-a, odnosno da je, u smislu
lana 20. Zakona o upravnim sporovima (u daljnjem tekstu: ZUS),
mogla nakon obraanja upravnom inspektoru, u skladu sa lanom
10. istog zakona, pokrenuti upravni spor. Na osnovu navedenog,
zakljueno je da apelantici nije povrijeeno pravo na pravino
suenje.
26. Uprava za stambena pitanja u odgovoru na apelaciju
iznijela je hronologiju postupka, te ukazala da je opunomoenik
bespravnog korisnika predmetni stan predao slubenom licu ovog
organa, a u zapisniku je konstatirano da je bespravni korisnik
potpuno devastirao predmetni stan sa ciljem da opstruira
apelanticino uvoenje u posjed. Dalje, ukazano je da je
opunomoenik bespravnog korisnika onemoguio apelanticinog
advokata 22. maja 2009. godine da postavi na stan vrata koja su u
meuvremenu odnesena. Najzad, uvoenje u posjed stana
zakazano za 23. juni 2009. godine i 3. juli 2009. godine odgoeno
je zbog opstrukcija opunomoenika bespravnog korisnika stana. U
odgovoru je naznaeno da je naredno uvoenje u posjed stana
zakazano za 6. septembar 2010. godine.
27. Uprava za stambena pitanja u informaciji dostavljenoj 23.
novembra 2011. godine navela je da je uvoenje u posjed stana
zakazano za 6. septembar 2010. godine odgoeno nakon obavijesti
apelanticinog advokata da na njega ne moe pristupiti zbog ve
zakazanog roita. Dalje, ukazano je da je ovaj organ ispunio uvjete
za uvoenje u posjed stana i 15. jula 2009. godine, ali da je
apelanticin advokat odbio da se pojavi na licu mjesta, jer na stanu
nije bilo ulaznih vrata. Najzad, ukazano je da se apelantica i njen
advokat vie nisu obraali ovom organu radi zakazivanja datuma
uvoenja u posjed stana.
V. Relevantni propisi
28. Zakon o prestanku primjene Zakona o naputenim
stanovima ("Slubene novine Federacije BiH" br. 11/98, 38/98,
12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 15/02) u relevantnom dijelu
glasi:
lan 3.
Nosilac stanarskog prava na stanu u kojem stanuje lice koje
koristi stan bez pravnog osnova ili koji je prazan, danom stupanja
na snagu ovog zakona moe bez ikakvih ogranienja, ponovo
stupiti u posjed stana na kojem ima stanarsko pravo. Lice koje stan
koristi bez pravnog osnova e se po slubenoj dunosti prinudno
iseliti odmah ili najkasnije u roku od 15 dana, a nadleni organ
nije duan da osigura alternativni smjetaj za ova lica.
lan 9.
Predaja stana u posjed nosiocu stanarskog prava vri se uz
prisustvo slubenog lica nadlenog organa.
O predaji stana i imovine u njemu sainjava se zapisnik koji,
pored ostalog, treba da sadri detaljan opis zateenog stanja stana
i stvari u njemu.
lan 10.
Postupak u predmetima po zahtjevu iz lana 4. ovog zakona
smatra se hitnim.
lan 11.
Ukoliko lice koja se nalazi u posjedu stana ne postupi
dobrovoljno po rjeenju kojim mu se nalae iseljenje, nadleni
organ uprave provest e prinudno izvrenje saglasno zakonu.
Izvrenje se provodi na prijedlog nosioca stanarskog prava.
lan 18.
, 18. 6. 2012.
Postupak za vraanje stana u posjed nosiocu stanarskog
prava utvren ovim zakonom provodit e se u skladu sa Zakonom o
upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH" broj 2/98)
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
29. Zakon o upravnom postupku ("Slubene novine FBiH"
br. 2/98 i 48/99) u relevantnom dijelu glasi:
alba kad prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom
roku
lan 243.
(1) Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu
prvostepeni organ nije donio rjeenje u zakonskom roku (lan 216.
st. 1. i 2), drugostepeni organ je duan odmah, a najkasnije u roku
od tri dana od prijema albe traiti da mu prvostepeni organ
odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog
kojih rjeenje nije doneseno u roku. Prvostepeni organ je obavezan
postupiti po tom traenju u roku koji odredi drugostepeni organ s
tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako drugostepeni
organ utvrdi da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih
razloga, ili zbog krivice stranke, odredit e prvostepenom organu
rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i vratiti
mu sve spise predmeta na rjeavanje.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da razlozi zbog kojih
rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar
prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to
mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta,
sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Izuzetno,
ako drugostepeni organ utvrdi da e postupak bre i ekonominije
provesti prvostepeni organ, naloit e tom organu da to uini i da
mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji ne moe biti
dui od osam dana, a prvostepeni organ je obavezan postupiti po
tom traenju. Nakon to prvostepeni organ dostavi traene podatke
i dokaze, drugostepeni organ e odmah rijeiti stvar. Rjeenje
drugostepenog organa doneseno po ovoj odredbi je konano.
lan 271.
(2) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog
stranke.
lan 274.
(1) Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o
stvari rjeavao u prvom stepenu, ako posebnim propisom nije za to
odreen drugi organ.
(4) Organi unutranjih poslova duni su da organu
nadlenom za provoenje izvrenja, na njegov zahtjev, prue
pomo u provoenju izvrenja.
lan 275.
(1) Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je
da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja
donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja
zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje
koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja.
Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom
drugostepenom organu.
lan 276.
(1) Administrativno izvrenje koje provodi organ, koji je o
stvari rjeavao u prvom stepenu, provodi se na osnovu rjeenja
koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
lan 277.
(1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti
alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne moe
pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava.
lan 278.
(1) Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je
po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto izvrenje i provedene
radnje ponititi, ako se utvrdi da je obaveza izvrena, da izvrenje
nije bilo uope doputeno, da je bilo provedeno prema licu koje
nije u obavezi, ili ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva,
odnosno ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto
47 - 61
(2) Administrativno izvrenje e se odgoditi ako se utvrdi da
je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen poek, ili je umjesto
privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj
stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje
izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli
izvrenja.
lan 284.
Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne
moe pravovremeno provesti primjenom sredstava predvienih u
l. 282. i 283. ovog zakona, izvrenje se, prema prirodi obaveze,
moe provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije
drugaije odreeno.
30. Zakon o upravnim sporovima ("Slubene novine
FBiH" broj 8/05) u relevantnom dijelu glasi:
lan 10.
Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleni organ o
zahtjevu, odnosno o albi stranke nije donio odgovarajui upravni
akt u upravnom postupku, pod uvjetima odreenim u lanu 20.
ovog Zakona da se prethodno pisano obratila nadlenoj upravnoj
inspekciji koja u roku od 30 dana nije postupila po njenom
zahtjevu.
31. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH
("Slubene novine FBiH" broj 35/05) u relevantnom dijelu glasi:
lan 125.
Kada se u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je
povrijeen zakon, ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor
ima ovlatenja i obavezu da naloi sljedee upravne i druge mjere:
1) naredi da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u
odreenom roku;
2) naredi preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje
su pravno lice, kao i pravno lice sa javnim ovlatenjima, odnosno
organ uprave i upravna organizacija obavezni da preduzmu;
(...)
lan 143.
Graani, pravna lica, kao i dravni slubenici i namjetenici
imaju pravo, radi zatite svojih prava utvrenih ovim i drugim
federalnim zakonima i drugim federalnim propisima, obraati se
usmeno ili pisano federalnoj upravnoj inspekciji u svim
sluajevima kada im se na bilo koji nain oteava, ili onemoguava
da brzo i jednostavno ostvaruju svoja prava i pravne interese, ili da
izvravaju svoje obaveze kod organa uprave, ili upravne
organizacije, odnosno pravnog lica sa javnim ovlatenjima, a
naroito:
1) ako im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju
zahtjevi i albe u upravnom postupku, (...)
(...)
3) ako im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi
ostvarivanja prava i pravnih interesa u upravnom postupku;
VI. Dopustivost
32. U skladu sa lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja
su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog
presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
33. U skladu sa lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni
pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u roku od
60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o
posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
34. U konkretnom sluaju apelantica se ali da su joj pravo na
pravino suenje i pravo na dom povrijeeni, jer ni nakon 11
godina, raunajui od dana podnoenja apelacije, nije uvedena u
posjed svog stana, odnosno do danas nije proveden Zakljuak o
dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. novembra 2008.
 47 - 62
godine a kojim se dozvoljava izvrenje rjeenja kojim joj se
predmetni stan vraa u posjed.
35. Ustavni sud podsjea da Evropski sud, kao i Evropska
konvencija, nezavisno od toga da li konana odluka koja treba da
bude izvrena ima formu sudske odluke ili odluke koju donosi
organ uprave, garantiraju da e ona biti izvrena (vidi, Evropski
sud, Ramadhi i drugi protiv Albanije, presuda od 13. novembra
2007. godine, stav 41). Ustavni sud podsjea i na svoj stav da
izvrenje pravosnanog i izvrnog rjeenja donesenog u upravnom
postupku ini sastavni dio prava na pravino suenje (vidi, Ustavni
sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 602/04 od 13.
oktobra 2005. godine, st. 31. i 34, objavljena u "Slubenom
glasniku BiH" broj 17/06).
36. Dalje, Ustavni sud podsjea da u Bosni i Hercegovini ne
postoji efektivno pravno sredstvo koje bi omoguilo apelantici da
se ali zbog neizvrenja pravosnanog rjeenja, odnosno zbog
neprovoenja zakljuka o dozvoli izvrenja pravosnanog rjeenja.
S tim u vezi, Ustavni sud smatra da se na pojedinca ne moe staviti
pretjeran teret u otkrivanju koji je najefikasniji put kojim bi se
dolo do ostvarivanja njegovih prava. Ustavni sud podsjea da je
jedan od osnovnih postulata Evropske konvencije da pravna
sredstva koja su pojedincu na raspolaganju treba da budu lahko
dostupna i razumljiva, te da posljedice propusta u organizaciji
pravnog i sudskog sistema drave koje ugroavaju zatitu
individualnih prava ne moe da trpi pojedinac (vidi, Ustavni sud,
Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3125/08 od 12. oktobra
2011. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda:
www.ustavnisud.ba).
37. Stoga, Ustavni sud smatra da se predmetnom apelacijom
pokree pitanje izvrenja konane i izvrne odluke kao segmenta
prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije.
38. Imajui u vidu navedeno i odredbe lana VI/3.b) Ustava
Bosne i Hercegovine, lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u
pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
39. Apelantica smatra da joj je, zbog duine postupka povrata
stana koji je u vrijeme podnoenja apelacije ve trajao vie od 11
godina, povrijeeno pravo na pravino suenje iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije,
te pravo na dom iz lana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i lana
8. Evropske konvencije.
Pravo na dom
40. lan II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.
41. lan 8. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Svako ima pravo na potivanje svog privatnog i
porodinog ivota, doma i prepiske.
2. Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je
takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u
demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne
sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprjeavanja nereda ili
sprjeavanja zloina, radi zatite zdravlja i morala, ili zatite prava
i sloboda drugih.
42. Apelantica je postupak povrata predmetnog stana
pokrenula podnoenjem zahtjeva 23. septembra 1998. godine. O
apelanticinom zahtjevu je konano odlueno rjeenjem od 3.
oktobra 2008. godine tako da je utvreno da je apelantica bila lan
porodinog domainstva nosioca stanarskog prava, te joj se
dozvoljava vraanje u posjed predmetnog stana.
43. Dalje, Uprava za stambena pitanja je donijela zakljuak o
dozvoli izvrenja ovog rjeenja i provela izvrenje deloacijom
, 18. 6. 2012.
bespravnog korisnika 15. decembra 2008. godine. Meutim, do
donoenja ove odluke, apelantica jo uvijek nije uvedena u posjed
predmetnog stana iako je od podnoenja zahtjeva za povrat stana, u
trenutku donoenja ove odluke, proteklo vie od 13 godina.
44. Pri odreivanju da li se u konkretnom sluaju radi o
povredi lana 8. Evropske konvencije prvenstveno se mora utvrditi
da li sporni stan predstavlja apelanticin "dom" u smislu znaenja
stava 1. lana 8. Evropske konvencije i da li neuvoenje apelantice
u posjed predmetnog stana predstavlja "mijeanje" javnih vlasti u
potivanje apelanticinog "doma". Drugo, da bi "mijeanje" bilo
opravdano, mora biti "u skladu sa zakonom". Ovaj uvjet zakonitosti
se, u skladu sa znaenjem termina Evropske konvencije, sastoji od
vie elemenata: (a) mijeanje mora biti zasnovano na domaem ili
meunarodnom zakonu, (b) zakon o kojem je rije mora biti
primjereno dostupan tako da pojedinac bude primjereno upuen na
okolnosti zakona koje se mogu primijeniti na dati predmet i (c)
zakon, takoer, mora biti formuliran sa odgovarajuom tanou i
jasnoom da bi se pojedincu dozvolilo da prema njemu prilagodi
svoje postupke (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Sunday Times
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. aprila 1979. godine,
serija A broj 30, stav 49).
45. U konkretnom sluaju Ustavni sud smatra nespornim da
predmetni stan predstavlja apelanticin dom s obzirom da injenice
utvrene konanim rjeenjem nadlenog organa uprave, tj. da je
bila lan porodinog domainstva nosioca stanarskog prava i da joj
se dozvoljava vraanje u posjed predmetnog stana, niim nisu
dovedene u pitanje.
46. Ustavni sud primjeuje da je lanom 3. stav 3. Zakona o
prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima propisano da
nosilac stanarskog prava na stanu u kom stanuje lice koje ga koristi
bez pravnog osnova danom stupanja na snagu ovog zakona moe
stupiti u posjed stana bez ikakvih ogranienja, te da je organ uprave
nadlean po slubenoj dunosti prinudno da iseli bespravnog
korisnika. lanom 9. navedenog zakona izriito je propisano da se
predaja stana u posjed vri nosiocu stanarskog prava u prisustvu
slubenog lica o emu mora biti sainjen i zapisnik. Shodno
navedenom, slijedi da neuvoenje apelantice u posjed predmetnog
stana predstavlja mijeanje u njeno pravo na dom koje, da bi bilo
opravdano, mora da bude "u skladu sa zakonom".
47. U konkretnom sluaju nesporno je da je Uprava za
stambena pitanja po apelanticinom prijedlogu za donoenje
zakljuka o dozvoli izvrenja donijela zakljuak, te iselila
bespravnog korisnika o emu je sainila i zapisnik. Meutim, da bi
postupak povrata stana bio i okonan, odnosno da bi bila izvrena
konana odluka kojom je utvreno apelanticino pravo, apelantica
mora biti uvedena i u posjed predmetnog stana. Stoga se Zakljuak
o dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. novembra
2008. godine, a na temelju kog je deloiran bespravni korisnik, ne
moe smatrati u cijelosti provedenim sve dok apelantica ne bude
uvedena u posjed stana. Na ovakav zakljuak upuuje i lan 9.
Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima koji
regulira da se predaja stana u posjed vri u prisustvu slubenog lica
nadlenog organa, te da o tome mora biti sainjen zapisnik.
48. Uprava za stambena pitanja u odgovoru na apelanticine
navode istakla je da apelantica nije uvedena u posjed stana zbog
opstrukcija bespravnog korisnika, te da je apelantica odbila da
preuzme stan 15. jula 2009. godine iako su bili stvoreni svi uvjeti
za njeno uvoenje u posjed stana, odnosno da nakon 6. septembra
2009. godine vie nije podnosila zahtjev da bude uvedena u posjed.
49. S tim u vezi, Ustavni sud primjeuje da su pokuaji
apelanticinog uvoenja u posjed stana do 15. jula 2009. godine, a
prema zapisnicima sainjenim na licu mjesta, zaista propali
zahvaljujui opstrukcijama ve deloiranog bespravnog korisnika.
Meutim, Uprava za stambena pitanja ne navodi zato je tek pri
treem pokuaju uvoenja u posjed stana zatraena asistencija
policije, odnosno zato nije koritena zakonska mogunost iz lana
, 18. 6. 2012.
284. ZUP-a, odnosno da li su postojale zakonske smetnje da se ova
mogunost koristi. U vezi sa tvrdnjom da apelantica nije traila
uvoenje u posjed stana nakon 6. septembra 2009. godine, Ustavni
sud primjeuje da je lanom 11. Zakona o prestanku primjene
Zakona o naputenim stanovima propisano da se izvrenje provodi
na prijedlog nosioca stanarskog prava. U konkretnom sluaju
nesporno je da je takav prijedlog i postojao, jer je donijet zakljuak
o dozvoli izvrenja i bespravni korisnik je iseljen. Takoer, iz
dokumenata predoenih Ustavnom sudu ne moe se zakljuiti da je
nakon svakog propalog pokuaja uvoenja u posjed predmetnog
stana od apelantice traeno da podnese novi prijedlog ili zahtjev za
uvoenje u posjed stana, a ni iz relevantnih zakonskih odredaba se
ne moe zakljuiti da je to njena obaveza. Najzad, u vezi sa
tvrdnjom da su uvjeti za uvoenje u posjed stana postojali 15. jula
2009. godine, Ustavni sud primjeuje da ni tada na stanu nisu
postojala vrata, a to je u dva navrata ve bio razlog zbog kojeg je
pokuaj uvoenja u posjed stana propao.
50. Ministarstvo stambene politike u odgovoru na
apelanticine navode istaklo je da je sama apelantica doprinijela
duini postupka, jer nije koristila albu zbog utnje administracije,
nije se obraala upravnom inspektoru, a zbog ega je propustila i
mogunost da, u sluaju da ovaj ne postupi po njenom zahtjevu,
pokrene upravni spor.
51. Ustavni sud primjeuje da albu zbog utnje
administracije, u smislu lana 243. ZUP-a, moe izjaviti stranka po
ijem zahtjevu prvostepeni organ nije donio rjeenje u zakonskom
roku. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da alba zbog utnje
administracije moe biti efektivno pravno sredstvo u postupku
donoenja rjeenja prvostepenog organa po zahtjevu koji je stranka
istakla, ali ne, kao u okolnostima konkretnog sluaja, u postupku
uvoenja u posjed stana, kada ve postoji konana odluka i kad je
donijet i proveden zakljuak o dozvoli njenog izvrenja.
52. Dalje, Ustavni sud primjeuje da u situaciji kada po
zahtjevu ili albi stranke nije donijet odgovarajui upravni akt u
upravnom postupku, a stranka se obrati upravnom inspektoru, pa ni
nakon njegovog naloga takav akt ne bude donesen, stranka, u
smislu lana 10. ZUS-a, moe pokrenuti upravni spor ("upravni
spor zbog utnje administracije"). Meutim, u postupku
administrativnog izvrenja, odnosno u postupku uvoenja u posjed
stana, mogunost ulaganja albe zbog utnje administracije, kao i
pokretanja upravnog spora ne postoji s obzirom na to da je uvjet za
koritenje i jednog i drugog pravnog sredstva nepostojanje
upravnog akta kojim se odluuje o odreenom pravu a to nisu
okolnosti konkretnog sluaja. Pri tome, Ustavni sud primjeuje da
je apelantica istakla da je u postupku donoenja rjeenja ulagala
albu zbog utnje administracije, a ovaj njen navod nisu osporili ni
Uprava za stambena pitanja, kao ni Ministarstvo stambene politike,
niti su ponudili informaciju kakav je bio ishod ovog postupka.
53. Iz dokumenata predoenih Ustavnom sudu proizlazi da se
apelantica nije obraala upravnom inspektoru koji moe, pored
ostalog, intervenirati kad se po zahtjevu stranke ne donosi rjeenje,
ili kada se ne izvrava rjeenje kojim je odlueno o nekom pravu. S
obzirom na fazu u kojoj se postupak nalazi, apelantica bi
obraanjem upravnom inspektoru eventualno mogla ishodovati da
on uputi nalog Upravi za stambena pitanja da je uvede u posjed
stana. Meutim, samim nalogom ne bi bila otklonjena i razrijeena
situacija u kojoj se apelantica nalazi, tj. ne bi bila uvedena u posjed
stana. Naime, u sluaju nepostupanja po njegovom nalogu, upravni
inspektor ne bi mogao sam preduzeti radnju koju je naloio,
odnosno uvesti apelanticu u posjed stana. Shodno navedenom, u
okolnostima konkretnog sluaja, to to se apelantica nije obratila
upravnom inspektoru ne moe se smatrati efektivnim pravnim
sredstvom koje bi apelantica morala iscrpiti i koje bi razrijeilo
situaciju u kojoj se nalazi.
54. Najzad, Ustavni sud primjeuje da se, u skladu sa lanom
277. ZUP-a, u postupku administrativnog izvrenja moe izjaviti
47 - 63
alba koja se odnosi samo na izvrenje, a kojom se ne moe
pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava. Meutim, u
okolnostima konkretnog sluaja, a imajui u vidu da je zahtjev za
povrat stana podnesen, u trenutku donoenja ove odluke, prije vie
od 13 godina, te da je postupak povrata stana zakonom odreen kao
hitan, zahtijevati od apelantice da koristi i ovu mogunost znailo
bi, zaista, stavljanje pretjeranog tereta koji bi se ogledao u voenju
jo jednog postupka koji bi eventualno rezultirao nalogom
upuenim Upravi za stambena pitanja da apelanticu uvede u posjed
stana, ali ne i sam in uvoenja u posjed.
55. Ustavni sud podsjea da je lanom 18. Zakona o
prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima propisano da
se postupak vraanja u posjed stana provodi u skladu sa ZUP-om.
lanom 278. ZUP-a regulirano je da nadleni organ po slubenoj
dunosti obustavlja zapoeto izvrenje i provedene radnje
ponitava u situaciji kada se utvrdi da je obaveza izvrena, da
izvrenje uope nije bilo doputeno, da je bilo provedeno prema
licu koje nije u obavezi, ako je trailac izvrenja odustao od svog
zahtjeva, ili ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto. Dalje,
istim lanom je regulirano da se izvrenje moe odgoditi ako se
utvrdi da je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen poetak, ili da
je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje
o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja koje se
izvrava. Najzad, Zakon o prestanku primjene Zakona o
naputenim stanovima ne sadri niti jednu odredbu na kojoj bi, u
okolnostima konkretnog sluaja, moglo biti utemeljeno odgaanje
da se apelantica uvede u posjed stana.
56. Ni Uprava za stambena pitanja, ni Ministarstvo stambenih
odnosa se nisu pozvali na mogunosti propisane ZUP-om za
obustavu, odnosno odgodu izvrenja, a za nastalu situaciju, kako je
to ve zakljueno u ovoj odluci, ne moe biti opravdanje
apelanticino nepodnoenje zahtjeva za uvoenje u posjed nakon
oznaenog datuma, odnosno nekoritenje pravnih lijekova. Shodno
navedenom, slijedi da su neuvoenjem apelantice u posjed stana
nadleni organi zanemarili svoju zakonsku obavezu iz lana 9.
Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima, te
da takvo postupanje nema osnovu u zakonu kojim bi ono bilo i
opravdano.
57. Ustavni sud zakljuuje da propust nadlenih organa da
okonaju postupak izvrenja zakljuka o dozvoli izvrenja
predstavlja mijeanje u apelanticino pravo na dom koje ne
zadovoljava kriterij "u skladu sa zakonom" iz stava 2. lana 8.
Evropske konvencije. Posljedica toga je da je apelantici
povrijeeno pravo na dom iz lana II/3.f) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 8. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne tete
58. Apelantica je zatraila da joj se nadoknade trokovi
dosadanjeg postupka, kao i trokovi sastavljanja apelacije,
odgovora na odgovore nadlenih organa, te da joj se na ime
nematerijalne tete, zbog trajanja postupka vie od 13 godina,
odredi naknada u iznosu od 5.000,00 KM.
59. Ustavni sud naglaava da je u svojoj praksi odreivao
novanu kompenzaciju kao satisfakciju zbog utvrene povrede
ustavnih prava (vidi odluke Ustavnog suda br. AP 696/08 od 23.
septembra 2005. godine i AP 1544/08 od 27. maja 2011. godine,
dostupne na web-stranici Ustavnog suda: www.ustavnisud.ba).
Ustavni sud smatra da je u konkretnom sluaju apelantici potrebno
dosuditi novanu kompenzaciju zbog utvrene povrede prava na
dom, jer Uprava za stambena pitanja ni nakon, u vrijeme donoenja
ove odluke, vie od 13 godina od podnoenja zahtjeva za povrat
stana na kojem je apelantici pravosnanom odlukom potvreno
pravo, apelanticu nije uvela u njegov posjed. Stoga, Ustavni sud
smatra da u ovom izuzetnom sluaju apelantici treba dosuditi
novani iznos od 2.000 KM na ime nematerijalne tete zbog
 47 - 64
utvrenog krenja ustavnog prava. Ovaj iznos apelantici je duna
isplatiti Vlada Kantona Sarajevo.
60. U vezi sa apelanticinim navodima da joj se nadoknade i
dosadanji trokovi postupka pred nadlenim upravnim organima,
kao i trokovi sastavljanja apelacije, te odgovora na odgovore,
Ustavni sud ukazuje da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da
apelanti mogu isticati zahtjev za naknadu trokova postupka do
podnoenja apelacije Ustavnom sudu, odnosno da imaju pravo na
trokove sastavljanja apelacije. Iz toga proizlazi da zahtjev za
naknadu trokova postupka do podnoenja apelacije mogu
eventualno isticati u postupcima u kojim su oni i nastali na nain i
pod uvjetima propisanim zakonom, odnosno da trokove
sastavljanja apelacije i drugih podnesaka Ustavnom sudu snose
sami.
Ostali navodi
61. S obzirom na zakljuak o povredi prava na dom, Ustavni
sud nee posebno ispitivati navode o povredi prava na pravino
suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6.
Evropske konvencije.
VIII. Zakljuak
62. Ustavni sud zakljuuje da postoji povreda prava na dom
iz lana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 8. Evropske
konvencije kada se neispunjavanje zakonom utvrene obaveze da
se apelantica uvede u posjed stana ne moe opravdati postojanjem
razloga utvrenih zakonom koji bi to i opravdali.
63. Na osnovu lana 61. st. 1. i 2. i lana 76. stav 2. Pravila
Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove
odluke.
64. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simovi, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudaca,
u predmetu broj AP 3377/09, rjeavajui apelaciju Aide
Lederhaus, na temelju lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine, lanka 59. stavak 2. alineja 2, lanka 61. st. 1. i 2.
i lanka 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" br.
60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simovi, predsjednik
Valerija Gali, dopredsjednica
Seada Palavri, dopredsjednica
Mato Tadi, sudac
Zlatko M. Kneevi, sudac
na sjednici odranoj 18. travnja 2012. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Aide Lederhaus.
Utvruje se povreda prava na dom iz lanka II/3.(f) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda u postupku izvrenja Zakljuka o
dozvoli izvrenja Uprave za stambena pitanja Kantona Sarajevo
broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. studenog 2008. godine koji jo
uvijek nije okonan.
Nalae se Upravi za stambena pitanja Kantona Sarajevo da
bez daljnjeg odgaanja okona postupak izvrenja Zakljuka o
dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. studenog 2008.
godine.
Na temelju lanka 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne
i Hercegovine, nalae se Vladi Kantona Sarajevo da, u roku od 90
dana od dana dostavljanja ove odluke, Aidi Lederhaus isplati
, 18. 6. 2012.
iznos od 2.000,00 KM na ime naknade nematerijalne tete zbog
utvrene povrede ustavnih prava.
Nalae se Upravi za stambena pitanja Kantona Sarajevo i
Vladi Kantona Sarajevo da, sukladno lanku 74. stavak 5. Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od 90 dana od dana
dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i
Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvrenja ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Aida Lederhaus (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva,
koju zastupa Danijela Saller-Osenk, odvjetnica iz Sarajeva,
podnijela je 29. listopada 2009. godine Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog
duljine trajanja postupka povrata stana pred Upravom za stambena
pitanja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Uprava za stambena
pitanja) i Ministarstvom stambene politike Kantona Sarajevo (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo stambene politike), te neprovoenja
Zakljuka o dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17.
studenog 2008. godine, a kojim je dozvoljeno izvrenje rjeenja
kojim joj se stan u Zagrebakoj ulici broj 7 u Sarajevu (u daljnjem
tekstu: predmetni stan) vraa u posjed.
2. Apelantica je zatraila donoenje privremene mjere kojom
e Upravi za stambena pitanja biti naloeno da je uvede u posjed
predmetnog stana.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
3. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj AP
3377/09 od 8. lipnja 2011. godine odbio apelantiin zahtjev za
donoenje privremene mjere.
4. Na temelju lanka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od
Ministarstva stambene politike i Uprave za stambena pitanja
zatraeno je 11. kolovoza 2010. godine da dostave odgovore na
apelaciju, odnosno od Uprave za stambena pitanja da dostavi i
predmetni spis.
5. Ministarstvo stambene politike je dostavilo odgovor 8.
rujna 2010. godine. Uprava za stambena pitanja je dostavila
odgovor i preslik predmetnog spisa 24. kolovoza 2010. godine.
6. Od Uprave za stambena pitanja zatraeno je 4. studenog
2011. godine da dostavi informaciju je li predmetni postupak
okonan. Uprava za stambena pitanja je dostavila odgovor 23.
studenog 2011. godine.
7. Na temelju lanka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantici 22. prosinca 2011.
godine.
8. Apelantica je 30. prosinca 2011. godine dostavila odgovor
na odgovore Ministarstva stambene politike i Uprave za stambena
pitanja.
III. injenino stanje
9. Apelantica je 23. rujna 1998. godine podnijela zahtjev za
povrat predmetnog stana koji je bio potpuno devastiran.
10. Uprava za stambena pitanja je Rjeenjem broj 23/6-372-
5168/98 od 24. listopada 2001. godine potvrdila da je D.L. bio
nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu, te da se apelantici,
kao lanu njegovog obiteljskog kuanstva, dozvoljava vraanje u
posjed predmetnog stana. U obrazloenju rjeenja je, pored ostalog,
istaknuto da je do sanacije stan onesposobljen za stanovanje.
11. Uprava za stambena pitanja je 4. travnja 2003. godine na
zapisnik broj 23/6-372-5161/98 uzela izjavu F.S. (u daljnjem
tekstu: bespravni korisnik) iz koje proizlazi da njegov sin adaptira
predmetni stan, te da je on otkupljen od ostalih etanih vlasnika.
, 18. 6. 2012.
12. Apelantica je 11. oujka 2004. godine Upravi za
stambena pitanja podnijela prijedlog za donoenje zakljuka o
dozvoli izvrenja Rjeenja broj 23/6-372-5168/98 od 24. listopada
2001. godine.
13. Rjeenje Uprave za stambena pitanja broj 23/6-372-
5168/98 od 24. listopada 2001. godine bespravnom korisniku je
urueno 4. lipnja 2004. godine, a on je na to rjeenje izjavio priziv
8. lipnja 2004. godine.
14. Ministarstvo stambene politike je Rjeenjem broj 27/02-
23-1767/04 od 29. jula 2004. godine, odluujui o prizivu
bespravnog korisnika, ponitilo Rjeenje Uprave za stambena
pitanja broj 23/6-372-5168/98 od 24. listopada 2001. godine i
predmet vratilo prvostupanjskom tijelu na ponovno razmatranje.
15. U razdoblju od 2004. godine do 2008. godine apelantica
je u vie navrata ulagala urgencije za ubrzanje postupka Upravi za
stambena pitanja neposredno i putem pote. Prema presliku
predoenom uz apelaciju, apelantica je Ministarstvu stambene
politike 21. prosinca 2007. godine uloila priziv zbog utnje
administracije, u smislu lanka 216. Zakona o upravnom postupku
(u daljnjem tekstu: ZUP), ali ishod ovog postupka nije detaljnije
dokumentiran uz apelaciju.
16. Uprava za stambena pitanja, nakon usmenih rasprava
odranih 7. veljae, 23. travnja i 19. lipnja 2008. godine, donijela je
Rjeenje broj 23/6-372-P-5168/98 od 18. kolovoza 2008. godine
kojim je potvrdila da je D.L. nositelj stanarskog prava na
predmetnom stanu, te dozvolila da se apelantici, kao lanu
njegovog obiteljskog kuanstva, vrati u posjed predmetni stan.
Takoer, utvreno je da bespravni korisnik predmetni stan koristi
bez pravnog osnova definiranog Zakonom o prestanku primjene
Zakona o naputenim stanovima, te mu je naloeno da predmetni
stan napusti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, kao i
da nema pravo na alternativni smjetaj. Najzad, konstatirano je da
priziv ne odgaa izvrenje rjeenja.
17. Ministarstvo stambene politike je Rjeenjem broj 27/02-
23-4467/08 od 3. listopada 2008. godine odbilo kao neutemeljen
priziv bespravnog korisnika na Rjeenje Uprave za stambena
pitanja broj 23/6-372-P-5168/98 od 18. kolovoza 2008. godine.
18. Kantonalni sud u Sarajevu je Rjeenjem broj 09 0 U
002264 08 U od 29. listopada 2008. godine odbacio zahtjev
bespravnog korisnika za odgaanje izvrenja Rjeenja Ministarstva
stambene politike broj 27/02-23-467/908 od 3. listopada 2008.
godine.
19. Uprava za stambena pitanja je Zakljukom broj 23/6-372-
P-5168/98 od 17. studenog 2008. godine utvrdila da je Rjeenje
Uprave za stambena pitanja broj 23/6-372-P-5168/98 od 18.
kolovoza 2008. godine postalo izvrno 23. rujna 2008. godine, pa je
dozvolila izvrenje. Bespravnom korisniku je naloeno da se u roku
od sedam dana od prijema ovog zakljuka iseli iz predmetnog
stana, odnosno ako to ne uini do navedenog roka, da se odreuje
prisilno administrativno izvrenje 8. prosinca 2008. godine u 12 sati
od Uprave za stambena pitanja u nazonosti radnika Policijske
uprave Novo Sarajevo, kada e se i izvriti peaenje stana. Najzad,
konstatirano je da priziv ne odgaa izvrenje.
20. Iz zapisnika sainjenog na licu mjesta 15. prosinca 2008.
godine proizlazi da je bespravni korisnik predao predmetni stan
ovlatenom radniku Uprave za stambena pitanja. U zapisniku je,
pored ostalog, konstatirano da nije bilo mogue izvriti peaenje
stana, jer nedostaju ulazna vrata.
21. U razdoblju od 15. prosinca 2008. godine do 15. jula
2009. godine Uprava za stambena pitanja je u nekoliko navrata
bezuspjeno pokuala uvesti apelanticu u posjed predmetnog stana.
Iz zapisnika sainjenog 22. svibnja 2009. godine proizlazi da je
apelantica angairala majstora, jer na stanu nije bilo ulaznih vrata,
ali je na licu mjesta utvreno da postoje vrata sa dvije brave, pa je
stan zapeaen, ali bez kljueva od stana. Iz zapisnika sainjenog
16. lipnja 2009. godine pri pokuaju uvoenja u posjed stana
47 - 65
proizlazi da je apelantica ponovno angairala i majstora, ali da ni
ona ni slubena osoba nisu mogle ni ui u zgradu, jer ih je u tome
sprijeio bespravni korisnik. Iz zapisnika sainjenog 23. lipnja
2009. godine pri pokuaju uvoenja u posjed stana proizlazi da je
supruga bespravnog korisnika izvrila samopovreivanje ubodom
noa u stomak, pa je slubena osoba dobila upute da se povue sa
terena. Meutim, iz zapisnika sa istim nadnevkom proizlazi da se
apelantica, ipak, pokuala uvesti u posjed stana, ali da je to odbila
apelantiina odvjetnica, jer na stanu opet nije bilo ulaznih vrata, te
zbog sigurnosnih razloga. Najzad, iz zapisnika sainjenog 15.
srpnja 2009. godine proizlazi da su stvoreni uvjeti za sigurno
uvoenje u posjed stana, da je osigurana nazonost radnika
Policijske uprave, ali je konstatirano da je apelantiina odvjetnica
odbila pojaviti se na licu mjesta, te da nee pristupiti uvoenju u
posjed stana, jer na stanu nema ulaznih vrata.
22. Prema informaciji Uprave za stambena pitanja od 23.
studenog 2011. godine, uvoenje u posjed stana koje je bilo
odreeno za 6. rujan 2010. godine nije izvreno, jer je apelantiina
odvjetnica podneskom od 2. rujna 2010. godine obavijestila ovo
tijelo da ne moe pristupiti zbog roita koje je ve zakazano pred
Opinskim sudom.
23. Uprava za stambena pitanja nakon 6. rujna 2010. godine
nije zakazivala roite radi uvoenja apelantice u posjed
predmetnog stana.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
24. Apelantica smatra da joj je, zbog injenice da postupak
povrata predmetnog stana traje 11 godina, te da nije proveden
zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja kojim joj se predmetni stan
vraa, povrijeeno pravo na suenje u razumnom roku kao
segment prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne
i Hercegovine i lanka 6. stav 1. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska
konvencija) i pravo na dom iz lanka II/3.(f) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije. U prilog ovih tvrdnji
apelantica je iznijela kronologiju tijeka postupka povrata
predmetnog stana, posebice istiui da je bila izloena bezbrojnim
opstrukcijama tijela uprave. U svezi s tim je istaknula da se, nakon
donoenja prvog rjeenja kojim joj je priznato pravo na povrat
stana 2001. godine, poslije tri godine "pojavio" priziv bespravnog
korisnika o kojem je Ministarstvo stambene politike odluivalo i po
kojem je ukinulo ovo rjeenje. Dalje, navodi da se predmetni spis u
dva navrata "naprasno" gubio, pa da se morala raditi rekonstrukcija
spisa, da su u neprimjerenim vremenskim razmacima odravane
rasprave pred tijelom uprave u razdoblju od 2006. do 2008. godine,
te da je od nje traeno da dostavlja istu dokumentaciju po ko zna
koji put uz obrazloenje da je prethodno priloenoj "istekao rok".
Apelantica tvrdi da je nadleno tijelo propustilo poduzeti sve
potrebne mjere i radnje sukladno svojim zakonskim ovlastima u
svrhu provedbe zakljuka o dozvoli izvrenja rjeenja kojim joj se
predmetni stan vraa u posjed, a zbog ega su, prema njezinom
miljenju, i propali dosadanji pokuaji da se ona uvede u posjed
predmetnog stana. Najzad, apelantica je zatraila da joj se
nadoknade trokovi dosadanjeg postupka, kao i trokovi za
sastavljanje apelacije, te da joj se na ime nematerijalne tete, zbog
toga to je postupak trajao 11 godina, odredi naknada u iznosu od
5.000,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
25. Ministarstvo stambene politike je u odgovoru na apelaciju
istaknulo da se duljina postupka moe pripisati apelantici. U svezi s
tim je ukazano da je apelantica imala mogunost iskoristiti priziv
zbog utnje administracije iz lanka 216. ZUP-a, odnosno da je, u
smislu lanka 20. Zakona o upravnim sporovima (u daljnjem
tekstu: ZUS), mogla nakon obraanja upravnom inspektoru,
sukladno lanku10. istog zakona, pokrenuti upravni spor. Na
 47 - 66
temelju navedenog, zakljueno je da apelantici nije povrijeeno
pravo na pravino suenje.
26. Uprava za stambena pitanja u odgovoru na apelaciju
iznijela je kronologiju postupka, te ukazala da je opunomoenik
bespravnog korisnika predmetni stan predao slubenoj osobi ovog
tijela, a u zapisniku je konstatirano da je bespravni korisnik
potpuno devastirao predmetni stan sa ciljem da opstruira
apelantiino uvoenje u posjed. Dalje, ukazano je da je
opunomoenik bespravnog korisnika onemoguio apelantiinu
odvjetnicu 22. maja 2009. godine da postavi na stan vrata koja su u
meuvremenu odnesena. Najzad, uvoenje u posjed stana
zakazano za 23. lipanj 2009. godine i 3. srpanj 2009. godine
odgoeno je zbog opstrukcija opunomoenika bespravnog
korisnika stana. U odgovoru je naznaeno da je naredno uvoenje u
posjed stana zakazano za 6. rujan 2010. godine.
27. Uprava za stambena pitanja u informaciji dostavljenoj 23.
studenog 2011. godine navela je da je uvoenje u posjed stana
zakazano za 6. rujan 2010. godine odgoeno nakon obavijesti
apelantiine odvjetnice da na njega ne moe pristupiti zbog ve
zakazanog roita. Dalje, ukazano je da je ovo tijelo ispunilo uvjete
za uvoenje u posjed stana i 15. srpnja 2009. godine, ali da je
apelantiina odvjetnica odbila pojaviti se na licu mjesta, jer na
stanu nije bilo ulaznih vrata. Najzad, ukazano je da se apelantica i
njezina odvjetnica vie nisu obraale ovom tijelu radi zakazivanja
nadnevka uvoenja u posjed stana.
V. Relevantni propisi
28. Zakon o prestanku primjene Zakona o naputenim
stanovima ("Slubene novine Federacije BiH" br. 11/98, 38/98,
12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 15/02) u relevantnom dijelu
glasi:
lanak 3.
Nositelj stanarskog prava na stanu u kojem stanuje osoba
koja koristi stan bez pravnog osnova ili koji je prazan, danom
stupanja na snagu ovog zakona moe bez ikakvih ogranienja,
ponovno stupiti u posjed stana na kojem ima stanarsko pravo.
Osoba koja stan koristi bez pravnog osnova e se po slubenoj
dunosti prinudno iseliti odmah ili najkasnije u roku od 15 dana, a
nadleno tijelo nije duno osigurati alternativni smjetaj za ove
osobe.
lanak 9.
Predaja stana u posjed nositelju stanarskog prava vri se uz
prisustvo slubene osobe nadlenog tijela.
O predaji stana i imovine u njemu sainjava se zapisnik koji,
pored ostalog, treba sadravati detaljan opis zateenog stanja
stana i stvari u njemu.
lanak 10.
Postupak u predmetima po zahtjevu iz lanka 4. ovog zakona
smatra se hitnim.
lanak 11.
Ukoliko osoba koja se nalazi u posjedu stana ne postupi
dobrovoljno po rjeenju kojim joj se nalae iseljenje, nadleno
tijelo uprave provest e prinudno izvrenje suglasno zakonu.
Izvrenje se provodi na prijedlog nositelja stanarskog prava.
lanak 18.
Postupak za vraanje stana u posjed nositelju stanarskog
prava utvren ovim zakonom provodit e se sukladno Zakonu o
upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH" broj 2/98)
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
29. Zakon o upravnom postupku ("Slubene novine FBiH"
br. 2/98 i 48/99) u relevantnom dijelu glasi:
Priziv kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno u
zakonskom roku
lanak 243.
(1) Ako je priziv izjavila stranka po ijem zahtjevu
prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje u zakonskom roku
, 18. 6. 2012.
(lanak 216. st. 1. i 2), drugostupanjsko tijelo je duno odmah, a
najkasnije u roku od tri dana od prijema priziva traiti da mu
prvostupanjsko tijelo odmah dostavi sve spise predmeta i da
pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku.
Prvostupanjsko tijelo je obvezno postupiti po tom traenju u roku
koji odredi drugostupanjsko tijelo s tim da taj rok ne moe biti dulji
od pet dana. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da rjeenje nije
doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke,
odredit e prvostupanjskom tijelu rok za donoenje rjeenja, koji ne
moe biti dulji od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na
rjeavanje.
(2) Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi zbog kojih
rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, ono e rijeiti stvar
prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to
mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta,
samo e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Iznimno,
ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da e postupak bre i
ekonominije provesti prvostupanjsko tijelo, naloit e tom tijelu da
to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji
ne moe biti dulji od osam dana, a prvostupanjsko tijelo je obvezno
postupiti po tom traenju. Nakon to prvostupanjsko tijelo dostavi
traene podatke i dokaze, drugostupanjsko tijelo e odmah rijeiti
stvar. Rjeenje drugostupanjskog tijela doneseno po ovoj odredbi
je konano.
lanak 271.
(2) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog
stranke.
lanak 274.
(1) Administrativno izvrenje provodi tijelo uprave koje je o
stvari rjeavalo u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije za to
odreeno drugi tijelo.
(4) Tijela unutarnjih poslova duni su tijelu nadlenom za
provoenje izvrenja, na njegov zahtjev, pruiti pomo u
provoenju izvrenja.
lanak 275.
(1) Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je
da tijelo nadleno za provoenje administrativnog izvrenja donese
po slubenoj dunosti ili na zahtjev traitelja izvrenja zakljuak o
dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima
izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog
zakljuka doputen je priziv nadlenom drugostupanjskom tijelu.
lanak 276.
(1) Administrativno izvrenje koje provodi tijelo, koje je o
stvari rjeavalo u prvom stupnju, provodi se na temelju rjeenja
koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
lanak 277.
(1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti
priziv koji se odnosi samo na izvrenje, a njime se ne moe pobijati
pravilnost rjeenja koje se izvrava.
lanak 278.
(1) Tijelo nadleno za administrativno izvrenje obvezno je
po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto izvrenje i provedene
radnje ponititi, ako se utvrdi da je obveza izvrena, da izvrenje
nije bilo uope doputeno, da je bilo provedeno prema osobi koja
nije u obvezi, ili ako traitelj izvrenja odustane od svog zahtjeva,
odnosno ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto
(2) Administrativno izvrenje e se odgoditi ako se utvrdi da
je u pogledu izvrenja obveze dozvoljen poek, ili je umjesto
privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj
stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje
izvrenja odobrava tijelo koje je donijelo zakljuak o dozvoli
izvrenja.
lanak 284.
Ako se izvrenje nenovane obveze ne moe uope ili ne moe
pravovremeno provesti primjenom sredstava predvienih u l. 282.
i 283. ovog zakona, izvrenje se, prema prirodi obveze, moe
, 18. 6. 2012.
provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije drugaije
odreeno.
30. Zakon o upravnim sporovima ("Slubene novine
FBiH" broj 8/05) u relevantnom dijelu glasi:
lanak 10.
Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo o
zahtjevu, odnosno o prizivu stranke nije donijelo odgovarajui
upravni akt u upravnom postupku, pod uvjetima odreenim u
lanku 20. ovog Zakona da se prethodno pisano obratila nadlenoj
upravnoj inspekciji koja u roku od 30 dana nije postupila po
njenom zahtjevu.
31. Zakon o organizaciji tijela uprave u Federaciji BiH
("Slubene novine FBiH" broj 35/05) u relevantnom dijelu glasi:
lanak 125.
Kada se u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je
povrijeen zakon, ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor
ima ovlasti i obvezu naloiti sljedee upravne i druge mjere:
1) narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u
odreenom roku;
2) narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje
su pravna osoba, kao i pravna osoba sa javnim ovlastima, odnosno
tijelo uprave i upravna organizacija obvezni poduzeti;
(...)
lanak 143.
Graani, pravne osobe, kao i dravni slubenici i
namjetenici imaju pravo, radi zatite svojih prava utvrenih ovim i
drugim federalnim zakonima i drugim federalnim propisima,
obraati se usmeno ili pisano federalnoj upravnoj inspekciji u svim
sluajevima kada im se na bilo koji nain oteava, ili onemoguava
da brzo i jednostavno ostvaruju svoja prava i pravne interese, ili da
izvravaju svoje obveze kod tijela uprave, ili upravne organizacije,
odnosno pravne osobe sa javnim ovlastima, a naroito:
1) ako im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju
zahtjevi i prizivi u upravnom postupku, (...)
(...)
3) ako im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi
ostvarivanja prava i pravnih interesa u upravnom postupku;
VI. Dopustivost
32. Sukladno lanku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, takoer, ima apelacijsku nadlenost u pitanjima koja
su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora
zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
33. Sukladno lanku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi uinkoviti
pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u roku od
60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o
posljednjem uinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio.
34. U konkretnom sluaju apelantica se ali da su joj pravo na
pravino suenje i pravo na dom povrijeeni, jer ni nakon 11
godina, raunajui od dana podnoenja apelacije, nije uvedena u
posjed svog stana, odnosno do danas nije proveden Zakljuak o
dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. studenog 2008.
godine a kojim se dozvoljava izvrenje rjeenja kojim joj se
predmetni stan vraa u posjed.
35. Ustavni sud podsjea da Europski sud, kao i Europska
konvencija, neovisno o tomu je li konana odluka koja treba biti
izvrena ima formu sudske odluke ili odluke koju donosi tijelo
uprave, garantiraju da e ona biti izvrena (vidi, Europski sud,
Ramadhi i drugi protiv Albanije, presuda od 13. studenog 2007.
godine, stavak 41). Ustavni sud podsjea i na svoje stajalite da
izvrenje pravomonog i izvrnog rjeenja donesenog u upravnom
postupku ini sastavni dio prava na pravino suenje (vidi, Ustavni
sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 602/04 od 13.
47 - 67
listopada 2005. godine, st. 31. i 34, objavljena u "Slubenom
glasniku BiH" broj 17/06).
36. Dalje, Ustavni sud podsjea da u Bosni i Hercegovini ne
postoji efektivno pravno sredstvo koje bi omoguilo apelantici da
se ali zbog neizvrenja pravomonog rjeenja, odnosno zbog
neprovoenja zakljuka o dozvoli izvrenja pravomonog rjeenja.
S tim u svezi, Ustavni sud smatra da se na pojedinca ne moe
staviti pretjeran teret u otkrivanju koji je najefikasniji put kojim bi
se dolo do ostvarivanja njegovih prava. Ustavni sud podsjea da je
jedan od temeljnih postulata Europske konvencije da pravna
sredstva koja su pojedincu na raspolaganju trebaju biti lahko
dostupna i razumljiva, te da posljedice propusta u ustroju pravnog i
sudskog sustava drave koje ugroavaju zatitu individualnih prava
ne moe trpjeti pojedinac (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti
i meritumu broj AP 3125/08 od 12. listopada 2011. godine,
dostupna na web-stranici Ustavnog suda: www.ustavnisud.ba).
37. Stoga, Ustavni sud smatra da se predmetnom apelacijom
pokree pitanje izvrenja konane i izvrne odluke kao segmenta
prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 6. stav 1. Europske konvencije.
38. Imajui u vidu navedeno i odredbe lanka VI/3.(b) Ustava
Bosne i Hercegovine, lanka 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u
pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
39. Apelantica smatra da joj je, zbog duljine postupka povrata
stana koji je u vrijeme podnoenja apelacije ve trajao vie od 11
godina, povrijeeno pravo na pravino suenje iz lanka II/3.(e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije, te pravo na dom iz lanka II/3.(f) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije.
Pravo na dom
40. lanak II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i temeljne slobode iz ovog lanka stavak 2, to ukljuuje:
f) Pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i prepisku.
41. lanak 8. Europske konvencije u relevantnom dijelu
glasi:
1. Svako ima pravo na tovanje svog privatnog i obiteljskog
ivota, doma i prepiske.
2. Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je
takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u
demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne
sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprjeavanja nereda ili
sprjeavanja zloina, zatite zdravlja i morala, ili zatite prava i
sloboda drugih.
42. Apelantica je postupak povrata predmetnog stana
pokrenula podnoenjem zahtjeva 23. rujna 1998. godine. O
apelantiinom zahtjevu je konano odlueno rjeenjem od 3.
listopada 2008. godine tako da je utvreno da je apelantica bila lan
obiteljskog kuanstva nositelja stanarskog prava, te joj se
dozvoljava vraanje u posjed predmetnog stana.
43. Dalje, Uprava za stambena pitanja je donijela zakljuak o
dozvoli izvrenja ovog rjeenja i provela izvrenje deloacijom
bespravnog korisnika 15. prosinca 2008. godine. Meutim, do
donoenja ove odluke, apelantica jo uvijek nije uvedena u posjed
predmetnog stana iako je od podnoenja zahtjeva za povrat stana, u
trenutku donoenja ove odluke, proteklo vie od 13 godina.
44. Pri odreivanju radi li se u konkretnom sluaju o povredi
lanka 8. Europske konvencije prvenstveno se mora utvrditi
predstavlja li sporni stan apelantiin "dom" u smislu znaenja
stavka 1. lanka 8. Europske konvencije i predstavlja li neuvoenje
apelantice u posjed predmetnog stana "mijeanje" javnih vlasti u
potivanje apelantiinog "doma". Drugo, da bi "mijeanje" bilo
opravdano, mora biti "sukladno zakonu". Ovaj uvjet zakonitosti se,
 47 - 68
sukladno znaenju termina Europske konvencije, sastoji od vie
elemenata: (a) mijeanje mora biti utemeljeno na domaem ili
meunarodnom zakonu, (b) zakon o kojem je rije mora biti
primjereno dostupan tako da pojedinac bude primjereno upuen na
okolnosti zakona koje se mogu primijeniti na dani predmet i (c)
zakon, takoer, mora biti formuliran sa odgovarajuom tonou i
jasnoom da bi se pojedincu dozvolilo da prema njemu prilagodi
svoje postupke (vidi, Europski sud za ljudska prava, Sunday Times
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 26. travnja 1979.
godine, serija A broj 30, stavak 49).
45. U konkretnom sluaju Ustavni sud smatra nespornim da
predmetni stan predstavlja apelantiin dom obzirom da injenice
utvrene konanim rjeenjem nadlenog tijela uprave, tj. da je bila
lan obiteljskog kuanstva nositelja stanarskog prava i da joj se
dozvoljava vraanje u posjed predmetnog stana, niim nisu
dovedene u pitanje.
46. Ustavni sud primjeuje da je lankom 3. stavak 3. Zakona
o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima propisano da
nositelj stanarskog prava na stanu u kojem stanuje osoba koja ga
koristi bez pravne osnove danom stupanja na snagu ovog zakona
moe stupiti u posjed stana bez ikakvih ogranienja, te da je tijelo
uprave nadleno po slubenoj dunosti prinudno iseliti bespravnog
korisnika. lankom 9. navedenog zakona izriito je propisano da se
predaja stana u posjed vri nositelju stanarskog prava u nazonosti
slubene osobe o emu mora biti sainjen i zapisnik. Sukladno
navedenom, slijedi da neuvoenje apelantice u posjed predmetnog
stana predstavlja mijeanje u njezino pravo na dom koje, da bi bilo
opravdano, mora biti "sukladno zakonu".
47. U konkretnom sluaju nesporno je da je Uprava za
stambena pitanja po apelantiinom prijedlogu za donoenje
zakljuka o dozvoli izvrenja donijela zakljuak, te iselila
bespravnog korisnika o emu je sainila i zapisnik. Meutim, da bi
postupak povrata stana bio i okonan, odnosno da bi bila izvrena
konana odluka kojom je utvreno apelantiino pravo, apelantica
mora biti uvedena i u posjed predmetnog stana. Stoga se Zakljuak
o dozvoli izvrenja broj 23/6-372-P-5168/98 od 17. studenog 2008.
godine, a na temelju kojeg je deloiran bespravni korisnik, ne moe
smatrati u cijelosti provedenim sve dok apelantica ne bude uvedena
u posjed stana. Na ovakav zakljuak upuuje i lanak 9. Zakona o
prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima koji regulira
da se predaja stana u posjed vri u nazonosti slubene osobe
nadlenog tijela, te da o tomu mora biti sainjen zapisnik.
48. Uprava za stambena pitanja u odgovoru na apelantiine
navode istaknula je da apelantica nije uvedena u posjed stana zbog
opstrukcija bespravnog korisnika, te da je apelantica odbila preuzeti
stan 15. srpnja 2009. godine iako su bili stvoreni svi uvjeti za
njezino uvoenje u posjed stana, odnosno da nakon 6. rujna 2009.
godine vie nije podnosila zahtjev da bude uvedena u posjed.
49. S tim u svezi, Ustavni sud primjeuje da su pokuaji
apelantiinog uvoenja u posjed stana do 15. srpnja 2009. godine, a
prema zapisnicima sainjenim na licu mjesta, odista propali
zahvaljujui opstrukcijama ve deloiranog bespravnog korisnika.
Meutim, Uprava za stambena pitanja ne navodi zato je tek pri
treem pokuaju uvoenja u posjed stana zatraena asistencija
policije, odnosno zato nije koritena zakonska mogunost iz
lanka 284. ZUP-a, odnosno jesu li postojale zakonske smetnje da
se ova mogunost koristi. U svezi sa tvrdnjom da apelantica nije
traila uvoenje u posjed stana nakon 6. rujna 2009. godine,
Ustavni sud primjeuje da je lankom 11. Zakona o prestanku
primjene Zakona o naputenim stanovima propisano da se
izvrenje provodi na prijedlog nositelja stanarskog prava. U
konkretnom sluaju nesporno je da je takav prijedlog i postojao, jer
je donijet zakljuak o dozvoli izvrenja i bespravni korisnik je
iseljen. Takoer, iz dokumenata predoenih Ustavnom sudu ne
moe se zakljuiti da je nakon svakog propalog pokuaja uvoenja
u posjed predmetnog stana od apelantice traeno da podnese novi
, 18. 6. 2012.
prijedlog ili zahtjev za uvoenje u posjed stana, a ni iz relevantnih
zakonskih odredaba se ne moe zakljuiti da je to njezina obveza.
Najzad, u svezi sa tvrdnjom da su uvjeti za uvoenje u posjed stana
postojali 15. srpnja 2009. godine, Ustavni sud primjeuje da ni tada
na stanu nisu postojala vrata, a to je u dva navrata ve bio razlog
zbog kojeg je pokuaj uvoenja u posjed stana propao.
50. Ministarstvo stambene politike u odgovoru na
apelantiine navode istaknulo je da je sama apelantica doprinijela
duljini postupka, jer nije koristila priziv zbog utnje administracije,
nije se obraala upravnom inspektoru, a zbog ega je propustila i
mogunost, u sluaju da ovaj ne postupi po njezinom zahtjevu,
pokrenuti upravni spor.
51. Ustavni sud primjeuje da priziv zbog utnje
administracije, u smislu lanka 243. ZUP-a, moe izjaviti stranka
po ijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje u
zakonskom roku. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da priziv
zbog utnje administracije moe biti efektivno pravno sredstvo u
postupku donoenja rjeenja prvostupanjskog tijela po zahtjevu koji
je stranka istaknula, ali ne, kao u okolnostima konkretnog sluaja, u
postupku uvoenja u posjed stana, kada ve postoji konana odluka
i kad je donijet i proveden zakljuak o dozvoli njezinog izvrenja.
52. Dalje, Ustavni sud primjeuje da u situaciji kada po
zahtjevu ili prizivu stranke nije donijet odgovarajui upravni akt u
upravnom postupku, a stranka se obrati upravnom inspektoru, pa ni
nakon njegovog naloga takav akt ne bude donesen, stranka, u
smislu lanka 10. ZUS-a, moe pokrenuti upravni spor ("upravni
spor zbog utnje administracije"). Meutim, u postupku
administrativnog izvrenja, odnosno u postupku uvoenja u posjed
stana, mogunost ulaganja priziva zbog utnje administracije, kao i
pokretanja upravnog spora ne postoji obzirom na to da je uvjet za
koritenje i jednog i drugog pravnog sredstva nepostojanje
upravnog akta kojim se odluuje o odreenom pravu a to nisu
okolnosti konkretnog sluaja. Pri tomu, Ustavni sud primjeuje da
je apelantica istaknula da je u postupku donoenja rjeenja ulagala
priziv zbog utnje administracije, a ovaj njezin navod nisu osporili
ni Uprava za stambena pitanja, ni Ministarstvo stambene politike,
niti su ponudili informaciju kakav je bio ishod ovog postupka.
53. Iz dokumenata predoenih Ustavnom sudu proizlazi da se
apelantica nije obraala upravnom inspektoru koji moe, pored
ostalog, intervenirati kad se po zahtjevu stranke ne donosi rjeenje,
ili kada se ne izvrava rjeenje kojim je odlueno o nekom pravu.
Obzirom na fazu u kojoj se postupak nalazi, apelantica bi
obraanjem upravnom inspektoru eventualno mogla ishodovati da
on uputi nalog Upravi za stambena pitanja da je uvede u posjed
stana. Meutim, samim nalogom ne bi bila otklonjena i razrijeena
situacija u kojoj se apelantica nalazi, tj. ne bi bila uvedena u posjed
stana. Naime, u sluaju nepostupanja po njegovom nalogu, upravni
inspektor ne bi mogao sam poduzeti radnju koju je naloio,
odnosno uvesti apelanticu u posjed stana. Sukladno navedenom, u
okolnostima konkretnog sluaja, to to se apelantica nije obratila
upravnom inspektoru ne moe se smatrati efektivnim pravnim
sredstvom koje bi apelantica morala iscrpiti i koje bi razrijeilo
situaciju u kojoj se nalazi.
54. Najzad, Ustavni sud primjeuje da se, sukladno lanku
277. ZUP-a, u postupku administrativnog izvrenja moe izjaviti
priziv koji se odnosi samo na izvrenje, a kojim se ne moe pobijati
pravilnost rjeenja koje se izvrava. Meutim, u okolnostima
konkretnog sluaja, a imajui u vidu da je zahtjev za povrat stana
podnesen, u trenutku donoenja ove odluke, prije vie od 13
godina, te da je postupak povrata stana zakonom odreen kao
uran, zahtijevati od apelantice da koristi i ovu mogunost znailo
bi, odista, stavljanje pretjeranog tereta koji bi se ogledao u voenju
jo jednog postupka koji bi eventualno rezultirao nalogom
upuenim Upravi za stambena pitanja da apelanticu uvede u posjed
stana, ali ne i sam in uvoenja u posjed.
, 18. 6. 2012. 47 - 69
55. Ustavni sud podsjea da je lankom 18. Zakona o pod uvjetima propisanim zakonom, odnosno da trokove
prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima propisano da sastavljanja apelacije i drugih podnesaka Ustavnom sudu snose
se postupak vraanja u posjed stana provodi sukladno ZUP-u. sami.
lankom 278. ZUP-a regulirano je da nadleno tijelo po slubenoj Ostali navodi
dunosti obustavlja zapoeto izvrenje i provedene radnje
ponitava u situaciji kada se utvrdi da je obveza izvrena, da 61. Obzirom na zakljuak o povredi prava na dom, Ustavni
izvrenje uope nije bilo doputeno, da je bilo provedeno prema sud nee posebno ispitivati navode o povredi prava na pravino
osobi koja nije u obvezi, ako je traitelj izvrenja odustao od svog suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6.
zahtjeva, ili ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto. Dalje, Europske konvencije.
istim lankom je regulirano da se izvrenje moe odgoditi ako se VIII. Zakljuak
utvrdi da je u pogledu izvrenja obveze dozvoljen poetak, ili da je 62. Ustavni sud zakljuuje da postoji povreda prava na dom
umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o iz lanka II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 8. Europske
glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja koje se konvencije kada se neispunjavanje zakonom utvrene obveze da se
izvrava. Najzad, Zakon o prestanku primjene Zakona o apelantica uvede u posjed stana ne moe opravdati postojanjem
naputenim stanovima ne sadri niti jednu odredbu na kojoj bi, u razloga utvrenih zakonom koji bi to i opravdali.
okolnostima konkretnog sluaja, moglo biti utemeljeno odgaanje 63. Na temelju lanka 61. st. 1. i 2. i lanka 76. stavak 2.
da se apelantica uvede u posjed stana. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu
56. Ni Uprava za stambena pitanja, ni Ministarstvo stambenih ove odluke.
odnosa se nisu pozvali na mogunosti propisane ZUP-om za 64. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
obustavu, odnosno odgodu izvrenja, a za nastalu situaciju, kako je Ustavnog suda su konane i obvezujue.
to ve zakljueno u ovoj odluci, ne moe biti opravdanje Predsjednik
apelantiino nepodnoenje zahtjeva za uvoenje u posjed nakon Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
oznaenog nadnevka, odnosno nekoritenje pravnih lijekova. Prof. dr. Miodrag Simovi, v. r.
Sukladno navedenom, slijedi da su neuvoenjem apelantice u
posjed stana nadlena tijela zanemarila svoju zakonsku obvezu iz
lanka 9. Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim 558
stanovima, te da takvo postupanje nema osnovu u zakonu kojim bi
ono bilo i opravdano. , 3953/09,
57. Ustavni sud zakljuuje da propust nadlenih tijela da , VI/3)
okonaju postupak izvrenja zakljuka o dozvoli izvrenja pred- , 59 2 2 61
stavlja mijeanje u apelantiino pravo na dom koje ne zadovoljava . 1 3
kriterij "sukladno zakonu" iz stavka 2. lanka 8. Europske (" " . 60/05, 64/08
konvencije. Posljedica toga je da je apelantici povrijeeno pravo na 51/09), :
dom iz lanka II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 8. ,
Europske konvencije. ,
Pitanje naknade nematerijalne tete ,
,
58. Apelantica je zatraila da joj se nadoknade trokovi . ,
dosadanjeg postupka, kao i trokovi sastavljanja apelacije, 18. 2012.
odgovora na odgovore nadlenih tijela, te da joj se na ime
nematerijalne tete, zbog trajanja postupka vie od 13 godina,
odredi naknada u iznosu od 5.000,00 KM. -
59. Ustavni sud naglaava da je u svojoj praksi odreivao ,
novanu kompenzaciju kao satisfakciju zbog utvrene povrede -
ustavnih prava (vidi odluke Ustavnog suda br. AP 696/08 od 23. 8/99 20. 2003.
rujna 2005. godine i AP 1544/08 od 27. svibnja 2011. godine, II/3) 6 1
dostupne na web-stranici Ustavnog suda: www.ustavnisud.ba).
Ustavni sud smatra da je u konkretnom sluaju apelantici potrebno .
dosuditi novanu kompenzaciju zbog utvrene povrede prava na "
dom, jer Uprava za stambena pitanja ni nakon, u vrijeme donoenja ", "
ove odluke, vie od 13 godina od podnoenja zahtjeva za povrat ", " "
stana na kojem je apelantici pravomonom odlukom potvreno "
pravo, apelanticu nije uvela u njegov posjed. Stoga, Ustavni sud ".
smatra da u ovom iznimnom sluaju apelantici treba dosuditi
novani iznos od 2.000 KM na ime nematerijalne tete zbog I.
utvrenog krenja ustavnog prava. Ovaj iznos apelantici je duna
isplatiti Vlada Kantona Sarajevo. 1. ( : ),
60. U svezi sa apelantiinim navodima da joj se nadoknade i , 14.
dosadanji trokovi postupka pred nadlenim upravnim tijelima, 2009.
kao i trokovi sastavljanja apelacije, te odgovora na odgovore, ( : )
Ustavni sud ukazuje da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da ,
apelanti mogu isticati zahtjev za naknadu trokova postupka do (
podnoenja apelacije Ustavnom sudu, odnosno da imaju pravo na : ) -8/99 20.
trokove sastavljanja apelacije. Iz toga proizlazi da zahtjev za 2003. .
naknadu trokova postupka do podnoenja apelacije mogu
eventualno isticati u postupcima u kojim su oni i nastali na nain i
 47 - 70 , 18. 6. 2012.
II. 26. 2002. .
2. 22 . 1 2 , ,
14. 2010. 18.
, 2002. , ,
.
3. 28. . ,
2010. , 9. 2012. . 20. 2003. ,
4. 26 2 ,
30. avgust .
2010. .
, ,
III. , ,
5. , ,

