Zatiti

se znanjem!
Sve to morate znati za
uspjean rad u Njemakoj.
Impresum

Izdava:
DGB-Bundesvorstand
(Savezno Predsjednitvo Saveza sindikata Njemake)
Henriette-Herz-Platz 2
10178 Berlin

Autorica: Doritt Komitowski

Redakcija: Dominique John, Volker Roocha,
Michael Wahl, Ivana Drmic
Prijevod: Monika Lovri

Odgovornost u smislu Zakona o medijima:

Annelie Buntenbach
Slaganje/grafika:
.zersetzer. |||| ||| freie grafik | www.zersetzer.com

Berlin, u rujnu 2016

vij Wrttemberg und der Diakonie Bremen herausgegeben
wurde. Wir danken fr die gute Zusammenarbeit und die
vielen ntzlichen Anregungen.
 Broura je nastala zajednikim radom
sljedeih kooperacijskih partnera:

DGB Savez njemakih sindikata

(Krovni savez osam vodeih
sindikata u Njemakoj)
www.dgb.de
FES Friedrich Ebert Stiftung
Zagreb
www.fes.hr
KWKD Kroatische Weltkongress in Deutschland e.V.
(Hrvatski svjetski kongres u Njemakoj)
http://www.kwkd.org/hr

Ova je broura takoer dostupna za radnice i radnike

iz zemalja arapskog govornog podruja, Bugarske,
Grke, Poljske, Rumunjske, Maarske i panjolske pod
naslovima:

!
!
Wiedza chroni!
Eti informat, eti protejat!
A tuds biztonsg!
Informarse es protegerse!

Na kraju broure pronai ete adrese partnera koji su

suraivali u njezinoj izradi kao i nekih drugih organizacija
i ustanova koje vam mogu biti od koristi.
3
x
Dobro doli!

Od 1. srpnja 2015. za graanke i graane Republike

Hrvatske u veini zemalja Europske unije na snazi je
potpuna sloboda kretanja, a Njemaka je jedna od njih.
Dakle imate mogunost i pravo zaposliti se u Njemakoj,
kod nekog poslodavca po vaem izboru, bez ogranienja.
To je dobra odluka njemake Vlade koju mi, Savez sindikata
Njemake (DGB) i njegovi udrueni sindikati, izriito
pozdravljamo. Mnoge graanke i mnogi graani Republike
Hrvatske proteklih su godina iskoristili mogunosti
slobode kretanja unutar Europske unije kako bi radili u
drugim zemljama, izmeu ostaloga i u Njemakoj. Znamo
da se veina radnih odnosa odvija bez potekoa. Meutim
redovito ujemo za radne odnose u kojima radnice
i radnici iz Hrvatske moraju raditi po neprihvatljivim
uvjetima i u kojima ih se u znatnoj mjeri iskoritava. Kao
njemaki sindikati zalaemo se za kvalitetna radna mjesta
svih radnika kako onih koji ve rade u Njemakoj tako
i onih koji ovamo dolaze. Ljudi koji po prvi put dolaze
u Njemaku esto nisu upoznati sa svojim pravima i
mogunostima. Mnogi raspolau samo skromnim znanjem
njemakog jezika i ne znaju kome bi se mogli obratiti 4
 kada im se na tritu rada dogode potekoe. Ako se
planirate zaposliti u Njemakoj ova vam broura moe
dati prve informacije. Ona sadri preporuke i smjernice
kako se pripremiti, o emu trebate voditi rauna i kome
se u Njemakoj moete obratiti i zatraiti pomo. Molimo
vas, razmislite o tome ne bi li za vas imalo smisla ulaniti
se u jedan od sindikata koji pripadaju Savezu sindikata
Njemake. Sindikat vas moe zatiti i pomoi vam ako
na tritu budete imali problema. Osim toga, mi se i kod
njemake Vlade zalaemo za propise kojima ete biti
kvalitetnije zatieni. Sindikati Saveza sindikata Njemake
podijeljeni su po granama odnosno djelatnostima. Koji bi
sindikat za vas bio najbolji izbor saznat ete u sindikalnim
uredima ili savjetovalitima projekta Pravedna mobilnost
(Faire Mobilitt) ije ete podatke za kontakt pronai u
posljednjem dijelu ove broure.

Annelie Buntenbach,
lanica Rukovodee Savezne uprave
Saveza sindikata Njemake
5
x
Uvod

Ova je broura namijenjena osobama iz Hrvatske koje

privremeno ili trajno ele raditi i ivjeti u Njemakoj. Trita
rada u Europi liberalizirana su i globalizirana. Uz nove
anse i perspektive to je naalost omoguilo i zloporabu i
radno iskoritavanje mobilnih radnica i radnika. Iz iskustva
savjetovalita i rada njemakih i hrvatskih sindikata kao i
nevladinih organizacija znamo:

Postoji sve vie radnog iskoritavanja pa tako i hrvatskih

radnica i radnika, i to ne samo u slabo plaenom podruju
nisko kvalificiranog i nekvalificiranog rada. Pretpostavke
koje zloporabu radnica i radnika ine lakom esto su
nedostatak znanja njemakog jezika i radnikih prava, ali
i nedostatak sindikalne organiziranosti mobilnih radnica
i radnika. Ova broura sadri informacije koje e vam
pomoi da u Njemakoj pronaete radno mjesto u skladu
sa zakonom, uz pravedne uvjete rada.

6
 x
Sadraj

I. Prije nego to otputujete.................................................. 9

1. Ope informacije o njemakom tritu rada...................... 9

2. Najbolje mogunosti imate ako znate njemaki jezi.......10

3. Koje dokumente morate ponijeti sa sobom?...................11

4. Traite posao................................................................................13

5. Traite posao preko posrednike agencije.......................15

6. elite raditi kao sezonska radnica/sezonski radnik..........18

7. Imate ponudu za rad u Njemakoj.......................................19

8. U Njemaku odlazite kao

upuena radnica/upueni radnik.........................................21

9. elite samostalno raditi...........................................................27

7
II. Kada stignete u Njemaku.............................................28

1. to morate prvo uiniti?..........................................................28

2. Rad u Njemakoj.........................................................................29
a. Radna dozvola.......................................................................30
b. Ugovor o radu.......................................................................30
c. Plae..........................................................................................31
d. Radno vrijeme.......................................................................35
e. Zdravstveno osiguranje.....................................................36
f. Nezgoda na radu i osiguranje od nezgode................37
e. Mirovinsko osiguranje........................................................38
h. Godinji odmor.....................................................................39
i. Ako se razbolite....................................................................40
j. Otkaz.........................................................................................41
k. Probni rad...............................................................................42
l. Samostalni rad (samozaposlenost)................................43
m. Priznavanje zavrenih struka
i kvalifikacija...........................................................................47
n. Oprez kod odredbe o vraanju novca u
ugovoru o radu.....................................................................48

Vane adrese u Njemakoj............................................................49

Sindikati u Njemakoj.....................................................................57

Vane adrese u Hrvatskoj..............................................................59

8
 k k k I. Prije nego to otputujete

1. Ope informacije o njemakom

tritu rada
Svka dravljanka i svaki dravljanin Republike Hrvatske ima
pravo otputovati i boraviti u Njemakoj. Dakle, ne treba
vam viza niti dozvola boravka.

Za boravak do 3 mjeseca dostatna je vaea osobna

iskaznica ili putovnica.

Ako ostajete due od 3 mjeseca, pretpostavlja se da se

zadravate u svrhu traenja posla, kao radnica/radnik
ili kao osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u
Njemakoj.

Ako se u svrhu traenja posla elite zadrati due od 6

mjeseci u Njemakoj, morate dokazati

da i dalje traite posao, kao i

da postoje osnovani izgledi da ete posao dobiti.
Neovisno od navedenoga u Njemakoj su na snazi pravni
propisi o prijavi boravka: Ako boravite u Njemakoj ili se
uselite u stan, morate se prijaviti u roku od 7 dana.

Dodatne vane informacije potraite na web stranici

njemakog Veleposlanstva u Republici Hrvatskoj:

http://www.zagreb.diplo.de
9
(Rad, obrazovanje i studij u Njemakoj)
Napomena: Naelno kao nezaposlena graanka/
nezaposleni graanin Unije, u Njemakoj moete boraviti
neogranieno ako raspolaete dostatnim sredstvima
za egzistenciju i dostatnim pokriem zdravstvenog
osiguranja.

2. Najbolje mogunosti imate ako

znate njemaki jezik!

elite li u Njemakoj raditi i ivjeti, znanje njemakog jezika

od velikog je znaaja. Morate biti u stanju sporazumjeti se
s poslodavcem, kolegicama / kolegama, javnim slubama i
institucijama. Samo ako znate govoriti njemaki, moi ete
pregovarati o svojim uvjetima rada i svojoj plai i zatiti se
od zloporabe i radnog iskoritavanja!
esto poslodavci i nalogodavci trae da potpiete neke
dokumente. To ne biste trebali uiniti ako ne razumijete to
u njima pie!
U pravilu ete kvalitetno radno mjesto nai samo ako
govorite njemaki.
Njemaki jezik moete nauiti u Njemakoj. Dobar
standard uenja u pravilu nude jezini teajevi njemakih
Pukih veleuilita (Volkshochschulen).

k Preporuka: Pokuajte krenuti na teaj njemakog

jezika u Hrvatskoj!

To je esto povoljnije i bolje nego kasnije u Njemakoj.

Od samog e vam poetka biti lake zatiti se od
zloporabe i radnog iskoritavanja, a imat ete i ansu za 10
 bolje radno mjesto. Osim toga, lake ete doi do svih
besplatnih pomoi koje nude savjetovalita.
Teajeve njemakog jezika nudi primjerice Goethe-
Institut u Zagrebu (telefon: +385 1 6195000).

Ako u vaoj blizini nema Goethe-Instituta ili ako su

vam teajevi preskupi, informirajte se u vaem gradu
ili vaoj opini postoje li alternative kao to su jezini
instituti sveuilita ili privatne kole stranih jezika.

