SERGEJ ALEKSANDROVI NILUS

PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA

 PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA

Protokol I.

Pravo je u sili. Sloboda je ideja. Liberalizam. Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam kapitala. Unutarnji
neprijatelj. Svjetina. Anarhija. Politika i moral. Pravo jaega. Neoborivost masonsko-idovske vlasti. Cilj
opravdava sredstvo. Svjetina je slijepac. Politika abeceda. Stranaki razdori. Najsvrsishodniji nain upravljanja
je autokracija. Alkohol. Klasini nauk. Razvrat. Naela i pravila masonsko-idovske vlade. Teror. Sloboda,
jednakost, bratstvo. Naelo dinastijskog upravljanja. Unitenje privilegija gojimske aristokracije. Nova
aristokracija. Psiholoka raunica. Apstrakcija slobode. Smjenjivanje narodnih zastupnika.

... Ostavljajui frazeologiju u stranu, govorit emo o znaenju svake zamisli, a

usporedbama i zakljucima emo razjasniti okolnosti. Tako u ja, dakle, oblikovati na sustav,
s naega i gojimskoga stajalita. Treba imati na umu da su brojniji ljudi sa zlim nego s dobrim
instinktima, i zato se bolji rezultati u upravljanju postiu silom i zastraivanjem, nego
akademskim raspravama. Svaki ovjek po svojoj naravi tei za vlau, svatko bi htio biti
samodrac, kada bi imao prigodu za to. Veoma su rijetki oni koji ne bi rtvovali ope dobro
radi osobnih probitaka.

Pravo je u sili. to je zadravalo grabeljive ivotinje koje nazivamo ljudima? to je

njima upravljalo do dana dananjega? U poetku drutvenog ureenja, oni su se podvrgnuli
gruboj i slijepoj sili, poslije toga - zakonu, koji je upravo sama ta sila, samo zamaskirana.
Zakljuujem da je prema prirodnom zakonu pravo u - sili.

Sloboda je ideja. Politika sloboda je ideja, a ne injenica. Tu ideju treba znati.

Liberalizam. primjenjivati kada se pojavi potreba idejnim mamcem privui narodne
snage u svoju stranku, ako je nakanila sruiti drugu stranku koja je na vlasti. Ta zadaa
postaje laka, ako je protivnik zaraen idejom slobode, takozvanim liberalizmom, pa zbog
toga popusti u svojoj snazi. Upravo e se tu pokazati pobjeda nae teorije, jer po zakonu
ivota, im popusti jedna vlast, druga je stranka preuzima, jer slijepa snaga naroda ni jednoga
dana ne moe ostati bez voe, pa tako nova vlast preuzima mjesto prijanje vlasti, upravo one
koja je oslabila zbog liberalizma.

Zlato. Vjera. U nae se doba pojavila vladavina zlata koja je zamijenila liberalne
Samouprava. vladare. A bila su vremena kada je vjera vladala. Ideja slobode je
neostvariva, jer se njome nitko ne zna umjereno sluiti. Treba samo narodu na neko vrijeme
prepustiti samoupravu i ona se ubrzo pretvara u rasputenost. Od toga trenutka dolazi do
meusobnih trzavica, koje ubrzo prerastaju u socijalne sukobe, u kojima drave propadaju, a
njihova se mo pretvara u pepeo.

Despotizam kapitala. Ako se jedna drava unitava vlastitim konvulzijama ili je njezini
unutarnji obrauni vode pod vlast vanjskoga neprijatelja, ona je nepovratno izgubljena i dolazi
pod nau vlast. Despotizam kapitala, koji je sasvim u naim rukama, nudi joj nekakvu nadu i
ona se hvata za tu posljednju slamku spasa da se ne bi sruila u bezdan.

2
Unutarnji neprijatelj. Onoga, koji bi po svomu liberalnomu mnijenju rekao da su takva
razmiljanja nemoralna, ja bih upitao: Ako jedna drava ima dva neprijatelja i ako je
doputeno prema vanjskom neprijatelju koristiti svaka obrambena sredstva, kao npr. ne
dopustiti neprijatelju informaciju o planovima napada ili obrane, napadati ga nou ili danju s
brojano neravnopravnim snagama, zbog ega bi se onda mogle nazvati nemoralnima i
nedoputenima mjere koje treba primijeniti prema mnogo gorem neprijatelju, koji ugroava
drutveno ureenje i blagostanje naroda?

Svjetina. Anarhija. Moe li se pametan i razborit um nadati da e vjeno vladati svjetinom

razboritim poticajima i uvjeravanjima, sada kad je otvoren put proturjenostima, pohlepi i
podlosti, koje mogu zavesti puk, iji je duh povran? Vodei se iskljuivo strastima, narodnim
vjerovanjima, obiajima, navikama i sentimentalnim teorijama, ljudi u svjetini i ljudi svjetine
podlijeu stranakom nesuglasju, koje smeta svakomu sporazumu, ak i onomu koji se temelji
na razumskom uvjeravanju. Sve odluke svjetine ovise o sluajnoj ili unaprijed pripremljenoj
veini koja, jer je neupuena u politike tajne, donosi besmislene odluke i na taj nain sije
klice anarhije u upravljanju.

Politika i moral. Politika nema nita zajedniko s moralom. Vladar koji se ravna prema
moralu apolitian je, a njegovo prijestolje nije vrsto. Onaj tko eli vladati mora se koristiti
lukavstvom i licemjerstvom. Velike narodne kvalitete - otvorenost i estitost u politici su
poroci, jer oni s prijestolja svrgavaju bre i sigurnije nego ijedan drugi neprijatelj. Te kvalitete
trebaju biti atributi gojimskih carstava , one ne trebaju nama biti smjernice.

Pravo jaega. Nae je pravo u - sili. Rije pravo je apstraktan pojam i ne temelji se ni
na emu. Ta rije znai: Dajte meni to to ja elim i dokazat u vam da sam ja jai od vas.
Gdje poima pravo? Gdje ono zavrava? U dravama u kojima je vlast loe organizirana, gdje
su zakoni i vladari nemoni, jer im je ugled toliko oslabio zbog liberalizma, bezlinim
umiljanjima o liberalnim pravima ja nudim novo pravo - jurnuti s pravom jaega i napasti, te
sruiti postojei poredak i njegove institucije, preuzeti u ruke zakonodavstvo, reorganizirati
ustanove i postati gospodar onima koji nam dragovoljno predaju prava svoje moi, kojih se
liberalno i dragovoljno odriu...

Neoborivost U suvremenoj neodlunosti svih vlasti naa e vlast biti neoboriva u

masonsko - idovske usporedbi s drugima, jer e ona biti nevidljiva do onoga trenutka
vlasti kada e se toliko uvrstiti da je niti jedno lukavstvo vie nee moi
potkopati.

Cilj opravdava Iz privremenoga zla, koje smo trenutano primorani doputati i

sredstvo izvravati nastat e blagodat postojane uprave, koja e uspostaviti
pravilan rad mehanizma narodnoga bia, koji je sada poremeen liberalizmom. Cilj opravdava
sredstvo. U naim planovima obratimo pozornost ne toliko na ono to je dobro i prirodno
koliko na ono to je potrebito i korisno. Pred nama je plan u kojemu je strategijski oznaen
na put od kojega ne smijemo odustati, jer bi se u protivnomu unitio mnogostoljetni rad.

3
Svjetina je slijepac Da bi se nainio svrsishodan plan djelovanja treba paziti na niskost,
nestalnost i prevrtljivost svjetine, na njezinu nesposobnost razumijevanja i potivanja uvjeta
vlastitog opstanka i svoga blagostanja. Treba razumjeti da je svjetina slijepa, nerazborita i bez
sposobnosti rasuivanja, da ropski prislukuje lijevo-desno. Jedan slijepac ne moe voditi
drugoga slijepca bez opasnosti da obojica ne padnu u provaliju. Prema tomu, nai
istomiljenici, koji potjeu iz svjetine, premda bili i genijalni, nisu upueni u politiku pa ne
mogu traiti pravo upravljati svjetinom, a da se pritom ne izvrgavaju opasnosti izgubiti cijeli
narod.

Politika abeceda Samo onaj tko je od djetinjstva pripreman za autokraciju moe vladati
rijeima koje su sastavljene politikim slovima.

Stranaki razdori Narod koji je preputen sam sebi, tj. osobama koje su iskoile iz
njegove sredine, sam se upropatava stranakim razdorima, do kojih je dolo zbog tenji za
vlau i poastima, i neredima koji su zbog toga nastali. Mogu li narodne mase mirno, bez
natjecanja rasuivati i izai na kraj s poslovima svoje zemlje, a da u to ne mijeaju osobne
interese? Mogu li se one braniti od vanjskih neprijatelja? To je nezamislivo, jer plan
podijeljen na toliko dijelova koliko ima glava u svjetini gubi cjelovitost, pa postaje
nerazumljiv i neostvariv.

Najsvrsishodniji Samo jedan autokrat moe izraditi tako iroke i jasne planove i
nain upravljanja je postaviti ih u red da sve to postoji ima svoju ulogu u mehanizmu
autokracija dravnog ureenja. Iz toga treba zakljuiti da se cjelokupna uprava
jedne zemlje mora skoncentrirati u ruke jedne odgovorne osobe. Bez apsolutnog despotizma
ne moe opstati civilizacija koju ne ostvaruje svjetina, nego njihov voditelj ma tko on bio.
Svjetina je divlja, to ona i pokazuje u svakoj prigodi. im se svjetina doepa slobode ona to
pretvara u anarhiju to je samo po sebi vii stupanj barbarstva.

Alkohol. Klasini Pogledajte pijane ivotinje, omamljene vinom, a pravo na njegovo

nauk. Razvrat. neumjereno konzumiranje stekli su zajedno sa slobodom. Gojimski
narodi omamljeni su alkoholnim napitcima, a njihova je mlade otupila od klasinog nauka i
preranog razvrata na to ih je potaknula naa agentura - domai uitelji, lakeji, guvernante - u
bogatim kuama pomonici i ostali, a nae ene - na mjestima gdje su se gojimi zabavljali.
Potonjima u pribrojiti i takozvane "animir-dame", njihove dragovoljne privrenice u razvratu
i raskoi.

Naela i pravila Naa je krilatica: sila i licemjerje! Samo sila pobjeuje u politikim
idovsko-masonske stvarima, pogotovo ako je ugraena u sposobnosti koje su potrebne
vlade jednomu dravniku. Nasilje mora biti naelo, a lukavstvo i licemjerje
- pravilo svake vlasti koja se ne eli predati pred nasrtajem agenata bilo koje nove sile. To je
zlo jedino sredstvo kako doi do cilja, dobra. Stoga mi ne smijemo odustati od podmiivanja,
prijevara i izdaja kada je sve to u slubi postignua ciljeva koje smo sebi postavili. U politici
treba znati tue uzimati bez ustruavanja, da bismo tako uspostavili pokornost i vlast.

Teror Naa drava, mirno osvajajui vlast, ima pravo zamijeniti strahote rata

4
neprimjetnijim, ali uspjenijim kaznama kojima se odrava teror, koji dovodi do slijepe
poslunosti. Pravedna, ali neumoljiva strogost glavni je imbenik dravne moi. Ne samo iz
interesa nego i po dunosti radi pobjede prijeko je potrebno drati se programa nasilja i
licemjerstva. Doktrina raunice toliko je jaka koliko ima sredstava koje koristi. Ne samo
sredstvima, nego i strogim mjerama mi emo pobijediti i uvrstiti sve vlade pod vlast nae
nadvlade. Dostatno je znati da smo neumoljivi i da neposlunosti vie nema mjesta.

Sloboda, jednakost. Jo u davno doba mi smo bili prvi koji su narodu uzvikivali: "Sloboda,
Bratstvo. jednakost, bratstvo!" Rijei koje su potom esto ponavljali kao
nesvjesne papige, koje posvuda nasjedoe na taj mamac na temelju kojeg oni liie svijet
blagostanja, stvarne slobode osobnosti koja je do tada bila zatiena od pritiska svjetine.
Tobonji pametni i inteligentni gojimi nisu mogli shvatiti koliko su te rijei u sebi proturjene
i izgovarajui ih ne vide da u prirodi nema jednakosti, da ne moe biti ni slobode, da je sama
priroda utemeljila neravnopravnost umova, karaktera i sposobnosti, a podlonost njezinim
zakonima nisu shvatili da je svjetina slijepac, da su voe svjetine samo vikai iz te sredine
izabrani, ali su u politici jednako slijepi kao i svjetina, jer ne shvaaju da upuen ovjek,
premda bio i glup, moe upravljati, a neupuen, premda bio i genij, u politici nita nee
razumjeti.

Naelo dinastijskog Gojimi su sve to izgubili iz vida, a upravo na takvim temeljima

upravljanja zasnovana je dinastijska vladavina: otac je sinu prenosio znanje tijeka
politikih poslova, tako da ga nitko drugi nije mogao znati osim lanova dinastijske obitelji,
stoga se i nije mogla otkriti tajna vladajueg naroda. U tijeku vremena smisao dinastijskog
prenoenja pravog stanja stvari politike donekle je oslabio u obnaanju odgovornosti to je
pridonijelo naemu brem uspjehu.

Unitenje privilegija "Sloboda. Jednakost. Bratstvo." - pridobivalo je u nae redove, preko

gojimske aristokracije naih agenata cijele legije, koje su oduevljeno nosile nae barjake.
Meutim, te su rijei bile crvi koji su izjedali blagostanje gojima, unitavajui posvuda mir,
spokojstvo i solidarnost, ruei sve temelje njihovih drava. Vidjet ete poslije da je to
pridonijelo naoj pobjedi: to nam je omoguilo, izmeu ostalog, prigrabiti najvaniji adut u
svoje ruke - unitenje privilegija, drugim rijeima unitenje same biti gojimske aristokracije,
koja je bila jedina zatita naroda i zemalja od nas.

Nova aristokracija. Na razvalinama propale prirodne i nasljedne aristokracije, mi smo

podignuli novu aristokraciju nae inteligencije na temelju - novca. Mjerilo te nove
aristokracije smo utemeljili na bogatstvu koje zavisi o nama i na znanosti koju pokreu nai
mudraci.

Psiholoka raunica. Naa pobjeda je olakana time to smo u relacijama s potrebnim nam
ljudima uvijek igrali na najosjetljiviju nit ljudskog uma raunajui na pohlepu i nezasitnost
ljudi za materijalnim dobrima. Svaka nabrojena ljudska slabost pojedinano je sposobna
unititi slobodu pojedinca i ubiti inicijativu, dovodei ovjekovu volju u potpunu ovisnost.

Apstrakcija slobode. Apstraktni pojam slobode doputa mogunost uvjeriti svjetinu kako

5
upravljanje nije nita drugo nego upravitelj dobara zemlje - naroda i da se ti upravitelji po
potrebi mogu mijenjati kao poderane rukavice.

Smjenjivanje Smjenjivanje narodnih zastupnika dovodilo ih je u takva stanja da smo

narodnih zastupnika. mi njima raspolagali i koristili ih za nae namjere.

6
 Protokol II.

Gospodarski ratovi su temelj idovske prevlasti. Fiktivna administracija i "tajni savjetnici". Uspjesi
destruktivnih studija. Uloga tiska. Prilagoavanja u politici. Vrijednost zlata i dragocjenost idovske rtve.

Gospodarski ratovi Za nas je veoma bitno da ako je mogue nijedan rat ne donese
su temelj idovske teritorijalnu korist. Tako emo ratne uinke dovesti pod nau
prevlasti. gospodarsku vlast, a narodi e u naoj pomoi vidjeti snagu nae
prevlasti, a to e stanje obje zavaene strane staviti nama i naoj meunarodnoj agenturi na
raspolaganje, koja vlada milijunima oiju i nazora bez ikakvih granica. Tada e naa
meunarodna prava unititi nacionalna prava, a mi emo vladati narodima isto onako kako
upravljaju drave u meusobnim odnosima svojih podanika.

Fiktivna Administratori, koje mi izaberemo iz naroda ovisno o njihovim

administracija i ropskim sklonostima, nee biti osobe pripremljene za upravljanje, pa
"Tajni savjetnici". e veoma brzo i lako ostati samo igrake u igri koja je u rukama naih
znanstvenika i genijalnih savjetnika, strunjaka, koji su od djetinjstva odgajani za upravljanje
poslovima cijeloga svijeta. Kao to vam je ve poznato, ti nai strunjaci su crpili podatke iz
naih politikih planova, iz iskustva povijesti, a i iz provjera i promatranja svakoga
pojedinanoga povijesnoga stanja. Gojimi se ne vode nepristranim povijesnim promatranjima
nego rutinom teoretiziranja bez kritikog suda prema dosadanjim rezultatima. Prema tomu,
od njih ne trebamo okretati glavu, neka se oni zasad vesele i ive od uspomena i u nadi za
daljnje preivljavanje zabavljajui se. Neka im bude i nadalje glavna uloga prihvatiti ono to
smo im mi sugerirali prema zakonima znanosti. U tomu pravcu mi potiemo preko sustava
priopavanja njihovo slijepo vjerovanje u to. Intelektualci gojima ponosit e se svojim
znanjem, ne provjeravajui ga logino, provodit e u djelo sva znanstvena postignua i
spoznaje koje su im nai agenti vjetom kombinatorikom podastrijeli, a sve sa ciljem
preodgajanja i obrazovanja u smjeru koji nama odgovara.

Uspjesi destruktivnih Ne mislite da su nae tvrdnje isprazne i neutemeljene: obratite

studija. pozornost na uspjeh darvinizma, marksizma, nieizma, teorija koje
smo sve tako zgodno podastrijeli.. Sve je odigralo veoma dobru ulogu u razaranju pravaca
umova gojima, a za nas je taj uinak vaan.

Prilagoavanja u Mi se moramo obazirati na suvremena miljenja, karaktere, tendencije

politici. naroda da ne bismo promaili u politici i upravljanju u
administrativnim poslovima. Pobjeda naega sustava, ije dijelove moemo razliito
rasporeivati prema temperamentu naroda koje emo susretati na svom putu, ne moe imati
uspjeha ako se praktina primjena ne bude temeljila na sveukupnosti prologa u svezi sa
sadanjim.

Uloga tiska. U rukama suvremenih drava velika je mo koja pokree misli naroda,
a to je - tisak. Uloga tiska je, toboe, da iznosi prijeko potrebne zahtjeve, da prenosi albe
naroda, da izrazi ili stvara nezadovoljstvo. U tisku se utjelovljuje pobjeda slobode govora. Ali,

7
drave se nisu znale koristiti tom moi, tako da je sva ta mo danas u naim rukama. Preko
nje utjeemo, skrivajui se i dalje u sjeni i zaklonu, a zahvaljujui toj moi smo u nae ruke
prikupili sve zlato, iako smo ga katkad morali uzimati iz potoka krvi i suza...

Vrijednost zlata i Ali, mi smo se otkupili rtvujui mnoge iz naeg naroda. Svaka rtva s
dragocjenost nae strane vrijedi tisuu gojima pred Bogom.
idovske rtve

8
 Protokol III.

Simboliki zmaj i njegovo znaenje. Nepostojanost ustavne vage. Teror na dvorovima. Vlast i astohleplje.
Parlamentarne govornice, pamfleti. Zlouporaba vlasti. Gospodarsko ropstvo. "Prava naroda" lihvari i
aristokracija. Armija ido-masonerije. Degeneracija gojima. Glad i pravo kapitala. Svjetina i krunjenje
"gospodara cijeloga svijeta". Temeljni predmet programa buduih masonskih narodnih kola. Tajna nauke
drutvenog ureenja. Opa gospodarska kriza. Sigurnost "naih". Despotizam masonstva - carstvo razuma.
Gubitak masonskih voa i "velika" francuska revolucija. Car - despot sionske krvi. Razlozi neranjivosti
masonstva. Uloga tajnih masonskih agenata. Sloboda.