. " ",
) 2131/06 .
21. 2005.
6. 13. 2006.
,

7. 2006. .
-8/99 4. 1999. .
11.

, ,
2131/06 14. 2008.

.
,
7. ,

,
6 1
18. 1999.
(
-37/98 26.
: ).
1998.
( : ). ) -8/99
, 20. 2003.
-8/99 4. 1999. 12. 30. 2007.
-37/98 26. avgust
1998. . , ,
8. , -8/99 20.
30. 2005. , 2003. ,
.
13. 9. 2007.
, 70 .
(" "
59/03).
" ", , ,
,
352 (" ,
" 53/03). .
30. 2005. 14. 25. 2007.
, 21. 2005.
. .
7. ,
2006. . 9. 2007. .
9.
30. 2007. ,
080-0--07-000 334 24. .
2007.
.
-8/99 20. 2003. .
10.
, , .
, .
. 15. 20. 2007.

11. 2001. , ,
, .
, 16. 080-0--07-000 334
. , 24. 2007.
26. 20.
2002. , 20. 2003.
, 18. 6. 2012. 47 - 71
,
6.000,00 500,00 . ,
, 500,00 ,
, . .
23. 14. 2008.
.. . 1254 . -
, 1. 5167 . 500,00 .
. . 84 .. , 24. 27.
. 2008.
300,00
14.
50,00 . 2008. ,

. .
17. -8/99,
2131/06,

, -8/99
. .
, ,
. 2008. ,

.
, . ,

. 26. 2008. 20. 2008.
18. ,
-37/98, .
. , , 25. 12.
35.000,00 2008. ,
, ,
15
. , ,
, ,
, .
17.
2008. ,
. , .
, - 26. 080-0--07-000
8/99 20. 2003. , 334 12. 2008.
. 27. 2008.
19.
50,00 26. 2008. 20.
2008. ,

. ,
50,00 . 353 ( : )
20. 24. 2007. 15
,
, , ,
. .
, 27. 080-0--07-000
334 21. 2008.
. 500,00
. .
21. 24. 2007. 14. 2008.
800,00 ,
500,00 . 300,00 ,
22. 080-0--07-000 334 500,00 .
14. 2008. 28. 24. 2008.
.
(500,00 )
International Bank .. .
300,00 ,
. ,
, , .
 47 - 72 , 18. 6. 2012.

2131/06. .
300,00 " 35.
". 13. 2010.

.
29. 11. 2008.
24. 2007. . ProCredit
. Bank .. , ,
13. 2010. .
. ProCredit Bank
500,00 .. 80 0
, 020558 10
. 080--07-000 334,
17.
2008. ,
. .
30. ,
24. 2007. .

, . ,
. . . 84 ..
.. 1254 .
1. 5167 .
1/1 . 36. 2. 2010.
31. 2. 2010. .
ProCredit Bank .. , , 18.
, 080-0- 2011.
-07-000 334 .
80 0 020558 10 37. -
.. . 1254 . . 080-0--10-004 287 27. 2011.
. 84, . , 080-0--07-
32. 080-0--07-000 334 000 334 24. 2007. ,
2. 2010.
080-0--
07-000 334 24. 2007. 84 .. ,
6.000,00 .. 1254/0, ,
.. . 1254 1. 5167
1. , 5167 , . . . 84 .
38. 80 0 028462 07
1/1 23. 2011.
80 0 020558 10 13.
2010. . 080-0--07-000334 2. 2010. .
33. .
39.
24. 2007.

, ProCredit Bank .. ,
. . . , 80 0
020558 10 13. 2010. . ,
ProCredit Bank .. 80 0 020558 10
, 13. 2010.
, . . .
84 .. 15. 2010.
ProCredit Bank .. , ,
80 0 020558 10 13. 2010. . ,
24.
. . . 84 .. 2007.
. 7. 2010.
34. 73 1

.
21. 2010.
.
73 2

, 18. 6. 2012. 47 - 73
. , .
. 15.
40. 23. 2011. 2012.
,
500,00 .
41. 80 0 028462 07 23. .
2011. 46. 30. 2012.
80 0 028462 11 1.
2011. . .. . 1254/0
42. 80 0 020558 10 , 1. , . . . 84, ..
22. 2011. 1/1.
ProCredit bank .., ,
15. 2012. . , 13. a 2012.
10,30 .
30 IV.
, . )

47.
. -8/99 20. 2003.
43. 80 0 028462 07
13. 2011. II/3)
, 80 6 1
, (
: ),
, .. . 1254/0 , II/3) 1
1. . . . 84, .. 1.
1/1.
, .
,
, , .
,
. , -.
, )
48.

. ,

700,00
International Bank .. .
, ,
. :
44. 16. 2011. 24. 2007.
14.
2011. ( ),
. ,
45. , 14. 2011. , "
. ". ,
25. 2008.

, .
, 49.
. .
, ("
, " . 18/99 )
.. 1254/0 , 1. , 5167 ,
. . . 84 .. , 1 ,
1/1 (
: 6.000,00 ) 5.000 50.000
, , , 500,00 .
10,5 x 9,5 , ,
; ; , 38
, , 500.000,00 ,
.
,
15. . ,
2012. , 28.
 47 - 74 , 18. 6. 2012.
2007. , 24. VII.
2007. 55.
, -8/99 20. 2003.
.
8 II/3) ) 6
(" " 18/99 1 , 1 1
) .

. ,
30. 2007. , II/3 :
24. 2007. ,
. 2. ,
, 24. :
2007. , )

, .
. 6 1
V. :
1.
50.
(" " 59/03, ,
85/03, 64/05, 118/07 29/10) : ,
5. .

(1)
.(...)
9. , . []
, 56.
(1)
.(...)
15. , 6 1
.
57. ,
, 15 ( :
. ) ,
VI.
51. VI/3) ,
, , , :
,
,
. (
52. 16 1 , , 53176/99
, 7. 2002. , 2002-I,
, , 38).
58. ,
60
,
.
53. 16 3
, ( , Borgese ,
26. 1992. , , 228-,
18).

. 59.

-8/99 4.
1999.
II/3) 2131/06 14. 2008. .
6 1 .
54. VI/3) , 14.
, 16 . 1 3 2008. .
, 18. 1999.

II/3) 6 1 2131/06 . ,
.
, 18. 6. 2012. 47 - 75
. ,
13 . .
60. , ,

, 65.

6 1 . II/3)
61. 1 1
. .
2131/06 14. II/3)
2008. , 6 1 ,

,
,
. ,
II/3)
. 1 1 .
21. 2008. VIII.
500,00 . 66. ,
24. 2008. 13 ,
,
.
, 11. II/3)
2008. 500,00 6 ,
, 2131/06,
. ,
17. .
2008. , 67. 61 . 1 3
. 23. , .
2011. 68. VI/5 ,
500,00 . , .
. ,

14. 2011. . , . .

15. 2011.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudija, u
. predmetu broj AP 3953/09, rjeavajui apelaciju Milana
62. Mihajlovia, na osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, lana 59. stav 2. alineja 2. i lana 61. st. 1. i 3.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
. , Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
, Miodrag Simovi, predsjednik
Valerija Gali, potpredsjednica
. Seada Palavri, potpredsjednica
63. Mato Tadi, sudija
, Zlatko M. Kneevi, sudija
2131/06, na sjednici odranoj 18. aprila 2012. godine donio je
,
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
, Odbija se kao neosnovana apelacija Milana Mihajlovia,
, podnesena zbog neizvrenja sudskog poravnanja sklopljenog
pred Osnovnim sudom u Bijeljini pod brojem I-8/99 od 20.
. , oktobra 2003. godine u razumnom roku u smislu lana II/3.e)
13 , Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
, konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
6 1 Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
II/3) . Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i
64. "Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
24. 2007. . , I. Uvod

