NITRATNA

DIREKTIVA
91/676/ EEZ
ZAHTJEVI I
IMPLEMENTACIJA

Podrano od strane projekta Program razvoja trine

poljoprivrede (FARMA)
PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE
AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I
VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA)
PUTEM PROJEKTA FARMA (PROGRAM RAZVOJA TRINE
POLJOPRIVREDE)

NITRATNA DIREKTIVA
(91/676/EEZ)

ZAHTJEVI I IMPLEMENTACIJA

Autori:
Dr. sc. Midhat Glavi
Dr. sc. Stane Klemeni

Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne

moraju da odraavaju stajalita Amerike agencije za meunarodni
razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske, ili
vedske meunarodne agencije za razvoj.

Novembar, 2012. god.

1
SADRAJ:
1. NEZVANINI PREVOD .................................................................................. 4
DODATAK I. ...................................................................................................... 15
KRITERIJI ZA ODREIVANJE VODA NAVEDENIH U LANU 3, STAVU 1. ... 15
DODATAK II. ..................................................................................................... 16
KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ......................................... 16
DODATAK III. .................................................................................................... 18
MJERE KOJE SE UKLJUUJU U AKCIJSKE PROGRAME PREMA LANU 5.,
STAVU 4, TAKI A) .......................................................................................... 18
DODATAK IV. ................................................................................................... 20
REFERENTNE MJERNE METODE .................................................................. 20
DODATAK V. .................................................................................................... 21
PODACI KOJI SE NAVODE U IZVJETAJIMA IZ LANKA 10. ....................... 21
2. NAELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE U ZATITI VODA ............ 22
2.1. PRAVNI I PROPISI I MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE ODNOSE
NA ONEIENJE VODA ........................................................................... 23
3. SKUPLJANJE, SKLADITENJE I PRIMJENA STAJSKOG UBRIVA NA
ZEMLJITU ....................................................................................................... 24
3.1. SPRJEAVANJE ZAGAENJA VODA SA NITRATIMA ........................ 24
3.2. PAA ..................................................................................................... 29
3.3. VRIJEDNOST STAJSKOGA UBRIVA ................................................ 31
3.4. SPRJEAVANJE ZAGAENJA VODA NITRATIMA IZ STAJSKOG
UBRIVA ..................................................................................................... 32
3.5. SKLADITENJE STAJSKOGA UBRIVA............................................. 32
3.6. VRSTI STAJNJAK ............................................................................... 36
3.7. TENI STAJNJAK ................................................................................. 37
3.8. OSOKA .................................................................................................. 39
3.9. RAZLOZI ZA SKLADITENJE STAJNJAKA .......................................... 39
4. SISTEMI IZGNOJAVANJA STAJA ................................................................ 44
4.1. IZGNOJAVANJE U LAGUNU PORED OBJEKTA .......................... 45
4.2. IZGNOJAVANJE KROZ REETKASTI POD U LAGUNU ISPOD
OBJEKTA (KOD STAJA S RIJETKIM/TEKUIM STAJNJAKOM) ................ 49
4.3. IZGNOJAVANJE STAJA S PUNIM PODOM U LAGUNU ISPOD
OBJEKTA (KOD RIJETKOG/TEKUEG STAJNJAKA) ................................ 50
2
 4.4. IZGNOJAVANJE STAJE S PUNIM PODOM U KOLEKTOR IZ
KOJEG SE STAJNJAK ISPUMPAVA U VANJSKI SPREMNIK:................... 51
5. PRIMJENA STAJSKOGA UBRIVA ............................................................. 52
6. SADRAJ HRANIVA U ZEMLJITU ............................................................. 57
7. PLAN UBRENJA (ZA ETVOROGODINJI PLODORED PLAN ZA P I K)
.......................................................................................................................... 64
8. LITERATURA ................................................................................................ 67

3
1. NEZVANINI PREVOD
Originalna verzija se moze pogledati na:
http://ec.europa.eu/environment/water/waternitrates/index_en.html

B DIREKTIVA VIJEA
od 12. decembra 1991.
O zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati
poljoprivrednog porijekla
(91/676/EEZ)
(SL L 375, 30. decembar 1991., str. 0001 - 0008)
Dopunjena:

Slubeni list:
M1 Propis (EZ) No 1882/2003 Evropskog Parlamenta i
Vijea od 29. septembara 2003.
br. str. datum
L 284 1 31.10.2003.

DIREKTIVA VIJEA od 12. decembara 1991. o zatiti voda od

oneienja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog porijekla
(91/676/EEZ)

VIJEE EUROPSKE ZAJEDNICE,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a
posebno njegov lanak 130s,

uzimajui u obzir prijedlog Komisije1,

uzimajui u obzir miljenje Europskoga parlamenta2,

uzimajui u obzir miljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora3,

1
SL br. C 54, 3. marta 1989, str. 4. i SL br. C 51, 2. marta 1990, str. 12.
2
SL br. C 158, 26. juna 1989, str. 487.
3
SL br. C 159, 26. juna 1989, str. 1.
4
budui da je na pojedinim podrujima u dravama lanicama udio nitrata
u vodi u stalnom porastu te je ve sada visok u usporedbi s normama
Direktive Vijea 75/440/EEZ od 16. juna 1975. o kvalitetu povrinske
vode namijenjene zahvaanju vode za pie u dravama lanicama4 ,

izmijenjene i dopunjene Direktivom 79/869/EEZ5 te Direktive Vijea

80/778/EEZ od 15. jula 1980. o kvalitetu vode za ljudsku upotrebu6 ,
izmijenjene i dopunjene Aktom pristupa iz 1985,

budui da je etvrti akcijski program Europske ekonomske zajednice u

podruju okolia7 naznaio namjeru Komisije da izradi prijedlog
Direktive o kontroli i smanjenju oneienja voda uzrokovanog
irenjem ili izlijevanjem stajskog otpada i prekomjernom upotrebom
gnojiva,

budui da je reforma zajednike poljoprivredne politike, utvrena

Zelenom knjigom Vijea o Perspektivi zajednike poljoprivredne
politike, naznaila da prekomjerna upotreba gnojiva predstavlja
opasnost za okoli, ali da je upotreba azotnih gnojiva i stajskog gnojiva
nuna za poljoprivredu Zajednice, te je naznaila, takoer, potrebu
zajednikog djelovanja radi kontrole problema intenzivne stone
proizvodnje i obavezu poljoprivredne politike da vodi vie rauna o
zatiti okolia,

budui da Rezolucija Vijea od 28. juna 1988. o zatiti Sjevernog mora i

ostalih voda u Zajednici8 poziva Komisiju da podnese prijedlog mjera na
nivou Zajednice,

budui da su nitrati poljoprivrednog porijekla glavni uzrok oneienja

voda Zajednice iz difuznih izvora,

4
SL br. L 194, 25. jula 1975, str. 26.
5
SL br. L 271, 29. oktobra 1979, str. 44.
6
SL br. L 229, 30. augusta 1980, str. 11.
7
SL br. C 328, 7. decembra 1987, str. 1.
8
SL br. C 209, 9. augusta 1988, str. 3.

5
budui da je radi zatite ljudskog zdravlja, ivuih resursa i ekosustava
voda te radi osiguranja

ostalih zakonitih koritenja voda potrebno smanjiti oneienje voda,

uzrokovano ili izazvano nitratima poljoprivrednog porijekla, i sprijeiti
daljnje oneienje; budui da je, u tu svrhu, potrebno provesti mjere
vezane uz skladitenje i primjenu svih azotnih spojeva, uz odreene
postupke gospodarenja zemljom,

budui da je djelovanje na nivou Zajednice, sukladno lanku 130r, nuno

iz razloga to oneienje voda nitratima u jednoj dravi lanici moe
utjecati na vode u drugoj dravi lanici,

budui da drave lanice, poticanjem dobre poljoprivredne prakse,

mogu osigurati opi nivo zatite svih voda od buduih oneienja,

budui da odreena podruja koja se odvodnjavaju u vode podlone

oneienju azotnim spojevima zahtijevaju posebnu zatitu,

budui da drave lanice moraju utvrditi ranjiva podruja te izraditi i

provesti akcijske programe kako bi se smanjilo oneienje voda
azotnim spojevima u ranjivim podrujima,

budui da spomenuti akcijski programi trebaju ukljuiti mjere

ogranienja primjene svih gnojiva koja sadre azot, a posebno ograniiti
primjenu stajskog gnojiva,

budui da je potrebno nadzirati vode i primjenjivati referentne mjerne

metode za azotne spojeve kako bi se osigurala uinkovitost mjerenja,

budui da je poznato da su, u odreenim dravama lanicama,

hidrogeoloki uvjeti takvi da zatitne mjere mogu donijeti poboljanje
kvaliteta voda tek za mnogo godina,

budui da je potrebno osnovati odbor koji e suraivati s Komisijiom u

pitanjima provedbe ove Direktive i njenog prilagoavanja znanstvenom i
tehnikom napretku,
6
budui da su drave lanice obavezne izraditi i dostaviti Komisiji
izvjetaje o provedbi ove Direktive,

budui da Komisija redovno podnosi izvjetaje o provedbi ove

Direktive dravama lanicama,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

lan 1.

Cilj je ove Direktive:

- smanjiti oneienje voda, uzrokovano ili izazvano nitratima
poljoprivrednog porijekla, te
- sprijeiti daljnje takvo oneienje.

lan 2.

U svrhu ove Direktive:

a) podzemne vode oznauju sve vode ispod povrine tla u zoni

zasienosti i u izravnom doticaju s tlom ili podtlom;

b) slatka voda oznaava prirodnu vodu s niskom koncentracijom

soli koja se esto smatra prikladnom za zahvat i obradu u
proizvodnji pitke vode;

c) azotni spoj oznaava bilo koju tvar koja sadri azot, izuzev
plinovitog molekularnog azota;

d) stoka oznaava sve ivotinje koje se uzgajaju radi koristi ili

dobiti;

e) gnojivo oznaava bilo koju tvar koja sadri jedan ili vie
azotnih spojeva, a koja se koristi za poticanje rasta vegetacije;

7
 ukljuuje i stajsko gnojivo, ostatke iz uzgajalita riba i mulj s
ureaja za proiavanje vode;
f) umjetno gnojivo oznaava bilo koje gnojivo koje je
proizvedeno industrijskim postupkom;

g) stajsko gnojivo oznaava stone fekalije ili mjeavinu slame i

fekalija, ak i u preraenom obliku;

h) primjena na zemljitu oznaava dodavanje materijala u zemlju

rasprostiranjem po povrini, ubrizgavanjem, stavljanjem ispod
povrine ili mijeanjem s povrinskim slojevima zemlje;

i) eutrofikacija oznaava obogaivanje vode azotnim spojevima,

ime se uzrokuje ubrzani rast algi i viih biljnih vrsta i time
izaziva neeljeno naruavanje prirodne ravnotee organizama
prisutnih u vodi i pogoranje kvaliteta vode;

j) oneienje oznaava direktno ili indirektno isputanje

azotnih spojeva poljoprivrednog prijekla u vodeni okoli, ije
posljedice mogu prouzroiti opasnost za ljudsko zdravlje,
ugroziti ivue resurse i ekosustave voda, natetiti
pogodnostima ili naruiti ostale dozvoljene naine koritenja
vode;

k) ranjiva zona oznaava zemljini prostor odreen u skladu s

lankom 3, stavkom 2,

lan 3.

1. Drave lanice utvruju oneienje vode i vode kojima prijeti

oneienje ukoliko se ne poduzmu radnje sukladno lanu 5, a
prema kriterijima utvrenima u Dodatku I.