3. Koje dokumente morate ponijeti

sa sobom?
Sljedei dokumenti su vani, trebali biste ih zatraiti jo
prije odlaska u Njemaku:

Putovnica ili osobna iskaznica

Posjedovanje vaee iskaznice i prijava na slubi za
prijavu boravka dovoljna je za boravak u Njemakoj.
Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja:
Iskaznicu ete dobiti kod Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (HZZO).
Pitanja moete postaviti putem besplatnog broja
telefona za obavezno osiguranje 0800 7979.
Takoer je mogue zatraiti Europsku iskaznicu
zdravstvenog osiguranja preko internetskog portala
http://www.cezih.hr/EhicRequest/home.html ili u
podrunici.
Dodatne informacije potraite na internetskom portalu
11 http://www.hzzo.hr
 Na temelju zdravstvene iskaznice u bolnici ili lijenikoj
ambulanti u Njemakoj moete dobiti besplatnu
lijeniku uslugu. Imajte meutim na umu da iskaznica
ne pokriva sve usluge ve samo hitne sluajeve i
medicinski potrebno lijeenje koje se ne moe odgoditi.
Lijenici u ambulanti o tome mogu imati vrlo razliita
stajalita.

k Vano: Kako biste dobili Europsku iskaznicu

zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj morate imati
redovno zdravstveno osiguranje.
Ako u Hrvatskoj nemate zdravstveno osiguranje,
provjerite imate li mogunost naknadno zakljuiti
zdravsteno osiguranje, npr. na
http://www.hzzo.hr/ > Lijeenje u inozemstvu > Vaa
prava: Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja
(EHIC) i europsko/nacionalno zakonodavstvo

vozaka dozvola

rodni list

svjedodba o zavrenoj kolskoj spremi

svjedodba o zavrenom strukovnom obrazovanju

ili dokazi o kvalifikacijama s pregledom odraenih sati
teorije i prakse.

zavrna svjedodba sveuilita, primjerice diploma,

prvostupnik, drugostupnik itd. kao i pregled studiranih
predmeta i broj nastavnih sati

Dokumenti su potrebni kako biste u Njemakoj eventualno

dokazali i zatraili priznavanje razdoblja osiguranja, 12
 obrazovanja ili kvalifikacije. Tako ete imati mogunost
pronai posao u svojoj struci.

Vai dokumenti moraju biti prevedeni na njemaki te

ovjereni takozvanom Apostilleom u Hrvatskoj kako bi se
dokumenti mogli upotrijebiti u inozemstvu. Najbolje je da
se informirate u ustanovi koja izdaje dotinu ispravu tko je
zaduen za nadovjeru (Apostille).

4. Traite posao
Traiti posao moete ve u Hrvatskoj preko EURES-a, mree
koja povezuje javne zavode za zapoljavanje svih drava
lanica Europske unije. Informirajte se u vaem Zavodu za
zapoljavanje u Hrvatskoj o slobodnim radnim mjestima
u Njemakoj. Pitajte nadlenu savjetnicu ili nadlenog
savjetnika za EURES ili konzultirajte internetske stranice s
ponudama radnih mjesta u cijeloj Europi:

ec.europa.eu/eures
No za traenje radnog mjesta moete i otputovati
u Njemaku. Najbolje je odmah sa sobom ponijeti
dokumente koji su navedeni u prethodnom poglavlju.

k Vano: Mogue je da u Njemakoj neete odmah

nai posao. Trebali biste znati gdje u Njemakoj
moete stanovati i kod sebe imati dovoljno novaca
kako biste due vrijeme mogli ivjeti u Njemakoj
dok ne naete posao.

Ako ste se prijavili kao nezaposlena osoba na Hrvatskom

13 zavodu za zapoljavanje (HZZ) i primate novanu naknadu
za nezaposlost, imate mogunost odreeno vrijeme
primati vau naknadu u Njemakoj. Za to morate:

u Hrvatskoj biti prijavljeni najmanje 4 tjedna na HZZ-u

kao nezaposlena osoba,- kod HZZ-a podnijeti zahtjev na
obrascu U2 (bivi E 303) i

najkasnije u roku 7 dana nakon vaeg odlaska iz Hrvatske

prijaviti se nadlenoj Agenciji za rad (Arbeitsagentur)
u Njemakoj te predoiti obrazac U2. Duni ste stajati
na raspolaganju njemakom tritu rada za prihvaanje
zaposlenja.

Ako su ispunjeni navedeni uvjeti, HZZ e isplatiti vau

novanu naknadu za 3 mjeseca od datuma odlaska iz
Hrvatske na va bankovni raun u Hrvatskoj. U odreenim
sluajevima trajanje isplate se moe produiti na najdue
6 mjeseci.

k Panja! Mnogi traitelji posla gube svoje pravo na

novanu naknadu jer nisu upoznati s navedenim
pravilima i naputaju Hrvatsku, a da se nisu prijavili
kao nezaposlena osoba ili se u Njemakoj prekasno
prijave nadlenoj Agencji za rad (Arbeitsagentur).
Prije vaeg odlaska iz Hrvatske informirajte se o
vaim pravima u Zavodu za zapoljavanje!

Ako se u svrhu traenja posla u Njemakoj elite zadrati

due od 6 mjeseci, morate biti u stanju dokazati

da i dalje traite posao kao i

da postoje opravdani izgledi da ete posao dobiti. 14
 uvajte stoga molbe i tekstove natjeaja za radno mjesto
na koje ste se prijavljivali ili se elite prijaviti kako biste
eventualno mogli dokazati da ozbiljno traite posao.
uvajte takoer i odgovore dobivene od poslodavaca!

5. Traite posao preko posrednike

agencije

Moete ve iz Hrvatske traiti radno mjesto u Njemakoj,

primjerice preko posrednike agencije.

k Oprez od mogue prijevare!

Neozbiljne agencije odnosno posrednike tvrtke takoer
nude poslove u Njemakoj. Obeavaju zaposlenje u skladu
sa zakonom, dobru plau kao i smjetaj, a za svoje usluge i
ishoenje svih potrebnih dokumenata trae novac.

Realnost nerijetko izgleda drugaije:

Mogue je da e vas dovesti u Njemaku, smjestiti vas u
loem zajednikom smjetaju ili pak jeftinom pansionu.
Morate raditi 10 do 12 sati dnevno te moda neete
dobivati plau nego samo niske akontacijske iznose. Na
kraju ete saznati da nemate radne dokumente i da je na
vae ime prijavljen obrt te da stoga sada imate porezne
dugove prema poreznoj upravi.

Teko je rei je li neka posrednika agencija ozbiljna ili nije.

Na neozbiljne posrednike upuuje sljedee:

15 Posrednika tvrtka nije upisana u Registar poslovnih
 subjekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Na internetskoj stranici Registra pronai ete popis tvrtki:
www.biznet.hr > Registar poslovnih subjekata

Posrednik trai novac unaprijed.
Ne morate platiti taj iznos! esto se navodi kako se
radi o pristojbi za njemake dravne slube. To nije
tono! Hrvatske posrednike agencije u naelu nemaju
pravo traiti posredniku naknadu od radnica i radnika.
Doputeno je samo obraunati trokove dolaska i
odlaska, izrade vize, lijenike preglede ili prijevod
dokumentacije, ako je posrednika firma organizirala te
usluge.

Posrednik izjavljuje da za ishoenje potrebnih

dokumenata imate dugovanje prema njemu.

Nemate pravo (nije vam omogueno) osobno stupiti u

kontakt s poslodavcem. Ne posjedujete adresu ni puno
ime ili broj telefona poslodavca.

Nemate ugovor o radu ni tonu informaciju o vrsti posla

koji trebate obavljati.

Nemate informaciju o smjetaju i prehrani.

Ako vaa posrednika tvrtka nije upisana u Registar

poslovnih subjekata, to biste trebali prijaviti Inspektoratu
rada te biste trebali zatraiti provjeru radi li se o ozbiljnoj
agenciji: https://gov.hr/ > Moja uprava > Rad > Radni
Odnos > Prijava Inspektoratu rada 16
 Besplatni telefon: 0800 49 49

Dodatne informacije potraite kod Ministarstva rada

i mirovinskog sustava na www.mrms.hr > O MRMS >
Inspektorat rada

Njemake posrednike agencije takoer su aktivne u

Hrvatskoj. Za njih jednim dijelom vrijede druga pravila.
Tako one mogu od radnika traiti naknadu za svoje
posredovanje, ali ne smiju traiti predujam (prethodnu
uplatu).

Osim toga u Njemakoj nije na snazi obaveza registriranja

posrednikih agencija. U Njemakoj se moete informirati
u Centrali za posredovanje osoblja iz inozemstva i
strunjaka (ZAV Zentrale Auslands- und Fachvermittlung).

6. elite raditi kao sezonska radnica/

sezonski radnik

Sezonski rad doputen je najdue u trajanju 6 mjeseci

u kalendarskoj godini u sljedeim granama odnosno
djelatnostima:
poljoprivreda i umarstvo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo,
prerada voa i povra, pilane.
Moete traiti sezonsko radno mjesto preko EURES-a ili
Centrale za posredovanje osoblja iz inozemstva i strunjaka
(ZAV):
17 ec.europa.eu/eures
Prije odlaska svakako biste trebali saznati hoete li imati
organizirai smjetaj. Ako da, koliko morate za njega platiti.

U Njemakoj imate pravo primati djeji doplatak

(Kindergeld). To vrijedi i kada djeca ne ive s vama u
Njemakoj. Ako vi primate ili drugi roditelj prima djeji
doplatak u Hrvatskoj taj e se iznos odbiti od njemakog
djejeg doplatka. Informirajte se prije nego to napustite
Hrvatsku i pribavite potrebne dokumente.

k Oprez: U sezonskom radu takoer postoje sluajevi

zloporabe i radnog iskoritavanja! Potujte sljedea
upozorenja:

Mnogi posrednici zakljue ugovor o radu s poslodavcima
u Njemakoj ali ih ne proslijede sezonskim radnicima.
Njemaki poslodavac po zakonu je duan dati pismeni
ugovor o radu najkasnije mjesec dana nakon poetka
rada.

Ugovor o radu morate paljivo proitati! esto je

utvrena satnica, no vaa e stvarna zarada pak ovisiti
o vaem radu to je utvreno posebnim sporazumom
(tzv. akordna plaa, prema uinku), ali to nije u svim
sluajevima dopustivo. Sporazumom o akordu prije
svega se ne smije utvrditi nia plaa od zakonske
minimalne plae!
Od 2015. godine za poljoprivredu i umarstvo kao i za
vrtlarstvo na snazi je ope obvezujua minimalna plaa.
Za 2016. godinu ta plaa iznosi za Istonu Njemaku
i Berlin 7,90 EUR, a za Zapadnu Njemaku 8,00 EUR. 18
 Sljedee, 2017. godine minimalna plaa e se u toj grani
odnosno djelatnosti povisiti za itavu Njemaku na 8,60
EUR te od 1. 11. 2017. na 9,10 EUR. Najbolje je obratiti
se nadlenom sindikatu ili savjetovalitu te zatraiti
savjetovanje.

Redovito biljeite odraene sate i evidentirajte svoj rad.