, 1. Milan Mihajlovi (u daljnjem tekstu: apelant), koga
, zastupa Obren Radi iz Ugljevika, podnio je 14. decembra
2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u
 47 - 76
daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neizvrenja sudskog
poravnanja u razumnom roku, sklopljenog pred Osnovnim
sudom u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem
I-8/99 od 20. oktobra 2003. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu lana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda,
od Osnovnog suda zatraeno je 14. jula 2010. godine da dostavi
odgovor na apelaciju, a zatim i da Ustavnom sudu dostavi spis
predmeta.
3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 28. jula
2010. godine, a spis 9. februara 2012. godine.
4. Na osnovu lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovor Osnovnog suda dostavljen je apelantu 30. augusta
2010. godine.
III. injenino stanje
5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih
navoda i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se
sumirati na sljedei nain.
a) Odluka Ustavnog suda AP 2131/06
6. Apelant je 13. jula 2006. godine podnio apelaciju
Ustavnom sudu zbog neizvrenja Rjeenja Osnovnog suda broj
I-8/99 od 4. februara 1999. godine u razumnom roku. Ustavni
sud je Odlukom o dopustivosti i meritumu broj AP 2131/06 od
14. oktobra 2008. godine navedenu apelaciju odbio kao
neosnovanu.
7. U obrazloenju odluke Ustavnog suda, u dijelu koji se
odnosi na injenice, navodi se da je apelant podnio Osnovnom
sudu 18. januara 1999. godine prijedlog za izvrenje sudskog
poravnanja broj P-37/98 od 26. augusta 1998. godine
zakljuenog izmeu apelanta i Drage Blagojevia (u daljnjem
tekstu: izvrenik). Postupajui po apelantovom prijedlogu,
Osnovni sud je donio Rjeenje broj I-8/99 od 4. februara 1999.
godine kojim je doputeno izvrenje sudskog Poravnanja broj
P-37/98 od 26. augusta 1998. godine.
8. Dalje je navedeno da je Osnovni sud, zakljukom od
30. juna 2005. godine, naloio apelantu da uredi prijedlog za
promjenu predmeta izvrenja tako da dostavi sudu dokaz o
vlasnitvu izvrenika na nekretninama iju prodaju apelant
predlae, prema lanu 70. Zakona o izvrnom postupku
("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03). Predmetni
zakljuak je vraen sudu s naznakom da je apelantov
opunomoenik "otputovao u Ameriku", nakon ega je sud
izvrio dostavu putem oglasne table, prema lanu 352. Zakona
o parninom postupku ("Slubeni glasnik Republike Srpske"
broj 53/03). Budui da apelant nije postupio u skladu sa
zakljukom od 30. juna 2005. godine, sud je donio rjeenje od
21. novembra 2005. godine kojim je izvrni postupak
obustavljen. Rjeenje kojim je obustavljen postupak izvrenja
postalo je pravosnano 7. februara 2006. godine.
9. Takoer je navedeno da je nakon toga apelant ponovo
podnio prijedlog za izvrenje 30. marta 2007. godine, te da je
Osnovni sud Rjeenjem broj 080-0-I-07-000 334 od 24. oktobra
2007. godine usvojio prijedlog za izvrenje na osnovu sudskog
poravnanja sainjenog pred Osnovnim sudom broj I-8/99 od 20.
oktobra 2003. godine.
10. U dijelu odluke koji se odnosi na meritum Ustavni sud
je, razmatrajui ponaanje suda, naao da je u predmetnom
postupku sud bio aktivan u preduzimanju procesnih radnji. U
odnosu na apelantovo ponaanje Ustavni sud je naveo da nakon
to je sud zakazao prodaju stvari radi namirenja u izvrnom
postupku 11. juna 2001. godine, ona je odgoena na prijedlog
apelantovog opunomoenika, jer su se stranke dogovorile o
nainu izmirenja duga. Zatim, apelantov opunomoenik je
obavijestio sud da e u periodu od 26. januara do 20. aprila
, 18. 6. 2012.
2002. godine biti odsutan, zbog ega sud nije odrao roite
zakazano za 26. mart 2002. godine. Nakon prijema nalaza i
miljenja vjetaka, sud je zakazao prodaju popisanih pokretnih
stvari izvrenika za 18. decembar 2002. godine, koja nije
odrana, jer u spisu nije bilo dokaza da je apelant predujmio
trokove potrebne za izvrenje. Konano, prodaja pokretnih
stvari zakazana za 20. oktobar 2003. godine nije odrana, jer
su se apelantov opunomoenik i izvrenik dogovorili o nainu
izmirenja duga. Kada se tome doda da apelant nije dostavio
dokaz o identifikaciji potpisa opunomoenika na pismenima,
zatim, da je odustao od kupovine pokretnih stvari izvrenika
radi namirenja, da odreene podatke, bitne za izvrni postupak,
nije dostavio sudu na vrijeme, kao i da se u toku trajanja
postupka njegov opunomoenik "odselio u Ameriku", jasno
pokazuje apelantov odnos prema postupku izvrenja. Zbog ove
injenice sud je donio Rjeenje od 21. novembra 2005. godine
kojim je izvrni postupak obustavljen, a to rjeenje je postalo
pravosnano 7. februara 2006. godine.
11. Stoga je Ustavni sud zakljuio da je apelant u najveoj
mjeri doprinio duini postupka, te zbog toga, iako je u
momentu donoenja odluke Ustavnog suda postupak trajao
osam godina i osam mjeseci nije naao povredu apelantovog
prava na pravino suenje u razumnom roku u smislu lana 6.
stav 1. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda (u daljnjem tekstu: Evropski sud).
b) Izvrenje na osnovu sudskog Poravnanja broj I-8/99 od
20. oktobra 2003. godine
12. Apelant je 30. marta 2007. godine protiv izvrenika
podnio Osnovnom sudu prijedlog za izvrenje na osnovu
sudskog poravnanja, kao izvrne isprave, sainjenog kod
Osnovnog suda broj I-8/99 od 20. oktobra 2003. godine, radi
namirenja apelantovog novanog potraivanja.
13. Osnovni sud je 9. jula 2007. godine donio zakljuak
kojim je naloio ovjeru apelantovog potpisa. Takoer je naloio
apelantu da iz prijedloga za izvrenje izostavi zakonske zatezne
kamate jer one nisu sadrane u izvrnoj ispravi, uz upozorenje
da e, ukoliko u roku od osam dana ne dostavi sudu nove
primjerke prijedloga za izvrenje s otklonjenim nedostacima,
postupak biti obustavljen.
14. Podneskom od 25. jula 2007. godine apelantov
punomonik je naveo da je prijedlog za izvrenje podnesen u
skladu sa voljom i punomojem apelanta. Istakao je da se
apelant nalazi na radu u Austriji, te da nije mogue postupiti po
zakljuku suda od 9. jula 2007. godine. Apelant je traio da se
postupak prekine na due vrijeme dok trailac izvrenja doe u
Republiku Srpsku kako bi bio u prilici da izvri ovjeru potpisa.
Naveo je da ostavljeni rok nije mogue ispotovati jer apelant
nee doi na ove prostore u tom roku. U odnosu na zatezne
kamate apelantov punomonik je naveo da smatra da ima pravo
na tu kamatu od dana zakljuenja sudskog poravnanja kao
izvrne isprave i da od toga ne odustaje. Ukoliko sud smatra
suprotno, predlae da odbije taj dio prijedloga.
15. Osnovni sud je 20. augusta 2007. godine u spis primio
podnesak s ovjerenom punomoi kojom je apelant ovlastio
Obrena Radia, roaka, za zastupanje u ovom predmetu.
16. Rjeenjem Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od
24. oktobra 2007. godine usvojen je prijedlog za izvrenje na
osnovu sudskog poravnanja sainjenog kod Osnovnog suda 20.
oktobra 2003. godine kao izvrne isprave, te je dozvoljeno
izvrenje radi naplate apelantovog novanog potraivanja u
iznosu od 6.000,00 KM, te trokova izvrnog postupka u iznosu
od 500,00 KM, kao i kasnijih izvrnih trokova. Odreeno je da
e se izvrenje provesti procjenom i prodajom izvrenikovih
nekretnina oznaenih kao k.. br. 1254 zv. potkunica, njiva 1.
klase povrine 5167 m upisane u zk. ul. br. 84 k.o. Velika
, 18. 6. 2012.
Obarska, te namirenjem iz kupoprodajne cijene. Odbijen je
apelantov prijedlog u dijelu koji se odnosi na zakonsku zateznu
kamatu i trokove izvrnog postupka za sastav prijedloga u
iznosu od 50,00 KM kao neosnovan. Odreeno je da se rjeenje
dostavi zemljinoknjinoj kancelariji Osnovnog suda radi
sastavljanja zabiljebe voenja izvrnog postupka.
17. U obrazloenju rjeenja se navodi da je nakon
izvrenog uvida u izvrnu ispravu sud utvrdio da njome nije
predviena obaveza na isplatu zakonske zatezne kamate, te je
stoga zakljukom naloeno apelantu da iz prijedloga za
izvrenje izostavi zakonske zatezne kamate. Istaknuto je da je
apelant odbio da postupi po tom nalogu, istiui da ima pravo
na kamatu. Navedeno je da je stav suda da se svako pravo mora
prethodno utvrditi jer se izvrni postupak vodi ili na osnovu
izvrne isprave ili na osnovu vjerodostojne isprave, a pravo
koje apelant trai da se prinudno realizuje u izvrnom postupku
mora prethodno biti utvreno.
18. Navedeno je da je apelant najprije pokrenuo parnini
postupak P-37/98, te da je u tom postupku donesena jedna
izvrna isprava. Prema tome, apelant, iako je imao pravo na
naplatu duga od 35.000,00 austrijskih ilinga, nije iao direktno
u izvrni postupak nego je prethodno proveo parnini postupak
to i jeste ispravan put. Po miljenju suda, tako isto treba da
provede i postupak za zakonske zatezne kamate jer, iako ima
pravo na kamate, to pravo treba da se utvrdi u odgovarajuem
postupku koji prethodi izvrnom postupku jer izvrni sud ne
utvruje pravo nego ve utvreno pravo prinudno izvrava.
Prema tome, kako zakonske kamate nisu utvrene u izvrnoj
ispravi, sudskoj Nagodbi broj I-8/99 od 20. oktobra 2003.
godine, taj dio prijedloga za izvrenje sud je ocijenio
neosnovanim.
19. Dio prijedloga za izvrenje koji se odnosi na naknadu
trokova za sastav prijedloga u iznosu od 50,00 KM sud je
odbio kao neosnovan zbog toga to prijedlog nije sainio
advokat koji jedini ima pravo na naknadu za sastav prijedloga.
Takoer, apelant nije obrazloio od ega se sastoje ti trokovi
od 50,00 KM.
20. Zakljukom Osnovnog suda od 24. oktobra 2007.
godine izvrenik je obavijeten da je apelantov punomonik
Obren Radi, koji je, kako tvrdi, apelantov srodnik. Izvreniku
je naloeno da se u roku od osam dana izjasni na ove okolnosti,
a ukoliko to ne uini sud e dozvoliti Obrenu Radiu da zastupa
apelanta u ovom predmetu. Na navedene okolnosti izvrenik se
nije izjasnio.
21. Osnovni sud je 24. oktobra 2007. godine dopisom
pozvao apelanta da plati taksu na prijedlog i rjeenje u iznosu
od 500,00 KM.
22. Zakljukom Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334
od 14. februara 2008. godine apelant je obavijeten da je
rjeenje o izvrenju postalo pravosnano. Apelantu je naloeno
da u roku od osam dana na depozitni raun suda kod Pavlovi
International Bank a.d. Slobomir Bijeljina uplati predujam u
iznosu od 300,00 KM na ime trokova procjene vrijednosti
nekretnine koja se prodaje. Takoer je navedeno da je, kako se
trailac izvrenja nalazi van BiH, potrebno da u istom roku
sudu dostavi dokaz o uplati sudske takse u iznosu od 500,00
KM. Konstatovano je da e, ukoliko apelant ne postupi po
zakljuku, postupak biti obustavljen.
23. Dopisom od 14. februara 2008. godine Osnovni sud je
apelantu dostavio poziv-opomenu za plaanje takse na prijedlog
i rjeenje o izvrenju u iznosu od 500,00 KM.
24. Apelantov punomonik je dopisom od 27. februara
2008. godine obavijestio sud da dostavlja uplatnicu koja glasi
na 300,00 KM na ime predujma za procjenu nekretnina prema
zakljuku Osnovnog suda od 14. februara 2008. godine, te trai
od Osnovnog suda hitnu procjenu nekretnina i nakon toga
47 - 77
donoenje zakljuka o prodaji. Istakao je da je apelant podnio
apelaciju Ustavnom sudu u predmetu broj I-8/99, koja se vodi
pred Ustavnim sudom pod brojem AP 2131/06, te da je u tom
smislu potrebno saekati odluku Ustavnog suda i nakon toga
predmet broj I-8/99 se moe smatrati okonanim. Apelantov
punomonik je takoer obavijestio sud da se apelant nalazi u
inozemstvu, te da e u BiH doi u augustu 2008. godine, kada
dolazi na godinji odmor i kada e uplatiti svoje obaveze koje
se odnose na taksu na prijedlog i rjeenje. Apelantov
punomonik je traio da sud uvai navedene injenice.
Takoer, apelantov punomonik je obavijestio sud da e u
periodu od 26. aprila 2008. godine do 20. juna 2008. godine
boraviti u Americi, te je stoga sudu dao adresu svog boravka u
Americi.
25. Nakon navedenog dopisa sud je zakljukom od 12.
marta 2008. godine naloio apelantu, odnosno njegovom
punomoniku, da s ciljem da se stvore uvjeti za dalji nesmetani
nastavak izvrnog postupka u roku od 15 dana imenuje
punomonika za prijem pismena u BiH, te ukoliko to ne uini,
izvrni sud e zastati s provoenjem izvrnih radnji do povratka
punomonika iz USA. Navedeni podnesak apelantov
punomonik je primio 17. marta 2008. godine i po tom
zakljuku nije postupio, odnosno nije imenovan punomonik za
prijem pismena.
26. U Zakljuku Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334
od 12. marta 2008. godine je navedeno da je trailac izvrenja
podneskom od 27. februara 2008. godine izjavio da e njegov
punomonik Obren Radi biti u inozemstvu u USA u periodu
od 26. aprila 2008. godine do 20. juna 2008. godine, te je stoga
s ciljem da se stvore uvjeti za dalji nesmetani nastavak izvrnog
postupka apelantu kao traiocu izvrenja naloeno da u smislu
odredbe lana 353. Zakona o parninom postupku (u daljnjem
tekstu: ZPP) u roku od 15 dana imenuje punomonika za prijem
pismena u BiH, a ukoliko to ne uini izvrni sud e zastati s
provoenjem izvrnih radnji do povratka punomonika iz USA.
27. Osnovni sud je Zakljukom broj 080-0-I-07-000 334
od 21. oktobra 2008. godine naloio apelantu da uplati 500,00
KM na ime sudske takse na prijedlog i rjeenje o izvrenju.
Navedeno je da je apelantu nalogom iz zakljuka od 14.
februara 2008. godine naloeno da uplati ukupno 800,00 KM, a
da je apelant uplatio samo 300,00 KM, te da mu se stoga nalae
da uplati razliku od 500,00 KM.
28. Dopisom od 24. oktobra 2008. godine apelantov
punomonik je Osnovni sud obavijestio da nema traeni iznos
novca (500,00 KM) za uplatu na ime takse na prijedlog rjeenja
o izvrenju. Istakao je da se apelant u predmetnom postupku
novano iscrpio, te da e traeni iznos platiti nakon to se
naplati od izvrenika, a to znai dok sud ne okona izvrni
postupak. Istakao je da e Ustavni sud ubrzo donijeti odluku u
predmetu broj AP 2131/06. Naveo je da je apelant uspio skupiti
i uplatiti iznos od 300,00 KM "za procjenu vjetaka kako bi
mogla ii prodaja predloenih nekretnina". Zatraio je hitan
nastavak postupka i njegovo okonanje s obzirom na duinu
trajanja postupka.
29. Osnovni sud je zakljukom od 11. decembra 2008.
godine istakao da apelant ne moe plaanje takse uvjetovati
uspjehom u postupku. Takoer je navedeno da je apelant u
postupku ve ranije naplatio odreena novana sredstva. Stoga
mu je sud kao stranci s prebivalitem van Bosne i Hercegovine
naloio da poloi iznos od 500,00 KM na depozitni raun suda
u roku od osam dana, a ukoliko to ne uini postupak e biti
obustavljen. Apelantov punomonik je navedeni zakljuak
primio 17. decembra 2008. godine, ali se u spisu ne nalazi
dokaz o uplati traenog iznosa.
30. Osnovni sud je zemljinom uredu Osnovnog suda
dostavio Rjeenje o izvrenju od 24. oktobra 2007. godine
 47 - 78
protiv izvrenika radi novanog potraivanja po osnovu prava
iz izvrne isprave, te je zemljinoknjinom uredu naloeno da u
zk. ul. br. 84 k.o. Obarska Velika na nekretninama oznaenim
kao k.. 1254 zv. potkunica njiva 1. klase povrine 5167 m u
svojini izvrenika s dijelom 1/1 upie zabiljebu izvrenja.
31. Osnovni sud je dopisom od 2. decembra 2010. godine
obavijestio ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Filijala Bijeljina, da
je apelant iz Izvrnog postupka broj 080-0-I-07-000 334
pristupio Izvrnom postupku koji se vodi pod brojem 80 0 I
020558 10 I radi namirenja iz prodaje nekretnina oznaenih kao
k.. br. 1254 upisanih u zk. ul. br. 84. Obarska Velika.
32. Osnovni sud je Rjeenjem broj 080-0-I-07-000 334 od
2. decembra 2010. godine odredio da apelant kao trailac
izvrenja iz Izvrnog postupka broj 080-0-I-07-000 334 od 24.
oktobra 2007. godine radi naplate potraivanja u iznosu od
6.000,00 KM u odnosu na nekretnine oznaene kao k.. br.
1254 u naravi potkunica njiva 1. klase, povrine 5167 m,
upisana u zk. ul. br. 84 Obarska Velika s upisanim pravom
svojine u korist izvrenika s dijelom 1/1 pristupa u ve zapoeti
Izvrni postupak broj 80 0 I 020558 10 I od 13. aprila 2010.
godine.
33. U obrazloenju rjeenja se navodi da je po prijedlogu
apelanta kao traioca izvrenja Osnovni sud donio rjeenje o
izvrenju od 24. oktobra 2007. godine kojim je odreeno da e
se naplata novanog potraivanja provesti prodajom
izvrenikovih nekretnina, upisanih u zk. ul. Osnovnog suda kao
u izreci rjeenja. Istaknuto je da je kod Osnovnog suda u toku
izvrni postupak po prijedlogu traioca izvrenja ProCredit
Bank d.d. Sarajevo Filijala Bijeljina, protiv izvrenika Drage
Blagojevia iz Velike Obarske, optina Bijeljina. Osnovni sud
je dozvolio prinudnu naplatu potraivanja navedenog traioca
izvrenja Rjeenjem o izvrenju broj 80 0 I 020558 10 I od 13.
aprila 2010. godine i odredio da e se izvrenje provesti
prodajom nekretnina upisanih u zk. ul. br. 84 k.o. Obarska
Velika koja je predmet prodaje i u ovom izvrnom postupku.
34. Osnovni sud je naveo da je lanom 73. stav 1. Zakona
o izvrnom postupku odreeno da se nakon upisa zabiljebe
izvrenja u zemljine knjige ne moe za namirenje drugog
potraivanja istog ili drugog traioca izvrenja na toj
nepokretnosti provesti poseban izvrni postupak. Istaknuto je da
prema lanu 73. stav 2. Zakona o izvrnom postupku trailac
izvrenja za ije je potraivanje kasnije odreeno izvrenje na
istoj nepokretnosti stupa u ve pokrenuti izvrni postupak.
35. Protiv navedenog rjeenja apelantov punomonik je
13. decembra 2010. godine podnio prigovor u kojem je naveo
da je apelant ranije podnio zahtjev za izvrenje sudskog
poravnanja na tim nekretninama i da je povodom tog prijedloga
doneseno rjeenje o dozvoli izvrenja od 24. oktobra 2007.
godine. U odnosu na zahtjev ProCredit Bank d.d. Sarajevo,
Filijala Bijeljina, rjeenje o izvrenju je donijeto 13. aprila
2010. godine. Stoga apelant smatra da je trailac izvrenja
ProCredit Bank d.d Sarajevo Filijala Bijeljina iz postupka broj
80 0 I 020558 10 I trebalo da pristupi u ve ranije zapoeti
Izvrni postupak broj 080-I-07-000 334, jer je to u skladu s
injenicom vremena podnoenja prijedloga za izvrenje i
donoenje rjeenja o dozvoli izvrenja u oba postupka. Apelant
je naveo da nije protiv spajanja postupaka, ali da je protiv
naina na koji je to odreeno u pobijanom rjeenju. Stoga je
apelant predloio da se prigovor usvoji i donese rjeenje na
nain na koji je ukazao apelant u predmetnom prigovoru.
Takoer, apelant je traio od Osnovnog suda hitnost postupanja
u predmetu s obzirom na injenicu da je od donoenja
prijedloga za izvrenje do sada proteklo skoro etiri godine.
36. Protiv rjeenja od 2. decembra 2010. godine prigovor
je podnio i izvrenik. S obzirom da je prigovor bio nepotpun,
, 18. 6. 2012.
Osnovni sud je zakljukom od 18. januara 2011. godine pozvao
izvrenika da dopuni navedeni prigovor.
37. Osnovni sud-zemljinoknjini ured je Rjeenjem broj
080-0-DN-10-004 287 od 27. januara 2011. godine, na osnovu
Rjeenja Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od 24.
oktobra 2007. godine, dozvolio upis zabiljebe voenja
izvrnog postupka u C listu kolona Upisi na nekretninama
izvrenika upisanim u A listu u zemljinoknjini uloak broj 84
k.o. Obarska Velika, i to na parceli oznaenoj kao k. broj
1254/0, potkunica, u naravi njiva 1. klase povrine 5167 m u
apelantovu korist.
38. Osnovni sud je Rjeenjem broj 80 0 I 028462 07 I od
23. februara 2011. godine odbio kao neosnovan apelantov
prigovor protiv Rjeenja Osnovnog suda broj 080-0-I-07-
000334 od 2. decembra 2010. godine. Izvrenikov prigovor je
odbaen kao nepotpun.
39. U obrazloenju rjeenja je navedeno da je tano
apelantovo ukazivanje da je po njegovom prijedlogu prije
doneseno rjeenje o izvrenju nego po prijedlogu traioca
izvrenja ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Filijala Bijeljina, u
predmetu koji se vodi pod brojem 80 0 I 020558 10 I od 13.
aprila 2010. godine. Meutim, odmah po donoenju Rjeenja o
izvrenju broj 80 0 I 020558 10 I od 13. aprila 2010. godine
Osnovni sud je odredio zabiljebu izvrenja na nekretninama
izvrenika upisanim u zk. ul. broj 84 k.o. Velika Obarska 15.
aprila 2010. godine u korist ProCredit Bank d.d. Sarajevo,
Filijala Bijeljina, ime je zasnovao sudsko zalono pravo.
Meutim, apelant i pored toga to je rjeenje o izvrenju
doneseno 24. oktobra 2007. godine na navedenim nekretninama
nije zasnovao sudsko zalono pravo do 7. decembra 2010.
godine zbog toga to usvojeno rjeenje o izvrenju nikada do
tog datuma nije dostavljeno zemljinoknjinom uredu
Osnovnog suda na provoenje. Takoer je navedeno da je
izvrenik 21. decembra 2010. godine podnio nepotpun prigovor
zbog ega ga je sud pozvao da ga u roku od osam dana dopuni
tako to e navesti koju odluku suda pobija uz posljedice
proputanja. Meutim, kako izvrenik nije dopunio prigovor
takav prigovor je odbaen.
40. Osnovni sud je dopisom od 23. februara 2011. godine
opomenuo apelanta zbog neplaanja takse u iznosu od 500,00
KM.
41. Protiv Rjeenja broj 80 0 I 028462 07 I od 23.
februara 2011. godine izvrenik je podnio albu koju je Okruni
sud Rjeenjem broj 80 0 I 028462 11 G od 1. jula 2011.
godine odbio i potvrdio prvostepeno rjeenje.
42. Osnovni sud je Rjeenjem broj 80 0 I 020558 10 I od
22. marta 2011. godine na prijedlog traioca izvrenja
ProCredit bank d.d., Filijala Bijeljina, odloio izvrenje do 15.
marta 2012. godine. Odreeno je da e sud, ako apelant ne
predloi nastavak izvrnog postupka po isteku 30 dana od
isteka vremena na koje je izvrenje odloeno, postupak
obustaviti. U obrazloenju je navedeno da je apelant traio
odlaganje izvrenja jer je u meuvremenu postignut dogovor s
izvrenikom o plaanju duga.
43. Zakljukom Osnovnog suda broj 80 0 I 028462 07 I
od 13. oktobra 2011. godine pozvane su stranke u postupku da,
u smislu lana 80. Zakona o izvrnom postupku Republike
Srpske, u roku od osam dana predloe sudu nain utvrivanja
vrijednosti nekretnina predloenih za prodaju, oznaenih kao
k.. br. 1254/0 u naravi potkunica, njiva 1. klase upisana u zk.
ul. br. 84, k.o. Velika Obarska u svojini izvrenika s dijelom
1/1. Sud je istakao da se stranke, ukoliko se predloi da
procjenu izvre stalni sudski vjetaci, pouavaju da mogu
predloiti vjetaka koja bi izvrio traenu procjenu, odnosno u
konkretnom sluaju potrebno je angaovati vjetake
poljoprivredne, graevinske i geodetske struke. Navedeno je da,
, 18. 6. 2012.
ukoliko u ostavljenom roku ne postupe po navedenom
zakljuku, smatrat e se da su predloili da vrijednosti
nekretnina utvruje stalni sudski vjetak odgovarajue struke i
izbor vjetaka prepustili sudu. S tim u vezi, sud je naloio
apelantu da u roku od osam dana od prijema zakljuka uplati
predujam u iznosu od 700,00 KM kod Pavlovi International
Bank a.d. Slobomir Bijeljina na ime angaovanja stalnih
sudskih vjetaka, te da dokaz o tome dostavi Osnovnom sudu.
44. Osnovni sud je dopisom od 16. novembra 2011.
godine pozvao apelanta i izvrenika na roite za 14. decembar
2011. godine radi postizanja sporazuma o vrijednosti
nekretnina.
45. Roitu, zakazanom za 14. decembar 2011. godine,
pristupili su apelant i izvrenik. Na navedenom roitu
apelantov punomonik je naveo da pred novogodinje praznike
apelant iz inozemstva dolazi u Sremsku Mitrovicu te da e doi
u BiH, kada e stupiti u kontakt s njim kako bi postigli dogovor
oko isplate duga, sve kako se predmetna nekretnina ne bi
izloila prodaji. Na tom roitu Osnovni sud je donio zakljuak
kojim se utvruje trina vrijednost nekretnina, oznaenih kao
k.. 1254/0 potkunica, njiva 1. klase, povrine 5167 m,
upisana u zk. ul. br. 84 k.o. Velika Obarska, kao svojina
izvrenika s dijelom 1/1 sa stambenim objektima na kojima se
nalaze izgraeni stambeni objekti: porodina kua koja se
sastoji od prizemlja, sprata i potkrovlja, dimenzija 10,5 x 9,5 m
koja nije dovren, odnosno na njoj nije uraena fasada; kua je
useljena; ima ljetnu kuhinju, garau, talu i upu, vrijednosti u
iznosu od 500.000,00 KM. Apelantov punomonik i izvrenik
su izjavili da nemaju primjedbi za tok postupka, te jo jednom
naglasili da se roite za prodaju nekretnina ne zakazuje prije
15. januara 2012. godine s obzirom da postoji mogunost da se
postigne vansudski sporazum oko izmirenja duga.
Apelantovom punomoniku je naloeno da do 15. januara 2012.
godine obavijesti sud u pismenoj formi o rezultatima dogovora
s apelantom i izvrenikom, te da e u protivnom sud odrediti
roite za prodaju predmetnih nekretnina.
46. Osnovni sud je 30. januara 2012. godine donio
zakljuak kojim se odreuje prvo roite za javnu prodaju
nekretnina oznaenih kao k.. br. 1254/0 u naravi potkunica,
njiva 1. klase, upisana u zk. ul. br. 84, k.o. Velika Obarska u
svojini izvrenika s dijelom 1/1. Odreeno je da e se prodaja
obaviti putem usmenog i javnog nadmetanja u zgradi suda 13.
marta 2012. godine u 10,30 sati.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
47. Apelant smatra da je neizvrenjem sudskog
Poravnanja broj I-8/99 od 20. oktobra 2003. godine dolo do
povrede njegovog prava na pravino suenje u razumnom roku
i pravo pristupa sudu iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska
konvencija), kao i pravo na imovinu iz lana II/3.k) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1. Po
apelantovom miljenju sud je pogreno odredio takse na
prijedlog za izvrenje i rjeenje o izvrenju. Takoer navodi da
je nastupila zastara naplate sudskih taksa jer je protekao rok od
dvije godine od njihovog nastanka, tj. od podnoenja prijedloga
za izvrenje i donoenje rjeenja o dozvoli izvrenja prema
Zakonu o sudskim taksama RS-a.
b) Odgovor na apelaciju
48. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo
da je u navedenom postupku bio aktivan tako to je preduzimao
pravne radnje nalaui zakljucima otklanjanje smetnji za dalje
voenje izvrnog postupku koje apelant ili nije izvravao ili ih
nije izvrio na nain na koji je sud nalagao. Osnovni sud smatra
47 - 79
da je apelant svojim postupcima uticao na to da postupak due
traje, i to: nedostavljanjem uredne punomoi ili sam traei
podneskom od 24. jula 2007. godine da se postupak prekine na
due vrijeme dok apelant ne doe u Republiku Srpsku (apelant
se nalazi u inozemstvu), kako bi bio u prilici da izvri ovjeru
potpisa, istiui i to da je ostavljeni rok "nemogue ispotovati
jer trailac izvrenja nee doi na ove prostore u tome roku".
Takoer, apelant je podneskom od 25. februara 2008. godine
obavijestio sud da e doi u BiH tek u augustu kada e svoje
obaveze u ovom postupku moi i izvriti.
49. Po miljenju Osnovnog suda neosnovani su apelantovi
navodi da je taksa odreena suprotno zakonu. Naime, prema
Zakonu o sudskim taksama ("Slubeni glasnik RS" br. 18/99 sa
kasnijim izmjenama i dopunama) koji je vaio u vrijeme
nastanka taksene obaveze prema tarifnom broju 1 precizno je
odreeno da e se, u zavisnosti od vrijednosti predmeta spora
(vrijednost spora 6.000,00 KM) za vrijednost od 5.000 KM do
50.000 KM, platiti taksa u iznosu od 500,00 KM. Prema tome
sud nije pogreno odredio taksu na prijedlog i rjeenje, jer je
lanom 38. vaeeg Zakona o sudskim taksama propisano da e
se za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obaveza
nastala do dana stupanja na snagu ovog zakona taksa platiti u
skladu s propisima i tarifama koji su vaili do stupanja na snagu
ovog zakona. Istaknuto je da je, u konkretnom sluaju,
prijedlog za izvrenje podnesen 28. marta 2007. godine, a
rjeenje o izvrenju doneseno 24. oktobra 2007. godine tako da
je taksa odreena po zakonu koji je vaio u vrijeme nastanka
taksene obaveze, dok se apelant pogreno poziva na novi Zakon
o sudskim taksama. Takoer je navedeno da je lanom 8.
Zakona o sudskim taksama ("Slubeni glasnik RS" broj 18/99 s
kasnijim izmjenama i dopunama) odreeno da naplata sudske
takse zastarijeva u roku od tri godine po isteku kalendarske
godine u kojoj je nastala taksena obaveza. U konkretnom
sluaju, prijedlog je podnesen 30. marta 2007. godine, a
rjeenje o izvrenju doneseno 24. oktobra 2007. godine, tako
da naplata sudske takse u ovom predmetu nije zastarjela. Pored
navedenog, Osnovni sud je istakao da je rjeenje od 24. oktobra
2007. godine pravosnano, a da apelant nije izjavio prigovor ni
u dijelu koji se odnosi na odreenu sudsku taksu, pa nije jasno
zato u apelaciji istie da je taksa previsoko odreena.
V. Relevantni propisi
50. U Zakonu o izvrnom postupku Republike Srpske
("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03, 85/03, 64/05,
118/07 i 29/10) relevantne odredbe glase:
lan 5.
Hitnost i redoslijed postupanja
(1) U postupku izvrenja sud je duan da postupa
hitno.(...)
lan 9.
Podnesci, roita i spisi
(1) U izvrnom postupku sud postupa na osnovu
podnesaka i drugih pismena.(...)
lan 15.
Rokovi za postupanje
Sud je u pravilu duan da o prijedlogu za izvrenje odlui
u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana
ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odlui.
VI. Dopustivost
51. U skladu s lanom VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost
u pitanjima koja su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu
predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
52. U skladu s lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
 47 - 80
presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se
podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku
kojeg je koristio.
53. U skladu s lanom 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema
odluke nadlenog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna
krenja prava i osnovnih sloboda koje titi Ustav Bosne i
Hercegovine ili meunarodni dokumenti koji se primjenjuju u
Bosni i Hercegovini. Apelant se Ustavnom sudu obratio zbog
injenice da izvrni postupak povodom njegovog zahtjeva za
izvrenje na osnovu sudskog poravnanja nije okonan u
razumnom roku u smislu lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije.
54. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lana 16. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud zakljuuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete
u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije.
VII. Meritum
55. Apelant navodi da mu je neizvrenjem sudskog
Poravnanja broj I-8/99 od 20. oktobra 2003. godine povrijeeno
pravo na pravino suenje i pravo na imovinu iz lana II/3.e) i
k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije, kao i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku
konvenciju.
Pravo na pravino suenje
lan II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom.
lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima
pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim
sudom.Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega svako ima
pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.
[]
56. Ustavni sud zapaa da se u konkretnom sluaju radi o
apelantovom zahtjevu da se u izvrnom postupku omogui
izvrenje na osnovu sudskog poravnanja radi naplate novanog
potraivanja, pa je lan 6. stav 1. Evropske konvencije
primjenjiv u ovom predmetu.
57. Ustavni sud podsjea da se, prema konzistentnoj
praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu:
Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost duine trajanja
postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog
predmeta, vodei rauna o kriterijima koji su uspostavljeni
sudskom praksom Evropskog suda: sloenosti predmeta,
ponaanju strana u postupku i nadlenog suda ili drugih javnih
vlasti, te o znaaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta
(vidi Evropski sud, Mikuli protiv Hrvatske, aplikacija broj
53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvjetaj broj 2002-I,
stav 38).
58. Nadalje, Evropski sud je ukazao na to da je potrebna
naroita marljivost nadlenih vlasti u svim predmetima koji se
tiu linog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naroito vaan
u dravama u kojima domai zakon propisuje da odreeni
, 18. 6. 2012.
sudski postupci imaju hitan karakter (vidi Evropski sud,
Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine,
serija A, broj 228-B, stav 18).
Analiza duine trajanja postupka
59. Ustavni sud podsjea da je u predmetnom izvrnom
postupku povodom apelantove apelacije zbog neizvrenja
Rjeenja Osnovnog suda broj I-8/99 od 4. februara 1999.
godine u razumnom roku Ustavni sud donio Odluku broj AP
2131/06 od 14. oktobra 2008. godine. Stoga e Ustavni sud kao
relevantan period uzeti period od donoenja odluke Ustavnog
suda, dakle od 14. oktobra 2008. godine. Pri tome e Ustavni
sud imati u vidu da je predmetni postupak zapoeo 18. januara
1999. godine i da je u momentu donoenja Odluke Ustavnog
suda broj AP 2131/06 ukupno trajao osam godina i osam
mjeseci. Dakle, Ustavni sud nalazi da predmetni postupak u
cijelosti traje preko 13 godina i da jo uvijek nije okonan.
60. S obzirom na navedeno, Ustavni sud e, polazei od
kriterija utvrenih praksom Evropskog suda za ljudska prava i
vlastitom, ispitati da li je u konkretnom postupku dolo do
krenja prava na pravino suenje u razumnom roku iz lana 6.
stav 1. Evropske konvencije.
61. Ustavni sud smatra da predmetni postupak nije
sloene prirode. U pogledu apelantovog doprinosa Ustavni sud
napominje da je Odlukom AP 2131/06 od 14. oktobra 2008.
godine Ustavni sud utvrdio da, iako je do momenta donoenja
navedene odluke postupak trajao osam godina i osam mjeseci
kao i da jo nije okonan, apelant svojim ponaanjem u
najveoj mjeri doprinio duini postupka. Prema tome, Ustavni
sud e razmotriti apelantovo ponaanje od momenta donoenja
odluke Ustavnog suda. U tom smislu Ustavni sud nalazi da je
Osnovni sud podneskom od 21. oktobra 2008. godine naloio
apelantu da uplati 500,00 KM. Apelant je podneskom od 24.
oktobra 2008. godine obavijestio sud da nema navedeni iznos
novca, te da e traeni iznos na ime takse platiti nakon to se
naplati od izvrenika. Meutim, sud je ponovo od apelanta
zakljukom od 11. decembra 2008. godine zatraio da plati
iznos od 500,00 KM na ime sudske takse, istiui da apelant ne
moe plaanje sudske takse uvjetovati uspjehom u postupku.
Apelantov punomonik je primio navedeni zakljuak 17.
decembra 2008. godine ali i dalje nije platio navedeni iznos.
Osnovni sud je ponovo od apelanta podneskom od 23. februara
2011. godine zatraio da plati taksu u iznosu od 500,00 KM.
Meutim, uvidom u spis Ustavni sud ne moe zakljuiti da je
navedenu taksu apelant platio. Takoer, Ustavni sud zapaa da
je apelantov punomonik na roitu zakazanom za 14.
decembar 2011. godine zajedno s izvrenikom izjavio da se
prodaja nekretnina ne zakazuje prije 15. januara 2011. godine s
obzirom da postoji mogunost postizanja vansudskog
sporazuma oko izmirenja duga.
62. U pogledu ponaanja Osnovnog suda Ustavni sud
nalazi da je Osnovni sud preduzimao sve procesne radnje u
relativno kratkom vremenskom roku u cilju okonanja
predmetnog izvrnog postupka. Dakle, po miljenju Ustavnog
suda, Osnovni sud je u ovom postupku bio aktivan te svojim
ponaanjem nije doprinio odugovlaenju postupka.
63. Na osnovu navedenog proizlazi da je i u daljnjem toku
postupka, odnosno nakon donoenja Odluke Ustavnog suda
broj AP 2131/06, apelant jedini odgovoran za neokonavanje
predmetnog postupka, i to neplaanjem sudske takse i
dogovorima s izvrenikom o nainu izmirenja duga, te
neprihvatljivim izvinjenjima za nepostupanje po nalogu suda
odnosno neprisustvo roitima i zahtjevima za odgaanje
procesnih radnji dok on ne doe iz inozemstva. Stoga, iako
navedeni postupak traje preko 13 godina, te iako se po
domaem zakonu radi o postupku hitne prirode, Ustavni sud
, 18. 6. 2012.
smatra da nije dolo do krenja apelantovog prava na pravino
suenje u razumnom roku u smislu lana 6. stav 1. Evropske
konvencije i lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
64. U odnosu na sudske takse Ustavni sud nalazi da su
trokovi izvrnog postupka bili odreeni rjeenjem o izvrenju
od 24. oktobra 2007. godine. Meutim, Ustavni sud zapaa da
apelant protiv navedenog rjeenja nije podnio prigovor, to
znai da redovnom sudu nije pruio priliku da odluuje o
njegovim navodima, pa ni Ustavni sud ne moe odluivati o
pitanju koje nije izneseno pred redovni sud. Stoga, Ustavni sud
smatra da su i ovi apelantovi navodi neosnovani.
Ostali navodi
65. Apelant takoer smatra da mu je zbog duine trajanja
predmetnog izvrnog postupka povrijeeno i pravo na imovinu
iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola
broj 1 uz Evropsku konvenciju. S obzirom na zakljuke u vezi s
pravom na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije, te injenicu
da apelant povredu prava na imovinu zasniva na istim
injenicama kao i povredu prava na pravino suenje, Ustavni
sud smatra da nije svrsishodno posebno ispitivati apelantove
navode o povredi prava na imovinu iz lana II/3.k) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku
konvenciju.
VIII. Zakljuak
66. Ustavni sud zakljuuje da, iako predmetni postupak
traje preko 13 godina i jo uvijek nije okonan, nije povrijeeno
apelantovo ustavno pravo na pravino suenje u razumnom
roku kao segment prava na pravino suenje iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. Evropske konvencije,
budui da je apelant i nakon donoenja Odluke Ustavnog suda
broj AP 2131/06, kao i prije toga, svojim daljnjim ponaanjem
jedini doprinio duini trajanja predmetnog postupka.
67. Na osnovu lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
68. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,
odluke Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simovi, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u Vijeu od pet
sudaca, u predmetu broj AP 3953/09, rjeavajui apelaciju
Milana Mihajlovia, na temelju lanka VI/3.(b) Ustava Bosne
i Hercegovine, lanka 59. stavak 2. alineja 2. i lanka 61. st. 1. i
3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u
sastavu:
Miodrag Simovi, predsjednik
Valerija Gali, dopredsjednica
Seada Palavri, dopredsjednica
Mato Tadi, sudac
Zlatko M. Kneevi, sudac
na sjednici odranoj 18. travnja 2012. godine donio
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neutemeljena apelacija Milana
Mihajlovia, podnesena zbog neizvrenja sudbenog poravnanja
sklopljenog pred Osnovnim sudom u Bijeljini pod brojem I-
8/99 od 20. listopada 2003. godine u razumnom roku u smislu
lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1.
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda.
47 - 81
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. Milan Mihajlovi (u daljnjem tekstu: apelant), kojega
zastupa Obren Radi iz Ugljevika, podnio je 14. prosinca 2009.
godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ustavni sud) zbog neizvrenja sudbenog poravnanja u
razumnom roku, sklopljenog pred Osnovnim sudom u Bijeljini (u
daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem I-8/99 od 20. listopada
2003. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju lanka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od
Osnovnog suda je zatraeno 14. srpnja 2010. godine da dostavi
odgovor na apelaciju, a potom i da Ustavnom sudu dostavi spis
predmeta.
3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 28. srpnja
2010. godine, a spis 9. veljae 2012. godine.
4. Na temelju lanka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovor Osnovnog suda je dostavljen apelantu 30. kolovoza 2010.
godine.
III. injenino stanje
5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i
dokumenata podastrtih Ustavnom sudu mogu se sumirati na
sljedei nain.
a) Odluka Ustavnog suda AP 2131/06
6. Apelant je 13. srpnja 2006. godine podnio apelaciju
Ustavnom sudu zbog neizvrenja Rjeenja Osnovnog suda broj I-
8/99 od 4. veljae 1999. godine u razumnom roku. Ustavni sud je
Odlukom o dopustivosti i meritumu broj AP 2131/06 od 14.
listopada 2008. godine navedenu apelaciju odbio kao
neutemeljenu.
7. U obrazloenju odluke Ustavnog suda, u dijelu koji se
odnosi na injenice, navodi se da je apelant podnio Osnovnom
sudu 18. sijenja 1999. godine prijedlog za izvrenje sudbenog
poravnanja broj P-37/98 od 26. kolovoza 1998. godine zakljuenog
izmeu apelanta i Drage Blagojevia (u daljnjem tekstu: izvrenik).
Postupajui po apelantovom prijedlogu, Osnovni sud je donio
Rjeenje broj I-8/99 od 4. veljae 1999. godine kojim je doputeno
izvrenje sudbenog Poravnanja broj P-37/98 od 26. kolovoza 1998.
godine.
8. Dalje je navedeno da je Osnovni sud, zakljukom od 30.
lipnja 2005. godine, naloio apelantu da uredi prijedlog za
promjenu predmeta izvrenja tako da dostavi sudu dokaz o
vlasnitvu izvrenika na nekretninama iju prodaju apelant
predlae, prema lanku 70. Zakona o izvrnom postupku
("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03). Predmetni
zakljuak je vraen sudu s naznakom da je apelantov
opunomoenik "otputovao u Ameriku", nakon ega je sud izvrio
dostavu putem oglasne table, prema lanku 352. Zakona o
parninom postupku ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj
53/03). Budui da apelant nije postupio sukladno zakljuku od 30.
lipnja 2005. godine, sud je donio rjeenje od 21. studenoga 2005.
godine kojim je izvrni postupak obustavljen. Rjeenje kojim je
obustavljen postupak izvrenja postalo je pravomono 7. veljae
2006. godine.
9. Takoer je navedeno da je nakon toga apelant ponovo
podnio prijedlog za izvrenje 30. oujka 2007. godine, te da je
Osnovni sud Rjeenjem broj 080-0-I-07-000 334 od 24. listopada
2007. godine usvojio prijedlog za izvrenje na temelju sudbenog
poravnanja sainjenog pred Osnovnim sudom broj I-8/99 od 20.
listopada 2003. godine.
 47 - 82
10. U dijelu odluke koji se odnosi na meritum Ustavni sud je,
razmatrajui ponaanje suda, naao da je u predmetnom postupku
sud bio aktivan u poduzimanju procesnih radnji. U odnosu na
apelantovo ponaanje Ustavni sud je naveo da nakon to je sud
zakazao prodaju stvari radi namirenja u izvrnom postupku 11.
juna 2001. godine, ona je odgoena na prijedlog apelantovog
opunomoenika, jer su se stranke dogovorile o nainu izmirenja
duga. Zatim, apelantov opunomoenik je obavijestio sud da e u
periodu od 26. januara do 20. aprila 2002. godine biti odsutan,
zbog ega sud nije odrao roite zakazano za 26. mart 2002.
godine. Nakon prijema nalaza i miljenja vjetaka, sud je zakazao
prodaju popisanih pokretnih stvari izvrenika za 18. decembar
2002. godine, koja nije odrana, jer u spisu nije bilo dokaza da je
apelant predujmio trokove potrebne za izvrenje. Konano,
prodaja pokretnih stvari zakazana za 20. oktobar 2003. godine nije
odrana, jer su se apelantov opunomoenik i izvrenik dogovorili o
nainu izmirenja duga. Kada se tome doda da apelant nije dostavio
dokaz o identifikaciji potpisa opunomoenika na pismenima, zatim,
da je odustao od kupovine pokretnih stvari izvrenika radi
namirenja, da odreene podatke, bitne za izvrni postupak, nije
dostavio sudu na vrijeme, kao i da se u toku trajanja postupka
njegov opunomoenik "odselio u Ameriku", jasno pokazuje
apelantov odnos prema postupku izvrenja. Zbog ove injenice sud
je donio Rjeenje od 21. novembra 2005. godine kojim je izvrni
postupak obustavljen, a to rjeenje je postalo pravosnano 7.
februara 2006. godine.
11. Stoga je Ustavni sud zakljuio da je apelant u najveoj
mjeri doprinio duljini postupka, te zbog toga, iako je u momentu
donoenja odluke Ustavnog suda postupak trajao osam godina i
osam mjeseci nije naao povredu apelantovog prava na pravino
suenje u razumnom roku u smislu lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem
tekstu: Europski sud).
b) Izvrenje na temelju sudbenog Poravnanja broj I-8/99 od
20. listopada 2003. godine
12. Apelant je 30. oujka 2007. godine protiv izvrenika
podnio Osnovnom sudu prijedlog za izvrenje na temelju sudbenog
poravnanja, kao izvrne isprave, sainjenog kod Osnovnog suda
broj I-8/99 od 20. listopada 2003. godine, radi namirenja
apelantovog novanog potraivanja.
13. Osnovni sud je 9. srpnja 2007. godine donio zakljuak
kojim je naloio ovjeru apelantovog potpisa. Takoer je naloio
apelantu da iz prijedloga za izvrenje izostavi zakonske zatezne
kamate jer one nisu sadrane u izvrnoj ispravi, uz upozorenje da
e, ukoliko u roku od osam dana ne dostavi sudu nove primjerke
prijedloga za izvrenje s otklonjenim nedostacima, postupak biti
obustavljen.
14. Podneskom od 25. srpnja 2007. godine apelantov
punomonik je naveo da je prijedlog za izvrenje podnesen
sukladno volji i s punomojem apelanta. Istaknuo je da se apelant
nalazi na radu u Austriji, te da nije mogue postupiti po zakljuku
suda od 9. srpnja 2007. godine. Apelant je traio da se postupak
prekine na dulje vrijeme dok traitelj izvrenja doe u Republiku
Srpsku kako bi bio u prilici izvriti ovjeru potpisa. Naveo je da
ostavljeni rok nije mogue ispotovati jer apelant nee doi na ove
prostore u tom roku. U odnosu na zatezne kamate apelantov
punomonik je naveo kako smatra da ima pravo na tu kamatu od
dana zakljuenja sudbenog poravnanja kao izvrne isprave i da od
toga ne odustaje. Ukoliko sud smatra opreno, predlae odbijanje
tog dijela prijedloga.
15. Osnovni sud je 20. kolovoza 2007. godine u spis primio
podnesak s ovjerenom punomoi kojom je apelant ovlastio Obrena
Radia, roaka, za zastupanje u ovome predmetu.
16. Rjeenjem Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od
24. listopada 2007. godine usvojen je prijedlog za izvrenje na
, 18. 6. 2012.
temelju sudbenog poravnanja sainjenog kod Osnovnog suda 20.
listopada 2003. godine kao izvrne isprave, te je doputeno
izvrenje radi naplate apelantovog novanog potraivanja u iznosu
od 6.000,00 KM, te trokova izvrnog postupka u iznosu od 500,00
KM, kao i kasnijih izvrnih trokova. Odreeno je da e se
izvrenje provesti procjenom i prodajom izvrenikovih nekretnina
oznaenih kao k.. br. 1254 zv. potkunica, njiva 1. klase povrine
5167 m upisane u zk. ul. br. 84 k.o. Velika Obarska, te
namirenjem iz kupoprodajne cijene. Odbijen je apelantov prijedlog
u dijelu koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu i trokove
izvrnog postupka za sastav prijedloga u iznosu od 50,00 KM kao
neutemeljen. Odreeno je da se rjeenje dostavi zemljinoknjinoj
uredu Osnovnog suda radi sastavljanja zabiljebe voenja izvrnog
postupka.
17. U obrazloenju rjeenja se navodi da je nakon izvrenog
uvida u izvrnu ispravu sud utvrdio da njome nije predviena
obveza na isplatu zakonske zatezne kamate, te je stoga zakljukom
naloeno apelantu da iz prijedloga za izvrenje izostavi zakonske
zatezne kamate. Istaknuto je da je apelant odbio postupiti po tom
nalogu, istiui da ima pravo na kamatu. Navedeno je da je stav
suda da se svako pravo mora prethodno utvrditi jer se izvrni
postupak vodi ili na temelju izvrne isprave ili na temelju
vjerodostojne isprave, a pravo koje apelant trai da se prinudno
realizira u izvrnom postupku mora prethodno biti utvreno.
18. Navedeno je da je apelant najprije pokrenuo parnini
postupak P-37/98, te da je u tom postupku donesena jedna izvrna
isprava. Prema tome, apelant, iako je imao pravo na naplatu duga
od 35.000,00 austrijskih ilinga, nije iao izravno u izvrni
postupak nego je prethodno proveo parnini postupak to i jeste
ispravan put. Po miljenju suda, tako isto treba da provede i
postupak za zakonske zatezne kamate jer, iako ima pravo na
kamate, to se pravo treba utvrditi u odgovarajuem postupku koji
prethodi izvrnom postupku jer izvrni sud ne utvruje pravo nego
ve utvreno pravo prinudno izvrava. Prema tome, kako zakonske
kamate nisu utvrene u izvrnoj ispravi, sudbenoj Nagodbi broj I-
8/99 od 20. listopada 2003. godine, taj dio prijedloga za izvrenje
sud je ocijenio neutemeljenim.
19. Dio prijedloga za izvrenje koji se odnosi na naknadu
trokova za sastav prijedloga u iznosu od 50,00 KM sud je odbio
kao neutemeljen zbog toga to prijedlog nije sainio odvjetnik koji
jedini ima pravo na naknadu za sastav prijedloga. Takoer, apelant
nije obrazloio od ega se sastoje ti trokovi od 50,00 KM.
20. Zakljukom Osnovnog suda od 24. listopada 2007.
godine izvrenik je obavijeten da je apelantov punomonik Obren
Radi, koji je, kako tvrdi, apelantov srodnik. Izvreniku je naloeno
da se u roku od osam dana izjasni na ove okolnosti, a ukoliko to ne
uini sud e dozvoliti Obrenu Radiu zastupati apelanta u ovome
predmetu. Na navedene okolnosti izvrenik se nije izjasnio.
21. Osnovni sud je 24. listopada 2007. godine dopisom
pozvao apelanta da plati taksu na prijedlog i rjeenje u iznosu od
500,00 KM.
22. Zakljukom Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od
14. veljae 2008. godine apelant je obavijeten da je rjeenje o
izvrenju postalo pravomono. Apelantu je naloeno da u roku od
osam dana na depozitni raun suda kod Pavlovi International
Bank a.d. Slobomir Bijeljina uplati predujam u iznosu od 300,00
KM na ime trokova procjene vrijednosti nekretnine koja se
prodaje. Takoer je navedeno da je, kako se traitelj izvrenja
nalazi van BiH, potrebno u istom roku sudu dostaviti dokaz o uplati
sudbene takse u iznosu od 500,00 KM. Konstatirano je da e,
ukoliko apelant ne postupi po zakljuku, postupak biti obustavljen.
23. Dopisom od 14. veljae 2008. godine Osnovni sud je
apelantu dostavio poziv-opomenu za plaanje takse na prijedlog i
rjeenje o izvrenju u iznosu od 500,00 KM.
24. Apelantov punomonik je dopisom od 27. veljae 2008.
godine obavijestio sud da dostavlja uplatnicu koja glasi na 300,00
, 18. 6. 2012.
KM na ime predujma za procjenu nekretnina prema zakljuku
Osnovnog suda od 14. veljae 2008. godine, te trai od Osnovnog
suda urnu procjenu nekretnina i nakon toga donoenje zakljuka o
prodaji. Istaknuo je kako je apelant podnio apelaciju Ustavnom
sudu u predmetu broj I-8/99, koja se vodi pred Ustavnim sudom
pod brojem AP 2131/06, te da je u tom smislu potrebno saekati
odluku Ustavnog suda i nakon toga predmet broj I-8/99 se moe
smatrati okonanim. Apelantov punomonik je takoer obavijestio
sud da se apelant nalazi u inozemstvu, te da e u BiH doi u
kolovozu 2008. godine, kada dolazi na godinji odmor i kada e
uplatiti svoje obveze koje se odnose na taksu na prijedlog i rjeenje.
Apelantov punomonik je traio da sud uvai navedene injenice.
Takoer, apelantov punomonik je obavijestio sud da e u
razdoblju od 26. travnja 2008. godine do 20. lipnja 2008. godine
boraviti u Americi, te je stoga sudu dao adresu svoga boravka u
Americi.
25. Nakon navedenoga dopisa sud je zakljukom od 12.
oujka 2008. godine naloio apelantu, odnosno njegovome
punomoniku, da s ciljem stvaranja uvjeta za dalji nesmetani
nastavak izvrnoga postupka u roku od 15 dana imenuje
punomonika za prijem pismena u BiH, te ukoliko to ne uini,
izvrni sud e zastati s provedbom izvrnih radnji do povratka
punomonika iz USA. Navedeni podnesak apelantov punomonik
je primio 17. oujka 2008. godine i po tom zakljuku nije postupio,
odnosno nije imenovan punomonik za prijem pismena.
26. U Zakljuku Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od
12. oujka 2008. godine je navedeno da je traitelj izvrenja
podneskom od 27. veljae 2008. godine izjavio da e njegov
punomonik Obren Radi biti u inozemstvu u USA u razdoblju od
26. travnja 2008. godine do 20. lipnja 2008. godine, te je stoga s
ciljem stvaranja uvjeta za dalji nesmetani nastavak izvrnoga
postupka apelantu kao traitelju izvrenja naloeno da u smislu
odredbe lanka 353. Zakona o parninom postupku (u daljnjem
tekstu: ZPP) u roku od 15 dana imenuje punomonika za prijem
pismena u BiH, a ukoliko to ne uini izvrni sud e zastati s
provedbom izvrnih radnji do povratka punomonika iz USA.
27. Osnovni sud je Zakljukom broj 080-0-I-07-000 334 od
21. listopada 2008. godine naloio apelantu da uplati 500,00 KM
na ime sudbene takse na prijedlog i rjeenje o izvrenju. Navedeno
je da je apelantu nalogom iz zakljuka od 14. veljae 2008. godine
naloeno da uplati ukupno 800,00 KM, a da je apelant uplatio samo
300,00 KM, te da mu se stoga nalae da uplati razliku od 500,00
KM.
28. Dopisom od 24. listopada 2008. godine apelantov
punomonik je Osnovni sud obavijestio kako nema traeni iznos
novca (500,00 KM) za uplatu na ime takse na prijedlog rjeenja o
izvrenju. Istaknuo je kako se apelant u predmetnome postupku
novano iscrpio, te e traeni iznos platiti nakon to se naplati od
izvrenika, a to znai dok sud ne okona izvrni postupak. Istaknuo
je kako e Ustavni sud ubrzo donijeti odluku u predmetu broj AP
2131/06. Naveo je kako je apelant uspio skupiti i uplatiti iznos od
300,00 KM "za procjenu vjetaka kako bi mogla ii prodaja
predloenih nekretnina". Zatraio je uran nastavak postupka i
njegovo okonanje s obzirom na duljinu trajanja postupka.
29. Osnovni sud je zakljukom od 11. prosinca 2008. godine
istaknuo kako apelant ne moe plaanje takse uvjetovati uspjehom
u postupku. Takoer je navedeno kako je apelant u postupku ve
ranije naplatio odreena novana sredstva. Stoga mu je sud kao
stranci s prebivalitem izvan Bosne i Hercegovine naloio da
poloi iznos od 500,00 KM na depozitni raun suda u roku od
osam dana, a ukoliko to ne uini postupak e biti obustavljen.
Apelantov punomonik je navedeni zakljuak primio 17. prosinca
2008. godine, ali se u spisu ne nalazi dokaz o uplati traenoga
iznosa.
30. Osnovni sud je zemljinom uredu Osnovnog suda
dostavio Rjeenje o izvrenju od 24. listopada 2007. godine protiv
47 - 83
izvrenika radi novanog potraivanja temeljem prava iz izvrne
isprave, te je zemljinoknjinom uredu naloeno upisati u zk. ul. br.
84 k.o. Obarska Velika na nekretninama oznaenim kao k.. 1254
zv. potkunica njiva 1. klase povrine 5167 m u vlasnitvu
izvrenika s dijelom 1/1 zabiljebu izvrenja.
31. Osnovni sud je dopisom od 2. prosinca 2010. godine
obavijestio ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Podrunica Bijeljina, da
je apelant iz Izvrnog postupka broj 080-0-I-07-000 334 pristupio
Izvrnom postupku koji se vodi pod brojem 80 0 I 020558 10 I radi
namirenja iz prodaje nekretnina oznaenih kao k.. br. 1254
upisanih u zk. ul. br. 84, Obarska Velika.
32. Osnovni sud je Rjeenjem broj 080-0-I-07-000 334 od 2.
prosinca 2010. godine odredio da apelant kao traitelj izvrenja iz
Izvrnog postupka broj 080-0-I-07-000 334 od 24. listopada 2007.
godine radi naplate potraivanja u iznosu od 6.000,00 KM u
odnosu na nekretnine oznaene kao k.. br. 1254 u naravi
potkunica njiva 1. klase, povrine 5167 m, upisana u zk. ul. br. 84
Obarska Velika s upisanim pravom vlasnitva u korist izvrenika s
dijelom 1/1 pristupa u ve zapoeti Izvrni postupak broj 80 0 I
020558 10 I od 13. travnja 2010. godine.
33. U obrazloenju rjeenja se navodi kako je po prijedlogu
apelanta kao traitelja izvrenja Osnovni sud donio rjeenje o
izvrenju od 24. listopada 2007. godine kojim je odreeno da e se
naplata novanog potraivanja provesti prodajom izvrenikovih
nekretnina, upisanih u zk. ul. Osnovnog suda kao u izreci rjeenja.
Istaknuto je kako je kod Osnovnog suda u tijeku izvrni postupak
po prijedlogu traitelja izvrenja ProCredit Bank d.d. Sarajevo
Podrunica Bijeljina, protiv izvrenika Drage Blagojevia iz Velike
Obarske, opina Bijeljina. Osnovni sud je dozvolio prinudnu
naplatu potraivanja navedenog traitelja izvrenja Rjeenjem o
izvrenju broj 80 0 I 020558 10 I od 13. travnja 2010. godine i
odredio da e se izvrenje provesti prodajom nekretnina upisanih u
zk. ul. br. 84 k.o. Obarska Velika, koja je predmet prodaje i u ovom
izvrnom postupku.
34. Osnovni sud je naveo kako je lankom 73. stavak 1.
Zakona o izvrnom postupku odreeno da se nakon upisa
zabiljebe izvrenja u zemljine knjige ne moe za namirenje
drugog potraivanja istog ili drugog traitelja izvrenja na toj
nepokretnosti provesti poseban izvrni postupak. Istaknuto je da
prema lanku 73. stavak 2. Zakona o izvrnom postupku traitelj
izvrenja za ije je potraivanje kasnije odreeno izvrenje na istoj
nepokretnosti stupa u ve pokrenuti izvrni postupak.
35. Protiv navedenoga rjeenja apelantov punomonik je 13.
prosinca 2010. godine podnio prigovor u kojemu je naveo kako je
apelant ranije podnio zahtjev za izvrenje sudbenoga poravnanja na
tim nekretninama i da je povodom tog prijedloga doneseno rjeenje
o dozvoli izvrenja od 24. listopada 2007. godine. U odnosu na
zahtjev ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Podrunica Bijeljina, rjeenje
o izvrenju je donijeto 13. travnja 2010. godine. Stoga apelant
smatra kako je traitelj izvrenja ProCredit Bank d.d Sarajevo
Podrunica Bijeljina iz postupka broj 80 0 I 020558 10 I trebalo
pristupiti u ve ranije zapoeti Izvrni postupak broj 080-I-07-000
334, jer je to sukladno injenici vremena podnoenja prijedloga za
izvrenje i donoenje rjeenja o dozvoli izvrenja u oba postupka.
Apelant je naveo kako nije protiv spajanja postupaka, ali kako je
protiv naina na koji je to odreeno u pobijanom rjeenju. Stoga je
apelant predloio usvajanje prigovora i donoenje rjeenja na nain
na koji je ukazao apelant u predmetnom prigovoru. Takoer,
apelant je traio od Osnovnog suda urnost postupanja u predmetu
s obzirom na injenicu da je od donoenja prijedloga za izvrenje
do sada proteklo skoro etiri godine.
36. Protiv rjeenja od 2. prosinca 2010. godine prigovor je
podnio i izvrenik. S obzirom da je prigovor bio nepotpun, Osnovni
sud je zakljukom od 18. sijenja 2011. godine pozvao izvrenika
da dopuni navedeni prigovor.
 47 - 84
37. Osnovni sud-zemljinoknjini ured je Rjeenjem broj
080-0-DN-10-004 287 od 27. sijenja 2011. godine, na temelju
Rjeenja Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000 334 od 24. listopada
2007. godine, dozvolio upis zabiljebe voenja izvrnog postupka
u C listu kolona Upisi na nekretninama izvrenika upisanim u A
listu u zemljinoknjini uloak broj 84 k.o. Obarska Velika, i to na
parceli oznaenoj kao k. broj 1254/0, potkunica, u naravi njiva 1.
klase povrine 5167 m u apelantovu korist.
38. Osnovni sud je Rjeenjem broj 80 0 I 028462 07 I od 23.
veljae 2011. godine odbio kao neutemeljen apelantov prigovor
protiv Rjeenja Osnovnog suda broj 080-0-I-07-000334 od 2.
prosinca 2010. godine. Izvrenikov prigovor je odbaen kao
nepotpun.
39. U obrazloenju rjeenja je navedeno kako je tono
apelantovo ukazivanje da je po njegovome prijedlogu prije
doneseno rjeenje o izvrenju nego po prijedlogu traitelja
izvrenja ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Podrunica Bijeljina, u
predmetu koji se vodi pod brojem 80 0 I 020558 10 I od 13. travnja
2010. godine. Meutim, odmah po donoenju Rjeenja o izvrenju
broj 80 0 I 020558 10 I od 13. travnja 2010. godine Osnovni sud je
odredio zabiljebu izvrenja na nekretninama izvrenika upisanim
u zk. ul. broj 84 k.o. Velika Obarska 15. travnja 2010. godine u
korist ProCredit Bank d.d. Sarajevo, Podrunica Bijeljina, ime je
zasnovao sudbeno zalono pravo. Meutim, apelant i pored toga
to je rjeenje o izvrenju doneseno 24. listopada 2007. godine na
navedenim nekretninama nije zasnovao sudbeno zalono pravo do
7. prosinca 2010. godine zbog toga to usvojeno rjeenje o
izvrenju nikada do toga nadnevka nije dostavljeno
zemljinoknjinom uredu Osnovnog suda na provedbu. Takoer je
navedeno kako je izvrenik 21. prosinca 2010. godine podnio
nepotpun prigovor zbog ega ga je sud pozvao da ga u roku od
osam dana dopuni tako to e navesti koju odluku suda pobija uz
posljedice proputanja. Meutim, kako izvrenik nije dopunio
prigovor takav prigovor je odbaen.
40. Osnovni sud je dopisom od 23. veljae 2011. godine
opomenuo apelanta zbog neplaanja takse u iznosu od 500,00 KM.
41. Protiv Rjeenja broj 80 0 I 028462 07 I od 23. veljae
2011. godine izvrenik je podnio priziv koji je Okruni sud
Rjeenjem broj 80 0 I 028462 11 G od 1. srpnja 2011. godine
odbio i potvrdio prvostupanjsko rjeenje.
42. Osnovni sud je Rjeenjem broj 80 0 I 020558 10 I od 22.
oujka 2011. godine na prijedlog traitelja izvrenja ProCredit bank
d.d., Podrunica Bijeljina, odloio izvrenje do 15. oujka 2012.
godine. Odreeno je da e sud, ako apelant ne predloi nastavak
izvrnog postupka po isteku 30 dana od isteka vremena na koje je
izvrenje odloeno, postupak obustaviti. U obrazloenju je
navedeno kako je apelant traio odlaganje izvrenja jer je u
meuvremenu postignut dogovor s izvrenikom o plaanju duga.
43. Zakljukom Osnovnog suda broj 80 0 I 028462 07 I od
13. listopada 2011. godine pozvane su stranke u postupku da, u
smislu lanka 80. Zakona o izvrnom postupku Republike Srpske,
u roku od osam dana predloe sudu nain utvrivanja vrijednosti
nekretnina predloenih za prodaju, oznaenih kao k.. br. 1254/0 u
naravi potkunica, njiva 1. klase upisana u zk. ul. br. 84, k.o. Velika
Obarska u vlasnitvu izvrenika s dijelom 1/1. Sud je istaknuo kako
se stranke, ukoliko se predloi da procjenu izvre stalni sudbeni
vjetaci, pouavaju da mogu predloiti vjetaka koji bi izvrio
traenu procjenu, odnosno u konkretnom sluaju potrebno je
angairati vjetake poljoprivredne, graevinske i geodetske struke.
Navedeno je da, ukoliko u ostavljenom roku ne postupe po
navedenomu zakljuku, smatrat e se da su predloili da vrijednosti
nekretnina utvruje stalni sudbeni vjetak odgovarajue struke i
izbor vjetaka prepustili sudu. S tim u svezi, sud je naloio apelantu
da u roku od osam dana od prijema zakljuka uplati predujam u
iznosu od 700,00 KM kod Pavlovi International Bank a.d.
, 18. 6. 2012.
Slobomir Bijeljina na ime angairanja stalnih sudbenih vjetaka, te
da dokaz o tome dostavi Osnovnom sudu.
44. Osnovni sud je dopisom od 16. studenoga 2011. godine
pozvao apelanta i izvrenika na roite za 14. prosinac 2011.
godine radi postizanja sporazuma o vrijednosti nekretnina.
45. Roitu, zakazanom za 14. prosinac 2011. godine,
pristupili su apelant i izvrenik. Na navedenome roitu apelantov
punomonik je naveo da pred novogodinje praznike apelant iz
inozemstva dolazi u Sremsku Mitrovicu te da e doi u BiH, kada
e stupiti u kontakt s njim kako bi postigli dogovor oko isplate
duga, sve kako se predmetna nekretnina ne bi izloila prodaji. Na
tome je roitu Osnovni sud donio zakljuak kojim se utvruje
trina vrijednost nekretnina, oznaenih kao k.. 1254/0
potkunica, njiva 1. klase, povrine 5167 m, upisana u zk. ul. br.
84 k.o. Velika Obarska, kao vlasnitvo izvrenika s dijelom 1/1 sa
stambenim objektima na kojima se nalaze izgraeni stambeni
objekti: obiteljska kua koja se sastoji od prizemlja, kata i
potkrovlja, dimenzija 10,5 x 9,5 m koja nije dovrena, odnosno na
njoj nije uraena fasada; kua je useljena; ima ljetnu kuhinju,
garau, talu i upu, vrijednosti u iznosu od 500.000,00 KM.
Apelantov punomonik i izvrenik su izjavili da nemaju primjedbi
za tijek postupka, te jo jednom naglasili kako se roite za prodaju
nekretnina ne zakazuje prije 15. sijenja 2012. godine s obzirom da
postoji mogunost postizanja izvansudbenoga sporazuma oko
izmirenja duga. Apelantovom punomoniku je naloeno da do 15.
sijenja 2012. godine obavijesti sud u pismenoj formi o rezultatima
dogovora s apelantom i izvrenikom, te da e u protivnome sud
odrediti roite za prodaju predmetnih nekretnina.
46. Osnovni sud je 30. sijenja 2012. godine donio zakljuak
kojim se odreuje prvo roite za javnu prodaju nekretnina
oznaenih kao k.. br. 1254/0 u naravi potkunica, njiva 1. klase,
upisana u zk. ul. br. 84, k.o. Velika Obarska u vlasnitvu izvrenika
s dijelom 1/1. Odreeno je da e se prodaja obaviti putem usmenog
i javnog nadmetanja u zgradi suda 13. oujka 2012. godine u 10,30
sati.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
47. Apelant smatra kako je neizvrenjem sudbenoga
Poravnanja broj I-8/99 od 20. listopada 2003. godine dolo do
povrede njegovoga prava na pravino suenje u razumnome roku i
pravo pristupa sudu iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i
lanka 6. stavak 1. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), kao i
pravo na imovinu iz lanka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i
lanka 1. Protokola broj 1. Po apelantovom miljenju sud je
pogreno odredio takse na prijedlog za izvrenje i rjeenje o
izvrenju. Takoer navodi kako je nastupila zastara naplate
sudbenih taksa jer je protekao rok od dvije godine od njihovoga
nastanka, tj. od podnoenja prijedloga za izvrenje i donoenje
rjeenja o dozvoli izvrenja prema Zakonu o sudbenim taksama
RS-a.
b) Odgovor na apelaciju
48. U svome odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo
kako je u navedenom postupku bio aktivan tako to je poduzimao
pravne radnje nalaui zakljucima otklanjanje smetnji za dalje
voenje izvrnog postupku koje apelant ili nije izvravao ili ih nije
izvrio na nain na koji je sud nalagao. Osnovni sud smatra kako je
apelant svojim postupcima uticao na to da postupak dulje traje, i to:
nedostavljanjem uredne punomoi ili sam traei podneskom od
24. srpnja 2007. godine da se postupak prekine na dulje vrijeme
dok apelant ne doe u Republiku Srpsku (apelant se nalazi u
inozemstvu), kako bi bio u prilici izvriti ovjeru potpisa, istiui i to
da je ostavljeni rok "nemogue ispotovati jer traitelj izvrenja
nee doi na ove prostore u tome roku". Takoer, apelant je
podneskom od 25. veljae 2008. godine obavijestio sud da e doi
, 18. 6. 2012.
u BiH tek u kolovozu kada e svoje obveze u ovome postupku
moi i izvriti.
49. Po miljenju Osnovnog suda neutemeljeni su apelantovi
navodi da je taksa odreena opreno zakonu. Naime, prema
Zakonu o sudbenim taksama ("Slubeni glasnik RS" br. 18/99 sa
kasnijim izmjenama i dopunama) koji je vaio u vrijeme nastanka
taksene obveze prema tarifnom broju 1 precizno je odreeno kako
e se, u ovisnosti od vrijednosti predmeta spora (vrijednost spora
6.000,00 KM) za vrijednost od 5.000 KM do 50.000 KM, platiti
taksa u iznosu od 500,00 KM. Prema tome sud nije pogreno
odredio taksu na prijedlog i rjeenje, jer je lankom 38. vaeeg
Zakona o sudbenim taksama propisano kako e se za podneske,
radnje i isprave po kojima je taksena obveza nastala do dana
stupanja na snagu ovog zakona taksa platiti sukladno propisima i
tarifama koji su vaili do stupanja na snagu ovoga zakona.
Istaknuto je kako je, u konkretnom sluaju, prijedlog za izvrenje
podnesen 28. oujka 2007. godine, a rjeenje o izvrenju doneseno
24. listopada 2007. godine tako da je taksa odreena po zakonu koji
je vaio u vrijeme nastanka taksene obveze, dok se apelant
pogreno poziva na novi Zakon o sudbenim taksama. Takoer je
navedeno kako je lankom 8. Zakona o sudbenim taksama
("Slubeni glasnik RS" broj 18/99 s kasnijim izmjenama i
dopunama) odreeno da naplata sudbene takse zastarijeva u roku
od tri godine po isteku kalendarske godine u kojoj je nastala
taksena obveza. U konkretnom sluaju, prijedlog je podnesen 30.
oujka 2007. godine, a rjeenje o izvrenju je doneseno 24.
listopada 2007. godine, tako da naplata sudbene takse u ovome
predmetu nije zastarjela. Pored navedenoga, Osnovni sud je
istaknuo kako je rjeenje od 24. listopada 2007. godine
pravomono, a apelant nije izjavio prigovor ni u dijelu koji se
odnosi na odreenu sudbenu taksu, pa nije jasno zato u apelaciji
istie kako je taksa previsoko odreena.
V. Relevantni propisi
50. U Zakonu o izvrnom postupku Republike Srpske
("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03, 85/03, 64/05,
118/07 i 29/10) relevantne odredbe glase:
lan 5.
Hitnost i redoslijed postupanja
(1) U postupku izvrenja sud je duan da postupa hitno.(...)
lan 9.
Podnesci, roita i spisi
(1) U izvrnom postupku sud postupa na osnovu podnesaka i
drugih pismena.(...)
lan 15.
Rokovi za postupanje
Sud je u pravilu duan da o prijedlogu za izvrenje odlui u
roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana
ispunjavanja uslova da se o prigovoru odlui.
VI. Dopustivost
51. Sukladno lanku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja
su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog
presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
52. Sukladno lanku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi uinkoviti
pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u roku od
60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o
posljednjem uinkovitom pravnom lijeku kojega je koristio.
53. Sukladno lanku 16. stavak 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke
nadlenoga suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna krenja
prava i temeljnih sloboda koje titi Ustav Bosne i Hercegovine ili
meunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
Apelant se Ustavnom sudu obratio zbog injenice da izvrni
47 - 85
postupak povodom njegovoga zahtjeva za izvrenje na temelju
sudbenoga poravnanja nije okonan u razumnom roku u smislu
lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1.
Europske konvencije.
54. Imajui u vidu odredbe lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lanka 16. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud zakljuuje kako predmetna apelacija ispunjava uvjete
glede dopustivosti u odnosu na pravo iz lanka II/3.(e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije.
VII. Meritum
55. Apelant navodi kako mu je neizvrenjem sudbenoga
Poravnanja broj I-8/99 od 20. listopada 2003. godine povrijeeno
pravo na pravino suenje i pravo na imovinu iz lanka II/3.(e) i (k)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije, kao i lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku
konvenciju.
Pravo na pravino suenje
lanak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i temeljne slobode ovog lanka, stavak 2., to ukljuuje:
(e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima i druga prava vezana za krivine postupke.
lanak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom
dijelu glasi:
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obveza ili
utemeljenosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima
pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred
neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.Prilikom
utvrivanja graanskih prava i obveza ili utemeljenosti bilo kakve
krivine optube protiv njega svako ima pravo na pravino suenje
i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim,
zakonom ustanovljenim sudom. []
56. Ustavni sud opaa da se u konkretnom sluaju radi o
apelantovome zahtjevu da se u izvrnom postupku omogui
izvrenje na temelju sudbenoga poravnanja radi naplate novanog
potraivanja, pa je lanak 6. stavak 1. Europske konvencije
primjenjiv u ovome predmetu.
57. Ustavni sud podsjea kako se, prema konzistentnoj praksi
Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud)
i Ustavnog suda, razumnost duljine trajanja postupka mora
ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodei rauna o
kriterijima koji su uspostavljeni sudbenom praksom Europskog
suda: sloenosti predmeta, ponaanju strana u postupku i nadlenog
suda ili drugih javnih vlasti, te o znaaju koji konkretna pravna
stvar ima za apelanta (vidi Europski sud, Mikuli protiv Hrvatske,
aplikacija broj 53176/99 od 7. veljae 2002. godine, Izvjee broj
2002-I, stavak 38).
58. Nadalje, Europski sud je ukazao na to da je potrebna
osobita marljivost mjerodavnih vlasti u svim predmetima koji se
tiu osobnoga statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev osobito vaan
u dravama u kojima domai zakon propisuje da odreeni sudbeni
postupci imaju uran karakter (vidi Europski sud, Borgese protiv
Italije, presuda od 26. veljae 1992. godine, serija A, broj 228-B,
stavak 18).
Analiza duljine trajanja postupka
59. Ustavni sud podsjea kako je u predmetnome izvrnom
postupku povodom apelantove apelacije zbog neizvrenja Rjeenja
Osnovnog suda broj I-8/99 od 4. veljae 1999. godine u razumnom
roku Ustavni sud donio Odluku broj AP 2131/06 od 14. listopada
2008. godine. Stoga e Ustavni sud kao relevantno razdoblje uzeti
razdoblje od donoenja odluke Ustavnog suda, dakle od 14.
listopada 2008. godine. Pri tome e Ustavni sud imati u vidu da je
predmetni postupak zapoeo 18. sijenja 1999. godine i da je u
momentu donoenja Odluke Ustavnog suda broj AP 2131/06
 47 - 86 , 18. 6. 2012.
ukupno trajao osam godina i osam mjeseci. Dakle, Ustavni sud lanka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 1. Protokola
nalazi kako predmetni postupak u cijelosti traje preko 13 godina i broj 1 uz Europsku konvenciju. S obzirom na zakljuke u svezi s
da jo uvijek nije okonan. pravom na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i
60. S obzirom na navedeno, Ustavni sud e, polazei od Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije, te injenicu
kriterija utvrenih praksom Europskog suda za ljudska prava i da apelant povredu prava na imovinu temelji na istim injenicama
vlastitom, ispitati je li u konkretnom postupku dolo do krenja kao i povredu prava na pravino suenje, Ustavni sud smatra kako
prava na pravino suenje u razumnom roku iz lanka 6. stavak 1. nije svrsishodno zasebno ispitivati apelantove navode o povredi
Europske konvencije. prava na imovinu iz lanka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i
61. Ustavni sud smatra da predmetni postupak nije sloene lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
naravi. Glede apelantovoga doprinosa Ustavni sud napominje kako VIII. Zakljuak
je Odlukom AP 2131/06 od 14. listopada 2008. godine Ustavni sud
utvrdio da, iako je do momenta donoenja navedene odluke 66. Ustavni sud zakljuuje kako, iako predmetni postupak
postupak trajao osam godina i osam mjeseci kao i da jo nije traje preko 13 godina i jo uvijek nije okonan, nije povrijeeno
okonan, apelant svojim ponaanjem u najveoj mjeri doprinio apelantovo ustavno pravo na pravino suenje u razumnom roku
duljini postupka. Prema tome, Ustavni sud e razmotriti apelantovo kao segment prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava
ponaanje od momenta donoenja odluke Ustavnog suda. U tome Bosne i Hercegovine i lanka 6. Europske konvencije, budui da je
smislu Ustavni sud nalazi da je Osnovni sud podneskom od 21. apelant i nakon donoenja Odluke Ustavnog suda broj AP 2131/06,
listopada 2008. godine naloio apelantu da uplati 500,00 KM. kao i prije toga, svojim daljnjim ponaanjem jedini doprinio duljini
Apelant je podneskom od 24. listopada 2008. godine obavijestio trajanja predmetnog postupka.
sud kako nema navedeni iznos novca, te e traeni iznos na ime 67. Na temelju lanka 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
takse platiti nakon to se naplati od izvrenika. Meutim, sud je Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
ponovno od apelanta zakljukom od 11. prosinca 2008. godine 68. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
zatraio da plati iznos od 500,00 KM na ime sudbene takse, istiui Ustavnog suda su konane i obvezujue.
kako apelant ne moe plaanje sudbene takse uvjetovati uspjehom Predsjednik
u postupku. Apelantov punomonik je primio navedeni zakljuak Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
17. prosinca 2008. godine ali i dalje nije platio navedeni iznos. Prof. dr. Miodrag Simovi, v. r.
Osnovni sud je ponovno od apelanta podneskom od 23. veljae
2011. godine zatraio da plati taksu u iznosu od 500,00 KM. 559
Meutim, uvidom u spis Ustavni sud ne moe zakljuiti kako je
navedenu taksu apelant platio. Takoer, Ustavni sud opaa kako je , 2029/09,
apelantov punomonik na roitu zakazanom za 14. prosinac 2011. , VI/3)
godine zajedno s izvrenikom izjavio da se prodaja nekretnina ne , 59 2 2 61 . 1 3
zakazuje prije 15. sijenja 2011. godine s obzirom da postoji ("
mogunost postizanja izvansudbenoga sporazuma oko izmirenja " . 60/05, 64/08 51/09),
duga. :
62. Glede ponaanja Osnovnog suda Ustavni sud nalazi kako ,
je Osnovni sud poduzimao sve procesne radnje u relativno kratkom ,
vremenskom roku s ciljem okonanja predmetnog izvrnog ,
postupka. Dakle, po miljenju Ustavnog suda, Osnovni sud je u ,
ovome postupku bio aktivan te svojim ponaanjem nije doprinio . ,
odugovlaenju postupka. 18. 2012.
63. Na temelju navedenoga proizlazi da je i u daljnjem tijeku
postupka, odnosno nakon donoenja Odluke Ustavnog suda broj
AP 2131/06, apelant jedini odgovoran za neokonavanje
predmetnog postupka, i to neplaanjem sudbene takse i
dogovorima s izvrenikom o nainu izmirenja duga, te 118-0--07-000 892 7. 2009.
neprihvatljivim izvinjenjima za nepostupanje po nalogu suda -1069/05 30. 2007.
odnosno neprisustvo roitima i zahtjevima za odgaanjem .
procesnih radnji dok on ne doe iz inozemstva. Stoga, iako "
navedeni postupak traje preko 13 godina, te iako se po domaem ", "
zakonu radi o postupku urne naravi, Ustavni sud smatra kako nije ", " "
dolo do krenja apelantovog prava na pravino suenje u "
razumnom roku u smislu lanka 6. stavak 1. Europske konvencije i ".
lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine.
64. U odnosu na sudbene takse Ustavni sud nalazi kako su I.
trokovi izvrnoga postupka bili odreeni rjeenjem o izvrenju od
24. listopada 2007. godine. Meutim, Ustavni sud opaa kako 1. ( : )
apelant protiv navedenoga rjeenja nije podnio prigovor, to znai , , ,
da redovitom sudu nije pruio prigodu odluivanja o njegovim , 25. 2009.
navodima, pa ni Ustavni sud ne moe odluivati o pitanju koje nije ( :
izneseno pred redoviti sud. Stoga, Ustavni sud smatra kako su i ovi )
apelantovi navodi neutemeljeni. ( : ) 118-0--07-000
892 7. 2009.
Ostali navodi ( : ) -1069/05
65. Apelant takoer smatra kako mu je zbog duljine trajanja 30. 2007. .
predmetnog izvrnog postupka povrijeeno i pravo na imovinu iz
, 18. 6. 2012. 47 - 87
II.
2. 22 . 1 2 , 8. 13. 2004.
, ( ,
: ) 8. .
2009. . -207/04. 15.
, ( : 2004.
) 25. 2012. .
-807/04 . 9. 8. 2004.
3. , 19, 20. 21. ,
2009. .
8. 2012. ,
.
4. 26 2 , 30.000,00 . ,
,
30. 2009. . 500,00 23. 2001.
III.
,
5. - .
10. 1. 2005.
. ,
6. ( 2. 2005. .
: ), , 11.
, , 13. 2000. 15. 2005. ,
, , ( : .
) 12. -807/04 18. 2005.
, , , ( )
98 ,
I ( : ). 15 ()
I : "[] ,
[ ], 35.000,00 ,
[], 35.000 DM,
,
, , . ,
". , III