Simboliki zmaj i Danas vam mogu priopiti da je na cilj, tek nekoliko koraka ispred
njegovo znaenje nas. Ostaje jo samo mali prostor i na je put okonan, jer e se
zatvoriti krug simbolikoga zmaja, koji predstavlja koji predstavlja na narod. Kada se taj
krug sastavi, sve e europske zemlje biti njime zatvorene vrstom stegom.

Nepostojanost Suvremena ustavna vaga uskoro e prevagnuti jer smo je mi namjestili

ustavne vage. Teror netono, tako da se njie sve dok ne otupi i pokvari se njezin jeziak-
na dvorovima.
dra. Gojimi su predmnijevali da su ga iskovali dostatno vrsta i svi
su ekali da se vaga uravnotei. Ali je dra - vladar - zaklonjen svojim predstavnicima, koji
ine ludosti, zanosei se nekontroliranim i neodgovornim ovlastima. Za te ovlasti oni
odgovaraju pod rizikom terora, koji se javio na dvorovima. Budui da su izgubili kontakt sa
svojim narodom, njihovi vladari nisu vie mogli s njime bilo to dogovoriti, tako nisu mogli
ojaani nastupiti protiv vlastoljubaca. Mo vladara, koja vidi i slijepa narodna sila, budui da
su razjedinjeni naim umijeem, izgubili su svaku vanost, pa izgledaju kao slijepac bez
tapa, sasvim nemoni.

Vlast i astohleplje Da bismo potaknuli astohleplje u smislu zloporabe vlasti, mi smo

suprotstavili jedne drugima, usput razvijajui liberalne tendencije za nezavisnou. U tomu
smo pogledu izazvali svekoliku poduzetnost, podravali smo sve ambicije istiui vlast kao
vrhovni cilj svih ambicija. Od drava smo napravili borilita u kojima se odigravaju spletke i
razdori. Jo malo pa e iz toga proizii neredi i gospodarske propasti.
Parlamentarne Neiscrpni brbljavci su zasjedanja parlamenta i administrativne
govornice, pamfleti. skupove pretvorili u govornika nadmetanja. Hrabriji novinari se ne
Zloporaba vlasti. ustruavaju i pamfletima svakodnevno napadati administrativno
osoblje. Zloporaba vlasti definitivno e pripremiti sve ustanove za pad i sve e se strmoglaviti
pod udarom izbezumljene svjetine.

Gospodarsko Narodi su bijedom prikovani uz teki rad, gore nego kada su bili
ropstvo. "Prava robovi i kmetovi. Od onoga su se ovako ili onako uspijevali
naroda" osloboditi, s njime se obraunati, ali se od nevolje ne mogu obraniti.
Uspjeli smo u ustav unijeti takvo ureenje i prava za svjetinu, koja su samo fiktivna. Sva ta
takozvana "prava naroda" mogu postojati samo kao ideja, a u stvarnosti su neostvariva. to

9
proleter-teak, poguren kao luk nad svojim tekim radom, prignjeen svojom sudbinom, ima
od toga to su neki brbljavci objavili pravo prianja, novinari pravo pisanja svakakvih
gluposti u usporedbi s ozbiljnim stvarima, kad stvarni proletarijat od toga nema nikakve
koristi, osim onih mrvica koje mu mi dobacujemo s naeg stola, kao nekakvu naknadu za
njihove glasake listie u korist naih pouzdanika i naih agenata. Republikanska prava za
siromaha samo su gorka ironija, jer prijeka potreba mu ne doputa da se slui njima, a uz to
mu oduzima mogunost stalne i sigurne zarade, stavljajui ga u stalnu ovisnost o trajku
poslodavaca ili drugova.

Lihvarstvo i Sam narod, dodue pod naim vodstvom, unitio je aristokraciju koja
aristokracija. je u biti bila njegova prirodna zatita i hraniteljica, sve radi osobne
koristi pojedinaca, to je neodvojivo od openarodnog blagostanja. Ali sada, unitenjem
aristokracije, on je pao pod jaram lihvara obogaenih probisvjeta i varalica, koji su se okomili
na radnika kao nemilosrdna mora.

Armija ido- Mi emo se pojaviti kao tobonji spasitelji radnika od toga jarma, kada
masonerije. im se kae da stupe u nae redove, u vojsku - socijalista, anarhista,
komunista, kojima mi uvijek dajemo potporu toboe radi bratstva, opeljudske solidarnosti
naega socijalnog masonstva. Aristokracija, koja se u pravilu koristi radnikim mukama
nastojala je da radnici budu siti, zdravi i snani.

Degeneracija Gojima K tomu smo zainteresirani i obrnuto za degeneraciju gojima. Na je

dugoroni interes u trajnom gladovanju i slabljenju radnika, jer se na takav nain sve lako
potinjava naoj volji, a kod svojih vlasti oni nee nai takvu pomo, a ni snagu da se tomu
odupru.

Glad i pravo kapitala. Upravo glad daje kapitalu pravo na radnika, bolje nego je to pravo
davala carska vlast aristokraciji. Nevoljom i zavidnom mrnjom koja je iz nje proistekla, mi
pokreemo svjetinu i njezinom rukom briemo i mrvimo sve one koji su nam smetnja na putu.

Svjetina i krunjenje Kada doe vrijeme da se na gospodar cijeloga svijeta okruni tada e
gospodara cijeloga te iste ruke izbrisati sve ono to bi ga moglo smetati.
svijeta.

Temeljni predmet Gojimi su se odviknuli razmiljati bez naih znanstvenih savjeta. Stoga
programa buduih oni i ne vide neizbjenu injenicu da emo mi kada doe nae carstvo
masonskih narodnih svi njega neizostavno podravati, naime da u narodnim kolama treba
kola
predavati jedinu istinsku znanost, prvu meu svima - nauk kako urediti
ljudski ivot, nauk o drutvenom ureenju, koji trai raspodjelu rada, a slijedom toga i
podjelu ljudi na klase i stalee. Treba znati da jednakosti ne moe biti prema rasporedu
djelatnosti, da ne mogu jednako ni odgovarati pred zakonom onaj tko svojim postupkom
kompromitira cijeli stale i onaj tko svojim postupkom ne dodiruje nikoga osim svoje asti.

10
Tajna nauke Pravilna znanost drutvenoga ureenja, a ije tajne gojima neemo
drutvenog ureenja dopustiti da saznaju, dat e na znanje da se mjesto i rad odravaju u
odreenom krugu, kako ne bi bili izvorom irih ljudskih muka, koje dolaze od neusuglaenosti
obrazovanja i rada. Prouavajui taj nauk, narodi e se dragovoljno pokoravati vlastima i
dravnom ureenju. U sadanjem stadiju nauke i njezinog pravca, na koji smo je mi usmjerili,
narod, slijepo vjerujui tiskanoj rijei, a zbog sugeriranih mu zabluda nosi neprijateljstvo
prema svim drutvenim slojevima, koje on dri viima od sebe, jer se ne razumije u znaenje
svakog stalea, a sve zato to ivi u neznanju koje smo mu mi servirali.

Opa gospodarska Spomenuta neprijateljstva e se jo i poveati, ako doe do

kriza. gospodarske krize, koja e zaustaviti nagodbe na burzama i tijek
industrije, a zlatom koje je sve u naim rukama, stvorit e se opa gospodarska kriza, kada
emo istodobno na ulicu izbaciti velike mase radnika u mnogim europskim zemljama. Ta
svjetina e s nasladom juriati prolijevati krv onih kojima u svom neznanju i prostodunosti
samo zavide jo od djetinjstva, te e njihove posjede opljakati.

Sigurnost "Naih" Oni nee dirati nae, jer e nam trenutak napada biti poznat, pa emo
primijeniti potrebne mjere da bismo zatitili svoje.

Despotizam Mi smo uvjereni da e napredak dovesti sve gojime do carstva razuma.

masonstva - carstvo Na despotizam bit e takav da e razboritom strogou uspjeti smiriti
razuma
sve nemire i liberalizam istjerati iz svih ustanova.

Gubitak masonskih Kad narod shvati da mu se u ime slobode nude svakakvi ustupci i
voa i "Velika" poputanja, on e umisliti da je postao gospodar i gurat e se u vlast,
francuska revolucija ali e on kao i svaki slijepac naii na mnogo prepreka i trait e voe, a
nee doi na pomisao vratiti se na prijanje nego e svoju punomo staviti nama pred noge.
Podsjetite se francuske revolucije koju smo mi nazvali "velikom". Dobro su nam poznate
njezine tajne pripreme, jer je ona u potpunosti nae djelo.

Car - despot sionske Od tada mi vodimo narode od jednog razoarenja do drugog da bi se

krvi. Razlog oni odrekli nas u korist naega cara-despota sionske krvi, kojeg mi
nedodirljivosti svijetu pripremamo. U dananjem svijetu mi smo kao meunarodna
masonstva. sila neranjivi, jer ako nas napadaju jedne drave, druge nas brane i
podravaju. Neiscrpna podlost gojimskih naroda, koji pred silom gmiu, bezdunih prema
slabostima, nemilosrdnih prema pogrekama i popustljivih prema zloinima , koji ne podnose
proturjenosti slobodnoga ureenja, koji su do iznemoglosti strpljivi pod nasiljem despotizma;
eto, to sve pomae naoj nezavisnosti. Od suvremenih premijera-diktatora oni sada trpe i
podnose tolike zloporabe da bi i za malenkost bili u stanju odrubiti glave dvadesetorici
kraljeva.

Uloga tajnih Kako objasniti takve pojave, tolike nedosljednosti narodnih masa u
masonskih agenata. odnosu na dogaaje, rekli bismo, jednoga poretka? Takve se pojave
objanjavaju tako to ti diktatori apu narodu preko svojih agenata, kako oni tim
zloporabama nanose dravama tetu radi viih ciljeva - postizanja opih dobara, njihovog

11
meunarodnog bratstva, solidarnosti i ravnopravnosti. Razumije se, njima ne govore da se
takvo sjedinjenje mora izvriti samo u naoj dravi. Na taj nain narod osuuje prave, a
opravdava krive, uvjeravajui se sve vie u to da on moe initi sve to zaeli. Zahvaljujui
takovu stanju stvari, narod rui svoju postojanost i stvara nerede na svakomu koraku.

Sloboda. Rije "sloboda" potie ljudska drutva na borbu protiv svake sile,
protiv svake vlasti i prirodne i boanske. Eto, zbog ega emo morati kada uspostavimo
carstvo, tu rije sasvim iskljuiti iz ljudskog rjenika kao naelo ivotinjske sile, koja svjetinu
pretvara u krvolonu zvijer. Istina, ta zvijer svaki put zaspi kad se napije krvi, pa ju je lako
okovati u lance. Ali, ako joj se ne dopusti napiti krvi, ona ne spava, nego se bori.

12
 Protokol IV.

Stupnjevi republike. Vanjsko masonstvo. Sloboda i vjera. Meunarodna trgovinsko-industrijska konkurencija.

Uloga pekulacije. Kult zlata.

Stupnjevi republike. Svaka republika prolazi kroz nekoliko stupnjeva razvoja. Prvi stupanj
obuhvaa prve dane ludovanja i bjesnilo slijepca, koji posre lijevo-desno. Drugi se sastoji u
demagogiji iz koje nikne anarhija koja neizbjeno dovodi do despotizma, ali koji jo nije
zakonit, otvoren, pa prema tomu ni odgovoran, nego nevidljiv i nepoznat, ali nita manje
znaajan od despotizma bilo koje tajne organizacije. Ta organizacija radi prikriveno, iza lea
raznih agenata, ije smjenjivanje ne samo to ne kodi nego pomae tajnim snagama, koje se
zahvaljujui upravo toj smjeni oslobaa potrebe traenja sredstava za nagraivanje onih koji
su joj dugo sluili. Vanjsko masonstvo. Tko i to moe sruiti nevidljivu mo ? A naa je
mo upravo takva. Vanjsko masonstvo njoj slui radi postizanja onih ciljeva koji joj slue
kao slijepi zakon i pokrie, ali plan rada ove sile, pa ak i mjesto njezina prebivalita, ostat e
cijelomu svijetu zauvijek nepoznati.

Sloboda i vjera. Pa i sloboda bi mogla biti nekodljiva i opstati u svakodnevnomu

dravnom ivotu, bez posljedica za blagostanje naroda ako bi se ona temeljila na naelima
vjere u Boga, na bratstvu ovjeanstva, bez pomisli o jednakosti kojoj proturjee sami
prirodni zakoni koji su stvorili potinjenost. Kod takve vjere narod bi bio pod starateljstvom
upa i iao bi ponizno i krotko pod ruku sa svojim duhovnim pastirom, pokoravajui se
Bojem rasporedu na Zemlji. Eto, zbog ega moramo potkopati vjeru i iz razmiljanja gojima
iupati naelo Boanstva i duha i sve to zamijeniti s aritmetikim raunicama i materijalnim
potrebama.

Meunarodna Da bi umovi gojima mogli razmiljati i opaati, treba ih usmjeriti na

trgovinsko- industriju i trgovinu. Na taj nain sve e Uloga pekulacije. nacije
industrijska
konkurencija.
traiti svoje koristi i u borbi za njih nee ni primijetiti svoga
zajednikog neprijatelja. Ali, da bi sloboda nagrizla i konano razruila
gojimska drutva treba industriju staviti na pekulacijsku razinu. To e pridonijeti tomu da
ono to industrija uzme od zemljoradnje oni ne zadre za sebe, nego da doe u ruke
pekulantima, tj. u nae blagajne.

Kult zlata. Naporna borba za nadmo, potresi u gospodarstvu stvorit e i ve su

stvorili razoarana, hladna i bezduna drutva. Ta e drutva stei potpunu odvratnost prema
vioj politici i religiji. Njihov e voditelj biti samo raunica, tj. zlato prema kojemu e oni
gajiti pravi kult, radi onih materijalnih naslada, koje im samo ono moe priskrbiti. Tada e
nii slojevi gojima, ne iz elje da slue dobru, pa ak ni zbog samog bogatstva, nego iz iste
mrnje prema privilegiranima, poi za nama, a time i protiv naih konkurenata na vlasti,
gojimskih intelektualaca.

13
 Protokol V.

Stvaranje pojaane centralizacije uprave. Masonski osvajaki putovi vlasti. Razlozi nemogunosti sporazuma
meu dravama . idovi - izabrani narod. Zlato - pokreta dravnih mehanizama. Monopol u trgovini i industriji.
Znaenje kritike. Fiktivne ustanove. Premorenost od krasnorjeivosti. Kako pridobiti javno mnijenje? Znaenje
osobne inicijative. Nadvlada.

Stvaranje Kakav se oblik administrativne uprave moe dati drutvima u kojima

pojaane je podmitljivost posvuda uhvatila korijen, gdje se do bogatstva dolazi
centralizacije samo vjetim iznenaenjima, lopovskim poslovima, gdje vlada
uprave. raskalaenost, gdje se moralnost odrava samo kaznenim mjerama i
surovim zakonima, a ne na dragovoljno usvojenim naelima, gdje su osjeaji prema domovini
i religiji potisnuti kozmopolitskim uvjerenjima ? Kakav se drugaiji oblik uprave moe dati
takvim drutvima, ako ne onaj despotski, koji u vam u daljnjem tekstu opisati. Mi emo
stvoriti pojaanu centralizaciju uprave da bismo sve drutvene snage prigrabili u svoje ruke.
Mi emo mehaniki regulirati sve radnje politikoga ivota naih podanika novim zakonima.
Ti e zakoni oduzimati jedan za drugim elemente slobode i poputanja, koji su gojima bili
doputeni, a nae e carstvo proslaviti tako velianstvenim despotizmom, koji e biti u stanju
u svako doba i na svakomu mjestu sprijeiti i uguiti sva protivljenja nezadovoljnih gojima.
Rei e nam da se taj despotizam, o kojemu govorim, ne slae sa suvremenim napretkom, ali
u vam ja dokazati da je obrnuto.

Masonski osvajaki U ono doba kada su narodi gledali na careve kao na isto oitovanje
putovi vlasti. volje Boje, narod se bez pogovora pokoravao autokraciji careva, ali
od dana kada smo im mi sugerirali o njihovim vlastitim pravima oni su poeli gledati na
careve kao na obine smrtnike. Boansko pomazanje je spalo sa glava careva u oima naroda,
a kad smo mu oduzeli i vjeru u Boga, onda je mo vlasti bila izbaena vani kao neto javno, i
mi smo ju prigrabili. Osim toga, sposobnost upravljanja masama i pojedincima na temelju
vjeto sroene teorije i frazeologije, po pravilima ivota u zajednici i svakih drugih
sposobnosti u koje se gojimi nita ne razume, takoer se ubraja u strunost naeg
administrativnog uma, osposobljenog na analizi, na promatranju do takvih potankosti u
kombinacijama, u kojima mi nemamo premca, kao to nemamo ni u sastavljanju planova
politike akcije i solidarnosti. Jedino se s nama mogu mjeriti isusovci, ali smo ih mi uspjeli
diskreditirati u oima nerazumne svjetine kao javnu organizaciju, dok smo mi kao tajna
organizacija ostali u sjeni. Uostalom, zar nije za svijet svejedno tko e biti njegov gospodar -
da li poglavar katolianstva ili na despot sionske krvi? A nama, pak, izabranomu narodu to
nikako nije svejedno!

Razlozi Neko vrijeme bi s nama mogla izai na kraj svjetska koalicija gojima,
nemogunosti ali nas od toga osigurava onaj duboki korijen nesloge meu njima, koji
sporazumijevanja
meu dravama
se vie ne moe iupati. Mi smo meu njih ubacili suprotstavljenost
osobnih i nacionalnih interesa, religiozne i plemenske mrnje, koje
smo odnjegovali u njihovim srcima tijekom ovih dvadeset stoljea. Zahvaljujui svemu tomu,
nijedna drava ni na kojoj strani svijeta nee dobiti trajnu potporu, jer svi moraju znati da je
sporazum protiv nas njima samima nepovoljan. Mi smo odve jaki - o nama se mora voditi

14
rauna. Drave ne mogu, ak ni onaj mali pojedinani, sporazum sklopiti a da mi tajno u
njemu ne sudjelujemo.

idovi - izabrani Per me reges regnant - "Po meni kraljevi kraljuju" Ve su proroci
narod. rekli da nas je izabrao sam Bog da bismo vladali cijelom Zemljom.
Bog nas je obdario genijalnou kako bismo mogli obaviti svoju zadau. Kada bi genija bilo i
na protivnikoj strani on bi se s nama borio, ali jae je selo od seljaka. Borba bi meu nama
bila nemilosrdna, kakve svijet jo nije vidio. A i zakasnio bi genij njihov.

Zlato - pokreta Svi kotai dravnih mehanizama kreu se snagom pokretaa koji je u
dravnih naim rukama, a taj pokreta je - zlato. Znanost politike ekonomije
mehanizama.
koju su smislili nai mudraci odavno ve ukazuje na carski utjecaj na
kapital.

Monopol u trgovini i Da bi mogao djelovati bez ogranienja, kapital se mora domoi

industriji. slobode radi monopola u industriji i trgovini, to se ve i ostvaruje
nevidljivom rukom u svim dijelovima svijeta. Takva sloboda e dati politiku snagu
industrijalcima, a to e istodobno biti dodatni pritisak na narod. Danas je vanije narode
razoruati nego ih voditi u ratove, vanije je koristiti se razbuktalim strastima nego ih gasiti,
vanije je doznati tue misli i na svoj ih nain tumaiti nego ih odbacivati i progoniti.

Znaenje kritike. Glavna zadaa nae uprave je u tome to emo oslabiti javni um
kritikom, odviknuti ga od razmiljanja koja izazivaju otpor i odvui umne snage na isprazno
govornitvo.