Za sluaj da smjetaj ne odgovara dogovoru,

fotografirajte ga.

7. Imate ponudu za rad u Njemakoj

Ako ste u Njemakoj nali ponudu za rad, vrijedi sljedee:

Poslodavac vam mora dati informacije o radu, primjerice o

kojoj se vrsti posla radi, koje je vae radno vrijeme, kolika
je plaa itd.

Imate pravo na pismeni ugovor o radu. Potpisat ete

ga u Hrvatskoj prije odlaska ili najkasnije pri dolasku u
Njemaku i dobit ete primjerak ugovora o radu.
Ne postoji obaveza poslodavca da se ugovor o radu
prevede na hrvatski jezik. Ako ne razumijete dovoljno
njemaki jezik, potraite nekoga tko e vam ugovor
prevesti i objasniti. Nemojte potpisivati nita to ne
razumijete!

Morate razjasniti jeste li duni osobno platiti troak

19 prijevoza do Njemake.
 Morate saznati hoete li u Njemakoj dobiti smjetaj i
prehranu i tko e to platiti. esto radnici na kraju mjeseca
saznaju kako je poslodavac velik dio zaraene plae odbio
za smjetaj.

k Vano: Nije svaki odbitak zakonit!

Postoje pravila koji iznos za koji smjetaj i koju prehranu
poslodavac ima pravo odbiti na kraju mjeseca:

http://www.lohn-info.de/sachbezugswerte_2016.html
Primjer: Materijalna nabavna vrijednost iznosi u Njemakoj
za godinu 2016:

za besplatnu prehranu 236 EUR mjeseno. Va

poslodavac dakle smije po danu odbiti najvie 7,87 EUR
(= 236 EUR/30 dana) od vae plae.

za besplatan smjetaj 223 EUR mjeseno.

Ako vie osoba ivi u jednoj sobi, taj se iznos umanjuje:

ako su dvije osobe u jednoj sobi, za 40 posto,

tj. 223 EUR - 40 posto (223/100x40 = 89,20 EUR) = 133,80 EUR

ako su tri osobe u jednoj sobi, za 50 posto,

tj. 223 EUR - 50 posto (223/100x50 = 111,50 EUR) = 111,50 EUR

ako su u jednoj sobi smjetene vie od tri zaposlene

osobe, za 60 posto, tj. 223 EUR - 60 posto
(223/100x60 = 133,80EUR) = 89,20 EUR 20
 Ove se brojke mogu promijeniti, one su smjernice za vas
da moete provjeriti odbija li va poslodavac previe od
vae plae.

U zaraunavanju trokova postoji razlika izmeu smjetaja i

stana. Za sluaj da vam poslodavac stavlja na raspolaganje
zaseban stan, potrebno je uzeti u obzir odgovarajui
prosjek najamnine.
No ni u ovom sluaju nije doputeno zadrati proizvoljan
iznos najamnine informirajte se u savjetovalitu!

8. U Njemaku odlazite kao

upuena radnica/upueni radnik
Upuivanje znai da imate zakljueni ugovor o radu s
vaim poslodavcem u Hrvatskoj i da kod njega radite
u Hrvatskoj, no da vas na odreeno vrijeme upuuje u
Njemaku, kako bi se izvrio odreeni posao koji je on
ugovorio s njemakom tvrtkom.

S vaim poslodavcem u Hrvatskoj morate dogovoriti

pojedinosti o radu u inozemstvu.

k Vano: Va poslodavac u Hrvatskoj jest i ostaje itavo

vrijeme va poslodavac i duan vam je isplaivati
plau!

S vaim biste poslodavcem trebali, dodatno uz potpisivanje

ugovora o radu, pismeno utvrditi sljedee toke:
21
 ime i adresa poduzea u Njemakoj u kojem ete raditi,

tko je za vrijeme trajanja vaeg upuivanja osoba za

kontakt u poduzeu koje vas prima?

mjesto rada i trajanje rada,

vrsta djelatnosti,

naknada za rad: visina, dodaci, doplate, posebne naknade,

radno vrijeme,

godinji odmor,

kompenzacija dodatno nastalih trokova za putovanje,

smjetaj, preseljenje,

nastavak radnog odnosa s istim poslodavcem nakon

povratka iz inozemstva.

U Hrvatskoj je potrebno u mjesno nadlenoj podrunici

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatraiti
izdavanje Potvrde A1.

Potvrdu moete preuzeti na:

www.mirovinsko.hr > Tiskanice > 7.1a. Zahtjev za izdavanje
potvrde A1 - izaslanje zaposlenih osoba u EU

U pravilu e to obaviti va poslodavac. Potvrda A 1

dokazuje njemakim tijelima da ste uredno upueni na rad 22
 u Njemaku. Potvrda se predouje u sluaju kontrole.
Potvrda A1 potvruje da se na Va radni odnos i dalje
primjenjuje hrvatsko pravo te da va poslodavac u
Hrvatskoj mjeseno plaa za vas doprinose za socijalno,
mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vae mjesto rada je
dakle samo privremeno u Njemakoj. Va radni odnos u
Hrvatskoj ostaje na snazi sa svim pravima i obavezama.

k to morate znati: Za va radni odnos i dalje vrijedi

hrvatsko radno pravo.
Dodatno za vau zatitu na snazi su neki njemaki pravni
propisi koje va poslodavac mora potovati i ne smije od
njih odstupati na vau tetu:

Minimalna plaa: Poslodavac u Hrvatskoj vam u svakom

sluaju mora isplatiti minimalnu plau koja vrijedi u
Njemakoj. U Njemakoj postoje dvije vrste minimalnih
plaa, koje su od znaaja za upuene radnike:

1. Zakonska minimalna plaa u visini od 8,50 EUR

bruto po radnom satu.

2. Minimalne plae prema kolektivnim ugovorima.

U nekim granama odnosno djelatnostima postoje
minimalne plae koje su esto vie od zakonske
minimalne plae. U te se grane ubrajaju primjerice
graevinarstvo, ienje zgrada i njegovateljstvo.
Informirajte se o aktualnim minimalnim plaama
koje su u Njemakoj na snazi za odreene grane! Vie
informacija potraite u poglavlju II.2.c.
23
 Plaanje

Maksimalno radno vrijeme i minimalno vrijeme

odmora:
U Njemakoj je zakonom propisano koliko sati
dnevno i tjedno smijete najvie raditi.
Vae radno vrijeme po radnom danu iznosi najvie
8 sati odnosno 48 sati po radnom tjednu. Radno se
vrijeme smije samo onda produiti na najvie 10
sati dnevno ako u prosjeku od 24 tjedna ili 6 mjeseci
dnevno radno vrijeme ne prelazi prosjeno 8 sati.
Morate se pridravati dnevne stanke za odmor, a to
je najmanje 30 minuta ako radno vrijeme iznosi vie
od 6 do maksimalno 9 sati odnosno 45 minuta ako
radno vrijeme iznosi vie od 9 sati.

k Vano: Radnim vremenom smatra se svaki sat u

kojem stojite poslodavcu na raspolaganju! U to
spada primjerice i vrijeme dok ekate na radni
materijal na gradilitu ili ekate odjavu iz hotela ili se
pridravate propisanog odmora na odmoritu.
U radno vrijeme spada i pripravnost, dakle vrijeme
u kojem ste u blizini pripravni za rad, primjerice za
njegu starijih i bolesnih osoba. Najbolje je informirati
se u nekom savjetovalitu!

Minimalni godinji odmor: U Njemakoj vrijedi

minimalni godinji odmor od 24 radna dana (ako je
estodnevni radni tjedan) ili 20 radnih dana (ako je
petodnevni radni tjedan).
Va poslodavac u Hrvatskoj mora vam odobriti taj
minimalni godinji odmor! 24
 Zakon o zatiti majke: Za vrijeme trudnoe
zatieni ste od otkaza. est tjedana prije poroda
odnosno osam tjedana nakon poroda na snazi je
zabrana rada.

Zatita na radu: Primjerice obaveza noenja kacige

i osobne zatitne opreme na gradilitima. Na snazi je
izmeu ostaloga Zakon o zatiti na radu, Uredba o
sigurnosti i zdravstvenoj zatiti na gradilitima kao i
Uredba o zatiti rada djece.

Osim toga vrijede sljedee posebnosti za upuene radnike:

Porez na dohodak: Ako vie od 183 dana privremeno radite

u Njemakoj, morate u Njemakoj plaati porez na dohodak.
Va poslodavac mora vas prijaviti na mjesnoj ispostavi
porezne uprave u Njemakoj ili vi to morate uiniti sami.

I dalje ste zdravstveno osigurani u Hrvatskoj.

Od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
dobit ete Europsku karticu zdravstvenog osiguranja.
Na temelju zdravstvene iskaznice moete u Njemakoj u
bolnici ili lijenikoj ambulanti dobiti besplatnu lijeniku
uslugu. Imajte meutim na umu da iskaznica ne pokriva
sve usluge ve samo hitne sluajeve i medicinski
potrebno lijeenje koje se ne moe odgoditi.Lijenici u
ambulanti o tome mogu imati vrlo razliita stajalita.
U sluaju upuivanja radnika koje traje due od 12
mjeseci, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdaje
obrazac S 1 (bivi E 106). Taj ete obrazac predoiti
25 zdravstvenom osiguranju vaeg izbora u Njemakoj te
 ete tako prenijeti svoje osiguranje za vrijeme svojeg
boravka iz Hrvatske u Njemaku. Tako moete dobiti sve
potrebne usluge u Njemakoj.
Ako bi vae upuivanje trajalo due od 24 mjeseca, va
poslodavac mora od 25. mjeseca uplaivati doprinose za
socijalno osiguranje u Njemakoj. Ako je unaprijed jasno
da ete u Njemaku biti upueni due od 24 mjeseca,
to je potrebno prijaviti njemakom Zavodu za socijalno
osiguranje (Sozialversicherungsanstalt), kako bi Zavod
mogao provjeriti moete li u pojedinom sluaju iznimno
ipak ostati socijalno osigurani u Hrvatskoj.

k Oprez: Neki poslodavci e vam rei da je putno

osiguranje dostatno. To nije tono.