,

, I, 30.000,00
( ).
I . , V
: " []
. 500,00
. .". VI 23. 2001.
35.000,00 DM
( ). ,
. 20. 2000.
, ( ).
-7223/2000. 13.
7.
, , 6. 2000.
05-050-02-02-1205/99
, , 35.000,00 ,
,
.
. , ,
. ,
14. 1974. , ,
, 1. 1992. , . ,
, . 14 18 45 1
, ( : )
. 23.
2001. , , , 2
05-050-02-02-1205/99.
,
, 3
.
 47 - 88 , 18. 6. 2012.
, 17.
, . ,

103 -,
, . . ,
, 11 3 , ,
,
, ,
, . ,
,
.
,
, ,
, .
, , 25. 2000. ,
, , 73,
. , 90 "
, ". ,
, 103 -,
, ,
. ,
14. , ,
37 1 .
- , , ,
,
, .
, ,
("" ),
. , , , ""
104 -, 35.000,00 ,
. ,
. , ,


, (""
) ,
, .
500,00 23. 2001. 18. ,
, 45 -,
. ,
" ",
, ,
, 123
( : ). . ,
15. 22. 2005. ,
, 25. 2005. .
28. .
2005. . , 9. 2005.
.
16. -1069/05 30. 2007. ,
,

30 .

35.000,00 , ,

.
. ,
( ) VI ,
, , ,

30.000,00 .
. , 19. ,

. ,
. .
, 18. 6. 2012. 47 - 89

45 4 -
. . , ,

35.000,00 , (
120.000,00 . ),
( ( 74
1 -).
), .

. ,
( 133 1 -) ,
, .
,
, .
22. ,

()
().
. 23. 18.
2007. .
1. 2007.
.
, 24. 30. 2009.

"".
,
. .
20. 2000. , 5. 2009.
, , 18.
, 2009.
,
, -
448/06 10. 2006. , ,
.
. , , 9. 2009. ,
.
, , 25. 7. 2009.
, 118-0--07-000 892 .
.
, ,
( . ,
),

.
20. . , ,

5 45 -. , ,
.
26. 2004. ,
, , , ,
, ( 74 1 -)
13. 2004. . ;
21. , ,
,
, 3. 2000.
( ). , ,
( ,
). ,
29. 2001. . ,
, ,
, , , 45 3
. -,
.
. 26. ,
, . ,
 47 - 90 , 18. 6. 2012.
13. 2004. , ,
,
(26. 2004. ) .
, ,
45 5 -. ,

V .

, , , 23. 2001. ,
. .
27. , , ,
, , -
,
, . ,
, ,
. ,
, .
)

. , 30.
,
. ,
. ,
, ,
. (2.
, 2007. ) (7.
2009. )
( 139 2 -). .

( 133 1 -) .
, . 31.

.
28. , .
,
.
, 32.
. " ". ,
, , " "
,
. , , .
33.
IV.
) .
29. V.
II/3)
6 1 34. ("
( : " . 14/84, 12/87 36/89, "
), II/3) " . 19/93, 22/93, 12/99 31/99)
8 :
II/3) 11. 3.
1 1 .
, ,
, .
, 35.
. (" "
. 38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01, 13/02, 64/02, 39/03 96/03)
:
" ", 14. 1.
, ,
" ", 6.
( : ),
. , 7.
.
,
, , , 30. 1991. 19. 1998.
, 18. 6. 2012. 47 - 91
, 133. . 1. 3.
. (1)
36. ,
(" " . 11/00 [ ,
25. 2000. ], 20/00, 18/01, 35/01 [ 28.
2001. ] 47/02) :
1.
,
.