Fiktivne ustanove. U svim razdobljima narodi su kao i pojedinci prihvaali rije zdravo za
gotovo, jer su se zadovoljavali onim to im se kazivalo rijetko zapaajui jesu li obeanja
ispunjavana. Zato emo mi osnovati fiktivne ustanove, koje e rjeito kazivati svoja
dobroinstva i napredak.

Premorenost od Mi emo sebi prisvojiti liberalnu fizionomiju svih stranaka, svih

krasnorjeivosti. pravaca i njome emo opskrbiti sve govornike koji e toliko govoriti s
namjerom da premore ljude i u njima izazovu odvratnost prema govornicima.

Kako zavladati Da bismo pod svoj nadzor dobili javno mnijenje, treba ga najprije
javnim mnijenjem? dovesti u sumnju iznoenjem proturjenosti sa svih strana i to toliko
dugo dok se gojimi ne izgube u tomu labirintu, pad kada shvate da im je najbolje ne imati
svoje miljenje o politici, jer to i nije dano drutvu da zna, nego samo onomu koji treba
drutvo voditi i njime upravljati - to je prva tajna. Druga tajna na kojoj poiva uspjeh nae
uprave sastoji se u tomu da se u narodu toliko raire nedostaci - navike, poude, pravila
svakidanjeg ivota u zajednici da se u takvom neredu nitko ne moe snai, pa da ljudi zbog

15
toga ne mogu vie razumjeti jedan drugoga. Ta e nam mjera posluiti i zato da posijemo
neslogu meu sve stranke razjedinimo sve kolektivne snage koje nam se opiru, obeshrabrimo
svaku osobnu inicijativu , koja bi mogla smetati naoj stvari.

Znaenje osobne Nema nita opasnije od osobne inicijative, ako je ona genijalna moe
inicijative. napraviti mnogo vie nego milijuni ljudi meu koje smo posijali
razdor. Moramo usmjeriti odgoj gojimskog drutva tako da oni pred svakim poslom, gdje
treba inicijativa moraju nemono iriti ruke. Naprezanje koje proizlazi iz slobode djelovanja
slabi snagu u susretu s tuom slobodom. Od toga dolaze teki moralni udarci, razoarenja i
neuspjesi.

Nadvlada Sve e to toliko zamoriti gojime da emo ih lako primorati na to da

nam ponude meunarodnu vlast, koja e moi po svom uvjerenju bez ikakvih lomova u sebe
usisati sve dravne snage svijeta i formirati Nadvladu. Na mjesto suvremenih upravitelja
postavit emo strailo nazvano Nadvladina administracija. Njezine e ruke biti ispruene na
sve strane svijete poput klijeta uz divovsku organizaciju, tako da e pokoriti sve narode.

16
 Protokol VI.

Monopoli, ovisnost gojimskog imetka. Oduzimanje zemlje aristokraciji. Zaduenost zemlje. Trgovina, industrija
i pekulacija. Rasko. Povienje plaa i poskupljenje stvari prijeko potrebnih za ivot. Anarhizam i pijanstvo.
Tajni smisao propagande gospodarskih teorija.

Monopoli; ovisnost Ubrzo emo poeti osnivati goleme monopole spremnike

gojimskog imetka. "gojimskog" divovskih bogatstava od kojih e ovisiti ak i veliki
imetak u tolikoj mjeri da e on sutra potonuti zajedno s dravnim kreditima nakon politike
katastrofe... Gospodo gospodarstvenici, koji ste ovdje nazoni, izraunajte znaenje tih
kombinacija! Na sve naine i svim putevima treba razvijati utjecaj nae Nadvlade,
predstavljajui je kao zatitnika i davatelja nagrada svima koji nam se dragovoljno pokore.

Oduzimanje zemlje Aristokracija gojima kao politika snaga mrtva je - o njoj vie i ne
aristokraciji. vodimo rauna; ali kao teritorijalni vlasnik i dalje je za nas opasna, jer
bi jednom mogla postati samostalna u pogledu materijalnih dobara kao izvora za ivot. Pod
svaku cijenu trebamo ju ostaviti bez zemlje.

Zaduenost zemlje. Najbolji nain za postizanje toga cilja je poveanje daa na zemlju -
dakle zaduivanje zemlje. Te e mjere zemljoradnju odravati u stanju bezuvjetne pokornosti.
Ne znajui se zadovoljiti malim po sili dosljednosti gojimski aristokrati e ubrzo propasti.

Trgovina, industrija i Istodobno treba pojaano tititi trgovinu i industriju, a to je najvanije

pekulacija. i pekulante, ija je uloga u tomu da bude protuuteg industriji. Bez
pekulacije industrija bi umnoila privatni kapital i posluit e jaanju zemljoradnje, jer e
tako osloboditi zemlju zaduenosti, koja je nastala podizanjem zajmova kod agrarnih banaka.
Industrija treba pekulacijom izvui iz zemlje cjelokupni svjetski kapital i tako dovesti gojime
na razinu proletera. Tada e gojimi kleknuti pred nas i moliti da im dademo pravo opstanka.

Rasko. Da bismo sruili gojimsku industriju pekulaciji emo dopustiti veliku

potporu raskoi, nezasitnoj poudi koje smo kod gojima uspjeli razviti.

Povienje plaa i Povisit emo radnika primanja, koja im i tako nee donijeti nikakvo
poskupljenje stvari poboljanje, jer emo istodobno povisivati cijene prijeko potrebnih
prijeko potrebnih za
ivot.
proizvoda, toboe, zbog pada proizvodnje i pada u zemljoradnji i
stoarstvu.

Anarhizam i
pijanstvo.
17
Osim navedenog, mi emo vjeto i duboko potkopavati i izvore proizvodnje, navikavajui
tako radnike na anarhiju i alkohol, poduzimajui usput sve mjere da otjeramo sa zemlje sve
gojimske inteligentne snage.

Tajni smisao Kako stvarno stanje stvari gojimi ne bi primijetili prije

propagande
gospodarskih teorija. vremena, prikrivat emo ga tobonjom tenjom da se posluimo
radnikom klasom, ali i velikim gospodarskim naelima koja veoma
aktivno promiu nae gospodarske teorije.

18
 Protokol VII.

Cilj tenja za naoruanjem. Previranja, razdori i neprijateljstva u cijelomu svijetu. Suzbijanje protuudara gojima
ratovima ili opim ratom. Tajna je uspjeh politike. Tisak i javno mnijenje. Amerikanski, kineski i japanski
topovi.

Cilj tenja za Tenje za naoruanjem i poveanjem policijskih snaga sve su to

naoruanjem. prijeko potrebne dopune ve spomenutih planova. Treba pod svaku
cijenu postii to da, osim u naoj, u svim dravama budu i mase proletera i nekoliko nama
odanih milijunara, policija i vojska.

Previranja, razdori i U cijeloj Europi, a preko nje i na ostalim kontinentima, moramo

neprijateljstva na izazvati prevrate, razdore i neprijateljstva. Na taj nain stvaramo
cijelomu svijetu.
dvostruku korist: prvo - zbog toga to e nas zemlje respektirati, one
koje dobro znaju da smo mi sposobni po svojoj elji izazvati nerede i dovesti opet sve u red.
Sve su zemlje naviknule u nama gledati potrebni pritisak; drugo - mi emo intrigama zamrsiti
sve konce koje smo uvukli u sve dravne kabinete bilo politikom, ekonomijom ili dunikim
obvezama. Da bismo postigli cilj moramo se oboruati velikim lukavstvom i otroumnou za
vrijeme pregovaranja i sporazuma, ali moramo biti paljivi u onome to nazivamo "slubeni
jezik", stalno nadzirui taktike druge strane, prezentirajui se kao poteni i popustljivi,
spremni na sporazume. Tako e narodi i vlade gojima, koje smo naviknuli uvijek stvari
gledati onako kako smo im to mi predoavali, pa e nas tovie drati dobrotvorima i
spasiteljima ljudskoga roda.

Suzbijanje Na svaki otpor i protuudar moramo moi odgovoriti ratom sa

protuudara gojima susjedima one zemlje, koja nam se ohrabri suprotstaviti, ali ukoliko se
ratovima i opim susjedi ujedine u pruanju otpora, onda emo im uzvratiti opim
ratom.
ratom.

Tajna - uspjeh Glavni uspjeh politike lei u tajni njezinih poduzea: rijei ne moraju
politike. uvijek biti u suglasnosti s djelovanjem diplomacije.

Tisak i javno
Podupiranju naeg mnijenje. smiljenoga i postavljenoga plana, koji se ve
blii strastveno prieljkivanomu kraju, moramo prisiljavati
uprave gojima, toboe javnim mnijenjem, koje smo tajno stvorili pomou tzv. "velike sile" -
tiska, koji je, uz male iznimke koje ne treba ni uzimati u obzir, gotovo sav u naim rukama.

Amerikanski, kineski Jednom rijeju, da rezimiramo na sustav obuzdavanja gojimskih

i japanski topovi. uprava u Europi, jednoj od njih Suradnici masonske pokazat emo

19
svoju mo atentatima tj. terorom, a svima uprave ako se dopusti njihov ustanak protiv nas,
odgovorit emo amerikanskim, kineskim i japanskim topovima.

20
 Protokol VIII.

Dvojako koritenje juridikim pravom. Suradnici masonske uprave. Posebne kole i nadizobrazbeni odgoj.
Ekonomisti i miljunari. Komu povjeriti odgovorna mjesta u vladi?

Dvojako koritenje Mi se svim sredstvima moramo osigurati kojima bi se inae nai

juridikim pravom. protivnici mogli koristiti protiv nas. Do njih moramo doi koristei se
izrazima i klauzulama pravnoga rjenika, da bismo imali opravdanje za one sluajeve kada
budemo trebali donositi odluke koje se mogu initi neumjerene, smjele i nepravedne, jer je
vano da se te odluke iskau takvim izrazima koji bi djelovali kao najvia moralna pravila
pravnoga karaktera.

Suradnici masonske Naa se uprava treba okruiti svim snagama civilizacije ma gdje god
uprave. bude djelovala. To znai kupiti oko sebe publiciste, pravnike-
praktiare, administraciju, diplomaciju i ljude koji su pripremljeni za posebni izobrazbeni
odgoj u naim posebnim kolama.

Posebne kole za Ovi ljudi e svladati sve tajne drutvenoga ivota. Znat e sve jezike
nadizobrazbeni sastavljene politikim slovima i rijeima. Oni e se upoznati s
odgoj.
cjelokupnom pozadinom ljudske prirode, sa svim osjetljivim strunama
na kojima e morati znati svirati. Te su strune: konstrukcija gojimskog uma, njihova
nastojanja, mane, poroke i kvalitete obiljeja klasa i stalea. Razumljivo je da genijalni
suradnici nae vlasti, o kojima sada govorim nee proizlaziti iz sredine gojima, koji su navikli
raditi svoj administrativni posao, ne razmiljajui to e time postii, niti emu sve to slui.
Administratori gojima potpisuju dokumente ne itajui ih uope, oni obavljaju svoj posao
samo iz koristoljublja i astohleplja.

Ekonomisti i Nau emo vlast okruiti mnotvom ekonomista. Eto, zbog ega su
miljunari. ekonomske nauke temeljni predmet idovima u kolama. Bit emo
okrueni plejadom bankara, industrijalaca, kapitalista, i to je glavno miljunara , zato to e
sve biti rjeavano brojevima.

Komu povjeriti U vrijeme dok jo nema opasnosti da se dogovorom daju odgovorni

odgovorna mjesta u poloaji naoj brai idovima u dravama davat emo ih osobama iji
vladi?
su karakteri i prolost takvi da izmeu njih i naroda stoji golemi

21
bezdan, ljudima koji u sluaju nepokornosti naim nareenjima mogu oekivati samo sud ili
izgon - ovo stoga da bi oni titili nae interese do posljednjega daha.

22
 Protokol IX.

Primjena masonskih naela u preodgoju naroda. Masonska krilatica. Znaenje antisemitizma. Diktatura
masonstva. Teror. Tko slui masonstvu? Razdioba "onih koji vide" i "slijepih". Snaga u gojimskim carstvima.
Kontakti vlasti s narodom. Liberalna tiranija. Doseg izobrazbe i odgoja. Lane teorije. Tumaenje zakona.
Metropolitenski podzemni hodnici.

Primjena masonskih U primjeni naih naela obratite pozornost na karakter naroda u ijem
naela u preodgoju se okruenju nalazite i radite. Njihovu opu podjednaku primjenu se ne
naroda.
moe provoditi i biti uspjean prije nego mi preodgojimo narod. Ali,
kroei oprezno u njihovoj primjeni uvidjet ete da nee proi ni desetak godina da se i
najtvrdokorniji karakteri ne promijene a mi emo novi narod pribrojiti ve pokorenima.

Masonska krilatica. Rijei liberalne, u biti nae masonske parole: "Sloboda, jednakost,
bratstvo" koje emo, kada zauzmemo carsko prijestolje zamijeniti rijeima ideje: "pravo na
slobodu, dug jednakosti i ideal bratstva" - opet emo mi to dati u javnost i uhvatiti jarca za
rogove...De facto mi smo ve izbrisali svaku drugu upravu osim nae, iako je de jure, jo
dosta takvih. Danas, ako neka drava uloi kakav prosvjed protiv nas, to je samo radi forme i
po naemu scenariju i rasporedu.

Znaenje Treba nam njihov antisemitizam radi usmjeravanja nae mlae brae.
antisemitizma. Ja ne elim vie to pitanje poslunosti postavljati, jer je to ve vie puta
bilo raspravljano.

Diktatura masonstva. U stvarnosti za nas nema vie prepreka. Naa Nadvlada se nalazi u
krajnje legalnim uvjetima, koje obino nazivamo energinom ili jakom rijeju - diktatura. Ja
mogu, iste savjesti rei, da smo u sadanjem trenutku mi zakonodavci, mi vodimo rasprave i
sudimo, kanjavamo i dajemo pomilovanja, mi kao zapovjednik svih naih jedinica sjedimo
na predvodnikom konju. Mi upravljamo snanom voljom, jer su nam sada u rukama ostaci
nekad mone stranke, koju smo pokorili. U naim je rukama i neobuzdano astohleplje, vrela
pouda i pohlepa, nemilosrdne osvete i pakosna mrnja.

Teror. Tko slui Mi provodimo teror koji je sve zahvatio. U naoj su slubi ljudi svih
masonstvu? razmiljanja, doktrina, obnovitelji monarhije, demagozi, socijalisti,
komunisti i utopisti svih vrsta. Sve smo ih upregli u posao: svatko od njih na svoj nain
nagriza posljednje ostatke vlasti gojima i nastoji sruiti dosadanji poredak. Ova aktivnost je
izmuila sve drave i one zapomau za mirom i spremne su gotovo sve za nj rtvovati; Ali mi
im neemo dati mira sve dok ne priznaju nau meunarodnu Nadvladu otvoreno i pokorno
Narod je zapomagao o prijeko potrebnom rjeavanju 74socijalnog pitanja putem
meunarodnoga sporazuma. Razbijanje na vie stranaka njih je praktiki prepustilo naoj
volji, jer da bi vodili stranaku promidbu treba novac, a njega posjedujemo mi.

Razdioba "onih koje

vide" i "slijepih".

23
 Mi bismo se mogli bojati spajanja gojimske snaga gojimskih carstava snage one koja vidi ,
koji vladaju zajedno sa slijepom snagom naroda u dravama , ali smo ve protiv takve
mogunosti poduzeli sve mjere. Izmeu jedne i druge snage podigli smo zid terora izmeu
njih samih. Na taj nain slijepa snaga naroda ostaje na oslonac i mi, samo mi emo upravljati
njome i, naravno, usmjeriti je k naemu cilju.

Kontakti vlasti s Da bi ruke slijepca bile u trajnoj naoj vlasti moramo se povremeno
narodom. susretati s njim u prisnijem kontaktu, ako ne osobno onda preko nae
vjerne brae. Onoga trenutka kada budemo potpuno priznata vlast, mi emo s narodom
raspravljati direktno na trgovima i uiti ga glede politike, u smjeru kako nama to odgovara.
Kako emo kontrolirati sve to se predaje u seoskim kolama? to bude govorio vladin
zastupnik ili sam vladar ne moe ostati nepoznato u cijeloj dravi, jer e to glas naroda veoma
brzo proiriti na sve strane.

Liberalna tiranija. Da ne bismo unitili ustanove gojima prije vremena, mi smo ih

dotaknuli vjetom rukom i obuhvatili sve niti njihova mehanizma. Te su niti bile u strogom,
ali pravilnom poretku koji smo mi zamijenili liberalnim neredom i tiranijom.

Doseg izobrazbe i Mi smo dodirnuli i jurisdikciju i pokrenuli izborni red: tisak, slobodu
odgoja. osobnosti, a to je najbitnije izobrazbu i odgoj kao glavne temelje
slobodnoga ivljenja.

Lane teorije. Mi smo zavarali, zbunili i u razvrat uputili gojimsku mlade, odgojem i
izobrazbom na lanim naelima i teorijama koje smo im namjerno sugerirali.

Tumaenje zakona. Uz postojee zakone bitno ih ne mijenjajui, nego ih samo kvarei

proturjenim tumaenjima mi smo stvorili neto grandiozno u postizanju rezultata. Na
poetku su ti rezultati bili vidljivi u tomu to su tumaenja u biti skrivala stvarne zakone i
potom ih potpuno skrila od pogleda vlade, jer je nemogue znati takvo zamreno
zakonodavstvo. Odavde i - t e o r i j a o s u d u s a v j e s t i. Vi velite da e na nas dignuti
oruje, ako prije vremena spoznaju bit stvari. U takvom smo sluaju mi na Zapadu pripremili
takav terorizirajui manevar da e i najhrabrijima srce zadrhtati.

Metropolitenski M e t r o p o l i t e n s k i podzemni hodnici - tuneli e biti u to vrijeme

pothodnici. povezani u svim prijestolnicama odakle e tada biti dignute u zrak sa
svim svojim organizacijama i dokumentima svih zemalja.

24
 Protokol X.

"Fiktivno" u politici. "Genijalnost" podlosti. to obeava masonski dravni udar? Ope pravo glasa.
Samobitnost. Lideri masonstva. Genijalni voa masonstva. Ustanove i njihove funkcije. Otrov liberalizma. Ustav
je kola za stranake razdore. Republikanska era. Predsjednici su kreature masonstva. Odgovornost
predsjednika. "Panama". Uloga parlamenta i predsjednika. Masonstvo je zakonodavna sila. Novi republikanski
ustav. Prijelaz na masonsko "samodravlje". Trenutak proglaenja "opega svjetskoga vladara". Ucijepljenje
bolesti i ostale intrige masonstva.

"Fiktivno" u politici. Danas zapoinjem ponavljanjem onoga to je reeno i molim vas,

zapamtite da se vlade i narodi u politici zadovoljavaju onim to im se pokae. Kako e oni
gledati "drugu stranu medalje" kad je njihovim predstavnicima najvanija zabava. Za nau
politiku je najvanije poznavati te potankosti. One e nam pomoi pri razmatranju podjele
vlasti, slobode govora, tiska, religije (vjere), prava udruivanja, jednakosti pred zakonom,
neprijepornosti privatnog vlasnitva, stana, poreza (ideja o utaji poreza) i povratne sile
zakona. Sva ova pitanja su takva da ih se javno nikada ne treba doticati, nego samo davati
izjave bez obrazlaganja da se vidi kako mi priznajemo naela suvremenog dostignua prava.
Znaenje tog preuivanja se sastoji u tomu to jo neobjavljeno naelo ostavlja slobodu
djelovanja da moemo iz njega ovaj ili onaj dio neprimjetno izostavljati, jer ako ih sve
nabrojimo inilo bi se da su darovana.