2. U roku od dvije godine od notifikacije ove Direktive, drave

lanice proglaavaju ranjivim zonama sva poznata zemljita na
svojem teritoriju koja se ocjeuju u vode odreene stavkom 1.
i koja doprinose oneienju. U roku od est mjeseci
8
 obavjetavaju Komisiju o svojoj odluci o proglaenju navedenih
zona.
3. U sluaju da su vode, koje je drava lanica odredila sukladno
stavku 1, oneiene vodama koje se ocjeuju, direktno ili
indirektno, sa zemljita druge drave lanice, oteena drava
lanica dostavlja relevantne injenice ostalim dravama
lanicama i Komisiji. Drave lanice u pitanju usklauju, po
potrebi zajedno s Komisijom, djelovanje kako bi se otkrili izvori
i odredile odgovarajue zatitne mjere ugroenih voda, te se na
taj nain usklauju s odredbama ove Direktive.

4. Najmanje svake etiri godine drave lanice preispituju, i prema

potrebi, preinauju ili pridodaju odredbe o proglaenju ranjivih
podruja, kako bi se uzele u obzir promjene i faktori
nepredvidivi u trenutku donoenja prvobitne odredbe. U roku
od est mjeseci obavjetavaju Komisiju o preinakama i
dopunama odredbama o proglaenju ovih podruja.

5. Drave lanice se izuzimaju od obaveze proglaavanja

pojedinanih ranjivih podruja, ukoliko izrade i primjenjuju
akcijske programe iz lanka 5. sukladno ovoj Direktivi na
cijelom svom nacionalnom teritoriju.

lan 4.

1. U cilju osiguranja opeg nivoa zatite svih voda od oneienja,

drave lanice su dune u roku od dvije godine nakon notifikacije
ove Direktive:

a. odrediti jedan ili vie kodeksa dobre poljoprivredne prakse,

koje e poljoprivrednici dobrovoljno primjenjivati, a koji e
sadravati barem odredbe iz Dodatka II.A;
b. utvrditi, prema potrebi, program koji e ukljuivati odredbe o
obuci i informiranju poljoprivrednika i koji e poticati primjenu
kodeksa dobre poljoprivredne prakse.

9
2. Drave lanice podnose Komisiji detaljne obavijesti o kodeksima
dobre poljoprivredne prakse, a dobivene podatke Komisija
obuhvaa izvjetajem iz lana 11. U svjetlu dobivenih podataka,
Komisija, ukoliko smatra potrebnim, Vijeu iznosi odgovarajue
prijedloge.

lan 5.

1. U roku od dvije godine od prvobitnog odreivanja ranjivih podruja

iz lana 3, stavka 2. ili u roku od jedne godine od svakog slijedeeg
odreivanja ranjivih podruja iz lana 3, stavka 4, drave lanice
donose akcijske programe u vezi s proglaenim ranjivim podrujima
radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 1.

2. Akcijski program se moe odnositi na sva ranjiva podruja na

teritoriju drave lanice ili se, ukoliko drava lanica smatra
prikladnim, donose razliiti programi za razliita ranjiva podruja ili
dijelove tih podruja.

3. Akcijski programi uzimaju u obzir:

a. dostupne znanstvene i tehnike podatke, uglavnom s obzirom
na pripadajui udio azota porijeklom iz poljoprivrednih i drugih
izvora,
b. ekoloke uvjete u relevantnim podrujima dotine drave
lanice.
c. Akcijski programi se primjenjuju u roku od etiri godine nakon
njihova donoenja i sadre sljedee obavezne mjere:
d. mjere iz Dodatka III,
e. mjere koje su drave lanice propisale u kodeksima dobre
poljoprivredne prakse, utvrenima sukladno lanu 4, izuzev
mjera koje se zamjenjuju mjerama iz Dodatka III.

4. U okviru akcijskoga programa drave lanice poduzimaju, nadalje,

dodatne mjere ili pojaane radnje koje smatraju potrebnim, ukoliko
od samoga poetka ili u svjetlu iskustva steenog pri provedbi
akcijskoga programa, postane jasno da mjere iz stavka 4. nisu
10
 dostatne za ostvarivanje ciljeva navedenih u lanu 1. Pri odabiru
spomenutih mjera ili radnji, drave lanice vode rauna o njihovoj
uinkovitosti i trokovima u odnosu na druge mogue zatitne
mjere.

5. Drave lanice izrauju i provode odgovarajue programe

monitoringa kako bi se ocijenila uinkovitost akcijskih programa,
utvrenih u skladu s ovim lankom. Drave lanice koje primjenjuju
lana 5. na cijelom svom teritoriju, sustavno prate koncentraciju
nitrata u vodama (povrinskim i podzemnim) na odabranim
mjernim tokama, na kojima se moe utvrditi nivo oneienja voda
nitratima poljoprivrednog porijekla.

6. Najmanje svake etiri godine drave lanice preispituju i, prema

potrebi, preinauju akcijske programe, ukljuujui sve dodatne
mjere poduzete sukladno lanu 5. O svim promjenama u akcijskim
programima dune su obavijesiti Komisiju.

lan 6.

1. 1. U svrhu donoenja i preinake odredaba o proglaenju ranjivih

podruja, drave lanice su obavezne:
a. u roku od dvije godine nakon notifikacije Direktive,
pratiti koncentraciju nitrata u slatkim vodama u
periodu od jedne godine:
i. najmanje jednom mjeseno na kontrolnim
stanicama povrinskih voda, kako je
utvreno lankom 5, stavkom 4. Direktive
75/440/EEZ i/ili na drugim kontrolnim
stanicama koje su reprezentativne za
povrinske vode u dravi lanici, a ee
tijekom razdoblja poplava;
ii. u redovitim razmacima na kontrolnim
stanicama koje su reprezentativne za
podzemne vode u dravi lanici, vodei rauna
o odredbama Direktive 80/778/EEZ;

11
 b. najmanje svake etiri godine ponoviti program
monitoringa, naveden u stavku a), izuzevi one
kontrolne stanice na kojima je koncentracija nitrata
kod svih prethodnih uzoraka bila manja od 25 mg/l i
gdje nisu zabiljeeni novi faktori koji bi mogli utjecati na
poveanje sadraja nitrata. U tom sluaju, program
monitoringa se ponavlja svakih osam godina;
c. svake etiri godine preispitati eutrofno stanje slatkih,
estuarijskih i obalnih voda.

2. Koriste se referentne mjerne metode utvrene u Dodatku IV.

lan 7.

Smjernice za monitoring iz lana 5. i 6. izrauju se u skladu s

postupkom utvrenim u lanu 9.

lan 8.

Dodaci ovoj Direktivi prilagoavaju se znanstvenom i tehnikom

napretku u skladu s postupkom utvrenim u lanu 9.

M1
lan 9.

1. Komisiji pomae Odbor.

2. Prilikom upuivanja na ovaj lana, primjenit e se lanovi 5. i 7.

Odluke 1999/468/EC9, uzimajui uz to u obzir i odredbe lana 8.

Razdoblje navedeno u lanu 5, stavak 6. Odluke 1999/468/EC bit e

odreeno na tri mjeseca.

3. Odbor e usvojiti pravila postupanja

9
Odluka Vijea 1999/468/EC od 28. juna 1999 uspostavlja postupke za izvrenje postupaka
provedbe povjereno Komisiji (SL L 184, 17.7.1999, p. 23)

12
 lan 10.

1. S obzirom na etverogodinji period nakon notifikacije ove

Direktive i s obzirom na svaki slijedei etverogodinji period,
drave lanice Komisiji podnose izvjetaj s podacima navedenim
u Dodatku V.

2. Izvjetaj se, sukladno ovom lanku, podnosi Komisiji u roku od

est mjeseci nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.

lan 11.

Na temelju podataka dobivenih sukladno lanu 10. i u roku od est

mjeseci nakon primitka izvjetaja od drava lanica, Komisija objavljuje
saetke izvjetaja i dostavlja ih Europskom parlamentu i Vijeu. U
svjetlu provedbe ove Direktive, a posebno odredaba iz Dodatka III,
Komisija treba do 1. januara 1998. Vijeu podnijeti izvjetaj, a ukoliko je
potrebno, s priloenim prijedlozima za reviziju ove Direktive.

lan 12.

1. Drave lanice e donijeti potrebne zakone i druge propise

kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive u razdoblju od
dvije godine od dana notifikacije10. One e o tome odmah
obavijestiti Komisiju.

2. Kada drave lanice budu donosile ove mjere, te e mjere

prilikom njihove slubene objave sadravati uputu na ovu
Direktivu ili e se uz njih navesti takva uputa. Naine toga
upuivanja predvidjet e drave lanice.

3. Drave lanice e Komisiji dostaviti tekst odredaba

nacionalnoga prava koji e donijeti u podruju na koje se
odnosi ova Direktiva.

10
Ova je Direktiva dravama lanica notificirana 19. decembra 1991.

13
 lan 13.

Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

14
DODATAK I.
KRITERIJI ZA ODREIVANJE VODA NAVEDENIH U LANU 3, STAVU 1.

A. Vode navedene u lanu 3, stavku 1. odreuju se primjenom,

izmeu ostalog, slijedeih kriterija:

1. ako povrinske slatke vode, a posebno one koje se koriste ili su

namijenjene zahvatu vode za pie, sadre ili bi mogle sadravati,
veu koncentraciju nitrata od one utvrene u skladu s
Direktivom 75/440/EEZ, ukoliko se ne poduzmu radnje iz lana
5

2. ako podzemne vode sadre vie od 50 mg/l nitrata ili bi mogle

sadravati vie od 50 mg/l nitrata, ukoliko se ne poduzmu
radnje iz lana 5,

3. ako se utvrdi da su prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke

vode, estuariji, obalne i morske vode eutrofna ili bi u skoroj
budunosti mogla postati eutrofna, ukoliko se ne poduzmu
radnje iz lana 5.

B. Pri primjeni ovih kriterija drave lanice takoer uzimaju u

obzir:

1. fizikalna i ekoloka obiljeja voda i tla

2. dosadanja saznanja o ponaanju azotnih spojeva u okoliu
(voda i tlo)
3. dosadanja saznanja o uinku radnji poduzetih u skladu s
lanom 5.

15
DODATAK II.
KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

A. Kodeks ili kodeksi dobre poljoprivredne prakse koji imaju za

cilj smanjenje oneienja nitratima i koji vode rauna o
uvjetima u razliitim podrujima Zajednice, trebaju sadravati
odredbe koje se odnose na slijedea pitanja, u onoj mjeri u
kojoj su ona relevantna:

1. razdoblja u kojima nije prikladno primjenjivati gnojivo

2. primjena gnojiva na strmom terenu

3. primjena gnojiva na vodom zasienom, poplavljenom,

zaleenom ili snijegom prekrivenom terenu

4. uvjeti primjene gnojiva u blizini vodenih tokova

5. kapacitet i izrada spremnika za stajsko gnojivo, ukljuujui

mjere zatite od oneienja voda, uzrokovanog istjecanjem
tekuina koje sadre stajsko gnojivo, te otpadnih voda iz
pohranjenih biljnih materijala, kao na primjer silae, i njihovim
prodiranjem u podzemne i povrinske vode

6. postupci primjene umjetnih i stajskih gnojiva, ukljuujui

postotak i ravnomjernost nanoenja, kojima se gubitak hranjivih
tvari prema vodi odrava na prihvatljivoj razini.

B. U kodeks(e) dobre poljoprivredne prakse drave lanice mogu,

takoer, ukljuiti slijedee:

7. upravljanje koritenjem zemljita, ukljuujui rotacijski sustav

sjetve i omjer povrine zemljita namijenjenog trajnim usjevima
u odnosu na zemljite namijenjeno uzgoju jednogodinjih usjeva
16
8. odravanje minimalne koliine biljnog pokrova tijekom (kinih)
perioda, jer se time iz tla upija azot koji bi inae mogao
prouzroiti oneienje voda nitratima

9. izrada planova za upotrebu gnojiva prema individualnim

potrebama uzgajivaa i voenje evidencije o upotrebi gnojiva

10. zatita od oneienja voda padavinskim ispiranjem i otjecanjem

vode izvan dosega korijena u sustavima navodnjavanja.

17
DODATAK III.
MJERE KOJE SE UKLJUUJU U AKCIJSKE PROGRAME PREMA LANU 5.,
STAVU 4, TAKI a)

1. Mjere ukljuuju propise vezane uz:

a. razdoblja u kojima je zabranjena upotreba odreenih vrsta gnojiva

b. kapacitet spremnika stajskog gnojiva; mora premaivati kapacitet

potreban za skladitenje gnojiva tijekom najduljeg razdoblja u kojem
je na snazi zabrana njegove upotrebe u ranjivim podrujima, osim u
sluaju kada se nadlenom tijelu dokae da e se sva koliina gnojiva
koja premauje trenutni kapacitet spremnika, odloiti na nain koji
nije tetan za okoli

c. ogranienje upotrebe gnojiva, u skladu s dobrom poljoprivrednom

praksom i uzimajui u obzir obiljeja dotinog ranjivog podruja, a
posebno:

i. uvjete, vrstu i nagib tla

ii. klimatske uvjete, padavine i navodnjavanje
iii. koritenje tla i poljoprivrednu praksu, ukljuujui rotacijski
sustav sjetve; a temelji se na ravnotei izmeu:
predviene potrebe usjeva za azotom, i
opskrbe usjeva azotom iz tla te gnojidbom, a odnosi se
na:
koliinu azota prisutnog u tlu, u trenutku kada ga
usjevi ponu koristiti u znaajnijoj mjeri (preostale
koliine na kraju zime)
opskrbu azotom putem mineralizacije rezervi
organskog azota u tlu
dodavanje azotnih spojeva iz stajskog gnojiva
dodavanje azotnih spojeva iz umjetnih i drugih
gnojiva.
18
2. Ove mjere, za svako pojedinano poljoprivredno gospodarstvo
ili stonu jedinicu, osiguravaju da koliina stajskog gnojiva,
upotrijebljena u godini dana, ukljuujui gnojivo rasprostranjeno
od samih ivotinja, ne premai odreenu koliinu po hektaru.

Spomenuta koliina po hektaru odgovara koliini gnojiva koje

sadri 170 kg azota.

Meutim:
a) u prvom etverogodinjem akcijskome programu,
drave lanice mogu dozvoliti koliinu gnojiva koja
sadri do 210 kg azota
b) tijekom i nakon prvog etverogodinjeg akcijskoga
programa, drave lanice mogu odrediti drugaiju
koliinu od gore navedene. Te koliine ne smiju dovesti
u pitanje ostvarivanje ciljeva iz lanka 1. i moraju se
opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao npr:
dugotrajno razdoblje rasta
usjevi s visokim stupnjem potronje azota
velika koliina padavina u ranjivim podrujima
tlo s iznimno visokim kapacitetom denitrifikacije.
Ukoliko, prema podstavku b), drava lanica dozvoli
drugu koliinu, o tome obavjetava Komisiju koja
ispituje opravdanost u skladu s postupkom utvrenim u
lanu 9.

3. Drave lanice izraunavaju koliine iz stavka 2. na temelju

broja ivotinja.

4. Drave lanice obavjetavaju Komisiju o nainu primjene

odredaba iz stavka 2. U svjetlu dobivenih podataka, Komisija,
ukoliko smatra potrebnim, iznosi Vijeu odgovarajue
prijedloge u skladu s lankom 11.

19
DODATAK IV.
REFERENTNE MJERNE METODE

Umjetno gnojivo

Mjerna metoda za azotne spojeve utvrena je Direktivom Komisije

77/535/EEZ od 22. Juna 1977. o usklaivanju zakona drava lanica koji
se odnose na metode uzimanja uzoraka i analize gnojiva11, izmijenjenom
i dopunjenom Direktivom 89/519/EEZ12.

Slatke, obalne i morske vode

Mjerna metoda za odreivanje koncentracije nitrata utvrena je lankm

4a, stavkom 3. Odluke Vijea 77/795/EEZ od 12. decembra 1977.
kojom se odreuje zajedniki postupak razmjene podataka o kvalitetu
povrinskih slatkih voda u Zajednici13, izmijenjene i dopunjene Odlukom
86/574/EEZ14.

11
SL br. L 213, 22. augusta 1977, str. 1.
12
SL br. L 265, 12. septembra 1989, str. 30.
13
SL br. L 334, 24. decembra 1977, str. 29.
14
SL br. L 335, 28. novembra 1986, str. 44.
20
DODATAK V.
PODACI KOJI SE NAVODE U IZVJETAJIMA IZ LANKA 10.

1. Izjava o poduzetim zatitnim radnjama sukladno lanu 4.

2. Karta koja pokazuje slijedee:

a) vode odreene u skladu s lanom 3, stavkom 1. i Dodatkom I,

navodei za svaku vodu koji je kriterij iz Dodatka I.
upotrijebljen u svrhu odreivanja
b) lokaciju proglaenog ranjivog podruja, razlikujui postojea
podruja od podruja proglaenih nakon posljednjeg izvjetaja.

3. Saetak rezultata monitoringa provedenog sukladno lanu 6,

ukljuujui razmatranja na temelju kojih je proglaeno pojedino
ranjivo podruje i na temelju kojih je dolo do preinaka ili
dodavanja odredaba o proglaenju ranjivih podruja.

4. Saetak akcijskih programa izraenih u skladu s lanom 5, a

posebno:

a) mjere navedene u lanu 5, stavku 4, tokama a) i b)

b) podaci navedeni u Dodatku III, stavku 4.
c) sve dodatne mjere ili pojaane radnje, poduzete sukladno lanu
5, stavku 5.
d) saetak rezultata programa monitoringa, provedenih sukladno
lanu 5, stavku 6.
e) pretpostavke drava lanica o vjerojatnom roku, unutar kojeg
se oekuje da vode, odreene sukladno lanu 3, stavku 1,
reagiraju na mjere iz akcijskog programa, uz navoenje stupnja
neizvjesnosti spomenutih pretpostavki.

21
2. NAELA DOBRE
POLJOPRIVREDNE PRAKSE U
ZATITI VODA
Azot je neophodno biljno hranivo. Korijenov sistem biljaka apsorbira
azot u mineralnom obliku iz rastvora (otopine) zemljita. Uz pomo
energije, koju biljke dobiju procesom fotosinteze, azot se ugrauje u
biljne bjelanevine, koje su izvor aminokiselina za ljude i ivotinje.

Ukoliko koliina mineralnog azota u zemljitu prelazi potrebe biljaka za

azotom, poveava se rizik ispiranja azotnih jedinjenja u podzemne vode.

Budui da se azot prije svega ispire u obliku nitrata, govorimo o

zagaenju (oneienju) podzemnih voda sa nitratima. Nitrati iz
podzemnih voda neposredno zagauju i povrinske vode. Takoe
oneienje povrinskih voda moe nastati direktnim oticanjem azotnih
jedinjenja u stajae i tekue vode. Upotrebom mineralnih ubriva je
povean prinos ali i poveana mogunost oneienja voda.

Nitrati sami po sebi u koliinama u kojima se nalaze u hrani i vodi nisu

tetni. Oni tek postaju tetni kada se u organizmu pretvore u druga
azotna jedinjenja. Poveanja koliina nitrata u vodi za pie moe stvoriti
velike probleme kod djece, bolest zvana methemoglobinemija.

Eutrofikacija je pojava, kojom se zbog poveane koliine biljnih hraniva

u stajaim i tekuim vodama, razmnoavaju alge i druge vodene biljke.
Kasnije u razgradnji velike biomase, razmoavaju se mikroorganizmi koji
troe kisik i tako ugroavaju vodenu faunu. Poznati sluaj prekomjernog
razmnoavanja algi je cvjetanje mora. Eutrofikaciju ne izazivaju samo
azotna jedinjenja ve i fosfor.

Ispiranje nitarata takoe uzrokuje velike ekonomske gubitke. U vodu se

ispire azot koji bi biljke mogle koristiti za rast i razvoj. S dobrim
gospodarenjem azotom moemo utedjeti na kupovini azotnih ubriva.
22
Nitrati dolaze u vodu i zbog loeg upravljanja stajskim ubrivom i
nekontrolisanim isputanjem komunalnih otpada. Prema grubim
procjenama nitrati se u poljoprivredi ispiru u omjeru 50% iz mineralnih
ubriva, a 50% iz organskih ubriva.

Oneienje podzemnih voda je poslijedica nekoliko faktora, na koje

ovjek ima uticaja i neki na koje je utjecaj ovjeka manji. Ti faktori su
slijedei:

Tip zemljita. Na lako propusnim zemljitima kontaminacija je laka.

Poljoprivredni usjevi. Na travnjacima je ispiranje nitrata znatno
manje u odnosu na oranine povrine.
Koliina padavina i isparavanje. Veliki dotok vode osigurava brzo,
obnavljanje podzemnih voda, i sa time ispiranje nitrata u podzemne
vode.
Nepoljoprivredna i nenaseljena podruja. Dotok vode iz tih
podruja razreuje nitrate i ispire ih u podzemne vode.

2.1. Pravni i propisi i meunarodne obaveze koje se odnose na

oneienje voda

Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC) iz 1991. godine

propis je Europske unije koji se odnosi na zatitu voda od zagaenja
nitratima iz poljoprivrednih izvora. Direktiva trai od zemalja lanica
Europske unije da:
Definiu podruja koja su osjetljiva na zagaenje voda nitratima iz
poljoprivrede,
Evidentiraju ve zagaene i vode koje bi mogle biti zagaene
nitratima,
Da osmisle i primijene operativne programe sprjeavanja takvih
zagaenja,
Uvedu odgovarajue programe za praenje uinka upravljanja
programima za smanjenje oneienja voda uzrokovanih nitratima.

23
3. SKUPLJANJE, SKLADITENJE I
PRIMJENA STAJSKOG UBRIVA NA
ZEMLJITU
Posebno vana u poljoprivrednoj proizvodnji jesu naela kruenja azota
(N) na poljoprivrednom gazdinstvu.

3.1. Sprjeavanje zagaenja voda sa nitratima

U planiranju upravljanja azotom moramo moramo uzeti u obzir i naela

kruenja azota na farmi. Nedovoljna i prekomjerna primjena azota (N)
u ubrenju poljoprivrednih kultura i hranidbi domaih ivotinja imaju
negativne posljedice. Prekomjerna primjena azota uzrokuje gubitak i
zagaenje okolia (zemljite, vode i zraka), a nedovoljna obezbijeenost
umanjuje ekonomske efekte proizvodnje. Azot se u kruenju na
gazdinstvu neizbjeno gubi, ali se pravilnim gospodarenjem ti gubici
trebaju svesti na najmanju moguu mjeru.

Slika 1. Mogue zagaenja voda nitratima

24
 Slika 2. Kruenje azota (N) u prirodi

Slika 3. Nitrogenski ciklus

Oko 99% svog azota na Zemlji se nalazi u atmosferi. To je azot u

molekularnom obliku (N2), koji je ekoloki neutralan. Biljke i ivotinje
25
azot u ovakvom obliku ne mogu direktno koristiti. Biljke ga
iskoritavaju tek kada se pretvori u biljkama pristupaan oblik. Ova
konverzija azota odvija se:

Biolokom fiksacijom azota iz atmosfere, to je rezultat simbioze

biljaka i bakterija (leguminoze),
Industrijska fiksacija azota, putem mineralnih ubriva.

Azot krui na farmi. Biljke azot ugrauju u bjelanevine koje su

neophodne u ishrani ljudi i ivotinja. ivotinje iskoriste jedan dio
bjelanevina iz krme za svoj rast i za ivotinjske proizvode. Ostatak se
eliminira u razliitim jedinjenjima azota u izmet i urin, koji su, ako ga
pravilno koristimo, ponovno izvor azota za biljke. U kruenju azota na
farmi postoje gubici koje se naravno ne mogu izbjei, ali se mogu
znatno smanjiti. Azot se gubi u vodu i u zrak.

Gubitak azota u zrak dolazi:

Iz tala, gdje se gubici javljaju uglavnom u obliku amonijaka,

Iz ubrita, gdje se gubici javljaju u obliku amonijaka, molekularnog
azota i azot-oksida,
Iz poljoprivrednih zemljita, gdje se azot gubi u obliku amonijaka,
molekularnog azota i azot oksida.

Gubitak azota u vodu dolazi:

Iz poljoprivrednih zemljita, gdje se ispiru azotna jedinjenja u

podzemne i povrinske vode,
Iz neureenih i vodonepropusnih ubrita,
Iz neureenih tala i ispusta za domae ivotinje.

Osnovna naela za smanjenje gubitaka u kruenju azota na farmi

su:

Ope naelo vie azota (N), vei gubici biljke obezbijediti sa

onoliko azota koliko ga trebaju a ivotinje obezbijediti sa onoliko
bjelanevina koliko ih trebaju.
26
 Pravilnim postupkom sa azotom smanjujemo gubitak a time i manju
upotrebu industrijski vezanog azota.

U zatiti od zagaenja, odluujuu ulogu ima optereenje

poljoprivrednih povrina brojem ivotinja. Pravilnik o dobroj
poljoprivednoj praksi u koritenju ubriva propisuje optereenje
poljoprivrednih povrina brojem ivotinja posredno, odnosno propisuje
najveu koliinu istog azota iz organskoga ubriva kojom se godinje
moe ubriti poljoprivredna povrina. U poetnom etverogodinjem
periodu, najvea doputena koliina unosa istog azota putem
organskog ubriva iznosi 210 kg N/ha godinje. Nakon isteka poetnog
etverogodinjeg perioda, uvodi se trajno ogranienje najvee
doputene koliine unosa istog azota putem organskog ubriva koja
iznosi 170 kg N/ha godinje (kada se pristupi u EU).

Tabela 1. Obrazac za izraunavanje optereenja zemljita sa stokom i

optereenja zemljita sa azotom iz ivotinjskih ubriva

Vrsta i UG/ivotinji Broj Broj Azota po Azota u

kategorija ivotinja uslovnih ivotinjskom ivotinjskom
stoke stoke na farmi grla na gnojivu gnoju
farmi (kg/UG/godina) (kg/godina)
A B C (A x B) E (C x D)
D
Odrasla goveda 1,0 70
Goveda 12 24 0,6 70
mj.
Goveda 6 12 0,3 70
mj.
Telad do 6 mj. 0,15 70
Odrasli konji 1,0 60
drebad i omad 0,5 60
Ovce i koze 0,15 70
Rasplodne 0,3 80
krmae i nerasti
Tovne svinje 0,15 80
Kokoi nesilice 0,004 85
Tovni pilii 0,0025 85
Purani 0,02 85
UKUPNO Kg N (azota)
Povrina poljoprivrednog zemljita u upotrebi ____ha _______ha
Optereenje poljoprivrednog zemljita sa stokom ___UG/ha
Optereenje zemljita sa N (azotom) ____kg N/ha

27
 Tabela 2. Sadraj azota (N), fosfora (P) i kalija (K) u stajskim ubrivima i
najvea doputena koliina u primjeni ubriva
Vrsta N P2O5 K 2O Granina Najvea dozvoljena Sadrana koliina
ubriva % % % vrijednost koliina hraniva
primjene azota ubriva prema
(N) graninim
vrijednostima
Kg/ha t/ha N P2O5 K 2O
210 42 210 126 210
Govei 0,5 0,3 0,5
170 34 170 102 170
210 35 210 105 210
Konjski 0,6 0,3 0,6
170 28 170 85 170
210 26 210 130 210
Ovji 0,8 0,5 0,8
170 21 170 106 170
210 35 210 175 140
Svinjski 0,6 0,5 0,4
170 28 170 142 113
210 14 210 182 70
Kokoji 1,5 1,3 0,5
170 11 170 147 57
210 7 210 210 140
Brojlerski 3,0 3,0 2,0
170 5,5 170 170 110
Kompost 210 10 210 220 80
2,1 2,2 0,8
govei 170 8 170 180 65
Gnojovka 210 52 m3/ha 208 104 260
0,4 0,2 0,5
govea 170 42 m3/ha 170 85 210
Gnojovka 210 42 m3/ha 210 168 126
0,5 0,4 0,3
svinjska 170 34 m3/ha 170 136 102
Naznaenim vrijednostima ograniava se broj uslovnih grla po hektaru
koje je doputeno drati na gazdinstvu.

Tabela 3. Preporueno doputeno optereenje UG/ha u primjeni stajskoga

ubriva na vlastitom gazdinstvu
N u stajskom
Vrsta i kategorija Doputeno optereenje
UG/ivotinji ubrivu
stoke (UG/ha)
(kg/UG/godini)
Odrasla goveda 1,0 70
Goveda 12 24 mj. 0,6 70
2,4
Goveda 6 12 mj. 0,3 70
Telad do 6 mj. 0,15 70
Odrasli konji 1,0 60
2,8
drebad i omad 0,5 60
Ovce i koze 0,15 70 2,4
Rasplodne krmae i 0,3 80
nerasti 2,1
Tovne svinje 0,15 80
Kokoi nesilice 0,004 85
Tovni pilii 0,0025 85 2,0
Purani 0,02 85

Gazdinstva s veim brojem UG/ha od preporuenog iz tablice, viak

28
stajskoga ubriva mogu zbrinuti: ubrenjem poljoprivednih povrina
drugog vlasnika na osnovu ugovora; preradom stajskoga ubriva u
bioplin, kompost ili supstrat; ili zbrinjavanjem na druge naine.

Na taj nain dugorono se osigurava zatita zemljita i podzemnih voda,

odriva biljna i stoarska proizvodnja, dobivanje okolinih dozvola
potrebnih za daljnji razvoj proizvodnje, ostvarivanje poticaja na
proizvodnju i ostvarivanja nepovratne financijske pomoi iz fondova
Europske unije.

Slika 4. Ciklus N, P i K kod jedne krave muzare koja godinje daje 5 000 kg
mlijeka. N, P i K za telad vezani su jedino za proizvodnju embriona.

3.2. Paa

ivotinje izluuju uriniranjem i baleganjem po jedinici povrine znatno

vee koliine azota (N) nego pri ubrenju sa ivotinjskim ubrivima.

Za sprjeavanje oneienja voda kada su goveda na pai treba uraditi

slijedee:
Pau treba organizirati tako da bi se izbjeglo dugotrajno zadravanje
29
 ivotinja kod napajalita, krmilita i dr.,
Organizirati pregonski nain ispae i da su povrine za ispau dobro
ozelenjene,
Nedozvoliti pristup ivotinja vodotocima,
U vrijeme kada nema vegetacije stoku drati u oborima koji
omoguuju sakupljanje izmeta, stajnjaka ili gnojnice.

Preoravanje dugotrajnih travnjaka

Preoravanjem dugotrajnih stajnjaka u zemljite se unosi velika koliina
azota, koji se ispire u podzemne vode. Ako se planira preoravanje veih
povrina, onda to treba raditi postupno, tokom nekoliko godina.
Preorane povrine u to kraem roku zasijati.

Naknadni usjevi i ozelenjavanje preko zime

Sjetvom naknadnih usjeva i ozelenjavanjem njiva preko zime
smanjujemo nivo mineralnog azota u zemljitu a time i ispiranje nitrata
u podzemne vode. Ovo je uspjeno samo kod onih usjeva koji se uspiju
do zime dovoljno razviti.

Zaoravanje etvenih ostataka

Ispiranje azota moe se sprijeiti zaoravanjem ostataka usjeva koji
sadre malo azota kao npr. slama itarica.

Slika 5. Krave na ispai. Sa stanovita zatite okolia i dobrobiti ivotinja

ispaa ima velike prednosti. Ali se mora voditi rauna da se stoka ne
zadrava dugo na jednom mjestu i da su povrine ozelenjene
30
3.3. Vrijednost stajskoga ubriva

Prirodno je, najekonominije i za okoli najprihvatljivije stajsko ubrivo

primjenjivati na poljoprivrednim povrinama. Pri tome je jako vano
kada se (i koliko) stajskoga ubriva smije izvoziti na poljoprivredne
povrine da bi se na najmanju mjeru svelo zagaenje povrinskih i
podzemnih voda, a istovremeno najvie iskoristila hraniva iz stajskoga
ubriva i njegovi drugi korisni efekti. Primjereno skladitenje i
koritenje stajskoga ubriva uveliko smanjuje potrebe za primjenom
mineralnih ubriva na poljoprivrednim povrinama.

Vrijednost stajskoga ubriva zavisi od njegovog sastava, a on se dosta

razlikuje, zavisno od vrste domae ivotinje od koje je dobiven.

Uz sadraj primarnih hraniva, stajsko ubrivo sadri i druga vana

sekundarna hraniva i mikrohraniva, i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj
proizvodnji. Stoga stajsko ubrivo prije svega treba tretirati kao
vrijedan proizvod na gazdinstvu i tako s njime treba i gospodariti
koristiti ga na dobrobit biljne proizvodnje, za popravljanje plodnosti i
strukture zemljita, uz to manje gubitaka. Tada e gospodarenje
stajskim ubrivom biti povoljno i za okoli.

Proizvodnja stajskoga ubriva posebno zavisi od naina dranja

ivotinja, tipa izubravanja, intenziteta proizvodnje i hranidbe domaih
ivotinja.

Openito su u upotrebi tri tipa stajskoga ubriva, i to:

kruto stajsko ubrivo smjesa je stelje, krutih i tekuih

ivotinjskih izluevina razliitog stepena bioloke razgraenosti,
stabilnosti i zrelosti;
gnojovka je polutekue stajsko ubrivo, smjesa krutih i tekuih
ivotinjskih izluevina, tj. stajsko ubrivo uglavnom bez stelje;
gnojnica je tekue stajsko ubrivo, najee smjesa tekuih
ivotinjskih izluevina i otpadnih voda (obino nastaje kao tekui
ostatak izluevina koje stelja ne uspije upiti).

31
3.4. Sprjeavanje zagaenja voda nitratima iz stajskog ubriva

Potencijalno velik izvor zagaenja povrinskih i podzemnih voda jest

ispiranje nitrata iz stajskoga ubriva. To se prije svega odnosi na
podruja s vrlo intenzivnim uzgojem u kojima je velika gustoa
stoarskih farmi, odnosno veliko optereenje poljoprivrednih povrina
brojem ivotinja. Potrebno je provoditi mjere i postupke dobroga
gospodarenja stajskim ubrivom da bi se omoguio razvoj stoarske
proizvodnje bez tetnog uticaja na okoli. Takav okolini pristup
gospodarenju u poljoprivredi stvara pozitivne rezultate u drugim
privrednim djelatnostima, turistikim sadrajima i iroj zajednici, uz vrlo
direktno djelovanje i poboljanje plodnosti poljoprivrednih povrina u
cjelini.

Zagaenje povrinskih voda (stajaih i tekuih) nitratima vidljivo je po

bujanju nieg vodenog bilja (algi) pa i drugog (vieg) vodenog bilja, a ta
se pojava naziva eutrofikacija. U morima se ta pojava vidi u obliku
bujanja kolonija algi tzv. cvjetanje mora. To su openito vrlo tetne
pojave u vodenim ekosistemima, ugroavaju bioloku ravnoteu pa ak
dovode i do ugibanja vodenoga svijeta. Ispiranje nitrata u podzemne
vode koje dospiju u pitku vodu direktno teti zdravlju ljudi. Dakle,
ispiranjem nitrata iz stajskoga ubriva dogaa se viestruka teta
ugroava se zdravlje ljudi i okoli, a gubi se vrijedan izvor azota kojega
bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti, a ovako se mora
nadomjestiti sve skupljim mineralnim ubrivima.

3.5. Skladitenje stajskoga ubriva

Skladita za stajsko ubrivo grade se prije svega zbog sprjeavanja

zagaenja podzemnih i povrinskih voda, te zbog ouvanja hranivih
vrijednosti stajskoga ubriva. Skladita treba graditi vrlo paljivo jer
moraju biti nepropusna, onemoguavati izlijevanje, ispiranje ili oticanje
stajskoga ubriva u okoli, pa stoga predstavljaju veliku investiciju na
gazdinstvima. Pri skladitenju ivotinjskih ubriva stvaraju se amonijak i
stakleniki plinovi. Treba voditi rauna da se to manja povrina
stajnjaka izlae utjecaju zraka. Skladita za stajnjak su objekti sa
32
periodom koritenja od dvadest i vie godina. Zato se pri izgradnji
skladita za stajnjak uvijek moramo posavjetovati sa strunjacima koji e
pomoi u planiranju potrebnih kapaciteta, savjetima o poziciji i obliku
objekta i dr. Prepravke ovakvih objekata je vrlo teko raditi, zato
trebaju biti dobro uraeni graevinski radovi.

Skladitenje ivotinjskog ubriva (stajnjaka) treba definisati slijedeim

zakonskim aktima:
Pravilnik o maksimalnim nivoima unosa opasnih materija i ubriva u
zemljite,
Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u primjeni ubriva.

Skladita moraju svojom veliinom zadovoljiti prikupljanje ubriva za

estomjeseni period (6 mjeseci) u kontinentalnom podruju i
etvoromjeseni period (4 mjeseca) u priobalnom podruju. Kada je
stoka na pai u periodu od 8 mjeseci ili vie, skladini prostor za
stajnjak treba biti izgraen za najmanje etvoro mjeseni period
skladitenja (4 mjeseca).

Za jedno uslovno grlo za est mjeseci skladitenja, potrebno je

osigurati:

za kruto stajsko ubrivo najmanje 4 m2 povrine skladita uz visinu

nakupine ubriva od 2 m odnosno 8 m3 prostora skladita za kruto
stajsko ubrivo, ako je visina hrpe manja od 2 metra,
za gnojnicu spremnik od 2 m3,
za skladitenje gnojovke 10 m3 za lagune.

Tabela 4. Minimalni potrebni kapacitet skladita za ivotinjski gnoj (u

m3/ivotinji) (Uredba Europskog parlamenta i savjeta broj 1137/2008 od
22.oktobra 2008. godine)
Vrsta ivotinje Gnojovka talski gnoj Gnojnica
sa
prostirkom
Tele 1,2 1 0,7
Tele za daljni uzgoj 2,3 2,1 1,2
Mlada goveda od 1 do 2 godine 5,8 4,2 2,9
33
Vrsta ivotinje Gnojovka talski gnoj Gnojnica
sa
prostirkom
Junica 7,7 7 3,8
Bikovi 7,1 7 3,5
Krave muzare 11,8 7 3,9
Ovce 1
Koze 1
Podaci iz Slovenije Kmetijsko Gozdarski Zavod Maribor

Jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ako se kroz sistem i tehnologiju

uzgoja domaih ivotinja ne stvara gnojnica.

Jame i odlaue povrine za stajsko ubrivo moraju biti potpuno

nepropusne za vodu. Zbog toga za betonske objekte
upotrebljavamo beton kvaliteta B 300 WU/LS (vodonepropustan,
otporan prema nagrizanju) po standardu ONORM B
4200/odjeljak 10. Armirano eljezo mora biti prekrito s obje strane
s najmanje 3,5 cm debelim slojem betona.

Preporuka primjer Hrvatska:

Konstrukcija objekata za skladitenje gnojiva moe biti bazirana na betonu.

Jame za skladitenje gnojiva imat e 15-20 cm debeo sloj od dobro
granuliranog ljunka nabijenog pod pritiskom od 30 MPa ispod temeljne
ploe. Za konstrukcije podova i zidova koristit e se vodonepropusni beton
otporan na hemikalije. Beton prema jaini mora pripadati minimalno u
razred C30/37, s minimalnim udjelom cementa od 300-320 kg/m3,
maksimalnim omjerom vode i cementa od 0,6 i mora spadati u klase: XC4,
XF3, XA1 (oekivani vijek trajanja konstrukcije je 50 godina). Maksimalna
veliina agregata bi trebala biti 20 mm (takoer poznat kao trofrakcijski
beton u Hrvatskoj). Beton e sadravati elina pojaanja B500B Q (ojaanje
mree) i B500B R (ojaanje ipki) u koliini od 70 kg/m3. Betonska ploa
mora biti dizajnirana na nain da podnese teret mehanizacije za punjenje i
pranjenje gnojiva iz skladita. Nagnute pregrade opisane u strukturnom tipu
1 bilo bi poeljno da budu izgraene od betona. Testiranje kompaktnosti i
34
stvrdnjavanja betona prati listu propisa i standarda. Spojevi izmeu okomitih
zidova i betonske ploe moraju osiguravati nepropusnost gnojiva i kinice.
Ljepljiva traka e biti postavljena izmeu okomitih zidova i temeljne ploe,
konstrukcijskih spojeva i pogonskih spojeva. Sav lijevani beton e biti testiran
na jednom uzorku od 10m3.

Proizvoae treba upozoriti da samoizgradnja bez tanih strunih

savjeta i nadzora nije dobra. Ekoloka i vodopravna kontrola gnojita e
biti sve stroa.

Prilikom izgradnje skladita za stajnjak treba nai i njaprikladnije mjesto

za izgradnju. Toplota ubrzava stvaranje metana i neugodnih mirisa, te
stoga treba skladita graditi na sjenovitom mjestu. Skladita moraju biti
tako dizajnirana da se mogu lako isprazniti bez mogunosti rizika
izlijevanja. Takoe treba voditi rauna i o smjeru vjetrova, da bi se
izbjeglo uznemiravanje zbog neugodnih mirisa. Ako je mogue, skladite
za stajnjak nikada ne graditi u blizini izmuzita i skladita za mlijeko.
Skladita za tekui stajnjak moraju biti izgraena na najmanje 10 metara
od vodotokova i kanala, ime se smanjuje rizik od izlijevanja.

Tabela 5. Procenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za goveda

Dnevna proizvodnja
Kategorija
Feces (kg) Urin (kg)
Tele uzrasta do 6 meseci 105 kg 5 3
Junice uzrasta od 1 god. 250 kg 13 8
Junice uzrasta od 1 -2 god. 440 kg 22 14
Junice uzrasta preko 2 god. 550 kg 28 17
Krave u laktaciji 650 kg 34 21
Zasuene krave 26 16
Bikovi 19 11

35
3.6. vrsti stajnjak

vrsti stajnjak predstavlja mjeavinu fecesa (izmeta), mokrae,

prostirke, manje koliine vode koja se prosipa prilikom napajanja,
ostataka hrane, dlake i dr.

Godinja koliina stajnjaka zavisi od vrste domaih ivotinja, tjelesne

mase i koliine upotrebljene prostirke. Tako govee od 500 kg ostavlja
oko 15 tona svjeeg odnosno 11 tona zrelog stajnjaka, dok konj iste
teine oko 10 t svjeeg i 8 t zrelog stajnjaka. Manje ivotinje proizvode
proporcionalno manje koliine stajnjaka: ovca (45 kg) oko 0,9 t svjeeg
ili 0,7 t zrelog, a svinja (100 kg) 2,7 t svjeeg odnosno 2,2 t zrelog
stajnjaka. vrsti stajnjak bogat slamom moe se slagati na gomilu visine
do 3 m. Tokom perioda lagerovanja stajnjaka na betonskim skladitima
pod utjecajem atmosferskih padavina dolazi do cjeenja vode bogate
nutrijentima i ta voda se naziva osoka.

Procjena dnevne proizvodnje svjeeg vrstog stajnjaka

Oekivana koliina vrstog stajnjaka izraunava se na osnovu formule:

Oekivana koliina stajnjaka (kg) = (K/2 + P) x 4

Gdje je: K- suva materija hrane (kg); P- koliina prostirke (kg)

U oksidacijskim uslovima krajnji produkti su CO2 i H2O pa slabo

zbijene gomile stajnjaka imaju velike gubitke na teini i azotu. U
uslovima dobre zbijenosti stajnjak za tri mjeseca izgubi priblino 30%
teine i 25 % azota. Obino se smatra da je stajnjak nakon 3-4 mjeseca
poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci potpuno zreo.

Tabela 6. Prosjean sadraj makroelemenata u svjeem stajnjaku (%)

Tip stajnjaka N P2O5 K2O Ca Mg S
Govei 0,6 0,3 0,5 0,3 0,1 0,04
Konjski 0,6 0,3 0,6 0,3 0,1 0,04
Oviji 0,9 0,5 0,8 0,4 0,1 0,06
Svinjski 0,6 0,5 0,4 0,5 0,1 0,10

36
 Tip stajnjaka N P2O5 K2O Ca Mg S
Kokoji 1,5 1,3 0,5 3,0 0,3 0,40
Brojlerski 3,1 3,0 2,0 2,0 0,4 0,70

Tabela 7. Prosjean sadraj mikroelemenata u svjeem stajnjaku (%)

Tip stajnjaka Mn Zn Cu B Fe Vlaga %
Govei 0,003 0,002 0,0008 0,002 --- 80
Konjski 0,003 0,002 0,0008 0,002 --- 70
Oviji 0,003 0,002 0,0008 0,002 --- 65
Svinjski 0,0005 0,010 0,0004 0,0003 0,03 80
Kokoji 0,003 0,002 0,0006 0,002 0,06 65

3.7. Teni stajnjak

Teni stajnjak se sastoji od fecesa, mokrae, upotrijebljene tehnike

vode koja se koristi za pranje bokseva ili linija, i vode koja se rasipa pri
napajanju grla, ostataka hrane, dlake itd.

Koliina i kvalitet proizvedenog tenog stajnjaka zavise od koliine

upotrijebljene vode za ienje boksa ili linija u objektu i ispravnosti
pojilica.

Nekontrolisana prekomjerna upotreba vode za ienje boksa ili linija

smanjuje sadraj suhe materije u stajnjaku i poveava potrebe za
skladitenje tenog stajnjaka. Jedan kubni metar sadri priblino 1000 kg
tenog stajnjaka.

Tabela 8. Procjena dnevne proizvodnje tenog stajnjaka

Procjenjena dnevna proizvodnja
Kategorija goveda
tenog stajnjaka, l
Telad 7,0
Junad 6-12 mj. 13,0
Junad 12-24mj. 26,0
VSJ/Tovna junad 32,0

37
 Procjenjena dnevna proizvodnja
Kategorija goveda
tenog stajnjaka, l
Muzne krave 53,0

Tabela 9. Prosjene vrijednosti tenog stajnjaka

(Virginia tech and research data from N.C State University, 1993.)
Teni N NH4 P2O5 K2O Ca S Mg Zn H2O
stanjnjak kg/m3 %
Govei 2,76 1,13 1,68 2,52 1,20 0,37 0,58 0,03 93,0
Svinjskai 3,72 2,40 2,64 2,04 1,03 0,56 0,35 0,05 95,0
Junei 4,44 1,92 2,76 3,84 1,19 0,84 0,61 0,02 89,0

Sve ivotinje izluuju neiskoritene hranjive materije jer se potpuno

usvajanje ne moe postii. Rezultati iz Holandije pokazuju da se 60-80%
N i P i vie od 90% K izlui putem ekskremenata kod ivine i svinja.
Takoer, prosjena krava izlui u ekskrementima po kg proizvedenog
mlijeka 10-14 grama N, 0-3 grama P i 10-20 grama K. ivotinje i njihovi
ekskrementi ine 16,4 % od ukupne godinje proizvodnje metana.

Farme za proizvodnju mlijeka takoe proizvode 56% ukupne emisije

amonijaka u Holandiji, a ostale farme 38%, tako da danas postoji
nekoliko strategija u ishrani domaih ivotinja koje znaajno smanjuju
izluivanje N i P kao i emisiju metana i amonijaka:
hranjenje ispod maksimalnih potreba ivotinja;
upotreba sintetikih aminokiselina i visoko kvalitetnih izvora
bjelanevina;
upotreba multifazne ishrane i odvojena ishrana po polovima;
upotreba enzima i probiotika u poboljanju svarljivosti;
poboljanje konverzije hrane;
poboljanje svarljivosti P.

Upotreba tenog stajnjaka mora se obavljati u skladu sa vaeim

propisima u propisanim ogranienim koliinama i to samo u
vegetacijskom dijelu godine.

38
3.8. Osoka

Dio izluevina koje prostirka ne upije u samom objektu i iz skladita

vrstog stajnjaka sakupljaju se odvojeno i nazivaju se osoka.

Osoka sadri prosjeno 0,3% azota (0,1-0,5), 0,6% K2O (0,3-1,0) i

fosfora u tragovima (0,01% P2O5). Stajanjem osoke u otvorenim jamama
ili bazenima vrlo brzo se gubi azot u vidu amonijaka, pogotovu pri viim
temperaturama.

Azot je 70% u obliku amonijaka pa se lako gubi isparavanjem. Gubici

azota mogu se sprijeiti dodavanjem formaldehida (0,1%) ili gipsa pri
emu nastaje amonijum-sulfat.

Postupak sulfatizacije izvodi se izvan staje zbog redukcije sumpora do

sulfida koji su otrovni za stoku. Dodavanjem superfosfata (sadri gips) u
osoku sniava se pH i sprijeava isparavanje amonijaka bez tetnih
posljedica za stoku a ujedno poveavamo i udio fosfora.

Koliina osoke po jednom goveetu iznosi oko 14 kg/dan odnosno 5 m3

u toku godine, a prevedeno u nutrijente oko 10 kg N i 25 kg K2O.

3.9. Razlozi za skladitenje stajnjaka

Kako bi se stajnjak mogao upotrijebiti na zemljitu u uslovima koji

su kompatibilni sa klimatskim i karakteristikama usjeva gdje e se
stajnjak rasturati.
Upotreba stajnjaka na zemljitu tokom perioda kada je zemljite
zasieno, vlano, smrznuto ili prekriveno snijegom je zabranjena.
Nutrijenti iz stajnjaka e se najbolje iskoristiti ako se stajnjak koristi
neposredno prije ili tokom sezone porasta usjeva.

39
 Slika 6. Ne ovako (est sluaj u BiH)

Slika 7. Hrpa stajskog gnojiva na obali rijeke Bosne (Ilija Ljeevo)

40
Slika 8. Stajnjak izvezen na njivu, na gomili u oktobru, 2008., slikano mart,
2009.(eli)

Slika 9. Hrpa stajnjaka pored staj na zemlji (Odak)

41
 Slika 10. Skladite od betona i izubravanje staja

Gospodarstva koja uzgajaju ivotinje u boksovima na stelji ili nekoj

drugoj podlozi ( gumena prostirka, pijesak, piljevina) grade graevine za
skladitenje gnojovke.

Gospodarstva s poveanim brojem ivotinja u odnosu na proizvodne

povrine i koja ne raspolau dovoljnim kapacitetima za skladitenje,
ugovorno mogu rijeiti skladitenje ubriva na gospodarstvima koja
imaju viak takvih kapaciteta.

Upotrebom stajnjaka u proizvodnji obnovljivih izvora energije mogue

su znatne utede u kapacitetima potrebnim za skladitenje ubriva i
energenata u proizvodnji za zagrijavanje prostorija, tehnolokih voda, u
proizvodnji plina, struje itd.

U posebnim sluajevima stajnjak se moe skladititi i na polju, ali samo

zreli stajnjak. Ako pravilno uskalditimo stajnjak na polju rizik od
ispiranja azota je mali. Kod skladitenja stajnjaka na polju moramo uzeti
u obzir slijedee:
na polju se moe skladititi samo stajnjak koji je najmanje tri (3)
mjeseca bio uvan u ureenom skladitu za stajnjak,
hrpe stajnjaka moraju biti udaljen najmanje 25 metara od
vodotokova i kanala,
hrpe ne smiju biti na kosim terenima i plitkim zemljitima,
za skladitenje nisu dobra mjesta na kojima se zadravaju
42
 povrinske vode i sa visokim nivoom podzemnih voda,
na polju skladitimo stajnjak koji se moe upotrijebiti iste godine, a
naredne godine hrpu ne pravimo na istom mjestu,
hrpa mora biti oblikovana tako da kia i druge padavine ne otiu po
povrini i ne nakupljaju se u hrpi stajnjaka,
hrpu stajnjaka na polju preporuuje se pokriti folijom.

Slika 11. Nadzemni spremnik gnojovke

Slika 12. Kanali za skladitenje gnojovke ispod staje (slalom sistem)

43
 Slika 13. Klasina hrpa krutog stajskoga ubriva s jamom za gnojnicu,
najprikladnija je za manja gospodarstava

4. SISTEMI IZGNOJAVANJA STAJA

Sistemi za izgnojavanje staja sastoje se od slijedeih tehnolokih
elemenata:
Sistem za uklanjanje stajnjaka s blatnih hodnika
(scraperi, izguravanje traktorom uz pomo ralice/daske, robot za
izgnojavanje, reetkasti pod, i dr.);
Spremnik za skladitenje i zbrinjavanje stajnjaka (laguna), u kojemu
se stajnjak prikuplja i dri u periodu fermentiranja do praenja i
odvoenja na njivu, koji obino traje 6 mjeseci. Laguna treba
imati kapacitet za sladitenje od najmanje 10 m3 stajnjaka po
uvjetnom grlu (kravi) u roku od 6 mjeseci, ako se radi
o rijetkom/tekuem stajnjaku (bez slame); Ako se radi o krutom
stajnjaku (sa slamom), potreban je spremnik za skladitenje
najmanje 8 m3 stajnjaka po muznoj kravi, te 2 m3 spremnika za
osoku, u roku od 6 mjeseci;
Oprema za minipuliranje, kondicioniranje i transport stajnjaka,
ovisno od izabranog rjeenja (pumpe, mjealice, transporteri, pree,
bageri, cisterne, itd.)

Izbor optimalnog tehnolokog rjeenja za uspostavljanje ovakvih sistema

ovisiti e od konkretnih uvjeta i potreba svake farme. U tom smislu, u
praksi se najee projektiraju i izvode slijedea rjeenja:

44
 4.1. Izgnojavanje u lagunu pored objekta

Slika 14. Nacrt stajskog objekat sa lagunom pored staje

Ovo je uobiajen nain za izgnojavanje manjih staja sa punim podovima,

koji se primjenjuje kod krutog i rijetkog stajnjaka. Kod ovakvog
sistema stajnjak sa blatnih hodnika izgurava se u lagunu skreperom ili
traktorom sa ralicom/daskom (pogodnije kod duboke stelje).

Slika 15. Sistem duboka stelja

Za rijetki/tekui stajnjak (npr. kod dranja goveda u boxovima bez

stelje), uobiajeno se izvode ukopane vodonepropustne lagune. Radi
spreavanja da se stajnjak u laguni skrutne, i da bi se odrala

45
homogenost mase, stajnjak u ovakvim lagunama potrebno je
povremeno mijeati odgovarajuim mjealicama.

Slika 16. Nacrt lagune za stajnjak

Slika 17. Laguna pored staje

46
 Slika 18. Screper za izguravanje stajnjaka u lagunu

Za kruti stajnjak (npr. kod dranja na kosoj ploi ili u boxovima s

dubokom steljom), pored staje se obino izvodi ravni deponij za prihvat
stajnjaka sa obodnim zidovima.

Kod sistema sa krutim stajnjakom javljaju se problemi vezani uz

transport i manipuliranje hrpama krutog stajnjaka koje nastaju ne
depou, koje treba premjetati kako bi se osigurao prostor za nove
koliine. Za te svrhe obino se koriste odgovarajui mehaniki ili
hidrauliki transporteri, bageri, i sl.

Radi efikasnog upravljanja izgnojavanjem, a naroito kod farmi sa

dubokom steljom, koriste se odgovarajui hidraulini transporteri i
prese, kojima se bitno olakava manipuliranje i smanjuje se volumen
stajnjaka.

47
 Slika 19. Nacrt staje sa izgnojavanjem kruti stajnjak

Slika 20. Kruti stajnjak u skalditu pored staje

Prednosti ovakvih sistema su:

jednostavnost i lake odravanje,
48
 stajnjak se kontinuirano uklanja iz objekta, ime se osigurava bolja
higijena i eliminiraju se tetni plinovi iz stajskog prostora,
neto povoljnija cijena;

Mane se sastoje u slijedeem:

zauzima vie prostora na parceli,
poveani utjecaj na okoli (ako laguna nije natkrivena),
gubitak vrijednosti stajnjaka, ukoliko laguna nije natkrivena (zbog
breg hlapljenja azota, atmosferilija, itd.

4.2. Izgnojavanje kroz reetkasti pod u lagunu ispod

objekta (kod staja s rijetkim/tekuim stajnjakom)

Kod staja s reetkastim podom, ispod blatnih hodika izvodi se

vodonepropustna laguna u koju stajnjak propada kroz reetke u podu.
Za vrijeme dok fermentira u laguni, stajnjak se mora povremeno
mijeati i vibrirati kako bi se izbjeglo skruivanje te osigurala
homogenost mase. Za tu svrhu izvodi se poseban otvor i mjealica za
mijeanje stajnjaka.

Slika 21. Sistem dranja krava reetkasti pod

Prednosti staja s reetkastim podom:

uteda prostora na parceli pogodno za manje parcele,
49
 vrlo jednostavno izgnojavanje,
smanjena potreba za radom ljudi,
nema naruavanja okolia pogodno za gue naseljene lokacije,
manji gubitak vrijednosti stajnjaka,
nije nuan scraper;

Mane reetkastog poda:

kompleksnija konstrukcija i vei trokovi gradnje staje,
smatra se da reetkasti pod vie ugroava zdravlje krava
(zbog poveane koliine tetnih plinova koji dopiru kroz
reetke, nedekvatnosti za kretanje i papke, itd.);
oteano odravanje podzemne lagune;
kompromisna istoa (stajnjak se zadrava na reetkama, tako da je
za optimalnu higijenu ipak potrebno koristiti lagani skreper ili robot
skreper za reetkasti pod).

4.3. Izgnojavanje staja s punim podom u lagunu ispod

objekta (kod rijetkog/tekueg stajnjaka)

Radi se o novijem rjeenju koje objedinjuje prednosti prethodna dva

sistema.

Kod ovog sistema stajnjak s punog poda izgurava skreperom u lagunu

ispod objekta kroz otvore na kraju blatnih hodnika.

Slika 22. Sistem izguravanja tenog stajnjaka u sabirni kanal

50
Prednosti ovakvog sistema:
neto nii trokovi nego kod reetkastog poda,
nema tetnih uinaka po zdravlje krava,
optimalna istoa,
sauvana kvaliteta stajnjaka.

4.4. Izgnojavanje staje s punim podom u kolektor iz

kojeg se stajnjak ispumpava u vanjski spremnik:

Ovo je takoer novije rjeenje, koje je praktino na parcelama s

visokim podzemnim vodama i u drugim sluajevima kada nije mogua
izvedba ukopane lagune.

Kod ovog rjeenja stajnjak se izgurava skreperom u specijalni kolektor

na kraju blatnih hodnika, i potom se iz kolektora prepumpava
u odgovarajuu nadzemnu lagunu koja se smjeta na parceli pored
staje. S obzirom na razvoj tehnologije i znatno nie cijene nadzemnih
spremnika, ovakvi sistemi sve ee se koriste.

Slika 23. Nacrt staje sa kolektorom

51
5. PRIMJENA STAJSKOGA UBRIVA
Stajsko ubrivo je najbolje iskoristi u vrijeme vegetacije. Tome se treba
prilagoditi i ubrenje.

ubriva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima pri

emu se uzima u obzir:

- bilanciranje unesenih hraniva (mineralna i organska ubriva, etveni

ostaci, navodnjavanje) i hraniva iznesenih iz zemljita (odnoenje hraniva
ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem,
isparavanjem, (denitrifikacijom) na osnovu poetne analize zemljita i
tehnolokih postupaka tokom proizvodnje,
- oekivanog nivoa proizvodnje i kvaliteta prinosa,
- raspoloiva koliina hraniva u zemljitu i dodatne koliine biljkama
dostupnih hraniva za koja predviamo da e nastati u toku rasta usjeva,
zavisno o uslovima rasta usjeva, tipu zemljita, podneblju u kojem se
usjev uzgaja,
- pH vrijednost zemljita, koliina humusa u zemljitu i tekstura zemljita,
kako s gledita poveanja pristupanosti hraniva, tako i s gledita
smanjenog gubitka hraniva ispiranjem,
- direktan uticaj ubrenja i indirektan uticaj mjera popravljanja zemljita
na raspoloivost sekundarnih hraniva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor
(S), mikrohraniva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), eljezo (Fe), mangan
(Mn), molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebno tekih metala,
- uslovi proizvodnje koji utiu na dostupnost hraniva, posebno
poljoprivredna kultura, predusjev, obrada zemljita i navodnjavanje,
- rezultati lokalnih i regionalnih poljskih ogleda.

Prilikom izrade plana ubrenja moramo uzeti u obzir i koliinu hraniva

koju unosimo u zemljite sa stajskim ubrivom. Iz tog razloga uz
pravilnu upotrebu stajskog ubriva moramo smanjiti koliinu mineralnih
ubriva. Smanjena koliina mineralnih ubriva je ovisna o koliini i vrsti
ivotnjskog ubriva.

52
Openito je najbolji trenutak ubrenja stajskim ubrivom kasna zima i
proljee. Ako se ubri u jesen ili zimi, poveaju se gubici azota u vode,
a ubri li se ljeti, izgubi se amonijak u zrak.

Tabela 10. Sadraj mineralnih hraniva u ivotinjskom ubrivu

(kg/t ili kg/m3)
ivotinjsko ubrivo N P2O5 K2O
Govei 3,0 2,9 5,0
Govea gnojnica 2,0 0,3 3,3
Govea gnojevka 4,4 1,6 4,0
Svinjska gnojevka 5,0 2,7 2,7
Oviji 5,0 3,0 7,0
Konjski 4,3 3,0 6,0
Kokoiji 18,0 24,0 14,0

U tabeli su navedene okvirne vrijednosti sadraja biljnih hraniva, ali nije

svaka vrsta ivotninjskog gnojiva vrijedna kako je navedeno. Sadraj
biljnih hraniva u ivotinjskom ubrivu zavisi od vie faktora, a to su:
nain ishrane ivotnija,
starost ivotinja,
nain dranja ivotnija,
nain skladitenja ubriva i dr.

Navedene vrijednosti predstavljaju priblino tanu vrijednost potrebni

za izradu plana ubrenja. Ukoliko poljoprivredni proizvoa ima
podatke o sastavu i analizi ivotinjskog ubriva, onda su ti podaci pravi
za izradu plana ubrenja.

Granine vrijednosti unosa opasnih materija iz ivotinjskog

ubriva su na godinjem nivou:
170 kg/Ha N azota
120 kg/Ha P2O5 fosfora
300 kg/Ha K2O kalija

Upotrebom podataka iz tabele o sadraju mineralnih hraniva u

ivotinjskom ubrivu (Tabela 11) lako moemo izraunati najveu
dozvoljenu koliinu ivotinjskog ubriva po hektaru poljoprivrednog
53
zemljita. Ukoliko u kalendarskoj godini upotrebljavamo vie vrsta
ivotinjskih ubriva, ukupna koliina hraniva iz ivotinjskih ubriva ne
smije prijee navedene granice.

Tabela 11. Najvea godinja dozvoljena koliina ivotinjskih ubriva

ivotinjsko ubrivo Granina vrijednost godinjeg unosa
t ili m3 /Ha
Govei gnoj 41
Govea gnojnica 85
Govea gnojevka 39
Svinjska gnojevka 34
Oviji gnoj 34
Konjski gnoj 40
Kokoiji gnoj 5
Napomena: u primjeru goveeg i kokoijeg gnoja granini faktor godinjeg
unosa je fosfor a kod ostalih granini faktor je azot.

Gore navedene najvee koliine godinjeg unosa ivotinjskog ubriva ne

smiju se upotrijebiti uvijek. Mora se voditi rauna i o drugim faktorima
kao to su:

Struktura zemljita,
Godinji plan ubrenja,
Predvieni plodored,
Vrijeme upotrebe ivotinjskog ubriva,
Posebni zahtjevi za ubrenje u vodozatitnim pojasevima.

Okvirno % iskoritenja azota iz ivotinjskih ubriva je slijedei:

Gnojnica 85%
Gnojevka 75%
talski gnoj na njivi 70%
talski gnoj na travnjacima 50%

Uzrok za navedene razlike je razliit hemijski oblik azota u pojedinim

ubrivima. U goveoj gnojnici, 90% azota je u amonijanom obliku
kojeg biljke lako koriste. U goveoj gnojevki udio amonijanog azota je
54
50% a u vrstom talskom ubrivu 10 do 15%.

Takoer, procenat iskoritenja azota zavisi i od pravilne primjene

ivotinjskog ubriva jer se amonijani oblik azota lako gubi u zrak usljed
nestrune upotrebe.

Gubici fosfora i kalija su mnogo manji u odnosu na azot.

Radi smanjivanja gubitaka azota ispiranjem i isparavanjem

(volatizacija) ne preporuuje se:
- ubrenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez
obzira na pokrov od 1. Decembra do 1. Marta;
- ubrenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u
zemljite na svim poljoprivrednim povrinama od 1. Maja. do 1.
Septembra;
- ubrenje krutim stajskim ubrivom na svim poljoprivrednim povrinama
od 1. Maja. do 1. Septembra.

ubrenje stajnjakom treba organizovati tako da izvoenje, rasturanje i

zaoravanje budu sinhronizovani. Stajnjak odmah po rasturanju treba
zaorati na odgovarajuu dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaorava
nastaju veliki gubici. Prvenstveno, amonijak se gubi volatizacijom, to
znatno smanjuje fertilizacionu vrednost stajnjaka, to se vidi iz ovih
podataka:

Vrijednost odmah zaoranog stajnjaka, poslije rasturanja, je 100%;

Vrijednost stajnjaka zaoranog 6 sati poslije rasturanja je 80%;
Vrijednost stajnjaka zaoranog 24 sata poslije rasturanja je 70%;
Vrijednost stajnjaka zaoranog 4 dana poslije rasturanja je 50%.

55
Tabela 12. Kalendar ubrenja gnojnicom preporueno vrijeme koritenja i
koliina gnojnice u mlijenim stadima Bavarski primjer

Kultura Preporuena MJESEC

maksimalna 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6
koliina
m3/ha
Silani kukuruz 60 30 40 20 -30
Repa 50 30 50
Krompir 30 20 30
Zimska repica 50 20 25 20 40
Ozima penica, 40 15 20 30
tritikale
Ozimi jeam 40 20 20 30
Penica jara 40 20 30
Jeam jari 20 20
Zob 30 20 30
Djetelina 40 15 25 15 20 15 25
Krmno bilje 80 20 25 20 25 20 40 20 25
Meukultura, slama 25 20 25
Panjak 80 15 25 15 25 15 25 15 25

Tabela 13. Primjer raunanja koliine biljkama dostupnog azota iz talskog

ubriva (10 t talskog ubriva)
Njiva Travnjaci
Iskoritenje Biljkama Iskoritenje Biljkama
% dostupni % dostupni
N N
1. godina 35 10,5 25 7,5
2. godina 25 7,5 18 5,4
3. godina 10 3,0 7 2,1
Ukupno 70 21,0 50 15,0

56
6. SADRAJ HRANIVA U ZEMLJITU
Za zadovoljavajui rast i razvoj biljke potrebna je uravnoteena
obezbijeenost biljnim hranivima. Primarna hraniva: azot (N), fosfor (P),
kalij (K); te sekundarna hraniva: kalcij, magnezij i sumpor, biljkama
trebaju u veim koliinama, a bor, bakar, eljezo, cink, mangan,
molibden i hlor biljke trebaju u znatno manjim koliinama
(mikrohraniva).

Mikrohraniva obino se nalaze u zemljitu, ali nekad ih treba

nadomjestiti iz mineralnog i organskog gnojiva. Zemljite treba redovno
analizirati svake pete godine da bi gnojidba bila racionalna.
Uravnoteenost potrebnih hraniva prijeko je potrebna kako bi rast
biljaka bio optimalan.

Odravanjem odgovarajuih pH vrijednosti zemljita i sadraja

organskih materija u zemljitu, veina osnovnih zahtjeva usjeva za
hranivima moe biti zadovoljena iz rezervi u zemljitu ili redovnom
primjenom gnojiva.

Treba se voditi briga o odravanju ravnotee zemljita i izbjegavanju

zagaenja voda azotom (N), fosforom (P) ili organskim materijama.

Utvreno je posebno ogranienje u primjeni azota (N) iz organskih

gnojiva u osjetljivim podrujima EU. To ogranienje proizlazi iz
Pravilnika o dobroj poljoprivredenoj praksi u koritenju gnojiva.

Primjena 170 kg N/ha iz organskih gnojiva u duem razdoblju trebala bi

osigurati unos dovoljne koliina azota (N), a bez nepovoljnih uinaka na
sastav zemljita i podzemnih voda. Navedena koliina azota (N) iz
organskih gnojiva priblino odgovara proizvodnji stajnjaka od 2 uslovna
grla po hektaru (UG/ha) (uslovno grlo - teine 500 kg).

Analiza zemljita prijeko je potrebna da bi se utvrdilo stanje hraniva u

zemljitu. Gnojidbom se nadoknauju nedostaci i ispravlja
neuravnoteenost. Pravilno uspostavljeni odnosi izmeu hraniva i
57
drugih vanih elemenata u zemljitu omoguavaju dobru ishranu biljaka.

U prirodno siromanim zemljitima teko se mogu podii rezerve

dostupnog fosfora. U takvim situacijama fosfor se snano vee u
zemljitu i nedostupan je biljkama. Treba vie puta primjeniti organsko
ili mineralno gnojivo da bi se fosfor u zemljitu podigao na
zadovoljavajui nivo dostupan biljkama. Jednom podignut sadraj fosfora
moe se odravati redovnom gnojidbom.

Nije doputeno gnojenje ivica i vodotokova te suhih jaraka zbog

opasnosti od zagaenja voda. Gdje je gnojenje nuno, treba koristiti
rubne pojaseve da se gnojivima ne zagadi ugroeno podruje.

Neki usjevi ili osjetljiva stanita, (planinski panjaci i prirodne livade)

rastu na zemljitima s niskim sadrajem azota (N) i fosfora (P) te ih
takvima treba i zadrati bez dodavanja gnojiva.

Gnojidbom ne treba dodavati vie fosfora (P) nego to to zahtjeva

zasijani usjev. Ako dijelovi zemljita s visokim sadrajem fosfora (P)
erodiraju i nataloe se u rijekama i jezerima, poveava se fosfor u
vodama, to uzrokuje eutrofikaciju.

Eutrofikacija je obogaivanje vode azotom (N) ili fosforom (P), to

uzrokuje ubrzani rast algi, viih biljaka i poremeaje ravnotee
organizama u nadzemnim vodama i kvalitetu podzemnih voda.

Njome se troi kiseonik iz vode te moe uzrokovati ugibanje riba i

vodenih organizama. Opisani oblik oneienja nije vezan samo uz
pjeskovita i propusna zemljita nego i za druga zemljita s visokom
nivoom podzemnih voda ili stepenom zagaenja usljed prekomjerne
primjene mineralnih ili organskih gnojiva.

Visoki sadraj dostupnog fosfora (P) moe uzrokovati ispiranje topivog

fosfora ocjednom vodom.

Kontrolisanom gnojidbom smanjuju se nepotrebni trokovi i titi se

zemljite, voda i zrak od zagaenja nitratima. Koliina nitrata u vodi za
58
javnu upotrebu ne bi smjela biti vea od 50 mg/l.

Racionalno s hranivima u zemljitu:

- analizom zemljita svake pete godine utvruje se stanje hraniva,
- pravilnom primjenom gnojiva nadoknauju se nedostaci i ispravlja
neuravnoteenost u ishrani biljaka,
- gnojidbom prilagoenom potrebama usjeva,
- pridravanjem plana gnojidbe.

Tabela 14. Primjer konstanti mineralizacije za razliite tipove etvenih

ostataka i procenat organskog azota uneenog mineralizacijom zeleninog
gnojiva.
Tip organske materije 1. godina 2. godina 3. godina
Slama od itarica 0 10 1
Slama od graka 25 20 5
Zelenino ubrivo, Sinapis alba 50 20 5

Smatra se da se godinje mineralizuje sledei procenat organske

materije iz stajnjaka po godinama od primjene:
- 1. godina 25 %
- 2. godina 8 %
- 3. godina 3 %
> 4 godine: 0 1 %
Pri izraunavanju konstante mineralizacije u procentima, uzima se u
obzir procenat organskog azota.

Tabela 15. Primjer konstanti mineralizacije za razliite tipove stajskog

gnojiva.
Organski Ukupno Mineralizacija, % ukupnog N
Tip organske materije kg N po kg N po 2.
t t 3. godina
godina
Organsko 1 (govei stajnjak) 5 6 13 10
Organsko 2 (duboka prostirka) 4 6 10 7
Organsko 3 (svinjski stajnjak) 3 6 7 5
Organsko 4 (teni stajnjak) 2 6 4 3
Organsko 5 (osoka) 1 6 1 1

59
Koliina aktivnog azota (N) u stajskom gnojivu moe se izraunati na
sljedei nain:

AKTIVNI N = UKUPNI N x EKVIVALENT

Tabela 16. N ekvivalent

Vrsta gnojiva Ekvivalent u zavisnosti od vremena primjene
jesen proljee
Kruti stajnjak 0,30 0,30
Gnojnica 0,50 0,60
Gnojovka 0,50 0,80

Najbolje poljoprivredne prakse o emu se radi i kako se mogu

primjeniti

Primjer: Ako se 30 t stajskog gnojiva tipa "organsko 1" primjeni po ha u

proljee godinu dana ranije, onda je koliina uneenog azota: 30 x 6 x 0,13
= 23 kg N /ha.

Tabela 17. Djelovanje stajnjaka po godinama, u %

Tip Prva Druga Trea etvrta
zemljita godina godina godina godina
Tea 40 29 18 13
Laka 50 30 20 -

Tabela 18. Iskoritavanje pojedinih hraniva iz gnojiva, u % ( Miloji)

Iz stajnjaka Iz mineralnih ubriva
N 25 80
P 25 30 15 30
K 60 - 70 60

60
 Slika 24. Zimska raspodjela krutog stajskog ubriva na travnjake moe
zagaditi vodu i zrak

Slika 25. Travnjak na kojem je tokom ljeta injektirana gnojovka

Posebno je rizina primjena tekuih stajskih ubriva, gnojovke i

gnojnice, koje mogu zagaditi vode.
61
Nije doputena gnojidba stajskim ubrivom:

- na podrujima izloenim velikom riziku od zagaenja,

- na zemljitima zasienim vodom,
- na zemljitima koja su prekrivena snjenim prekrivaem,
- na zamrznutim, te na plavnim zemljitima,
- u proizvodnji povra, jagodastog voa i ljekovitog bilja, unutar 30 dana
prije zriobe i berbe,
- pomijeane s otpadnim muljem ili kompostom od otpadnog mulja,
- s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrene bolesti s
uzronicima otpornim na uslove u gnojinoj jami,
- na nepoljoprivrednim zemljitima.

Nije doputena primjena gnojnice i gnojovke:

- na 100 do 200 m udaljenosti od vodocrpilita,

- na 25 m udaljenosti od bunara,
- na 20 m udaljenosti od jezera,
- na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova,
- na nagnutim terenima gdje se slijevaju s povrine,
- na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom veim od 10% na
udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova.

Ako se pri ubrenju opazi da se gnojovka ili gnojnica skuplja na

povrini, potrebno je ubriti manje ili prestati ubriti. Na podrujima
koja su ugroena poplavma, ubrivo se unosi u zemljite kada zavri
vrijeme opasnosti od plavljenja. Posebno treba paziti da plitka i
drenirana zemljita nisu vlana. Povrinu povrinsko zbijenih zemljita
treba prije ubrenja razrahliti s drljaom ili kojim drugim strojem za
obradu zemljita i time omoguiti upijanje gnojovke i gnojnice u
zemljite. To je posebno preporuljivo obaviti na nagnutim terenima.

Za sve poljoprivredne povrine odgovarajue je odravanje minimalne

koliine vegetacijskoga pokrova tokom cijele godine, a posebno u
podrujima sklonim duim kinim razdobljima, da bi se iskoristio azot iz
zemljita koji bi inae mogao uzrokovati zagaenje vode.
62
Strojevi za primjenu stajskih ubriva moraju biti dobro odravani.
Ventili cisterni za primjenu tekuih ubriva se trebaju dobro zatvarati.
Rad ureaja za raspodjelu mora funkcionisati primjereno da bi se
ubrivo ravnomjerno raspodijelilo po poljoprivrednoj povrini, sa to
manje gubitaka.

Radi smanjenja gubitaka amonijaka u zrak preporuuje se stajsko

ubrivo odmah unijeti u tlo. Pri tome treba paziti da se ubrivo ne
unese preduboko. ubrivo nikako ne smije biti izvan dosega korijena.

Na podrujima zona sanitarne zatite i drugih leita voda koja se

koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu ubrenje
poljoprivrednog zemljita provodi se prema propisima koji ureuju
zatitu voda.

Plan gnojidbe jest plan koritenja organskih i mineralnih gnojiva. Pri

izradi plana gnojidbe treba voditi brigu o zahtjevima biljke, sadraju
hraniva u zemljitu i u gnojivima.

Plan gnojidbe sastavlja se za cjelokupni plodored, zato to:

- hraniva iz stajskoga gnojiva usjevima su na raspolaganju vie godina,
- nekim usjevima u plodoredu stajsko gnojivo ne odgovara,
- izborom mineralnih gnojiva svake je godine teko potpuno uskladiti
gnojidbu i potrebe usjeva za hranivima.

Plan gnojidbe treba sadravati:

- rezultate analize zemljita,
- planirani plodored,
- raun potrebnih hraniva za oekivani prinos,
- vremenski i koliinski plan koritenja stajskog i mineralnoga gnojiva,
- raun godinjeg unosa hraniva iz gnojiva u zemljite,
- konanu bilancu hraniva u plodoredu.

Kvalitetna proizvodnja pojedinog usjeva agrotehniki e biti

zadovoljavajua ako se izmeu ostalog potuje i plan gnojidbe koji se
moe ostvariti uz primjereni Plan gospodarenja gnojivima koji
sadri:
63
- plan proizvodnje stajskoga gnojiva,
- raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga gnojiva,
- usklaivanje spremanja stajskoga gnojiva s rasporedom dostupnih
parcela,
- potrebne veliine skladita za gnojivo,
- voenje evidencije o koritenju gnojiva.

7. PLAN UBRENJA (za

etvorogodinji plodored plan za P i
K)
U planiranju ubrenja sa azotom (N) uvijek vodimo rauna da
azot dodajemo kada ga biljka treba. U planu ubrenja uvijek se
predpostavlja da se sav azot (N) iz mineralnih ubriva iskoristi u
godini upotrebe.

Datum analize Reakcija zemljita pH P2O5 K2O mg/100g

KCl Ca acetat mg/100g

Iznoenje Hraniva
Prin hraniva ubrenje u ubrivu
Godi Kultu os prinosom kg/Ha
na ra t/Ha P2 K2 Organs Kolii Mineral Kolii P2 K2
O5 O ko na no na O5 O
t/Ha
kg/Ha

64
 P2O5 K2O P2O5 K2O
Ukupno iznoenje hraniva Ukupna koliina hraniva u
prinosom ubrivu
Prosjeno godinje Prosjena koliina hraniva
iznoenje hraniva (kg/Ha/god.)
(kg/Ha/god.)
Potrebna koliina hraniva Razlika izmeu ubrenja i
(usklaena sa analizom iznoenja prinosom
zemljita)

Tabela 19. Granine vrijednosti godinjeg unosa azota u tlo

BILJKA GRANINA VRIJEDNOST kg N/ha

KRMA SA TRAVNJAKA I PANJAKA

2 OTKOSA 170

3 OTKOSA 240

4 OTKOSA 320

PANO KOSNO KORITENJE 240

DJETELINE 80

DJETELINSKO TRAVNE SMJESE 240

TRAVE, TRAVNE SMJESE I TDS 320

KUKURUZ ZA ZRNO 270

KUKURUZ ZA SILAU 270

KROMPIR 240

PENICA 180

JEAM 150

TRIRIKALE 150

OVAS 120

RA 120

ULJANA REPICA 200

ULJARICE 80

SOJA 80

SUNCOKRET 150

65
BILJKA GRANINA VRIJEDNOST kg N/ha

KRMNE KORJENJAE 200

DRUGI JEDNOGODINJI USJEVI 200

VOE 150

MASLINA 100

DRUGO VOE (JAGODA, BOROVNICA I DR.) 80

VINOVA LOZA 100

66
8. LITERATURA
1. Agriculture in the European Union, Information 2004, European
Union, Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
2. COMMISSION REGULATION (EC) No 2603/1999
3. Council Regulation (EC) No 1257/1999.
4. Enlargement and agriculture, European Commission, Directorate-
General for Agriculture
5. Naela Dobre Poljoprivredne Prakse, Grupa Autora, Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hravatske, Zagreb, 2009.
6. Opte ratarstvo, Komljenovi, I., Poljoprivredni fakultet Banja Luka.
7. Poljoprivreda i ruralni razvoj Srbije u tranzicionom periodu,
monografija, DAES, Poljoprivredni fakultet, Beograd, 2006.
8. Rural Development under the CAP: Significance, likely impacts and
modeling issues, Dr Janet Dwyer, Reader in Rural Studies, University
of Gloucestershire, UKJRC workshop, Italy, September 2005.
9. Rural Development Next Generation: better, broader, simpler,
IP/04/920, Brussels, July 2004.
10. Rural Development measures, Jean-Michel Courades, Sofia,
Bulgaria, March 2004.
11. Rural Development Situation and Challenges in EU-25, John M
Bryden, EU Rural Development Conference, Salzburg 2003.
12. Rural Development in the European Union, Statistical and
economical information, Report 2006, European Commission
Directorate-General for Agriculture and Rural Development.
13. SAPARD Special pre-accession assistance for agriculture and rural
development, European Commission, Agriculture directorate -
general.
14. Svetovalni kodeks dobre kmetijske prakse, Kmetijski intitut Slovenije,
2006.
15. Smanjenje zagadjenja kroz promene poljoprivrednih propisa i
demonstracije u pilot projektu, Dunavski regionalni projekat,
UNDP/GEF, 2004.
16. The SAPARD instrument of the eve pre-accession, Alan Wilkinson,
conference on Common Agricultural Policy opportunities and
perspectives, Sofia, Bulgaria, March 2004.
17. Tehnike upute za gospodarenje organskim gnojivima u dravama
sredinjeg i donjeg sliva rijeke Dunav, Mark, R., 2004.
18. Vukadinovi, V., Lonari, Z.: Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u

67
 Osijeku, 1997.
19. Vukadinovi, V. i Berti, B. : Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, skripta (praktikum). 1988.
20. Vukadinovi, V.: Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, 1999.
21. www.globalgap.org
22. www.og-corping.hr

68
69