Oprez od mogue prijevare!

k
Neki poslodavci upuuju radnike u Njemaku premda
nemaju pravo na to. To su prije svega tzv. firme koje
imaju samo potanski sandui, dakle firme koje u
Hrvatskoj imaju samo potansku adresu, no tamo ne
obnaaju znaajne gospodarske djelatnosti. Takve
firme u pravilu nisu ovlatene upuivati radnice i
radnike u Njemaku. Uvijek vodite rauna o tome da
vam se preda potvrda A1 te je uvijek imajte kod sebe.
Ako imate dvojbe glede potvrde i firme koja vas je
uputila u Njemaku kontaktirajte Inspektorat rada u
Hrvatskoj preko sljedee adrese:

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Inspektorat rada
Sredinji ured 26
 Petraieva 4
10 000 Zagreb
tel. +3851 3696 486
fax. +3851 3696 499
E-pota: prijave.sredisnjiured@mrms.hr
https://gov.hr > Moja uprava > Rad > Radni odnos >
Prijava Inspektoratu rada

9. elite samostalno raditi

Ako u Njemakoj elite samostalno raditi morate se dobro
informirati o svim formalnostima koje su povezane sa
samostalnom djelatnou. Za neka se zanimanja osnivanje
obrta doputa samo ako moete predoiti diplomu
o poloenom majstorskom ispitu (npr. zidar, stolar,
krovopokriva, strunjak za zatitu od topline, hladnoe i buke,
graditelj skela ili vodoinstalater). Majstorsku diplomu izdaje
Hrvatska obrtnika komora u skladu s europskim direktivama.
Ona mora biti prevedena na njemaki jezik te zatim ovjerena
takozvanom Apostilleom u Hrvatskoj kako bi se diploma
mogla upotrijebiti u inozemstvu. Informirajte se Hrvatskoj
obrtnikoj komori tko je zaduen za nadovjeru (Apostille).

Za prijavu obrta ne morate dokazati znanje njemakog

jezika. No bez poznavanja njemakog jezika teko ete biti
u stanju voditi obrt u Njemakoj. Ovdje takoer vrijedi:
Znanje njemakog jezika slui vaoj zatiti! U pogledu
ostalih posebnosti i problema vezanih za prijavu obrta u
Njemakoj konzultirajte toku 2.1.
27
kkk II. Kada stignete u Njemaku

1. to morate prvo uiniti?

U prvom tjednu nakon vaeg dolaska trebali biste
k
se prijaviti u uredu za prijavu graana vaeg mjesta
boravka. Za to vam treba putovnica ili osobna
iskaznica. Dobit ete dokument (potvrdu o prijavi)
kojim se potvruje vaa prijava. Taj dokument morate
paljivo uvati, morat ete ga predoiti svim tijelima
kao i zdravstvenom osiguranju u Njemakoj.

k Vano: U sluaju boravka u inozemstvu na odreeno

vrijeme due od godina dana, a najdue pet godina,
duni se obavijestiti mjesnu ispostavu Ministarstva
unutarnjih poslova u Hrvatskoj ili hrvatsko
veleposlanstvo u Njemakoj.

Ako traite posao, trebali biste se prijaviti na Agenciji za

k
rad (Arbeitsagentur) u mjestu u kojem boravite.

Ako ne govorite njemaki, trebali biste se raspitati za

k
teaj njemakoga jezika. Raspitajte se u savjetovalitu u
mjestu vaeg boravka.

Na zahtjev moete sudjelovati u integracijskom teaju.

k
Teaj vas stoji 1,20 EUR po satu (teaj se sastoji od
ukupno 660 sati). Teaj sufinancira Savezna uprava za
migraciju i izbjeglice (BAMF). Zahtjev za sudjelovanje
moete podnijeti izravno u BAMF-u no ne postoji
zakonski zajameno pravo na teaj: 28
 Telefon: +49 911 943-6390
www.bamf.de > Willkommen in Deutschland >
Deutsch lernen > Integrationskurse
(Dobro doli u Njemaku > Uiti njemaki >
Integracijski teajevi)

Ako primate socijalnu pomo ili naknadu za nezaposlene

osobe (Arbeitslosengeld II Hartz IV), moete biti
osloboeni od plaanja doprinosa. To morate zatraiti
u Uredu za socijalni rad (Sozialamt) ili Zavodu za
zapoljavanje (Jobcenter).

k Preporuka: Postoje razne ustanove u kojima moete

besplatno ili povoljno pohaati teajeve njemakog
jezika. Raspitajte se u jednom od savjetovalita koja
su navedena u prilogu.

2. Rad u Njemakoj

Ovdje ete pronai korisne informacije koje su povezane

s radom u Njemakoj. Ako imate pitanja o vaem radnom
odnosu trebali biste svakako kontaktirati savjetovalite u
mjestu vaeg boravka i zatraiti savjetovanje. Samo ako
ste upoznati s vaim pravima, moi ete ih u svako doba i
ostvariti!
Trebali biste razmisliti elite li postati lan jednog od 8
sindikata Saveza sindikata Njemake (DGB). Sindikati su
u Njemakoj podijeljeni po poslovnim granama odnosno
djelatnostima. Koji je va sindikat, moete saznati od
29 Saveza sindikata Njemake ili se obratite jednom od
savjetovalita. lanarina u pravilu iznosi 1 posto vae
mjesene bruto plae. Ako ste nezaposleni, iznos e
biti umanjen. Sindikati pomau svojim lanovima u
mnogim pitanjima i pruaju nakon tromjesenog lanstva
besplatnu sindikalnu pravnu zatitu. Ta vam zatita pomae
u pravnim sporovima povezanima s radnim ivotom.
U sluaju drugih problema, primjerice sa socijalnim
osiguranjem, pomoi e vam socijalna pravna zatita koja
je za lanove sindikata takoer besplatna.
Ako ste lanica / lan nekog hrvatskog sindikata i to e vam
pomoi u Njemakoj. Ponesite svoju lansku iskaznicu ako
se elite ulaniti u njemaki sindikat.

a. Radna dozvola
Ako ste hrvatska graanka / hrvatski graanin, nije vam
potrebna radna dozvola kako biste radili u Njemakoj.

b. Ugovor o radu
Kao u Hrvatskoj tako ete i u Njemakoj, u pravilu na
poetku vaeg radnog odnosa, dobiti pisani ugovor o
radu. Va je poslodavac po zakonu duan uruiti vam ga
najkasnije mjesec dana nakon poetka rada. Ugovor o radu
mora sadravati sljedee:

ime i adresu poslodavca i radnice/radnika,

poetak i trajanje zaposlenja,

vrsta djelatnosti i opis vaih zadaa,

mjesto rada,

visina plae (u pravilu bruto plaa),

30
 radno vrijeme,

godinji odmor,

rokovi raskidanja radnog odnosa,

napomena o kolektivnim ugovorima ili ostalim

sporazumima treba primijeniti na radni odnos.

c. Plae
U Njemakoj vrijedi naelo: Nema rada bez plae!

Vano: I bez radnih dokumenata i ugovora o radu

k
poslodavac vam za obavljeni rad mora isplatiti plau!
Nemojte dopustiti da vas poslodavac prestrai ili prisili
da radite bez plae. Imate pravo na plau za rad!

Plaa mora biti isplaena najkasnije sredinom sljedeeg

mjeseca i u pravilu se doznauje na va bankovni raun. U
svakoj banci moete otvoriti raun, za to vam treba kopija
osobne iskaznice i potvrde o prijavi boravka u Njemakoj. I
za banku vrijedi:
Nemojte potpisivati nita to ne razumijete!
Poslodavac vam mora svaki mjesec uruiti obraun plae.
Na tom obraunu pie koliko ste zaradili i koji iznosi poreza
i osiguranja se odbijaju.
Porez na dohodak va poslodavac uplauje izravno
poreznoj upravi.

k Vano: U Njemakoj su na snazi minimalne plae,

tj. poslodavac ne smije ni u kojem sluaju isplatiti
31 manje novaca od vaee minimalne plae:
1. Postoji zakonska minimalna plaa u visini od
8,50 EUR bruto po radnom satu. Izuzeti od
minimalne plae su samo

mlade osobe mlae od 18 godina,

praktikanti (smo neki),

uenici u strunoj izobrazbi i

dugorono nezaposlene osobe.

Dodatne informacije potraite na:

www.faire-mobilitaet.de/ > Informationen > Flyer >
Gesetzlicher Mindestlohn in Deutschland
(> Informacije > Flyer > Zakonska minimalna plaa u
Njemakoj)

2. U mnogim poslovnim granama na snazi je

minimalna plaa prema kolektivnom ugovoru
koja je via od zakonske minimalne plae. U te grane
spadaju primjerice graevinarstvo, ienje zgrada i
njegovateljstvo.
U nekim poslovnim granama postoje minimalne
plae prema kolektivnim ugovorima koje trenutano
iznose manje od 8,50 EUR. Te grane su: poljoprivreda
i umarstvo, vrtlarstvo te tekstilna i odjevna
industrija (Istona Njemaka ukljuujui Berlin do
kraja listopada 2016.).
Od 1. 1. 2017. u svim granama tarifna minimalna
plaa prema kolektivnim ugovorima mora iznositi
najmanje 8,50 EUR bruto po satu. 32
 3. Osim toga, postoje minimalne plae prema
kolektivnim ugovorima koje vrijede samo za
odreene poslodavce i radnike.

Najbolje je raspitati se kod sindikata odreene grane
odnosno djelatnosti ili u savjetovalitu o tome koja
minimalna plaa vrijedi za vas.

Panja: Poslodavac isplatu plae esto uvjetuje

k
odreenom koliinom rada koju treba ispuniti.
To nije uvijek dopustivo, zatraite od nekog
savjetovalita ili sindikata da provjere va ugovor o
radu!
Primjer: Ako u nekom hotelu istite sobe, poslodavac
esto odreuje koliko soba u jednom satu morate
oistiti. Poslodavac meutim ne smije isplatiti iznos
nii od minimalne plae. Uvijek zapisujte sate koje
ste odradili i osigurajte dokaze za to! Poslodavac
mora platiti svaki sat koji ste za njega odradili,
neovisno o tome koliko ste soba oistili.

k Ako poslodavac ne plati:

Poslodavac je duan svaki mjesec isplatiti vau plau.
Ako to ne uini, trebali biste poduzeti korake protiv
njega. Zatraite od vaeg poslodavca pismeno da vam
isplati vau plau. U dopisu navedite radne sate koji nisu
plaeni, ukupni iznos koji vam poslodavac duguje kao i va
bankovni raun. Odredite rok od 2 tjedna za plaanje.
Ako primijetite da va poslodavac ne plaa pravovremeno,
najbolje je da kontaktirate odmah va sindikat ili neko
33 savjetovalite. Nemojte dopustiti da vas zavlai i uvijek
vodite evidenciju o radnim satima. Fotografirajte
pomou svojeg mobilnog ureaja ono to radite i radno
mjesto. Prikupite to je mogue vie informacija o vaem
poslodavcu. to vie informacija i dokaza imate, to je vea
vaa ansa da dobijete svoj novac.