"Genijalnost" Narod naroitu ljubav i potovanje gaji prema genijima politike moi
podlosti. i na sva njihova nasilna djela odgovara: tono je da je bilo podlo, ali je
izvedeno vjeto !... radi se o zlu, ali kako li je provedeno, zaista je velianstveno, drsko,
bezobrazno!... Mi raunamo da emo privui sve nacije k stvaranju novog fundamentalnog
zdanja, koje smo mi projektirali. Evo, zato nam prije svega treba zauzeti i osigurati sebi
potporu obijesne hrabrosti i snage duha , koja e u osobi naih radnika slomiti sve prepreke na
naem putu.

to obeava Kada izvrimo dravni udar, rei emo narodima:"Sve je ilo uasno
masonski dravni loe, svi smo se napatili. Mi unitavamo uzroke vaih muka:
udar?
narodnost, granice, raznovrsnost novca. Naravno, vi ste slobodni
osuditi nas, ali bi li to bilo pravedno? Ta bi osuda bila prijevremena budui da niste jo
iskusili ono to emo vam dati"... Tada e nas oni uzdii u opem oduevljenju, puni nade i
uzdisaja. Glasovanje koje smo obavili uzevi ovlasti i na to naviknuvi i najmanje jedinice u
zastupljenosti ovjeanstva, pripremajui grupne skupove i sporazume, jer e sve to odigrati
svoju ulogu u konanici i sve e izgledati jednoglasno kada se poblie upoznaju s nama prije
nego nas budu osuivali.

Ope pravo glasa. Upravo zbog toga trebamo svima omoguiti pravo glasa, bez obzira na
drutveni poloaj i imovinsko stanje kako bismo mogli uspostaviti
apsolutizam veine, koji se ne moe postii meu dobrostojeom inteligencijom.

25
Samobitnost. Na taj nain emo slomiti znaenje gojimske obitelji i njezinu odgojnu
mo, nakon to ih naviknemo na svijest o samobitnosti, iskljuit emo odvajanje individualnih
umova, kojima svjetina kojom mi upravljamo nee dati priliku da se istaknu, ak ni da se
izjasne, jer je svjetina navikla sluati samo nas koji je plaamo za pozornost i poslunost. Na
taj nain emo izgraditi takvu slijepu mo koja se nikamo nee moi maknuti bez vodstva
naih agenata koje smo mi postavili kao njihove voe.

Lideri masonstva. Narod e se pokoravati takvu poretku, jer e biti uvjeren da od tih
lidera ovisi njihova zarada, milostinja i dobivanje drugih dobara.

Genijalni voa Plan upravljanja mora proizai kao cjelina , iz jedne glave, jer ga je
masonstva. nemogue uvrstiti ako se raskomada i bude plod vie umova. Zbog
toga mi moemo poznavati plan djelovanja, ali ga ne moemo razmatrati da ne naruimo
njegovu genijalnost, povezanost njegovih sastavnih dijelova, praktinu snagu tajnosti
njegovih toaka. Ako bi se takav program razmatrao i izmjenjivao mnogobrojnim glasovima
ne bi podnio sva intelektualna neslaganja, koja nisu proniknula u dubinu i povezanost
njegovih intencija. Nama je vano da su nai planovi jaki i svrsishodno osmiljeni. Zato ne
treba genijalni program naeg voe nuditi svjetini, a ni ogranienoj sredini , da ga
razvodnjavaju. Ti planovi nee odmah preokrenuti trenutano ureenje. Sada e se promijeniti
samo njegovo gospodarstvo, a potom i kombinacije njegovog kretanja, kada e se usmjeriti na
put koji smo im mi odredili prema naim planovima.
Ustanove i njihove Pod razliitim nazivima u svim dravama svijeta postoji priblino
funkcije. jedno te isto: zastupnitva, ministarstva, senat, dravni sabor,
zakonodavstvo i izvrna tijela. Nema potrebe dalje vam pojanjavati mehanizme njihovih
meusobnih odnosa, jer vam je to uglavnom dobro poznato. Obratite samo pozornost na to da
svaka od navedenih ustanova odgovara jednoj vanoj dravnoj funkciji, pri emu vas molim
imajte na umu da rije "vaan" ne veem s tom ustanovom, nego s funkcijom, a to znai da
nisu vane ustanove nego njihove funkcije. Ustanove su meusobno podijelile funkcije
upravljanja - administrativnu, zakonodavnu, izvrnu i tako su poele djelovati u dravnim
tijelima poput organa u ljudskom tijelu. Ukoliko povrijedimo jedan dio u dravnome stroju
zaboljet e cijelu dravu kao to boli i ljudsko tijelo i ... umre.

Otrov liberalizma. Kad smo u dravni organizam ubrizgali otrov liberalizma promijenila
se sva njegova politika cjelokupnost, drave su poele pobolijevati od smrtonosne bolesti -
raspadanja krvi. Nama preostaje samo ekati kraj njihove agonije.

Ustav - kola Liberalizam je stvorio ustavne drave, koje su zamijenile autokraciju

stranakih razdora. koja je za gojime mogla biti spasonosna. A ustav nije nita drugo nego
Republikanska era.
Predsjednici -
kola razdora, nesloge, prepiranja, neplodnih stranakih agitacija,
kreature masonstva stranakih tendencija, jednom rijeju kola svega onoga to ini
dravnu djelatnost bezlinom. Javnost je sa govornica jednako kao i
tisak osudila vladare zbog neaktivnosti i nemoi, takvim inom ih proglasila nepotrebnima pa
se zbog toga u mnogim dravama i dogaaju zbacivanja s prijestolja. Na takvoj podlozi je
mogla nastati republikanska era, kada smo vladar zamijenili karikaturom vlade -
predsjednikom, kojeg smo izabrali iz svjetine, meu naim kreaturama, meu naim

26
robovima. U tome je bio temelj mine koju smo podmetnuli gojiskomu narodu ili tonije
gojimskim narodima.

Odgovornost U skoroj budunosti emo izgraditi odgovornost predsjednikovu. Tada

predsjednika. se vie neemo ustruavati provoditi ono zbog ega e odgovarati te
bezline kreature. Glede nas, ako se prorijede redovi onih koji tee za vlau doi e do
pomutnje zbog toga to se nee lako nai pogodnog predsjednika, do pomutnje koja e
konano dezorganizirati zemlju...

"Panama". Uloga Da bismo na plan proveli i dosegnuli eljeni rezultat namjetat emo
parlamenta i izbor onih kandidata u ijoj prolosti ima neotkrivenih crnih mrlja, bilo
predsjednika.
koja "panama" - pa e oni biti zbog toga vjerni izvritelji naih
naredaba, sve iz straha da se ne otkrije ono bitno to je svojstveno svakomu ovjeku koji je
doao na vlast, da tenja odri svoje privilegije, prioritet i ugled, sve to je vezano uz titulu
predsjednika. Parlament e prikrivati, tititi i birati predsjednike, ali emo mu mi oduzeti
pravo predlaganja zakona i njihovih izmjena, to emo pravo prepustiti odgovornom
predsjedniku koji je lutka u naim rukama. Tada e vlast predsjednikova postati meta svih
moguih napada, a mi emo mu davati zatitu u pravu obraanja narodu i traenju podrke
njegovim odlukama, bez njegovih predstavnika - obraanje onoj veini iz svjetine. Neovisno
o tomu mi emo predsjedniku prepustiti pravo objavljivanja ratnoga stanja. Ovo zadnje emo
obrazloiti time to predsjednik, kao zapovjednik dravne vojske treba imati ovlasti u sluaju
zatite novoga republikanskog ustava, na iju zatitu ima pravo kao odgovorni predstavnik tog
ustava.

Masonstvo - Razumljivo je da u takvim uvjetima klju svetita lei u naim rukama

zakonodavna sila. i nitko osim nas nee moi upravljati zakonodavnom silom.

Novi republikanski Osim toga, uvoenjem novoga republikanskog ustava mi oduzimamo

ustav. parlamentu pravo interpelacije vladinim mjerama pod izgovorom
ouvanja politike tajne, a uz to emo novim ustavom smanjiti broj predstavnika na
minimum, ime emo umanjiti politike strasti kao i elju za politikom. Ukoliko se one
rasplamsaju iznad oekivanja i pri tomu minimumu svest emo ih na niticu proglasom ili
apelom narodnoj veini... Predsjednik e imenovati predsjednike i potpredsjednike parlamenta
i senata. Umjesto stalnih zasjedanja parlamenata reducirat emo njihove sjednice za nekoliko
mjeseci. Osim toga, predsjednik kao naelnik izvrne vlasti imat e pravo sazivanja ili
rasputanja parlamenta, a ako ga raspusti moi e produljiti rok do imenovanja novoga skupa.
Da posljedice svih tih, u biti nezakonitih postupaka ne bi pale na teret predsjednika kojega
smo mi postavili, prije njegova odlaska prema naemu planu, mi emo dati ovlasti ministrima
i drugim dunosnicima iz predsjednikova okruenja da oni zaobilaze njegove naredbe kako bi
oni bili odgovorni za sve umjesto njega. Posebno preporuujemo da tu ulogu preuzme senat,
dravni sabor, ministarski savjet, ali ne osoba pojedinano. Predsjednik e prema naim
uputama tumaiti smisao onih postojeih zakona, koji se mogu dvojako tumaiti, ali e ih i
ponitavati kada mu to bude s nae strane signalizirano. Osim toga, on e imati pravo
predlagati privremene zakone, ak i novu izmjenu vladinog ustavnog djelovanja, sve
motivirajui time to je to vii dravni interes.

27
Prijelaz u masonsko Takvim mjerama emo moi uzeti sva prava u svoje ruke, malo po
"samodravlje". malo, unitavati sve to smeta naoj dravnoj upravi radi prijelaza na
autokraciju i neprimjetnog brisanja svakog ustava, kada za to doe vrijeme - da se svaka vlada
podredi naoj autokraciji.

Trenutak proglaenja Priznavanje naeg autokrata moe nastupiti i prije unitenja ustava..
"opega svjetskoga Trenutak toga priznanja e biti kada narodi izmueni neredima i
vladara".
oskudicom, koje smo im mi namjestili ,uzviknu: "Sklonite ih i dajte
nam jednoga sveopega vladara, koji e nas ujediniti i unititi sve uzroke razdora - granice
narodnosti, religije, dravne raunice, koji e nam dati mir i spokojstvo, to ne moemo nai s
naim vladarima i predstavnicima.

Ucijepljenje bolesti iI vi sigurno znate da za mogunost openarodnog izriaja slinih elja

ostale intrige treba neprekidno remetiti odnose naroda i vlada u svim zemljama da bi
masonstva.
se svi zamorili neslogama, neprijateljstvom, borbom, mrnjom, pa ak
i muenitvom, glau, ucijepljnjem bolesti, oskudicom da gojim ne bi vidjeli drugi izlaz osim
onoga da pribjegnu naem novarskom i potpunom gospodarenju... Ukoliko im dopustimo
predahnuti, onda emo teko ponovno doekati eljeni trenutak.

28
 Protokol XI.

Program novog ustava. Neke pojedinosti pretpostavljenog prevrata . Gojimi su ovnovi. Tajno masonstvo i
njegove "fiktivne" loe.

Dravni savjet se pojavio kao initelj, koji naglaava vlast vladara: on e, kao prividan dio
Zakonodavnog tijela, biti kao neko vijee urednitva zakona i vladarevih naredaba.

Program novog Dakle, evo programa novog ustava koji se priprema. Mi emo donijeti
ustava. Zakon, Pravo i Sud: ad.1) kao oblik prijedloga Zakonodavnog tijela.,
ad.2) predsjednikovim naredbama u obliku opih odredbi, zakljuaka Senata i odluka
Dravnog savjeta u obliku ministarskih zakljuaka., ad.3) a u povoljnomu trenutku - u obliku
dravnoga prevrata.

Neke pojedinosti Utvrdivi priblino modus agendi poblie emo se pozabaviti onim
pretpostavljenog kombinacijama pomou kojih emo dovriti preokret tijeka dravnih
prevrata.
strojeva u prije navedenom pravcu. Pod tim kombinacijama
podrazumijevamo slobodu tiska, pravo udruivanja, slobodu savjesti, izborno naelo i mnogo
drugoga to e morati ieznuti iz repertoara ljudi ili e biti iz korijena izmijenjeno odmah
nakon objave novog ustava. Samo u tom trenutku e nam biti mogue odjedanput objaviti sve
nae uredbe, jer bi kasnije svaka promjena bila preopasna, a evo zato: ako se ta promjena
provede surovom strogou i na neki nain bude neto ograniavala onda ona moe dovesti do
oajanja izazvana strahom od ponovnih promjena; ukoliko ona bude izvedena u obliku
daljnjega poputanja onda e nam rei da smo svjesni svoje nepravednosti, a to bi potkopalo
uvjerenje u nepogreivost nove vlasti, ili e moda rei da smo se uplaili, pa smo primorani
initi ustupke za koje nitko nee biti zahvalan, jer e se drati da je to tako trebalo biti... I
jedno i drugo je kodljivo za ugled novog ustava. Nama je potrebno da od samoga njegova
proglaenja, jo dok su narodi oamueni izvrenim prevratom i dok se jo budu suoavali s
terorom i neodlunou, postanu svjesni koliko smo snani, nepobjedivi, toliko moni da od
nikoga ne zaziremo i da neemo obraati pozornost na njihova razmiljanja i elje, nego kako
smo spremni provesti svoju vlast guei njihove prosvjedne manifestacije u svakom trenutku,
na svakom mjestu, jer emo tada uzeti sve to nam treba i neemo svoju vlast dijeliti ni s
kim...Oni e tada od uasa zamiriti na sve to se dogaa i oekivati to e iz svega proizai.

Gojimi su - ovnovi. Gojimi su stado ovaca, a mi smo vukovi. A vi dobro znate to se

dogaa kada se vukovi pojave u toru ovaca. Oni e zatvoriti oi na sve to se bude dogaalo
zbog obeanja da emo im sve oduzete slobode vratiti im se smire neprijatelji mira i
zauzdaju sve stranke... Koliko e oni dugo ekati na povrat tog obeanoga, treba li uope
govoriti?...

Tajno masonstvo i Zbog ega smo smislili i gojima nametnuli ovu politiku? Sugerirali
njegove "fiktivne" smo im to stoga da gledaju na nalije dok mi zaobilazno doemo do
loe.

29
postavljenog nam cilja - okupiti na po svijetu raseljeni narod, to ne ide direktnim putem. To
je bio temelj nae organizacije tajne masonerije, ije temelje kao ni ciljeve ne mogu spoznati
ivotinje gojimi, koje smo ukljuili u armiju masonskih loa da bismo skrenuli pogled
njihovim sunarodnjacima. Bog nam je darovao, kao svomu izabranom narodu, raseljenost i
upravo se u toj prividnoj slabosti istie naa snaga, koja nas je dovela do praga vladavine nad
cijelim svijetom. Jo nam ostaje samo malo nadozidati na dobru temelju.

30
 Protokol XII.

Masonsko tumaenje rijei "sloboda". Budunost tiska u masonskomu carstvu. Nadzor nad tiskom. Dopisnike
agencije. to je napredak po masonskom tumaenju? Jo o tisku. Masonska solidarnost u suvremenom tisku.
Pokretanje provincijskih "drutvenih" zahtjeva. Nepogrjeivost novoga poretka.

Masonsko tumaenje Rije sloboda se moe razliito tumaiti, ali mi njezin smisao
rijei "sloboda". tumaimo ovako: Sloboda je pravo initi sve to je doputeno
zakonom. Ovakvo tumaenje e nam posluiti u onom trenutku, na nain to e sveukupna
sloboda biti u naim rukama, jer emo sami sve ruiti i graditi prema zakonima onako kako
nama bude odgovaralo i prema ve izloenom programu.

Budunost tiska u S tiskom emo postupiti na sljedei nain. Kakvu ulogu igra tisak
masonskomu danas? On slui razbuktavanju potrebitih strasti ili egoistinih
carstvu.
stranakih pripadnosti. Dnevni tisak obino je prazan, nepravedan,
laan i veina ljudi ne shvaa emu on uope slui. Mi emo ga osedlati i zauzdati, a to emo
uiniti i s cjelokupnim tiskom, jer koji je smisao samo se opravdavati od napada dnevnog
tiska, ako to isto ine i asopisi, broure i knjige. Sadanji skupi proizvod javnosti mi emo
zahvaljujui cenzuri pretvoriti u unosan posao za nau dravu. Opteretit emo ga takvim
biljezima i hipotekama ve pri osnivanju tiskovnih organa ili tipografija, to e nau vladu
osigurati od svakog napada putem tiska. Kanjavat emo nemilosrdno svaki eventualni
tiskovni napad. Kazne kao to su biljezi, hipoteke i globe bit e golemi vladin prihod. Dodue
stranaki listovi nee aliti novca za propagandu , ali emo im mi nakon prvog napada list
zabraniti. Nitko nee proi nekanjen tko god se dotakne krune nae upravljake
nepogrjeivosti. Prijedlog za dokidanje izdanja moe biti npr. da organ uznemirava umove
bez razloga i temelja.. Molim vas, da imate stalno pred oima injenicu da e biti napada i od
naih organa, koje smo mi utemeljili, ali oni e napadati samo ono to smo mi ve predvidjeli
mijenjati.

Nadzor nad tiskom. Niti jedna informacija nee stii u drutvo bez naeg doputenja. To
ve sada uspijevamo na nain to sve novosti dolaze preko nekoliko naih agencija u kojima
se informacije slijevaju sa svih strana svijeta. Te agencije e biti u potpunosti nae ustanove i
objavljivat e samo ono to mi elimo.

Dopisnike agencije. Kada smo ve zavladali umovima gojima i u njihovim drutvima

toliko da svi gledaju na dogaaje u svijetu kroz obojena stakla naoala koje smo im mi stavili
na oi, kada ve sada ni u jednoj dravi za nas ne postoji prepreka doi do dravnih tajna,
kako ih glupost gojima naziva, kako e tek biti onda kada mi budemo priznati vladari svijeta u
osobi sveopega cara svijeta. Vratimo se budunosti tiska. Svatko tko zaeli biti i bude

31
izdava, bibliotekar ili tiskar morat e predoiti pripadajuu diplomu za takav posao, koja e
mu u sluaju krivnje biti odmah oduzeta.

to je "napredak" po Uz takve mjere orue misli postat e odgojno sredstvo u rukama nae
masonskom vlade koja nee pustiti narodne mase lutati po praumama i matati o
tumaenju?
blagodatima napretka. Tko od nas ne zna da su te blagodati i
dobroinstva direktni putovi runih matarija koje raaju anarhiju meu ljudima i glede
vlasti., jer napredak ili bolje reeno napredne ideje su stvorile pomisao na emancipaciju svake
vrste ne utvrdivi joj granice... Svi takozvani liberali su anarhisti, ako ne djela onda misli.
Svaki od njih uri k utvarama slobode, uzdajui se iskljuivo u samovolju, tj. anarhiju
prosvjeda radi prosvjeda...