.
1. (3)

10. . 1. 2. .
.
, 139. . 1. 2.
, (1)
.
73. ,

" " .
90 . (2)
37. (" .
" . 38. ("
29/78, 39/85, 45/89 57/89, " " . 38/78,
" . 17/93, 3/96, 39/03 74/04) 4/89, 29/90 22/91, " "
: . 21/92 29/94) :
9. 2.
45.
(1) ,
, . .
(2) 39. ("
, " . 58/03, 86/03, 74/05, 63/07 49/09)
. :
(3) 10.
.
(4)
.
. 60. 1.
(5) (1)
.
, ,
VI.
. 40. VI/3)
(6) , , ,

.
.
74. . 1 2. 41. 16 1 ,
(1)
. , ,
(2)
, , 60
,
. .
42. ,
103. 118-0--07-07-
(1) , 000 892 7. 2009. ,
. ,
23. 2009.
. , 25. 2009. , .
(2) 60 , 16 1
, . ,
, 16 . 2 4 ,
. (prima facie) ,
.
 47 - 92 , 18. 6. 2012.
43. VI/3) 10
, 16 . 1, 2 4 , .
51. , ,
.
VII.
( ,
44. ),
II/3 ), ) ) (18.
, 2005. ). ,
6 1 , 8 , , ,
1 ,
1 . .
,
45. II/3 : ,
, 30. 2007. . ,
2 , ,
: (1. 2007. ),
) 7. 2009. , 30.
2009. , ,
. ,
46. 6 1 (30. 2009. )
: ,
1. .
,
( )
, . ,
. ,
47. ,
. ,
6 1 ,
II/3) ,
. .
52. ,


)
,
48. , , ,
(
: ) , ,

,
, .
, 53.
, ,
( , ,
, 53176/99 7. ,
2002. , 2002-I, 38). "
) "
49. 15. II/3) 6 1
2004. -207/04 ,
. .
, ,
60 1 , . , 54. , ,
,
, 7. ,
2009. . ,
. .
) 55. , ,
50. ,
,
, (
, Pronina ,
. , 30. 2005. , 65167/01). ,

, , ,

, 18. 6. 2012. 47 - 93
( , Thomas , VIII.
10. 2005. , 19354/02), 60.
, , " "
II/3)
6 1
( , 20/05 18. , ,
2005. , " " ,
58/05).
56. , , , ,
,
, , , .
. 61. ,
57. , , II/3)
6 1
, II/3) )
, 8
1 1
,
, ,
. , ,
, , .
62. 61 . 1 3 ,
.
, 63. VI/5 ,
.
.
,
. , . .
,
. , ,
, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudija, u
, predmetu broj AP 2029/09, rjeavajui apelaciju tefice Blaha,
, na osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 59.
stav 2. alineja 2. i lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda
. Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine"
58. , br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
, Miodrag Simovi, predsjednik
,
Valerija Gali, potpredsjednica