U mnogim poslovnim granama (graevinarstvo, ienje

zgrada, prehrambena industrija) esto je va poslodavac
sklopio ugovor s drugim nalogodavcem, s takozvanim
glavnim nalogodavcem (npr. s hotelom, koji isti tvrtka
vaeg poslodavca). Prikupite informacije i dokaze i o tom
glavnom nalogodavcu ili drugim podizvoaima. Ako vam
poslodavac ne plati, u Njemakoj moete traiti plau od
glavnog nalogodavca ili od svakog poduzea poslovnog
lanca koje se nalazi iznad vaeg poslodavca.

Panja: Nemojte ekati predugo! Uvijek teku rokovi

k
koji odreuju koliko dugo imate pravo potraivati
vau plau od poslodavca ili suda. Ako isteknu
rokovi, nemate vie mogunost dobiti vau plau.

Rokovi su utvreni ugovorom o radu ili kolektivnim

ugovorom koji se odnosi na va radni odnos. U ovom
sluaju takoer vrijedi: obratite se vaem sindikatu
ili savjetovalitu u mjestu vaeg boravka te zatraite
savjetovanje. Rok za zakonsku minimalnu plau iznosi tri
godine, toliko dugo moete potraivati vau plau.

Ako due od 2 mjeseca niste dobili plau, mogli biste se

udaljiti s radnog mjesta sve dok poslodavac ne isplati vau
plau. No, obavezno morate pismeno obavijestiti vaeg 34
 poslodavca da to inite zato to on nije isplatio plau. Prije
nego poduzmete ovu mjeru informirajte se kod sindikata ili
savjetovalita.

d. Radno vrijeme
U Njemakoj je zakonom propisano najdue dnevno i
tjedno radno vrijeme. Prema tome, vae dnevno radno
vrijeme moe trajati najdue 8 sati, a tjedno 48 sati.
Dnevno radno vrijeme se smije produiti na najdue 10
sati samo ako unutar 24 tjedna ili 6 mjeseci dnevno radno
vrijeme ne prelazi prosjeno 8 sati.

Vano: U graevinarstvu vrijedi ope obavezujui

k
kolektivni ugovor koji odreuje razliito radno
vrijeme za zimu i ljeto. U prosincu, sijenju, veljai i
oujku radno vrijeme iznosi 38 sati tjedno. Od travnja
do studenog tjedno radno vrijeme iznosi 41 sat.

Poslodavac moe narediti prekovremene sati i naelno ih

mora platiti.

k Vano: Radnim vremenom se smatra svaki sat u

kojem stojite poslodavcu na raspolaganju! U to
spada primjerice i vrijeme dok ekate na radni
materijal na gradilitu ili ekate odjavu iz hotel ili se
pridravate propisanog odmora na odmoritu.
U radno vrijeme spada i pripravnost, dakle vrijeme
u kojem ste u blizini pripravni za rad, primjerice za
njegu starijih i bolesnih osoba. Najbolje je informirati
35 se u nekom savjetovalitu!
 Preporuka: Zapisujte svaki dan svoje radne sate i
k
vrijeme odmora i zatraite da vam evidenciju ovjeri
va nadreeni ili neki drugi svjedok!

Ovdje moete preuzeti i otisnuti kalendar radnog

vremena na njemakom i hrvatskom jeziku:

www.buendnis-gegen-menschenhandel.de
> Worum geht es? > Das Bndnis > Infomaterial >
Arbeitszeitkalender

e. Zdravstveno osiguranje
U naelu svoje zdravstveno osiguranje moete sami
izabrati. im saznate tko e biti va poslodavac trebali
biste zatraiti lanstvo u nekom njemakom zdravstvenom
osiguranju. Jo prije poetka radnog odnosa va e vas
poslodavac pitati u kojem zdravstvenom osiguranju
imate zakljueno osiguranje te vas eventualno prijaviti u
eljenom osiguranju. Potom e vam biti poslan va broj
zdravstvenog osiguranja. S tim brojem moete odmah ii
lijeniku. Oko 4 tjedna nakon prijave bit e vam poslana
zdravstvena iskaznica koju morate predoiti svaki put kada
idete lijeniku.

Neka zdravstvena osiguranja u Njemakoj trae dokaz

o razdoblju osiguranja u Hrvatskoj, koje se dokazuje
predoavanjem elektronskog dokumenta SED 040 ili SED
041 (ili E 104). Kontaktirajte u tu svrhu svoj regionalni ured
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
36
 Panja: Ako se namjeravate vratiti u Hrvatsku
k
morate se prije toga sami odjaviti s njemakog
zdravstvenog osiguranja i dokazati va povratak u
Hrvatsku. Odjava sa zdravstvenog osiguranja od
strane poslodavca nakon zavretka vaeg radnog
odnosa ne okonava vae lanstvo u njemakom
zdravstvenom osiguranju! Dok ne ispunite svoju
obavezu odjavljivanja duni ste u Njemakoj
sami plaati mjesene doprinose za zdravstveno
osiguranje.
Osim toga potreban vam je obrazac E104 od vaeg
njemakog zdravstvenog osiguranja kako biste u
Hrvatskoj ponovno mogli zakljuiti zdravstveno
osiguranje.

f. Nezgoda na radu i osiguranje od

nezgode
Svi su radnici osigurani su preko njemakog nositelja
socijalnog osiguranja (Berufsgenossenschaft) od
nezgode koja se moe dogoditi za vrijeme rada, na putu
prema radnom mjestu ili na putu od radnog mjesta.
Va vas poslodavac mora na poetku rada prijaviti kod
osiguravatelja od nezgode.

Vano: Ako se nakon nezgode na radu obratite

k
lijeniku morate u svakom sluaju napomenuti da se
nezgoda i ozljeda dogodila na radnom mjestu.

Panja: Ako vam va poslodavac, nadreeni li

k
predradnik savjetuje da u bolnici kaete da nije rije
37 o nezgodi na radu, va vas poslodavac vjerojatno
 nije prijavio kod nositelja socijalnog osiguranja
(Berufsgenossenschaft). Obratite se jednom od
savjetovalita ili razgovarajte s vaim sindikatom
i zatraite savjetovanje. Mogue je da se radi o
prijevari!

Ako ne govorite dovoljno njemaki, u bolnici zatraite

nekoga tko govori vaim jezikom.

g. Mirovinsko osiguranje
Poslodavac vas prijavljuje na mirovinsko osiguranje. Dobit
ete broj socijalnog osiguranja koji morate paljivo uvati.
Taj isti broj zadravate i kada promijenite poslodavca.

Neki poslodavci osporavaju isplatu plae navodei

argument da niste predoili broj socijalnog osiguranja. To
je netono! Poslodavac je duan prijaviti vas na mirovinsko
osiguranje. Ako on to ne uini, obratite se jednom od
savjetovalita ili svom sindikatu.

Kada se vratite u Hrvatsku, morate ponijeti sa sobom

dokumente njemakog mirovinskog osiguranja te ih
paljivo uvati kako biste ih mogli predoiti mirovinskom
osiguranju u Hrvatskoj. To je vano jer se uplaeni
mirovinski doprinosi i radno vrijeme u Njemakoj priznaju
u Hrvatskoj.

Ako imate pitanja, moete se izravno obratiti Njemakom

mirovinskom osiguranju (Deutsche Rentenversicherung).

Besplatni telefon: 0800 1000 4800 (u Njemakoj) 38

 h. Godinji odmor
Va je godinji odmor reguliran ugovorom o radu. U njemu
godinji odmor ne smije biti odreen u trajanju kraem od
zakonom reguliranog. Imate pravo na najmanje

20 dana godinjeg odmora ako radite 5 dana u tjednu ili

24 dana godinjeg odmora ako radite 6 dana u tjednu.

Va godinji odmor morate zatraiti od poslodavca koji

on moe odobriti ili odbiti. Stoga je najbolje da odmor
zatraite pisano i sauvate kopiju zahtjeva.
Godinji odmor se u pravilu mora iskoristiti unutar
kalendarske godine. U odreenim sluajevima mogu je
prijenos na sljedeu godinu. Tada se preostali odmor mora
iskoristiti do 31. 3. U tom sluaju morate eventualno do
kraja godine pisano zatraiti da vam se neiskoriteni odmor
prenese u sljedeu godinu. Ako to ne uinite, va bi odmor
mogao propasti.

Vano: Imate pravo na puni odmor ako u 2. polovici

k
godine okonate radni odnos i ako ste bili zaposleni
najmanje 6 mjeseci!

Primjer: Va radni odnos poinje 1. 1. 2016. kod poslodavca

X. Dana 1. 8. 2016. va poslodavac ili vi okonavate radni
odnos. Imate pravo na puni godinji odmor ako ga
prethodno niste koristili u toj godini.

Ako se radni odnos okona, a vi jo niste iskoristili godinji

odmor, poslodavac je duan isplatiti vam naknadu za
39 neiskoriteni godinji odmor.
 Panja: I za ovo postoje rokovi! esto su ti rokovi
k
vrlo kratki (npr. 3 mjeseca). Stupite brzo u kontakt s
nekim od savjetovalita ili sa svojim sindikatom kako
biste se informirali!

i. Ako se razbolite
Ako ste radili kod nekog poslodavca due od 4 tjedna, u
sluaju bolesti do 6 tjedana dobit ete punu plau. Za to je
potrebno da poslodavcu predate potvrdu vaeg lijenika o
bolovanju.

Vano: Duni ste poslodavcu odmah prijaviti

k
privremenu radnu nesposobnost i njeno oekivano
trajanje. Ako radna nesposobnost traje due od tri
kalendarska dana, lijenika potvrda o bolovanju
mora biti predoena poslodavcu najkasnije onog
radnog dana koji slijedi nakon tri dana radne
nesposobnosti. Poslodavac moe meutim zatraiti
predoenje potvrde o bolovanju i ranije, ve od prvog
dana bolovanja, a da pritom ne navede posebne
razloge za to. Panja: Imajte te rokove na umu,
nepravodobno uruena potvrda o bolovanju moe
biti razlog za otkaz.

Panja: Morate hitno prijaviti svoju privremenu radnu

k
nesposobnost ne samo poslodavcu ve i zdravstvenom
osiguranju. Duni ste unutar tjedan dana od izdavanja
potvrde o radnoj nesposobnosti istu predoiti vaem
zdravstvenom osiguranju (najbolje preporuenom
potom). 40
 Imajte ovaj rok na umu jer pravo na naknadu za
bolovanje miruje dok se radna nesposobnost ne
prijavi zdravstvenom osiguranju. Ako to ne uinite
neete primati naknadu za bolovanje za proteklo
razdoblje.

j. Otkaz
Radni odnos u pravilu se ne moe odmah okonati. Pravilo
je rok od 4 tjedna do 15.-og u mjesecu ili do kraja mjeseca.
Ako je radni odnos postojao due od 2 godine otkazni se
rok produuje. Za vrijeme probnog roka otkazni rok esto
iznosi 14 dana, no u odreenom kolektivnom ugovoru
moe biti i krai.