Jo o tisku. Prijeimo na tisak. Udarit emo porez na svaki oblik tiska prema
broju listova i hipoteka, a knjige koje imaju manje od 30 araka, dvostruko. Njih emo upisati
u kategoriju broura, da bismo s jedne strane smanjili broj asopisa, koji su sami po sebi
najgori otrov, a s druge strane to e prisiliti pisce na podue radove, koji e se malo itati , a
osobito kada poskupe. Ono to mi budemo izdavali u smislu preodgoja prema naem
postavljenom cilju bit e jeftino i itat e se posvuda. Oporezivanje e smiriti prazni knjievni
zanos, a kazne e dovesti knjievnike u nau ovisnost. Ako i unato tomu bude onih koji bi
pisali protiv nas - nee moi nai one koji bi im to objavili, a uz to svaki izdava prije tiskanja
treba zatraiti doputenje od nas. Na taj nain nama e sve biti unaprijed poznato, a spletke i
zamke, koje nam budu spremane i razbit emo ih preduhitrivi ih, objanjavajui to tematski
sve unaprijed. Knjievnost i novinarstvo su dvije najvanije odgojne snage - i zato e naa
vlast postati vlasnikom veine tih listova. Tako e se usput anulirati tetni utjecaj privatnoga
tiska, a ujedno i neizmjerno utjecati na umove. Ukoliko odobrimo deset dnevnih listova, onda
emo mi odmah osnovati trideset svojih i tako dalje u tom stilu. O tomu u javnosti ne bi
trebalo biti nikakve sumnje, jer e i listovi koje mi budemo izdavali pisati razliito, katkad
oporbeno kako bi privukli nae protivnike koji nita ne sumnjaju, a tako e pasti u nau
klopku i postat e bezopasni.
Na prvo mjesto postavit emo organe slubenog karaktera. Oni e biti stalno u priuvi i
uvat e nae interese, pa e i njihov utjecaj biti razmjerno nevelik.
Na drugomu mjestu bit e poluslubeni organi, ija e se uloga sastojati u tomu da
privuku ravnodune i "zagrijane".
Na treemu mjestu e biti toboe oporba, koja e biti nekakav na antipod. Ona e nae
stvarne protivnike zavaravati, pa e ih mnogi prihvatiti kao svoje i tako emo doznavati
protivnike namjere.
Svi nai listovi e prezentirati sve mogue pravce - aristokratski, republikanski,
revolucionarni, ak i anarhistiki, naravno sve dotad dok ustav bude vaei... Oni e kao
indijski bog Vinu imati stotine ruku od kojih e svaka pipati bilo onih koji su nam
interesantni u javnom ivotu. Kada se bilo ubrza tada emo te ruke usmjeriti na razmiljanja
prema postavljenom nam cilju, jer svaka uzbuena osoba gubi mo rasuivanja i olako pada
pod sugestiju. One budale koje budu mislile da ponavljaju miljenje lista svoga tabora u biti
e ponavljati nae stajalite i nae elje. Oni, mislei da idu za organom svoje stranke, e ii
pod naim barjakom.
Da bismo nae novinske agente usmjeravali u tom pravcu trebamo taj posao paljivo
organizirati. Pod nazivom sredinjeg odjela za tisak, mi emo organizirati knjievne skupove

32
na kojima e nai agenti davati savjete i krilatice. Razmatrajui nae projekte i oponirajui im
uvijek samo povrno, ne dodirujui bit, nai e organi izvoditi prazno pukaranje prema
slubenim listovima samo zato da bi nam to posluilo kao povod podrobnijem izjanjavanju,
nego to bi to mogli uiniti direktno slubenim izjavama. Naravno, sve kada to nama bude
odgovaralo..
Takvi napadi na nas e odgovarati i zbog toga, jer e posluiti naim podanicima kao
dokaz opih sloboda javne rijei, a usput e naim agentima dati povod za tvrdnje da
protivniki listovi uprazno raspravljaju, pa u biti nee trebati opovrgavati nae odredbe.
Tako neprimjetne, ali za javno miljenje bitne i veoma sigurne mjere, vrlo e uspjeno
usmjeriti pozornost javnosti, pa i pokazivati povjerenje naoj vladi. Upravo zahvaljujui
tomu, mi emo, ako bude potrebno uznemiravati ili smirivati duhove tiskajui as istinu as
lai, injenice i njihova pobijanja, prema tomu kako je to u javnosti prihvaeno, stalno
opipavajui bilo i teren prije nego nastupimo. Mi emo nae protivnike pobjeivati sigurno,
jer oni nee imati na raspolaganju tisak u kojemu bi se mogli do kraja izjanjavati. Ba zbog
prije navedenih mjera nee biti potrebe da ih mi opovrgavamo.
Pokusne kamenie, koje emo bacati u treemu redu naega tiska, ako bude trebalo
energino emo opovrgavati u poluslubenim listovima.

Masonska Ve sada u odreenom obliku, recimo u francuskom novinarstvu,

solidarnost u postoji masonska solidarnost u krilatici: svi tiskovni organi meusobno
suvremenom tisku.
su povezani profesionalnom tajnom. Slino je i sa starim auguralima*,
gdje niti jedan lan udruge nee izdati tajnu svojih spoznaja i podataka ako nije odlueno da
se to treba objaviti. Niti jedan novinar nee se usuditi odati tajnu, jer se nitko od njih ne
uputa u knjievnost ako ima ikakvu boljku u svojoj prolosti, jer bi se te rane mogle
povrijediti. Dok su te rane tajna samo njih nekolicine, taj novinar zadrava ugled i dalje utjee
na veinu itateljstva a za njim idu oduevljeno.

Pokretanje Mi posebno raunamo s provincijama. U njima svakako moramo

provincijskih izazvati one nade i tenje preko kojih emo se lako ubaciti na
"drutvenih"
zahtjeva.
prijestolje, promiui osamostaljivanje provincija. Jasno je da e
njihov izvor biti - na. Nama je potrebno, prije nego sasvim
zavladamo, da stvorimo u prijestolnicama provincijsko javno mnijenje, dok preko naih
agenata ne preuzmemo vlast. Potrebno je da prijestolnice to psiholoki podnesu, tako da se ne
upuste u pretresanja i kritiziranja gotovoga ina i to iz jednog razloga - jer je prihvaen
miljenjem privincijske veine.

Nepogrjeivost Kada se naemo u novomu poretku, u prijelaznomu razdoblju nae

novoga poretka. vladavine, dopustit emo objavlji vanje drutvenih nepravilnosti, kako
bi se mislilo da je novi reim sve zadovoljio, tovie, da su i zloini nestali... Svi e sluajevi
prijestupa biti znani samo njihovim rtvama i sluajnim svjedocima, ali nikomu vie.

*
Augural = (lat. augurale) mjesto gdje su se obavljala proricanja kod starih Rimljana

33
 Protokol XIII.

Potreba za kruhom svagdanjim. Pitanja o politici. Pitanja o industriji. Zabave i veselja. Narodni domovi. "Istina
je jedina". Veliki problemi.

Potreba za kruhom Potreba za kruhom svagdanjim primorava gojime da ute i budu sluge
svagdanjim. pokorne. Agenti, koji su proizali iz njihove sredine, e i na tisak
komentirati prema naoj elji umjesto nas samih, jer je nezgodno da to inimo direktno mi, ali
sve e ii prema naim dokumentima, a za vrijeme te novinske galame mi emo ostvariti ono
to im elimo nametnuti kao gotovu injenicu. Nitko se nee usuditi zatraiti ukinue ve
dovrenoga, jer e to izgledati kao poboljanje... I tisak e skrenuti pozornost na nova pitanja
(jer smo ljude ve naviknuli da uvijek trae neto novo).

Pitanja o politici. Na raspravu o novim pitanjima odmah e prionuti svi oni upljoglavi
izvritelji sudbina, koji jo ne mogu shvatiti da se nita ne razumiju u to o emu ele
raspravljati. Politika nije nikomu pristupana, osim onima koji se njome kontinuirano
stoljeima rukovode preko onih koji su je stoljeima stvarali. Iz svega toga je razvidno da mi
traenjem miljenja svjetine sebi olakavamo pokretanje eljenog mehanizma, pa se moe
opaziti kako mi time ne traimo odobravanje naih postupaka, nego samo onih rijei, koje
dajemo u javnost o bilo emu. Uvijek u tisku objavljujemo kako se u svemu to poduzimamo
rukovodimo samo nadom spojenom s poduzetnou da bismo sluili opem dobru.

Pitanja o industriji. Da bismo odvukli pozornost uznemirenih ljudi iz okruja pitanja glede
politike, mi potiemo nova pitanja kao npr. ona o industriji. Na takvim pitanjima neka se
iskaljuju do iznemoglosti. Svjetina se zadovoljava neaktivnou, odmaranjem od politikih
optereenja (mi smo ih naviknuli na to da bismo mogli lake obraunati s gojimskim
vladama), ali sve pod uvjetom novih zaduenja u kojima mi toboe pokazujemo na isti
politiki pravac.

Zabave i veselja. Da se ne bi dogodilo da oni iznose nekakve inicijative Narodni

domovi. mi ih zadovoljavamo zabavama, veselicama za iivljavanje strasti, narodnim
domovima... Uskoro emo preko tiska poticati natjecanja u vjetinama i sportovima svih
vrsta. To e odvlaiti njihovu pozornost i udaljavati njihov duh od onoga o emu bi se s njima
trebalo sporiti. Ljudi e se sve vie odvikavati od vlastitoga miljenja, poet e s nama
pojedinano razgovarati, jer emo mi braniti i usmjeravati njihovo miljenje, naravno, sve
preko onih osoba koje e oni drati da s nama nisu solidarne.

"Istina je jedna". Uloga liberalnih utopista bit e definitivno odigrana kada naa vlada
bude priznata. Do tada e oni nama posluiti kao dobre sluge. Stoga emo njihov duh
usmjeravati na izmiljaje fantastinih teorija, novih i toboe naprednih, jer smo s punim
uspjehom zavrtili uplje glave gojima nekakvim napretkom tako da sada meu njima nema

34
pametnoga goja, koji bi mogao uvidjeti da se pod tom rijei krije skretanje od istine u svim
sluajevima gdje nije rije o materijalnim dobrima i pronalascima, a istina je jedna i u njoj
nema mjesta napretku. Napredak kao lana ideja slui zamraivanju istine, kako je ne bi nitko
doznao osim nas - izabranika Bojih, njezinih uvara.

Veliki problemi. Kada mi zagospodarimo, nai e govornici diskutirati o velikim

problemima, koji bi uzbuivali ovjeanstvo samo zato da bi ga doveli do nae blage uprave.
Tko e u tom trenutku posumnjati da smo mi te probleme sami namjetali, jer su oni dio
naega politikoga plana, u koji nitko stoljeima nije uspio proniknuti?!.

35
 Protokol XIV.

Religija budunosti. Budue kmetstvo. Nepristupanost spoznaja tajn religije budunosti. Pornografija i
budunost tiskane rijei.

Religija budunosti. Kada se ostvari naa vladavina, nee biti potrebe za drugom religijom
osim nae s jednim Bogom s kojim je vezana sudbina nas izabranoga naroda i s kojim je
objedinjena naa sudbina kao i sudbina cijeloga svijeta. To u biti znai da mi moramo sruiti
sva druga vjerovanja. Ako to izrodi nove ateiste, to nam nee nita smetati kao jedan
prijelazni stupanj, nego e ak i dobro posluiti kao dobar primjer sljedeim pokoljenjima,
koja e sluati propovijedi o Mojsijevoj religiji*, koja je svojim smiljenim i odlunim
sustavom dovela do dananjega stanja i pokoravanja svih drugih naroda nama. U tomu emo
smislu naglaavati njezinu mistinu istinu na kojoj se, tako emo stalno govoriti, temelji
cjelokupna odgojna snaga... Jednako tako emo u svakoj zgodi objavljivati lanke u kojima
emo usporeivati nau blagu vlast s prijanjima.

Budue kmetstvo. Blagodat mira, premda i prisilnoga, na podrujima vjekovnih nemira,

posluit e nam kao novi oblik postignutoga dobra. Pogrjeke gojimskih administracija bit e
opisivane vrlo izraajnim bojama. Sijat emo takvu mrnju prema njima, tako da e narodi
radije prihvaati i ropstvo u miru nego famoznu slobodu, koja ih toliko mui i iscrpljuje, a
iskazivala se od poetka u iskoritavanju mnogih probisvjeta i lupea, koji ni sami nisu znali
to rade... Beskorisne promjene vlada na koje smo mi poticali gojime i tako potkopavali
temelje njihovih drava, narodima e dosaditi do te mjere da e radije prihvatiti trpnju tog
naeg nego se ponovno izlagati riziku nemira i nevolja. Posebno emo naglaavati povijesne
promaaje gojimskih uprava, koje su kroz tolika stoljea muile ovjeanstvo zbog
pomanjkanja inteligencije i vidovitosti svega to se odnosi na zajedniko dobro, u utrci sa
fantastikim projektima socijalnoga dobra i ne opaajui da su svi ti projekti sve vie
pogoravali, a ne poboljavali njihovo stanje opih odnosa na kojima se zasniva ivot ljudi na
Zemlji...
Cjelokupna snaga naih naela i mjera e se sastojati u tomu to emo ih mi isticati i tumaiti
kao potpuna suprotnost onima u starim drutvenim ureenjima.

Nepristupanost Nai e filozofi razmatrati i istraivati sve nedostatke gojimskih

spoznaja tajna vjerovanja, ali nitko nikada nee razmatrati nau vjeru s njene prave
religije budunosti.
toke gledita, jer ju nitko nee moi temeljito upoznati osim naih
ljudi, koji nikada nee izdati njene tajne....

Pornografija i
budunost tiskane
rijei.

*
Podrazumijeva se - Talmud

36
U zemljama koje standardom prednjae mi smo izgradili bezumnu, prljavu, odvratnu
knjievnost*. Jo jedno vrijeme nakon naega preuzimanja vlasti, mi emo podrati njezino
postojanje, da bi ona bila razvidan primjer suprotnosti govora i programa u odnosu na na,
koji e se isticati u visinama... Nai pametni ljudi naroito kolovani za upravljanje gojima
sastavljat e govore, stvarati projekte, memoare, lanke preko kojih emo mi utjecati na
umove usmjeravajui ih na nae spoznaje i znanja.

*
Poznato je sudjelovanje idova u stvaranju i irenju takve vrste literature.

37
 Protokol XV.

Jednodnevni svjetski prevrat. Kazne. Budua sudbina gojima-masona. Mistinost vlasti. irenje masonskih loa.
Sredinja uprava "mudraca". Provokacija. Masonstvo kao voditelj svih tajnih drutava. Znaenje javnoga
uspjeha. Kolektivizam. rtve. Kazne masona. Opadanje autoriteta zakona i vlasti. Od Boga izabrani narod.
Kratkoa i jasnoa zakona buduega carstva. Poslunost starjeinama. Mjere protiv zloporabe vlasti. Surovost
kanjavanja. Krajnji rok starosti sudaca. Liberalizam sudstva i vlasti. Svjetski novac. Apsolutizam masonstva.
Pravo kasacije. Patrijahalni oblik budue vlasti. Diviniziranje vladara. Pravo jaega kao jedino pravo. Car
izraelski - patrijarh svijeta.

Jednodnevni svjetski Kad mi konano stupimo na carsko prijestolje zahvaljujui dravnim

prevrat. prevratima koji e biti posvuda pripremljeni za taj isti dan, nakon to
se sve vlade svijeta proglase neprikladnima (premda e do tada proi dosta vremena, moda i
stoljea), mi emo se pobrinuti da ne bude spremana nikakva zavjera protiv nas. Zbog toga
emo nemilosrdno kanjavati one koji bi se usudili napasti nau vlast orujem.

Kazne. Svaka nova ustanova bilo kojeg tajnog drutva bit e kanjena smru i
svi oni koji postoje, koji su nam poznati i sluenam, ili su nam sluili bit e zabranjeni, a mi
emo ih razaslati po kontinentima izvan Europe.

Budua sudbina Isto emo postupiti i s onim gojimma-masonima koji ve mnogo toga
gojima-masona. znaju, a one koje emo iz bilo kojeg razloga pomilovati, morat e
ivjeti u stalnom strahu od izgnanstva. Donijet emo zakon po kojemu e svi bivi sudionici
tajnih drutava biti izgnani iz Europe kao sredita nae uprave. Odluke nae vlade e biti
konane i bez prava na pomilovanje!

Mistinost vlasti. U gojimskim drutvima u koja smo tako duboko posijali sjeme
nesloge i protestantizma, mogue je red uspostaviti samo nemilosrdnim mjerama koje jasno i
otro dokazuju vlast. Ne smije se gledati na rtve koje se prinose buduem dobru. Za
postizanje dobra, o bilo kolikim se rtvama radi obveza je svake vlasti radi svog opstanka,
koristiti se ne samo privilegijama nego i izvravati svoje obveze. Za stabilnost uprave
najbitnije je uvrivanje ugleda moi, a to se postie samo velianstvenom odlunom voljom
vlasti, koja mora na sebi nositi obiljeja neprijepornosti od mistinih uzroka - sve zbog
Bojeg odabira. Rusko Samodravlje je bilo sve do zadnjega trenutka - na jedini ozbiljni
neprijatelj, ako ne raunamo na Papinstvo. Prisjetite se primjera kako je u Italiji tekla krv, a
da se nije taknula ni vlas na glavi Sille, koji je tu krv prouzroio: Silla je svojom moi u
oima naroda bio bog koji ih je namuio, ali njegov muki i hrabri povratak u Italiju doekan
je velianstveno... Narod ne dira onoga tko ga uspije hipnotizirati svojom hrabrou i snagom
duha.

irenje masonskih U vremenu dok se nae kraljevstvo ne ostvari ak emo iriti

loa. framasonske loe u svim zemljama svijeta u njih se uvui, namjestiti

38
svoje agente jer e tamo biti glavno mjesto za informacije to je jedno od najutjecajnijih
sredstava.

Sredinja uprava Sve emo te loe staviti pod jednu upravu koja e samo nama biti
"mudraca". poznata, a koju e sainjavati nai mudraci. Ona e svojom osobnou
pokrivati spomenutu upravu masonstva i od nje e polaziti krilatice i programi. U tim loama
emo vezivati vorove svih revolucionarnih i liberalnih elemenata. Loa e se sastojati od
svih drutvenih slojeva.

Provokacija. "Azef" Najtajnije politike zamisli e na taj nain nama biti poznate i im ih
mi doznamo bit e pod naim nadzorom. lanovi tih loa e biti gotovo svi agenti
meunarodne i nacionalne policije*, jer je njihova sluba za nas nezamjenjiva, ne samo zbog
toga to se policija moe obraunati s nepokornima, nego i zbog toga to ona zna prikriti nae
radnje, to moe stvoriti povod nezadovoljstvu itd.

Masonstvo kao U tajna drutva obino ulaze aferisti, karijeristi i openito ljudi koji su
voditelj svih tajnih lakomisleni, s kojima nije tako teko voditi poslove i stvarati
drutava.
mehanizme koje je na stroj projektirao. Ako se taj svijet uskomea i
uzbuni to e biti znak da je trebalo tu uzbunu potaknuti da bi lake bilo naruiti njihovu
preveliku solidarnost.
Ukoliko se u toj sredini zame zavjera onda na elo te zavjere nee stati nitko osim jednog
naeg vjernog sluge. Prirodno je da mi sami provedemo tu masonsku akciju, jer mi znademo
kamo sve to vodi, poznat nam je krajnji cilj te akcije. Gojimi nita ne znaju, ak ni neposredni
rezultat, jer njih zadovoljava obino trenutana raunica. Zadovoljenje sebeljublja u
izvravanju onoga to smo mi zamislili i uope ne razmiljaju o tome da zamisao nije njihova
inicijativa, nego naa...

Znaenje javnog Gojimi se ukljuuju u loe iz radoznalosti ili radi nade da e uz pomo
uspjeha. toga sebi priskrbiti bogatiju drutvenu trpezu, drugi opet radi toga da bi
bili u mogunosti iznositi pred auditorijem svoja neostvariva i neutemeljena matanja. Oni
ude za osjeajima uspjeha i aplaudiranja, to im mi rado poklanjamo. Mi im omoguavamo
taj uspjeh kako bismo se okoristili samoobmanom koja iz toga proistie pri emu ljudi i ne
znajui usvajaju nae sugestije, ak tovie ive u uvjerenju kako su to njihove nepogrjeive
misli pa da im tue ne treba ni razmatrati... Ne moete ni zamisliti kako se lako i najpametniji
meu gojima mogu nesvjesno dovesti do tolike naivnosti u uvjetima samoobmanjivanja i
kako ih je s druge strane vrlo lako obeshrabriti i najmanjim neuspjehom, recimo prekidom
aplaudiranja, ak ih dovesti do ropske pokornosti radi obnove nekakvih uspjeha...Ako nai
rtvuju poneki uspjeh samo zato da bi ostvarili neke svoje planove, utoliko su gojimi spremni
rtvovati svoje planove radi trenutanog uspjeha. Takva njihova psihologija bitno nam
olakava zadau kako ih upuivati. Ti tigrovi po izgledu imaju janjee due, a u glavama im je
propuh. Mi smo ih popeli na konja matanja da e simbolika jedinica kolektivizma
apsorbirati ljudsku individualnost.

*
"Azef" je pseudonim slavnog agenta tajne ruske policije, koji je bio krtica (istodobno je
radio za tajnu policiju i za stranku socijalista - revolucionara. Azef je bio organizator atentata
na velikoga kneza Sergeja Aleksandrovia (Moskva, 04.02.1905.)

39
Kolektivizam. Oni se jo nisu snali ni razabrali, a teko e to uope i shvatiti da je
taj, njima ponueni konj podmetnut oigledno radi ruenja temeljnog zakona prirode koja je u
zaetku stvaranja svijeta postavila jedinicu koja nije nalik ni na jednu drugu i to sve zbog te
individualnosti. Kad smo ih uspjeli dovesti do tako bezumna sljepila, zar to nije dostatan - no
jasan dokaz koliko je taj um gojima nerazvijen u odnosu na na um?! Upravo to i jami na
uspjeh.

rtve. Koliko su nai stari mudraci bili otroumni kada su govorili da se za

postizanje ozbiljnoga cilja ne treba ustruavati ni od kakvih rtava niti gledati na njihov broj,
ako se treba postii cilj? Mi se nismo obazirali na rtve iz sredine stoke-gojima, iako su tu
rtvovani i mnogi nai , ali smo sada postigli takav status na Zemlji o kakvom oni nisu mogli
ni sanjati. Relativno malobrojne nae rtve sauvale su nau narodnost od propasti.

Kazne masona. Smrt je neizbjean kraj za svakoga. Bolje je da se taj kraj primakne
onima koji ometaju na posao, nego da pustimo da nama, koji taj posao obavljamo smetaju.
Mi masone kanjavamo tako da u to ne posumnja nitko osim nae brae. ak ni same rtve.
Svi oni umiru kada je to potrebno, reklo bi se od normalnih bolesti. Znajui to ni braa ne
smiju tu proturjeiti. Tim mjerama smo iz masonske sredine iupali i korijen prosvjeda
protiv naih naredaba. Propovijedanjem liberalizma gojimma istodobno svoj narod i nae
agente odravamo u stalnoj poslunosti.

Opadanje autoriteta Pod naim utjecajem izvravanje gojimskih zakona je svedeno na

zakona i vlasti. minimum. Autoritet zakona je potkopan liberalnim tumaenjem, koje
smo unijeli u to podruje. U najvanijim politikim i principijelnim stvarima i pitanjima suci
rjeavaju onako kako im mi naredimo, a oni stvari vide naim svjetlom osvijetljene, onako
kako ih mi dajemo gojimskoj administraciji, naravno sve preko osoba koje smo im mi
podmetnuli, a s kojima mi toboe nemamo nita - stvarajui miljenje preko novina i na druge
naine... ak senatori i via administracija slijepo prihvaaju nae savjete. isto ivotinjski
um gojima nije sposoban za analizu i razmatranje, a jo manje za predvianje onoga to sve
moe proizvesti postavljanje takvih pitanja.

Od Boga izabrani U toj razlici u sposobnosti razmiljanja izmeu nas i gojima jasno se
narod. vidi peat izabranosti i ljudskosti u odnosu na instinktivno-ivotinjski
um gojima. Oni dodue vide ali nemaju mo predvianja i ne mogu pronalaziti (osim u
materijalnom dijelu) . Iz svega je, dakle, potpuno razvidno da nas je priroda predodredila za
upravljanje i vladanje svijetom.

Kratkoa i jasnoa Kada uspostavimo nau javnu upravu bit e vrijeme da oitujemo
zakona u buduemu njezinu blagotvornost, a u tu svrhu emo preurediti cjelokupno
carstvu.
zakonodavstvo. Nai e zakoni biti kratki, jasni, vjeni, bez dodatnih
tumaenja, pa e ih svatko moi dobro i pouzdano poznavati.

40
Poslunost Njihova glavna odlika e biti poslunost prema starjeinama, to e biti
starjeinama. dovedeno do najviega stupnja . Na taj e nain ieznuti sve
zloporabe zbog pune odgovornosti svih pred najviom vlau predstavnika vlasti.

Mjere protiv Zloporaba ovlasti koje su nie od ove posljednje instance kanjavat e
zloporabe vlasti. se tako nemilosrdno da e svatko izgubiti volju iskuavanja svoje
snage. Jednako budno emo paziti na svaki korak administracije, od koje zavisi kretanje
dravnoga stroja, jer bi razuzdanost u njoj proizvela razuzdanost posvudanju. Niti jedan
primjer nezakonitosti i zloporabe nee ostati nekanjen.

Surovost Zatakavanje, solidarnost, gledanje kroz prste uposlenima u

kanjavanja. administraciji, sve e to zlo nestati nakon prvih primjera surovoga
kanjavanja. Slava nae vlasti trai dosljedne tj.surove kazne i za najsitnije prijestupe
poinjene iz osobne koristi, a koji rue njezin ugled. Onaj tko u tomu stradava, premda i
prestrogo glede poinjene krivice, drat e se kao vojnik koji stradava na administrativnom
polju, ali u korist Vlasti, Naela i Zakona, koji ne doputaju odstupanje od drutvenog radi
osobnog interesa. Nai e suci npr. znati, da e oni, elei se pohvaliti glupim milosrem,
naputati propise zakona, koji je i stvoren radi primjerena privikavanja ljudi na kazne, na
preodgoj, a ne radi isticanja duhovnih osobina sudaca. Takve osobine se mogu pokazivati u
privatnom ivotu, ali ne i na javnom mjestu, koje je temeljno mjesto izobrazbe ljudi.

Krajnji rok starosti Nae sudsko osoblje bit e u slubi najdalje do 55. godine ivota,
sudaca. najprije radi toga to se stariji dre upornije predrasuda, to se tee
pokoravaju novim naredbama, ali i zbog toga to e nam se tako otvarati mogunosti da
takovim mjerama postignemo prilagodljivost premjetanja osoblja, koje e se na taj nain
lake pokoravati naim pritiscima. Onaj tko zaeli ostati na svomu radnomu mjestu morat e
se slijepo pokoravati kako bi to i zasluio. Openito e nai suci biti birani iz sredine upravo
onih, koji e vrlo dobro znati da je njihova uloga kanjavati i primijenjivati zakon, a ne
matati o iskazanomu liberalizmu na raun dravnog izobrazbenoga plana, kako to sada
umiljaju gojimi...

Liberalizam sudaca i Mjera premjetanja posluit e i za slabljenje kolektivne solidarnosti

vlasti. meu uposlenicima i vezat e ih lake za interese vlade, o kojoj e i
zavisiti njihova sudbina. Mladi narataj sudaca bit e educiran na idejama nedoputanja takvih
zloporaba, koje bi mogle naruiti ustaljeni poredak i meusobni odnos naih podanika. Sada
gojimski suci poputaju glede svih zloina, nemajui pravilan odnos prema svomu pozivu, jer
sadanji upravitelji, imenovanjem sudaca na dunost , ne razmiljaju o sugestiji osjeaja
prema obvezi rada po savjesti, to se od njih oekuje. Kao to ivotinja puta svoje mlade u
potjeru za plijenom, tako i gojimi daju svojim podanicima unosna mjesta, ne razmiljajui i ne
objanjavajui im o kakvim se poloajima i dunostima radi. Stoga njihove uprave i
propadaju same od sebe zahvaljujui djelovanju vlastite administracije. Rezultati takva
njihova rada nama su pouka u naemu upravljanju. Mi emo iskorijeniti liberalizam u svim
strategijskim poloajima naega upravljanja, o kojima zavisi izobrazba potinjenih u naem
drutvenom aparatu. Na takve poloaje doi e samo oni, koje mi educiramo za nau
administrativnu upravu.

41
Svjetski novac. Na mogue primjedbe da emo umiroviti stare slubenike i da e to
dravu skupo kotati, prije svega emo rei to da e se tim ljudima najprije nai privatna
sluba, kao zamjena za izgubljenu, ali s napomenom da e u naim rukama biti usredotoen
cjelokupni svjetski novac, pa se naa vlada prema tomu ne treba bojati skupoe.

Apsolutizam Na apsolutizam e u svemu biti dosljedan, pa e stoga naa volja biti

masonstva. u svakoj odredbi ispotovana i izvravana bez pogovora. Zanemarit e
se svako negodovanje ili nezadovoljstvo, iskorjenjujui njihovo oitovanje djelovanjem
primjereni kazna.

Pravo kasacije. Ukinut emo pravo kasacije, koje e prijei potpuno u nau nadlenost
- u nadlenost upravitelja, jer mi ne smijemo dopustiti da se u narodu rodi pomisao da su suci,
koje smo mi postavili, neispravno odluivali. Ukoliko se tako neto i dogodi, mi emo onda
sami ukinuti odluku, ali to emo iskoristiti za primjerenu kaznu sucu zbog nerazumijevanja
njegova posla i poziva, da se takvi sluajevi vie nikada ne ponove... Ponavljam, da emo
znati svaki korak nae administracije, koju samo treba nadzirati, da bi narod bio zadovoljan
nama, jer je narod u pravu kad trai od dobre uprave i dobroga namjetenika.

Patrijarhalni oblik Na e vladar skrbiti patrijarhalno i oinski nad naom vlau. Na

vlasti buduega narod i podanici e u njemu vidjeti oca, koji se brine u svakoj nevolji,
"vladara".
u svakom radu, u svakom uzajamnom odnosu kako podanika
meusobno tako i svih prema upravitelju. Tada e oni biti toliko proeti razmiljanjem, pa e
im biti nemogue bez takva starateljstva i vodstva, ako ele ivjeti u miru i spokojstvu.

Diviniziranje vladara. Oni e prihvatiti samodravlje naega vladara sa strahopotovanjem,

oboavajui ga, naroito onda kada se uvjere da nai pouzdanici ne zamjenjuju svoju vlast
njegovom, nego samo slijepo izvravaju njegove direktive. Radovat e se to smo im mi sve u
ivotu odredili, kao to to inae ine razboriti roditelji kada ele odgojiti svoje dijete s
osjeajem odgovornosti i poslunosti. Svi su narodi prema tajnama nae politike vjeno
maloljetna djeca, ba kao i njihove vlade...

Pravo jaega kao Kako vidite, ja na despotizam temeljim na pravu i dunostima. Pravo
jedino pravo. primoravati na izvravanje dunosti je direktna obveza vlade, jer je ona
otac svojim podanicima. Ona posjeduje pravo jakog, te ga i treba koristiti na dobro
ovjeanstva i njegova upuivanja, prema njegovu prirodnom odreenju - poslunosti. Sve na
svijetu temelji se na poslunosti, ako ne kod ljudi, a ono bar u okolnostima ili po svojoj
prirodi, ali u svakom sluaju jaemu. Taj jai budimo mi radi opega dobra. Mi bez
razmiljanja trebamo rtvovati pojedince, koji su u biti ruitelji starog poretka, jer u
primjerenoj kazni zla i lei velika odlika odgojne moi.

Car izraelski - Kada car izraelski na svoju svetaku glavu stavi krunu, koju e mu
patrijarh svijeta. ponuditi Europa, on e automatski postati patrijarh svijeta. rtve koje

42
treba prinijeti zbog svrsishodnosti nikada nee dostii onoliki broj rtava, koji su vjekovima
prinosili megalomanija i nadmetanja gojimskih vlada. Na e se car nalaziti u stalnom
kontaktu s narodom i sa tribina e govoriti, a glas e se odmah pronositi cijelim svijetom.

43
 Protokol XVI.

Obezvrjeivanje sveuilita. Zamjena klasinog nauka. Odgoj i zvanje. Promicanje vlasti "vladara" u kolama.
Dokidanje slobodne nastave. Nove teorije. Neovisnost miljenja. Zorna nastava.

Obezvrjeivanje U cilju unitavanja svih kolektivnih snaga, izuzev naih, obezvrijedit

sveuilita. emo prvi stupanj kolektivizma - sveuilita koja emo preodgojiti u
drugomu smjeru. .Njihovi voditelji i profesori e biti odgajani i pripremani za taj posao u
duhu pojedinosti tajnih programa, od kojih se nee smjeti nimalo odstupati bez teke kazne.
Programi e biti postavljeni veoma pozorno i u potpunoj suglasnosti s vladom. Mi emo
iskljuivati iz nastave dravno pravo kao i sve ono to se odnosi na pitanja politike. Ti
predmeti e biti predavani samo nekolicini desetaka izabranih osoba, koji su se i dokazali
posebnim sposobnostima, od onih upuenih. Sveuilita ne smiju iz svojih ustanova putati
utokljunce, koji bi krojili svoje planove ustava kao komedije i tragedije, bavei se pitanjima
politike u koja se ni njihovi oevi nita nisu nikada razumjeli. Velik broj loe upuenih u
pitanja politike stvara utopiste i loe podanike kao to i sami opaate iz primjera loe
izobrazbe gojima. Bilo je nuno da mi u njihov sustav izobrazbe uvedemo sva ona naela,
koja su tako dobro naruili njihov sustav. Kada doemo na vlast iz toga sustava izobrazbe
emo izbaciti sve one predmete, koji bi mogli izazvati zabunu, a od mladei emo napraviti
poslunu djecu , koja e voljeti upravitelja kao svoj ivotni oslonac i nadu u mir i spokojstvo.

Zamjena klasinog Klasino uenje kao i svaki drugi nain proavanja, davne povijesti, u
nauka. kojoj ima vie loih, nego dobrih primjera, mi emo zamijeniti
proavanjem programa budunosti. Iz pamenja ljudi izbacit emo sve injenice prolih
stoljea, koje su za nas nepoeljne, a ostavit emo samo one koje ocrtavaju pogreke
gojimskih vlada. Na prvomu mjestu nastavnoga programa bit e uenje o praktinom ivotu, o
obvezatnom ureenju, o meuljudskim odnosima, o izbjegavanju loih sebinih primjera, koji
ire zarazu zla i slini primjeri odgojnoga karaktera. Sve e biti postavljeno prema posebnom
planu za svako zvanje bez generaliziranja nastavnoga programa. Takvo postavljanje pitanja
ima posebnu vanost.

Odgoj i zvanje. Svako drutveno zvanje mora biti odgajano i strogo razgranieno u
skladu sa svojim pozivom i djelatnou. Sluajni geniji su uvijek znali i znat e proniknuti u
druga zvanja, ali budui da su to rijetkosti ne treba omoguiti nesposobnima pristup u te
redove i na taj nain oduzimati mjesta onima koji po prirodi pripadaju tim redovima, po
roenju i po zanimanju - bilo bi to bezumno. Svima vam je poznato kako je to zavrilo kod
gojima, koji su takve besmislice doputali.

Promicanje vlasti Da bi onaj koji upravlja vrsto zasjeo u srce i um svojih podanika,
"vladara" u kolama. treba za vrijeme njegova mandata cjelokupnom narodu u kolama i na
trgovima govoriti o njegovu znaenju i djelatnostima i o svoj njegovoj plemenitosti.

44
Dokidanje slobodne Dokinut emo svaku vrstu slobodne nastave. Uenici e imati pravo
nastave. zajednikog okupljanja s roditeljima u kolskim klupama. Na tim
skupovima za vrijeme praznika odravat e se tobonja slobodna predavanja o pitanjima
meuljudskih odnosa o primjeni zakona, o represalijama koje su proizvod nesvjesnih odnosa,
kao i o filozofiji novih teorija, koje u svijetu jo nisu objavljene.

Nove teorije. Te nove teorije emo uzvisiti kao vjerske dogme, kao jedno prijelazno
razdoblje dok ne doe vrijeme za nametanje nae vjere. Kada zavrim izlaganje naega
programa rada u sadanjosti i budunosti, proitat u vam osnove tih teorija.

Neovisnost misli. Jednom rijeju, prema tisuljetnom iskustvu, ljudi ive i rade s idejama
koje upijaju samo pomou edukacije, koja se nudi s podjednakim uspjehom svim uzrastima,
naravno samo razliitim pristupom. Mi emo te ideje apsorbirati, konfiscirati i tako iskoristiti
posljednje odsjaje neovisnih misli, koje ve odavno usmjeravamo na ono to nama treba, bilo
ideje ili predmeti.

Zorna nastava. Sustav onemoguavanja miljenja je ve u funkciji u takozvanom

sustavu zorne nastave, koji gojime treba pretvoriti u nemislee poslune ivotinje, koje
oekuju vidljivo da bi mogli razumjeti.... Bourgeois, jedan od naih najboljih agenata u
Francuskoj, ve je objavio taj novi program zorne nastave.

45
 Protokol XVII.

Odvjetnitvo. Utjecaj gojimskoga sveenstva. Sloboda savjesti. Papinska palaa. Car idovski kao patrijarh -
papa. Naini borbe s postojeom Crkvom. Zadae suvremenoga tiska. Organizacija policije. Dobrovoljaka
policija. pijunaa po uzoru na kahalne pijunae. Zloporaba vlasti.

Odvjetnitvo. Advokatura ljude pretvara u hladne, surove, uporne, besprincipijelne,

koje u svim sluajevima njih dovodi na legalne temelje, ali bezline. Oni su navikli da sve
stavljaju u korist zatite, a ne za drutveno dobro njezinih rezultata. Tee da se domognu
opravdanja pod svaku cijenu, hvatajui se sitnih klauzula jurisdikcije: ime samo
demoraliziraju sud. Stoga emo tu profesiju staviti u uske okvire, koji ih zatvaraju u sustav
inovnika-izvritelja. Odvjetnici e kao i suci biti lieni kontakata sa strankama, dobivat e
poslove samo od suda, razmatrat e ih prema dokumentaciji i izvjeima, titit e svoje
klijente poslije sasluanja na sudu prema ve utvrenim injenicama. Primat e honorar bez
obzira na kakvou zatite. Oni e postati, jednostavno, referenti poslova u korist suda kao
protuuteg tuitelju koji e biti referent u korist optube; to e skratiti sudski postupak. Na taj
e se nain utemeljiti potena i besprijekorna obrana, koja nee biti postavljena na interesu,
ve na uvjerenju. Na taj e se nain izbjei podmiivanja, koja su se danas toliko ukorijenila
samo da bi spor dobio ovisno o tomu tko vie plati.

Utjecaj gojimskoga Ve smo se pobrinuli diskreditirati sveenstvo gojima, a samim time i

sveenstva. razoriti njihovu misiju, koja bi nam danas mogla dosta smetati. Njihov
utjecaj na narod svakim danom slabi, opada. Sloboda savjesti. Danas je posvuda
proklamirana sloboda savjesti i dosljedno tomu nee proi mnogo godina do trenutka
potpunoga sloma kranske religije. S drugim religijama emo mnogo lake izai na kraj, ali
o tomu je jo rano govoriti. Klerikaizam i klerike emo staviti u okvire tako uske da e njihov
utjecaj poi pravcem suprotnim od dosadanjega.

Papinska palaa. Kada doe vrijeme da konano unitimo papinsku palau, prst
nevidljive ruke e narodima pokazati u smjeru te palae. Kada narodi pohrle tamo, mi emo
se pojaviti, toboe, kao njegovi zatitnici da ne bi dolo do velikoga krvoprolia. Ovom
diverzijom emo se provui u sama njegova njedra i nikada vie otuda neemo izai, dokle
god ne potkopano svu mo toga mjesta.

Car idovski kao Car idovski* bit e pravi papa zemaljski - patrijarh meunarodne
patrijarh - papa. crkve.

Naini borbe s No, dok ne preodgojimo mlade na nove prijelazne vjere, a potom i na
postojeom crkvom. nau mi neemo otvoreno dirati postojanje Crkve, nego emo se s
njome boriti kritikom, koja e izazvati raskol...

*
idovski - u izvorniku je napisano judejski.

46
Zadae Openito, na suvremeni tisak izobliavat e dravne poslove, religije,
suvremenoga tiska. nesposobnost gojima i to najbezobraznijim izrazima, da bismo ih na
sve naine ponizili, da to zna initi samo nae genijalno pleme...

Organizacija policije.Nae carstvo e biti apologija boanstva Vinu, u kojem se utjelovljuje

Dobrovoljaka on - u svakoj od stotine naih ruku po jedna opruga drutvenoga stroja.
policija.
Svi emo to moi vidjeti bez pomoi slubene policije, koja u svomu
sadanjemu pravnom obliku, sluei gojimma, smeta vladama da to vide. Prema naemu
programu treina* naih podanika
nadzirat e ostale iz osjeaja dunosti, iz naela dobrovoljne dravne slube. Tada nee biti
sramno biti pijun ili dojavljiva, tovie bit e to pohvalno, ali e neutemeljene dojave biti
surovo kanjavane, da se ne bi proirila zloporaba takva prava. Nai e agenti pripadati kako
viim tako i niim slojevima drutva, ali e ih biti meu redovima izdavaa, tipografa,
knjiara, trgovakih pomonika, radnika, prijevoznika, lakeja itd. Ova bespravna policija, bez
punomoi za bilo kakvu akciju sluit e samo radi svjedoenja i referiranja, a provjere i
uhienja obavljat e orunike snage i gradska policija. Onaj tko ne prokae policiji to je
vidio ili uo, glede pitanja politike, bit e pozvan na odgovornost zbog prikrivanja, ako se
dokae da je u tomu kriv.

pijunaa po uzoru Slino tomu kako naa braa danas moraju pod vlastitom
na kahalne odgovornou izvjetavati kahalu o svojim odmetnicima ili o onima
pijunae.
koji su u neemu zateeni, to je protivno kahalu, isto e tako u naemu
svjetskom carstvu biti svi obvezni obavljati dunost takve dravne slube.

Zloporaba vlasti. Takva e organizacija iskorijeniti zloporabu ovlasti, silu, podmiivanje

- sve ono to smo mi uveli naim savjetima, teorijama o nadovjeanskim pravima u gojimske
navike. Kako bismo drugaije mogli poveavati uzroke i povode za nerad u njihovim
administracijama, ako ne na takav nain?!... Jedan od najvanijih meu njima su agenti za
uvoenje reda, kojima je omogueno u svojoj razornoj djelatnosti iskazati i razvijati svoje
loe sklonosti: samovoljnost, despotizam, a najee i podmitljivost.

*
Iznenaujua podudarnost s trojicom anela, koji su se odmetnuli od Boga!...

47
 Protokol XVIII.

Zatitne mjere. Nadzor nad zavjerenicima. Javna zatita je propast vlasti. Zatita idovskoga cara. Mistini
presti vlasti. Uhienje na prvu sumnju.

Zatitne mjere. Kada osjetimo da treba pojaati stroge mjere zatite (najstraniji otrov
za presti vlasti) priredit emo simulaciju nereda ili iskazivanje nezadovoljstva, pomou
dobrih govornika. Ti govornici e privui mnoge simpatizere. To e nam biti povod da
izvravamo pretrese i uspostavimo nadzor preko naih sluga iz sredina gojimske policije...

Nadzor nad Budui da veina zavjerenika radi iz ljubavi Javna zatita je propast
zavjerenicima. vlasti. prema vjetini govorenja, s namjerom dokazivanja, mi emo
njih ostaviti na miru sve do iskazivanja njihovih aktivnosti, samo emo u njihovu sredinu
uvesti nadzor.... Treba zapamtiti da presti vlasti opada, ako ona otkriva este zavjere protiv
sebe: na taj nain se oituje neformalno priznavanje nemoi ili to je jo gore nepravilnosti.
Vama je poznato da smo razbili autoritet gojimskih vladara estim atentatima na njih
posredstvom naih agenata, koji su u biti slijepi ovnovi u naemu stadu, koje veoma lako
pokreemo na zloine s nekoliko liberalnih fraza, samo ako imaju politiku boju. Mi smo
primorali upravitelje da priznaju svoju nemo u objavljivanju javnih mjera zatite i time emo
unititi autoritet vlasti.

Zatita idovskoga Na e vladar biti zatien najmanje zamjetnom straom jer neemo
cara. dopustiti ni pomisao da bi se protiv njega mogla podii pobuna s
kojom bi se on morao sukobiti ili se od nje skrivati. Kada bismo dopustili tu pomisao kao to
su inili i sada ine gojimi, onda bismo ve unaprijed potpisali presudu, ako ne njemu osobno
a ono barem njegovoj dinastiji u bliskoj budunosti. Po strogo odravanoj vanjtini na e se
vladar koristiti svojim ovlastima samo u korist naroda, a nikako radi sebe i u korist dinastije.
Prema tomu, pridravajui se takva dekora njegovu e vlast potovati i braniti sami podanici,
jer e je oni oboavati u punoj svijesti, jer je s tom vlau povezano blagostanje svakoga
graanina, drave, jer e o njoj ovisiti poredak drutvenog ureenja... tititi cara otvoreno
znai priznati slabost organizacije njegove moi. Na e vladar biti stalno u narodu okruen
mnotvom mukih i enskih, toboe radoznalih, osoba koje e biti u prvim redovima do njega,
naizgled sasvim sluajno, ali e oni te redove zadrati radi odravanja reda. To e iriti i
podravati svi kao primjer suzdranosti. Ukoliko se iz naroda pojavi koji molitelj, koji bi
elio, probijajui se kroz redove uvara, prii dostaviti svoju zamolbu, tada e prvi redovi
zaprimiti zamolbu i naoigled molitelja predati je vladaru, da bi svi vidjeli kako sve ono to se
vladaru upuuje stie na odredite i da postoji kontrola oko vladara.
Slava vlasti radi svoje opstojnosti trai da narod moe u svakomu trenutku rei:
"Kad bi za to znao na car!" ili "Car e o tomu saznati!".

Mistini presti Organizacijom slubene zatite iezava mistinost vlasti. Svatko tko
vlasti. u sebi ima malo hrabrosti sebe dri njezinim gospodarem . Buntovnik

48
postaje svjestan svoje snage i kada mu se ukae prigoda bira trenutak zasjesti na vlast... Za
gojime smo propovijedali drugaije i upravo zbog toga, na njihovu primjeru, vidimo gdje su
ih dovele mjere javne zatite.

Uhienje na prvu Kada doe naa vlast zloinci e biti uhieni im se na njih manje ili
sumnju. vie posumnja. Ne moe se, zbog opasnosti da e se pogrijeiti,
politikomu krivcu ili zloincu dopustiti da pobjegne, jer emo, prema politikim prijestupima
i zloinima, zaista biti nemilosrdni. Ako se jo donekle i moe na nekakav nain otezati s
promatranjem nekih pobuda i lakim prijestupima, ni u kojem sluaju nee biti poputanja za
osobe koje se bave pitanjima o kojima nitko osim vlade ne moe nita razumjeti... tovie i
sve vlade ne razume pravu politiku.

49
 Protokol XIX.

Pravo peticija i projekata. Pobuna. Sudska nadlenost politikih zloina. Promicanje politikih zloina.

Pravo peticija i Ukoliko mi ne dopustimo samostalno bavljenje politikom, onda emo

projekata. sve vie poticati svakovrsna izvjea i peticije s prijedlozima da vlast
obavi oevide sve radi projekata za poboljanje narodne svagdanjice. Tako emo otkriti
nedostatke i fantazije naih podanika, na koje emo odgovarati ili izvrenjem ili razumnim i
jasnim opovrgavanje, ime bi se dokazala kratkovidnost onoga tko nepravilno razmilja.

Pobuna. Buntovnitvo nije nita drugo doli lave psia na slona. Za vladu,
drutveno, a ne policijski dobro organiziranu, lave psia znai da ona nije svjesna njegove
snage i znaenja. Samo treba pravim primjerom, pokazati znaenje jednog i drugog, pa e psi
odmah prestati lajati i poeti zadovoljno vrtjeti repom im opazi slona.

Sudska nadlenost Da bismo skinuli ugled vrline s politkoga zloina dovest emo ga na
politikih zloina. optueniku klupu, zajedno s kraom, ubojstvom i svim drugim
odvratnim i prljavim zloinima. Tada e javno mnijenje u svojim predodbama pomijeati tu
vrst zloina sa sramotom i brukom svih drugih i tako u ga okvalificirati i jednako ga
prezirati.

Promicanje politikih Pobrinuli smo se, i nadam se postigli to, da gojimi ne dou do takva
zloina. naina borbe s buntovnitvom. U tomu smo pravcu posredstvom tiska
i govora indirektno, u pametno sroenim udbenicima povijesti promicali muenitvo, koje su
toboe prinosili buntovnici radi opega dobra i blagostanja. Takvo promicanje je proirilo
liberalizam i dovelo tisue gojima meu nau tegleu i produktivnu stoku.

50
 Protokol XX.

Financijski program. Progresivni porez. Progresivni dravni biljezi. Dravna blagajna. Vrijednosni papiri i zastoj
novanoga opticaja. Polaganje rauna. Ukidanje reprezentativnosti. Zastoj kapitala. Novana emisija.
Zlatna valuta. Valuta vrijednosti radne snage. Proraun. Dravni zajmovi. Jednopostotna serija. Industrijske
vrijednosnice. Gojimski upravitelji - ljubimci vladara, masonski agenti.

Financijski program. Danas emo spomenuti financijski program o kojemu sam na kraju
htio govoriti kao o najteoj, zavrnoj i o odsudnoj toci naih planova. Pristupajui mu
podsjetit u vas da sam vam i prije spominjao da se zbroj naega djelovanja rjeava
brojevima. Kada zavladamo, naa e autokratska vlast izbjegavati, zbog naela samoodranja,
bitno poveavati poreze narodnim masama, pri tomu ne zaboravljajui svoju ulogu oca i
zatitnika. Budui da dravna organizacija skupo kota veoma je potrebno za to dobiti
odreena sredstva. Stoga treba posebno briljivo pogoditi ravnoteu o tomu pitanju.

Progresivni porez. Naa uprava u kojoj e car imati legalnu fikciju da njemu pripada sve u
njegovoj dravi (a to nije teko ostvariti) moe koristiti sve zakonske ovlasti za izuzimanje
svakog iznosa koji mu treba radi reguliranja urednog opticaja u dravi. To u biti znai da je
porezno pokrie najbolje ostvariti progresivnim porezom na imovinu. Na taj e se nain dae
uplaivati bez pritiska ili unitavanja, uvijek u postotnom razmjeru vlasnitva. Bogatai
moraju biti svjesni svojih obveza, da se moraju odrei dijela svoga vika u korist drave, jer
im drava jami sigurnost posjedovanja sve ostale imovine, kao i tekua prava na sve poteno
steeno, jer e kontrola imovine ukloniti pljaku primjereno zakonima. Takva socijalna
reforma treba zapoeti odozgo, jer joj vrijeme ve izmie, ona je prijeko potrebna kao jamstvo
mira. Oporezivati sirotinju znai sijati sjeme revolucije i to teti dravi koja tri za malim pa
lako izgubi veliko. Neovisno o tomu porez koji plaaju bogatai umanjit e porast privatnog
obogaivanja, gdje ih jo drimo okupljene kao protuuteg vladajue gojimske sile - dravnim
financijama. Porez koji se poveava u postotcima u odnosu na kapital donijet e mnogo vei
prihod od ovoga dananjega po glavi ili onoga cenzusnoga, koji nam je koristan samo kao
sredstvo za izazivanje nemira i nezadovoljstva kod gojima. Mo na koju e se na car
oslanjati sastoji se u ravnotei i jamstvu mira, radi ega trebaju bogati dati jedan dio svojih
prihoda radi osiguranja djelovanja dravnog aparata. Dravne potrebe trebaju podmirivati oni
kojima to nije preveliko optereenje i od kojih se ima to uzeti.
Takve mjere e unititi mrnju sirotinje prema bogataima, u kojima e oni vidjeti
potrebnu financijsku pomo dravi, u kojoj e oni vidjeti organizatora mira i blagostanja, kada
vide da uplauju potrebna sredstva za ta dostignua. Da ne bi ti inteligentni platenici previe
jadikovali zbog novih optereenja, njima e se izdavati potrebni rauni, osim za one iznose
koji e se uplaivati za potrebe prijestolja i administracije. Vladar nee imati vlastitih dobara,
kada je ionako sve to je u dravi njegovo vlasnitvo, jer bi inae jedno drugomu protuslovilo.
injenica vlastitih dobara unitila bi pravo sveopega vlasnitva.
Rodbina vladara, izuzev njegovih nasljednika, koji se takoer uzdravaju o dravnom
troku, mora stupiti u redove dravnih namjetenika i raditi da bi zasluila pravo vlasnitva:
privilegij carske krvi ne smije sluiti za pljaku dravne blagajne.

51
Progresivni dravni Kupovina, prijam novca ili nasljedstvo plaat e se progre sivnim
biljezi. dravnim biljezima. Neprijavljena i tim pristojbama neimenovana,
pogotovo osobna imovina, bilo novana bilo druga podlijegat e jo i prirezu za ono vrijeme
od kada je postao vlasnikom te imovine sve do otkrivanja neplaanja i pismene izjave.
Priznanice o predaji se trebaju tjedno davati u mjesne blagajnike urede uz naznaku imena,
prezimena i podataka o stalnomu mjestu stanovanja biveg i novog vlasnika. Ta osobna
predaja mora poimati odreenim iznosom koji prekorauje obine trokove oko kupovine i
prodaje, koja se uplauje kao pristojba u biljezima i to u odreenom postotku. Sraunajte za
koliko e puta takvi porezi srezati dravne prihode gojima.

Dravna blagajna. Dravna blagajna fonda trebat e imati odreeni komplet priuvnih
iznosa, a sve preko tog kompleta se treba vratiti u opticaj. Ti e iznosi posluiti za obavljanje
javnih radova. Inicijativa takvih radova koji izlaze iz dravnih izvora tako e vrsto vezati
radniku klasu za dravne interese i vladara osobno. Iz tih izvora e se jedan dio izdvajati za
istraivanja i proizvodnju. Nitko ne treba preko odreenih i na iroko proraunatih iznosa
viak zadravati u dravnim blagajnama ni u najmanjem iznosu, jer je novac stvoren za
opticaj i svaki njegov zastoj se tetno odraava na rad dravnog mehanizma, u iju svrhu on
treba sluiti kao sredstvo za podmazivanje jednomu mehanizmu, jer prestanak maziva moe
zaustaviti pravilan rad mehanizma.

Vrijednosni papiri i Zamjena jednog dijela novanica vrijednosnim papirima proizvela je

zastoj novanog upravo takav zastoj. Posljedice toga su vam svima ve dostatno
opticaja.
razvidne.

Polaganje rauna. Takoer emo stvoriti dravno raunovodstvo u kojemu e vladar moi
u svakom trenutku dobiti na uvid dravne prihode i rashode, osim onih mjesenih ili onih koji
jo praktino nisu dostavljeni. Jedina osoba koja nee imati razloga pljakati dravnu blagajnu
je vladar, jer je sve to njegovo vlasnitvo. Eto, zbog ega njegova kontrola nee dopustiti
gubitke ili rasipanje.

Ukidanje Predstavljanje na prijemima radi etikete, to bi vladaru oduzimalo

reprezentativnosti. dragocjeno vrijeme, bit e ukinuto, kako bi vladar imao dostatno
vremena za kontrolu i razmijanje. Tako njegova mo nee biti usitnjena na pojedince u
njegovu okruju, koji samo paradiraju i gledaju osobne interese, a zanemaruju ope.

Zastoj kapitala. Gospodarske krize koje smo za gojime priredili stvorene su niim
drugim nego povlaenjem novca iz opticaja. Golemi kapital je zastajkivao povlaenjem novca
iz drava koje su bile prisiljene upravo njima se obratiti radi posudbe. Takve posudbe su
financije tih drava toliko opteretile da su im potom ruke bile vezane kamatama, a
koncentracija industrije, koja je u rukama kapitalista izvukla je sve narodne a time i dravne
sokove.

52
Novana emisija. Sadanja emisija novca uope ne odgovara sveopim potrebama pa i
ne moe zadovoljiti sve potrebe radnika. Emisija novca treba biti u skladu s poveanjem
stanovnitva pri emu opet treba voditi rauna i o djeci kao potroaima, ve od dana roenja.
Revizija emisija je bitno pitanje za cijelo ovjeanstvo.

Zlatna valuta. Vi znate, da je zlatna valuta bila propast za sve drave koje su je
prihvatile, jer ona nije mogla zadovoljiti potronju novca tim prije to smo mi povukli
zlato iz opticaja koliko nam je to bilo mogue.

Valuta vrijednosti Kod nas treba uvesti valutu vrijednosti radne snage, bila ona u
radne snage. vrijednosnim papirima ili u drvetu. Mi emo uiniti emisiju novca
prema normalnim potrebama svakoga podanika, poveavajui njegovu koliinu svakim
novoroenim ovjekom i smanjujui je za svakog umrlog. Raunske poslove e obavljati
svaki ured (francuska administrativna podjela) i svaki okrug.

Proraun. Da ne bi dolo do zadravanja u isplati novca za dravne potrebe

iznosi i rok njihove isplate odreivat e se dekretom vladara. Na taj e se nain odstraniti
protektorat ministarstva nad jednom ustanovom na tetu druge. Proraun prihoda i rashoda bit
e voen paralelno da ne doe do nejasnoa meu njima. Reforne gojimskih financijskih
ustanova i naela, koje smo mi projektirali, tako emo oblikovati da to nikoga nee
uznemiravati. Mi emo ukazivati na potrebu za tim reformama radi zbrke i kamuflae koje su
i dovele do financijskih nereda kod gojima. Prvi nered, rei emo, sastoji se u tomu to oni
odreuju jednostavni proraun, koji iz godine u godinu raste zbog sljedeega: oni nekako
dovuku takav proraun do polovice godine, potom rade dopune (rebalans) koji opet potroe
tijekom tri mjeseca da bi potom traili na proraun, da bi sve okonali likvidacijskim
proraunom. Budui da se proraun za sljedeu godinu planira prema iznosu opeg obrauna,
pa se dogodi da se u svakoj godini dogovoreni prekorai i do 50 %, zbog toga se proraun
planira za 10 godina unaprijed. Zahvaljujui takvom pristupu i doputajui nemarnost u
dravama gojima, njihove su blagajne prazne. Razdoblje zajmova koje je nastupilo, pokupilo
je ostatke i dovelo sve drave gojima do bankrota. Vama je dobro poznato da takvo
gospodarstvo kakvo smo mi sugerirali kod gojima ne moemo primijeniti na sebi.

Dravni zajmovi. Svaki zajam znai dravnu nemo i nerazumijevanje dravnih prava.
Zajmovi su kao Damoklov ma i visi nad glavama vladara, koji umjesto da uzimaju od svojih
podanika privremenim porezima, ispruenom rukom prose milostinju od naih bankara.
Vanjske posudbe su pijavice koje se nikako ne daju otkinuti od dravnog tijela sve dok se one
same ne udalje ili ih drava sama ne zbaci. Ali drave gojima ih ne uklanjaju, nego ih sve vie
putaju na sebe, tako da moraju neizbjeno propasti zbog dragovoljnog isputanja krvi. U biti
to jedan zajam moe znaiti i to pogotovo vanjski ?!
Zajam je u biti emisija dravnih mjenica, koje sadre obvezu s postotcima prema koliini
pozajmljenoga kapitala. Ako je pozajmica 5 % onda e drava dvadeset godina uludo plaati
postotke iji e iznos biti skoro u visini posuenoga, za etrdeset godina platit e dvostruko, a
za ezdeset godina trostruko od pozajmice, a dug uvijek ostaje jednak i nepokriven.
Iz ovoga rauna jasno se vidi da u obliku opeg poreza drava izvlai posljednje novie
siromanih poreznih obveznika da bi plaala inozemnoga zajmodavca, bogataa kojemu treba

53
plaati pozajmljeni novac, umjesto da je za svoje potrebe prikupila taj novac od podanika, i ne
bi trebala plaala postotke.
Sve dok su zajmovi bili unutarnji dug gojimi su premjetali novac iz depa siromaha u
dep bogataa, ali kada smo mi podmitili onoga koga je trebalo da bismo uzeli inozemne
pozajmice, tada su sva dravna bogatstva poela tei u nae blagajne i tako su gojimi poeli
plaati podaniki danak.
Kada se na temelju lakomislenosti gojimskih vladara glede dravnikih poslova i
podmitljivosti ministara i njihova nerazumijevanja financijskih pitanja uspjelo zaduiti
njihove zemlje neisplativim dugovima u naim blagajnama, tada moete misliti koliko smo za
to trebali uloiti truda i novca...

Jednopostotna Mi neemo dopustiti zastoj opticaja novca, pa kod nas stoga nee biti
serija. dravnih postotnih vrijednosnica, osim jednopostotne serije da ne bi
plaanje postotaka nadvladalo dravnu mo kao to to ini pijavica isisavanjem. Pravo emisije
postotnih vrijednosnica e biti iskljuivo preputeno industrijskim kompanijama, kojima nee
biti teko plaati postotke iz svojih dobiti, koje drava ne zarauje na pozajmljenom novcu
kao to to ine kompanije, jer drava pozajmljuje da potroi, a ne da vodi privredne operacije.

Industrijske Industrijske vrijednosnice e kupovati i vlada koja od sadanjega

vrijednosnice. kupca vrijednosnica postaje zajmodavac radi koristi. Takve e mjere
prekinuti: zastoj opticaja novca, parazitizam i lijenost koji su nam prije bili korisni dok su
gojimi bili samostalni, ali sada naoj vladi vie nisu potrebni. Oigledna i jasna, gotovo
ivotinjska tupavost gojimskih mozgova, koja se oituje i u tome to oni nisu ni mislili o tome
kada su uzimali od nas pozajmice da to inimo iz interesa i da e taj novac i to uz postotak
morati pokriti vadei iz dravnih depova. Zar nije bilo lake i jednostavnije uzeti potrebni
novac izravno od svojih podanika - graana !
To ujedno i dokazuje genijalnost naeg izabranog uma, nain na koji smo predoili primjer
pozajmljivanja kada su oni u njemu, dapae, osjetili nekakvu svoju korist.
Nai rauni, koje emo predoiti kada za to doe vrijeme, obasjani vjekovnim iskustvom,
koji su prokuani na primjerima u gojimskim dravama, odlikovat e se odreenou i
jasnoom i svima e pokazivati razvidnu korist od tih novotarija. Oni e dokinuti sve
zloporabe koje smo mi koristili da bismo upravljali gojima, ali koje se ne mogu koristiti ni
tolerirati u naem sustavu.
Tako emo urediti na sustav raunanja da niti vladar niti sitni namjetenik nee moi
neprimjetno podii ni najmanji iznos, osim ako je dio isplaniranoga u kojoj od namjena.
Bez odreenoga plana ne da se upravljati. Kroei neodreenim putem i s neodreenim
rezervama propast e i heroji i velikani.

Gojimski upravitelji -Masonski agenti. Upravitelji gojima, koji su prema naim savjetima
ljubimci vladara. odvlaili pozornost od nekih dravnih poslova zbog veselica,
pripremanja zabava i razonode, u biti su samo paravan naeg upravljanja. Izvjea o svemu
tomu pripremaju njihovi zamjenici u poslovima i rade tako da zadovolje one kratkovidne
umove obeanjima o tednji i boljoj budunosti. A od ega uope tedjeti? Od kojih novih
poreza? Tu bi se moglo postaviti i pitanje, ali ono nije postavljeno... Vi znate gdje ih je dovela

54
ta obezglavljenost, u kakvom su financijskom poremeaju bez obzira na zadivljujuu
marljivost njihovih naroda.

55
 Protokol XXI.

Unutarnji zajmovi. Pasiva i porezi. Konverzije. Steajevi. tedionice i rente. Unitavanje efektnih burza.
Odreivanje poreza industrijskih vrijednosti.

Unutarnji zajmovi. Svemu onomu to sam vam spomenuo proli put sada u dodati
podrobno pojanjenje o unutarnjim zajmovima. O vanjskim vam vie neu govoriti, jer znate
da su nas oni hranili narodnim novcem gojima, ali za nau dravu poslije nee biti stranaca,
pa tako vie niega vanjskoga. Mi smo se koristili podmitljivou administracije i nebrinou
vladara, posuujui gojimskim vladama njima sasvim nepotrebne novce, te smo na taj nain
dobivali ili trostruke iznose. Tko bi to mogao initi nama? Stoga u vam navesti neto
podrobnije o unutarnjem dugovanju... Objavljujui ugovor o takovu zajmu, drave otvaraju
upis na svoje mjenice tj. vrijednosnice s postotcima. Da bi one bile pristupane svakomu,
njima se odreuje vrijednost od sto do tisuu i jo se daje popust prvim upisnicima. Drugoga
dana im se neprirodno podie cijena, toboe zato to je kupaca previe. Za nekoliko dana
blagajne su im pune novca i onda ne znaju to s njim (ne znaju ni zbog ega su sve zapoeli).
Upis, kao, viestruko premauje emisiju zajma: u tomu je sav uinak - vidite koliko je
povjerenje prema vladinim mjenicama.

Pasiva i porezi. Ali, kada je ta komedija zavrena sve se vraa u realnost pasive i to
vrlo teke pasive. Za nadoknadu postotaka treba traiti nove zajmove, koji onda jo
poveavaju glavni dug. Kada je kredit iscrpljen, donose se novi porezi da bi se pokrio ne vie
zajam nego postotci (kamate). Ti porezi su u biti pasiva koja se koristi za pokrie pasive...

Konverzija. Zatim slijedi vrijeme konverzije, koje u biti samo smanjuju plaanje
postotaka, a ne pokrivaju dugovanja, ali one i ne mogu biti izvrene bez pristanka
zajmodavca. Pri objavljivanju konverzije predlae se povrat novca onima koji ne prestaju
konvertirati svojim vrijednosnicama. Kada bi svi izjavili da ne pristaju i traili svoj novac
nazad, vlade bi bile uhvaene na vlastitu udicu, jer vie ne bi bile u stanju isplaivati posueni
novac. Sreom, podanici gojimskih drava i njihovih vlada zbog nerazumijevanja financijskih
poslova uvijek su pretpostavljali gubitak na teaju i smanjivanje postotaka riziku novih
ulaganja, ime su pruali mogunost tim vladama da u vie navrata sa sebe zbace pasive od
nekoliko miljuna.
Sada, kod inozemnih zajmova, gojimi ne mogu vie praviti takve smicalice, jer im je
poznato da emo mi svoj novac traiti natrag.

Steajevi. Na taj nain priznati steajevi e narodima najbolje pokazati

nepovezanost interesa njihovih vlada s njima.

tedionice i rente. Traim vau dvostruku pozornost na ove okolnosti: sada su, recimo,
svi unutarnji dugovi sreeni tzv. zaduivanjima, tj. onim iji su rokovi plaanja manje ili vie
blizu. Ta dugovanja se sastoje od novca uloenoga u tedionce i priuvne blagajne. Budui da

56
se nalaze kao dugorona sredstva na raspolaganju vladi, ti se fondovi iskoritavaju za
isplaivanje postotaka inozemnim zajmodavcima, a na njihovo mjesto se ulau ulozi rente u
jednakom iznosu.
Eto, tu je razvidno kako ovi potonji pokrivaju praznine u dravnim blagajnama gojima.

Unitavanje efektnih Kada mi zasjednemo na svjetsko prijestolje, sva ta financijska

burza. krivudanja e nestati kao neto to ne odgovara naim interesima. Bit
e nepovratno uniteni kao i fondovske burze, jer neemo dopustiti da ugled nae vlade bude
upitan zbog promjena cijena dragocijenosti, koje emo mi ozakoniti i obznaniti u iznosima
njihovih stvarnih vrijednosti, bez mogunosti podizanja ili sputanja cijena (podizanje cijena
daje omah povod sputanju cijena, kako smo mi to prokuali kod gojima).

Odreivanje poreza Burze emo zamijeniti velikim dravnim kreditnim ustanovama ija
industrijskih e zadaa biti odreivanje poreza industrijskih vrijednosti sukladno
vrijednosti.
vladinim kombinacijama. Te e ustanove biti u stanju izbacivati na
trite do petsto milijuna industrijskih vrijednosnica dnevno, ali da ih isto toliko i otkupe. Na
taj nain e i sva ta industrijska poduzea postati ovisna o nama. Moete zamisliti, koliku
emo sebi mo na taj nain priskrbiti!...

57
 Protokol XXII.

Tajna nadolazeega. Viestoljetno zlo kao temelj budueg dobra. Slava vlasti i mistino klanjanje njoj.

Tajna nadolazeega. U svemu do sada spomenutom briljivo sam se trudio da bih vam
prezentirao tajnu svega to se dogaa, to je ve bilo i to se u bujici velikih dogaanja
treba oekivati, tajnu zakona naih odnosa prema gojima i financijskim operacijama. O toj
temi preostaje mi jo samo neto dodati. U naim je rukama najvea suvremena mo
svijeta - zlato. Za dva dana mi ga moemo iz naih trezora iznijeti u eljenim koliinama.

Viestoljetno zlo kao Zar jo treba dokazivati kako je naa vlast od Boga predodreena?...
temelj buduega Zar mi s tolikim bogatstvom neemo dokazati da je sve ono zlo, koje
dobra.
smo stoljeima morali initi, na kraju posluilo istinskom dobru* -
dovoenju svega u red ?!... tovie i pod cijenu kratkoronog nasilja, plan e biti proveden.
Znat emo dokazati da smo u biti mi dobrotvori, koji napaenoj i iscjepkanoj zemlji vraaju
dobro i slobodu osobnosti, koja e se koristiti svojim spokojstvom, mirom, dostojanstvom
odnosa, sve pod uvjetom da se potuju i uvaju zakonski propisi koje smo mi donijeli. Uz to
emo mi razjasniti da se sloboda ne sastoji u rasputenosti i razuzdanosti, isto kao to se
dostojanstvo i snaga ovjeka ne sastoji u pravu svakoga da propovijeda ruilaka naela u
odnosu na oblik slobode savjesti, jednakosti i slinoga, da se sloboda osobnosti nikako ne
sastoji u pravu uzbuivanja sebe i drugih bezobzirnim rijeima pred svjetinom i na zborovima
ljudi, nego da je istinska sloboda u nepovredivosti osobnosti, koja asno i ispravno provodi i
potuje sve zakone opeg ivota da se ljudsko dostojanstvo sastoji u svijesti o osobnim
pravima, a istodobno i o svojoj obespravljenosti, a ne samo u stalnom fantaziranju o temi
svoga - Ja.

Slava vlasti i Naa e vlast biti slavna, jer e biti mona. Ona e upravljati i
mistino klanjanje rukovoditi, a nee tapkati za nekakvim voama i govornicima, koji
njoj.
samo izbacuju nerazborite rijei nazivajui ih velikim naelima, a koji,
ako govorimo po savjesti, nisu nita drugo do li utopija. Naa e vlast biti izvritelj reda u
kojemu se sastoji sva srea ljudi. Slava ove vlasti svima e sugerirati mistino klanjanje sebi,
kao i izraavanje strahopotovanja svih naroda. Istinska mo ne poputa ni u kojem pravu, pa
ni u boanskom, nitko joj ne smije pristupiti da joj ne bi oduzeo ni trunku njene snage.

*
To je ono - mijeanje pojma dobra i zla

58
 Protokol XXIII.

Smanjenje proizvodnje luksuznih predmeta. Domaa radinost. Nezaposlenost. Zabrana opijanja. Unitenje
staroga drutva i njegovo uskrsnue u novom obliku. Boji izabranik.

Smanjenje Da bi se narodi naviknuli na poslunost treba ih nauiti skromnosti, a

proizvodnje to znai smanjiti industrijsku proizvodnju luksuznih predmeta. Na taj
luksuznih prdmeta.
emo nain popraviti narav osoba koje su zaraene natjecanjem u
raskoi.

Domaa radinost. Utemeljit emo domau, malu industriju, koja e potkopati privatni
kapital tvorniara. To treba i zbog toga to krupni industrijalci i nesvjesno pokreu misli
narodnih masa protiv vlade.

Nezaposlenost. Narod - proizvoa ne zna za nezaposlenost i to ga vee za postojei

red, a slijedom toga i za postojanost takve vlasti. Nezaposlenost je najopasnija stvar za vlade.
Za nas e uloga nezaposlenosti biti okonana im vlast doe u nae ruke.

Zabrana opijanja. Opijanje e takoer biti zabranjeno zakonom i kanjavano kao zloin
protiv ovjenosti, jer se ljudi pretvaraju u ivotinje pod utjecajem alkohola. Podanici,
ponavljam jo jedanput, se slijepo pokoravaju samo jakoj, potpuno nezavisnoj ruci u kojoj oni
osjeaju ma zatite i oslonac protiv udaraca socijalnih bieva.... Zbog ega im je potrebna
aneoska dua vladara? Oni ele u njoj vidjeti utjelovljenje sile i moi.

Unitenje staroga Gospodar koji smjenjuje sadanje uprave u drutvima koja jadno
drutva i njegovo ivotare i koja smo demoralizirali, koja se odriu, tovie, i Boje
uskrsnue u novom
obliku.
vlasti i iz ijih sredina izvire na povrinu sa svih strana ar anarhije -
takav gospodar najprije mora gasiti taj sveprodirui plamen. Stoga je
on duan unititi takvo drutvo, premda ga morao zaliti i vlastitom krvlju i da ga ponovno
uskrsne u obliku dobro organizirane vojske, koja e se svjesno boriti protiv svake zaraze koja
je opasna za dravno tijelo.
Boji izabranik. Taj Boji izabranik je odreen ve odozgo, on e slomiti bezumne
sile pokretane instinktom, a ne razumom, nagonom ivotinjskim, a ne ljudskim.Sada te sile
slave pobjedu, a manifestiraju je u pljakama i raznim nasiljima, sve pod maskom naela
slobode i prava. One su razorile sve drutvene poretke, da bi se na njihovom mjestu podiglo
prijestolje idovskoga cara, ali e njihova uloga biti odigrana onoga trenutka kada on sjedne
na prijestolje. Toga e trenutka oni biti zbrisani, jer na njegovu putu ne smije biti niti granice
niti travice koje bi mu predstavljale smetnju.
Tada emo moi narodima rei: Zahvalite Bogu i poklonite se pred onim koji na svome
licu nosi ig predodreenosti ljudskoga roda, iju je zvijezdu sam Bog vodio i doveo k njemu,
da nitko drugi osim njega ne bi mogao osloboditi vas od svih ve navedenih sila i zala.

59
 Protokol XXIV.

Uvrenje loze kralja Davida. Pripremanje kralja. Uklanjanje neposrednih nasljednika. Kralj i trojica koji su ga
posvetili. Kralj je - sudbina. Besprijekornost vanjskoga morala kralja idovskoga.

Uvrenje loze Sada u prijei na uvrivanje korijena dinastije kralja Davida do

kralja davida. krajnjih slojeva zemlje. To uvrenje e se najprije sastojati u tomu u
emu se do dananjega dana sastojala mo koja je naim mudracima osigurala i ouvala
voenje svih svjetskih poslova, kao i usmjeravanje misli cjelokupnoga ovjeanstva...

Pripremanje kralja. Nekoliko lanova loze Davidove pripremat e kraljeve i njihove

nasljednike ne birajui ih po pravu nasljea nego po sposobnostima, upuujui ih u skrivene
tajne politike, u planove upravljanja na nain da nitko ne dozna te tajne.
Cilj takva naina rada jest u tomu da svi doznaju da kraljevanje ne moe biti povjereno
neupuenima u najdublje tajna njene vjetine.
Samo e se takvim osobama predavati praktina primjena naznaenih planova
usporeujui ih sa stoljetnim iskustvom, sva promatranja politiko-ekonomskih tijekova i
socijalnoga nauka - sav, jednom rijeju, duh zakona koji je priroda nepokolobljivo utemeljila
radi reguliranja ljudskih odnosa.

Uklanjanje esto e neposredni nasljednici biti uklanjani od mogunosti dolaska

neposrednih na prijestolje, ako za vrijeme pripremanja i uenja budu iskazivali
nasljednika.
lakomislenost, blagost i druge osobine koje ih ine nesposobnima za
upravljanje i kao takvi su tetni za kraljevski poziv.
Samo oni koji su bezuvjetno sposobni za vrsto, premda i surovo, ali rigorozno upravljanje
dobit e uzde uprave od naih mudraca.
U sluaju depresije ili kakve druge nesposobnosti kraljevi e prema zakonu morati predati
vlast u nove, sposobne ruke...
Kraljevi planovi djelovanja u svakomu trenutku, a pogotovu u budunosti e biti nepoznati
ak i onima koji se budu nazivali bliskim savjetnicima.

Kralj i trojica koji su Samo kralj i trojica posvetitelja znat e budunost. U osobi kralja, koji
ga posvetili. vlada nepokolebljivom voljom i sobom i ovjeanstvom svi e vidjeli
Kralj je - sudbina.
svoju sudbinu, u njegovim nama nepoznatim putevima. Nikomu nee
biti poznato to kralj namjerava i to eli postii svojim mjerama, pa se nitko i nee smjeti
isprijeiti na nepoznatu putu...
Razumije se, da je nuno, da umne sposobnosti kralja odgovaraju planu uprave koje on
mora imati u sebi. Stoga on i nee stupiti na prijestolje prije nego to njegov um ne bude
podvrgnut provjeri spomenutih mudraca.

60
 Da bi narod upoznao i zavolio svog kralja, treba on razgovarati na trgovima sa svojim
narodom. To je nain povezivanja dviju sila koje smo mi sada terorom odvojili. Taj teror nam
je bio nuan da bi obje sile pojedinano potpale pod na utjecaj.

Besprijekornost Kralj idovski se ne smije nalaziti pod vlau idovskoga kralja

vanjskoga morala. svojih strasti pogotovo ne poude: ni jednom stranom svoga karaktera
on ne smije podlijegati ivotinjskim nagonima i davati im premo nad svojim umom. Pouda
najgore razara umne sposobnosti i razboritost, odvodi misli u najgoru i najivotinjskiju stranu
ljudske djelatnosti.
Oslonac ovjeanstva u osobi gospodara svijeta, koji je od svetoga sjemena Davidova,
mora svoje osobne sklonosti rtvovati radi svoga naroda.

GOSPODAR NA MORA BITI ZA PRIMJER - BESPRIJEKORAN!!!

61