Seada Palavri, potpredsjednica

Mato Tadi, sudija
. ,
Zlatko M. Kneevi, sudija

na sjednici odranoj 18. aprila 2012. godine donio je
,
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
, Odbija se kao neosnovana apelacija tefice Blaha
. podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske
, broj 118-0-Rev-07-000 892 od 7. maja 2009. godine i Presude
Okrunog suda u Banjoj Luci broj G-1069/05 od 30. maja
II/3) 2007. godine.
6 1 Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
. Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
59.
II/3) ) OBRAZLOENJE
8 , 1 I. Uvod
1 , 1. tefica Blaha (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Rijeke,
, , Republika Hrvatska, koju zastupa uro Savi, advokat iz Banje
Luke, podnijela je 25. juna 2009. godine apelaciju Ustavnom
, sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud)
. protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem
, tekstu: Vrhovni sud) broj 118-0-Rev-07-000 892 od 7. maja
II/3) ) 2009. godine i Presude Okrunog suda u Banjoj Luci (u
8 , daljnjem tekstu: Okruni sud) broj G-1069/05 od 30. maja
1 1 , , 2007. godine.
.
 47 - 94
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu lana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda,
od Okrunog suda, Vrhovnog suda i Zorana Opaia (u
daljnjem tekstu: tuilac) kao druge strane u postupku zatraeno
je 8. oktobra 2009. godine da dostave odgovore na apelaciju.
Takoer, od Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu:
Osnovni sud) zatraeno je 25. januara 2012. godine da dostavi
odgovor na apelaciju kao i spis broj P-807/04 na uvid.
3. Vrhovni sud, tuilac i Okruni sud su 19, 20. i 21.
oktobra 2009. godine dostavili odgovore na apelaciju. Osnovni
sud je 8. februara 2012. godine dostavio traeni spis.
4. Na osnovu lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovori Okrunog suda, Vrhovnog suda i tuioca dostavljeni
su apelantici 30. oktobra 2009. godine.
III. injenino stanje
5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih
navoda i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se
sumirati na sljedei nain.
6. Apelantica i njen suprug Edo Blaha (u daljnjem tekstu:
apelantica i njen suprug ili tueni), s jedne strane, i tuilac, s
druge strane, zakljuili su 13. juna 2000. godine u Rijeci,
Republika Hrvatska, predugovor (u daljnjem tekstu: predmetni
predugovor) o prodaji stana koji se nalazi u Banjoj Luci, u
zgradi Borik, lamela E, sa ukupnom stambenom povrinom od
98 m, sa drugim podacima poblie navedenim u lanu I
ugovora (u daljnjem tekstu: predmetni stan). U lanu I
predugovora je navedeno da apelantica i njen suprug: "[]
prodaju tuitelju [predmetni stan], na kome imaju stanarsko
pravo [], za kupovnu cijenu od 35.000 DM, plus trokovi
otkupa istog stana, te trokovi poreza na promet nekretnina
povodom ove kupoprodaje, kao i ostali trokovi vezani za
realizaciju predmetne kupoprodaje". Dalje, u lanu III
predmetnog predugovora je navedeno da se apelantica i njen
suprug obavezuju da e otkupiti predmetni stan i nakon toga sa
tuiocem zakljuiti glavni ugovor o kupoprodaji predmetnog
stana, pod uvjetima iz lana I, a tuilac se obavezao da e
snositi trokove otkupa stana kao i sve druge trokove navedene
u lanu I predugovora. Dalje, u lanu V je navedeno: "Kupac
predmetnog stana [e] ui u posjed istog im bude ispranjen tj.
iz istog bude iseljen sadanji privremeni korisnik LJ. M.". U
lanu VI je navedeno da je tuilac ispatio kupoprodajnu cijenu
od 35.000,00 DM i da je isplatom tog iznosa u cijelosti
isplaena kupoprodajna cijena. Ugovorne strane su 20. juna
2000. godine predmetni predugovor potpisale kod javnog
biljenika u Rijeci, koji ga je ovjerio pod brojem OV-
7223/2000.
7. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike
Srpske, Odsjek Banja Luka, je 6. novembra 2000. godine
donijelo Rjeenje broj 05-050-02-02-1205/99 kojim se
potvruje da je apelanticin suprug, sa privremenim boravkom u
Rijeci, nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu i da mu
se doputa vraanje u posjed predmetnog stana. U obrazloenju
rjeenja je, izmeu ostalog, navedeno da je apelanticin suprug
bio nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu od 14.
novembra 1974. godine, po osnovu ugovora o koritenju stana,
kao i 1. aprila 1992. godine, te mu je, u skladu sa odredbama l.
14. i 18. Zakona o prestanku primjene Zakona o koritenju
naputene imovine, predmetni stan vraen u posjed. Apelantica
i njen suprug su 23. jula 2001. godine uvedeni u posjed
predmetnog stana, o emu je sainjen Zapisnik broj 05-050-02-
02-1205/99.
Sudski postupak
8. Tuilac je 13. jula 2004. godine podnio tubu
Osnovnom sudu protiv apelantice i njenog supruga, radi
, 18. 6. 2012.
zakljuenja glavnog ugovora. Predmet je u Osnovnom sudu
evidentiran pod brojem P-207/04. Osnovni sud je 15. oktobra
2004. godine tubu dostavio na odgovor apelantici i njenom
suprugu.
9. Apelantica i njen suprug su 8. novembra 2004. godine
Osnovnom sudu dostavili odgovor na tubu, te su istovremeno
podnijeli i protivtubu u kojoj su traili da sud obavee tuioca
da im preda u posjed predmetni stan, a da se apelantica i njen
suprug obavezuju da tuiocu isplate iznos od 30.000,00 KM.
Osim toga, traili su i da sud obavee tuioca da im na ime
izgubljene zakupnine isplati iznos od 500,00 KM mjeseno
poevi od 23. jula 2001. godine kao dana ulaska u posjed i
koritenja stana pa do konane predaje u posjed stana, sa
zakonskim zateznim kamatama poblie preciziranim u
protivtubi.
10. Tuilac je 1. februara 2005. godine dostavio odgovor
na protivtubu, a Osnovni sud je odrao pripremno roite 2.
februara 2005. godine.
11. Osnovni sud je odrao roite za glavnu raspravu 15.
marta 2005. godine, koju je nakon provoenja predloenih
dokaza i zakljuio.
12. Presudom broj P-807/04 od 18. aprila 2005. godine
odbijen je kao neosnovan (prvi stav izreke presude) tuioev
tubeni zahtjev kojim je traio da se apelantici i njenom
suprugu naloi da u roku od 15 dana s njim zakljue (glavni)
kupoprodajni ugovor o kupoprodaji predmetnog stana, za
kupoprodajnu cijenu od 35.000,00 KM, da su u protivnom
duni trpjeti da se tuilac na osnovu donesene presude upie
kao vlasnik stana u Knjigu evidencije otkupljenih stanova, te da
tuiocu naknade trokove postupka. Dalje, Osnovni sud je
djelimino usvojio apelanticin protivtubeni zahtjev i obavezao
tuioca da apelantici preda u posjed predmetni stan, te je
istovremeno obavezao apelanticu i njenog supruga da tuiocu
isplate iznos od 30.000,00 KM sa zakonskom zateznom
kamatom od presuivanja pa do isplate (drugi stav izreke
presude). Osnovni sud je odbio kao neosnovan dio
protivtubenog zahtjeva apelantice i njenog supruga da se
tuilac obavee da im na ime izgubljene zakupnine isplati iznos
od 500,00 KM mjeseno poevi od 23. jula 2001. godine kao
dana ulaska u posjed i koritenja stana pa do konane predaje
stana u posjed apelantici (trei stav izreke presude). Osim toga,
Osnovni sud je obavezao tuioca na naknadu trokova postupka
tuenima (etvrti stav izreke presude).
13. U obrazloenju presude Osnovni sud je naveo da je
meu parninim strankama nesporno da su zakljuile predmetni
predugovor kojim apelantica i njen suprug prodaju tuiocu stan
na kojem apelanticin suprug ima stanarsko pravo, za kupovnu
cijenu od 35.000,00 KM, te da se obavezuju otkupiti predmetni
stan i nakon toga sa tuiocem zakljuiti glavni kupoprodajni
ugovor. Takoer je navedeno da je nesporno da je apelantica
otkupila predmetni stan i da stan u posjedu dri tuilac. Ono to
je sporno, kako je naveo Osnovni sud, jeste da li su apelantica i
njen suprug duni da sa tuiocem zakljue glavni kupoprodajni
ugovor. Naime, Osnovni sud je istakao da je odredbom lana
45. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu:
ZOO) propisano da je predugovor takav ugovor kojim se
preuzima obaveza da se kasnije zakljui drugi, glavni ugovor, a
da je stavom 2. istog lana propisano da propisi o formi
glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma
uvjet punovanosti ugovora, dok je stavom 3. istog lana
propisano da predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke
glavnog ugovora. Kako je dalje navedeno, da bi predugovor
ispunjavao uvjete za zakljuenje ugovora o prometu nekretnina,
neophodno je da bude sainjen u propisanoj formi i da nije u
suprotnosti sa odredbom lana 103. ZOO-a, dakle da nije
protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim
, 18. 6. 2012.
obiajima. S tim u vezi, Osnovni sud je naveo da je odredbom
lana 11. stav 3. Zakona o stambenim odnosima, koji je bio na
snazi u vrijeme zakljuenja predmetnog predugovora,
propisano da je zabranjeno prodavati, odnosno kupovati ili na
drugi nain suprotno odredbama tog zakona prenositi, odnosno
sticati stanarsko pravo. Navedeno je da je u konkretnom sluaju
predmet predugovora stan na kojem u momentu zakljuivanja
predugovora predugovarai, prodavci, nisu imali stanarsko
pravo niti su imali pravo vlasnitva, nego su imali mogunost
povrata stanarskog prava, a i da su u trenutku zakljuenja
predugovora bili nosioci stanarskog prava, stanarsko pravo je
pravo koje se ne moe prometovati. Stoga, kako je zakljuio
Osnovni sud, jasno je da je predmetni predugovor protivan
prinudnim propisima, odnosno odredbi lana 103. ZOO-a, pa je
time i tuioev tubeni zahtjev neosnovan, zbog ega je i
odbijen.
14. Dalje, Osnovni sud je naveo da je apelantica, u skladu
sa odredbom lana 37. stav 1. Zakona o osnovnim vlasniko-
pravnim odnosima, dokazala da ima pravo vlasnitva na
predmetnom stanu, koji se nalazi u tuioevoj faktikoj vlasti, a
nesporno je i da je stvar individualno odreena. Stoga je, prema
zakljuku Osnovnog suda, osnovan dio apelanticinog
protivtubenog zahtjeva da joj tueni preda u posjed predmetni
stan. Takoer, Osnovni sud je istakao da je, u skladu sa
odredbom lana 104. ZOO-a, obavezao tuene da tuiocu vrate
novac koji su primili po osnovu predmetnog predugovora.
Meutim, kako je dalje naveo Osnovni sud, budui da su
predugovarai prilikom zakljuenja predugovora bili nesavjesni
i znali da zakljuuju predugovor koji je protivan prinudnim
propisima, sud je odbio protivtubeni zahtjev apelantice i
njenog supruga da im tuilac na ime izgubljene zakupnine
isplati iznos od po 500,00 KM mjeseno poevi od 23. jula
2001. godine kao dana ulaska u posjed i koritenja stana pa do
konane predaje u posjed. Osim toga, Osnovni sud je istakao da
apelantica i njen suprug nisu dokazali ni visinu koristi koju je
tuilac pribavio dranjem stvari u posjedu, to su svakako bili
duni, shodno odredbi lana 123. Zakona o parninom
postupku (u daljnjem tekstu: ZPP).
15. Tuilac je 22. aprila 2005. godine podnio albu na
prvostepenu presudu, koju je dopunio 25. aprila 2005. godine.
Apelantica i njen suprug su dostavili odgovor na albu 28.
aprila 2005. godine. Osim toga, oni su 9. maja 2005. godine
podnijeli i albu na presudu.
16. Presudom broj G-1069/05 od 30. maja 2007. godine
Okruni sud je tuioevu albu uvaio i prvostepenu presudu inidbe glavnog ugovora ve nastaje obaveza zakljuivanja
preinaio na nain da je usvojio tubeni zahtjev i obavezao
apelanticu i njenog supruga da u roku od 30 dana zakljue
glavni kupoprodajni ugovor za predmetni stan za kupoprodajnu
cijenu od 35.000,00 KM, a u suprotnom su apelantica i njen
suprug duni trpjeti da se tuilac na osnovu donesene presude
upie kao vlasnik predmetnog stana u Knjigu evidencije
otkupljenih stanova. Dalje, odbijen je apelanticin protivtubeni
zahtjev da se tuilac obavee da joj preda u posjed predmetni
stan, te zahtjev apelantice i njenog supruga da ih sud obavee
da tuiocu isplate iznos od 30.000,00 KM sa zakonskom
zateznom kamatom od presuivanja pa do isplate. Dalje, alba
apelantice i njenog supruga je odbijena i prvostepena presuda u
odbijajuem dijelu odluke o protivtubenom zahtjevu
potvrena. Apelantica i njen suprug su obavezani da tuiocu
naknade trokove postupka.
17. U obrazloenju presude Okruni sud je ponovio
injenino utvrenje i pravne zakljuke Osnovnog suda. Dalje,
Okruni sud je istakao da je Osnovni sud pravilno utvrdio
injenino stanje ali da nije pravilno primijenio materijalno
pravo. U vezi s tim, Okruni sud je naveo da jezikim,
gramatikim, logikim i svakim drugim sredstvima tumaenja
47 - 95
predmetnog predugovora proizlazi da je predmet tog
predugovora predmetni stan a ne stanarsko pravo, kako
pogreno zakljuuje Osnovni sud. Naime, iz sadraja i smisla
navedenog predugovora proizlazi da je u vrijeme njegovog
zakljuivanja gotovo izvjesno bilo da e tueni otkupiti
predmetni stan, to znai da su ugovaraima bile poznate
okolnosti o odlonoj primjeni Zakona o privatizaciji dravnih
stanova. Prema odredbama tog zakona, koji je objavljen 25.
aprila 2000. godine, njegova primjena je bila, u skladu sa
odredbom lana 73, odloena za 90 dana od dana objavljivanja
u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Uslijed tih
okolnosti, u vrijeme zakljuivanja predugovora stranke nisu
mogle zakljuiti ugovor o prodaji stana jer stan nije bio
otkupljen, ali su utanaili sve elemente glavnog ugovora,
ugradili ih u predugovor i obavezali se na zakljuivanje
glavnog ugovora nakon to apelantica i njen suprug izvre
otkup stana. Okruni sud je naglasio da je, prema stanju spisa,
zakljuivanje tog predugovora pogodovalo svim ugovornim
stranama zato to su postupku zakljuivanja predugovora
prethodili pregovori apelantice i njenog supruga sa davaocem
stana na koritenje ("Jelingrad" Banja Luka), da mu se ustupi
predmetni stan, a da "Jelingrad" Banja Luka zauzvrat isplati
tuenima iznos od 35.000,00 KM, kojim sredstvima bi tueni
kupili sebi manji stan u Rijeci. Dalje, Okruni sud je istakao da
iz navedenih utvrenja zakljuuje da je zakljuivanje
predmetnog predugovora posljedica neuspjelog pokuaja
zasnivanja materijalnopravnog odnosa izmeu tuenih i
davaoca stana na koritenje ("Jelingrad" Banja Luka) i odlune
namjere tuenih da, s obzirom na zdravstveno stanje
apelanticinog supruga, ostanu u Rijeci.
18. Kada se imaju u vidu karakteristike predugovora,
prema kojem pravni posao, saglasno odredbi lana 45. ZOO-a,
predstavlja saglasnost volja o stvaranju obaveza na
zakljuivanje ugovora odreene vrste "glavnog ugovora", kao i
okolnosti u kojima je predmetni predugovor zakljuen, Okruni
sud je ocijenio da predmetni predugovor ima sve elemente iz
navedenog lana. Uostalom, kako je dalje naveo Okruni sud,
ni tueni ne spore da predmetni pravni odnos ima pravni
karakter predugovora ve istiu da je pravno nitavan s obzirom
na predmet predugovora. Okruni sud je naveo da se bavio
pravnim karakterom spornog ugovornog odnosa zbog toga to
je tuilac po tom predugovoru ispunio jednu od svojih obaveza
isplatu ugovorene cijene, to nije karakteristika predugovora,
jer predugovorom ne nastaju obaveze na ispunjenje neke
glavnog ugovora. Pazei na pravilnu primjenu materijalnog
prava po slubenoj dunosti, Okruni sud je u pogledu
navedenog pitanja zakljuio da ispunjenje obaveze iz
predugovora takav pravni odnos ne ini nezakonitim.
Predmetnim predugovorom nije ugovorena tuioeva obaveza
da plati prodajnu cijenu ve je ta injenica (o isplati)
konstatirana u taki VI predugovora, to isti predugovor, prema
stavu Okrunog suda, ne ini nitavnim jer potvrda o isplati i ne
predstavlja element predugovora.
19. Takoer, Okruni sud je naglasio da ugovorne strane
mogu traiti gaenje predugovora zbog promijenjenih
okolnosti, na to su apelantica i njen suprug ukazivali tvrdei da
te okolnosti predugovor ine nitavnim. Okruni sud je naveo
da se pod promjenom okolnosti podrazumijeva promjena
propisa kojim se mijenja djelovanje predugovora i
onemoguavanje postizanja njegovog cilja. Dalje je navedeno
da su apelantica i njen suprug isticali da je cijena u
predugovoru 35.000,00 KM, a da je sadanja cijena predmetnog
stana 120.000,00 KM i da to ugovor ini nedoputenim. U
pogledu tih drugih okolnosti (to znai i u sluaju izmjene
cijene smanjenja ili poveanja cijene predmeta budueg
 47 - 96
ugovora), Okruni sud je naveo da se pravni znaaj tih
okolnosti prosuuje prema pravilima o raskidu ugovora zbog
promijenjenih okolnosti. Raskid ugovora zbog promijenjenih
okolnosti (lan 133. stav 1. ZOO-a) moe se traiti ako su, prije
isteka roka za ispunjenje obaveze, nastupile okolnosti koje
oteavaju obavezu jedne strane ili su nastupile okolnosti zbog
kojih se ne moe ostvariti svrha ugovora, s tim da u svakom od
ovih sluajeva kumulativno moraju biti ispunjene pretpostavke
da je oito da ugovor vie ne odgovara oekivanju ugovornih
strana i da bi prema opem miljenju bilo nepravino odrati ga
na snazi takvim kakav je. U tom kontekstu je navedeno da je
nesumnjivo da su oekivanja apelantice i njenog supruga bila
da zakljuivanjem glavnog ugovora prema elementima iz
predugovora rijee svoje stambeno pitanje kupovinom manjeg
stana u Rijeci, na to upuuju sva nastojanja i pokuaji tuenih
da na ovaj nain rijee svoje stambeno pitanje prodajom stana
"Jelingradu". Navedeno je da su tuioeva oekivanja bila da
zakljui valjan pravni osnov za sticanje prava vlasnitva na tom
stanu. Budui da apelantica i njen suprug od 20. juna 2000.
godine, kada im je isplaena dogovorena cijena, nisu tuiocu
vratili primljeni novani iznos, niti su pokretali bilo kakav
postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom u vezi sa
osporavanjem predmetnog predugovora u proteklom duem
periodu, Okruni sud je ocijenio da se stoga ne moe govoriti o
oiglednosti da ugovor vie ne odgovara oekivanjima
ugovornih strana. Stoga, nije ispunjen ovaj zakonom propisani
uvjet za raskid ugovora zbog izmijenjenih okolnosti, tako da,
ak i u sluaju da je ispunjen drugi zakonom propisani uvjet za
raskid ugovora po ovom osnovu, tj. da bi prema opem
miljenju bilo nepravino odrati ugovor na snazi, nema mjesta
raskidu ugovora po ovom osnovu jer i u sluaju da je ostvarena
ova pretpostavka (a prema ocjeni Okrunog suda nije), nisu
ostvarene obje navedene pretpostavke za raskid koje moraju biti
ispunjene kumulativno.
20. Okruni sud je naveo da je tuba u predmetnoj pravnoj
stvari podnesena u okviru zakonom propisanog roka iz stava 5.
lana 45. ZOO-a. Naime, Okruni sud je istakao da je ugovor o
otkupu predmetnog stana upisan u Knjigu uloenih ugovora 26.
jula 2004. godine, pa je time od tog datuma, prema prirodi
posla, glavni ugovor trebao biti zakljuen, a tuba u predmetnoj
pravnoj stvari je podnesena 13. jula 2004. godine.
21. Okruni sud je zakljuio da predmetni predugovor, s
obzirom na predmet, nije nitavan jer nije protivan prinudnim
propisima, niti se radi o nedoputenom osnovu ugovora (kao to
tueni tvrde). Predmet ugovora je ono o emu ugovor glasi
(prema predugovoru, predmet glavnog ugovora je stan a ne
stanarsko pravo). Predmet te prodaje i predaje u posjed stana na
osnovu pravnog posla je stvar u prometu nakon ispunjenih
uvjeta iz predugovora koji se tie tuenih, odnosno njihovog
otkupa stana, kakav promet je doputen. Osnov ugovora je
razlog zato su ugovorne strane zasnovale ugovor i obavezale
se na tano odreeno ponaanje prema sadraju ugovora.
Budui da nema mjesta osporavanju predugovora prema
osnovu izmijenjenih okolnosti, Okruni sud je zakljuio da su
ostvarene zakonske pretpostavke za zakljuivanje glavnog
ugovora na osnovu lana 45. stav 4. ZOO-a. Dalje, Okruni sud
je istakao da, kada bi se i dovela u pitanje pravna valjanost
predmetnog predugovora zbog djeliminog ispunjenja
tuioeve obaveze (koja je prema ocjeni Okrunog suda
neupitna), u tom sluaju bi se moglo govoriti o ugovoru koji je
zakljuen pod uvjetom (lan 74. stav 1. ZOO-a). Uvjet se
smatra neizvjesnom injenicom od koje zavisi nastanak ili
prestanak ugovora. Kako je u predmetnom predugovoru
navedeno da je uvjet za zakljuenje glavnog ugovora obaveza
tuenih da otkupe stan, njihov otkup stana kao nosilaca
stanarskog prava predstavlja uvjet za zakljuivanje ugovora o
, 18. 6. 2012.
prodaji. S obzirom na to da je ostvaren taj uvjet, ostvarene su
zakonske pretpostavke za zakljuivanje glavnog ugovora.
22. U odnosu na protivtubeni zahtjev, Okruni sud je
istakao da je on neosnovan jer su tubeni i protivtubeni zahtjev
u odnosu povezanosti tako da jedan zahtjev (tubeni) iskljuuje
drugi (protivtubeni).
23. Punomonik apelantice i njenog supruga je 18. jula
2007. godine izjavio reviziju protiv drugostepene presude.
Predmetni spis je 1. oktobra 2007. godine dostavljen Vrhovnom
sudu radi odluivanja o reviziji.
24. Vrhovni sud je 30. januara 2009. godine vratio
kompletan spis Osnovnom sudu jer je utvrdio da su apelantica i
njen mu ovlastili punomonika za zastupanje u konkretnoj
parnici do pravosnanog okonanja postupka, ali da nisu dali
punomo za zastupanje pred Vrhovnim sudom. Osnovni sud je
5. februara 2009. godine punomoniku dostavio dopis
Vrhovnog suda, a punomonik je 18. februara 2009. godine
Osnovnom sudu dostavio apelanticinu punomo za zastupanje
povodom izjavljene revizije, te je istovremeno dostavio i
Rjeenje o nasljeivanju broj O-448/06 od 10. aprila 2006.
godine, iza umrlog Ede Blaha, u kojem je apelantica proglaena
za jedinu oporunu nasljednicu. Osnovni sud je potom, 9. marta
2009. godine, predmetni spis vratio Vrhovnom sudu.
25. Vrhovni sud je 7. maja 2009. godine Presudom broj
118-0-Rev-07-000 892 odbio reviziju. U obrazloenju presude
Vrhovni sud je naveo da je osporena odluka pravilna i zakonita,
a Vrhovni sud u cijelosti prihvata sve njene razloge. Prema
ocjeni Vrhovnog suda, drugostepeni sud je pravilno
interpretirao sve provedene dokaze i valjanom ocjenom
njihovog sadraja izveo pravilan zakljuak o odlunim pravno
relevantnim injenicama koje su od znaaja za presuivanje.
Stoga, prema ocjeni Vrhovnog suda, osporenom presudom nisu
poinjene povrede odredaba parninog postupka, a materijalno
pravo je pravilno primijenjeno. Vrhovni sud je istakao da i
prema njegovoj ocjeni predmetni predugovor sadri doputen
osnov promet stana, a ne stanarsko pravo, jer je rije o
predugovoru koji je zakljuen pod uvjetom (lan 74. stav 1.
ZOO-a) koji je izriito definiran; vraanje stana u posjed i
potom njegov otkup prema Zakonu o privatizaciji dravnih
stanova, a da je nastupanje tog uvjeta bilo izvjesno govori i
injenica da je taj zakon prvobitno stupio na pravnu snagu 3.
maja 2000. godine, dakle i prije nego je predugovor zakljuen,
da bi potom odlukom Visokog predstavnika za BiH njegova
primjena bila odloena do naredne odluke o primjeni tog
zakona, koja je stupila na pravnu snagu 29. jula 2001. godine.
Takoer, Vrhovni sud je istakao da je, prema njegovom stavu,
predmetni predugovor obavezujui, u smislu odredbe lana 45.
stav 3. ZOO-a, jer sadri sve bitne sastojke glavnog ugovora o
kupoprodaji stana.
26. Osim toga, Vrhovni sud je istakao da nije osnovan ni
revizioni navod o tome da je tuba preuranjena. Naime, tuba je
podnesena 13. jula 2004. godine, ali u vrijeme kada je
apelantica stekla pravo vlasnitva na stanu upisom u Knjigu
uloenih ugovora (26. jula 2004. godine) parnica jo nije
otpoela da tee, iz ega slijedi da je tuba podnesena unutar
roka iz lana 45. stav 5. ZOO-a. Dalje, Vrhovni sud je naveo da
je neprihvatljiv i navod da tuilac predmetni stan dri u posjedu
bez pravnog osnova jer iz take V predugovora slijedi da on
stupa u posjed stana im ga napusti privremeni korisnik, a to se,
prema stanju spisa, desilo 23. jula 2001. godine.
27. Vrhovni sud je, dalje, naveo da revizioni navodi o
postojanju zablude, promijenjenim okolnostima, apelanticinoj
namjeri da se vrati u Banju Luku, povredi principa jednake
vrijednosti kod uzajamnih davanja, kao i razlozima za
zakljuenje predugovora, prema njegovoj ocjeni, neosnovani su
iz razloga navedenih u obrazloenju osporene presude. U vezi s
, 18. 6. 2012.
tim, Vrhovni sud je naglasio da smatra da apelanticu i njenog
supruga u sluaju postojanja zablude u bilo kojem obliku nita
nije sprjeavalo da u odgovarajuem postupku osporavaju
valjanost predmetnog predugovora. tavie, kako je istakao
Vrhovni sud, oni to nisu traili ni u predmetnoj parnici. Dalje,
Vrhovni sud je istakao da pasivno dranje tuenih govori da su
oni zaista znali i bili svjesni ta je predmet predugovora, kakve
su im obaveze, pa su na njih i pristali. Isto vrijedi i u pogledu
prigovora povrede principa jednakosti davanja, uz napomenu da
se ponitenje predugovora iz ovog razloga moglo traiti u
jednogodinjem roku od dana zakljuenja (lan 139. stav 2.
ZOO-a). Vrhovni sud je naglasio da ne postoje ni promijenjene
okolnosti da bi se mogao traiti raskid ugovora (lan 133. stav
1. ZOO-a) jer nije ostvaren ni jedan od uvjeta za primjenu te
odredbe, tj. nema okolnosti koja oteava obavezu jedne strane
ili zbog koje se ne moe ostvariti svrha ugovora.
28. Takoer, Vrhovni sud je naveo da se ne moe rei da
tuilac nije izvrio svoje obaveze iz predugovora, budui da je
njegova obaveza bila da plati trokove otkupa i prometa stana,
ali to ne znai da je te trokove trebalo da plati iskljuivo u
momentu kada su tueni te radnje preduzeli. S druge strane,
kako je dalje naveo Vrhovni sud, apelantica nije dokazala da je
od tuioca bilo kad zahtijevala izvrenje tih obaveza.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
29. Apelantica navodi da su joj osporenim odlukama
povrijeeni pravo na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Republike Srpske" br. 19/93, 22/93, 12/99 i 31/99) u
Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu:
Evropska konvencija), pravo na dom iz lana II/3.f) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 8. Evropske konvencije i pravo na
imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1.
Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je navela
da su osporene presude zasnovane na pogrenoj primjeni
materijalnog prava, to je imalo za posljedicu donoenje
nezakonitih odluka, a u konanici i povredu njenih ljudskih
prava. Apelantica istie da je predmetni predugovor nitavan jer
mu je osnov nedoputen budui da u vrijeme zakljuenja ona i
njen suprug nisu "vratili stanarsko pravo niti su bili u posjedu
stana", te to, u vrijeme zakljuivanja predugovora, nije
postojao zakonski propis kao osnov za sticanje "vlasnitva na
imovini", odnosno to Zakon o privatizaciji dravnih stanova
nije bio u primjeni. Dalje, apelantica istie da je ona pravno
neuka stranka i da su ona i njen suprug u vrijeme zakljuenja
predugovora bili u loem opem, zdravstvenom i materijalnom
stanju, te da su, stoga, u odnosu na zakljuenje predugovora bili
u zabludi o bitnim svojstvima predugovora, predmetu
predugovora, o licu sa kojim se zakljuuje i o okolnostima
zakljuenja predugovora. Apelantica istie da tuilac predmetni
stan dri u posjedu bez pravnog osnova, kao i da su od dana
zakljuenja predugovora okolnosti promijenjene pa da on ne bi
ni bio zakljuen da su postojale u vrijeme zakljuenja.
Naglaava da je tuba preuranjena i da tuilac nije ispunio svoje
obaveze predviene predugovorom, kao i da nije isplatio puni
iznos ugovorene kupoprodajne cijene. Ukazuje na to da nije
ocijenjena njena namjera i elja da se vrati u Banju Luku, te da
nije valjan zakljuak osporene presude da je zakljuenje
predugovora posljedica neuspjelog pokuaja prodaje tog stana
davaocu stana na koritenje. Takoer, apelantica navodi da je
oteena i zbog toga to odluke Okrunog suda i Vrhovnog drugog.
suda nisu donesene u razumnom roku, prema kojem osnovu
potrauje naknadu tete.
b) Odgovor na apelaciju
30. U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud je naveo da je
sadraj apelacije gotovo identian sadraju revizije povodom
47 - 97
koje je u svojoj presudi dao odgovore i na zakonu zasnovane
razloge odbijanja. Takoer, Vrhovni sud je istakao da smatra da
nema ni povrede prava na suenje u razumnom roku u odnosu
na Vrhovni sud jer je od dana prispijea predmeta (2. oktobar
2007. godine) do donoenja odluke o reviziji (7. maj 2009.
godine) proteklo vrijeme od jedne godine i oko sedam mjeseci.
Vrhovni sud je naglasio da je i apelanticin punomonik
doprinio duini trajanja postupka budui da je propustio da uz
reviziju dostavi punomo za zastupanje.
31. Okruni sud je istakao da je donio odluku nakon to je
tumaenjem predugovora koji je zakljuen izmeu parninih
stranaka ocijenio da je predmet ugovora predmetni stan a ne
stanarsko pravo na njemu. Osporena odluka je donesena
pravilnom primjenom materijalnog prava na pravilno i potpuno
utvreno injenino stanje.
32. Tuilac je istakao da je apelacija neblagovremena "jer
revizija nije djelotvoran pravni lijek". Osim toga, tuilac je
istakao da je apelacija "prebukirana neistinama" i ne smatra
potrebnim da to elaborira budui da je, kako navodi, apelacija
neblagovremena, zbog ega e biti odbaena.
33. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo da je
prvostepeni postupak proveden u skladu sa vaeim zakonskim
aktima i da nisu prekrena apelanticina prava.
V. Relevantni propisi
34. Zakon o stambenim odnosima ("Slubeni list
SRBiH" br. 14/84, 12/87 i 36/89, te "Slubeni glasnik
relevantnom dijelu glasi:
lan 11. stav 3.
Zabranjeno je prodavati odnosno kupovati ili na drugi
nain, suprotno odredbama ovog zakona, prenositi odnosno
sticati stanarsko pravo.
35. Zakon o prestanku primjene Zakona o koritenju
naputene imovine ("Slubeni glasnik Republike Srpske" br.
38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01, 13/02, 64/02, 39/03 i 96/03)
u relevantnom dijelu glasi:
lan 14. stav 1.
Nosilac stanarskog prava na naputenom stanu ili lan
njegovog porodinog domainstva definisan u lanu 6. ZOSO
(u daljem tekstu: nosilac stanarskog prava), ima pravo da se
vrati u stan u skladu sa Aneksom 7. Opteg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovog Zakona
se primjenjuju na sve stanove koje su korisnici napustili izmeu
30. aprila 1991. i 19. decembra 1998. godine, bez obzira na to
da li je stan bio proglaen naputenim ili ne.
36. Zakon o privatizaciji dravnih stanova ("Slubeni
glasnik Republike Srpske" br. 11/00 [objavljen 25. aprila 2000.
godine], 20/00, 18/01, 35/01 [objavljen 28. jula 2001. godine] i
47/02) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se privatizacija stanova u
dravnoj svojini.
Privatizacija se vri otkupom stana u skladu sa
odredbama ovog zakona
1. Pravo na otkup stana
lan 10. st. 1. i 2.
Pravo na otkup stana ima nosilac stanarskog prava.
Ako stanarsko pravo imaju brani drugovi, pravo na
otkup stana imaju zajedniki, a jedan od njih uz saglasnost
lan 73.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske" a
primjenjuje se istekom roka od 90 dana od dana objavljivanja.
 47 - 98
37. Zakon o obligacionim odnosima ("Slubeni list
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije" br. 29/78,
39/85, 45/89 i 57/89, te "Slubeni glasnik Republike Srpske"
br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04) u relevantnom dijelu glasi:
Predugovor
lan 45.
(1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima
obaveza da se kasnije zakljui drugi, glavni ugovor.
(2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor,
ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora.
(3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke
glavnog ugovora.
(4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti
drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju glavnog
ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti.
(5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u
roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo
zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kada je
prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude
zakljuen.
(6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od
njegovog zakljuenja toliko izmijenile da ne bi bio ni zakljuen
da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
Uslovi i njihovo dejstvo
lan 74. st. 1 i 2.
(1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak
ili prestanak zavisi od neizvjesne injenice.
(2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov
ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim
ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proistie neto
drugo.
Nitavost
lan 103.
(1) Ugovor koji je protivan prinudnim propisima, javnom
poretku ili dobrim obiajima nitav je ako cilj povrijeenog
pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u
odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
(2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno
samo jednoj strani, ugovor e ostati na snazi ako u zakonu nije
to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je
povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice.
Pretpostavke za raskidanje
lan 133. st. 1. i 3.
(1) Ako nakon zakljuivanja ugovora nastupe okolnosti
koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog
njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom
sluaju u toj mjeri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi po optem miljenju bilo
nepravino odrati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je
oteano ispunjenje obaveze odnosno strana koja zbog
promijenjenih okolnosti ne moe ostvarivati svrhu ugovora
moe zahtijevati da se ugovor raskine ili izmijeni.
(3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne moe se
pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon
isteka roka odreenog za ispunjenje njene obaveze.
Oigledna nesrazmjera uzajamnih davanja
lan 139. st. 1. i 2.
(1) Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostranom
ugovoru postajala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna
nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje
ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala
znati.
(2) Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje
istekom godine dana od njegovog zakljuenja.
38. Zakon o prometu nepokretnosti ("Slubeni list
Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine" br. 38/78, 4/89,
, 18. 6. 2012.
29/90 i 22/91, te "Slubeni glasnik Republike Srpske" br. 21/92
i 29/94) u relevantnom dijelu glasi:
lan 9. stav 2.
Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na
nepokretnosti mora biti sainjen u pismenom obliku, a potpisi
ugovaraa ovjereni u nadlenom sudu.
39. Zakon o parninom postupku ("Slubeni glasnik
Republike Srpske" br. 58/03, 86/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 10.
Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa
to manje trokova i da onemogui svaku zloupotrebu prava
koja strankama pripadaju u postupku.
lan 60. stav 1.
(1) Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom.
VI. Dopustivost
40. U skladu sa lanom VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost
u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu kada ona postanu
predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
41. U skladu sa lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se
podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji
je koristio.
42. U konkretnom sluaju, predmet osporavanja
apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj 118-0-Rev-07-07-
000 892 od 7. maja 2009. godine, protiv koje nema drugih
djelotvornih pravnih lijekova moguih prema zakonu. Zatim,
osporenu presudu apelantica je primila 23. maja 2009. godine, a
apelacija je podnesena 25. juna 2009. godine, tj. u roku od 60
dana, kako je propisano lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog
suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete iz lana 16. st. 2. i
4. Pravila Ustavnog suda, jer nije oigledno (prima facie)
neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg
apelacija nije dopustiva.
43. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete
u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
44. Apelantica osporava navedene presude tvrdei da su
joj njima prekrena prava iz lana II/3. e), f) i k) Ustava Bosne i
Hercegovine, odnosno pravo na pravino suenje iz lana 6.
stav 1. Evropske konvencije, pravo na dom iz lana 8. Evropske
konvencije i pravo na imovinu iz lana 1. Protokola broj 1 uz
Evropsku konvenciju.
Pravo na pravino suenje
45. lan II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom.
46. lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom
dijelu glasi:
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima
pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim
sudom.
, 18. 6. 2012.
47. Ustavni sud smatra nespornim da se u predmetnom
parninom postupku odluivalo o apelanticinim graanskim
pravima i stoga su lan 6. stav 1. Evropske konvencije i lan
II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine primjenjivi.
U odnosu na pravo na donoenje odluke u razumnom roku
a) Relevantni principi
48. Ustavni sud, prije svega, istie da se, prema
konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u
daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost
duine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti
pojedinog predmeta, vodei rauna o kriterijima uspostavljenim
sudskom praksom Evropskog suda, a naroito o sloenosti
predmeta, ponaanju strana u postupku i nadlenog suda ili
drugih javnih vlasti, te o znaaju koji konkretna pravna stvar
ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikuli protiv Hrvatske,
aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvjetaj
broj 2002-I, stav 38).
b) Period koji se uzima u obzir
49. Ustavni sud zapaa da je Osnovni sud 15. oktobra
2004. godine dostavio apelantici tubu broj P-207/04 na
odgovor. S obzirom na to da je apelantica bila tuena u
konkretnoj parnici, predmetni postupak je u odnosu na nju, na
osnovu odredbe lana 60. stav 1. ZPP, poeo tog datuma. Dalje,
Vrhovni sud je odluku povodom apelanticine revizije, koja
predstavlja konanu odluku o meritumu spora, donio 7. maja
2009. godine. Dakle, predmetni postupak je trajao ukupno etiri
godine i oko sedam mjeseci.
c) Analiza razumnosti trajanja postupka
50. S obzirom na injenina i pravna pitanja koja je u
konkretnom sluaju trebalo rijeiti, Ustavni sud smatra da se
radi o relativno sloenom sudskom postupku, pogotovo
uzimajui u obzir pravna pitanja koja su trebala biti rijeena.
Osim toga, Ustavni sud ukazuje na to da je rije o sporu koji
nije po prirodi hitan i za koji zakon nije propisao posebnu
hitnost u postupanju izuzev to je odredbom lana 10. ZPP
propisana opa obaveza suda da parnini postupak provede bez
nepotrebnih odugovlaenja.
51. Ustavni sud, prije svega, zapaa da je Osnovni sud s
ciljem voenja i okonanja postupka preduzeo sve procesne
radnje koje su propisane relevantnim odredbama ZPP
(prethodno ispitivanje tube, dostava tube i protivtube na
odgovor), te odrao pripremno roite i glavnu raspravu i donio
prvostepenu presudu u primjerenim rokovima (18. aprila 2005.
godine). Dalje, da je nakon prijema albi obiju stranaka u
postupku, ponovno, u primjerenim rokovima, izvrio dostavu
albi suprotnim strankama na odgovor, te potom i Okrunom
sudu kompletan spis na odluivanje. to se tie postupanja
Okrunog suda, Ustavni sud zapaa da je taj sud, odluujui o
podnesenim albama protiv prvostepene presude, 30. maja
2007. godine donio svoju odluku. Takoer, Ustavni sud zapaa
da je i Vrhovni sud, nakon prijema predmeta (1. oktobra 2007.
godine), o izjavljenoj reviziji odluio 7. maja 2009. godine i da
je u meuvremenu, 30. januara 2009. godine, upravo zbog
apelanticinog, odnosno propusta njenog punomonika,
kompletan spis morao vratiti Osnovnom sudu (30. januara
2009. godine) radi otklanjanja uoenih nedostataka, zbog ega
je u narednom periodu od oko dva i po mjeseca predmet bio u
Osnovnom sudu. Ustavni sud ne moe da ne zapazi da je
Vrhovni sud propust ovakve prirode (izostanak punomoi u
spisu za postupak revizije) primijetio tek nakon godinu dana i
etiri mjeseca. Dalje, Ustavni sud zapaa da je potom, nakon
vraanja predmetnog spisa sa Osnovnog suda, Vrhovni sud
donio odluku u narednih dva mjeseca. Imajui u vidu navedeno,
Ustavni sud smatra da je i ponaanje apelantice, odnosno
47 - 99
njenog punomonika, u odreenoj mjeri doprinijelo duini
trajanja konkretnog postupka.
52. S obzirom na okolnosti konkretnog predmeta, te
imajui u vidu da se radi o postupku za koji u zakonu nije
propisana obaveza hitnog rjeavanja, Ustavni sud smatra da
apelantica nije navela bilo ta to bi ukazalo na to da su sudovi
neopravdano odugovlaili donoenje odluke u konkretnom
sluaju, niti je oigledna takva neaktivnost sudova koja bi
mogla voditi zakljuku o vjerovatnoi da postoji krenje prava
u odnosu na donoenje odluke u razumnom roku.
53. Ocjenjujui kriterije navedene u prethodnim takama
ove odluke, Ustavni sud smatra da u okolnostima konkretnog
predmeta, u situaciji kad je postupak na tri sudske instance
trajao etiri godine i oko sedam mjeseci, ne postoji krenje
apelanticinog prava na "suenje u razumnom roku" kao jednog
od aspekata prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije, te
time nema ni osnova za dosuivanje naknade nematerijalne
tete.
U odnosu na aspekte prava na pravino suenje
54. Apelantica, takoer, smatra da su joj redovni sudovi
donosei osporene odluke povrijedili pravo na pravino
suenje, a ti se navodi sutinski odnose na njeno nezadovoljstvo
utvrenim injeninim stanjem i primjenom materijalnog prava.
55. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje na to da, prema
praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, zadatak ovih sudova
nije da preispituju zakljuke redovnih sudova u pogledu
injeninog stanja i primjene materijalnog prava (vidi Evropski
sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna
2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni sud
nije nadlean supstituirati redovne sudove u procjeni injenica i
dokaza, ve je, openito, zadatak redovnih sudova da ocijene
injenice i dokaze koje su izveli (vidi Evropski sud, Thomas
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005.
godine, aplikacija broj 19354/02), a Ustavni sud se, u okviru
apelacione nadlenosti, bavi iskljuivo pitanjem eventualne
povrede ustavnih prava ili prava iz Evropske konvencije u
postupku pred redovnim sudovima (vidi Ustavni sud, Odluka
broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u
"Slubenom glasniku BiH" broj 58/05).
56. Ustavni sud, prije svega, primjeuje, a to je u
odgovoru na apelaciju naglasio i Vrhovni sud, da su navodi
apelacije, faktiki, ponovljeni navodi revizije, te da je na sve te
navode Vrhovni sud odgovorio u osporenoj odluci.
57. Dalje, imajui u vidu navedeno, Ustavni sud zapaa da
su sudovi na dvije sudske instance vrlo detaljno razmotrili sva
pitanja koja apelantica ponavlja u apelaciji, te da su dali veoma
jasna i razlona obrazloenja zbog ega se ne mogu prihvatiti
apelanticini navodi o tome da se u konkretnom sluaju radilo o
nitavnom predugovoru, te da je tuilac obavezan da joj preda u
posjed predmetni stan i naknadi izgubljenu zakupninu. Osim
toga, Okruni i Vrhovni sud su, takoer, u obje osporene
odluke dali iscrpna obrazloenja o tome zato su usvojili
tubeni zahtjev i naloili apelantici da sa tuiocem zakljui
glavni kupoprodajni ugovor za predmetni stan, a u suprotnom
da se tuilac na osnovu donesene presude upie kao vlasnik
predmetnog stana u odgovarajuim registrima. U odnosu na
apelanticu, sudovi su takoer jasno obrazloili i da je njen
protivtubeni zahtjev neosnovan budui da je taj zahtjev u
suprotnosti sa tuioevim tubenim zahtjevom, te zbog
injenice da jedan iskljuuje drugi. Dakle, sudovi su, suprotno
apelacionim navodima, ispitali tubu i protivtubu i jasno
zakljuili da, bez obzira na to kako bi se tumaila pravna
priroda predmetnog predugovora, apelantica ima obavezu da
zakljui glavni kupoprodajni ugovor za predmetni stan.
 47 - 100
58. Imajui u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da su
Okruni i Vrhovni sud o svojim zakljucima dali dovoljna,
jasna i precizna obrazloenja u svojim odlukama, koja Ustavni
sud ne smatra proizvoljnim ve dovoljnim i prihvatljivim u
smislu prava na obrazloenu odluku kao elementa prava na
pravino suenje. Osim toga, apelantica nije svojim navodima
ni na koji nain dovela u pitanje potivanje prava na pravino
suenje, niti je ponudila bilo kakve druge argumente koji bi
opravdali njenu tvrdnju da je u konkretnom sluaju na bilo koji
nain to pravo prekreno, ve je nezadovoljna ishodom
konkretnog postupka. Uzimajui u obzir sve navedeno, Ustavni
sud smatra da u konkretnom sluaju nema povrede u odnosu na
ostale aspekte prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije na
koje se apelantica pozvala.
Ostali navodi
59. U pogledu apelanticinih navoda o povredi prava na
dom i imovinu iz lana II/3.f) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i
lana 8. Evropske konvencije, kao i lana 1. Protokola broj 1 uz
Evropsku konvenciju, Ustavni sud zapaa da se apelanticini
navodi o krenju ovih prava, u sutini, zasnivaju na pogreno
utvrenom injeninom stanju i pogrenoj primjeni
materijalnog prava, to je Ustavni sud ve obrazloio u
prethodnim takama ove odluke. S obzirom na to, Ustavni sud
smatra da su i apelanticini navodi o krenju prava na dom i
imovinu iz lana II/3.f) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana
8. Evropske konvencije, kao i lana 1. Protokola broj 1 uz
Evropsku konvenciju, takoer, neosnovani.
VIII. Zakljuak
60. Ustavni sud zakljuuje da ne postoji krenje prava na
"suenje u razumnom roku" kao jednog od elemenata prava na
pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i
lana 6. stav 1. Evropske konvencije u situaciji kada je parnini
postupak, za koji zakon nije propisao da je hitan, okonan za
etiri godine i oko sedam mjeseci, te kada su redovni sudovi na
tri stepena preduzimali radnje s ciljem okonanja postupka u
razumnim rokovima, a za postupak pred revizionim sudom
postoji i apelanticin doprinos za predmetnu duinu trajanja
postupka.
61. Dalje, Ustavni sud smatra da nema povrede u odnosu
na ostale aspekte prava na pravino suenje iz lana II/3.e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije, te prava na dom i imovinu iz lana II/3.f) i k)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 8. Evropske konvencije i
lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada su
Okruni sud i Vrhovni sud detaljno i jasno obrazloili svoje
odluke, kako u pogledu utvrenog injeninog stanja, tako i u
pogledu primjene materijalnog prava, a takva obrazloenja
Ustavni sud ne smatra proizvoljnim.
62. Na osnovu lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
63. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,
odluke Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simovi, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudaca,
u predmetu broj AP 2029/09, rjeavajui apelaciju tefice
Blaha, na temelju lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine,
lanka 59. stavak 2. alineja 2. i lanka 61. st. 1. i 3. Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simovi, predsjednik
, 18. 6. 2012.
Valerija Gali, dopredsjednica
Seada Palavri, dopredsjednica
Mato Tadi, sudac
Zlatko M. Kneevi, sudac
na sjednici odranoj 18. travnja 2012. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neutemeljena apelacija tefice Blaha
podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske
broj 118-0-Rev-07-000 892 od 7. svibnja 2009. godine i
Presude Okrunog suda u Banjoj Luci broj G-1069/05 od 30.
svibnja 2007. godine.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. tefica Blaha (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Rijeke,
Republika Hrvatska, koju zastupa uro Savi, odvjetnik iz
Banje Luke, podnijela je 25. lipnja 2009. godine apelaciju
Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske
(u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118-0-Rev-07-000 892 od
7. svibnja 2009. godine i Presude Okrunog suda u Banjoj Luci
(u daljnjem tekstu: Okruni sud) broj G-1069/05 od 30.
svibnja 2007. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju lanka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda,
od Okrunog suda, Vrhovnog suda i Zorana Opaia (u
daljnjem tekstu: tuitelj) kao druge strane u postupku zatraeno
je 8. listopada 2009. godine da dostave odgovore na apelaciju.
Takoer, od Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu:
Osnovni sud) zatraeno je 25. sijenja 2012. godine da dostavi
odgovor na apelaciju kao i spis broj P-807/04 na uvid.
3. Vrhovni sud, tuitelj i Okruni sud su 19., 20. i 21.
listopada 2009. godine dostavili odgovore na apelaciju.
Osnovni sud je 8. veljae 2012. godine dostavio traeni spis.
4. Na temelju lanka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda,
odgovori Okrunog suda, Vrhovnog suda i tuitelja dostavljeni
su apelantici 30. listopada 2009. godine.
III. injenino stanje
5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantiinih
navoda i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se
sumirati na sljedei nain.
6. Apelantica i njezin suprug Edo Blaha (u daljnjem
tekstu: apelantica i njezin suprug ili tueni), s jedne strane, i
tuitelj, s druge strane, zakljuili su 13. lipnja 2000. godine u
Rijeci, Republika Hrvatska, predugovor (u daljnjem tekstu:
predmetni predugovor) o prodaji stana koji se nalazi u Banjoj
Luci, u zgradi Borik, lamela E, sa ukupnom stambenom
povrinom od 98 m, sa drugim podacima poblie navedenim u
lanku I ugovora (u daljnjem tekstu: predmetni stan). U lanku
I predugovora je navedeno da apelantica i njezin suprug: "[]
prodaju tuitelju [predmetni stan], na kome imaju stanarsko
pravo [], za kupovnu cijenu od 35.000 DM, plus trokovi
otkupa istog stana, te trokovi poreza na promet nekretnina
povodom ove kupoprodaje, kao i ostali trokovi vezani za
realizaciju predmetne kupoprodaje". Dalje, u lanku III
predmetnog predugovora je navedeno da se apelantica i njezin
suprug obvezuju da e otkupiti predmetni stan i nakon toga sa
tuiteljem zakljuiti glavni ugovor o kupoprodaji predmetnog
stana, pod uvjetima iz lanka I, a tuitelj se obvezao da e
snositi trokove otkupa stana kao i sve druge trokove navedene
u lanku I predugovora. Dalje, u lanku V je navedeno: "Kupac
, 18. 6. 2012.
predmetnog stana [e] ui u posjed istog im bude ispranjen tj. kao dana ulaska u posjed i koritenja stana pa do konane
iz istog bude iseljen sadanji privremeni korisnik LJ. M.". U
lanku VI je navedeno da je tuitelj ispatio kupoprodajnu cijenu
od 35.000,00 DM i da je isplatom tog iznosa u cijelosti
isplaena kupoprodajna cijena. Ugovorne strane su 20. lipnja
2000. godine predmetni predugovor potpisale kod javnog
biljenika u Rijeci, koji ga je ovjerio pod brojem OV-
7223/2000.
7. Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe Republike
Srpske, Odsjek Banja Luka, je 6. studenoga 2000. godine
donijelo Rjeenje broj 05-050-02-02-1205/99 kojim se
potvruje da je apelantiin suprug, sa privremenim boravkom u
Rijeci, nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu i da mu
se doputa vraanje u posjed predmetnog stana. U obrazloenju
rjeenja je, izmeu ostaloga, navedeno da je apelantiin suprug
bio nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu od 14.
studenoga 1974. godine, po osnovi ugovora o koritenju stana,
kao i 1. travnja 1992. godine, te mu je, sukladno odredbama l.
14. i 18. Zakona o prestanku primjene Zakona o koritenju
naputene imovine, predmetni stan vraen u posjed. Apelantica
i njezin suprug su 23. srpnja 2001. godine uvedeni u posjed
predmetnog stana, o emu je sainjen Zapisnik broj 05-050-02-
02-1205/99.
Sudski postupak
8. Tuitelj je 13. srpnja 2004. godine podnio tubu
Osnovnom sudu protiv apelantice i njezinog supruga, radi
zakljuenja glavnog ugovora. Predmet je u Osnovnom sudu
evidentiran pod brojem P-207/04. Osnovni sud je 15. listopada
2004. godine tubu dostavio na odgovor apelantici i njezinom
suprugu.
9. Apelantica i njezin suprug su 8. studenoga 2004. godine
Osnovnom sudu dostavili odgovor na tubu, te su istodobno
podnijeli i protutubu u kojoj su traili da sud obvee tuitelja da je u konkretnom sluaju predmet predugovora stan na kojem
da im preda u posjed predmetni stan, a da se apelantica i njezin
suprug obvezuju tuitelju isplatiti iznos od 30.000,00 KM.
Osim toga, traili su i da sud obvee tuitelja da im na ime
izgubljene zakupnine isplati iznos od 500,00 KM mjeseno
poevi od 23. srpnja 2001. godine kao dana ulaska u posjed i
koritenja stana pa do konane predaje u posjed stana, sa
zakonskim zateznim kamatama poblie preciziranim u
protutubi.
10. Tuitelj je 1. veljae 2005. godine dostavio odgovor
na protutubu, a Osnovni sud je odrao pripremno roite 2.
veljae 2005. godine.
11. Osnovni sud je odrao roite za glavnu raspravu 15.
oujka 2005. godine, koju je nakon provoenja predloenih
dokaza i zakljuio.
12. Presudom broj P-807/04 od 18. travnja 2005. godine
odbijen je kao neutemeljen (prvi stavak izreke presude)
tuiteljev tubeni zahtjev kojim je traio da se apelantici i
njezinom suprugu naloi da u roku od 15 dana s njim zakljue
(glavni) kupoprodajni ugovor o kupoprodaji predmetnog stana,
za kupoprodajnu cijenu od 35.000,00 KM, da su u protivnom
duni trpjeti da se tuitelj na temelju donesene presude upie
kao vlasnik stana u Knjigu evidencije otkupljenih stanova, te da
tuitelju naknade trokove postupka. Dalje, Osnovni sud je
djelomino usvojio apelantiin protutubeni zahtjev i obvezao
tuitelja da apelantici preda u posjed predmetni stan, te je
istodobno obvezao apelanticu i njezinog supruga da tuitelju
isplate iznos od 30.000,00 KM sa zakonskom zateznom
kamatom od presuivanja pa do isplate (drugi stavak izreke
presude). Osnovni sud je odbio kao neutemeljen dio
protutubenog zahtjeva apelantice i njezinog supruga da se
tuitelj obvee da im na ime izgubljene zakupnine isplati iznos
od 500,00 KM mjeseno poevi od 23. srpnja 2001. godine
47 - 101
predaje stana u posjed apelantici (trei stavak izreke presude).
Osim toga, Osnovni sud je obvezao tuitelja na naknadu
trokova postupka tuenima (etvrti stavak izreke presude).
13. U obrazloenju presude Osnovni sud je naveo da je
meu parninim strankama nesporno da su zakljuile predmetni
predugovor kojim apelantica i njezin suprug prodaju tuitelju
stan na kojem apelantiin suprug ima stanarsko pravo, za
kupovnu cijenu od 35.000,00 KM, te da se obvezuju otkupiti
predmetni stan i nakon toga sa tuiteljem zakljuiti glavni
kupoprodajni ugovor. Takoer je navedeno da je nesporno da je
apelantica otkupila predmetni stan i da stan u posjedu dri
tuitelj. Ono to je sporno, kako je naveo Osnovni sud, jeste
jesu li apelantica i njezin suprug duni sa tuiteljem zakljuiti
glavni kupoprodajni ugovor. Naime, Osnovni sud je istakao da
je odredbom lanka 45. stavak 1. Zakona o obligacijskim
odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) propisano da je predugovor
takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije zakljui
drugi, glavni ugovor, a da je stavkom 2. istog lanka propisano
da propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako
je propisana forma uvjet punovanosti ugovora, dok je stavkom
3. istog lanka propisano da predugovor obvezuje ako sadri
bitne sastojke glavnog ugovora. Kako je dalje navedeno, da bi
predugovor ispunjavao uvjete za zakljuenje ugovora o
prometu nekretnina, neophodno je da bude sainjen u
propisanoj formi i da nije u suprotnosti sa odredbom lanka
103. ZOO-a, dakle da nije protivan prinudnim propisima,
javnom poretku ili dobrim obiajima. S tim u vezi, Osnovni sud
je naveo da je odredbom lanka 11. stavak 3. Zakona o
stambenim odnosima, koji je bio na snazi u vrijeme zakljuenja
predmetnog predugovora, propisano da je zabranjeno prodavati,
odnosno kupovati ili na drugi nain suprotno odredbama tog
zakona prenositi, odnosno stjecati stanarsko pravo. Navedeno je
u momentu zakljuivanja predugovora predugovarai, prodavci,
nisu imali stanarsko pravo niti su imali pravo vlasnitva, nego
su imali mogunost povrata stanarskog prava, a i da su u
trenutku zakljuenja predugovora bili nositelji stanarskog
prava, stanarsko pravo je pravo koje se ne moe prometovati.
Stoga, kako je zakljuio Osnovni sud, jasno je da je predmetni
predugovor protivan prinudnim propisima, odnosno odredbi
lanka 103. ZOO-a, pa je time i tuiteljev tubeni zahtjev
neutemeljen, zbog ega je i odbijen.
14. Dalje, Osnovni sud je naveo da je apelantica, sukladno
odredbi lanka 37. stavak 1. Zakona o osnovnim vlasniko-
pravnim odnosima, dokazala da ima pravo vlasnitva na
predmetnom stanu, koji se nalazi u tuiteljevoj faktikoj vlasti,
a nesporno je i da je stvar individualno odreena. Stoga je,
prema zakljuku Osnovnog suda, utemeljen dio apelantiinog
protutubenog zahtjeva da joj tueni preda u posjed predmetni
stan. Takoer, Osnovni sud je istakao da je, sukladno odredbi
lanka 104. ZOO-a, obvezao tuene da tuitelju vrate novac
koji su primili po osnovi predmetnog predugovora. Meutim,
kako je dalje naveo Osnovni sud, budui da su predugovarai
prilikom zakljuenja predugovora bili nesavjesni i znali da
zakljuuju predugovor koji je protivan prinudnim propisima,
sud je odbio protutubeni zahtjev apelantice i njezinog supruga
da im tuitelj na ime izgubljene zakupnine isplati iznos od po
500,00 KM mjeseno poevi od 23. srpnja 2001. godine kao
dana ulaska u posjed i koritenja stana pa do konane predaje u
posjed. Osim toga, Osnovni sud je istakao da apelantica i njezin
suprug nisu dokazali ni visinu koristi koju je tuitelj pribavio
dranjem stvari u posjedu, to su svakako bili duni, shodno
odredbi lanka 123. Zakona o parninom postupku (u daljnjem
tekstu: ZPP).
 47 - 102
15. Tuitelj je 22. travnja 2005. godine podnio albu na
prvostupanjsku presudu, koju je dopunio 25. travnja 2005.
godine. Apelantica i njezin suprug su dostavili odgovor na
albu 28. travnja 2005. godine. Osim toga, oni su 9. svibnja
2005. godine podnijeli i albu na presudu.
16. Presudom broj G-1069/05 od 30. svibnja 2007.
godine Okruni sud je tuiteljevu albu uvaio i prvostupanjsku
presudu preinaio na nain da je usvojio tubeni zahtjev i
obvezao apelanticu i njezinog supruga da u roku od 30 dana
zakljue glavni kupoprodajni ugovor za predmetni stan za
kupoprodajnu cijenu od 35.000,00 KM, a u suprotnom su
apelantica i njezin suprug duni trpjeti da se tuitelj na temelju
donesene presude upie kao vlasnik predmetnog stana u Knjigu
evidencije otkupljenih stanova. Dalje, odbijen je apelantiin
protutubeni zahtjev da se tuitelj obvee da joj preda u posjed
predmetni stan, te zahtjev apelantice i njezinog supruga da ih
sud obvee da tuitelju isplate iznos od 30.000,00 KM sa
zakonskom zateznom kamatom od presuivanja pa do isplate.
Dalje, alba apelantice i njezinog supruga je odbijena i
prvostupanjska presuda u odbijajuem dijelu odluke o
protutubenom zahtjevu potvrena. Apelantica i njezin suprug
su obvezani tuitelju naknaditi trokove postupka.
17. U obrazloenju presude Okruni sud je ponovio
injenino utvrenje i pravne zakljuke Osnovnog suda. Dalje,
Okruni sud je istakao da je Osnovni sud pravilno utvrdio
injenino stanje ali da nije pravilno primijenio materijalno
pravo. U vezi s tim, Okruni sud je naveo da jezinim,
gramatikim, logikim i svakim drugim sredstvima tumaenja
predmetnog predugovora proizlazi da je predmet tog
predugovora predmetni stan a ne stanarsko pravo, kako
pogreno zakljuuje Osnovni sud. Naime, iz sadraja i smisla
navedenog predugovora proizlazi da je u vrijeme njegovog
zakljuivanja gotovo izvjesno bilo da e tueni otkupiti
predmetni stan, to znai da su ugovaraima bile poznate
okolnosti o odlonoj primjeni Zakona o privatizaciji dravnih
stanova. Prema odredbama tog zakona, koji je objavljen 25.
travnja 2000. godine, njegova primjena je bila, sukladno
odredbi lanka 73, odloena za 90 dana od dana objave u
"Slubenom glasniku Republike Srpske". Uslijed tih okolnosti,
u vrijeme zakljuivanja predugovora stranke nisu mogle
zakljuiti ugovor o prodaji stana jer stan nije bio otkupljen, ali
su utanaili sve elemente glavnog ugovora, ugradili ih u
predugovor i obvezali se na zakljuivanje glavnog ugovora
nakon to apelantica i njezin suprug izvre otkup stana. Okruni
sud je naglasio da je, prema stanju spisa, zakljuivanje tog
predugovora pogodovalo svim ugovornim stranama zato to su
postupku zakljuivanja predugovora prethodili pregovori
apelantice i njezinog supruga sa davateljem stana na koritenje
("Jelingrad" Banja Luka), da mu se ustupi predmetni stan, a da
"Jelingrad" Banja Luka zauzvrat isplati tuenima iznos od
35.000,00 KM, kojim sredstvima bi tueni kupili sebi manji
stan u Rijeci. Dalje, Okruni sud je istakao da iz navedenih
utvrenja zakljuuje da je zakljuivanje predmetnog
predugovora posljedica neuspjelog pokuaja zasnivanja
materijalnopravnog odnosa izmeu tuenih i davatelja stana na
koritenje ("Jelingrad" Banja Luka) i odlune namjere tuenih
da, s obzirom na zdravstveno stanje apelantiinog supruga,
ostanu u Rijeci.
18. Kada se imaju u vidu karakteristike predugovora,
prema kojem pravni posao, suglasno odredbi lanka 45. ZOO-a,
predstavlja suglasnost volja o stvaranju obveza na zakljuivanje
ugovora odreene vrste "glavnog ugovora", kao i okolnosti u
kojima je predmetni predugovor zakljuen, Okruni sud je
ocijenio da predmetni predugovor ima sve elemente iz
navedenog lanka. Uostalom, kako je dalje naveo Okruni sud,
ni tueni ne spore da predmetni pravni odnos ima pravni
, 18. 6. 2012.
karakter predugovora ve istiu da je pravno nitavan s obzirom
na predmet predugovora. Okruni sud je naveo da se bavio
pravnim karakterom spornog ugovornog odnosa zbog toga to
je tuitelj po tom predugovoru ispunio jednu od svojih obveza
isplatu ugovorene cijene, to nije karakteristika predugovora,
jer predugovorom ne nastaju obveze na ispunjenje neke inidbe
glavnog ugovora ve nastaje obveza zakljuivanja glavnog
ugovora. Pazei na pravilnu primjenu materijalnog prava po
slubenoj dunosti, Okruni sud je u pogledu navedenog pitanja
zakljuio da ispunjenje obveze iz predugovora takav pravni
odnos ne ini nezakonitim. Predmetnim predugovorom nije
ugovorena tuiteljeva obveza da plati prodajnu cijenu ve je ta
injenica (o isplati) konstatirana u toki VI predugovora, to isti
predugovor, prema stavu Okrunog suda, ne ini nitavnim jer
potvrda o isplati i ne predstavlja element predugovora.
19. Takoer, Okruni sud je naglasio da ugovorne strane
mogu traiti gaenje predugovora zbog promijenjenih
okolnosti, na to su apelantica i njezin suprug ukazivali tvrdei
da te okolnosti predugovor ine nitavnim. Okruni sud je
naveo da se pod promjenom okolnosti podrazumijeva promjena
propisa kojim se mijenja djelovanje predugovora i
onemoguavanje postizanja njegovog cilja. Dalje je navedeno
da su apelantica i njezin suprug isticali da je cijena u
predugovoru 35.000,00 KM, a da je sadanja cijena predmetnog
stana 120.000,00 KM i da to ugovor ini nedoputenim. U
pogledu tih drugih okolnosti (to znai i u sluaju izmjene
cijene smanjenja ili poveanja cijene predmeta budueg
ugovora), Okruni sud je naveo da se pravni znaaj tih
okolnosti prosuuje prema pravilima o raskidu ugovora zbog
promijenjenih okolnosti. Raskid ugovora zbog promijenjenih
okolnosti (lanak 133. stavak 1. ZOO-a) moe se traiti ako su,
prije isteka roka za ispunjenje obveze, nastupile okolnosti koje
oteavaju obvezu jedne strane ili su nastupile okolnosti zbog
kojih se ne moe ostvariti svrha ugovora, s tim da u svakom od
ovih sluajeva kumulativno moraju biti ispunjene pretpostavke
da je oito da ugovor vie ne odgovara oekivanju ugovornih
strana i da bi prema opem miljenju bilo nepravino odrati ga
na snazi takvim kakav je. U tom kontekstu je navedeno da je
nesumnjivo da su oekivanja apelantice i njezinog supruga bila
da zakljuivanjem glavnog ugovora prema elementima iz
predugovora rijee svoje stambeno pitanje kupovinom manjeg
stana u Rijeci, na to upuuju sva nastojanja i pokuaji tuenih
da na ovaj nain rijee svoje stambeno pitanje prodajom stana
"Jelingradu". Navedeno je da su tuiteljeva oekivanja bila da
zakljui valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasnitva na
tom stanu. Budui da apelantica i njezin suprug od 20. lipnja
2000. godine, kada im je isplaena dogovorena cijena, nisu
tuitelju vratili primljeni novani iznos, niti su pokretali bilo
kakav postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom u
vezi sa pobijanjem predmetnog predugovora u proteklom
duem razdoblju, Okruni sud je ocijenio da se stoga ne moe
govoriti o oiglednosti da ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana. Stoga, nije ispunjen ovaj
zakonom propisani uvjet za raskid ugovora zbog izmijenjenih
okolnosti, tako da, ak i u sluaju da je ispunjen drugi zakonom
propisani uvjet za raskid ugovora po ovoj osnovi, tj. da bi
prema opem miljenju bilo nepravino odrati ugovor na
snazi, nema mjesta raskidu ugovora po ovoj osnovi jer i u
sluaju da je ostvarena ova pretpostavka (a prema ocjeni
Okrunog suda nije), nisu ostvarene obje navedene
pretpostavke za raskid koje moraju biti ispunjene kumulativno.
20. Okruni sud je naveo da je tuba u predmetnoj pravnoj
stvari podnesena u okviru zakonom propisanog roka iz stavka
5. lanka 45. ZOO-a. Naime, Okruni sud je istakao da je
ugovor o otkupu predmetnog stana upisan u Knjigu uloenih
ugovora 26. srpnja 2004. godine, pa je time od tog datuma,
, 18. 6. 2012.
prema prirodi posla, glavni ugovor trebao biti zakljuen, a
tuba u predmetnoj pravnoj stvari je podnesena 13. srpnja 2004.
godine.
21. Okruni sud je zakljuio da predmetni predugovor, s
obzirom na predmet, nije nitavan jer nije protivan prinudnim
propisima, niti se radi o nedoputenoj osnovi ugovora (kao to
tueni tvrde). Predmet ugovora je ono o emu ugovor glasi
(prema predugovoru, predmet glavnog ugovora je stan a ne
stanarsko pravo). Predmet te prodaje i predaje u posjed stana na
temelju pravnog posla je stvar u prometu nakon ispunjenih
uvjeta iz predugovora koji se tie tuenih, odnosno njihovog
otkupa stana, kakav promet je doputen. Osnova ugovora je
razlog zato su ugovorne strane zasnovale ugovor i obvezale se
na tono odreeno ponaanje prema sadraju ugovora. Budui je podnesena 13. srpnja 2004. godine, ali u vrijeme kada je
da nema mjesta pobijanju predugovora prema osnovi
izmijenjenih okolnosti, Okruni sud je zakljuio da su
ostvarene zakonske pretpostavke za zakljuivanje glavnog
ugovora na temelju lanka 45. stavak 4. ZOO-a. Dalje, Okruni
sud je istakao da, kada bi se i dovela u pitanje pravna valjanost
predmetnog predugovora zbog djelominog ispunjenja
tuiteljeve obveze (koja je prema ocjeni Okrunog suda
neupitna), u tom sluaju bi se moglo govoriti o ugovoru koji je
zakljuen pod uvjetom (lanak 74. stavak 1. ZOO-a). Uvjet se
smatra neizvjesnom injenicom o kojoj ovisi nastanak ili
prestanak ugovora. Kako je u predmetnom predugovoru
navedeno da je uvjet za zakljuenje glavnog ugovora obveza
tuenih da otkupe stan, njihov otkup stana kao nositelja
stanarskog prava predstavlja uvjet za zakljuivanje ugovora o
prodaji. S obzirom na to da je ostvaren taj uvjet, ostvarene su
zakonske pretpostavke za zakljuivanje glavnog ugovora.
22. U odnosu na protutubeni zahtjev, Okruni sud je
istakao da je on neutemeljen jer su tubeni i protutubeni
zahtjev u odnosu povezanosti tako da jedan zahtjev (tubeni)
iskljuuje drugi (protutubeni).
23. Punomonik apelantice i njezinog supruga je 18.
srpnja 2007. godine izjavio reviziju protiv drugostupanjske
presude. Predmetni spis je 1. listopada 2007. godine dostavljen
Vrhovnom sudu radi odluivanja o reviziji.
24. Vrhovni sud je 30. sijenja 2009. godine vratio
kompletan spis Osnovnom sudu jer je utvrdio da su apelantica i
njezin mu ovlastili punomonika za zastupanje u konkretnoj
parnici do pravomonog okonanja postupka, ali da nisu dali
punomo za zastupanje pred Vrhovnim sudom. Osnovni sud je
5. veljae 2009. godine punomoniku dostavio dopis Vrhovnog
suda, a punomonik je 18. veljae 2009. godine Osnovnom
sudu dostavio apelantiinu punomo za zastupanje povodom
izjavljene revizije, te je istodobno dostavio i Rjeenje o
nasljeivanju broj O-448/06 od 10. travnja 2006. godine, iza
umrlog Ede Blaha, u kojem je apelantica proglaena za jedinu
oporunu nasljednicu. Osnovni sud je potom, 9. oujka 2009.
godine, predmetni spis vratio Vrhovnom sudu.
25. Vrhovni sud je 7. svibnja 2009. godine Presudom broj
118-0-Rev-07-000 892 odbio reviziju. U obrazloenju presude
Vrhovni sud je naveo da je pobijana odluka pravilna i zakonita,
a Vrhovni sud u cijelosti prihvaa sve njezine razloge. Prema
ocjeni Vrhovnog suda, drugostupanjski sud je pravilno
interpretirao sve provedene dokaze i valjanom ocjenom
njihovog sadraja izveo pravilan zakljuak o odlunim pravno
relevantnim injenicama koje su od znaaja za presuivanje.
Stoga, prema ocjeni Vrhovnog suda, pobijanom presudom nisu
poinjene povrede odredaba parninog postupka, a materijalno
pravo je pravilno primijenjeno. Vrhovni sud je istakao da i
prema njegovoj ocjeni predmetni predugovor sadri doputenu
osnovu promet stana, a ne stanarsko pravo, jer je rije o
predugovoru koji je zakljuen pod uvjetom (lanak 74. stavak
1. ZOO-a) koji je izriito definiran; vraanje stana u posjed i
47 - 103
potom njegov otkup prema Zakonu o privatizaciji dravnih
stanova, a da je nastupanje tog uvjeta bilo izvjesno govori i
injenica da je taj zakon prvobitno stupio na pravnu snagu 3.
svibnja 2000. godine, dakle i prije nego je predugovor
zakljuen, da bi potom odlukom Visokog predstavnika za BiH
njegova primjena bila odloena do naredne odluke o primjeni
tog zakona, koja je stupila na pravnu snagu 29. srpnja 2001.
godine. Takoer, Vrhovni sud je istakao da je, prema njegovom
stavu, predmetni predugovor obvezujui, u smislu odredbe
lanka 45. stavak 3. ZOO-a, jer sadri sve bitne sastojke
glavnog ugovora o kupoprodaji stana.
26. Osim toga, Vrhovni sud je istakao da nije utemeljen ni
revizijski navod o tome da je tuba preuranjena. Naime, tuba
apelantica stekla pravo vlasnitva na stanu upisom u Knjigu
uloenih ugovora (26. srpnja 2004. godine) parnica jo nije
otpoela tei, iz ega slijedi da je tuba podnesena unutar roka
iz lanka 45. stavak 5. ZOO-a. Dalje, Vrhovni sud je naveo da
je neprihvatljiv i navod da tuitelj predmetni stan dri u posjedu
bez pravne osnove jer iz toke V predugovora slijedi da on
stupa u posjed stana im ga napusti privremeni korisnik, a to se,
prema stanju spisa, desilo 23. srpnja 2001. godine.
27. Vrhovni sud je, dalje, naveo da revizijski navodi o
postojanju zablude, promijenjenim okolnostima, apelantiinoj
namjeri da se vrati u Banju Luku, povredi naela jednake
vrijednosti kod uzajamnih davanja, kao i razlozima za
zakljuenje predugovora, prema njegovoj ocjeni, neutemeljeni
su iz razloga navedenih u obrazloenju pobijane presude. U
vezi s tim, Vrhovni sud je naglasio da smatra da apelanticu i
njezinog supruga u sluaju postojanja zablude u bilo kojem
obliku nita nije sprjeavalo da u odgovarajuem postupku
pobijaju valjanost predmetnog predugovora. tovie, kako je
istakao Vrhovni sud, oni to nisu traili ni u predmetnoj parnici.
Dalje, Vrhovni sud je istakao da pasivno dranje tuenih govori
da su oni zaista znali i bili svjesni to je predmet predugovora,
kakve su im obveze, pa su na njih i pristali. Isto vrijedi i u
pogledu prigovora povrede naela jednakosti davanja, uz
napomenu da se ponitenje predugovora iz ovog razloga moglo
traiti u jednogodinjem roku od dana zakljuenja (lanak 139.
stavak 2. ZOO-a). Vrhovni sud je naglasio da ne postoje ni
promijenjene okolnosti da bi se mogao traiti raskid ugovora
(lanak 133. stavak 1. ZOO-a) jer nije ostvaren ni jedan od
uvjeta za primjenu te odredbe, tj. nema okolnosti koja oteava
obvezu jedne strane ili zbog koje se ne moe ostvariti svrha
ugovora.
28. Takoer, Vrhovni sud je naveo da se ne moe rei da
tuitelj nije izvrio svoje obveze iz predugovora, budui da je
njegova obveza bila da plati trokove otkupa i prometa stana,
ali to ne znai da je te trokove trebalo platiti iskljuivo u
momentu kada su tueni te radnje poduzeli. S druge strane,
kako je dalje naveo Vrhovni sud, apelantica nije dokazala da je
od tuitelja bilo kad zahtijevala izvrenje tih obveza.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
29. Apelantica navodi da su joj pobijanim odlukama
povrijeeni pravo na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije
za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu:
Europska konvencija), pravo na dom iz lanka II/3.(f) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije i pravo
na imovinu iz lanka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i
lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Apelantica
je navela da su pobijane presude utemeljene na pogrenoj
primjeni materijalnog prava, to je imalo za posljedicu
donoenje nezakonitih odluka, a u konanici i povredu njezinih
 47 - 104
ljudskih prava. Apelantica istie da je predmetni predugovor
nitavan jer mu je osnova nedoputena budui da u vrijeme
zakljuenja ona i njezin suprug nisu "vratili stanarsko pravo niti
su bili u posjedu stana", te to, u vrijeme zakljuivanja
predugovora, nije postojao zakonski propis kao osnova za
stjecanje "vlasnitva na imovini", odnosno to Zakon o
privatizaciji dravnih stanova nije bio u primjeni. Dalje,
apelantica istie da je ona pravno neuka stranka i da su ona i
njezin suprug u vrijeme zakljuenja predugovora bili u loem
opem, zdravstvenom i materijalnom stanju, te da su, stoga, u
odnosu na zakljuenje predugovora bili u zabludi o bitnim
svojstvima predugovora, predmetu predugovora, o osobi sa
kojom se zakljuuje i o okolnostima zakljuenja predugovora.
Apelantica istie da tuitelj predmetni stan dri u posjedu bez
pravne osnove, kao i da su od dana zakljuenja predugovora
okolnosti promijenjene pa da on ne bi ni bio zakljuen da su
postojale u vrijeme zakljuenja. Naglaava da je tuba
preuranjena i da tuitelj nije ispunio svoje obveze predviene
predugovorom, kao i da nije isplatio puni iznos ugovorene
kupoprodajne cijene. Ukazuje na to da nije ocijenjena njezina
namjera i elja da se vrati u Banju Luku, te da nije valjan
zakljuak pobijane presude da je zakljuenje predugovora
posljedica neuspjelog pokuaja prodaje tog stana davatelju
stana na koritenje. Takoer, apelantica navodi da je oteena i
zbog toga to odluke Okrunog suda i Vrhovnog suda nisu
donesene u razumnom roku, prema kojoj osnovi potrauje
naknadu tete.
b) Odgovor na apelaciju
30. U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud je naveo da je
sadraj apelacije gotovo identian sadraju revizije povodom
koje je u svojoj presudi dao odgovore i na zakonu utemeljene
razloge odbijanja. Takoer, Vrhovni sud je istakao da smatra da
nema ni povrede prava na suenje u razumnom roku u odnosu
na Vrhovni sud jer je od dana prispijea predmeta (2. listopad
2007. godine) do donoenja odluke o reviziji (7. svibanj 2009.
godine) proteklo vrijeme od jedne godine i oko sedam mjeseci.
Vrhovni sud je naglasio da je i apelantiin punomonik
doprinio duini trajanja postupka budui da je propustio uz
reviziju dostaviti punomo za zastupanje.
31. Okruni sud je istakao da je donio odluku nakon to je
tumaenjem predugovora koji je zakljuen izmeu parninih
stranaka ocijenio da je predmet ugovora predmetni stan a ne
stanarsko pravo na njemu. Pobijana odluka je donesena
pravilnom primjenom materijalnog prava na pravilno i potpuno
utvreno injenino stanje.
32. Tuitelj je istakao da je apelacija nepravodobna "jer
revizija nije djelotvoran pravni lijek". Osim toga, tuitelj je
istakao da je apelacija "prebukirana neistinama" i ne smatra
potrebnim da to elaborira budui da je, kako navodi, apelacija
nepravodobna, zbog ega e biti odbaena.
33. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo da je
prvostupanjski postupak proveden sukladno vaeim
zakonskim aktima i da nisu prekrena apelantiina prava.
V. Relevantni propisi
34. Zakon o stambenim odnosima ("Slubeni list
SRBiH" br. 14/84, 12/87 i 36/89, te "Slubeni glasnik
Republike Srpske" br. 19/93, 22/93, 12/99 i 31/99) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 11. stav 3.
Zabranjeno je prodavati odnosno kupovati ili na drugi
nain, suprotno odredbama ovog zakona, prenositi odnosno
sticati stanarsko pravo.
35. Zakon o prestanku primjene Zakona o koritenju
naputene imovine ("Slubeni glasnik Republike Srpske" br.
, 18. 6. 2012.
38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01, 13/02, 64/02, 39/03 i 96/03)
u relevantnom dijelu glasi:
lan 14. stav 1.
Nosilac stanarskog prava na naputenom stanu ili lan
njegovog porodinog domainstva definisan u lanu 6. ZOSO
(u daljem tekstu: nosilac stanarskog prava), ima pravo da se
vrati u stan u skladu sa Aneksom 7. Opteg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovog Zakona
se primjenjuju na sve stanove koje su korisnici napustili izmeu
30. aprila 1991. i 19. decembra 1998. godine, bez obzira na to
da li je stan bio proglaen naputenim ili ne.
36. Zakon o privatizaciji dravnih stanova ("Slubeni
glasnik Republike Srpske" br. 11/00 [objavljen 25. travnja
2000. godine], 20/00, 18/01, 35/01 [objavljen 28. srpnja 2001.
godine] i 47/02) u relevantnom dijelu glasi:
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se privatizacija stanova u
dravnoj svojini.
Privatizacija se vri otkupom stana u skladu sa
odredbama ovog zakona
1. Pravo na otkup stana
lan 10. st. 1. i 2.
Pravo na otkup stana ima nosilac stanarskog prava.
Ako stanarsko pravo imaju brani drugovi, pravo na
otkup stana imaju zajedniki, a jedan od njih uz saglasnost
drugog.
lan 73.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske" a
primjenjuje se istekom roka od 90 dana od dana objavljivanja.
37. Zakon o obligacionim odnosima ("Slubeni list
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije" br. 29/78,
39/85, 45/89 i 57/89, te "Slubeni glasnik Republike Srpske"
br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04) u relevantnom dijelu glasi:
Predugovor
lan 45.
(1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima
obaveza da se kasnije zakljui drugi, glavni ugovor.
(2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor,
ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora.
(3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke
glavnog ugovora.
(4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti
drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju glavnog
ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti.
(5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u
roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo
zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kada je
prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude
zakljuen.
(6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od
njegovog zakljuenja toliko izmijenile da ne bi bio ni zakljuen
da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.
Uslovi i njihovo dejstvo
lan 74. st. 1 i 2.
(1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak
ili prestanak zavisi od neizvjesne injenice.
(2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov
ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim
ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proistie neto
drugo.
Nitavost
lan 103.
(1) Ugovor koji je protivan prinudnim propisima, javnom
poretku ili dobrim obiajima nitav je ako cilj povrijeenog
, 18. 6. 2012.
pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u
odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
(2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno
samo jednoj strani, ugovor e ostati na snazi ako u zakonu nije
to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je
povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice.
Pretpostavke za raskidanje
lan 133. st. 1. i 3.
(1) Ako nakon zakljuivanja ugovora nastupe okolnosti
koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog
njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom
sluaju u toj mjeri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi po optem miljenju bilo
nepravino odrati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je
oteano ispunjenje obaveze odnosno strana koja zbog
promijenjenih okolnosti ne moe ostvarivati svrhu ugovora
moe zahtijevati da se ugovor raskine ili izmijeni.
(3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne moe se
pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon
isteka roka odreenog za ispunjenje njene obaveze.
Oigledna nesrazmjera uzajamnih davanja
lan 139. st. 1. i 2.
(1) Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostranom
ugovoru postajala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna
nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje
ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala
znati.
(2) Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje
istekom godine dana od njegovog zakljuenja.
38. Zakon o prometu nepokretnosti ("Slubeni list
Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine" br. 38/78, 4/89,
29/90 i 22/91, te "Slubeni glasnik Republike Srpske" br. 21/92
i 29/94) u relevantnom dijelu glasi:
lan 9. stav 2.
Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na
nepokretnosti mora biti sainjen u pismenom obliku, a potpisi
ugovaraa ovjereni u nadlenom sudu.
39. Zakon o parninom postupku ("Slubeni glasnik
Republike Srpske" br. 58/03, 86/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 10.
Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa
to manje trokova i da onemogui svaku zloupotrebu prava
koja strankama pripadaju u postupku.
lan 60. stav 1.
(1) Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom.
VI. Dopustivost
40. Sukladno lanku VI/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost
u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu kada ona postanu
predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
41. Sukladno lanku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se
podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj
apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom
lijeku koji je koristio.
42. U konkretnom sluaju, predmet pobijanja apelacijom
je Presuda Vrhovnog suda broj 118-0-Rev-07-07-000 892 od 7.
svibnja 2009. godine, protiv koje nema drugih djelotvornih
pravnih lijekova moguih prema zakonu. Zatim, pobijanu
presudu apelantica je primila 23. svibnja 2009. godine, a
apelacija je podnesena 25. lipnja 2009. godine, tj. u roku od 60
47 - 105
dana, kako je propisano lankom 16. stavak 1. Pravila Ustavnog
suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete iz lanka 16. st. 2. i
4. Pravila Ustavnog suda, jer nije oito (prima facie)
neutemeljena, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg
apelacija nije dopustiva.
43. Imajui u vidu odredbe lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lanka 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete
u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
44. Apelantica pobija navedene presude tvrdei da su joj
njima prekrena prava iz lanka II/3. (e), (f) i (k) Ustava Bosne
i Hercegovine, odnosno pravo na pravino suenje iz lanka 6.
stavak 1. Europske konvencije, pravo na dom iz lanka 8.
Europske konvencije i pravo na imovinu iz lanka 1. Protokola
broj 1 uz Europsku konvenciju.
Pravo na pravino suenje
45. lanak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju
ljudska prava i temeljne slobode iz ovog lanka, stavak 2 to
ukljuuje:
e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim
stvarima, i druga prava vezana za krivine postupke.
46. lanak 6. stavak 1. Europske konvencije u
relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obveza ili
osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima
pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku pred
neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.
47. Ustavni sud smatra nespornim da se u predmetnom
parninom postupku odluivalo o apelantiinim graanskim
pravima i stoga su lanak 6. stavak 1. Europske konvencije i
lanak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine primjenjivi.
U odnosu na pravo na donoenje odluke u razumnom
roku
a) Relevantna naela
48. Ustavni sud, prije svega, istie da se, prema
konzistentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava (u
daljnjem tekstu: Europski sud) i Ustavnog suda, razumnost
duine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti
pojedinog predmeta, vodei rauna o kriterijima uspostavljenim
sudskom praksom Europskog suda, a naroito o sloenosti
predmeta, ponaanju strana u postupku i nadlenog suda ili
drugih javnih vlasti, te o znaaju koji konkretna pravna stvar
ima za apelanta (vidi Europski sud, Mikuli protiv Hrvatske,
aplikacija broj 53176/99 od 7. veljae 2002. godine, Izvjee
broj 2002-I, stavak 38).
b) Razdoblje koje se uzima u obzir
49. Ustavni sud zapaa da je Osnovni sud 15. listopada
2004. godine dostavio apelantici tubu broj P-207/04 na
odgovor. S obzirom na to da je apelantica bila tuena u
konkretnoj parnici, predmetni postupak je u odnosu na nju, na
temelju odredbe lanka 60. stavak 1. ZPP, poeo tog datuma.
Dalje, Vrhovni sud je odluku povodom apelantiine revizije,
koja predstavlja konanu odluku o meritumu spora, donio 7.
svibnja 2009. godine. Dakle, predmetni postupak je trajao
ukupno etiri godine i oko sedam mjeseci.
c) Analiza razumnosti trajanja postupka
50. S obzirom na injenina i pravna pitanja koja je u
konkretnom sluaju trebalo rijeiti, Ustavni sud smatra da se
radi o relativno sloenom sudskom postupku, pogotovo
uzimajui u obzir pravna pitanja koja su trebala biti rijeena.
Osim toga, Ustavni sud ukazuje na to da je rije o sporu koji
nije po prirodi hitan i za koji zakon nije propisao posebnu
hitnost u postupanju izuzev to je odredbom lanka 10. ZPP
 47 - 106
propisana opa obveza suda da parnini postupak provede bez
nepotrebnih odugovlaenja.
51. Ustavni sud, prije svega, zapaa da je Osnovni sud s
ciljem voenja i okonanja postupka poduzeo sve procesne
radnje koje su propisane relevantnim odredbama ZPP
(prethodno ispitivanje tube, dostava tube i protutube na
odgovor), te odrao pripremno roite i glavnu raspravu i donio
prvostupanjsku presudu u primjerenim rokovima (18. travnja
2005. godine). Dalje, da je nakon prijema albi obiju stranaka u
postupku, ponovno, u primjerenim rokovima, izvrio dostavu
albi suprotnim strankama na odgovor, te potom i Okrunom
sudu kompletan spis na odluivanje. to se tie postupanja
Okrunog suda, Ustavni sud zapaa da je taj sud, odluujui o
podnesenim albama protiv prvostupanjske presude, 30. svibnja
2007. godine donio svoju odluku. Takoer, Ustavni sud zapaa
da je i Vrhovni sud, nakon prijema predmeta (1. listopada 2007.
godine), o izjavljenoj reviziji odluio 7. svibnja 2009. godine i
da je u meuvremenu, 30. sijenja 2009. godine, upravo zbog
apelantiinog, odnosno propusta njezinog punomonika,
kompletan spis morao vratiti Osnovnom sudu (30. sijenja
2009. godine) radi otklanjanja uoenih nedostataka, zbog ega
je u narednom razdoblju od oko dva i po mjeseca predmet bio u
Osnovnom sudu. Ustavni sud ne moe da ne zapazi da je
Vrhovni sud propust ovakve prirode (izostanak punomoi u
spisu za postupak revizije) primijetio tek nakon godinu dana i
etiri mjeseca. Dalje, Ustavni sud zapaa da je potom, nakon
vraanja predmetnog spisa sa Osnovnog suda, Vrhovni sud
donio odluku u narednih dva mjeseca. Imajui u vidu navedeno,
Ustavni sud smatra da je i ponaanje apelantice, odnosno
njezinog punomonika, u odreenoj mjeri doprinijelo duini
trajanja konkretnog postupka.
52. S obzirom na okolnosti konkretnog predmeta, te
imajui u vidu da se radi o postupku za koji u zakonu nije
propisana obveza hitnog rjeavanja, Ustavni sud smatra da
apelantica nije navela bilo ta to bi ukazalo na to da su sudovi
neopravdano odugovlaili donoenje odluke u konkretnom
sluaju, niti je oita takva neaktivnost sudova koja bi mogla
voditi zakljuku o vjerojatnosti da postoji krenje prava u
odnosu na donoenje odluke u razumnom roku.
53. Ocjenjujui kriterije navedene u prethodnim tokama
ove odluke, Ustavni sud smatra da u okolnostima konkretnog
predmeta, u situaciji kad je postupak na tri sudske instance
trajao etiri godine i oko sedam mjeseci, ne postoji krenje
apelantiinog prava na "suenje u razumnom roku" kao jednog
od aspekata prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije,
te time nema ni osnove za dosuivanje naknade nematerijalne
tete.
U odnosu na aspekte prava na pravino suenje
54. Apelantica, takoer, smatra da su joj redoviti sudovi
donosei pobijane odluke povrijedili pravo na pravino suenje,
a ti se navodi sutinski odnose na njezino nezadovoljstvo
utvrenim injeninim stanjem i primjenom materijalnog prava.
55. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje na to da, prema
praksi Europskog suda i Ustavnog suda, zadaa ovih sudova
nije da preispituju zakljuke redovitih sudova u pogledu
injeninog stanja i primjene materijalnog prava (vidi Europski
sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. lipnja
2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni sud
nije nadlean supstituirati redovite sudove u procjeni injenica i
dokaza, ve je, openito, zadaa redovitih sudova da ocijene
injenice i dokaze koje su izveli (vidi Europski sud, Thomas
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. svibnja 2005.
godine, aplikacija broj 19354/02), a Ustavni sud se, u okviru
apelacione nadlenosti, bavi iskljuivo pitanjem eventualne
povrede ustavnih prava ili prava iz Europske konvencije u
, 18. 6. 2012.
postupku pred redovitim sudovima (vidi Ustavni sud, Odluka
broj AP 20/05 od 18. svibnja 2005. godine, objavljena u
"Slubenom glasniku BiH" broj 58/05).
56. Ustavni sud, prije svega, primjeuje, a to je u
odgovoru na apelaciju naglasio i Vrhovni sud, da su navodi
apelacije, faktiki, ponovljeni navodi revizije, te da je na sve te
navode Vrhovni sud odgovorio u pobijanoj odluci.
57. Dalje, imajui u vidu navedeno, Ustavni sud zapaa da
su sudovi na dvije sudske instance vrlo detaljno razmotrili sva
pitanja koja apelantica ponavlja u apelaciji, te da su dali veoma
jasna i razlona obrazloenja zbog ega se ne mogu prihvatiti
apelantiini navodi o tome da se u konkretnom sluaju radilo o
nitavnom predugovoru, te da je tuitelj obvezan predati joj u
posjed predmetni stan i naknaditi izgubljenu zakupninu. Osim
toga, Okruni i Vrhovni sud su, takoer, u obje pobijane odluke
dali iscrpna obrazloenja o tome zato su usvojili tubeni
zahtjev i naloili apelantici da sa tuiteljem zakljui glavni
kupoprodajni ugovor za predmetni stan, a u suprotnom da se
tuitelj na temelju donesene presude upie kao vlasnik
predmetnog stana u odgovarajuim registrima. U odnosu na
apelanticu, sudovi su takoer jasno obrazloili i da je njezin
protutubeni zahtjev neutemeljen budui da je taj zahtjev u
suprotnosti sa tuiteljevim tubenim zahtjevom, te zbog
injenice da jedan iskljuuje drugi. Dakle, sudovi su, suprotno
apelacionim navodima, ispitali tubu i protutubu i jasno
zakljuili da, bez obzira na to kako bi se tumaila pravna
priroda predmetnog predugovora, apelantica ima obvezu
zakljuiti glavni kupoprodajni ugovor za predmetni stan.
58. Imajui u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da su
Okruni i Vrhovni sud o svojim zakljucima dali dovoljna,
jasna i precizna obrazloenja u svojim odlukama, koja Ustavni
sud ne smatra proizvoljnim ve dovoljnim i prihvatljivim u
smislu prava na obrazloenu odluku kao elementa prava na
pravino suenje. Osim toga, apelantica nije svojim navodima
ni na koji nain dovela u pitanje potivanje prava na pravino
suenje, niti je ponudila bilo kakve druge argumente koji bi
opravdali njezinu tvrdnju da je u konkretnom sluaju na bilo
koji nain to pravo prekreno, ve je nezadovoljna ishodom
konkretnog postupka. Uzimajui u obzir sve navedeno, Ustavni
sud smatra da u konkretnom sluaju nema povrede u odnosu na
ostale aspekte prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije na koje se apelantica pozvala.
Ostali navodi
59. U pogledu apelantiinih navoda o povredi prava na
dom i imovinu iz lanka II/3.(f) i (k) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije, kao i lanka 1.
Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, Ustavni sud zapaa
da se apelantiini navodi o krenju ovih prava, u biti, temelje na
pogreno utvrenom injeninom stanju i pogrenoj primjeni
materijalnog prava, to je Ustavni sud ve obrazloio u
prethodnim tokama ove odluke. S obzirom na to, Ustavni sud
smatra da su i apelantiini navodi o krenju prava na dom i
imovinu iz lanka II/3.(f) i (k) Ustava Bosne i Hercegovine i
lanka 8. Europske konvencije, kao i lanka 1. Protokola broj 1
uz Europsku konvenciju, takoer, neutemeljeni.
VIII. Zakljuak
60. Ustavni sud zakljuuje da ne postoji krenje prava na
"suenje u razumnom roku" kao jednog od elemenata prava na
pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine
i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije u situaciji kada je
parnini postupak, za koji zakon nije propisao da je hitan,
okonan za etiri godine i oko sedam mjeseci, te kada su
redoviti sudovi na tri stupnja poduzimali radnje s ciljem
okonanja postupka u razumnim rokovima, a za postupak pred
, 18. 6. 2012.
revizijskim sudom postoji i apelantiin doprinos za predmetnu
duinu trajanja postupka.
61. Dalje, Ustavni sud smatra da nema povrede u odnosu
na ostale aspekte prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske
konvencije, te prava na dom i imovinu iz lanka II/3.(f) i (k)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 8. Europske konvencije i
lanka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju kada su
Okruni sud i Vrhovni sud detaljno i jasno obrazloili svoje
odluke, kako u pogledu utvrenog injeninog stanja, tako i u
47 - 107
pogledu primjene materijalnog prava, a takva obrazloenja
Ustavni sud ne smatra proizvoljnim.
62. Na temelju lanka 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.
63. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,
odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simovi, v. r.

Naputak o metodologijskom okviru i principima

za izradu Pravilnika o klasifikaciji znanstvenih
podruja, polja i grana (hrvatski jezik) 13
548 551

( ) 1
Odluka o osnivanju Meuresorne radne grupe za ( ) 16
praenje provoenja meunarodnih restriktivnih Uputstvo o metodolokom okviru i principima za
mjera (bosanski jezik) 2 izradu Pavilnika o minimalnim uvjetima za izbor
Odluka o osnivanju Meuresorne radne skupine u nauna zvanja (bosanski jezik) 22
za praenje provedbe meunarodnih restriktivnih Naputak o metodologijskom okviru i principima
mjera (hrvatski jezik) 2 za izradu Pravilnika o minimalnim uvjetima za
549 izbor u znanstvena zvanja (hrvatski jezik) 27



552 62/2012
( ( ) 32
) 3 Pravilo 62/2012 o prenosivosti telefonskih
Odluka o davanju saglasnosti za prihvatanje brojeva (bosanski jezik) 38
Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula Pravilo 62/2012 o prenosivosti telefonskih
Federativne Republike Brazil u Bosni i brojeva (hrvatski jezik) 43
Hercegovini i otvaranje poasnog konzulata 553
Federativne Republike Brazil u Bosni i 39/2008
Hercegovini sa sjeditem u Visokom (bosanski
jezik) 3 ( ) 49
Odluka o davanju suglasnosti za prihvaanje Pravilo o izmjenama i dopuni Pravila 39/2008
Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge
Federativne Republike Brazil u Bosni i u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 50
Hercegovini i otvaranje poasnog konzulata Pravilo o izmjenama i dopuni Pavila 39/2008
Federativne Republike Brazil u Bosni i Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge
Hercegovini sa sjeditem u Visokom (hrvatski u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 50
jezik) 4 554 "
-
CRA 05/2001" ( ) 50
Pravilo o izmjeni Pravila "Naknade za dozvole za
550 operatore mobilnih telekomunikacija CRA Pravilo
05/2001" (bosanski jezik) 51
, Pravilo o izmjeni Pravila "Naknade za dozvole za
( ) 4 operatore pokretnih telekomunikacija CRA
Uputstvo o metodolokom okviru i principima za Pravilo 05/2001" (hrvatski jezik) 51
izradu Pravilnika o klasifikaicji naunih oblasti,
polja i grana (bosanski jezik) 8
 47 - 108 , 18. 6. 2012.

555 14-5-1-34-1-77-21/12 ( 557 3377/09 ( ) 52
) 51 Odluku broj AP 3377/09 (bosanski jezik) 58
Rjeenje broj 14-5-1-34-1-77-21/12 (bosanski Odluka broj AP 3377/09 (hrvatski jezik) 64
jezik) 51 558 3953/09 ( ) 69
Rjeenje broj 14-5-1-34-1-77-21/12 (hrvatski Odluka broj AP 3953/09 (bosanski jezik) 75
jezik) 52 Odluka broj AP 3953/09 (hrvatski jezik) 81
556 14-5-1-34-1-77-22/12 ( 559 2029/09 ( ) 86
) 52 Odluka broj AP 2029/09 (bosanski jezik) 93
Rjeenje broj 14-5-1-34-1-77-22/12 (bosanski Odluka broj AP 2029/09 (hrvatski jezik) 100
jezik) 52
Rjeenje broj 14-5-1-34-1-77-22/12 (hrvatski
jezik) 52

: , 1, - :
- : , 39/III -
: - : : 722-030 - : 722-061 - : 722-054, : 722-071 - : 722-049, 722-050, :
722-074 - : 722-051 - : 722-044, 722-046 - : 722-042 - ,
: UNICREDIT BANK .. 338-320-22000052-11, .. 160-200-00005746-51,
HYPO-ALPE-ADRIA-BANK .. , 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK .. 161-000- 00071700-57 - :
"" . . - : - 20 .
" " 731. , /I -
2168/97 10.07.1997. . - 4200226120002. - 01071019. - 200226120002.
. I 2012. " " " "
120,00 , " " 110,00 .
Wb : http://www.sluzbenilist.ba - 200,00