Vano: Otkaz se mora provesti pisanim putem.

k
Usmena izjava otkaza, uruivanje kopije ili otkaz
putem e-pote ili faksa nije valjan oblik otkazivanja
radnog odnosa!
Poslodavac u otkazu ne mora navesti razloge za otkaz.

Vano: Otkazivanje radnog odnosa za vrijeme

k
bolovanja u Njemakoj je naelno mogue.

enama se ne smije dati otkaz za vrijeme trudnoe i do

isteka 4. mjeseca nakon poroda. Poslodavac meutim mora
imati informaciju o trudnoi ili o tome biti obavijeten
najkasnije unutar 14 dana nakon primitka otkaza.

Osobe s invaliditetom uivaju od 7. mjeseca radnog odnosa

takoer posebnu zatitu od otkaza.
41
Ako dobijete otkaz, a time niste zadovoljni moete ga
osporavati. Moete zatraiti od suda da utvrdi je li otkaz
valjan ili nije.

Vano: Imate samo 3 tjedna vremena od primitka

k
otkaza podnijeti tubu radnom sudu (Arbeitsgericht).
Ako proe ovaj rok, otkaz e biti valjan, neovisno o
tome, je li sadrajno ispravan ili je pogrean.

Preporuka: Ako vam je poslodavac dao otkaz, to

k
prije potraite savjetovalite ili va sindikat. Svaki
radni sud ima slubu koja prima pisane podneske.
Tamo moete besplatno predati svoju tubu na
zapisnik. Ako ne govorite dovoljno dobro njemaki,
trebali biste povesti nekoga kao prevoditelja.
Moete se obratiti i nekoj odvjetnici ili nekom odjetniku.
Ako nemate dovoljno novaca, imate pravo na pravnu
pomo. To znai da sud preuzima trokove odvjetnice/
odvjetnika.

k. Probni rad
Moe biti da va poslodavac od vas zatrai da nekoliko
dana radite probno prije nego to odlui hoete li dobiti
ugovor o radu. To je uobiajeno i dopustivo, ali

Oprez: U naelu niste duni raditi probno bez plae!

k
im prema nalogu poslodavca obavite djelatnosti
koje spadaju u budui rad morate za njih biti i
plaeni.

Probni rad ne smije trajati due od tjedan dana.

k 42
 l. Samostalni rad (samozaposlenost)
elite li u Njemakoj samostalno raditi trebali biste
provjeriti morate li prijaviti obrt.
O tonom postupku moete se informirati na
stranicama za osnivae obrta njemakog Ministarstva
gospodrstva: www.bmwi-wegweiser.de/start

Dodatni portal za osnivae sadri informacije na

engleskom jeziku: www.wir-gruenden-in-deutschland.de

Molimo vas imajte na umu vane posebnosti:

Prijava obrta:
Obrt morate prijaviti u nadlenoj obrtnikoj upravi
(Gewerbeamt) u svom mjestu stanovanja. Morate predoiti
potvrdu o prijavi boravita/prebivalita i popuniti obrazac u
kojem navodite podatke o djelatnosti i obrtu te taj obrazac
morate potpisati. Pristojba je razliita od grada do grada te
iznosi izmeu 15 i 65 EUR.
Za ovo takoer vrijedi: Nemojte potpisivati nita, to ne
razumijete!
Nekada poslodavci ili posrednici navode da vam na potpis
daju dokumente o radu, no u stvarnosti potpisujete da elite
otvoriti obrt i raditi u njemu.

Porezni broj:
Kako biste vodili obrt, potreban vam je porezni broj. Porezni
broj dobit ete od porezne uprave. Obrtnika uprava e
prijavu obrta automatski prijaviti poreznoj upravi. Porezna
uprava alje obrasce uz zahtjev za dodjelu poreznog broja
potom na adresu koju ste naveli obrtnikoj upravi. Trebali
43 biste uvijek biti sigurni da e pota stii do vas. Ako vae ime
nije napisano na potanskom sanduiu pisma se u pravilu
alju natrag poreznoj upravi, a vi neete dobiti porezni broj.
Porezna uprava alje u nekim gradovima i dodatne upitnike u
kojima trai dodatne informacije o obrtu.
U pravilu ekate 4 tjedna do 6 tjedana dok ne dobijete
porezni broj. Stoga je bolje odmah se osobno prijaviti u
poreznoj upravi i preuzeti dokumentaciju za porezni broj.

k Oprez od mogue prijevare: Sve se ee pojavljuju

ponude da e vam se za 100-200 EUR pribaviti
porezni broj. To je neozbiljno i nezakonito. Porezni
broj moete osobno zatraiti i dobiti besplatno.

Fakture (rauni):
Za svaki obavljeni posao duni ste ispostaviti fakturu
(raun) koja mora sadravati sljedee podatke:

adresa obrta i poslodavca,

porezni broj,

broj rauna,

vrsta djelatnosti/naloga,

obraun iznosa,

19 % poreza na dodanu vrijednost (PDV), odnosno

napomenu da je va obrt kao mali poduzetnik
osloboen od PDV-a. To je sluaj ako tijekom godine
ne ostvarite prihode vie od 17.500 EUR.

Na fakturama iji iznos ne prelazi 150 EUR, porezni broj se

ne mora navoditi.
44
 Porezna prijava:
Kao samostalni djelatnik duni ste voditi knjige o svim
prihodima i rashodima. Svake godine morate podnijeti
poreznu prijavu poreznoj upravi i to neovisno od toga jeste
li ostvarili dobit. Ako ne predate poreznu prijavu porezna
e uprava procijeniti vae prihode i vau dobit. To bi za vas
moglo biti vrlo skupo.

Zdravstveno osiguranje:
U Njemakoj naelno postoji obaveza zakljuivanja
zdravstvenog osiguranja. Ako ste se preselili u Njemaku,
tu obavezu vie ne ispunjate Europskim zdravstvenim
osiguranjem (pokriva krae radne boravke), ve se morate
redovno osigurati u Njemakoj.
Moete birati izmeu prijave kod
privatnog zdravstvenog osiguranja ili zakonskog
zdravstvenog osiguranja, s tim da je potonje u pravilu
povoljnije za vas.
Za primitak u zakonsko zdravstveno osiguranje morate
biti zdravstveno osigurani u Hrvatskoj te od Zavoda za
zdravstveno osiguranje zatraiti potvrdu o vremenu
osiguranja obrazac SED 040 ili SED 041 (bivi E104).
Taj ete obrazac predoiti zdravstvenom osiguranju koje
ste odabrali i podnijeti zahtjev za primitak u zakonsko
zdravstveno osiguranje.

k Vano: To je mogue samo ako ste u Hrvatskoj

redovno osigurani.

k Panja: Potvrdu o vremenu osiguranja u Hrvatskom

zavodu za zdravstveno osiguranje duni ste
45 predoiti najkasnije 3 mjeseca nakon svoje prijave u
 Njemakoj. Nakon toga zdravstveno osiguranje ima
pravo odbiti vae dobrovoljno lanstvo.

Doprinos za osiguranje mjeseno iznosi oko 155 EUR ako

nemate prihode ili ako imate niske prihode. Uobiajeni
iznos za samozaposlene osobe iznosi u pravilu 300 EUR.
Ako primate socijalnu pomo ili naknadu kao nezaposlena
osoba (Arbeitslosengeld II Hartz IV), te e trokove
preuzeti Ured za socijalni rad (Sozialamt) ili Zavod za
zapoljavenje (Jobcenter).

Sloenija je situacija ako u Hrvatskoj niste osigurani u

okviru zakonskog zdravstvenog osiguranja. U tom sluaju
moete zakljuiti samo privatno zdravstveno osiguranje.
U praksi se esto javljaju problemi jer nisu sva zdravstvena
osiguranja spremna prihvatiti mobilne radnike.
Naelno su privatni osiguravatelji duni osigurati vas. Ako
to odbiju, trebali biste se obratiti savjetovalitu i pojasniti
svoj sluaj.

Fiktivna samozaposlenost:
Ako imate obrtnicu to jo ne znai da automatski radite kao
samozaposlena osoba u Njemakoj. Odluujue je radite li
doista realno samostalno. Realna samostalnost je posrijedi
ako primjerice:

Sami moete odluiti kada i kako elite raditi i kada

nitko (npr. predradnik, nadzornik itd.) ne kontrolira ni
vas ni va rad na samom mjestu rad.

Koristite vlastite radne materijale.

Imate vie od jednog nalogodavca. 46

 Ne obraunavate rad prema radnim jedicama,
isporukama, objektima niti po satima.
Ako tijela vlasti utvrde da radite kao fiktivna
samozaposlena osoba, naknadno ete biti klasificirani kao
radnica / radnik. Nalogodavac e u tom sluaju morati za
vas unatrag platiti sve doprinose za socijalno osiguranje
i porez na dohodak. Eventualno ete takoer morati
nadoplatiti va udio u doprinosima za socijalno osiguranje,
no najvie za posljednja 3 mjeseca.
Moe se takoer dogoditi da vas vlasti kazne novanom
kaznom zbog prekraja. Vaem nalogodavcu prijeti jako
visoka novana kazna u iznosu do 500.000 EUR.
Ako imate sumnju da ste zaposleni kao fiktivna
samozaposlena osoba ili ako niste sigurni, trebali
biste se obratiti savjetovalitu! U mnogim poreznim i
obrtnikim upravama nai ete informacije o fiktivnoj
samozaposlenosti.

m. Priznavanje zavrenih struka

i kvalifikacija
Ako ste u Hrvatskoj zavrili neku struku u trajanju duem
od 2 godine ili ste stekli druge kvalifikacije, trebali
biste provjeriti mogu li one biti priznate u Njemakoj.
Informirajte se u savjetovalitima svog mjesta boravka
koje su slube za vas nadlene. Ako se vae obrazovanje ili
kvalifikacija prizna u Njemakoj, imat ete bolje anse na
tritu rada. Pregled o postupku priznavanja kvalifikacija i
strunih sprema steenih u inozemstvu potraite ovdje:
47 www.anerkennung-in-deutschland.de
n. Oprez kod odredbe o vraanju novca
u ugovoru o radu!

Njemaka poduzea sve vie u inozemstvu, pa tako i u

Hrvatskoj, trae strune njegovatelje za rad u Njemakoj.
Pritom se pojavljuje sve vie ponuda u kojima se strunim
njegovateljima jami besplatan teaj njemakog jezika,
radno mjesto u ustanovi za njegu osoba kao i stan. Nakon
dolaska u Njemaku trai se da potpiete dvojezini ugovor
o radu (i eventualno ugovor o strunom usavravanju).

k Panja: Ugovorna dokumentacija esto sadri

odredbu o vraanju novca kojom poduzee od
njegovatelja trai povrat trokova za jezino
obrazovanje i ostalu edukaciju, ako prije roka
odreenog u ugovoru o radu eli napustiti
poduzee. To u praksi uzrokuje probleme ako
njegovatelj primjerice zbog loih uvjeta rada ili
boljih radnih ponuda otkae ugovor prije isteka roka.
Zahtjev za vraanje novca moe brzo dosegnuti
iznose od nekoliko tisua eura. Takvu bi odredbu
trebao provjeriti odvjetnik jer ona nije u svim
sluajevima zakonita.

Ako vam je predoen slian ugovor ili ako ste ga potpisali,

obratite se nekom od savjetovalita!

48
 Vane adrese u Njemakoj
Telefon u akutnom hitnom sluaju
Policija: 110
Prva pomo, vatrogasci: 112
Veleposlanstvo Republike Hrvatske
Ahornstrae 4
D-10787 Berlin-Schneberg
Tel.: +49 (0) 30 - 21 91 55 14
E-pota: berlin@mvep.hr

Regionalna predstavnitva hrvatskog

veleposlanstva
Generalni konzulat Republike Hrvatske, Dsseldorf
Carlsplatz14-15, 40213 Dsseldorf
Tel.: +49 (0) 211 - 33 68 062
E-pota: gkrh.dusseldorf@mvep.hr

Generalni konzulat Republike Hrvatske, Frankfurt (a.M.)

Am Weingarten 25, 60487 Frankfurt am Main
Tel: +49 (0) 69 - 707 100 5
E-pota: crocons.frankfurt@mvep.hr

Generalni konzulat Republike Hrvatske, Hamburg

Hermannstrae 16, 20095 Hamburg
Tel.: +49 (0) 40 - 311 317; +49 (0) 40 - 31 73 933
E-pota: hamburg@mvep.hr

Generalni konzulat Republike Hrvatske, Mnchen

Oberfhringer Strae 6, 81679 Mnchen
Tel: +49 (0) 89 90 90 165 - 0
E-pota: gkrh.muenchen@mvep.hr

Generalni konzulat Republike Hrvatske, Stuttgart

Liebenzeller Strae 5, 70372 Stuttgart
49 Tel.: +49 (0) 711 - 9557-10; +49 (0) 711 - 9557-135
E-pota: gkrhst@mvep.hr
Generalni konzulat Republike Hrvatske, Dresden
Leubnitzer Str. 30, 01069 Dresden
Tel.: +49 (0) 351 - 41 74 66 67
E-pota: konsulat@honorarkonsulat-kroatien.de

Sindikati i druga savjetovalita

za mobilne radnice/radnike:
U raznim gradskim sreditima postoje savjetovalita koja usko
surauju sa sindikatima. Ovdje se moete informirati o radno-
pravnim i socijalno-pravnim pitanjima.
To je mogue uiniti telefonom i e-potom ili im se moete izravno
obratiti. Ovdje e vas besplatno i po elji anonimno savjetovati.
Ova ponuda vrijedi i onda kada niste lan sindikata.

Berlin
Beratungsbro fr entsandte Beschftigte
Savjetovalite za radnike upuene na rad u inozemstvo
DGB-Haus, Keithstrae 1-3, 10787 Berlin
3. kat, soba 315/315a/316
Tel.: +49 30 21 240-145
E-pota: beratung-eu@dgb.de
Jezici: poljski, rumunjski, engleski, ruski, francuski, panjolski
www.postedwork.dgb.de

Beratungsstelle Faire Mobilitt Berlin

Savjetovalite Pravedna mobilnost Berlin
DGB-Haus, Keithstrae 1-3, 10787 Berlin
3. kat, soba 308/309
Tel.: +49 30 21 01 64 37 und +49 30 - 21 23 29 96
Jezici: njemaki, poljski, makedonski, bugarski, hrvatski, srpski,
engleski
E-pota: berlin@faire-mobilitaet.de
www.faire-mobilitaet.de
50
 Beratungsstelle fr Migranten und Migrantinnen
Savjetovalite za migrante
Keithstr. 1-3, 10787 Berlin
Tel.: +49 30 403 992 56 (turski, kurdski)
+49 30 367 279 75 (poljski, ruski, engleski)
+49 30 365 09 808 (grki, francuski, engleski)
+49 30 364 36 898 (arapski, francuski, engleski)
www.berlin.arbeitundleben.de/migrantenberatung

KOK Bundesweiter Koordinierungskreis gegen Menschenhandel e.V.

Savezni koordinacijski krug protiv trgovine ljudima
KOK je savez raznih savjetovalita
Kurfrstenstr. 33, 10785 Berlin
Tel.: +49 30 26 39 11 76
E-pota: info@kok-buero.de
www.kok-gegen-menschenhandel.de

ver.di AK undokumentierte Arbeit

ver.di Radna grupa za nedokumentirani rad
Savjetovalite Berlin-Brandenburg
Keithstr. 1-3, 10787 Berlin
Tel.: +49 157 87 67 41 71
Jezici: njemaki, engleski

Braunschweig
Beratungsstelle fr mobile Beschftigte
Savjetovalite za mobilne radnike
Rad i ivot Niedersachsen
Gewerkschaftshaus Braunschweig,
Wilhelmstrae 5, 38100 Braunschweig
Tel.: +49 531 60 18 79 00
E-pota: braunschweig@mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de
Jezici: njemaki, poljski, panjolski, engleski
www.mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de
51
Bremen
Beratungsstelle Antidiskriminierung in der Arbeitswelt
Savjetovalite Borba protiv diskriminacije u svijetu rada
DGB-Haus Bremen, 4. kat
Bahnhofsplatz 22-28, 28195 Bremen
Tel.: +49 421 69628640, +49 421 9608914, +49 421 9608919
E-pota: info@ada-bremen.de
Jezici: njemaki, engleski, francuski, turski
Na upit i drugi jezici.
www.ada-bremen.de

Dortmund
Beratungsstelle Faire Mobilitt Dortmund
Savjetovalite Pravedna mobilnost Dortmund
ver.di Haus, Knigswall 36, 44137 Dortmund
Tel.: +49 231 54 50 79 82
Jezici: maarski, njemaki, bugarski, rumunjski, engleski
E-pota: dortmund@faire-mobilitaet.de
www.faire-mobilitaet.de

Beratungsstelle fr Beschftigte aus Osteuropa

Savjetovalite za radnike iz istone Europe
Rad i ivot Nordrhein-Westfalen
ver.di Haus, Knigswall 36, 44137 Dortmund
Tel.: +49 321 54 50 79 86
E-pota: zidaru@aulnrw.de
Jezici: njemaki, rumunjski

Dortmunder Mitternachtsmission e.V.

Savjetovalite za prostituke, bive prostitutke i rtve trgovine ljudima
Dudenstrae 2-4, 44135 Dortmund
Tel.: +49 231 14 44 91
E-pota: mitternachtsmission@gmx.de
d1a.de/mitternachtsmission

Dsseldorf
Beratungsstelle fr Beschftigte aus Osteuropa
Savjetovalite za radnike iz istone Europe
Rad i ivot Nordrhein-Westfalen 52
Friedrich-Ebert-Strae 34, 40210 Dsseldorf
 Tel.: +49 211 938 00 51
E-pota: guia@aulnrw.de
Jezici: njemaki, rumunjski

Frankfurt/Main
Beratungsstelle Faire Mobilitt Frankfurt/Main
Europischer Verein fr Wanderarbeiterfragen e.V.
Savjetovalite Pravedna mobilnost Frankfurt/Main
Europska udruga za pitanja mobilnih radnika
DGB Haus 2, 2. kat
Wilhelm-Leuschner-Strae 69-77, 60329 Frankfurt/Main
Tel.: +49 69 27 29 75 -66, -67, -68
Jezici: njemaki, poljski, bugarski, rumunjski, engleski, panjolski,
francuski
E-pota: frankfurt@faire-mobilitaet.de
www.faire-mobilitaet.de

MigrAr Gewerkschaftliche Anlaufstelle fr Menschen ohne

gesicherten Aufenthalt Frankfurt
Sindikalno prihvatilite za osobe bez osiguranog boravka
Frankfurt
Wilhelm-Leuschner-Str. 69-77, 60329 Frankfurt/Main
Tel.: +49 69 25 69 25 69
E-pota: kontakt@migrar-ffm.de
Jezici: njemaki
www.migrar-ffm.de

Hamburg
Arbeit und Leben Servicestelle Arbeitnehmerfreizgigkeit
Rad i ivot Korisnika sluba Sloboda kretanja radnika
Besenbinderhof 60, 20097 Hamburg
Poeljno je prethodno dogovaranje termina putem online obrasca.
Tel.: + 49 40 28 40 16-83 (njemaki, poljski, engleski)
+ 49 40 28 40 16-79 (njemaki, rumunjski)
+ 49 40 28 40 16 76 (njemaki, bugarski, engleski)
+ 49 40 28 40 16 80 (njemaki, panjolski, engleski)
53 www.hamburg.arbeitundleben.de
MigrAr Gewerkschaftliche Anlaufstelle fr Menschen ohne
gesicherten Aufenthalt Hamburg
Sindikalno prihvatilite za osobe bez osiguranog boravka
Hamburg
Besenbinderhof 60, 20097 Hamburg
6. kat, soba 637
Tel.: +49 40 28 58 31 61
E-pota: emilija.mitrovic@verdi.de
Jezici: njemaki
www.vernetzung-migration-hamburg.de

Hannover
Beratungsstelle fr mobile Beschftigte
Savjetovalite za mobilne radnike
Rad i ivot Niedersachsen
Arndtstr. 20, 30167 Hannover
Tel.:+49 511 98 192 40/-41
E-pota: hannover@mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de
Jezici: njemaki, engleski, poljski, ruski, bjeloruski, ukrajinski
www.mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de

Kiel
Beratungsstelle Faire Mobilitt Nord
Savjetovalite Pravedna mobilnost Sjever
Savjetovalite za podruje Hamburg, Schleswig-Holstein,
Mecklenburg-Vorpommern
Gewerkschaftshaus, Arbeit und Leben Schleswig-Holstein e.V.,
6. kat, Legienstrae 22, 24103 Kiel
Tel.: +49 431 - 51 951 667
E-pota: nord@faire-mobilitaet.de
Jezici: njemaki, poljski, rumunjski, engleski
www.faire-mobilitaet.de

54
 Mainz
Europischer Verein fr Wanderarbeiterfragen e.V.
Europska udruga za pitanja mobilnih radnika
Kaiserstrae 26, 55116 Mainz
Tel.: +49 151 65 515 076 , +49 176 631 266 38
E-pota: maria.dimcheva@igbau.de,
ileana.pfingstgraef-borsos@igbau.de
Jezici: njemaki, bugarski, maarski, rumunjski, engleski

Mnchen
Beratungsstelle Faire Mobilitt Mnchen
Savjetovalite Pravedna mobilnost Mnchen
DGB Bayern, Haus C 5.15,
Schwanthalerstrae 64, 80336 Mnchen
Tel.: +49 89 51 39 90 18 ili +49 89 51 24 27 72
Sprachen: Jezici: njemaki, bugarski, ruski
E-pota: muenchen@faire-mobilitaet.de
www.faire-mobilitaet.de

Infozentrum Migration und Arbeit der AWO Mnchen

Informativni centar migracija i rad AWO Mnchen
Sonnenstrae 12, 2. stubite, 1. kat, 80336 Mnchen
Tel.: +49 89 51 39 99-29/-32
Jezici: turski, rumunjski, bugarski (po dogovoru poljski)
www.awo-muenchen.de

Oldenburg
Beratungsstelle Faire Mobilitt Oldenburg
Savjetovalite Pravedna mobilnost Oldenburg
Klvemannstrae 1, 26122 Oldenburg
Tel.: (+49) 0441 - 924 90 12
(+49) 0441 - 924 90 19
E-pota: oldenburg@faire-mobilitaet.de
Jezici: njemaki, poljski, rumunjski, engleski
www.faire-mobilitaet.de

55
Beratungsstellen fr mobile Beschftigte
Savjetovalite za mobilne radnike
Rad i ivot Niedersachsen
Klvemannstrae 1, 26122 Oldenburg
Tel.: + 49 441 92 490- 13/21
E-pota: oldenburg@mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de
Jezici: njemaki, engleski, bugarski, rumunjski
www.mobile-beschaeftigte-niedersachsen.de

Stuttgart
Beratungsstelle Faire Mobilitt Stuttgart
Savjetovalite Pravedna mobilnost Stuttgart
Gewerkschaftshaus
Willi-Bleicher-Strae 20, 70174 Stuttgart
Tel.: +49 711 12093-635 ili +49 711 12093-636
Jezici: njemaki, poljski, eki, slovaki
E-pota: stuttgart@faire-mobilitaet.de
www.faire-mobilitaet.de

Betriebsseelsorge Stuttgart
Duobrinitvo radnika Stuttgart
Nikolausstr. 17, 70190 Stuttgart
Tel.: +49 711 28 47 09 98
E-pota: bs-S21@betriebsseelsorge.de ili peter.maile@drs.de
www.betriebsseelsorge.de

Fraueninformationszentrum FIZ
Informativni centar za ene FIZ
Savjetovalite o trgovini enama i migraciji ena te
trgovini ljudima u svrhu radnog iskoritavanja
Urbanstrae 44, 70182 Stuttgart
Telefon: +49 711 23 941 24
E-pota: fiz@vij-stuttgart.de
Jezici: njemaki, rumunjski, engleski, francuski, panjolski,
portugalski, ruski, tajlandski. Na upit i drugi jezici. 56
 Sindikati u Njemakoj
Sindikati u Njemakoj imaju urede u mnogim gradovima kojima se
moete obratiti. U nastavku navodimo samo sindikalne centrale
tamo moete pitati tko je za vas zaduen.

DGB-Bundesvorstand
Henriette-Herz-Platz 2, 10178 Berlin
Tel.: +49 30 24060-0
www.dgb.de

IG Bauen-Agrar-Umwelt
Graenje-Poljoprivreda-Okoli
Olof-Palme-Str. 19, 60439 Frankfurt/Main
Tel.: +49 69 95737-0
www.igbau.de

IG Bergbau, Chemie, Energie

Rudarstvo, Kemija, Energija
Knigsworther Platz 6, 30167 Hannover
Tel.: +49 511 7631-0
www.igbce.de

EVG - Eisenbahn- und Verkehrsgewerkschaft

eljeznice i promet
Weilburger Str. 24, 60326 Frankfurt/Main
Tel.: +49 69 97 58 00-0
www.evg-online.org

Gewerkschaft Erziehung und Wissenschaft

Sindikat Odgoj i Znanost
Reifenberger Str. 21, 60489 Frankfurt/Main
Tel.: +49 69 78973-0
www.gew.de

IG Metall
Sindikat metalske industrije
Wilhelm-Leuschner-Strae 79, 60329 Frankfurt/Main
57 Tel.: +49 69 6693-0
www.igmetall.de
Gewerkschaft Nahrung-Genuss-Gaststtten
Sindikat Prehrana-Uitak-Ugostiteljstvo
Haubachstr. 76, 22765 Hamburg
Tel: +49 40 38013-0
www.ngg.net

Gewerkschaft der Polizei

Sindikat policije
Savezno predsjednitvo
Stromstrae 4, 10555 Berlin
Tel.: +49 30 399921-0
www.gdp.de

ver.di - Vereinte Dienstleistungsgewerkschaft

Udrueni sindikat za uslune djelatnosti
Savezna uprava
Paula-Thiede-Ufer 10, 10179 Berlin
Tel.: +49 30 6956-0
www.verdi.de

58
 Vane adrese u Hrvatskoj
Veleposlanstvo Savezne Republike Njemake u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 64
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0) 1 6300 100
E-pota: info@zagreb.diplo.de
www.zagreb.diplo.de

Europski portal o profesionalnoj mobilnosti EURES

Hrvatski zavod za zapoljavanje
Tel. +385 (0) 1 4699 959
E-pota: eures_hr@hzz.hr
Lokalna predstavnitva EURES-a postoje u Varadinu, Rijeci,
Osijeku i Splitu. Pregled potraite na: www.hzz.hr > EURES >
EURES kontakti u Hrvatskoj

Hrvatski zavod za zapoljavanje

Info telefon: +385 (0) 1 6444 000
E-pota: eukoordinacija@hzz.hr
www.hzz.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

A. Mihanovia 3, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 4595-500
www.mirovinsko.hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Margaretska 3, 10000 Zagreb
Besplatni telefon u Hrvatskoj: 0800 7979
www.hzzo.hr

Ministarstvo financija - Porezna uprava (Finanzamt)

Besplatni telefon u Hrvatskoj: 0800 1001
(npr. u sluaju pitanja o dvostrukom oporezivanju)
www.porezna-uprava.hr

59
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada - Sredinji ured
Petraieva 4, 10 000 Zagreb
E-pota: prijave.sredisnjiured@mrms.hr
Tel.: +385 (0) 1 3696 486
Lokalna predstavnitva Inspektorata rada nalaze se u Varadinu,
Rijeci, Osijeku i Splitu. Pregled potraite na:
www.mrms.hr/podnosenje-prijava-inspektoratu-rada

60
 Savjetovalita i sindikalne ustanove u Hrvatskoj:
BRID BAZA ZA RADNICKU INICIJATIVU I DEMOKRATIZACIJU
Trg kralja Petra Kreimira IV, br. 2, 10000 Zagreb
E-pota: kontakt@brid.coop
www.brid.coop ili www.radnickaprava.org

CMS Centar Za Mirovne Studije

(Centre for Peace Studies)
Selska cesta 112a, 10000 Zagreb
Tel./Fax: +385 (0) 1 482 00 94
Mob: +385 (0) 91 3300181
E-pota: cms@cms.hr
www.cms.hr

Friedrich-Ebert-Stiftung
Praka 8, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 48 07 97-0
E-pota: max.braendle@fes.hr
www.fes.hr

Hrvatski crveni kri

Sluba za zatitu migranata
Sanja Pupai (voditeljica slube)
Tel.: +385 (0) 1 4655 814 / 126
E-pota: sanja.pupacic@hck.hr

Institut za migracije i narodnost

(Institute for Migration and Ethnic Studies)
Trg Stjepana Radia 3, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 6111 563, 6111 586
E-pota: imin@imin.hr
www.imin.hr

61
Migracijski informacijski centar
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Podruna sluba Zagreb, MIC
Ulica kralja Zvonimira 15, 10 000 Zagreb
Informacije se pruaju od ponedjeljka do petka:
8.00 - 15.00
Tel: +385 (0) 1 4699 959
E-pota: mic@hzz.hr
www.migrantservicecentres.org

Sindikati u Hrvatskoj:
Hrvatska udruga radnikih sindikata
Trg Petra Kreimira IV, br. 2
Prostorije: Gajeva 10 (ulaz iz Tesline), 10000 Zagreb
Tel: +385 (0) 1 4655 622
E-pota: hurs@hurs.eu
www.hurs.eu
Ostali uredi u upanijama: Osijek, Knin, Ogulin, Pula, Rijeka, Sisak,
Slavonski Brod, ibenik, Split, Vinkovci, Zagreb

Matica hrvatskih sindikata

(Association of Croatian Trade Unions)
Trg marala Tita 4, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 4882 335
E-pota: tajnistvo@matica-sindikata.hr
www.matica-sindikata.hr

Nezavisni hrvatski sindikati

Trg Francuske Republike 9/V
10 000 Zagreb
tel: +385 (0) 1 3908 620
fax: +385 (0) 1 3908 621
E-pota: nhs@nhs.hr
www.nhs.hr 62
Ostali uredi u upanijama: Split, Rijeka, Osijek
 Novi sindikat
Park stara Trenjevka 2, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 3024 -191, 244
E-pota: ns@novisindikat.hr
www.novisindikat.hr

SSSH Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Kreimira IV, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 - 46 55 013, -46 55 616
E-pota: sssh@sssh.hr

Ostali uredi u upanijama: Osijek, Slavonski Brod, Varadin, Rijeka,

Pula, Sisak, Bjelovar, Split, Zadar, Dubrovnik, Karlovac, ibenik, Zabok,
Meimurska upanija

63
 Smjernice za osobe iz Hrvatske koje ele
raditi i ivjeti u Njemakoj. Broura sadri
informacije koje vam trebaju pomoi da u
Njemakoj pronaete radno mjesto u skladu
sa zakonom, po pravednim uvjetima rada i
da ne dospijete u situaciju u kojoj ete biti
izrabljivati.

Uz potporu: