Projektni dokument UNDP-a

Vlada Republike Hrvatske

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Globalni fond za okoliš

Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali
putem održivog razvitka obalnog područja – COAST
Integralni projekt

PIMS 2439
Poslovna jedinica Atlasa: HRV10
Oznaka projekta u Atlasu: 00043199
Identifikacijski broj projekta u Atlasu: 00050301

Sažetak

Ovaj projekt treba pomoći Hrvatskoj da iskoristi jedinstvenu i kratkotrajnu priliku za unaprjeđenje
očuvanja globalno značajne biološke raznolikosti obalnog područja Dalmacije prije nego što turizam i s
njim povezan gospodarski razvoj nanesu nepopravljivu štetu ekosustavima. Projekt će ukloniti prepreke
preobrazbi društveno-gospodarskih sektora i time potaknuti pozitivne snage na održivo korištenje
biološke raznolikosti. Projekt koji se zajednički financira sredstvima Globalnog fonda za okoliš i iz
raznih drugih izvora također će imati važan utjecaj na stvaranje dohotka i održivog života.

Projekt će se odvijati na tri razine. Na lokalnoj razini projektom će se pokazati uklanjanje prepreka u
četiri pokazna područja. Na županijskoj razini projekt će koristiti rezultate s pokaznih područja za
preobrazbu proizvodnih sektora u četiri županije – koristeći kako tržišne tako i regulatorne pristupe.
Projekt će osobito raditi s ključnim dionicima iz bankarskog sektora, razvijajući inovativne instrumente
bankarskog sektora za podršku održivom korištenju biološke raznolikosti. Na državnoj razini projekt će
izravno ojačati poticajno okruženje. Na svim razinama projektom će se utvrditi pristupi za ublažavanje
sukoba na području projekta.

Na kraju, projektom će se provesti određene aktivnosti kako bi se osiguralo širenje i repliciranje

projektnih uspjeha. Premda će biti i stanovitih ustupaka, gospodarski razvoj će se nastaviti, a globalno
važni ekosustavi biti će zaštićeni. Radi bogatstva biološke raznolikosti na obalnom području Hrvatske
realno se putem standardnih zaštićenih područja može zaštititi samo malen dio biološke raznolikosti.
Stoga je projekt strateški osmišljen tako da osigura održivo korištenje biološke raznolikosti koja se
nalazi izvan zaštićenih područja. Time se pridonosi i naporima države na poboljšanju upravljanja
zaštićenim područjima.
 Sadržaj

Popis akronima i kratica......................................................................................................................3

Popis tablica ...................................................................................................................................6
Poglavlje I. Detaljna razrada.........................................................................................................7
I. Dio Analiza postojećeg stanja..............................................................................................7
1.2. Opasnosti, osnovni uzroci i analiza prepreka................................................................8
1.3. Institucionalni, sektorski i politički okvir....................................................................14
1.4. Analiza dionika............................................................................................................24
1.5. Analiza polazne osnove...............................................................................................26
II. Dio Strategija......................................................................................................................27
2.1. Obrazloženje projekta i sukladnost s politikom..........................................................27
2.2. Cilj projekta, ishodi, rezultati i aktivnosti...................................................................29
2.3. Projektni pokazatelji, rizici i pretpostavke..................................................................41
2.4. Očekivane koristi na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.....................................44
2.5. Vlasništvo nad projektom, prihvatljivost zemlje i opredijeljenost zemlje..................45
2.6. Održivost.....................................................................................................................47
2.7. Ponavljanje (repliciranje)............................................................................................48
2.8. Iskustva iz prethodnih sličnih projekata......................................................................49
III. Dio Organizacija upravljanja.............................................................................................50
IV. Dio Plan praćenja i ocjenjivanja........................................................................................53
V. Dio Pravni okvir................................................................................................................57
Poglavlje II. Okvir za strateške rezultate i inkrementalni trošak GEF-a......................................58
I. Dio Analiza inkrementalnih troškova................................................................................58
II. Dio Analiza logičke matrice..............................................................................................63
Poglavlje III. Ukupni budžet i plan rada......................................................................................67
Poglavlje IV. Dodatne informacije................................................................................................72
Dodatak 1. Ostali dogovori...................................................................................................72
Dodatak 2. Organizacijska shema provedbe projekta (slika 1).............................................73
Dodatak 3. Opis poslova i odgovornosti za ključno osoblje projekta i glavni podugovori. .74
Dodatak 4. Plan uključivanja dionika....................................................................................87
Dodatak 5. Alat za utvrđivanje biološke raznolikosti...........................................................94
Dodatak 6. Karte područja projekta i pokaznih područja....................................................105
Dodatak 7. Sažetak sektorskih i tematskih analiza..............................................................106
Dodatak 8. Profil pokaznih područja...................................................................................116
Dodatak 9. Opis COAST programa malih darovnica za biološku raznolikost (CBRRF)...139
Dodatak 10. Korištenje financijskih instrumenta za COAST projekt...................................145
Dodatak 11. Temeljni scenarij projekta i pristupanje EU.....................................................157
Dodatak 12. Indikativni plan i proračun praćenja i ocjene projekta......................................165
Dodatak 13. Okvirni Ugovor o jamstvu (nacrt)....................................................................167
Dodatak 14. Odgovori na komentare....................................................................................208

2
Popis akronima i kratica

BAT Najbolja raspoloživa tehnologija

BDP Bruto domaći proizvod
BR Biološka raznolikost
BSAP Strategija i akcijski plan zaštite biološke raznolikosti
CAMP Program upravljanja obalnim područjem
CAP EU zajednička poljoprivredna politika
CARDS Pomoć Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju
CBRRF COAST program malih darovnica za biološku raznolikost
CCA Procjena prihvatnog kapaciteta
CFP EU Zajednička politika ribarstva
CO (UNDP) Nacionalni ured
COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali
putem održivog razvitka obalnog područja
CR Kritično ugrožene vrste
DD Nedovoljno poznate vrste
DV Divlja vrsta
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EBM Upravljanje na bazi ekosustava
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj
ECIS Istočna zajednica nezavisnih država
EMs Sustav za upravljanje okolišem
EN Ugrožene vrste
ERP Programski sustav za planiranje poslovnih resursa
EU Europska unija
FCD Baza podataka Flora Croatica
FI Financijske institucije
FSC Vijeće za nadzor šuma
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
GIP Godišnje izvješće o projektu
GPR Godišnji plan rada
GEF Globalni fond za okoliš
GIS Geografski informacijski sustav
GMO Genetski modificirani organizmi
GUP Grupa za upravljanje projektom
GTZ Njemačko društvo za tehničku suradnju
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK Hrvatska gospodarska komora
HQC Kriteriji zdravstvene kvalitete
HŠ Hrvatske šume
HTZ Hrvatska turistička zajednica
HV Hrvatske vode
HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu
IPG Individualna poljoprivredna gospodarstva
ICA Analiza inkrementalnih troškova
ICM Integralno upravljanje obalom
ICZM Integralno upravljanje obalnim područjem
IFC Međunarodna financijska korporacija
IOR Institut za oceanografiju i ribarstvo
IPA (EU) Instrument za pretpristupnu pomoć

3
ISPA Instrument strukturalne politike u pretpristupnom razdoblju
IR Uvodno izvješće
IT Institut za turizam
IUCN Svjetska zaklada za zaštitu prirode
JPP Jedinica za provedbu projekta
KEC (WB/GEF) Projekt očuvanja krških ekoloških sustava
KR Krajobrazna raznolikost
LIFE Lokalni inicijativni fond za urbani okoliš (tj. financijski instrument za okoliš)
LTZ Lokalna turistička zajednica
MAP Plan djelovanja za Sredozemlje
MBIs Inicijative na tržišnoj osnovi
MedPO (WWF) Ured programa za Sredozemlje
MED POL Praćenje onečišćenja morskog okoliša iz izvora na kopnu
M&E Praćenje i ocjenjivanje
MK-DZZP Ministarstvo kulture – Državni zavod za zaštitu prirode
MMF Međunarodni monetarni fond
MMPTR Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka
MMSP Mikro, mala i srednje velika poduzeća
MPŠVG Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
MZOŠ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
MYFF Okvir za višegodišnje financiranje
NDP Nacionalni direktor projekta
NEAP Nacionalni plan djelovanja za okoliš
NEX (UNDP) Nacionalni način provedbe
NPA Nacionalna provedbena agencija
NTFPs Sporedni šumski proizvodi
NVP Nacionalni voditelj projekta
NVU Nevladina udruga
ONO Operativne nadležne osobe
OP Operativni program GEF-a
OUJ Okvirni ugovor o jamstvu
PA Provedbena agencija GEF-a
PAP/RAC Centar za regionalne aktivnosti – Program prioritetnih akcija (u okviru UNEP
Plana djelovanja za Sredozemlje)
PEU Projekt energetske učinkovitosti
PHARE Poljska i Mađarska: Program pomoći u rekonstrukciji njihovih gospodarstava
PU Predsjednik Uprave
PUO Procjena utjecaja na okoliš
PPP Pregled provedbe projekta
PO (UNDP) osoba nadležna za projekt
PP Sudjelovanje javnosti
UOP Upravljački odbor projekta
RU UNDP/GEF Regionalni ured
ROP Regionalni operativni program
ROSTE (UNESCO) Regionalni ured za znanost u Europi
SAPARD Poseban pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj
SAP BIO (GEF/UNEP) Strateški plan djelovanja za zaštitu biološke raznolikosti u
sredozemnom bazenu
SPO Strateška procjena okoliša
SEE Ured programa za jugoistočnu Europu (IUCN-SEE)

4
SGP (GEF standardni) Program malih darovnica
SIGMA Potpora za unapređenje gospodarenja i upravljanja u zemljama srednje i
istočne Europe
MSP Mala i srednje velika poduzeća
SP GEF strateški prioriteti biološke raznolikosti
PSD Plan sudjelovanja dionika
PUTD Plan upravljanja turističkom destinacijom
SB Svjetska banka
SWOT Prednosti, slabosti, mogućnosti i rizici (analiza)
TKS Tim ključnih stručnjaka
ToR Opis poslova i obveza
TPP Tripartitni pregled
TZ Turistička zajednica
UNCBD Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti
UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj
UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu
UR Uvodna radionica
USAID Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj
PUP Plan upravljanja posjetiteljima
VU Osjetljive vrste
WWF Svjetski fond za zaštitu prirode
WWTPs Postrojenja za obradu otpadnih voda
ZNVP Zamjenik nacionalnog upravitelja projekta
ZOZO Zakon o zaštiti okoliša
ZP Zaštićeno područje
ZTPP Završni tripartitni pregled
ŽTZ Županijske turističke zajednice

5
Popis tablica

Tablica 1. Sažeti prikaz opasnosti, neposrednih uzroka, nužnih promjena i prepreka

Tablica 2. Osnovne karakteristike sektora ribarstva/marikulture na području projekta
Tablica 3. Strategije rizika njihovog ublažavanja
Tablica 4. Matrica inkrementalnog troška
Tablica 5. Analiza logičke matrice
Tablica 6. Rekapitulacija inkrementalnih troškova po ishodima projekta
Tablica 7. Izvori sufinanciranja projekta
Tablica 8. Ukupni budžet i plan rada
Tablica 9. Grupiranje dionika i ključni dionici utvrđeni tijekom faze PDF B
Tablica 10. Razine, intenzitet, sredstva
Tablica 11. Analiza dionika - učinci, uloge, stavovi, strategija upravljanja
Tablica 12. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Dubrovačko-neretvanske
županije
Tablica 13. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Dubrovačko-neretvanske županije
Tablica 14. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Splitsko-dalmatinske
županije
Tablica 15. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Splitsko-dalmatinske županije
Tablica 16. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Šibensko-kninske županije
Tablica 17. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti u općinama na pokaznom području
Šibensko-kninske županije
Tablica 18. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Zadarske županije
Tablica 19. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Zadarske županije
Tablica 20. Status ugroženih vrsta ptica u Hrvatskoj i Europi
Tablica 21. Ilustracija kako projekt GEF-a nadopunjuje proces pristupanja EU
Tablica 22. Indikativni plan praćenja i ocjene projekta s budžetom
Tablica 23. Odgovori na komentare članova GEF vijeća od 8. prosinca 2005.

6
Poglavlje I. Detaljna razrada

I. Dio Analiza postojećeg stanja

1.1. Kontekst i globalni značaj

1. Područje projekta rasprostire se između južne polovice hrvatske obale ("dalmatinska obala")
i susjednih dijelova Jadranskog mora i otoka. Područje projekta proteže se prema sjeverozapadu od
granice s Crnom Gorom duž obale otoka Paga. Obuhvaća sve gradove i općine na obali u sljedeće
četiri županije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj
(vidi kartu u Dodatku 6). Područje projekta obilježava složeni mozaik različitih namjena zemljišta,
s kopnenim, morskim, obalnim i otočkim ekosustavima isprepletenim s različitim ljudskim
djelatnostima. Dvije glavne gospodarske djelatnosti na ovom području su turizam i industrija.
Turizam je važan na čitavom području i očekuje se nastavak njegovog brzog rasta. Industrija je
koncentrirana na nekoliko lokacija, uglavnom oko Splita i Zadra. Vjerojatno će rasti polako i sve
više će biti podložna standardima upravljanja okolišem i nadzoru onečišćenja. Poljoprivreda,
uključujući i šumarstvo, stočarstvo, te vinogradarstvo i maslinarstvo su također uobičajeni, pa se
najveći dio zemljišta na području projekta koristi u poljoprivredne svrhe. Ribolov, uključujući
uzgajališta školjki i ribogojilišta, je također važan i narednih godina se očekuje njegov rast, osobito
u uzgoju školjaka. Ostale gospodarske djelatnosti obuhvaćaju promet, trgovinu i rudarstvo. Na
ovom području su dosta veliki građevinski pritisci i zadiranje u obalu. Inače je razina
urbaniziranosti vrlo ograničena. Ove četiri županije na kojima se će se odvijati projektne aktivnosti
imaju ukupno manje od milijun stanovnika. Zbog posljedica rata (1990.-1995.), prijelaza s
planskog na tržišno gospodarstvo i burne privatizacije od početka 90-tih godina, gospodarska
situacija u Hrvatskoj još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti, ali se postupno poboljšava.
Prosječan dohodak na području projekta je manji od državnog prosjeka, a još je niži na otocima.
Hrvatska je nedavno dobila službeni status zemlje kandidata za pristupanje Europskoj uniji (EU).

2. Bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja dalmatinske

obale, prevladavajuće geološke podloge (vapnenac), izrazito krškog reljefa, razvedenosti obale,
činjenice da je ovo područje bilo utočište biljkama i životinjama za vrijeme zadnjeg ledenog doba i
tisuće godina gospodarenja zemljištem. Važnost ove biološke raznolikosti prepoznata je u
sljedećim regionalnim i globalnim pregledima i procesima: Conservation International je
ekosustav sredozemnog bazena proglasio jednom od 25 globalnih vrućih točki biološke
raznolikosti. WWF Mediterranean Gap Analysis Programme proglasio je hrvatsku obalu ('istočni
Jadran') jednim od 13 prioritetnih sredozemnih morskih područja za očuvanje i zaštitu
(www.panda.org). Nedavno izrađen Strateški plan djelovanja za očuvanje morske biološke
raznolikosti Sredozemlja1 proglasio je dalmatinsku obalu jednim od tri prioritetna područja za
očuvanje u Sredozemlju. Točnije, u kontekstu Direktive EU o staništima područje projekta sadrži
64 različite vrste staništa, od čega je 7 dobilo status 'prioritetnog staništa'. 28% područja projekta
sastoji se od staništa koja su u ovoj Direktivi navedena kao staništa od međunarodno potvrđene
važnosti. Na kraju, područje projekta također obuhvaća četiri važna ptičja staništa.

3. Područje projekta obuhvaća sljedeće ekosustave:

 uzak priobalni kopneni pojas s oko 600 km obalne linije, s riječnim ušćima, močvarama,
planinama (visine do 1.700 m) i obalnim grebenima. Nekoliko kratkih planinskih rijeka slijeva
se izravno u more;
 stotine malih i srednje velikih otoka u plitkim vodama blizu obale. Najveći otoci su Brač (395
km2), Hvar (300 km2) i Pag (285 km2);

1
'SAP BIO' dovršen 2003.g. uz pomoć UNEP-a i GEF-a.

7
 skoro stotinu udaljenih, relativno netaknutih i nenaseljenih otoka okruženih morem koji se
protežu na gotovo 100 km od obale, i
 neki od najljepših i najbolje očuvanih krajobraza u Europi i Sredozemlju. Ova bogata
krajobrazna raznolikost (KR) rezultat je velikih topografskih razlika, različitih namjena i
načina korištenja zemljišta na malim površinama i nekoliko tisuća godina iskustva u primjeni
profinjenih sustava organske poljoprivrede.

4. Karakteristike zemljišta na području projekta su (1) pravilno izmjenjivanje, na malim

površinama, različitih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha, i (ii) velik dio
zemljišta namijenjen je poljoprivredi slabog intenziteta. Što znači da gotovo čitavo zemljište izvan
gradskih područja i turističkih kompleksa pruža stanište za biološku raznolikost. Na kartama 2. – 5.
u Dodatku 6. prikazana je raznolikost staništa, biljnog i životinjskog svijeta te sveukupna
raznolikost područja. Na kartama biološke raznolikosti može se vidjeti da svaki kvadrant, od njih
preko 600 na području projekta2 pokazuju ne samo biološku raznolikost od međunarodne važnosti,
nego i da se vrsta biološke raznolikosti mijenja od jednog kvadranta do drugog. Štoviše, mnoga
važna staništa su površinom premala da bi se mogla prikazati ovom rezolucijom. Na primjer,
staništa uobičajena na ovom području, kao što su: procjedne lokve, povremeni potoci, pješčane
sipine, slane močvare, slane stepe i slane guštare, plaže od nanosa oblutaka i pionirske slanuše,
hridi, zajednice stjenjarki, vlažne livade, suhi travnjaci, bjelogorične guštare, garige i razne šume
zbog svoje male površine nisu vidljivi na karti 2.

5. Što se tiče raznolikosti vrsta, područje projekta sadrži 2.187 poznatih vrsta vaskularnih
biljaka od kojih su 165 endemi. Područje je nastanjeno s najmanje 125 životinjskih vrsta s popisa iz
Crvene knjige i najmanje 70 vrsta strogo zaštićenih prema Bernskoj Konvenciji. Kao i posvuda po
Sredozemlju, uvođenje sustava poljodjelstva i stočarstva pred 3.000 godina dovelo je do promjene i
povećanja biološke raznolikosti. Tijekom tisućljeća, praksa poljodjelstva slabog intenziteta stvorila
je jedinstvena staništa šuma, pašnjaka i oranica koja su postala utočište osebujnom skupu vrsta. To
je obuhvatilo pojavu grabežljivaca koji se hrane stokom, ptica koje su ovisne o poljoprivredi, te
jedinstvenih zajednica biljne raznolikosti. Ovaj složeni mozaik koji je uglavnom već nestao iz
ostalih dijelova Sredozemlja – zamijenile su ga industrijska poljoprivreda, urbano zemljište ili
klimaks vegetacija – je još uvijek prisutan na području projekta i u cijeloj Hrvatskoj. Tradicionalna
poljoprivreda u Hrvatskoj koja između ostalog uključuje i zelene živice, kamene zidove, male
prirodne ribnjake i prirodne staze od bitnog je značaja za ekosustav, staništa i mnoge vrste u ovoj
regiji (na primjer orhideje, endemične kornjače i endemične gušterice).

6. Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu

raznolikost kopnenog i morskog krajolika, što predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turističku
privlačnost područja. Na području projekta pod pojmom 'biološka raznolikost' podrazumijeva se
kopnena i morska raznolikost. Biološka raznolikost na području projekta je slabo istražena i
dokumentirana. Na mnogim lokacijama ovog područja istraživanja redovno dovode do otkrića
novih vrsta. Na primjer, nedavno su na planini Biokovo otkrivene dvije nove endemske vrste. Ta
istraživanja ukazuju na to da čitavo bogatstvo vrsta još čeka da bude otkriveno, kako unutar tako i
izvan zaštićenih područja, te da postoje impresivne razine endemizma.

1.2. Opasnosti, osnovni uzroci i analiza prepreka

7. Na temelju razmatranja iz prethodnih poglavlja i detaljnih izvješća izrađenih u PDF B fazi
identificirane su glavne opasnosti, nužne sektorske promjene i prepreke za provođenje promjena
(tablica 1). U prvom stupcu navedene su četiri opće vrste utjecaja na biološku raznolikost područja.

2
Svaki kvadrant površine oko 25 km2.

8
Svaki od tih utjecaja proizlazi iz kombinacije neprimjerenih (loših) praksi u sektorima turizma,
ribarstva i poljoprivrede. Za svaki od tih sektora se zna što sve obuhvaćaju loše prakse. Te loše
prakse prikazane su u drugom stupcu. Kao što su poznate loše prakse, poznate su i prakse (metode)
kojima je moguće ugraditi mjere zaštite biološke raznolikosti u sektorske prakse. Te prakse
navedene su u gornjoj polovici trećeg stupca. No potrebno je reći da snage koje doista pokreću ove
sektore jesu bankarstvo, pristupanje EU, sustav planiranja, program za nadzor onečišćenja voda i
upravljanje zaštićenim površinama. Promjene u tim pokretačkim snagama dovesti će do promjena u
sektorima turizma, ribarstva i poljoprivrede. Promjene koje je potrebno provesti u tim pokretačkim
snagama kako bi došlo do pozitivnog utjecaja na sektore kojima se bavimo u projektu su također
dobro poznate. Te promjene su navedene u donjoj polovici trećeg stupca. Prema tome, provedbom
promjena navedenih u trećem stupcu promijenit će se metode u sektorima turizma, ribarstva i
poljoprivrede, te tako ukloniti opasnosti po biološku raznolikost. Međutim, za provedbu tih nužnih
promjena postoji čitav niz prepreka i one su navedene u četvrtom stupcu.

8. Da zaključimo, da bi se postiglo održivo korištenje biološke raznolikosti na cijelom području

projekta i dala potpora lokalnom gospodarskom razvoju nužno je provesti niz promjena u
sektorima turizma, ribarstva, poljoprivrede i bankarstva. Unaprijeđeni sustav cjelovitog planiranja i
optimalno korištenje mogućnosti koje nudi proces pristupanja EU su potrebni. Međutim, postoji
čitav niz prepreka u provedbi mjere koje će dovesti do ovih promjena. Premda su specifične za
lokaciju i sektor, te prepreke moguće je grupirati u: nedostatak podataka i informacija; klimu koja
ne pogoduje ulaganjima privatnog sektora; nedostatak financijskih/fiskalnih poticaja; nedovoljna
administrativna osposobljenost, osobito na razini županija i općina, te niska razina svijesti i znanja.
Projekt ima za cilj ukloniti ove prepreke i time postići željenu preobrazbu u sektorima turizma,
poljoprivrede i ribarstva.

Analiza prepreka
9. Analiza provedena u PDF B fazi otkrila je da postoji cijeli niz prepreka za provedbu promjena
navedenih u trećem stupcu u tablici 1. Te prepreke navedene su u grubo u četvrtom stupcu iste
tablice. Premda su specifične za lokaciju i sektor, prepreke je moguće grupirati: nedostatak
podataka i informacija; klima koja ne pogoduje ulaganjima privatnog sektora; nedostatak
financijskih/fiskalnih poticaja; nedovoljna administrativna osposobljenost, osobito na razini
županija, te niska razina svijesti i znanja. Uklanjanjem ovih prepreka potaknut će se proces nužnih
promjena navedenih u trećem stupcu tablice 1 i tako omogućiti očuvanje i održivo korištenje
biološke raznolikosti u sektorima turizma, ribarstva i poljoprivrede.

10. Prepreke vezane za podatke/informacije: Općenito nedostaju odgovarajuće, pouzdane,

ažurirane i dosljedne informacije. Ovo je osobito vidljivo u vezi s biološkom i krajobraznom
raznolikošću. To je prepreka kod odobravanja razvojnih projekata, ocjenjivanja razvojnih
projekata, osmišljavanja i provođenja projekata u području zaštite okoliša, te izradi učinkovitih
planova i propisa.

11. Prepreke u klimi za ulaganja privatnog sektora : Glavne prepreke u klimi za ulaganja
privatnog sektora povezane su s:
 Kratkoročno planiranje u privatnom sektoru. Obzirom na nedavnu složenu povijest Hrvatske,
proces pretvorbe i gospodarsku nestabilnost, većina subjekata iz privatnog sektora posluje na
temelju kratkoročnog planiranja. To je dodatno otežano teškom gospodarskom situacijom,
čestim političkim promjenama i nedovoljnim naporima da se osigura suglasnost nadležnih
tijela. Ovo se osobito odnosi na sektor turizma u kojem mnogi pojedinačni subjekti djeluju
polulegalno ili nelegalno, a cilj im je ograničen na stjecanje novca u kratkom roku.
 Sektor turizma nema znanja ili ne razumije djelatnosti koje promiču biološku raznolikost.
Turistički subjekti malo znaju o biološkoj raznolikosti, o utjecajima njihovog rada na biološku

9
 raznolikost ili o alternativnim pristupima. Osobito malo znaju o mogućnostima povećanja
prihoda kroz ulaganja u razvoj turističkih paketa koji vode računa o biološkoj raznolikosti.
 Nepovjerenje u druge gospodarske subjekte – tragedija običnih ljudi. Općenito vlada uvjerenje
da treba iskoristiti svaku mogućnost za stvaranje profita, jer postoji uvjerenje da ako
mogućnost ne iskoristim ja iskoristit će je netko drugi. Ovo se odnosi na sektore ribarstva,
poljoprivrede i turizma.
 Predodžba o slaboj isplativosti ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti. Mnoga ulaganja u
biološku raznolikost zahtijevaju znatna početna ulaganja, dok se prihodi mogu očekivati kroz
nekoliko godina i nisu zajamčeni. Malo je primjera uspješnih ulaganja koja vode računa o
biološkoj raznolikosti i to odbija ulagače.
 Privatni sektor ne raspolaže sredstvima. Banke posuđuju novac velikim poduzetničkim
tvrtkama, a većina državnih sredstava namijenjena je gospodarskim subjektima u vlasništvu
države. Radi toga mali i srednje veliki poduzetnici nemaju pristup kreditima pod povoljnim
uvjetima. Ovo se osobito odnosi na sektor ribarstva kojem su potrebna sredstva za ulaganja u
visokoselektivni ribolovni alat (smart gear) i uzgajališta školjki.
 Neodgovarajući poslovni planovi. Na području projekta, u većini slučajeva, postojeći planovi
su zastarjeli, temelje se na nepotpunim podacima, ne obuhvaćaju pitanja biološke raznolikosti i
ne vode dovoljno računa o socio-ekonomskoj složenosti. Radi toga ti planovi nisu dovoljna
podloga za vođenje ulaganja i poslovanja.
 Potražnja na tržištu. Trenutna potražnja na tržištu predstavlja poticaj za ustaljene poslove, tj. za
osnovni turizam i ne-organsku poljoprivredu. Takve sklonosti potrošača su prepreka
promicanju industrija koje ne štete biološkoj raznolikosti.

12. Fiskalne i financijske prepreke:

 Državne ustanove nemaju dovoljno raspoloživih kapaciteta. Državne ustanove nemaju
dovoljno ljudi, sredstava i resursa za provedbu tako važnih zadaća kao što su praćenje
(monitoring), inspekcija i konzultacije. Inspekcijski kapaciteti osobito su slabi u sektorima
ribarstva i turizma. Ovo vrijedi općenito, ali se osobito odnosi na pitanja biološke raznolikosti.
 Poticaji za neodrživu praksu. Postojeći fiskalni okvir, koji je dijelom naslijeđen iz prošlog
sustava, uglavnom pogoduje velikim gospodarskim subjektima s intenzivnom proizvodnjom.
Dobar primjer za to je niska cijena pesticida. To je prepreka za tradicionalne, organske i male
gospodarske subjekte.
 Nerazumijevanje i nedostatak povjerenja u tržišne instrumente. Tržišni instrumenti nisu
dovoljno poznati i o njima nema dovoljno znanja odnosno razumijevanja kako funkcioniraju.
Iako je bilo pokušaja s oznakama, nagradama i certifikatima, ovo je još uvijek ogroman
neiskorišteni potencijal.
 Nepoznavanje ekonomskih ušteda koje proizlaze iz okolišno odgovornog ponašanja. Ponašanje
koje dovodi do čistog okoliša može dovesti do ekonomskih ušteda, uglavnom kroz smanjenje
troškova za potrošenu energiju, vodu i odlaganje otpada. Međutim, ove prednosti još nisu
dovoljno shvaćene i prihvaćene niti od strane javnog niti privatnog sektora na području
projekta.

13. Prepreke vezene uz administrativni kapacitet na razini Vlade su :

 Nedostatak kapaciteta za planiranje. Postojeći kapaciteti uglavnom imaju iskustvo planiranja u
centralističkom sustavu, te nemaju potrebne vještine za korištenje modernih alata kao što su
inicijative, sudjelovanje javnosti itd. Tehnički kapaciteti u odnosu na biološku raznolikost su
također vrlo ograničeni. Ovo se osobito odnosi na županijsku i lokalnu (općinsku) razinu.
 Nepostojanje mehanizama za među-sektorsku koordinaciju . Svaki sektor radi izolirano,
izrađujući vlastite ciljeve i strategije, što dovodi do sukoba i gubitka sinergije.
 Vještine ili kultura zajedničkog (participatory pristup) planiranja i donošenja odluka su
skromne. Razina sudjelovanja javnosti u odlučivanju i u razvojnim procesima općenito je

10
 slaba. To je djelomično rezultat kulture naslijeđene iz prethodnog sustava; također se može
pripisati nedostatku interesa javnosti (također uglavnom naslijeđeno iz prethodnog sustava).
Službena politika želi izmijeniti tu situaciju i za to ima snažnu podršku EU. Sve veći broj
nevladinih organizacija igra sve važniju ulogu u jačanju sudjelovanja javnosti, premda većina
tih nevladinih organizacija nema dovoljne kapacitete.

14. Prepreke vezane uz nedostatak svijesti/razumijevanja/znanju su:

 Niska razina javne svijesti o biološkoj raznolikosti. U javnosti postoji ograničeno
razumijevanje biološke raznolikosti i njezine važnosti ili njezinog doprinosa društveno-
gospodarskom razvoju na području projekta.
 Visoka tolerancija nezakonitog ponašanja. Ovo je ostatak iz vremena prije samostalnosti, kada
se nepoštivanje nacionalnih zakona i inicijativa često smatralo zdravom i nužnom strategijom
preživljavanja. Zato većina ljudi ne reagira na nezakonito ponašanje u svojoj okolini, osim ako
nije izravno pogođena. Međutim, vlasti su nedavno pokrenule inicijativu za promjenu ove
situacije.
 Donositelji odluka nisu dovoljno upoznati s vrijednostima biološke raznolikosti. Nema
dovoljno znanja o vrijednostima koje nudi biološka raznolikost. A i tamo gdje postoji znanje o
biološkoj raznolikosti, njezin doprinos lokalnom gospodarstvu još nije prepoznat. Još uvijek
nisu prepoznate koristi od očuvanja biološke raznolikosti. Ovo vrijedi za sve razine, te kako za
javni tako i za privatni sektor.
 Slabo poznavanje organske poljoprivrede. Premda je poljoprivreda većinom slabog intenziteta,
koncept organske poljoprivrede je relativno nov na ovom području. Stoga su i njegove tržišne
prednosti nedovoljno poznate i prihvaćene. Razina razumijevanja i poznavanja tehničkih i
institucionalnih zahtjeva potrebnih za ustroj organske poljoprivrede nije dovoljna kao niti
koristi od organske poljoprivrede za okoliš i biološku raznolikost.
 Slabo poznavanje alternativnih praksi i tehnologija. Ribari i poljoprivrednici malo znaju o
alternativnim tehnologijama, i o tome kako ih koristiti i o prednostima koje one nude (u smislu
profita, tržišnog plasmana te biološke raznolikosti). Posebno, svekolike koristi od
visokoselektivnog ribolovnog alata nisu u Hrvatskoj dovoljno prepoznate.

15. Već započeti procesi i programi pomoći će u uklanjanju nekih ili većine od ovih prepreka, no
te promjene će ići dosta sporo i nisu izravno usredotočene na biološku raznolikost. Gospodarstvo u
tranziciji i proces pridruživanja EU su glavni pokretači promjena. Na primjer, u suradnji sa
Svjetskom bankom (SB) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) planira se cijeli niz
fiskalnih reformi. Među ostalim, one bi trebale dovesti do povećanja nekih ulaznih troškova u
području poljoprivrede (npr. cijene pesticida) i smanjenja nekih nelogičnih poticaja. Jačanje
zakonodavstva u području zaštite okoliša i procjena utjecaja na okoliš (PUO) omogućit će bolju
brigu za okoliš, ali bez izravne brige o utjecajima na biološku raznolikost, barem za još neko
vrijeme. Još za sada nema pokušaja financijskog vrednovanja biološke raznolikosti, pa će stoga i
zagovaranje značaja biološke raznolikosti kod donositelja odluka biti ograničeno. Strategija je ovog
projekta (vidi ispod) podržati i ubrzati promjene u postojećim procesima i programima s ciljem
osiguranja brige o biološkoj raznolikosti.

16. Pravne prepreke: Tijekom PDF B faze provedena je analiza stanja u sektorima poljoprivrede,
ribarstva/marikulture, turizma, bankarstva i integralnog upravljanja obalnim područjem (ICZM).
Svako istraživanje obuhvatilo je procjenu pravnog stanja u dotičnom sektoru i rezultiralo
prijedlogom strateških mjera i aktivnosti na razini sektora. Kasnije provedene konzultacije su
potvrdile da su predložene mjere primjerene stanju u vrijeme izrade projekta.

11
Tablica 1. Sažeti prikaz opasnosti, neposrednih uzroka, nužnih promjena i prepreka
Opasnosti (utjecaji na
biološku raznolikost)
Uništenje i oštećivanje
staništa i krajolika
Pretjerano branje biljaka,
prekomjerni izlov ribe i
ostalih morskih vrsta
Promjene u vrstama i
strukturi ekosustava
(uključujući vrste s popisa iz
Crvene knjige)
Onečišćenje
3
Važna napomena radi pojašnjenja: Uglavnom ne postoji podudarnost jedan-na-jedan između neposrednih uzroka i opasnosti (prvi i drugi stupac). Odnosno,
mnogi uzroci navedeni u drugom stupcu pridnose svakoj od četiri opasnosti navedenih u lijevom stupcu.
Neposredni uzroci iz gospodarskih sektora3
Turizam
 Mali objekti oštećuju krajolik
 Mali objekti oštećuju staništa biološke
raznolikosti
 Brodovi za krstarenje, privatne jahte i
putnici proizvode otpad i oštećuju
staništa
 Velika potrošnja neobnovljivih resursa i
otpad kojeg proizvode turisti
 Neprimjereno ponašanje turista
 Potrošnja i otpad koji su proizveli turisti
u zaštićenim područjima
Ribarstvo
 Izlov mlade ribe
 Izlov ugroženih riba
 Uništavanje dna mora i kritičnih morskih
staništa
Marikultura
 Onečišćenja koja izazivaju ribogojilišta,
osobito uzgajališta tune
Poljoprivreda
 Pretjerana uporaba kemikalija
 Poljoprivredni otpad
 Intenziviranje dovodi do erozije i
oštećivanja staništa
 Modernizacija dovodi do uništenja
suhozida, terasa i staza
 Napuštanje zemljišta koje zatim
propada i gube se jedinstvena staništa
Kopneni izvori onečišćenja vode:
 industrijske zone
 gradska područja
 udaljena naselja (zajednice)
Nužne promjene u sektoru
 Jasna politika i vizija turističkog razvoja
 Novi mali objekti usklađeni s planskim propisima
 Rušenje nezakonitih malih objekata na ključnim
lokacijama
 Brodovi, jahte i putnici koriste učinkovitu opremu
za odlaganje otpada
 Potrošnja je održiva, otpad se skuplja i obrađuje
 Turisti se primjereno ponašaju prema biološkoj
raznolikosti
 Djelatnosti u zaštićenim područjima su
odgovarajuće uređene
 Mrjestilišta i uzgajališta su zaštićeni
 Visokoselektivni ribolovni alati koji imaju
mehanizme zaštite male ribe i ugroženih vrsta
su uobičajeni
 Ribolovne metode više ne oštećuju kritična
staništa
 Ribogojilištima se dobro upravlja i smještena su
daleko od područja biološke raznolikosti
 Širenje uzgajanja školjki koje ne šteti biološkoj
raznolikosti
 Razvijanje unosne organske poljoprivrede
 Razvijanje unosnih tradicionalnih metoda i
pripadajuće očuvanje suhozida i staza
 Napušteno zemljište ponovno privedeno
proizvodnji koja ne šteti biološkoj raznolikosti
 Intenzivno moderno poljodjelstvo je regulirano i
ekološki održivo
Obrada otpadnih voda prema planovima koje
financiraju Vlada i donatori, vodeći računa o
utjecajima na biološku raznolikost, i rana ulaganja
usredotočena na vruće točke biološke raznolikosti
12
Prepreke u provedbi nužnih promjena
Prepreke vezane za podatke/informacije
 Nepostojanje podataka (npr. o stanju
biološke raznolikosti, stupnju rizika,
održivim razinama)
Prepreke vezane za klimu za ulaganja
privatnog sektora
 Kratkoročno planiranje u privatnom
sektoru (osobito sektor
neprijavljenog turizma)
 Turistički sektor ne poznaje ili ne
razumije djelatnosti ili smještaj koji
ne šteti biološkoj raznolikosti
 Nepovjerenje u druge subjekte –
tragedija za obične ljude
 Predodžba o slaboj isplativosti
ulaganja koja ne štete biološkoj
raznolikosti
 Privatni sektor ne raspolaže
sredstvima (npr. za ulaganja u
visokoselektivni ribolovni alat,
uzgajališta školjki)
 Neodgovarajući planovi za vođenje
djelatnosti
 Potražnja na tržištu i sklonosti
potrošača
Fiskalne i financijske prepreke
 Državne ustanove ne raspolažu
financijskim sredstvima (npr. za
inspekciju, konzultacije, praćenje)
 Postojeće subvencije se daju za
neodržive prakse (npr. pesticide)
 Nužne promjene u snagama koje pokreću
gospodarske sektore4
Banke:
 Sposobne procijeniti utjecaj portfelja na biološku
raznolikost
 Davanje podrške većim ulaganjima u očuvanje i
održivo korištenje biološke raznolikosti
Pristupanje EU
 Lokalne zajednice preuzimaju vodstvo u
planiranju uporabe pristupnih fondova i
ispunjavanju pristupnih obveza
 Uporaba pristupnih fondova jasno podupire
očuvanje biološke raznolikosti na području
projekta
 Puno razumijevanje i provedba obveza EU u
vezi s biološkom raznolikošću na području
 Nerazumijevanje ili nepovjerenje u
projekta
tržišne instrumente (npr. oznake,
Cjelovito planiranje i upravljanje
certifikati)
 Svi planovi se temelje na vjerodostojnim
 Nepoznavanje gospodarskih ušteda
podacima
povezanih s okolišno odgovornim
 Planiranje ima jasan utjecaj na ulaganja i razvoj ponašanjem koje osigurava čist
 Gospodarska sektorska (turizam, ribarstvo, okoliš
poljoprivreda i dr.) ulaganja međusobno se
podupiru i poštuju Prepreke u administrativnoj
Zaštićena područja ojačana kroz programe koje osposobljenosti Vlade
financiraju Vlada i donatori i imaju podršku  Neosposobljenost za planiranje (npr.
gospodarskih sektora (ribarstvo, turizam, na općinskoj i županijskoj razini)
poljoprivreda)  Nepostojanje mehanizama za
koordiniranje djelatnosti među
sektorima
 Ograničene vještine ili kultura

4
Ovo se također može smatrati 'neiskorištenim mogućnostima'.
13
1.3. Institucionalni, sektorski i politički okvir
17. Proizvodni krajolik na području projekta sastoji se od niza međusobno ovisnih i povezanih
društveno-gospodarskih djelatnosti i silnica kako je opisano u sljedećim poglavljima. Sveukupno
gledajući, regulatorni okvir je dobro razvijen, ali sposobnosti za provedbu propisa i dalje nisu
dostatne. Sposobnost za provedbu će jačati s razvojem procesa približavanja EU. Međutim,
potencijal za održivo korištenje biološke raznolikosti i dalje će biti nedovoljno iskorišten zbog
nepostojanja poticajnih mjera i kapaciteta s određenim vještinama.

Turistički sektor5
18. Stanje i utjecaj na biološku raznolikost. Turizam je najvažniji gospodarski sektor na
području projekta. Na državnoj razini turizam ostvaruje oko 10,6% BDP i zapošljava oko 13% od
ukupnog broja zaposlenih, a neizravno daljnjih 14,4%. Brojke koje se odnose na područje projekta
pokazuju da samo hoteli i restorani ostvaruju 10,8% BDP, a agencije i nautički turizam daljnjih
2,8%. Veliku većinu turista privlači mogućnost mirnog i opuštenog odmora i/ili privlačna obala.
Turističke aktivnosti značajno su se smanjile zbog rata od 1990.-1995.g. i još nisu dosegle
prijeratnu razinu. U četiri županije, na području projekta, ukupan broj noćenja 2003.g. iznosio je 12
milijuna, što je za 20% više nego u 2002.g. Isto tako, potražnja za nautičkim turizmom pokazuje
tendenciju rasta. Na primjer, 2003.g. obalu su posjetila 582 broda za krstarenje s 421.000 putnika.
U odnosu na 2002.g. to je povećanje od 86%. Turizam na području projekta suočen je s brojnim
izazovima koji obuhvaćaju:
 nedostatak kvalitetnih hotela i velik broj polulegalnih i nelegalnih pansiona;
 turistički paket je ograničen na ponudu 'sunca, mora i pijeska', a to više nije dovoljno za
ispunjenje sve profinjenijih zahtjeva turista u globalnom okruženju 21. stoljeća;
 prosječno niska potrošnja turista i niska ocjena turista u smislu 'vrijednosti za novac';
 velika koncentracija turista u vremenu i prostoru, velika većina dolazi u srpnju i kolovozu i
boravi u ograničenom broju mjesta na obali;
 nedovršen proces privatizacije turističkih poduzeća te su mnoga velika poduzeća još uvijek u
potpunom ili djelomičnom vlasništvu države;
 velika ovisnost o iskorištavanju prirodnih ljepota što je u protuslovlju s utjecajem kojeg
turizam može imati na prirodne ljepote.

19. Turizam ima negativan utjecaj na biološku raznolikost područja obale i oko otoka. To je
uglavnom rezultat masovnog turizma, ali sve više i turističkih niša kao što su jahte, robinzonski
turizam i ribolov/ronjenje. Najozbiljniji utjecaj turizma na biološku raznolikost posljedica je
izgradnje (često nezakonite) turističkih objekata na lokacijama s bogatom biološkom raznolikošću,
te velika potrošnja vode, energije i hrane od strane turista, i s time povezana proizvodnja otpada
koji onečišćuje okoliš. Neprimjereno ponašanje turista također izravno oštećuje staništa, stvara
otpad i u nekim slučajevima izaziva velike šumske požare (osobito na otocima).

20. Upravljanje turizmom. Na državnoj razini glavno vladino tijelo nadležno za turizam je
Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka (MMPTR). Ostala nadležna tijela obuhvaćaju
Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) i Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK). Svako od tih tijela
zastupljeno je na županijskoj razini, a županijske vlasti imaju ključnu ulogu u upravljanju
turizmom. Institut za turizam (IT) osigurava snažnu stručnu podršku. Udruga vlasnika malih hotela
(koja obuhvaća i četiri županije na području projekta) ima sve veću ulogu u davanju podrške i

5
Potpuna analiza stanja u turizmu na nacionalnoj i lokalnoj razini provedena je u okviru PDF B faze. To je
dopunjeno detaljnim pregledom s tim povezanih međunarodnih iskustava i pouka. Nalazi ove tri studije
sažeto su prikazani u dokumentu 'Turizam – zajedničko sažeto izvješće' autora B. Vukonić, C. Evans i L.
Petrić, Split, veljača 2005.

14
zastupanju malih privatnih poduzetnika. Sva gore navedena tijela i udruge uglavnom su
usredotočene na povećanje profitabilnosti i uređenje sektora, a manje na cjelokupni strateški razvoj
turističkog sektora u Hrvatskoj.

21. Politika. Nacionalna politika turizma još je uvijek u izradi. U prošlom desetljeću izrađen je
niz planova i strateških dokumenata, ali Vlada i Sabor nisu službeno usvojili niti jedan. Jedini
službeni dokument je 'Strategija hrvatskog turističkog marketinga, 2001.-2005.' kojom je
predviđeno:
 utvrđivanje odredišta visokog prioriteta;
 diversifikacija strategije marketinga;
 prestanak korištenja 'niskih cijena' kao instrumenta marketinga;
 izrada zemljopisnih klastera turističkih proizvoda, i
 promicanje hrvatskog turizma na novim tržištima, npr. u istočnoj Europi.

22. Zakonodavstvo. Zakonodavstvo koje se odnosi na sektor turizma u Hrvatskoj relativno je

obimno – sadrži četiri zakona i jednu uredbu. Uz ove propise postoji i niz podzakonskih
instrumenata poput pravilnika, uredbi i normi koji se svi uglavnom donose na županijskoj razini.
Premda niti jedan od ovih zakonodavnih instrumenata ne spominje izričito biološku raznolikost,
zaštita okoliša je jasan i važan cilj. Zakonodavni okvir se slabo provodi, te je Ministarstvo nedavno
najavilo inicijativu za boljom provedbom zakona jačanjem inspekcijskog sustava. Težište je
stavljeno na zaštitu turista od turističkih operatera niskih standarda.

23. Polazna osnova. Sadašnji oblik turizma u Hrvatskoj izravna je posljedica brzih gospodarskih
promjena s početka 90-tih godina i s njima povezanog, često nereguliranog procesa privatizacije.
Stoga je turizam u Hrvatskoj u osnovi i dalje obilježen mentalnim sklopom 'brze zarade' uz slabo
poštivanje propisa i nedostatak svijesti o dugoročnim utjecajima. Mali, srednje veliki i veliki
gospodarski subjekti natječu se kako ostvariti profit što je moguće brže i uložiti što je moguće
manje. Ovo je dodatno zaoštreno pretežno teškim gospodarskim stanjem koje vrši pritisak na
regulatorna tijela da omoguće gospodarskim subjektima ostvariti što je moguće veći profit.
Regulatorna tijela imaju vrlo malo mogućnosti za uređenje stanja. Na primjer, planira se povećati
broj marina s 19 na 39 premda se zna da postojeće marine nisu dobro zakonski uređene niti se
njima dobro upravlja. Hrvatska će u osnovi uložiti napor da poboljša sveukupno upravljanje u
turističkoj industriji. Težište će se staviti na zaštitu turista i povećanje gospodarske koristi od
turističkog sektora. Međutim, temeljni napori neće adekvatno voditi računa o očuvanju biološke
raznolikosti. Premda je biološka raznolikost (točnije, krajobrazna raznolikost) osnovna privlačnost
i glavna turistička vrijednost na području projekta, kreatori politike turizma, urbanisti i poduzetnici
nedovoljno promišljaju o biološkoj ili krajobraznoj raznolikosti ili njezinoj ulozi u poticanju
gospodarstva6. U osnovi se ne koriste mogućnosti za razvoj turizma koji ne šteti biološkoj
raznolikosti. U prošlosti je nelegalna gradnja za potrebe turizma bila ogroman problem. Međutim,
donesen je novi zakon koji olakšava lokalnim vlastima sprječavanje nove nelegalne gradnje i
rušenje postojećih nelegalnih objekata. Ove mjere dovele su do drastičnog smanjenja nezakonite
gradnje.

6
Kako je ranije spomenuto, izraz biološka raznolikost uključuje i 'krajobraznu raznolikost'. Premda je
biološka raznolikost važna za UNCBD i međunarodnu zajednicu, složeni izraz 'krajobrazna raznolikost'
točnije odražava prirodno nasljeđe koje je glavno turističko dobro Hrvatske.

15
Sektor ribarstva i marikulture7
24. Stanje i utjecaj na biološku raznolikost. Na Hrvatsku otpada gotovo 9% ukupne obalne linije
Sredozemlja. Stanovnici Hrvatske tradicionalno su orijentirani na more, a ribarstvo je uvijek igralo
važnu ulogu u njihovom životu. Zadnjih desetljeća uzgoj riba – marikultura – je postao vrlo
značajan. Ribarstvo, marikultura i prerada ribe zapošljavaju trenutno 4.500 registriranih osoba – od
čega 2.000 na području projekta. Još postoji 13.000 ribara koji od toga žive (od čega 10.000 na
području projekta) i 30.000 rekreativnih ribolovaca 8. Ribarstvo je osobito važno za otočke i obalne
zajednice, te predstavlja važan element nacionalne politike poticanja razvoja tih zajednica. U
tablici 2. sadržani su osnovni podaci o sektoru ribarstva i marikulture na području projekta.

Tablica 2. Osnovne karakteristike sektora ribarstva/marikulture na području projekta

Zadarska županija Šibensko- Splitsko- Dubrovačko-
kninska dalmatinska neretvanska županija
županija županija
Broj ribara (profesionalni/”mali”) 450 / 5.000 273 / 1.043 840 / 2.100 350 / 2.420
Broj ribarskih plovila (ukupno) 305 374 710 167
Proizvodnja marikulture (2003):
Brancini i arbuni 1.300 t 100 t 600 t 300 t
Plava tuna 2.365 t - 2.314 t -
Dagnje < 50 t 500 t < 100 t 2.000 t
Kamenice - - - 800.000 kom.

25. Što se tiče ribarstva, glavne karakteristike su snažna prisutnost ribarstva kao obrta i
djelatnosti od koje se živi, što je vrlo važno za lokalno gospodarstvo, vrlo stara ribarska flota i stara
tehnologija, te velik broj malih polivalentnih plovila s dozvolama za razne vrste ribolovnih alata.
Karakteristika ribarstva na području projekta je velik broj ribolovnih alata i velik broj ribljih vrsta.

26. Što se tiče marikulture, najvažnije djelatnosti na području projekta su:

 kultura školjaka (kamenice – koje se smatraju najboljima na Sredozemlju – i dagnje)
 kultura bijele ribe (uglavnom brancini i arbuni), i
 uzgoj tune (plava tuna), uglavnom za izvoz u Japan.

27. Procjenjuje se da bi se proizvodnja marikulture mogla povećati sa sadašnjih 6.000 na 30.000

tona. No pri tome se ne smije zaboraviti da je izbor obalnih lokacija pogodnih za uzgoj ribe kritični
čimbenik za ostvarivanje tehničke, gospodarske i ekološke uspješnosti pojedinih projekata
marikulture, pa tako i sektora u cjelini. Ova procjena (izbora lokacije op. prev.) mora se temeljiti na
općem razumijevanju ekosustava i procjeni osnovnih potreba vrsta koje će se uzgajati i nužnim
tehničkim uvjetima. Oni svi zajedno određuju proizvodnost, kriterije zdravstvene kvalitete (HQC),
sigurnost opreme i dobro upravljanje projektom.

28. Utjecaj ribarstva i marikulture na biološku raznolikost je raznovrstan i još nije u cijelosti
shvaćen. Što se tiče ribarstva, poznato je da je prekomjerni izlov problem cijelog Sredozemlja, pa
će vjerojatno biti i u Dalmaciji. Postojeći podaci pokazuju:
 da se lovi velik i sve veći broj mlade ribe;
 da je sporedni izlov znatan i u porastu. On obuhvaća kako mladu ribu tako i važne
nekomercijalne vrste;
 da se redovno lovi najmanje 11 vrsta riba s Crvenog popisa IUCN-a;
7
Potpuna analiza sektora ribarstva i marikulture provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi ove studije sažeto
su prikazani u dokumentu 'Analiza sektora ribarstva/marikulture i njegov utjecaj na biološku raznolikost na
području COAST projekta (Širi sažetak)' autora V. Tičina, Split, siječanj 2005.
8
Ovo su službeni podaci za registrirane ribare, ali stvarni podaci su vjerojatno znatno viši.

16
 da je razina nelegalnog, nereguliranog i neprijavljenog ribolova visoka i ugrožava biološku
raznolikost i morske ekosustave;
 da je poznato da neprikladne metode ribolova (dinamit, kočarenje po dnu) oštećuju staništa –
uključujući teška oštećenja važnih morskih dna Posidonia;
 da se prosječna veličina ulovljene odrasle ribe smanjuje, i
 da se povećava napor potreban za ulov ribe.

29. Što se tiče marikulture, smatra se da uzgoj školjaka ne šteti biološkoj raznolikosti. Uzgoj
školjaka je unosan, zahtijeva vodu visoke kvalitete, a tržište zahtijeva redovno praćenje kvalitete
voda. Radi toga je, unutar održivih granica, uzgoj školjaka dobar za gospodarstvo i dobar za
biološku raznolikost – on djeluje tako da zaustavlja djelatnosti koje mogu biti štetne po biološku
raznolikost. Usprkos toga, unutar zaštićenih područja uzgoj školjaka je zabranjen. S druge strane,
uzgoj tune može imati raznovrsne utjecaje. Poznato je da visoka razina ulaza i izlaza dovodi do
teškog onečišćenja u blizini takvih uzgajališta. Trenutne razine uzgoja ribe upućuju na to da je
utjecaj na biološku raznolikost ograničen.

30. Upravljanje. Uprava za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva (MPŠVG) nadležna je za upravljanje ribarstvom (uključujući marikulturu). Zakon o
morskom ribarstvu (1977.) je glavni propis kojim se uređuje morsko ribarstvo. Uz Zakon, postoji
još cijeli niz propisa kojima je regulirano izdavanje ribolovnih dozvola, komercijalno ribarstvo i
minimalne veličine pristaništa. Ti propisi reguliraju komercijalno ribarstvo, športsko i rekreativno
ribarstvo te marikulturu. Njihov je cilj zaštititi morske ekosustave (pa time i biološku raznolikost)
od prekomjernog ilova putem tehničkih mjera koje uključuju odredbe o minimalnoj veličini
pristaništa, odredbe o veličini oka mreže, odredbe o sezonskom lovu na nekim područjima i
restriktivnom korištenju određenih ribolovnih uređaja.

31. Politika. Nacionalna politika u ovom sektoru obuhvaća:

 povećanje ribolova na otvorenom moru i smanjenje pridnenog. Ribolov na otvorenom moru je
uglavnom manje štetan po biološku raznolikost nego pridneni;
 promicanje i zakonsko uređivanje uporabe visokoselektivnih ribolovnih alata – s očito
pozitivnim utjecajem na biološku raznolikost;
 razvijanje marikulture s naglaskom na marikulturu školjaka koja ima potencijalno pozitivan
utjecaj na biološku raznolikost, i
 premještanje uzgajališta tuna u područja s dubinom većom od 50 m ili na udaljenosti veće od
300 m od obalne linije.

32. Polazna osnova. Ove inicijative, ako se provedu, mogle bi u osnovi pozitivno djelovati na
biološku raznolikost, ako se budu poštivale granice održivosti. Polazna osnova također obuhvaća
novu inicijativu Uprave za ribarstvo vezano za jačanje inspekcijskog sustava (kontrole i ribara i
tržišta). Također obuhvaća provedbu zone zabrane koja obuhvaća more na 3 km od svake obale.
Međutim, ove mjere i inicijative provode se iz društvenih i gospodarskih razloga. One nisu
usmjerene na biološku raznolikost i nema jamstva da će se održive granice poštivati. U osnovi,
izgubit će se mogućnost poboljšanja očuvanja biološke raznolikosti pomoću tih inicijativa. Na
kraju, utjecaj pristupanja EU i obveza koje za Hrvatsku proizlaze iz zajedničke politike ribarstva u
EU je neizvjestan. Ova politika nosi rizike i mogućnosti za lokalne dionike i ekosustave. Osim
toga, (i) nezakonit, nereguliran i neprijavljen ribolov i lov mlade ribe i ugroženih vrsta, te općenito
prekomjerni izlov smanjivat će se vrlo sporo; i (ii) mogućnosti inicijativa koje ne štete biološkoj
raznolikosti (npr. širenje uzgajališta školjaka blizu zaštićenih područja ili stimuliranje
tradicionalnog ribolova i uključivanje u turizam) neće biti u cijelosti iskorištene.

17
Sektor poljoprivrede9
33. Stanje i utjecaj na biološku raznolikost. Na području projekta poljoprivreda igra manju
ulogu u gospodarstvu. Međutim, visok postotak zemljišta namijenjen je poljoprivrednom
korištenju. Prije stjecanja samostalnosti poljoprivreda je uglavnom bila organizirana kroz velika
državna poduzeća10 i zadruge. Tijekom rata uništen je velik dio poljoprivredne infrastrukture.
Nakon rata počeo je proces dodjele državnog zemljišta, ali se to pokazalo složenim i dodjeljivanje
zemljišta je nedovršeno. Ovi čimbenici pridonijeli su slomu cjelokupnog poljoprivrednog sektora.
Na području projekta oko 70.000 domaćinstava bavi se poljoprivredom. Tu se proizvodi 84%
maslina i 29% grožđa u Hrvatskoj. U ovom času, na području projekta poljoprivredom dominira
privatni sektor, uključujući tvrtke i pojedinačna poljoprivredna gospodarstva. Općenito uzevši, ovi
drugi koriste poljoprivredu kao dodatnu djelatnost drugim djelatnostima kao što je turizam. Ideja
organske poljoprivrede je dosta nova i vrlo je ograničenog opsega. Sadašnju poljoprivredu
obilježava sljedeće:
 velike površine poljoprivrednog zemljišta su napuštene ili se ne koriste za proizvodnju. Od
112.000 hektara namijenjenih poljoprivredi na području projekta, procjenjuje se da se 47.000
hektara ne koristi i na njima se ništa ne proizvodi. Uzrok tome je gubitak poljoprivrednih
tržišta, urbanizacija i složeni imovinsko-pravni (vlasnički) odnosi,
 zemljišne čestice su uglavnom vrlo male, često na pojedinim česticama postoji višestruko
vlasništvo i za njega je teško ishodovati dokaz o vlasništvu;
 raseljavanje otoka i visoka starost ruralnih područja i poljoprivrednih zajednica;
 relativno visoka razina tradicionalne poljoprivrede s malim unosom umjetnih gnojiva i
pesticida, i
 dominacija malih i srednje velikih i obiteljskih poduzeća. Osim toga ima nekoliko malih NVU
i profitno orijentiranih organizacija zainteresiranih za razvoj organske poljoprivrede koja ne
šteti okolišu.

34. Struktura proizvodnje odražava tradicionalne dalmatinske djelatnosti, pri čemu prevladavaju
proizvodnja grožđa i vina, masline, perad, goveda, ovce i koze. Važne nepoljoprivredne djelatnosti
su pčelarstvo i sakupljanje trava. Općenito uzevši u Hrvatskoj obitava izuzetno velik broj pasmina
i vrsta, iako za Dalmaciju nema dovoljno podataka o toj važnoj genetskoj biološkoj raznolikosti.
Na području projekta poljoprivredno zemljište se obrađuje od pretkršćanskih vremena pomoću
tradicionalnih, ekstenzivnih metoda, bez velikih pritisaka na okoliš. Poljoprivredno zemljište
postalo je u velikoj mjeri dio ekosustava. Tijekom stoljeća razvio se sustav bogate biološke i
krajobrazne raznolikosti, velike lokalne, sredozemne i globalne vrijednosti (npr. vrste voća,
maslina, aromatičnih trava, buhača, specifične flore ispod maslina, orhideja itd.). Osim toga,
tipične metode upravljanja kao što su suhozidi, živice i gomile pridonijeli su raznovrsnosti biljnog i
životinjskog svijeta. To je još više naglašeno mnogim jedinstvenim aspektima poljoprivrednog
krajobraza kao što su prirodne staze, terase, strme parcele, male parcele i raznoliki mozaik namjena
zemljišta. Unutar i između poljoprivrednih zemljišta nalaze se netaknuta mikro područja s ostacima
šumskih vrsta. Iako su ovi krajobrazi nekada bili uobičajeni za sjeverno Sredozemlje, danas su vrlo
rijetki.

35. Kretanja u sektoru poljoprivrede na području projekta u ovom času imaju sveukupno
negativan utjecaj na biološku raznolikost. Najvažniji čimbenik je masovno i neorganizirano
napuštanje poljoprivrednog zemljišta. To izravno uzrokuje gubitak jedinstvenog poljoprivrednog

9
Potpuna analiza sektora poljoprivrede provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi ove studije sažeto su
prikazani u dokumentu 'Multisektorska analiza: Strategije i mjere koje treba predvidjeti integralnim
projektom' autorice M. Fredotović, Split, siječanj 2005.
10
Ovo se odnosi na BDP. Međutim, u smislu površine zemljišta i zaposlenosti, mali privatni sektor uvijek je
igrao važnu ulogu.

18
krajobraza, jer dolazi do zarastanja zemljišta ili se zemljište koristi za razvoj gradova i turizam.
Suhozidi, terase i tradicionalne živice se napuštaju i propadaju. Mnoga vrlo mala netaknuta
područja propadaju ili se oštećuju. Posljedica toga je ugroženost mnogih jedinstvenih ili rijetkih
staništa. Ostali ključni čimbenici koji dovode do oštećivanja ili gubitka staništa su onečišćenje tla i
vode poljoprivrednim kemikalijama i poljoprivrednim otpadom, onečišćenje zraka kao rezultat
poljoprivrednih aktivnosti, te erozija zemljišta uzrokovana poljoprivrednim aktivnostima.

36. Upravljanje. Glavne nacionalne ustanove nadležne za poljoprivredni sektor su Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) i Ministarstvo mora, prometa, turizma i
razvitka (MMPTR). Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba igra ključnu ulogu u davanju
potpore privatnom sektoru. Hrvatske šume, poduzeće u vlasništvu Države, igra ključnu ulogu u
upravljanju šumarskim sektorom i većim dijelom poljoprivrednog zemljišta. Hrvatske vode
nadležne su za upravljanje vodnim resursima, te za praćenje i sprječavanje onečišćenja. Svaka od
gornjih ustanova zastupljena je u četiri županije s područja projekta.

37. Politika. Ključni dokumenti mjera politike su Zakon o poljoprivredi (2001) i Strategija
poljoprivrednog razvoja (2002). Glavni provedbeni mehanizam je Nacionalni program za
poljoprivredu i seoska područja, 2004.-2007. Opće mjere politike usmjerene su na unapređenje
poljoprivredne proizvodnje i razvoj seoskih područja. To uključuje mnoge ciljeve i mjere politike
koje se odnose na upravljanje prirodnim resursima na području projekta, kao što su:
 izrada oznake 'Hrvatsko porijeklo';
 poticaji za velike proizvođače;
 vraćanje napuštenog zemljišta u uporabu;
 davanje potpore razvoju zadruga;
 promicanje ključnih proizvoda kao što su masline i maslinovo ulje, riba, poznate vrste vina, sir
i med;
 dovršenje procesa privatizacije;
 očuvanje biološke raznolikosti, krajobrazne raznolikosti i kulturnog nasljeđa, i
 razvoj agro-turističkih kompleksa.

38. Na primjer, cilj je države proširiti vinograde (za 13.000 hektara), nasade maslina (za 5.500
hektara) i voćnjake (za 15.000 hektara). To se prioritetno odnosi na mala gospodarstva, pa država
u tu svrhu osigurava značajne poticaje. Sljedećih godina poljoprivrednu politiku će u velikoj mjeri
određivati proces pristupanja EU. To može dovesti do intenziviranja poljoprivrede na nekim
područjima, premda na drugim područjima postoji i mogućnost poticanja organske poljoprivrede i
seoskih djelatnosti koje nemaju negativan utjecaj na okoliš. S ciljem davanja podrške Vladinim
planovima dugoročnog davanja zemljišta u zakup poljoprivrednicima za korištenje u
poljoprivredne svrhe, Hrvatske šume planiraju obnovu napuštenih poljoprivrednih zemljišta i
pošumljivanje.
Hrvatske vode provode planove s ciljem poboljšanja vodoopskrbe otoka i seoskih područja, što bi
trebalo pomoći tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

39. Polazna osnova. Temeljne inicijative za mjere politike su uglavnom pozitivne za biološku
raznolikost. Međutim, koristi po biološku raznolikost bit će u osnovi ograničene radi:
 vrlo spore provedbe planova poticaja za mala obiteljska gospodarstva;
 slabog razumijevanja biološke raznolikosti u sektoru;
 nemogućnosti integriranja poljoprivrednog razvoja i turizma, i
 težišta na kratkoročnim društveno-gospodarskim koristima.

19
40. Na kraju, utjecaj pristupanja EU i obveza koje za Hrvatsku proizlaze iz zajedničke
poljoprivredne politike (CAP) u EU je neizvjestan. CAP sa sobom nosi rizike i mogućnosti za
lokalne dionike i ekosustave. Na primjer, CAP može poticati uporabu pesticida, ali isto tako može
podupirati organsko poljoprivredu. CAP može dovesti mala poljoprivredna poduzeća u stečaj i
izazvati slom društva, ili može osigurati poticaje za obnovu sela, očuvanje biološke raznolikosti i
valorizaciju tradicionalnog zarađivanja. U osnovi postoji velika neizvjesnost.

Upravljanje biološkom raznolikošću11

41. Stanje. Zakonom o zaštiti prirode regulirana je zaštita biološke raznolikosti. Uz Zakon,
postoji i niz uredbi kojima je regulirano pitanje porodica, vrsta ili specifičnih mjera. Ključni alat za
očuvanje biološke raznolikosti na području projekta je sustav zaštićenih područja. Zakonom je
utvrđeno devet kategorija zaštićenih područja u Hrvatskoj 12 u rasponu od nacionalnog parka
(najviša razina zaštite) do strogog rezervata (najniža razina zaštite). Nacionalne parkove i parkove
prirode financira i njima upravlja centralna Vlada, a svim drugim zaštićenim područjima upravljaju
županijske ili općinske vlasti. Županijske vlasti dužne su osnovati javne ustanove za zaštićena
područja13 koje će upravljati i nadzirati sve niže razine zaštite. Na području projekta ukupno samo
2,1% površine je zaštićeno u kategorijama nacionalni park ili park prirode. Uz ove kategorije ima i
veći broj parkova s nižim razinama zaštite.

42. Sustav zaštićenih područja trenutno ima sljedeće karakteristike:

 nejasna raspodjela odgovornosti i nedostatak koordinacije između tijela na državnoj i lokalnoj
razini;
 vrlo niska razina financiranja u usporedbi s ostalim zemljama u regiji;
 mnoga zaštićena područja ovise od prihoda od turizma, a to je u protuslovlju s potrebom da se
područja zaštite od štetnih turističkih aktivnosti;
 vrlo malo morskih područja je zaštićeno. To je općenito problem na Sredozemlju, i predstavlja
ozbiljan izazov za razvoj ribarstva i očuvanje biološke raznolikosti;
 sukobi s lokalnim zajednicama;
 slaba integriranost u lokalno gospodarstvo, osobito sektore turizma i poljoprivrede. Zaštićena
područja mogla bi zapravo postati sastavnim dijelom turističkog i poljoprivrednog razvoja. To
bi osiguralo financiranje zaštićenih područja i podršku lokalnih zajednica. Sadašnja praksa i
zakonodavstvo to ne omogućavaju; i
 neodgovarajući kapaciteti za upravljanje i istraživanje.

43. Polazna osnova. Projekti u fazi pripreme ili provedbe u vrijeme pripreme COAST projekta
dati će doprinos unaprjeđenju sustava zaštićenih područja. To obuhvaća WB/GEF-a Projekt
očuvanje krških ekoloških sustava, projekt PHARE/Natura 2000 i predložene projekte u cilju
jačanja zaštićenih morskih područja. Do sada nije dovoljno učinjeno na povezivanju zaštićenih
područja sa sektorima turizma i poljoprivrede.

Planski i cjeloviti pristupi upravljanju14

11
Analiza sustava zaštićenih područja provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi ove studije sažeto su
prikazani u dokumentu 'Sektorska studija: Zaštićena podučja: Konačno izvješće' autora A. Frankić, Boston,
SAD, veljača 2005.
12
Najnoviji dodatak su zaštićena 'morska područja'.
13
Od četiri županije s područja projekta, dvije su osnovane, a dvije su u osnivanju.
14
Analiza sustava zaštićenih područja provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi ove studije sažeto su
prikazani u dokumentu 'Politika obale i okvir za upravljanje: ugrađivanje krajobraza i biološke raznolikosti
u gospodarski razvoj – zajedničko izvješće' autora G. Berlengi, M. Maroević, B. Shipman i I. Trumbić, Split,
siječanj 2004.

20
44. Prostorno planiranje je u Hrvatskoj vrlo jako, i svaka županija, općina i otok redovno
izrađuju prostorne planove. Na nacionalnoj razini za prostorno planiranje nadležan je MZOPUG uz
potporu županijskih ureda i instituta za prostorno planiranje. Općenito, karakteristike prostornog
planiranja su sljedeće:
 nedostatak pouzdanih gospodarskih i društvenih podataka i podataka o okolišu, osobito u
odnosu na biološku raznolikost;
 nepostojanje učinkovitog mehanizma za ugradnju pitanja biološke raznolikosti;
 razvojni sektorski planovi izrađuju se neovisno od prostornih planova. Radi toga se pojedinačni
sektori razvijaju neovisno o prostornim planovima i jedan od drugog;
 općenito oslanjanje na 'zapovijed i nadzor' u provedbi;
 nepostojanje učinkovitog mehanizma za provedbu planova; i
 'umor' od planiranja, planiranje se očito još uvijek povezuje s bivšim (prije samostalnosti)
gospodarskim sustavom i javnost ga ne cijeni.

45. Integralno upravljanje obalnim područjem (ICZM) potvrđuje se kao potencijalni alat kojim
će se osigurati da sve razvojne djelatnosti budu integrirane na odgovarajućim razinama, te da
gospodarska, društvena i ekološka pitanja dobiju odgovarajući prioritet. Nedavno je Preporuka EU
za ICZM zatražila od zemalja članica da izrade nacionalne strategije. U Hrvatskoj se na državnoj
razini ulažu određeni početni napori u cilju promicanja i postavljanja temelja za primjenu ICZM-a.
Oni obuhvaćaju:
 Uredbu o uređenju i zaštiti obalnih i morskih područja (2004);
 Ustrojstvene promjene kojima će Odsjek za more i priobalje prijeći u višu ustrojstvenu jedinicu
– Odjel za zaštitu mora i priobalja, ovu promjenu pratiti će i potrebno jačanje kapaciteta; i
 projekt MZOPUG-a "Ocjena obalnih resursa Jadrana" koji bi trebao početi do sredine 2005.

46. Međutim, prema iskustvu drugih zemalja, ICZM vjerojatno još neko vrijeme neće postati
učinkovita snaga na državnoj razini. Na lokalnoj razini ima mnogo iznimaka. Na primjer, Zadarska
županija izradila je 'plan održivog razvoja' na temelju svojeg prostornog plana. Jednako tako su i
mnogi otoci, primjerice Vis, izradili svoje planove održivog razvoja. Primjetno je da se na mikro-
razini interakcija između gospodarskih sektora, društvenih potreba i okoliša ne može izbjeći, a
svako upravljanje je integrirano. Međutim, u većini slučajeva je kvaliteta tog upravljanja
nedostatna u svjetlu sve jačih pritisaka i potencijalnih sukoba interesa.

47. Hrvatska ima podloge za procjenu utjecaja na okoliš (PUO) i stratešku procjenu okoliša
(SPO), te se radi na osposobljavanju za njihovu široku operacionalizaciju, uključujući postupke i
pravila specifične za projekt i sektor. Trenutno se PUO ne bavi posebno biološkom raznolikošću, a
sposobnost provedbe PUO i SPO na području projekta s bogatom biološkom raznolikošću je
nedostatna. Vidljivo je da uporaba PUO-a za upravljanje velikim brojem malih subjekata – kao što
je to slučaj na području projekta – predstavlja izazov. Isto tako nema uvjeta za ugrađivanje pitanja
biološke raznolikosti u projekte obrade otpadnih voda.

48. Polazna osnova. U osnovi cjelovito planiranje moguće je na mikro-razini. Njegova provedba
i njegov utjecaj na razvoj sektora razlikovat će se po pojedinim lokacijama. Sposobnosti su
ograničene. Pitanja biološke raznolikosti uglavnom neće biti obrađivana u procesu planiranja i
procesu procjene utjecaja na okoliš i strateškoj procjeni okoliša.

Proces pristupanja EU15

15
Analiza procesa pristupanja EU, izazova i mogućnosti provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi te studije
predstavljeni su u dokumentu 'Pregled zahtjeva EU i hrvatske politike u sektoru biološke raznolikosti i zaštite
prirode' autora J. Kostelac Bjegović, Zagreb, listopad 2004.

21
49. U srpnju 2004.g. Hrvatska je službeno dobila status zemlje kandidata za EU. Kao i kod
nedavno primljenih zemalja, proces pristupanja vjerojatno će biti pokretač razvoja u Hrvatskoj, a
osobito gospodarskih i zakonodavnih reformi. Očekuje se da će pregovori započeti krajem 2005. ili
početkom 2006.16 i da će trajati vjerojatno 3-5 godina. Predviđa se da će se glavni problemi u
procesu pregovaranja odnositi na pitanja poljoprivrede i okoliša. Ovaj će proces također Hrvatskoj
otvoriti mnoge mogućnosti.

50. Obveze. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti su važni aspekti politike EU, pa
su zemlje pristupnice dužne provoditi mjere dotične politike. Od Hrvatske će se očekivati da
provodi:
 Direktivu o vodi koja dovodi do poboljšanja i zaštite kakvoće voda, uključujući i obalne;
 Direktivu o vodi za kupanje kojom se za turistička područja utvrđuju strogi zahtjevi;
 Direktivu o pristupu lučkim objektima kojom se osigurava da luke pružaju i naplaćuju usluge;
 Direktivu o pticama kako bi se zaštitila staništa važnih ptica, i
 Direktivu o staništima koja obuhvaća zaštitu važnih staništa.

51. Polazna osnova. U prvom redu Hrvatska će osigurati da se gore navedeno u cijelosti
odražava u nacionalnoj politici i zakonodavstvu. Međutim, iskustvo nedavno primljenih zemalja
pokazuje da pritisak za gospodarskim razvojem, neosposobljenost i neusredotočenost na očuvanje
biološke raznolikosti (osobito biološke raznolikosti izvan zaštićenih područja) znače da pristupanje
EU neće dovesti do očuvanja biološke raznolikosti na području projekta. Kao i u drugim zemljama
koje su pristupile EU, trend prema intenziviranju poljoprivrede može negativno djelovati na okoliš
i biološku raznolikost.

52. Mogućnosti. Da bi mogla ispuniti ove obveze, Hrvatska kao zemlja kandidat ispunjava
uvjete za značajnu tehničku i financijsku pomoć EU, osobito kroz programe ISPA, PHARE i
SAPARD17. Značajno je da program SAPARD ima za cilj dati potporu ruralnom razvoju koji ne
šteti okolišu. Kako je gore spomenuto, zajednička politika ribarstva i zajednička poljoprivredna
politika također pružaju mogućnosti. Proces pristupanja EU usmjerava takvu podršku na 'regije'.
Kao preduvjet te podrške svaka regija treba izraditi razvojne planove kojima EU daje podršku, a
koje treba dostaviti EU putem nacionalne vlade i u skladu s nacionalnim razvojnim programima.
Regije se u Hrvatskoj poklapaju s granicama županija. Sve četiri županije na područja projekta su
nedavno izradile regionalne operativne planove (ROP) – od čega dva uz potporu UNDP-a.

53. Polazna osnova. U osnovi, ograničeni provedbeni kapacitet može značiti da se ove
mogućnosti neće koristiti na način koji u cijelosti odgovara na lokalne probleme ili potrebama
biološke raznolikosti. Na primjer, radi nepotpunih/starih podataka i nepostojanja njihovog
tumačenja, ROP ne posvećuje odgovarajuću pozornost očuvanju i održivom korištenju biološke
raznolikosti. Područje projekta je jedinstvena mješavina naslijeđene kulture i okoliša, a to su
ujedno i glavne vrijednosti za turizam – najvažniji gospodarski sektor ovog područja. Stoga se za
ovo područje pruža jedinstvena prilika za stavljanje naslijeđenih vrijednosti u samu srž procesa
pridruživanja. Međutim, nedovoljna osposobljenost i pritisak na provedbu programa rezultirati će
nešto standardnijim putem gospodarskog razvoja uz kojeg je vezano i narušavanje okoliša.

Financijski i bankarski sektor18

16
Ažurirano: EU je počela pregovore o članstvu s Hrvatskom u listopadu 2005.
17
Napominjemo da će se od 2006.-2007. svi objediniti u jedan pretpristupni program IPA.
18
Analiza bankarskog i financijskog sektora provedena je u okviru PDF B. Nalazi te studije sažeto su
prikazani u dokumentu 'COAST: Uloga banaka i drugih vanjskih financijskih potpora, Sažetak' autora A.
Bjelica i V. Šonje, Split-Zagreb, veljača 2005.

22
54. Stanje. Bankarski sektor je glavni izvor financiranja u Hrvatskoj (90% sredstava dobiva se
putem banaka). Kao i drugi sektori, i bankarski je podložan promjenama. Trenutno na području
projekta ima 13 privatnih banaka, uglavnom srednje veličine, i sve su u većinskom vlasništvu
međunarodnih banaka. Osim ovih banaka, važnu ulogu ima Hrvatska banka za obnovu i razvoj
(HBOR), koja je u vlasništvu Države i koja plasira državne kredite kroz privatne banke, a također
ima i mogućnost uvođenja novih instrumenata i praksi. Privatne banke uglavnom nisu svjesne
problema okoliša i ne mogu procijeniti rizike povezane s utjecajima na okoliš. U ovom času za
zahtjeve za bankovni kredit nije potrebna procjena utjecaja na okoliš. Mogućnost sankcioniranja
ulaganja koje ne ispunjava standarde zaštite okoliša smatra se premalom da bi bankari odbili
kredite za takva ulaganja. Međutim, većina bankovnih službenika zagovara zaštitu okoliša, a većina
prepoznaje dugoročnu važnost biološke raznolikosti za razvoj regije. Osim toga, neki bankovni
službenici visokog ranga prepoznaju potencijalnu nišu 'zelenog' bankarstva i mogućnost jačanja
svojeg sveukupnog ugleda kroz povezanost sa zelenim ulaganjima. Općenito uzevši, banke su
sklone odobravanju kredita za ulaganja koja ne štete okolišu, ako su rizici i troškovi transakcija
slični kao kod standardnih ulaganja.

55. Vlada raspolaže s nekoliko fiskalnih alata za potporu socijalnoj politici, često kroz HBOR,
kao na primjer kroz:
 davanje djelomičnog jamstva za rizik za kredite privatnih banaka za kreditiranje u prioritetnim
sektorima, i
 odobravanje prioritetnih kredita (uglavnom kroz privatne banke) važnim socijalnim
područjima, npr. za razvoj otoka, proizvodnju maslina i vina, poduzetnicima koji otvaraju male
tvrtke, za ponovno pokretanje proizvodnje na napuštenom zemljištu. Zaštita okoliša od
nedavno je uključena u HBOR-ovu politiku kreditiranja.

56. Polazna osnova. Ovi alati se u osnovi smatraju administrativno složenima i nedostupnima za
mnoge male gospodarske subjekte iz privatnog sektora. Ti alati nisu usmjereni prema biološkoj
raznolikosti, premda postoji sve veće razumijevanje i priznavanje okoliša i ekoloških rizika
(osobito kroz interventni projekt UNDP-a za potporu HBOR-u). Područje projekta ima potencijala
za osiguranje kvalitetnih sredstava za život i ostvarenje razumnog profita kroz velik broj ulaganja
koja vode računa o biološkoj raznolikosti. To bi se uglavnom ostvarilo kroz mikro, mala i srednje
velika poduzeća (MMSP). Međutim, za sada takva ulaganja vjerojatno ne bi naišla na
razumijevanje kod banaka zbog:
 slabog razumijevanja banaka;
 malog kapaciteta mikro, malih i srednje velikih poduzeća;
 slabog općeg znanja i informiranosti o biološkoj raznolikosti i
 jake konkurencije zakonski nereguliranih, poluilegalnih, tradicionalnih ulaganja (koja ne vode
računa o biološkoj raznolikosti).

Onečišćenje vode19
57. Najznačajniji izvor onečišćenja vode na području projekta su donosi rijeka koje utječu u
more. Ostali važni izvori obuhvaćaju veće i manje gradove, industrijske zone, turistička odredišta,
poljoprivredu, ribogojilišta i brodarstvo. Usprkos ovih izvora onečišćenja kakvoća vode na
području projekta i dalje je uglavnom dobra. Međutim (vidi kartu 6 u Dodatku 6.) utvrđen je niz
mjesta koja su izrazito osjetljiva na pojačano onečišćenje. U većini slučajeva ove vruće točke
onečišćenja poklapaju se s područjima važnim za biološku raznolikost. Sadašnja kretanja, u
nedostatku mjera za suzbijanje onečišćenja, dovela bi do postepenog povećanja onečišćenja. Kako
19
Analiza onečišćenja vode provedena je u okviru PDF B faze. Nalazi te studije prikazani su u dokumentu
'COAST: Antropogeni utjecaji, ekološko stanje i utjecaj na biološku raznolikost morskog okoliša' autora G.
Kuspilić, Split, ožujak 2005.

23
bi ispunila standarde EU direktiva, Vlada ulaže u velike projekte obrade otpadnih voda. Te projekte
provode Hrvatske vode uz potporu Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ovi projekti su prvobitno bili usredotočeni na velike sustave za obradu otpadnih voda na velikim
gradskim područjima i u industrijskim zonama. Hrvatske vode sada šire svoje operacije kako bi
obuhvatile obradu otpadnih voda manjih razmjera, uključujući ruralno priobalje i male otoke. To
obuhvaća mnoga područja koja su prikazana na karti 6 i označena kao osjetljiva na onečišćenje.
Bez tih ulaganja morska biološka raznolikost na području projekta bila bi teško narušena. Međutim,
općenito uzevši, ta ulaganja će održati ili poboljšati kakvoću vode na cijelom području projekta.
Inače ta se ulaganja ne bave posebno pitanjima biološke raznolikosti.

1.4. Analiza dionika

58. Uloga dionika u izradi projekta. Proces izrade projekta odvijao se uz primjenu
participatornog pristupa (široki krug dionika). Na početku PDF B faze, sastavljen je obiman popis
od 280 potencijalnih dionika, nakon čega je uslijedila analiza dionika 20. Analiza je obuhvatila: (i)
utvrđivanje ključnih dionika (oko 120 na državnoj razini, iz četiri županije i četiri pokazna
područja, razni gospodarski sektori, privatne tvrtke, zadruge, znanstvena zajednica, javni mediji i
pojedinci); (ii) definiranje razine i intenziteta interaktivnog djelovanja, te alata i metoda koje treba
primijeniti svaka skupina dionika; (iii) analizu očekivanih utjecaja, uloga i stavova dionika, i
upravljačku strategiju dionika.

59. Među utvrđenim rizicima i preprekama treba spomenuti sljedeće: (i) nepovjerenje radi novog
pristupa, slaba i/ili nepotpuna informiranost; (ii) nedostatak iskustva i/ili negativno iskustvo iz
prethodnih projekata; (iii) otpor radi eventualnih utjecaja projekta naspram neizvjesnih očekivanih
koristi; (iv) neprimjereni pristup od strane rukovodstva projekta i/ili stručnjaka (npr. odozgo prema
dolje – top-down, akademski ili neki drugi, izrađene su smjernice za interaktivni program rada
(IPP), i relevantni dokumenti distribuirani stručnjacima), i (v) loše ili zakašnjelo utvrđivanje
sukoba između dionika/korisnika.

60. Uključivanje dionika osigurano je kroz 7 tematskih i sektorskih radionica i savjetodavnih

sastanaka (na svakom je bilo 35-50 sudionika). Osim toga, rukovodstvo projekta održalo je 20
grupnih sastanaka/savjetovanja po županijama i pokaznim područjima. Više od 80 sastanaka i
pojedinačnih konzultacija održali su sektorski i tematski stručnjaci. Anketni listići s odabranim
pitanjima dostavljeni su na oko 100 adresa (stopa odgovora bila je 65%). Konzultirane su sve
ključne institucije dionika na državnoj razini, njihovi predstavnici sudjelovali su u radionicama i na
relevantnim sastancima. Osnovana je Savjetodavna radna skupina na području projekta i s
članovima grupe održane individualne konzultacije. UNDP CO je pripremio i razdijelio
promotivne brošure, kartice i zemljopisne karte. Kroz desetak velikih objavljenih intervjua, osobito
u regionalnim novinama, na radiju i televiziji, osigurano je pozitivno i neprekidno praćenje od
strane medija. Na kraju, primljeno je oko 60 intervencija u pisanom obliku od pojedinaca, zadruga,
općina i lokalnih institucija, koje su sadržavale prijedloge, planirane programe i zanimanje za
sudjelovanje u projektu. Iscrpne informacije o čitavom procesu date su u odnosnim izvješćima,
zapisnicima, sažecima konzultacija. Ulazni podaci, prijedlozi i primjedbe dionika pažljivo su
analizirani, razmotreni zajedno s predlagačima i uzeti u obzir, prvo od strane dotičnih stručnjaka na
projektu, a potom od strane rukovodstva projekta, te na kraju u konzultacijama sa županijama i na
državnoj razini.

61. Ukratko, za osmišljavanje projekta iskorišteni su bogat i širok doprinos i podrška dionika.
Identificiran je niz mogućnosti za sudjelovanje dionika u integralnom projektu (FP) i one su
20
Nalazi ove analize predstavljeni su u dokumentu: 'Analiza dionika' autora A. Pavasović, Split, kolovoz
2004.

24
ugrađene u sadržaj projekta, kako bi se osigurao nastavak podrške i zanimanje za sudjelovanje u
projektu stvoreno u PDF B fazi.

Uloga dionika u razvoju i provedbi projekta

62. Na temelju rezultata i iskustava iz PDF B faze, participatorni pristup imati će vrlo važnu
ulogu u provedbi integralnog projekta i biti će važni dio Ishoda 1.-4., a biti će proveden prema
planu sudjelovanja dionika (PSD). Razine interakcije bi uključivale informiranje, konzultiranje,
sudjelovanje i partnerstvo; alati obuhvaćaju informacijske alate, ad-hoc skupine (fokus grupu na
svakom pokaznom području); koordinacijske, konzultacijske i operativne sastanke (Upravljački
odbor projekta, sastanci radi usklađivanja/integriranja, obilazak terena i sastanci na terenu), obuku;
alate za promicanje i jačanje svijesti, te izravnu/sudioničku provedbu nekih projektnih djelatnosti.
Pojedinosti se nalaze u Planu sudjelovanja dionika u Dodatku 4. Na primjer, sljedeće djelatnosti
bit će provedene uz sudjelovanje dionika: plan upravljanja područjem s turističkim odredištima,
procjena prihvatnog kapaciteta turizma, širenje organske i tradicionalne poljoprivrede te uzgoja
riba i školjaka koji ne štete biološkoj raznolikosti, korištenje visokoselektivnih ribolovnih alata i
poštivanje zone zabrane, te na kraju izrada i provedba programa za jačanje svijesti u županijama.

63. Velik broj dionika uključen je u sektore turizma, poljoprivrede i ribarstva na dalmatinskoj
obali, uključujući velike i male gospodarske subjekte iz privatnog sektora, banke, vladine
institucije, udruge i nevladine organizacije. Svi ovi dionici su bitni za podržavanje biološke
raznolikosti, te su time bitni i za uspjeh projekta. U pripremnoj fazi projekta izgrađena su
učinkovita partnerstva s mnogima od tih dionika, koji su se sada angažirali na davanju potpore
ciljevima projekta, uglavnom kroz sufinanciranje projektnih aktivnosti. Mnogi dionici pristali su
izmijeniti ili prilagoditi svoje već isplanirane aktivnosti i tako doprinijeti poticanju pozitivnih
utjecaja na biološku raznolikost. Ovo se odnosi na nekoliko vladinih institucija, poduzeća u
vlasništvu države, lokalne vlasti, mali i srednje veliki privatni sektor, udruge, obiteljska
gospodarstva i NVU. O tome svjedoče razina i raznovrsnost izvora financiranja i velik broj pisama
kojima se na to obvezuju.

64. Stalna izgradnja partnerstva je ključna strategija u ostvarivanju ciljeva projekta. Kroz taj
proces, koji je pokrenut tijekom PDF B faze, partnerstva se izgrađuju unutar sektora, između
sektora, unutar vladinih institucija, između vladinih institucija i nevladinih organizacija
(uključujući privatni sektor), te između vlade i lokalnih zajednica. Na primjer, za vrijeme PDF B
faze, za svako pokazno područje osnovana je početna multisektorska grupa aktivnih dionika. Ova
grupa predstavlja inicijalnu fokus grupu na svakom pokaznom području. Te grupe će se razvijati i
rasti zajedno s projektom. Uz pomoć projekta ove grupe će razviti zajedničku viziju održivog
gospodarskog razvoja svojeg područja koja će u cijelosti poštivati i voditi računa o biološkoj
raznolikosti. Ta multisektorska grupa također će voditi računa da projektne djelatnosti na lokalnoj
razini imaju prioritetni status i osigurat će dobru suradnju među sektorima. Ključni alat za
osiguranje sudjelovanja širokog kruga dionika je COAST program malih darovnica. Ovim
programom osigurati će se da sredstva projekta i mehanizmi potpore budu dostupni velikom broju
ljudi.

1.5. Analiza polazne osnove

65. Proizvodni krajobraz na području projekta sastoji se od niza međusobno ovisnih i povezanih
društveno-gospodarskih djelatnosti i silnica. Sveukupno gledajući politički i regulatorni okvir je
dobro razvijen, ali je slaba osposobljenost za provođenje propisa. Provedbena sposobnost će jačati
kako se Hrvatska bude približavala EU. No, jačanje kapaciteta za provedbu propisa koji se odnose

25
na biološku raznolikost i nadalje neće biti prioritet. Štoviše, potencijal za održivo iskorištavanje
resursa biološke raznolikosti i nadalje će biti slabo iskorišten zbog nedostatka poticaja i
provedbenih kapaciteta.

66. Temeljno je sljedeće:

 Turizam u Hrvatskoj je i dalje obilježen mentalnim sklopom 'brze zarade' koja malo vodi
računa o propisima i dugoročnim utjecajima. Regulatorna tijela imaju vrlo malo mogućnosti za
uređenje stanja. Kreatori politike turizma, urbanisti i poduzetnici nedovoljno promišljaju o
važnosti biološke ili krajobrazne raznolikosti ili njezinoj ulozi kao gospodarskog dobra.
Posljedica toga je da zahvati u turizmu i dalje ugrožavaju prirodni krajobraz i biološku
raznolikost o kojima turizam ovisi;
 U ribarstvu će se pokrenuti temeljne inicijative u smislu jačanja inspekcijskog sustava i sustava
zona zabrane. Međutim, njihovo težište se nalazi na socijalnim i gospodarskim ciljevima, a ne
na biološkoj raznolikosti. Nema jamstva, da će se poštovati ograničenja održivog ribolova. Isto
tako će biti propuštene prilike da se kroz takve kontrole unaprijedi očuvanje biološke
raznolikosti. Nelegalan, zakonski nereguliran i neprijavljen ribolov će se nastaviti, a i legalan
prekomjerni izlov će se nastaviti. Uzgoj riba i školjaka, koji ako se njime dobro upravlja može
donijeti kako korist za biološku raznolikost tako i gospodarsku korist, sporo će se razvijati, a
koristi po biološku raznolikost neće biti u cijelosti iskorištene. Mogućnostima i rizicima za
biološku raznolikost koji proizlaze iz zajedničke politike ribarstva EU neće se dobro upravljati;
 U poljoprivredi je većina temeljnih inicijativa za mjere politike uglavnom pozitivna za
biološku raznolikost. Međutim, stvarne koristi po biološku raznolikost bit će ograničene radi
vrlo spore provedbe poticaja, slabog razumijevanja biološke raznolikosti u sektoru i
nemogućnosti uključivanja poljoprivrednog razvoja u razvoj turizma. Mogućnostima i rizicima
za biološku raznolikost koji proizlaze iz zajedničke poljoprivredne politike EU neće se dobro
upravljati;
 Na području projekta vrlo je dinamičan sektor mikro, malog i srednjeg poduzetništva. Oni bi
mogli ulagati u projekte koji bi doveli do kvalitetnog života, razumnih profita i ne bi štetili
biološkoj raznolikosti. Međutim, malo je vjerojatno da će do takvih ulaganja doći. Uzrok tome
je djelomično slaba svijest i nedostatak informacija vezanih za biološku raznolikost. Ključni su
razlog, međutim, teškoće s kojima se suočavaju mala poduzeća pri dobivanju bankovnih
kredita21 za ulaganja u biološku raznolikost. To opet proizlazi iz slabog razumijevanja banaka i
malih mogućnosti da poduzeća dobiju kredit. Banke nemaju razvijenu svijest o okolišu, a
ekološki rizik nije čimbenik u procesu odobravanja kredita. Još jedan ključni čimbenik je oštra
konkurencija zakonski nereguliranih, polulegalnih i legalnih, ali po biološku raznolikost
nepovoljnih ulaganja;
 Proces pristupanja EU zapravo otvara mogućnosti. Međutim, dionici duž obale nisu u stanju
optimalno iskoristiti te prilike. Štoviše, iskustvo nedavno primljenih zemalja pokazuje da
pritisak na gospodarski razvoj, neosposobljenost i nepreciznost u obvezama za zaštitu okoliša
znače da se u tom procesu biološka raznolikost nije uvijek očuvala, osobito ako se nalazi izvan
zaštićenih područja;
 Cjeloviti pristupi planiranju i upravljanju su ograničeni u svojem rasponu. Prevladava sektorski
pristup. PUO i drugi alati zaštite okoliša još se uvijek ne bave adekvatno biološkom
raznolikošću. Premda ima mnogo velikih projekata za nadzor onečišćenja vode (u skladu s
procesom pristupanja EU), oni se nisu usredotočili na vruće točke biološke raznolikosti.

21
Na ovom području skoro sav kapital za nova ulaganja dolazi iz lokalnih podružnica velikih nacionalnih
banaka.

26
II. Dio Strategija

2.1. Obrazloženje projekta i sukladnost s politikom

Sukladnost s politikom GEF-a
67. Ovaj je projekt u cijelosti usklađen s GEF-ovim Operativnim programom br. 2 (OP 2):
'Obalni, morski i slatkovodni ekosustavi'. U skladu s OP 2 ovaj projekt promiče očuvanje i
održivo korištenje biološke raznolikosti i ugroženih morskih resursa. On pridonosi ostvarenju
nekih rezultata predviđenih u OP 2 (npr. uklanjanje opasnosti iz okolnih proizvodnih lokaliteta) i
daje potporu mnogim djelatnostima očuvanja/održivog korištenja koje su preporučene u OP 2 (npr.
integriranje ciljeva biološke raznolikosti s ciljevima održivog korištenja). Projekt će također
pozitivno djelovati na šumsku, planinsku i poljoprivrednu biološku raznolikost, tj. podržati
operativne programe br. 3., 4. i 13.

68. Ovaj je projekt u cijelosti usklađen s GEF-ovim strateškim prioritetom biološke raznolikosti
br. 2 (SP 2): ' Integriranje biološke raznolikosti u proizvodne djelatnosti i sektore'. Projekt će
izravno pridonijeti ostvarenju cilja SP 2, a to je promicanje očuvanja biološke raznolikosti u
sektorima turizma, poljoprivrede i ribarstva/marikulture. Točnije, dat će se potpora razvoju
partnerstva, razvijanju tržišnih poticaja i mijenjanju bankarskog sektora. Projekt je osmišljen u
skladu s uputama i odlukama o financijskom mehanizmu koje je donijela Konferencija zemalja
članica u Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Obrazloženje projekta

69. Opadanje gospodarskih aktivnosti i tranzicija, te slom sustava upravljanja u prošlosti doveli
su do toga da su utjecaji sektora turizma, ribarstva i poljoprivrede od stjecanja samostalnosti
uglavnom negativni. U osnovi, zakonski nereguliran sektor turizma nastavit će negativno utjecati
na biološku raznolikost, uglavnom kroz uništavanje staništa i neodrživu potrošnju vode i energije te
sve veću proizvodnju otpada. U sektoru ribarstva prekomjerni izlov će i dalje narušavati riblji fond,
a neprimjerene metode uništavati staništa i ekosustave. Uzgoj ribe izazivat će sve veće onečišćenje.
U sektoru poljoprivrede, trend napuštanja zemljišta će se nastaviti. Radi toga će mnoga jedinstvena
staništa biti zauvijek izgubljena, a područja s bogatom biološkom raznolikošću sve više
rascjepkana.

70. U osnovi glavna pokretačka snaga će biti kratkoročni gospodarski razvoj i proces pristupanja
EU. Ove snage se ne bave na odgovarajući način biološkom raznolikošću niti ulogom koju biološka
raznolikost igra u lokalnom gospodarstvu. I dalje će biti teško osigurati poštivanje propisa –
osobito u odnosu na očuvanje biološke raznolikosti. Sustav poticaja za ulaganja koja ne štete
biološkoj raznolikosti zapravo gotovo da ne postoji.

71. Alternativno, prepreke za promjenu pristupa sektorima turizma, poljoprivrede, ribarstva i

obrade voda će biti uklonjene ili bitno smanjene. Osim toga, prepreke promjenama u bankarstvu,
planiranju, upravljanju zaštićenim područjima i procesu pristupanja EU će također biti uklonjene ili
bitno smanjene. To će imati dvojaki učinak: (i) pomoći će naporima koji se ulažu u provođenje
propisa tako što će osigurati poštivanje propisa koji se odnose na biološku raznolikost i (ii) razviti
okvir za poticaje i sposobnosti koje će stimulirati sektore turizma, ribarstva i poljoprivrede koji ne
štete biološkoj raznolikosti. S druge strane, čim prepreke budu uklonjene, gospodarski sektori će se
razviti i voditi računa i doprinositi očuvanju biološke raznolikosti. Novi pristup razvoju na cijelom
području projekta će dobiti na zamahu u trostrukom smislu – u jednom se gospodarska
problematika u potpunosti nadopunjava s problematikom zaštite okoliša; u drugom se priznaje

27
doprinos biološke raznolikosti razvoju na ovom području, a u trećem se čuva biološka raznolikost.
Projekt će također dati podršku razvoju nove vizije obalnog razvoja na svim razinama.

72. Alternativno, razvijat će se novi tip (brand) turizma. Turizam će više poštivati i voditi
računa o okolišu, biološkoj raznolikosti i krajobrazu, o kojima ovisi. Turistički operateri i turisti bit
će više svjesni ovih prirodnih vrijednosti i ponašat će se na način koji čuva i unapređuje te
vrijednosti. Turistički sektor će ići uzlaznom putanjom i broj visokozahtjevnih turista će se
povećavati. Razvit će se turistička odredišta visoke kvalitete, s raznovrsnim aktivnostima
proširenim kako u vremenskom tako i prostornom smislu. Turizam će biti povezan s tradicionalnim
djelatnostima poljoprivrede i ribarstva. Mali turistički poduzetnici će se jače integrirati u službeno
gospodarstvo, a pojačat će se poštivanje nacionalnih propisa i standarda.

73. Poljoprivreda će se također razvijati i nadopunjavati turizam. Povećat će se postotak

doprinosa proizvodnji iz organske, tradicionalne poljoprivrede koja nije štetna za okoliš i biološku
raznolikost. Površina napuštenog poljoprivrednog zemljišta će se znatno smanjiti. Proizvodit će se
veći broj poljoprivrednih proizvoda koji ne štete biološkoj raznolikosti i koji će biti konkurentni
kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Popravit će se položaj malih gospodarskih
subjekta te će moći svojim proizvodima konkurirati velikim proizvođačima. Propisi, standardi i
oznake (labels) će se više poštivati i ispunjavati.

74. U sektoru ribarstva ribolov će biti unutar utvrđenih i održivih granica i metoda i neće se
loviti mlada riba niti nekomercijalne vrste. Prevladavat će visokoselektivni ribolovni alati.
Ribolovna praksa koja oštećuje staništa i ekosustave će nestajati. Uzgoj školjaka će se značajno
pojačati i više pridonositi lokalnom gospodarstvu – a to će opet pridonositi zaštiti staništa.
Ribogojilištima će se upravljati na održivi način i neće pridonositi onečišćenju. U nekim
slučajevima će ribolov i marikultura pridonijeti turističkom odredištu. Pojačat će se poštivanje
propisa.

75. Zaštićena područja na području projekta imati će veće šanse za stvaranje prihoda iz
turizama, poljoprivrede i ribarstva, a pri čemu će osigurati očuvanje biološke raznolikosti. Također
će započeti definiranje mjera kojima će se osigurati povećanje površine zaštićenih morskih
područja što je ključno i za riblji fond i za biološku raznolikost. Što se tiče procesa pristupanja EU
projekt će dati svoj doprinos razvijanjem dobrih praksa za održivi razvoj uz očuvanje i održivo
korištenje biološke raznolikosti. Proces pristupanja pružit će glavnim državnim ustanovama i
dionicima iz privatnog sektora na području projekta mogućnosti razvoja koje ne štete biološkoj
raznolikosti. To će uključivati i lokalne kapacitete za usvajanje i provođenje zajedničke
poljoprivredne politike i zajedničke politike ribarstva.

76. Povezanost integralnog planiranja i razvoja će se pojačati, a planiranje razvoja će sustavno

voditi računa o očuvanju biološke raznolikosti. Ulaganja će sve više biti usklađena s razvojnim i
prostornim planovima. Alternativno, Hrvatske vode bit će u stanju osigurati da njihova postrojenja
za obradu vode na odgovarajući način rješavaju problematiku biološke raznolikosti mora. Na kraju,
promjene potaknute u bankarskom i financijskom sektoru će putem bankovnih i državnih kredita
omogućiti unosna ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti.

28
2.2. Cilj projekta, ishodi, rezultati i aktivnosti

77. Opći cilj projekta je osigurati održivi razvoj obalnog područja Dalmacije uz očuvanje
okoliša, prirodnih resursa te posebno biološke raznolikosti kao bitne sastavnice tog razvoja.

78. Cilj projekta jest učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu,
poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi na području četiri dalmatinske županije, te bankarski sektor,
kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje dobara i zaštitu biološke raznolikosti.

79. Strategija projekta je ukloniti postojeće prepreke i tako omogućiti pozitivne promjene u
sektorima turizma, poljoprivrede i ribarstva. Ove promjene će utjecati na tržišnu potražnju i
ponašanje privatnog sektora. Za uklanjanje prepreka biti će poduzet cijeli niz mjera koje će biti
fokusirane na unaprjeđenje investicijskog okruženja i jačanja provedbenih kapaciteta. Ove mjere će
se provoditi na području četiri županije, na administrativnoj razini županije, jer su tamo potrebne.
No, kako bi se promjene doista dogodile, neke aktivnosti će se u fizičkom smislu događati na vrlo
malim lokalitetima – s ciljem pokazivanja kako se prepreke mogu ukloniti. I na kraju, važne
aktivnosti će se odvijati na nacionalnoj razini (kada bude potrebna potpora politike ili pravna
potpora na državnoj razini).

80. Projekt uključuje nekoliko inovativnih i pokaznih aspekata. Svaki od tih aspekata je dijelom
osmišljen tako da osigurava održivost utjecaja projekta. Ti inovativni aspekti obuhvaćaju: (i)
pokazivanje kako ukloniti prepreke i omogućiti promjene; (ii) mijenjanje bankarskog i kreditnog
sektora radi osiguranja financijske održivosti, (iii) korištenje znanja angažiranih stručnjaka od
strane projekta (secondees) s ciljem uključivanja biološke raznolikosti u planove rada ključnih
ustanova radi razvijanja odgovornosti za projekt i održivosti unutar relevantne ustanove, (iv)
direktno kataliziranje lokalnih inicijativa vezanih za biološke raznolikosti.

81. Kako ukloniti prepreke. Prepreke su specifične za lokalitete i dionike. U PDF B fazi je
utvrđena priroda tih prepreka i određeni optimalni načini njihovog uklanjanja. Na temelju te
analize, strategija projekta ima za cilj pokazati kako uklanjanje prepreka dovodi do promjene u
praksi privatnog sektora. Proces uklanjanja prepreka provoditi će se s dogovorenim partnerima na
četiri pokazna lokaliteta na području projekta. Ujedno treba pokazati da razvoj koji ne šteti
biološkoj raznolikosti, a koji iz toga proizlazi, ima pozitivno djelovanje kako u gospodarskom
smislu tako i u smislu zaštite okoliša.

82. Bankarski sektor. Mikro, mala i srednje velika poduzeća su važni dionici na cijelom
području projekta. Analiza provedena u PDF B fazi je pokazala da se na mikro, mala i srednje
velika poduzeća optimalno može utjecati kroz osiguranje kapitala (uglavnom iz banaka, ali i kroz
kreditne sheme javnog sektora). Isto tako, važnim bankovnim dionicima je stalo do sudjelovanja u
projektu. Zato se bankarski sektor smatra ključnom polaznom točkom za usmjeravanje biološke
raznolikosti. Preobrazba bankarskog sustava će osigurati financijsku održivost pristupa razvijenog
u okviru projekta.

83. Sekundiranje. Ključna je strategija kroz financiranje sekundanata trajno uključiti biološku
raznolikost u radne procese državnih i polu-državnih tijela. Iz ponude na tržištu, projekt će izabrati
kvalificirane i sposobne kadrove te financirati njihov rad unutar tijela središnje i lokalne vlasti i
državnih agencija. Projekt će za ove sekundante organizirati potrebnu obuku, najvjerojatnije iz
područja upravljanja, vještine poput komunikacija, praćenja (monitoring) i participatorni pristup.
Ovo je zapravo odgovor na zahtjeve gore spomenutih tijela, a koje su iskazali u vrijeme pripreme

29
projekta. U Dodatku 3 dat je opis rada i obveza za sekundante za rad u ključnim ministarstvima, te
ustanovama na državnoj i županijskoj razini.

84. Mnoge od ovih djelatnosti, opisanih u sljedećim poglavljima i navedenih u Logičkoj matrici,
provoditi će ili koordinirati sekundanti. Time će se osigurati pokretanje projektnih aktivnosti iz
same ustanove i tako s jedne strane osigurati razvijanje odgovornosti same ustanove nadležne za
određene aktivnosti, a s druge strane osigurati uključivanje dobivenih rezultata u radne
procese/prakse u redovne aktivnosti te ustanove.

85. Kataliziranje inicijativa u korist biološke raznolikosti od strane lokalnih dionika . Za vrijeme
izrade projekta velik broj dionika zatražio je financijsku pomoć od projekta da bi izmijenio svoje
metoda rada u cilju poboljšanog utjecaja na biološku raznolikost. Ti dionici su bili obiteljska
gospodarstva, NVU, razne druge udruge, te mikro, mala i srednje velika poduzeća. U nekim
slučajevima ta financijska pomoć treba ili smanjiti rizike, uvesti nove tehnologije ili osigurati
pristup obučavanju i tehničkoj pomoći. U nekim slučajevima predlaže se jačanje svijesti ključnih
ciljanih skupina ili potpora obrazovanju. Davanje potpore ovim prijedlozima može dovesti do
novih metoda rada i uklanjanje prepreka. Davanje potpore velikom broju malih subjekata dat će
zamah promjenama na cijelom području projekta. U nekim slučajevima ti projekti će biti pogodni
za kreditiranje. U tom slučaju COAST projekt će omogućiti kredit kreditno sposobnim
poduzećima. U slučajevima kada je rizik veći nego što su to banke spremne prihvatiti, COAST
projekt će podržati projekte davanjem djelomičnog jamstva za rizik, kako bi smanjio rizik banke i
tako je motivirao da odobri kredit.

86. U slučajevima kada krediti nisu prikladni, ovim projektima može se pomoći kroz COAST
program malih darovnica za biološku raznolikost (CBRRF). Javni sektor, NVU, škole, privatni
sektor (samo mikro i mala poduzeća) i drugi moći će aplicirati za darovnice iz CBRRF. Ovaj
projekt zajednički financiraju GEF i Vlada RH, uz znatne doprinose uspješnih tražitelja darovnica.
Ako bude uspješan, očekuje se da će Vlada RH nastaviti održavati CBRRF i nakon što prestane
pomoć iz GEF-a.

87. CBRRF će biti transparentan i konkurentan. Pomoć iz ovog programa će (i) izgraditi radna
partnerstva s mnogim malim partnerima, između partnera i između vladinog i nevladinog sektora;
(ii) mobilizirati sufinanciranje kako bi se osiguralo ispunjenje ciljeva projekta; (iii) voditi računa da
projektne aktivnosti budu odgovor na potražnju na tržištu i da se uklapaju u postojeće planove
poslovanja i radne prakse; (iv) stimulirati kreativnost umjesto da sve osmišljava projektni tim; (v)
povećati konkurenciju i tako osigurati najbolju uporabu ograničenih sredstava GEF-a; (vi) proširiti
podršku za ciljeve projekta i (vii) pokazati kako male promjene u praksi mogu imati pozitivan
utjecaj na biološku raznolikost uz istovremeno podržavanje gospodarskog razvoja.

88. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom i politikom UNDP-a, niti jedno poduzeće iz

privatnog sektora neće moći ostvariti konkurentnu prednost iz sredstava CBRRF. Štoviše, potpora
GEF-a usredotočit će se na dodatne troškove usmjeravanja biološke raznolikosti u postojeću
praksu. Premda će privatno poduzeće ispuniti uvjete za darovnicu, udio GEF-a u darovnicama
neće biti namijenjen niti jednoj djelatnosti koja stvara profit ili gospodarsku korist za pojedinačnu
tvrtku ili poduzeće. Detaljan opis COAST programa malih darovnica dat je u Dodatku 9.

89. Izgradnja partnerstva je također ključna strategija u ostvarivanju ciljeva projekta. Ovim
projektom, u PDF B fazi, pokrenuta je izgradnja partnerstva unutar sektora, između sektora, unutar
tijela državne uprave, između tijela državne uprave i nevladinih tijela (uključujući privatni sektor),
te između vlasti i lokalnih zajednica. Projekt će jasno poticati razvoj fokus grupa koje će biti
instrument za okupljanje i zajednički rad dionika na iznalaženju rješenja. Nastavno na rezultate

30
ostvarene u PDF B fazi, ovaj proces omogućuje posvećenost dionika ciljevima projekta i od bitnog
je značaja za održivost projekta. CBRRF je njegov ključni dio.

90. Proces pristupanja EU kao zadani cilj. Temeljeći se na iskustvima 10 zemalja koje su
nedavno pristupile EU, ovaj projekt će poduzeti korake u cilju lokalnog osposobljavanja za
optimalno korištenje mogućnosti koje proizlaze iz procesa pristupanja EU, s jasnim težištem na
očuvanju biološke raznolikosti. To će obuhvatiti obučavanje, prikupljanje podataka/informacija i
pružanje pomoći u izradi projekata, programa i planova. Ove aktivnosti biti će sastavni dio
projekta. U praktičnom smislu to znači da će projekt pružati pomoć u pripremi projekata na
lokalnoj razini i izradi razvojnih planova i lokalnih propisa na županijskoj razini. Nadalje, projekt
će ponuditi primjere kako uključivati očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti u razvoj i
pomoći izgraditi relevantne kapacitete.

91. Planiranje namjene zemljišta. Projektne aktivnosti biti će čvrsto ugrađene u postojeći sustav
planiranja namjene zemljišta. Projekt će raditi s, i kroz ustanove za planiranje na lokalnoj i
državnoj razini. U tu svrhu projekt će angažirati po jednog stručnjaka za svaki od četiri dotična
Županijska ureda za planiranje. Time će se osigurati da pokazne aktivnosti (pilot projekti), propisi i
osposobljavanje koja ovaj projekt promiče budu potpuno usklađeni s procesom jačanja planiranja
namjene zemljišta koji je u tijeku, te da iste djelomično pokreću ustanove za planiranje. Osim toga,
projekt će pružiti izravnu pomoć kroz određene alate (npr. PUO obrade otpadnih voda, ugradnja
biološke raznolikosti u PUO) i planskim inicijativama (npr. Plan upravljanja turizmom na području
destinacija – PUTD i cjelovito upravljanje resursima na lokalnoj razini). U okviru projektnih
aktivnosti, svaka nezakonita izgradnja u pokaznom području, biti će razmotrena na odgovarajući
način, u skladu s PUTD. To će sveukupno ojačati veze između očuvanja biološke raznolikosti i
planiranja i osigurati učinkovitije korištenje alata koji doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

92. Može se reći da razvoj pravnog stanja prati proces pristupanja EU, jer je usklađivanje
zakonodavstva sa zakonodavstvom EU jedan od prvih preduvjeta u procesu pristupanja. Tijekom
provedbe, projekt će odgovoriti na promjene i koristiti mogućnosti nastale u pravnom okviru.
Projekt će zajedno s dionicima i nadležnim osobama u svakom sektoru osigurati mehanizme koji
primjereno odgovaraju na razvoj pravnog okvira. No, u većini slučajeva izazov će biti povezan s
poštivanjem i provođenjem postojećih propisa. Za sada poštivanje propisa nije jaka strana i
vjerojatno će tako ostati još neko vrijeme. Zbog toga će projekt raditi na ubrzavanju i jačanju
kapaciteta za provedbu propisa koji reguliraju područje biološke raznolikosti kao i propisa koji u
sebi imaju uključene aspekte biološke raznolikosti.

93. Konačno, strategija projekta je podupirati preobrazbe u sektorima i ustanovama, te unutar

širokog kruga dionika. Ta preobrazba će dovesti do promjena u politici, propisima, poticajima,
usvajanju i provedbi integralnih pristupa, te do promjena u pristupima prema upravljanju od strane
raznih dionika. Naravno da takvi procesi preobrazbe traju dugo i da se mogu odvijati samo ako se
lokalno stanovništvo i vlasti za njih opredijele. Međunarodno podržavani projekti ne mogu sami
ostvariti ove rezultate. Studije iz PBF B faze su pokazale da takva lokalna i državna podrška
postoji, ali je latentna. Stoga će sredstva GEF-a biti upotrijebljena i za poticanje tijela na lokalnoj
razini. Trajanje projekta je prilagođeno ovim potrebama i trajati će sedam godina, kako bi se
omogućilo pokretanje dužeg i korjenitog procesa za ostvarenje ovih promjena. Proces pristupanja
EU koji je u tijeku također olakšava put inovativnim procesima i preobrazbama.

94. Projektne aktivnosti koncentrirane su na tri međusobno povezane razine. Projekt će pokazati
kako se mogu uklanjati prepreke na lokalnoj razini; koristit će rezultate s pokaznih područja (pilot
projekata) za preobrazbu proizvodnih sektora na području četiri županije (koristeći kako tržišne
tako i regulatorne pristupe). Na državnoj razini će pomoći jačanju poslovno poticajnog okruženja.

31
95. Na razini pokaznog područja projekt će pokazati kako na proizvodnim lokalitetima biološku
raznolikosti usmjeravati u razvoj. Projekt će pokazati kako ukloniti prepreke, i vrijednost
uklanjanja prepreka. Rezultati ovog pilot projekta bit će korišteni za razvoj kapaciteta i reforme
sektora na županijskoj i državnoj razini. Za mnoge pilot projekte bit će potrebni krediti – projekt će
svojim aktivnostima na županijskoj razini pomoći u dobivanju kredita (vidi dolje). Isto tako, da bi
pilot projekti bili uspješni bit će potrebna bolja usklađenost s propisima, pri tom vodeći računa o
stvarnim planovima – projekt će svojim aktivnostima na županijskoj razini podržati ove aktivnosti
(vidi dolje).

96. Na županijskoj razini projekt će se sastojati od dva dijela. Prvi treba znatno poboljšati klimu
za ulaganja u unosne projekte koji ne štete biološkoj raznolikosti. To će dovesti do snažnog rasta
ulaganja privatnog sektora u proizvode koji ne štete biološkoj raznolikosti. Ovo uglavnom
obuhvaća povećanje kako potražnje za tako i ponude učinkovitih kredita za takve projekte. Težište
je na turističkom sektoru, ali uključuje i poljoprivredu i ribarstvo/marikulturu, osobito uzgoj
školjaka. Drugi dio na županijskoj razini treba pojačati poštivanje postojeće regulative vezane za
biološku raznolikost od strane svih poduzeća. To će izravno smanjiti postojeće opasnosti po
biološku raznolikost. Projekt treba pojačati poštivanje propisa kroz jačanje provedbenih
sposobnosti, mobiliziranje javnosti i, u manjoj mjeri, razvijanje gospodarskih poticaja. Na državnoj
razini projekt će pomoći razvoj postojećeg ulagačkog okruženja i tako osigurati razvoj koji ne šteti
biološkoj raznolikosti. Projektne djelatnosti na državnoj razini će također podržati repliciranje,
širenje i usvajanje projektnih rezultata na šire područje.

97. Projekt ima za cilj usmjeriti održivo korištenje biološke raznolikosti prema ključnim
razvojnim djelatnostima na području projekta. Te razvojne djelatnosti spadaju u sektor
poljoprivrede, ribarstva i turizma. Većina tih djelatnosti su mikro i malog opsega, i uglavnom ih
provede obiteljska gospodarstva. Zato se projekt mora baviti tim sektorima i utjecati na svaku od
tih djelatnosti. Stoga je potrebno izraditi strateški plan s nizom provedbenih mjera.

98. Projektne aktivnosti iz ishoda 1. pokazat će dobre metode i lekcije naučene u po jednom
pokaznom području od svake četiri uključene županije. Na toj osnovi ishodi 2. i 3. imaju za cilj
stimulirati dionike u sve četiri županije na preuzimanje metoda iz ishoda 1. Pod ishodom 2. projekt
će surađivati s bankama kako bi se osigurao dotok kapitala u ulaganja koja ne štete biološkoj
raznolikosti. Pod ishodom 3. projekt će osigurati da državne ustanove budu u stanju osigurati
provedbu poštivanja propisa koji podržavaju biološkoj raznolikosti, te pomoći u unapređenju
aspekata biološke raznolikosti unutar kapaciteta za planiranje. I na kraju, pod ishodom 4. projekt
će institucionalizirati rezultate projekta u nacionalne politike i prakse, te će stvoriti mehanizme za
daljnje širenje rezultata projekta.

32
Ishod 1.: Razvoj koji ne šteti biološkoj raznolikosti prikazan je u četiri mala, ali globalno
važna proizvodna krajobraza22.

U okviru ovog ishoda projekt će pokazati kako na lokalnoj razini ukloniti prepreke za usmjeravanje
biološke raznolikosti prema gospodarskim djelatnostima. Projekt će također pokazati koristi od
uklanjanja tih prepreka – koristi za biološku raznolikost i koristi za gospodarstvo. Tijekom PDF B
faze izabrana su i analizirana četiri pokazna proizvodna krajobraza. Premda vrlo različiti, svaki od
ovih pokaznih krajobraza, s turističkog stajališta ima važan/atraktivan krajobraz, globalno važnu
biološku raznolikost, turističke djelatnosti koje su u tijeku, sektor poljoprivrede i ribarstva, te širok
raspon državnih, nevladinih i dionika iz privatnog sektora. Premda će se sve djelatnosti unutar
ovog ishoda odvijati u jednom od pokaznih krajobraza, te će se i neposredni utjecaji većinom
osjećati na razini krajobraza, opći cilj je s tim utjecajima upoznati donositelje odluka na
županijskoj i državnoj razini, u javnom i privatnom sektor. Rad na izabranim lokalitetima će
ukazati na:
 informacije potrebne da bi se ostvarila promjena na razini lokaliteta;
 potreban kapacitet na lokalnoj i županijskoj razini za provođenje promjena na razini lokaliteta
te kako jačati provedbeni kapacitet;
 potrebne reforme u zakonodavstvu i politici kako bi se omogućilo provođenje promjena na
razini lokaliteta;
 financijska sredstva potrebna za provedbu promjena na razini lokaliteta i dostupnost
financijskih sredstava;
 učinkovitost inovativnih mehanizama i tržišnih poticaja;
 učinkovitost poboljšanih mehanizama poštivanja propisa, uključujući javnu potporu i ojačanu
inspekciju;
 potrebna poboljšanja u sustavu planiranja;
 mehanizme za ublažavanje i rješavanje sukoba – na primjer, kroz sudjelovanje, konzultacije,
planiranje i gospodarske poticaje;
 dobiti / koristi (detaljno raščlanjene po skupinama korisnika) za gospodarstvo i biološku
raznolikost;
 kako se uključiti u proces pristupanja EU.

Nalazi s pokaznih lokaliteta izravno će se pretočiti u razvijanje kapaciteta i procese reformi koji
dobivaju potporu iz ishoda 2.-4. Jedna grupa aktivnosti biti će posvećena skupljanju iskustava i
osiguravanju integralnog pristupa dionika u sve četiri županije.

Četiri pokazna područja su:

 Dubrovačko-neretvanska županija: poluotok Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski
zaljev i Malo More;
 Splitsko-dalmatinska županija: otok Vis i okolni udaljeni otoci;
 Šibensko-kninska županija: ušće Krke (uključujući grad Šibenik, kanal sv. Ante, Prvić, otoci
Zlarin i Krapanj ); i
 Zadarska županija: sjeverozapadni dio županije (uključujući dio otoka Paga, te Novigradsko i
Karinsko more).

Karta svakog pokaznog područja nalazi se u Dodatku 6. Dodatak 8 daje granice, društveno-
gospodarsko stanje, biološku raznolikost (bogatstvo i kretanja), dionike, polaznu osnovu, ključne
karakteristike i specifične djelatnosti koje treba provesti u svakom od četiri pokazna područja.
Tijekom PDF B faze, u svakom pokaznom području ustanovljena je multisektorska grupa

22
Pojedinosti o djelatnostima i partnerima na svakoj lokaciji nalaze se u Dodatku 7.

33
zainteresiranih dionika. Ova grupa predstavlja inicijalnu fokus grupu na svakom pokaznom
području. Ta grupa će se razvijati i rasti zajedno s projektom. Uz pomoć projekta ove grupe će
razviti zajedničku viziju održivog gospodarskog razvoja svojeg područja koja će u cijelosti
poštivati i voditi računa o biološkoj raznolikosti. Ta multisektorska grupa također će voditi računa
da projektne aktivnosti na lokalnoj razini imaju prioritetni status i osigurat će dobru suradnju među
sektorima.

Aktivnosti
Sličan pristup zauzet je prema svakom od četiri pokazna područja. Polazište je prikupljanje,
sistematizacija i tumačenje podataka koji se odnose na biološku raznolikost. To čini osnovu za
cjelovito planiranje, odlučivanje i upravljanje sektorskim aktivnostima, te omogućava usmjeravanje
biološke raznolikosti u sve sektorske djelatnosti. Obzirom na dugoročnu potrebu za cjelovitim
upravljanjem, projekt će u ograničenoj mjeri također dati potporu pristupima i alatima cjelovitog
planiranja. To će obuhvatiti obuku za sve četiri županije i izradu cjelovitog plana u jednom od
četiri pokazna područja. Cjelovito planiranje bit će uvedeno kao osnova za dugoročni razvoj
pokaznog područja. U nekim slučajevima, dionici bi mogli dobiti pomoć u pristupanju i korištenju
kredita iz državnih programa i fondova EU. Projektom će se pružiti pomoć Hrvatskim vodama u
obradi otpadnih voda i provedbi vodoopskrbnih programa, kako bi se optimizirao utjecaj na
biološku raznolikost.

Turizam je glavni sektor gospodarstva u svakom od četiri pokazna područja i bit će u središtu svih
aktivnosti na pokaznom području. U svakom pokaznom području projektom će se najprije pomoći
lokalnim dionicima (turistička zajednica i zainteresirani privatni sektor) u izradi Plana upravljanja
turističkom destinacijom (PUTD). Ovi gospodarski orijentirani planovi određivat će razvoj turizma
u narednim godinama, uključujući i diversifikaciju proizvoda. U njima će biti izričito navedeno
kako uklanjati prepreke za usmjeravanje biološke raznolikosti. Taj plan (PUTD) će utvrditi
potreban angažman svakog dionika i bit će financijski održiv. On će utvrditi kako se može povećati
vrijednost biološke raznolikosti kao sastavnog dijela turizma. Djelokrug ovog plana (PUTD)
obuhvatit će i obližnja zaštićena područja. Uključenjem udruga i tijela državne uprave osigurat će
se primjena plana (PUTD) na sve lokalne turističke operatore. U svakom pokaznom području
projekt će pridonijeti provedbi PUTD -a. Radeći ili s određenim dionicima ili sa zajednicom u
cjelini, projekt će osigurati obuku, pomoć u pristupu fondovima i kreditima, tehničku pomoć
privatnom sektoru i službenicima, te eventualno financiranje ciljanih aktivnosti iz COAST
programa malih darovnica za biološku raznolikost (CBRRF). Specifične aktivnosti mogu
obuhvaćati:
 procjenu prihvatnog kapaciteta (CCA);
 u suradnji sa županijskim turističkim zajednicama, hotelima i putničkim agencijama izradu
planova turističkih ruta s uključenom biološkom raznolikosti;
 uvođenje oznake Zeleni globus, sličnih ekoloških oznaka ili svjedodžbi za hotele;
 pilot projekt zelene revizije (green audit);
 osmišljavanje i uvođenje turističke takse i usmjeravanje ostvarenih prihoda na očuvanje
biološke raznolikosti, i
 razvijanje proizvoda koji bi regiju i njezinu biološku raznolikost prodavali na tržište (CD i sl.).

Poljoprivreda je također vrlo važna u sva četiri pokazna područja. Zato će se poljoprivrednim
dionicima osigurati obuka i pomoć u osmišljavanju i uvođenju ekološki prihvatljivih metoda i
dobivanju ekoloških certifikata. Na primjer, projekt će dati potporu projektima za sanaciju
zemljišta ili razvijanje robne marke Hrvatski organski proizvod ili Tradicionalni hrvatski proizvod,
ili za obnovu terasa i suhozida. Projektom će se također pomoći poljoprivrednicima u dobivanju
bankovnih kredita i sredstava iz drugih izvora za potrebe ulaganja u poljoprivredu koja ne šteti

34
biološkoj raznolikosti. I ovdje će u nekim slučajevima biti na raspolaganju sredstva iz COAST
programa malih darovnica. Do kraja projekta, opseg poljoprivrede koja ne šteti biološkoj
raznolikosti će se znatno povećati u pokaznom području.

Ribarstvo i marikultura su također važni u svim pokaznim područjima. Projekt će pružiti pomoć u:
 premještanju uzgajališta tuna (korištenjem alata strateške procjene okoliša (SPO) i procjene
utjecaja na okoliš (PUO);
 preuređenju uzgajališta tuna radi poboljšanja utjecaja na okoliš (pružanjem tehničke pomoći i
pomoći u ekološkim revizijama);
 širenju uzgajališta školjaka (davanjem pomoći u izboru lokacije, praćenju kakvoće vode i
uvođenju poboljšanja u postupak izdavanja suglasnosti na županijskoj razini), i
 ispitivanju tržišnih poticaja.

Važna sastavnica ovog ishoda bit će prikupljanje podataka i iskustava, te prosljeđivanje istih
subjektima u državnom i privatnom sektoru na županijskoj razini. Ogromna većina djelatnosti na
uklanjanju prepreka iz ishoda 2., 3. i 4. primijenit će dobre prakse iz ishoda 1. Po potrebi će se
odrediti i preporučiti dodatne zone zabrane. Mnoge od djelatnosti na pokaznim područjima
definirane su u PDF fazi i opisane u Dodatku 1. Ostale djelatnosti moći će dobiti pomoć iz COAST
programa malih darovnica.

Obrada otpadnih voda. U četiri pokazna područja projekt će poduprijeti provedbu programa
Hrvatskih voda za obradu otpadnih voda koji je već u tijeku. Projektom će se osigurati da Hrvatske
vode koriste smjernice vezano za biološku raznolikost i provode PUO na temu biološke
raznolikosti za postrojenja za obradu otpadnih voda koja će se izgraditi na četiri pokazna područja
za trajanja projekta. Projekt će se nadalje zauzimati da Hrvatske vode daju prioritet izgradnji
postrojenja za obradu otpadnih voda u blizini osjetljivih morskih područja s bogatom biološkom
raznolikošću.

Ishod 2.: U sve četiri županije poboljšana ulagačka klima za poduzeća koja promiču biološku
raznolikost.

U PDF B fazi utvrđen je niz mogućnosti za ulaganja, koja ako se njima dobro upravlja, mogu
proizvesti kako gospodarske koristi tako i koristi po biološku raznolikost. Ona uključuju:
 razvijanje sadržaja održivog turizma kao što su staze biološke raznolikosti, turistički i
obrazovni centri, 'hoteli' obilježeni znakom biološke raznolikosti, posjeti uzgajalištima tuna i
drugih riba, posjeti zaštićenim područjima i malim staništima biološke raznolikosti;
 saniranje napuštenog zemljišta s tradicionalnom organskom poljoprivredom i autohtonim
vrstama;
 saniranje terasa, živica i suhozida, te kombiniranje s eko-turizmom;
 razvijanje organske poljoprivrede i autohtonih proizvoda;
 premještanje i širenje ribogojilišta;
 širenje uzgajališta školjaka na vruće točke biološke raznolikosti, i
 ulaganje u visokoselektivne ribolovne alate.

Ovaj ishod ima za cilj povećati spremnost privatnog sektora u sve četiri županije da ulaže u takvu i
druge proizvodnje koje ne štete biološkoj raznolikost, s posebnim težištem na malim i srednje
velikim poduzećima. To će se postići na sljedeći način; (i) boljom dostupnošću kapitala; (ii)
uvođenjem tržišnih premija za proizvode koji doprinose biološkoj raznolikosti, koristeći tržišne
poticaje; (iii) jačanjem potražnje za uslugama i proizvodima koji ne štete biološkoj raznolikosti;
(iv) pojednostavljenjem postupaka izdavanja suglasnosti za ulaganja koja ne štete biološkoj

35
raznolikosti, i (v) jačanjem potražnje za kapitalom i pružanjem tehničke pomoći za nove aktivnosti.
Ovaj ishod obuhvatit će sve četiri županije. Temeljem ovog ishoda skupina dionika u svakoj
županiji razvit će zajedničku viziju gospodarskog razvoja svoje županije s težištem na biološkoj
raznolikosti.

(i) Projekt će prvenstveno raditi s bankarskim sektorom na povećanju ponude kredita koji ne štete
biološkoj raznolikosti. To uključuje suradnju s HBOR-om na izradi smjernica i programa kredita s
težištem na ulaganjima koja ne štete biološkoj raznolikosti.. Također uključuje obučavanje osoblja
HBOR-a. Projekt će isto tako raditi s ograničenim brojem privatnih banki, ugrađujući problematiku
biološke raznolikosti u njihovu svakodnevnu praksu kreditiranja. Ispitat će se potencijali banaka za
razvijanje 'zelene niše'. Projekt će osobito izgrađivati i podupirati sustav djelomičnih garancija
kako bi se smanjili rizici banaka pri odobravanju kredita za ulaganja koja ne štete biološkoj
raznolikosti.

(ii) Projekt će također izraditi niz poticaja za ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti,
uključujući oznaku za turističke subjekte koji vode računa o biološkoj raznolikosti, snažniji
certifikat za organsku poljoprivredu, robnu marku 'Hrvatski organski proizvod' i eventualno
certifikat za ribu ulovljenu korištenjem visokoselektivnih alata. Projekt će također raditi na
ukidanju postojećih negativnih poticaja, kao što su subvencije za pesticide i umjetna gnojiva.
Projekt će podupirati integriranje zaštićenih područja i turizma. Razvijat će se sposobnosti
ostvarivanja većeg prihoda od turizma u zaštićenim područjima. Isto tako će se razvijati
sposobnosti za unapređenje sveukupne turističke ponude kroz ugrađivanje zaštićenih područja u
turističke pakete na način koji ne šteti biološkoj raznolikosti.

(iii) Mjere provedene kroz (ii) gore potaknut će potražnju potrošača za proizvodima koji ne štete
biološkoj raznolikosti. Potražnja potrošača će se također povećati kroz ciljane kampanje za jačanje
svijesti o biološkoj raznolikosti, kako bi potrošači bili spremni platiti male premije za takve
proizvode, kao u zemljama Zapadne Europe.

(iv) Projekt će ukloniti prepreke i tako omogućiti ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti. Ta
se ulaganja često smatraju inovativnim, kao što je širenje uzgajališta školjaka u zaštićena područja,
pa je stoga proces davanja suglasnosti vrlo spor. Projekt će u dotičnim županijskim tijelima razviti
potrebne kapacitete. Prvi će korak biti poboljšanje kvalitete raspoloživih informacija kao podrška
odjelima za planiranje u ugrađivanju problematike biološke raznolikosti u svoje redovne poslove.
Ostali koraci uključuju obuku i izradu smjernica i priručnika za dobra praktična rješenja za
ugrađivanje problematike biološke raznolikosti u planiranje i zaštitu okoliša, osobito postupke
strateške procjene okoliša / procjene utjecaja na okoliš / procjene prihvatnog kapaciteta. Sustav
PUO za odobravanje ulaganja bit će poboljšan i tako olakšati davanje suglasnosti za ulaganja koja
ne štete biološkoj raznolikosti. Kao dio opće strategije osposobljavanja županija za upravljanje,
projekt može dati potporu cjelovitom planiranju na razini županije što će se pretočiti u programe za
pristupanje EU. Projekt će također razviti kapacitete unutar stručnih odjela pri županijama i
udrugama s ciljem pružanja tehničke pomoći poduzećima iz sektora turizma, ribarstva i
poljoprivrede.

(v) Na kraju, projekt će kroz postojeće agencije za razvoj poduzeća raditi na povećanju potražnje
za kreditima koji promiču biološku raznolikost (onih odobrenih kroz (i) gore). Projekt će pomoći u
identificiranju mikro, malih i srednje velikih poduzeća koja mogu imati koristi od kredita koji
promiču biološku raznolikost. Projekt će pomoći tim poduzećima u pripremi zahtjeva za kredite
tako što će ponuditi obuku i izravnu pomoć u izradi projekta. Tehnička pomoć može biti pružena i
novim djelatnostima malih i srednje velikih poduzeća, na primjer vezano za eko-turizam, organsku

36
poljoprivredu i uzgoj školjaka. Njima će se također pružiti podrška u pripremi zahtjeva za EU
sredstva i sredstva iz državnih kreditnih linija.

Na početku će mnoge djelatnosti iz ovog ishoda biti izravno povezane s akterima iz privatnog
sektora u pilot projektima iz ishoda 1. Darovnice iz COAST programa malih darovnica dat će
potporu nekima od djelatnosti iz ovog ishoda. Naravno da će djelatnosti u ovom sektoru dovesti do
gospodarske koristi. Radi toga će se sredstva GEF-a koncentrirati na povećane troškove potrebne
za modifikaciju ulaganja kako bi bila prihvatljiva za biološku raznolikost. Svaki doprinos GEF-a bit
će pažljivo osmišljen kako bi nadopunio inicijative privatnog sektora koje su u tijeku i pružio
minimalnu potrebnu pomoć da bi inicijativa bila prihvatljiva za biološku raznolikost. U ovom
ishodu bit će značajnog sufinanciranja od strane banaka, HBOR-a, državnih agencija i ulagača iz
privatnog sektora. Pokazatelj uspješnosti će biti razina ulaganja mikro, malih i srednje velikih
poduzeća u projekte koji su prihvatljivi sa stajališta zaštite biološke raznolikosti.

Ishod 3.: Poštivanje propisa koji se odnose na biološku raznolikost značajno se povećalo u
svim sektorima u četiri županije.

Cilj ovog ishoda je smanjiti negativne utjecaje svih postojećih aktivnosti svih aktera u dotičnim
sektorima. Ovaj ishod će unaprijediti poštivanje postojećih propisa o biološkoj raznolikosti u
sektorima turizma, ribarstva i poljoprivrede. Također će unaprijediti poštivanje propisa o
zaštićenim područjima i pojačati sposobnost provedbe propisa o biološkoj raznolikosti. Na kraju,
po potrebi, projekt će pomoći u izradi novih županijskih propisa. Glavni instrumenti unaprjeđenja
poštivanja propisa su:
 razvijanje sustava praćenja i inspekcije, uz obuku i tehničku pomoć;
 razvijanje ciljane javne potpore za poštivanje propisa, i
 razvijanje gospodarskih inicijativa.

Opći cilj je ojačati provedbene kapacitete na razini županijskih vlasti. Međutim, težište će u
početku biti na poštivanju propisa u četiri pokazna područja iz ishoda 1. Ti rezultati će se koristiti
za izgradnju kapaciteta na razini županije. Prepreke poštivanju propisa specifične su za svaki
sektor, zato ovaj ishod obuhvaća set aktivnosti specifičnih za svaki sektor. U svakom sektoru prvi
će korak biti poboljšanje kvalitete raspoloživih informacija kao podrška odjelima za planiranje u
ugrađivanju problematike biološke raznolikosti u svoje redovne poslove. Podaci o biološkoj
raznolikosti će se prikupljati i sistematizirati kako bi poslužili kao osnova za integralno planiranje.
Ovo je vrlo bitno jer će poslužiti kao podloga za definiranje drugih djelatnosti unutar ovog
ishoda.23 Nadalje, budući da će se raditi posebno sa svakim dotičnim županijskim odjelom, projekt
će pomoći u izradi 'strategije poštivanja propisa' za svaki sektor. Također će se izračunati troškovi
provedbe propisa za gospodarstvo. Zatim će projekt pomoći u provedbi te strategije kroz obuku,
izradu plana ostvarivanja prihoda, razvijanje provedbenih instrumenata i institucionalno jačanje.
Na primjer, tamo gdje je to prikladno izradit će se sektorske smjernice kao pomoć županijskim
djelatnicima u razumijevanju onoga što je dopustivo unutar sektora.

U turizmu djelatnosti će se usredotočiti na jačanje inspekcije, jačanje sustava novčanih kazni,

izradu programa nagrada za zelene operatore i unapređenje/ažuriranje planiranja – npr. procjena
prihvatnog kapaciteta za turističke djelatnosti.

U poljoprivredi težište će biti na jačanju inspekcijskog sustava za organsku poljoprivredu i na

poduzimanju mjera kako bi se certifikati za organsku proizvodnju ispravno koristili. Može se

23
Mnoge od ovih djelatnosti identične su onima opisanim na početku ishoda 2.

37
izraditi poseban certifikat ili oznaka za tradicionalnu poljoprivredu. Provodit će se kampanje
jačanja svijesti javnosti u cilju prepoznavanja organskih proizvoda.

U ribarstvu težište će biti na (i) jačanju inspekcija na tržnicama i kontrole ribolovne opreme; (ii)
vođenju kampanja kojima će se osigurati da javnost može prepoznati održive proizvode ribarstva i
tako smanjiti potražnja za ribom iz nezakonitog, nereguliranog i neprijavljenog ilova, za mladom i
nedovoljno velikom ribom; (iii) razvijanju sustava zona i sezona bez ribolova, u kojem će svi
sudjelovati; (iv) praćenju onečišćenja u ribogojilištima i kakvoće vode u uzgajalištima školjaka, i
(vi) unapređenju/ažuriranju planiranja – uključujući SPO i PUO za uzgajališta riba i školjaka.

Kod zaštićenih područja projekt će dati podršku tijelima nadležnim za zaštitu i pomoći ublažavanju
konflikta sa sektorom turizma i drugim gospodarskim sektorima. Projekt će pomoći u
kapitaliziranju sinergijskih efekata i višestrukih koristi (ekonomskih i ne-ekonomskih) nastalih kao
rezultat koordiniranog planiranja i upravljanja sektorima turizma, poljoprivrede i upravljanja
parkovima.

Na kraju, projekt će usko surađivati s Hrvatskim vodama kako bi ulaganja u kakvoću vode dobila
prioritet na lokalitetima projekta koji su bogati ili kritični u smislu biološke raznolikosti. Projekt će
također osposobiti Hrvatske vode za PUO u vezi s biološkom raznolikošću. Skupina dionika u
svakoj županiji razvit će zajedničku viziju gospodarskog razvoja svoje županije s biološkom
raznolikošću u središtu. COAST program malih darovnica za biološku raznolikost će dati podršku
nekim djelatnostima, osobito onima vezanim za izgradnju podrške javnosti i jačanje njezine
svijesti.

Nadalje, ako se pokaže potrebnim, neke aktivnosti iz ovog ishoda moći će se usredotočiti na
jačanje zakonodavnog okvira. Iako je većina aktivnosti vezana uz jačanje zakonodavstva planirana
u ishodu 4. koji će se provoditi uglavnom na državnoj razini, lokalne odluke o dodatnim mjerama
izrađuju se i provode na županijskoj razini. Projekt će stalno procjenjivati pravni okvir relevantan
na lokalnoj razini, i tamo gdje se pokaže potrebnim pružati tehničku pomoć. Pritom će se kroz
fokus grupe zajednički procjenjivati mogući gospodarski troškovi koje sa sobom nosi provedba
novih propisa (troškovi koji se odnose na privatni sektor).

Ishod 4. Poticajno okruženje na državnoj razini – uključujući politiku i zakonodavstvo – koje

poštuje, podupire, institucionalizira očuvanje i korištenje biološke raznolikosti kroz održivi
razvoj obalnog područja.

Cilj ovog ishoda je uspostaviti nužan nacionalni okvir za podršku u ostvarivanju ciljeva projekta u
četiri županije. To obuhvaća: (i) razvijanje potpore s visoke razine i njezino prevođenje u izravnu
pomoć županijama. Time će se osigurati da će politička i zakonodavna reforma dobiti
odgovarajuću snagu i da će se poštivanju propisa namijeniti dostatna sredstva; (ii) zalaganje za i
podupiranje nužnih reformi u institucionalnom i pravnom okviru te okviru mjera politike, i (iii)
izgradnja kapaciteta za repliciranje rezultata projekta.

Prva komponenta se odnosi na razvijanje potpore ciljevima projekta s visoke razine. To obuhvaća
ciljano jačanje svijesti donositelja odluka na visokoj razini, pružanje informacija o financijskoj i
gospodarskoj vrijednosti biološke raznolikosti, te redovno lobiranje za podršku na visokoj razini
kako u državnim tijelima tako i u privatnom sektoru. Podrška s visoke razine također će se ostvariti
povezivanjem očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti s procesom pristupanja EU (vidi
druge ishode). Projekt će na državnoj razini održavati fokus grupe u kojima će biti visoko rangirani
predstavnici i razviti mehanizme kojima će ta grupa utjecati na donositelje odluka na županijskoj
razini. Ova fokus grupa će također biti forum za međusektorsku razmjenu ideja, prepreka i pouka

38
na državnoj razini. Projekt će također ispitati mogućnosti za pretvaranje nacionalne političke
podrške očuvanju biološke raznolikosti u gospodarsku vrijednost. Na primjer, u okviru projekta će
se izvidjeti kako sredstva iz državnog proračuna izdvojena za razvoj županija usmjeriti na
unaprjeđenje zaštite okoliša na županijskoj razini (uključujući i sredstva iz EU fondova). Projekt će
također razmotriti mogućnost povezivanja ovog financiranja s postojećim državnim fondom za
okoliš.

Druga komponenta se odnosi na institucionaliziranje uspjeha projekta na lokalnoj i županijskoj

razini kroz davanje potpore nužnim promjenama u nacionalnoj politici mjera, zakonodavstvu i
programima. Aktivnosti će biti usredotočene na rad državne ustanove, ali će također obuhvatiti i
privatni sektor (tj. banke i Gospodarsku komoru). Na primjer, očuvanje biološke raznolikosti biti će
ugrađeno u procedure odobravanja kredita HBOR-a i najmanje jedne privatne banke. Isto tako,
izradit će se nacionalni program turističke svjedodžbe koji će se najprije provesti na području
projekta i pokaznim područjima. Sve predložene politike, zakonodavstvo i programi bit će izrađeni
na participatorni način, te uključiti fokus grupe, županijske vlasti i donositelje odluka na državnoj
razini. To će također obuhvatiti procjenu gospodarskih troškova vezanih za ovaj prijedlog.

Treća komponenta se odnosi na izravnu potporu na državnoj razini širenju i repliciranju uspjeha
projekta na ostale dijelove Hrvatske, a osobito svim obalnim županijama. To će se postići kroz
komunikacijski program koji obuhvaća biltene, konferencije, web stranice, javne medije, itd.

Logička matrica iz II. poglavlja, Dio 2. sadrži više pojedinosti o ishodima i aktivnostima, te kako
će se oni pratiti. Aktivnosti imaju jasnu namjenu ukloniti prepreke usmjeravanju biološke
raznolikosti kako je navedeno u tablici 1.

Sektorska preobrazba
99. U gornjem odjeljku opisani su ishodi, rezultati i aktivnosti projekta. Te aktivnosti se odvijaju
uglavnom na geografskoj razini i zadiru u više sektora. Međutim, iz ishoda, rezultata i aktivnosti
proizaći će preobrazba sektora turizma, ribarstva, poljoprivrede i bankarstva. U ovom odjeljku se
opisuje ta preobrazba.

Turizam
Turistički sektor će se preobraziti na sljedeći način:
 znatan broj vlasnika hotela, putničkih agencija i drugih subjekata će nuditi proizvode biološke
raznolikosti;
 koristit će se velik broj turističkih ruta i paketa s elementima biološke raznolikosti;
 bit će u funkciji nekoliko specifičnih turističkih atrakcija vezanih za biološku raznolikost (npr.
posjetiteljski i obrazovni centri, parkovi ptica, vodeni parkovi 24);
 u znatnom broju objekata bit će provedene ekološke inspekcije i poduzete mjere praćenja;
 velik broj vlasnika hotela i putničkih agencija će se opredijeliti za dugoročno očuvanje
biološke raznolikosti;
 malen postotak prihoda od turizma će se kanalizirati u očuvanje biološke raznolikosti;

24
Park ptica/vodeni parkovi su turističke atrakcije. Namjera je pomoći vlasnicima/upraviteljima i pretvoriti
te atrakcije u centre osvještenosti za biološku raznolikost i mjesta za podučavanje o biološkoj raznolikosti.
Kroz te parkove dodatna sredstva GEF-a će omogućiti stavljanje na uvid informacija o biološkoj raznolikosti
u tim parkovima, te promicanje vrijednosti i očuvanja biološke raznolikosti. Za lokalno stanovništvo i strane
turiste mogu se organizirati akcije u prilog biološke raznolikosti. To je u skladu s ciljem razvijanja turističkog
sektora s općenitom orijentacijom prema biološkoj raznolikosti i razvijanju turističkih odredišta s takvom
orijentacijom.

39
 turistička odredišta će se proširiti i obuhvatiti poljoprivredu, gastronomiju i biološku
raznolikost. Turistička sezona će se produžiti. Tradicionalna poljoprivreda, ribarstvo i zanati
postat će važan dio turističkog paketa;
 zaštićena područja će postati sastavni dio turističkih odredišta, uz puno poštivanje ciljeva
očuvanja;
 doći će do znatnog povećanja u potražnji za proizvodima biološke raznolikosti i proizvodima s
eko-certifikatima;
 ojačat će nacionalna politika i zakonodavstvo vezano za turizam. Mogu se donijeti novi
propisi, na primjer oni u vezi s brodovima za krstarenje ili marinama;
 općenito, većina turističkih objekata će poštivati propise vezane za biološku raznolikost, kako
tijekom izgradnje tako i tijekom rada. To se odnosi na korištenje vode i energije, zaštitu
staništa, odlaganje otpada;
 inspekcije će biti redovne i učinkovite, i
 primjenjivat će se sustav certifikata, nagrada ili znakova, pri čemu će biološka raznolikost biti
jedan od važnih kriterija.

Ribarstvo (uključujući marikulturu)

 subjekti u ribarstvu će sve više koristiti visokoselektivni ribolovni alat;
 prestat će ribolovna praksa koja oštećuje ekosustave, važne vrste i staništa;
 ojačat će svijest javnosti o vrstama riba dopuštenim za izlov i održivim ribolovnim metodama;
 destruktivni ribolov od strane turista biti će nadziran;
 donijet će se novi propisi vezani za hrskavične, oceanske i pridnene vrste, te zone zabrane
ribolova;
 inspekcije tržnica i ribolovne opreme bit će redovne i učinkovite;
 ribogojilišta će se povećati, ali će u cijelosti udovoljavati zahtjevima Hrvatske i EU u pogledu
odlaganja otpada i onečišćenja vode;
 uzgajališta školjaka će se povećati i nadopunjavati očuvanje biološke raznolikosti. Postupci
dobivanja dozvola bit će skraćeni;
 i ribolov i marikultura će pridonositi turističkom paketu, i
 uzgajališta tuna će se premjestiti iz osjetljivih područja i područja s kritičnom biološkom
raznolikošću.

Poljoprivreda
 unaprijedit će se znanje o poljoprivredi važnoj za biološku raznolikost;
 smanjit će se površina napuštenog i degradiranog zemljišta;
 pošumljeno zemljište će doprinositi očuvanju biološke raznolikosti;
 organska poljoprivreda će se značajno proširiti, zajedno s djelotvornim oznakama i poznatim
hrvatskim markama;
 tradicionalna poljoprivreda koja ne šteti biološkoj raznolikosti (također i organska), očuvanje
tradicionalnih zidova, terasa, živica, jezerca i staza će se proširiti i činiti posebnu tržišnu nišu;
 značajno će se poboljšati znanje i potpora javnosti organskoj poljoprivredi, a proizvodi će
privući premije;
 inspekcije tržnica će biti redovne i učinkovite;
 velika poljoprivredna proizvodnja će udovoljavati svim standardima zaštite okoliša u Hrvatskoj
i EU, i
 poljoprivreda će pridonositi turističkoj ponudi.

Bankarstvo
 broj kredita za ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti će se značajno povećati;

40
 bankarski postupci će voditi računa o rizicima i utjecajima na okoliš, te o rizicima po biološku
raznolikost; i
 najmanje jedna banka vodit će zelenu nišu.

2.3. Projektni pokazatelji, rizici i pretpostavke

100. Pokazatelje biološke raznolikosti i društveno-gospodarske pokazatelje treba koristiti na svim
razinama projekta (vidi Logičku matricu u II. poglavlju, dio 2.). Na razini cjelokupnog projekta
ključni pokazatelji uspješnosti bit će stopa rasta dohotka ostvarenog iz poslovanja koje ne šteti
biološkoj raznolikosti. Očekuje se da će to povećanje biti 20% godišnje kroz 2-4 godine, a zatim će
sljedećih godina rasti 30% godišnje. U smislu biološke raznolikosti, utvrđena su tri pokazatelja za
stanje biološke raznolikosti na području projekta. Logička matrica sadrži pokazatelje učinaka i
utjecaja što se tiče provedbe projekta zajedno s odgovarajućim verifikatorima.

101. Uspješnost projekta temelji se, između ostalog, na tri sljedeće pretpostavke: prvo, da se
proces pristupanja Hrvatske EU neće usporiti niti zaustaviti radi vanjskih ili političkih razloga;
drugo, da će razina turizma u cijeloj Europi i dalje rasti, i treće, da će se europsko tržište organske i
tradicionalne poljoprivrede nastaviti razvijati. Strategija projekta obuhvaća prilagodljivo
upravljanje i mjere koje treba poduzeti ako se ove i druge pretpostavke ne ostvare kako je
predviđeno. Rizici i s njima povezane strategije njihovog ublažavanja opisani su u tablici.

Tablica 3. Strategije rizika i njihovog ublažavanja

Rizik
Državni kontekst
Proces pristupanja EU se usporava ili zaustavlja radi
vanjskih ili političkih razloga
Slom ili stagnacija u europskom sektoru turizma. Premda to
može smanjiti neke pritiske na biološku raznolikost,
sveukupan utjecaj na biološku raznolikost će vjerojatno biti
negativan, jer će se zamah prema održivom turizmu izgubiti,
a nije vjerojatno da će lokalne zajednice biti inovativne.
Europsko tržište organske i tradicionalne poljoprivrede se ne
razvija brzo.
Strategija ublažavanja ili upravljanja
Ovo se ne smatra vjerojatnim. Štoviše, većina projektnih
aktivnosti i rezultata može se nastaviti bez procesa
pristupanja EU. Proces pristupanja EU će se pažljivo pratiti.
Ako se pristupanje EU uspori, naglasak projekta premjestit
će se na one aktivnosti/rezultate koji se još uvijek mogu
postići, a cjelokupni utjecaj projekta treba održavati.
Ovo se ne smatra vjerojatnim. Projekt će pažljivo pratiti
razvoj turizma. Ako pokaže znakove opadanja, sadržaj
projekta će biti ponovo analiziran i revidiran sukladno
nastalo stanju..
Ovo se smatra mogućim, premda sadržaj projekta ne ovisi
potpuno o brzom razvoju ovog tržišta. Projekt će pratiti
razvoj ovog tržišta i adekvatno će mijenjati fokus. Na primjer,
ako se tržište bude razvijalo brže nego se predviđa,
naglasak projekta će se sukladno tome prilagođivati.

Projektni kontekst

41
Ne mogu se angažirati osoblje i stručnjaci odgovarajuće
kvalificirani za tako složen projekt.
Neizvjestan razvoj politike EU, kao što su zajednička politika
ribarstva i zajednička poljoprivredna politika, i njihov utjecaj
na biološku raznolikost na području projekta.
Uspješnost projekta ovisi o sekundantima. Postoji rizik da bi
njihov posao u određenoj mjeri mogao biti ograničen
mogućnostima agencije domaćina.
Postoje praktične granice koliko projekt može ostvariti u
provedbi promjena u vladinoj politici i programu poticaja, ili u
promicanju veće usklađenosti i integriranosti sektorskih
planova upravljanja.
42
Plaće UNDP-a se u Hrvatskoj smatraju vrlo konkurentnim, a
postoji dovoljno iskusnih domaćih stručnjaka spremnih raditi
na području projekta. Međutim, možda će biti teško pronaći
stručnjake s vještinom za komuniciranje, participatorne
metodologije i prilagodljivo upravljanje. Projekt će ovaj
potencijalni izazov riješiti na sljedeći način: (i) u temeljitom
postupku angažiranja pronaći osobe koje posjeduju te
vještine; (ii) pri izboru nacionalnog voditelja projekta osigurat
će se da on/ona posjeduje te vještine i dokazanu
sposobnost prenošenja tih vještina; (iii) programi obuke na
početku projekta, i (iv) stalni mentorski programi /
instruiranje.
Proces pristupanja EU je neizvjestan. Čak i ako se nastavi
bez problema, utjecaji zajedničke politike ribarstva i
zajedničke poljoprivredne politike su neizvjesni. Postoje rizici
i mogućnosti, a mnogo ovisi o sposobnosti lokalnih dionika
da iskoriste mogućnosti i ublaže rizike. Projekt ima za cilj
izgraditi tu sposobnost.
Poduzeto je ili se planira nekoliko koraka: (i) Sa svakom
agencijom domaćinom potpisat će se sporazum; (ii) agencije
domaćini će imati koristi od osposobljavanja za projekt i
drugih djelatnosti; (iii) sekundanti zajednički izvještavaju
Jedinicu za provedbu projekta; (iv) sekundante će pratiti
Jedinica za provedbu projekta i (v) sekundanti ostaju u
agenciji domaćinu nakon završetka projekta.
Strategija ublažavanja podrazumijeva da projekt pomno
pomaže i nadopunjuje nacionalne projekte i procese – ne
pokušavajući provesti promjene u izolaciji. Projekt će
također usko surađivati s projektima koji imaju međunarodnu
potporu. Na kraju, pristup pokaznim područjima i dužina
projekta (7 godina) također imaju za cilj ublažiti ovaj rizik.
Što se tiče vlasništva nad zemljištem mogući su sljedeći
problemi:
 Rascjepkanost privatnog zemljišta uslijed uzastopnog
nasljeđivanja, što je dovelo do vrlo malih parcela koje je
teško gospodarski iskorištavati ili razvijati za biološku
raznolikost. To također može otežati proširivanje
djelatnosti;
 ‘Višestruko' vlasništvo nad parcelama, opet uslijed
uzastopnog nasljeđivanja, što stvara probleme kod
kupnje/prodaje, i
 Lokalne zemljišne knjige nisu niti ažurirane niti potpuno
točne.
25
Osobito u izvješću "Sustav prostornog planiranja i cjelovito upravljanje obalom na razini županija" autora
G. Berlengi i M. Maroević za vrijeme pripreme projekta.
43
Postoji manji rizik da bi ovo moglo otežati neke projektne
djelatnosti.
Ovi problemi razmotreni su u sektorskim studijama 25 u fazi
izrade projekta i kao dio analize prepreka. U izradi projekta
se vodilo računa o tim pitanjima.
Ovo pitanje usko je povezano s poljoprivredom. Za vrijeme
pripreme projekta konzultirano je Ministarstvo poljoprivrede
kako bi se osiguralo da ovi problemi neće utjecati na projekt.
Ministarstvo je potvrdilo da je u pripremi djelatnosti, kako bi
se izbjegli problemi, potrebno:
 razjasniti i dokazati vlasništvo nad zemljištem, i
 potvrditi da je zemljište dovoljno veliko da djelatnost
može biti uspješna i postići svoj cilj.
U okviru projekta ovim pitanjima treba upravljati na tri razine:
 na pokaznom području, u svim slučajevima projekt će
zahtijevati dokaz o vlasništvu prije davanja pomoći
zemljoposjednicima;
 županijska razina: projekt će pomagati županijskim
zavodima za planiranje u djelatnostima koje se odnose
na prostorno planiranje i uređenje. Međutim, jedini
'planovi' koje će projekt izravno pomagati su na razini
pokaznih područja – oni pokrivaju područje koje je
dovoljno malo pa je moguće u okviru projekta skupiti
dovoljno kvalitetnih informacija kao osnovu za
planiranje;
 stavljanje rezultata projekta i nalaza na raspolaganje po
županijama i cijeloj zemlji. To će se dogoditi pred kraj
projekta, recimo nakon 2010. Naravno da će biti teško
širiti rezultate projekta na područja gdje zemljišno
vlasništvo nije dovoljno jasno. Također, sektorske
studije nisu potvrdile da bi ovo moglo ugroziti
uspješnost projekta. Štoviše, očekuje se da će se do
2010. u Hrvatskoj postići napredak u pogledu
sređivanja zemljišnih knjiga.
2.4. Očekivane koristi na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini
102. Kako je opisano u prethodnim poglavljima, područje projekta sadrži biološku raznolikost
koja je među najvažnijima i najbolje očuvanima u sredozemnoj regiji, a biološka raznolikost
Sredozemlja međunarodno je priznata kao raznolikost od globalnog značaja. Ovaj projekt će
katalizirati očuvanje i održivo korištenje ove globalno značajne biološke raznolikosti. Posebne
globalne koristi obuhvaćaju:
 zaštitu složenog mozaika poljoprivrednih, kopnenih, obalnih, morskih i otočkih staništa;
 zaštitu pojedinačnih staništa unutar tog mozaika, uključujući mnoga globalno značajna velika i
mala staništa;
 očuvanje povezanosti između tih staništa;
 zaštitu zdrave populacije mnogih važnih (endemskih, preostalih ili ugroženih) vrsta biljaka i
životinja, uključujući mnoge vrste od komercijalne vrijednosti;
 unapređenje i očuvanje tradicionalnih metoda i tehnologija upravljanja resursima, i
 očuvanje rijetkih poljoprivrednih pasmina i sorti.

103. Osim toga, projekt će pokazati kako usmjeriti očuvanje biološke raznolikosti u gospodarski
razvoj i kako osigurati priznavanje doprinosa biološke raznolikosti proizvodnji. Budući da se ovo
odvija u Europi, paralelno s procesom pristupanju EU, ponudit će mnogo praktičnih pouka u
pogledu usmjeravanja biološke raznolikosti koje se mogu primijeniti na druge lokalitete u Europi
bogate biološkom raznolikošću.

104. Projekt će dati izravan doprinos provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj
raznolikosti (UNCBD) i hrvatskoj Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke raznolikosti (eng.
kratica BSAP). Kao prvo, projekt je zamišljen tako da pruži potporu primarnim ciljevima
Konvencije o biološkoj raznolikosti, izravno pridonoseći provedbi nekoliko članaka. Projekt će
osobito pridonijeti provedbi članka 6. (kroz pomoć u ugrađivanju očuvanja i održivog korištenja
biološke raznolikosti u relevantne planove, politike i prakse), članka 10. (kroz razvijanje i
prikazivanje alternativnih održivih životnih opcija koje izbjegavaju ili svode na najmanju mjeru
negativne utjecaje na biološku raznolikost, te kroz pružanje poticaja za održivo korištenje) i članka
13. (kroz uspostavljanje veza i promicanje razmjene informacija). Obzirom na Strategiju i plan
djelovanja za biološku raznolikost projekt će dati izravan doprinos strateškim ciljevima 1., 2., 3.,
4., 5., 6., 7., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 16., od kojih su mnogi klasificirani kao visoko prioritetni. Na
primjer, svi ishodi projekta pridonijet će strateškom cilju 1. (Zaštita krajobraza), strateškom cilju 7.
(Obala i otoci). Ishod 1. će osobito pridonijeti strateškom cilju 16. (Javna svijest i sudjelovanje).

105. Projekt će dati društveni i gospodarski doprinos i na mikro i na makro razini. Na mikro
razini projekt će raditi sa širokim spektrom pojedinačnih dionika (sve vrste subjekata iz privatnog
sektora, osoblje lokalnih i državnih tijela vlasti, NVU i banke) – i pridonijeti njihovom razvojnom
stanju i sposobnostima. To će dovesti do izravnih koristi za veći broj pojedinih dionika. Na makro
razini projekt će osigurati da se jednim od ključnih gospodarskih dobara Hrvatske – njezinim
obalnim krajobrazima – dobro upravlja. Time će se krajobrazu omogućiti da osigura temelj za
dugoročni razvoj turističke industrije. Projekt će posebno pomoći u reformi turističke industrije, da
se bolje poveže s kulturnim nasljeđem i održivom poljoprivredom.

106. Projekt bi također trebao dodatno utjecati na održivi razvoj u Hrvatskoj, kako slijedi: (i)
koristeći i razvijajući procese sudjelovanja on će ojačati sveukupni pristup sudjelovanju na
području projekta i u Hrvatskoj; (ii) radeći sa sektorom planiranja ojačati sveukupni kapacitet za
planiranje gospodarskog razvoja Hrvatske, što će biti od višestruke koristi, i (iii) jačanjem sustava
prikupljanja podataka i upravljanja informacijama on će pridonijeti jačanju općeg društveno-
gospodarskog razvoja u Hrvatskoj.

44
2.5. Vlasništvo nad projektom, prihvatljivost zemlje i opredijeljenost zemlje
107. Hrvatska je u siječnju 1997.g. ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj
raznolikosti i u cijelosti ispunila uvjete za dobivanje tehničke pomoći od UNDP-a i GEF-a.

108. Ustav iz 1990. g. obvezuje Hrvatsku na zaštitu okoliša i prirode. Ta obveza razrađena je u
Deklaraciji o zaštiti okoliša iz 1992.g. i Zakonu o zaštiti okoliša iz 1994.g. Zakon o zaštiti okoliša
utvrđuje ciljeve i načela, tumači prava i dužnosti, i određuje odgovornost za okoliš, sustave
praćenja i inspekcije. Također utvrđuje važnost sudjelovanja javnosti.

109. U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke raznolikosti (eng. kratica BSAP,
kolovoz 1999.) Hrvatska se obvezala na očuvanje biološke raznolikosti i ispunjavanje obveza iz
Konvencije o biološkoj raznolikosti. U njoj su utvrđena načela i strategije za očuvanje biološke
raznolikosti i očuvanje jedinstvenih krajobraza. Ovom strategijom Vlada se opredijelila za sljedeće
strateške ciljeve (od kojih svaki dobiva potporu kroz ovaj projekt): zaštitu obalnih područja i otoka,
zaštitu biološke raznolikosti kroz druge gospodarske sektore i zaštitu krajobrazne raznolikosti.

110. Nacionalna strategija okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (eng. kratica NEAP,
2002.) nadalje utvrđuju nacionalni okvir, prioritete i radnje za upravljanje hrvatskim okolišem i
prirodnim resursima, uključujući očuvanje biološke raznolikosti. Nacionalni plan djelovanja za
okoliš promiče međusektorske pristupe očuvanju biološke raznolikosti, uključujući osnivanje i
upravljanje zaštićenim područjima, održivo iskorištavanje prirodnih resursa izvan zaštićenih
područja, unapređenje planiranja i ugradnju biološke raznolikosti u razvoj gospodarskog sektora.
Strategija i plan djelovanja za zaštitu biološke raznolikosti i Nacionalni plan djelovanja za okoliš
navode da obalni, otočki i morski ekosustavi dalmatinske obale predstavljaju prioritet za očuvanje.
Nacionalni plan djelovanja za okoliš utvrđuje da je dalmatinska obala/Jadransko more jedan od dva
prioritetna ekosustava za očuvanje u Hrvatskoj.

111. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti trenutno se osigurava Zakonom o zaštiti

prirode (2003.). Opseg zakona obuhvaća očuvanje biološke raznolikosti izvan zaštićenih područja.
Prema njemu to se uglavnom može postići ugrađivanjem očuvanja biološke raznolikosti u
sektorsku politiku i planove na područjima kao što su šumarstvo, poljoprivreda, lov, ribolov i
upravljanje vodom.

112. Dva čimbenika obilježavaju proces nacionalnog razvoja u Hrvatskoj: prijelaz na tržišno
gospodarstvo i proces pristupanja EU. Nakon rata početkom 90-tih godina i sloma socijalističkog
gospodarstva najvažniji cilj Vlade RH bio je i još uvijek je održivi gospodarski razvoj. On se
ostvaruje kroz cijeli niz tržišnih reformi i velikim povoljnim i manje povoljnim ulaganjima u
infrastrukturu.

113. U srpnju 2004. Hrvatska je završila početne pregovore s EU u vezi pristupanja. Sada je
službeno zemlja kandidat. Pristupanje se previđa najranije 2009. godine. Proces pristupanja EU bit
će pokretačka snaga gospodarskog i sektorskog razvoja. Kroz taj proces od Hrvatske se očekuje da
uskladi nacionalnu politiku i zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, na primjer na područjima kao
što su očuvanje biološke raznolikosti, očuvanje krajobraza, sudjelovanje javnosti i upravljanje
obalom.

114. Unutar ovog sveobuhvatnog razvojnog okvira nalaze se specifični ciljevi nacionalne politike
kao što su zaštita okoliša, turistički razvoj i ubrzanje društveno-gospodarskog razvoja otoka. Sve
sektorske politike priznaju važnost okolišne i društvene održivosti. Štoviše, participatorni pristup

45
planiranju i odlučivanju službeno je usvojen kao politika Vlade. Na primjer, poduzimaju se
posebne mjere za promicanje NVU i njihovo uključivanje u razvojne procese.

115. Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora i važan izvor deviza i radnih mjesta.
Veliku većinu turista privlače more i plaže duž jadranske obale. Zato je razvoj turizma u
jadranskom priobalju nacionalni gospodarski prioritet. I održivi razvoj i pristupanje EU zahtijevaju
učinkovito upravljanje okolišem i održivo korištenje prirodnih resursa. Oboje zahtijevaju očuvanje
biološke i krajobrazne raznolikosti. Zato važnost turističkog sektora i proces pristupanja EU daju
Hrvatskoj snažan motiv za očuvanje prirodnih resursa. Inicijative se osjećaju na upravnim
razinama, presijecaju sve sektore i dotiču sve sastavnice društva. Međutim, za sada su inicijative za
očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti latentne i nekoordinirane.

116. U smislu razvoja, hrvatsko priobalje, a osobito otoci, zaostaju za hrvatskim prosjekom već
skoro jedno stoljeće. Odgovarajući na to sadašnja nacionalna politika razvoja utvrđuje potrebu
davanja potpore razvoju seoskih, obalnih i otočkih zajednica. Ovu politiku podupiru državne
subvencije i kreditne linije kojima je cilj potaknuti razvoj u seoskim područjima i priobalju.

117. Korištenje zemljišta i drugih prirodnih resursa u Hrvatskoj uređeno je sveobuhvatnim

okvirom planiranja namjene zemljišta – koji se prvenstveno sastoji od Zakona o planiranju namjene
zemljišta, Državne strategije planiranja namjene zemljišta i Državnog programa planiranja namjene
zemljišta. Ovaj okvir također zahtijeva učinkovito sudjelovanje javnosti u izradi i usvajanju
planova namjene zemljišta. Planovi namjene zemljišta su jedini međusektorski planovi u Hrvatskoj
koji pomažu u vođenju, reguliranju i koordiniranju djelatnosti u svim gospodarskim sektorima.
Premda Zakon ne spominje posebno biološku raznolikost, njime se zahtijeva od svih planova
namjene zemljišta da pridonesu održivosti okoliša. To pokazuje hrvatsku opredijeljenost za zaštitu
biološke raznolikosti i prirodnih resursa. Na primjer, nedavnom uredbom 26 zabranjena je izgradnja
unutar 1.000 m od crte mora. Zakonom se također traži rušenje svih nelegalnih objekata, osobito
onih jako blizu crti mora.

118. Na lokalnim razinama, programi i prioriteti razvoja i zaštite okoliša utvrđeni su kako na
županijskoj tako i na općinskoj razini. Premda se razlikuje od županije do županije i od grada do
grada, turistički razvoj je prioritet u svim obalnim županijama. Na primjer, kad su potrebne
posebne mjere za zaštitu gradskih kulturnih, povijesnih, estetskih ili krajobraznih vrijednosti
gradsko vijeće (ili općinsko) donosi programe zaštite okoliša. U skladu sa zahtjevima pristupanja
EU svaka županija radi na izradi regionalnog operativnog programa (ROP). ROP-ovi upravljaju
ulaganjima u skladu s kriterijima procesa pristupanja EU i zahtjevima na županijskoj razini.

119. Još nekoliko drugih zakona (o šumama, o poljoprivrednom zemljištu, o lovstvu, o vodama, o
slatkovodnom ribarstvu, o morskom ribarstvu) utječu na biološku raznolikost i njezino očuvanje.
Ovi zakoni obuhvaćaju opće odredbe u vezi s biološkom raznolikošću, ali se pretežno bave
gospodarskim iskorištavanjem dotičnih prirodnih resursa. Na primjer, u Zakonu o šumama
sadržana su načela zaštite prirode, ali samo kao osnova na kojoj se osigurava veći rast i
proizvodnja.

Opredjeljenje nevladinih udruga za očuvanje biološke raznolikosti

120. U Hrvatskoj privatni sektor postaje sve važniji. On se kreće od velikog broja obiteljskih
poduzeća, do standardnih malih i srednje velikih poduzeća, do zadruga i velikih poduzetnika (u
domaćem i stranom vlasništvu). Ima također mnogo državnih tvrtki svih veličina. Mali privatni
poduzetnici posvetili su se stvaranju dohotka i radnih mjesta. Međutim, na području projekta,

26
Uredba o zaštićenom obalnom pojasu, 2004.

46
većina dionika iz privatnog sektora uglavnom priznaje važnost nasljeđa obale, uključujući i njezine
prirodne resurse. Ima mnogo udruga privatnih poduzetnika (npr. Udruga vlasnika malih hotela,
Udruga malih zemljoposjednika i mnogo zadruga). Karakteristično je da su organizirani po
sektorskim linijama i imaju predstavnike na županijskoj razini. Ove udruge koncentrirale su se na
davanje potpore za preživljavanje i osiguranje profitabilnosti poduzeća, a ne na strateški razvoj
sektora. U obalnoj regiji ima mnogo nevladinih udruga. Premda su pretežno male i nekoordinirane,
vrlo su aktivne i mogu biti lokalno utjecajne. Općenito uzevši, lokalne NVU organizirane su oko
specifičnih društvenih ili ekoloških problema ili su koncentrirane na mala područja. Većini važnih
ekoloških ili kulturnih lokacija u Hrvatskoj daje potporu barem jedna lokalna aktivna NVU. U
nekim gradovima postoji čitav niz NVU koje se bave temama kao što je očuvanje biološke
raznolikosti.

121. Regionalna suradnja. Hrvatska je također potpisnica mnogih međunarodnih inicijativa za

zaštitu i upravljanje prirodnim resursima Jadrana i Sredozemlja; one obuhvaćaju Parišku
konvenciju o lokacijama svjetskog nasljeđa i Barcelonsku konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora
(Hrvatska je također stranka u pripadajućem Protokolu o biološkoj raznolikosti i aktivno radi na
izradi sljedećeg Protokola o cjelovitom upravljanju obalom).

2.6. Održivost
122. Cilj je projekta preobraziti sektore i time trajno promijeniti praksu i ponašanje. Na primjer, u
okviru projekta biti će osigurana obuka, razviti će se instrumenti za upravljanje, propisi, standardi,
osigurati sudjelovanje dionika i ojačati svijest o biološkoj raznolikosti. Kroz ovaj proces razvit će
se odgovarajući poticajni okvir. Ovaj poticajni okvir bi trebao omogućiti stalnost promjena – za
razliku od novih zaštićenih područja, za održivost promjena neće se trebati oslanjati na stalni
dotok državnih sredstava. Čim se promjene dogode i stvori novi okvir, nema nikakvog razloga da
se politika i metode ikada vrate na staro stanje. Na području projekta ima mnogo sredstava za
održivi razvoj. Ne samo da je Hrvatska zemlja srednje visokog dohotka, nego će na području
projekta biti na raspolaganju i sredstva za održivi razvoj koja dolaze iz procesa pristupanja EU.
Osim toga, na području projekta ostvaruje se znatan prihod od turizma. I zato nedostatak
financijskih sredstava za daljnje aktivnosti ne bi trebao biti prepreka – izazov se sastoji u
kanaliziranju postojećeg novca u ulaganja koja potiču biološku raznolikost.

123. Održivost je ugrađena u svaki ishod projekta. Svi ishodi i rezultati projekta imaju za cilj
osigurati da se postignuća projekta održavaju i nakon završetka projekta. Evo nekih primjera:

 Naglasak na osiguravanju lokalnog i županijskog vlasništva nad projektom, njegovim ciljevima

i njegovim pristupom. Ovo uključuje korištenje fokus grupa i COAST program malih
darovnica za biološku raznolikost (CBRRF)27;
 Koncentrirani napori na angažiranju privatnog i bankarskog sektora i na preobrazbi tih sektora.
Banke i privatni sektor su se opredijelili za projekt;
 Naglasak na dokazivanju društveno-gospodarske vrijednosti pravilnog upravljanja biološkom
raznolikošću i na operacionaliziranju povezanosti između očuvanja biološke raznolikosti i
turističkog razvoja. To će jasno ilustrirati vrijednost pristupa i tako olakšati razumijevanje;
 Koncentrirani napori na osposobljavanju državnih agencija za upravljanje biološkom
raznolikošću i reguliranju razvoja;
 Strateške veze ovog projekta s procesom pristupanja EU, i

27
CBRRF će staviti mala sredstva na raspolaganje partnerima voljnim ulagati u projekte koji promiču
biološku raznolikost.

47
 Korištenje sekundanata koje u cijelosti ili djelomično financira projekt, ali su potpuno
uključeni u rad nacionalnih ili lokalnih ustanova.

2.7. Ponavljanje (repliciranje)

124. Ponavljanje je važno na nekoliko razina: unutar pokaznih područja, na sve četiri županije na
području projekta, na cijelom teritoriju Hrvatske i na međunarodnom planu. Na pokaznim
područjima, projekt će na početku raditi s odabranim dionicima, fokus grupama i lokalnim
vlastima. Prikazat će se uspješne prakse. CBRRF (COAST program malih darovnica za biološku
raznolikost) će se koristiti za daljnje širenje uspješnih praksi. Povećat će se provedbeni kapacitet
lokalnih vlasti, pa će biti u stanju dalje prenositi uspjehe i unaprjeđivati postojeće prakse. To su
alati kojima se kasnije osigurava široko preuzimanje projektnih pristupa na pokaznim područjima.
Tome će dodatno pomoći potpora projekta participatornoj izradi PUTD (Plan upravljanja
turističkom destinacijom) i drugih planova koji čine osnovu razvoja. PUTD je ključni alat za
unapređivanje. Te djelatnosti dobivaju izravnu potporu projekta u okviru ishoda 1. Većina
projektnih djelatnosti koncentrirana je na četiri županije, uključujući rad s bankarskim sektorom,
potporu CBRRF, potporu razvijanju bankovnih kreditnih linija i potporu regulatornim i tehničkim
kapacitetima. Svi dionici na ovoj razini bit će uključeni u pilot projekte, sudjelovat će u s tim
povezanim uspjesima i izvlačenju pouka, i bit će im omogućeno da dalje prenose i šire te uspjehe
na području sve četiri županije. I što je najvažnije, u okviru projekta biti će razvijena poticajna
struktura za iniciranje promjena i preobrazbu djelatnosti u privatnom sektoru na području sve četiri
županije. To će biti upotpunjeno kampanjama za jačanje svijesti, obrazovnim kampanjama itd.
Prema tome, ponavljanje (repliciranje) na sve četiri županije je od temeljne važnosti za projektni
pristup i strategiju iz ishoda 2. i 3.

125. Ishod 4. koncentrira se na institucionaliziranje uspjeha projekta i njihovo daljnje širenje na

cijelom teritoriju Hrvatske. Ishod 4 obuhvaća:
 razvijanje potpore na visokoj razini i njezinu praktičnu potporu županijama u provedbi
pozitivnih mjera,
 zalaganje za i podupiranje nužnih reformi politike, te institucionalnih i pravnih reformi, i
 izgradnja kapaciteta za repliciranje rezultata projekta.

126. Na kraju, uspjesi projekta bit će važni za druge zemlje, osobito tranzicijske i sredozemne.
Ovi uspjesi dalje će se prenositi na sljedeći način:
 UNDP Hrvatska kroz svoje mreže, te kroz svoje sudjelovanje u inicijativi 'Dinarski luk';
 UNDP/GEF kroz svoje globalne mreže i sustave znanja; i
 PAP/RAC, kroz uključivanje u provedbu Plana djelovanja za Sredozemlje (MAP).

127. Ukratko, specifične aktivnosti za repliciranje rezultata na području projekta obuhvaćaju:

repliciranje kroz CBRRF, kroz kreditne linije, kroz fokus grupe, kroz 14 sastanaka na visokoj
razini, te kroz aktivnosti na bazi weba. U širem smislu, na području Hrvatske će se održati
prezentacijske konferencije u svih sedam (obalnih) županija, 14 gore spomenutih sastanaka na
visokoj razini, te će se Vladi R. Hrvatske uputiti preporuke za razdoblje poslije projekta i održat
promocije putem javnih medija i weba.

48
2.8. Iskustva iz prethodnih sličnih projekata
128. Ovaj projekt temelji se na iskustvima iz faza PDF A i PDF B, te također na iskustvima
ostalih projekata GEF-a, te iskustava iz Plana djelovanja za Sredozemlje i drugih projekata UNDP-
a u Hrvatskoj.

Tijekom faza PDF A i PDF B izvučene su sljedeće pouke:

129. Za uspješnost projekta potrebna je potpora širokog kruga dionika. Dionici dolaze iz
privatnog sektora, NVU, lokalnih i državnih tijela vlasti te stručne zajednice. Iskustvo iz faza PDF
A i PDF B pokazuje da strpljivost u zadobivanju potpore dionika osigurava podršku projektu i da
se projektni ciljevi mogu ostvariti i graditi na paralelnim aktivnostima mnogih dionika. Tijekom
provedbe biti će potrebno prilagođivati se promijenjenim okolnostima. U vrijeme pripreme
projekta stanje u Hrvatskoj je prešlo iz poslijeratnog, kroz razdoblje 'divlje' tranzicije do klasičnog
pretpristupnog razdoblja. Došlo je do nekoliko promjena vlasti na državnoj i na lokalnim razinama.
Jasno je da su se kroz to vrijeme razvijale i inicijative i planovi mnogih dionika. Zato su strategija
projekta i provedbeni aranžmani osmišljeni tako da budu prilagodljivi i sposobni iskoristiti svaku
priliku koja se pokaže.

130. Ravnoteža između predloženih pristupa. Za vrijeme faza PDF A i PDF B istraženo je
nekoliko alternativnih pristupa. Oni su uključivali težište projekta na zaštićenim područjima i
težište projekta na cjelovitom upravljanju priobaljem. Na kraju je projekt usvojio klasični pristup
usmjeravanja – usmjeravanje biološke raznolikosti u sektore turizma, poljoprivrede i ribarstva.
Međutim, obzirom na mozaički karakter biološke raznolikosti priznata je i potreba upotpunjavanja
sustava zaštićenih područja. Isto tako, obzirom na usporedno postojanje nekoliko gospodarskih
sustava na području projekta, postoji snažna potreba za cjelovitim pristupom, pa će projekt raditi na
objedinjavanju postojećih napora u razvijanju cjelovitog upravljanja hrvatskim priobaljem. Na
kraju, temeljem prethodnog iskustva bitno je da jedinica za provedbu projekta bude na području
projekta kako bi se mogla konzultirati i davati odgovore velikom broju lokalnih dionika. Time će
se s jedne strane povećati učinkovitost i poboljšati komunikacija, a s druge strane je od ključne
važnosti za uključivanje dionika.

Iskustva iz ostalih projekata GEF-a

131. COAST projekt gradi se na iskustvima tekućih aktivnosti GEF-a u ovoj regiji, osobito na
polju cjelovitog upravljanja priobaljem, mobilizacije dionika i mikrofinanciranja (MedWet,
Mađarska rijeka Tisa, Bugarska obala i planinski lanac Ponor, itd.). Osobito korisne informacije
dobivene su iz publikacije UNDP-a i jednog od autora "Lokalna tvrtka za očuvanje globalne
biološke raznolikosti", Andrew Bovarnick i Ajay Gupta, kolovoz 2003.

132. Lekcije naučene iz Plana djelovanja za Sredozemlje (MAP):

Glavne aktivnosti MAP-a važne za COAST projekt su one koje se odnose na provedbu Programa
MAP-a za upravljanje obalnim područjem (CAMP), Praćenje onečišćenja morskog okoliša iz
izvora na kopnu (MED POL) i one koje se odnose na zaštićena područja i biološku raznolikost
(osobito nedavno proveden GEF/UNDP Strateški plan djelovanja za zaštitu biološke raznolikosti u
sredozemnom bazenu – SAP – BIO). Hrvatska je igrala vrlo aktivnu ulogu u njihovoj provedbi,
uključujući snažan prethodni angažman velikog broja osoblja i stručnjaka iz COAST projekta iz
PDF A i PDF B faze. Neke od ključnih naučenih lekcija su:

 bogatstvo, složenost i međusobna povezanost resursa i ekosustava mora i priobalja zahtijevaju

specifične pristupe, metodologije i alate, te njihovu integraciju;

49
 elementi upravljanja moraju biti osmišljeni tako da budu dorasli složenoj, više-razinskoj i
multidisciplinarnoj prirodi projekta, da odgovaraju uvjetima u državi u kojoj se projekt
provodi, te da budu fleksibilni, učinkoviti i ekonomični;
 potreba za praktičnim i učinkovitim mjerama za glatko i tekuće koordiniranje, usklađivanje i
objedinjavanje aktivnosti, osobito na svim razinama vlasti i po sektorima na području projekta;
 potreba za odgovarajućim participatornim pristupom koji je od ključne važnosti za sve
komponente projekta i uspjeh projekta; pristup je osmišljen kroz interaktivni program
sudjelovanja koji uključuje sve skupine dionika;
 potreba za privlačenjem i uključivanjem široke javnosti, javnih medija, mladeži i pojedinačnih
partnera kao aktivnih sudionika i potencijalnih korisnika, kako bi se razvio osjećaj vlasništva i
izgradila potpora (odozdo prema gore); i
 potreba za opipljivim rezultatima tijekom provedbe projekta i održivim utjecajem na ključne
procese i radnje vezane za projekt na državnoj razini i na razini područja projekta.

133. Iskustva iz portfelja UNDP-a u Hrvatskoj: Bitno je da projektom upravlja kompetentan i

predan profesionalni projektni tim i da resursi (kako ljudski tako i financijski) budu prikladni za
ostvarenje planiranih rezultata. Projektni tim treba raditi na transparentan način i održavati vezu s
ključnim dionicima, osobito s ključnim ministarstvima i partnerskim agencijama (uključujući druge
donatore). Projektni tim mora biti fleksibilan (sposoban prilagoditi se promjenama u kontekstu
projekta) i mora imati potporu UNDP CO. Važno je osnovati savjetodavne i fokus grupe koje će
okupiti dionike od rane faze projekta kako bi se s njima konzultirali, te osigurati sudjelovanje u
osmišljavanju projekta i kasnijem vlasništvu nad provedbom projekta. Za to je potrebno vremena i
novaca, te mora biti dio planiranja projekta i namjene sredstava. Također je važno namijeniti
sredstva za približavanje projekta javnosti i za suradnju s medijima.

III. Dio Organizacija upravljanja

Upravljanje projektom
134. UNDP je provedbena agencija GEF-a (PA) koja će kada to bude potrebno pružati podršku
Nacionalnoj provedbenoj agenciji (NPA). To može obuhvatiti izravna plaćanja/avanse, nabavu i
angažiranje ljudi. UNDP Hrvatska će imenovati jednog službenika UNDP-a s punim radnim
vremenom za administrativnu pomoć projektu. Plan provedbe i organizacijska shema prikazani su
u Dodatku 2.

135. Nositelj projekta na državnoj razini bit će MZOPUG, a prateće usluge pružat će ured UNDP-
a (CO). MZOPUG će jednog višeg dužnosnika imenovati Nacionalnim direktorom projekta (NPD).
MZOPUG će također imenovati osobu nadležnu za projekt na radnoj razini (ili koordinatora) koji
će pomagati nacionalnom direktoru projekta. Obje funkcije su na skraćeno radno vrijeme i
financira ih Vlada. Nacionalni direktor projekta preuzima u ime Vlade potpunu odgovornost za
provedbu projekta i ostvarenje projektnih rezultata i ishoda. Detaljni prijedlog aktivnosti i obveza
za nacionalnog direktora projekta dat je u poglavlju IV, Dodatak 3. dolje.

136. Upravljački odbor projekta (UOP) će nadgledati provedbu projekta. Članovi Upravljačkog
odbora projekta će biti predstavnici zainteresiranih ministarstava, četiri županije, Hrvatske banke
za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskog fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
Hrvatske turističke zajednice, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i UNDP/GEF-a. Prijedlog
nadležnosti Upravljačkog odbora projekta nalazi se u poglavlju IV, 3. dio dolje.

50
137. Mala grupa za upravljanje projektom (GUP) bit će nadležna za donošenje važnih odluka
vezanih za provedbu projekta i djelovati će između sastanaka Upravljačkog odbora projekta.
Članovi grupe za upravljanje projektom bit će nacionalni direktor projekta, UNDP, nacionalni
voditelj projekta i predstavnici četiri županije.

138. Jedinica za provedbu projekta (JPP) bi će nadležna za svakodnevno koordiniranje i

upravljanje projektom. Jedinica za provedbu projekta će se osnovati na području projekta i biti
odgovorna za upravljanje i koordiniranje projekta, te će pružati stalnu tehničku pomoć i upute. Što
se tiče lokacije ureda jedinice za provedbu projekta, jedna mogućnost o kojoj treba razmisliti je
centar PAP/RAC u Splitu, što je bio slučaj i tijekom faze PDF B. PAP/RAC je voljan ponuditi
sličan aranžman i za provedbu integralnog projekta. Takav se aranžman tijekom faze PDF B
pokazao vrlo djelotvornim i ekonomičnim. Premda nije uobičajen u portfelju UNDP/GEF-a, može
biti vrlo inovativan mehanizam, osobito obzirom na složenu više-razinsku i multisektorska prirodu
projekta, broj aktivnosti i pokaznih područja, koji svi zahtijevaju optimalne uvjete za vrlo
dinamično i pristupačno upravljanje projektom. JPP će osigurati da se provedba projekta odvija bez
problema kroz dobro pripremljene planove rada, nadležnosti i pažljivo osmišljene administrativne
aranžmane koji odgovaraju zahtjevima UNDP-a. JPP će također biti odgovorna za nadgledanje
provedbe plana sudjelovanja dionika (Dodatak 4) koji će se provoditi kroz sve projektne aktivnosti,
a ne kao samostalan skup aktivnosti. U tom smislu djelatnosti JPP će obuhvatiti organiziranje
uvodne radionice, organiziranje godišnjih sastanaka na visokoj razini, organiziranje redovnih
sastanaka Upravljačkog odbora projekta, pomaganje mreži sekundanata i nadležnih osoba (focal
points). Osoblje JPP će osobito održavati sustavnu i koordiniranu vezu s dionicima – odjelima,
NVU, poduzećima, zadrugama. Kao i u PDF B fazi projekta, to će se odvijati putem sastanaka,
telefonskih razgovora, elektronske pošte, itd. Opis poslova i obveza za voditelja JPP (vidi dolje) je
velikim dijelom fokusiran na angažman dionika.

139. Jedinica za provedbu projekta (JPP) bit će zadužena za osiguravanje veza nadležnih osoba iz
ministarstava, nadležnih osoba u 4 županije i sekundanata na državnoj i županijskoj razini. JPP će
imati sljedeće članove:
 nacionalni voditelj projekta (NVP) s dobrim tehničkim vještinama koje se odnose na projekt
i izrazitim upravljačkim vještinama. Ona/on će davati tehničke upute i voditi projekt;
 2 operativna voditelja s punim radnim vremenom (zamjenik NVP). Jedan će biti zadužen
za vezu s ministarstvima i ostalim ključnim dionicima u Zagrebu, i bit će smješten u UNDP
CO. Drugi će biti zadužen za vezu unutar područja projekta, osobito s pokaznim područjima.
 jedan administrativni pomoćnik i jedan financijski referent.

140. Projekt će sklopiti ugovore s četiri sektorska/tematska stručnjaka za pružanje stalne

tehničke pomoći. Ti stručnjaci će biti angažirani za cijelo vrijeme trajanja projekta, ali ne s punim
radnim vremenom (traženi doprinos svakog stručnjaka izračunat je na temelju zahtjeva svake
aktivnosti u logičkoj matrici). Njihove nadležnosti bit će usmjerene na pružanje pomoći u
specifičnim aktivnostima navedenim u logičkoj matrici. Također će koordinirati sve aktivnosti
vezano za sektore turizma, poljoprivrede, ribarstva i bankarstva, te biološke raznolikosti. Svi
ključni partneri će imenovati i financirati operativne nadležne osobe (operational focal points)
koje će biti u vezi s Jedinicom za provedbu projekta, pružati operativnu pomoć u provedbi
aktivnosti iz djelokruga/nadležnosti partnera i, po potrebi, pomagati dotičnim sekundantima u
njihovim institucijama.

141. Nositelj projekta je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

(MZOPUG). MZOPUG je na temelju ovlasti Vlade R. Hrvatske nadležan za zaštitu okoliša,
prostorno uređenje i stambeno/komunalnu izgradnju. MZOPUG je nadležan za međusektorsku
koordinaciju pitanja koja se odnose na okoliš i jedino je tijelo zaduženo za cjelovito planiranje.

51
Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) bio je dio MZOPUG do 2003.g. kad je premješten u
Ministarstvo kulture. DZZP i dalje ima važnu ulogu u daljnjem razvoju projekta, i obvezao se na
pružanje pomoći u provedbi projekta. Aktivno je uključen u Upravljački odbor projekta i obvezao
se na sufinanciranje.

142. Važno je shvatiti da je COAST multisektorski i multidisciplinarni projekt. Da bi se ostvarila

zaštita okoliša i prirode njegov je cilj naročito utjecati na sektore turizma, poljoprivrede,
ribarstva/marikulture i bankarstva. MZOPUG i DZZP to ne mogu sami. Zato je osigurana puna
uključenost dotičnih sektorskih ustanova. Ministarstva i državne ustanove zadužene za turizam,
bankarstvo, poljoprivredu i ribarstvo sudjelovali su u izradi projekta i obvezali su se na pružanje
pomoći u provedbi projekta. Svi su dostavili pismo potpore i sufinanciranja. Lokalne vlasti će
također igrati ulogu u provedbi projekta. Svi županijski odjeli zaduženi za okoliš, planiranje,
zaštitu prirode, poljoprivredu, ribarstvo i turizam bili su i bit će i dalje uključeni. U svakom slučaju
svime se koordinira iz ureda župana.

143. Kako je spomenuto u prethodnim poglavljima, ključni element strategije projekta je

financiranje visoko kvalificiranih sekundanata u državnim agencijama. Jedinica za provedbu
projekta će podržati i odobriti proces angažiranja sekundanata. Sekundanti će redovno izvještavati
jedinicu za provedbu projekta o napretku. Opis poslova i obveza će utvrditi jedinica za provedbu
projekta. Ona će također biti zadužena za obuku, vođenje i praćenje sekundanata.

144. Potrebno je osnovati fokus grupe, po jednu za svako pokazno područje, koje će osigurati
široko sudjelovanje dionika. Te fokus grupe bit će multisektorske, uključujući lokalne i državne
NVU, lokalne institute, privatni sektor, mala i srednje velika poduzeća, individualne obiteljske
poduzetnike, druge partnere i korisnike.

145. Sastavljen je prijedlog posebnih provedbenih odredbi za djelomično jamstvo za rizik kojim
će upravljati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) (prijedlog ugovora o djelomičnom
jamstvu za kredit dat je u Dodatku 13.). Te odredbe će biti finalizirane za vrijeme uvodnog
razdoblja projekta (vidi dolje).

146. Sastavljen je prijedlog posebnih provedbenih odredbi za COAST program malih darovnica
za biološku raznolikost (CBRRF) (vidi Dodatak 9.). Te odredbe će biti finalizirane za vrijeme
uvodnog razdoblja projekta (vidi dolje). Tijelo odgovorno za upravljanje COAST programom
malih darovnica bit će izabrano putem javnog natječaja.

Uvodno razdoblje projekta i osposobljavanje osoblja

147. Na početku projekta, odnosno u uvodnom razdoblju projekta bit će konzultirani svi ključni
dionici i dogovorit će se pravila za koordiniranje projekta i tehničke pomoći. Također će se
dogovoriti i uspostaviti transparentni i praktični mehanizmi za praćenje paralelnog financiranja i
sufinanciranja projekta. Na svim razinama će se održati planski, konzultacijski i koordinacijski
sastanci. Izradit će se okvir za praćenje (vidi odjeljak 2.f dolje). Rezultat ovog uvodnog razdoblja
bit će opsežno Uvodno izvješće (inception report) u kojem će biti izložene sve djelatnosti i
dogovori s partnerima. Da bi projekt bio uspješan, u jedinici za provedbu projekta, u timu ključnih
stručnjaka, te u slučaju sekundanata moraju se angažirati vrlo sposobni ljudi. Od njih se ne traže
samo tehničke vještine i znanje, nego i vještine upravljanja, komuniciranja i motiviranja. Plaće
UNDP-a u Hrvatskoj su konkurentne, a u zemlji postoji sve veći broj iskusnih stručnjaka koji su
voljni raditi na području projekta. Međutim, prethodno iskustvo pokazuje da bi moglo biti teško
pronaći stručnjake sa sljedećim vještinama: (i) komuniciranje, (ii) participatorne metodologije i
(iii) upravljanje, osobito prilagodljivo upravljanje (adaptive management).

52
148. Projekt će na ovaj potencijalni izazov odgovoriti na sljedeći način:

 opsežan proces angažiranja kako bi se pronašle osobe koje već imaju gore navedene vještine;
 izbor nacionalnog voditelja projekta, koji uz te vještine ima i sposobnost prenošenja tih
vještina;
 početni programi obuke za vrijeme uvodnog razdoblja, i
 neprekidni mentorski/instruktorski programi koje vodi nacionalni voditelj projekta uz pomoć
svojeg zamjenika i korištenje vanjskih stručnjaka po potrebi.

149. Kao izraz zahvalnosti GEF-u što je osigurao financiranje, logotip GEF-a treba se nalaziti na
svim važnim publikacijama projekta, što između ostalog uključuje hardware projekta i vozila
kupljena sredstvima GEF-a. Pri svakom navođenju publikacija koje se odnose na projekte koje
financira GEF potrebno je također izraziti priznanje GEF-u. Logotip UNDP treba biti istaknutiji i
odvojen od logotipa GEF-a, ako je moguće, jer je vidljivost UN-a važna iz sigurnosnih razloga.

IV. Dio Plan praćenja i ocjenjivanja

Praćenje i ocjenjivanje
150. Praćenje i ocjenjivanje projekta provodit će projektni tim i nacionalni ured UNDP-a (UNDP
CO) uz pomoć UNDP/GEF-a u skladu s utvrđenim pravilima UNDP-a i GEF-a. Logička matrica
(vidi II. poglavlje, II dio dolje) sadrži pokazatelje uspješnosti i utjecaja projekta zajedno s
odgovarajućim verifikatorima. Oni čine osnovu na kojoj će se izgraditi sustav praćenja i
ocjenjivanja projekta. Osim toga projektni tim će za BR 2 koristiti alat za utvrđivanje biološke
raznolikosti kojim će pratiti napredovanje u sredini i na kraju projekta i uspoređivat s nultim
stanjem. Alat za utvrđivanje BR 2 dat je u Dodatku 5. U sljedećim poglavljima dati su glavni
sastavni dijelovi plana praćenja i ocjenjivanja, te indikativne procjene troškova koji se odnose na
radnje praćenja i ocjenjivanja. Plan praćenja i ocjenjivanja projekta i njegov budžet navedeni su u
Dodatku 12. Ukupni troškovi praćenja i vrednovanja procjenjuju se na $200.000.

Praćenje i izvještavanje28

Uvodna faza projekta

151. Čitav projektni tim, relevantni državni partneri, ko-financijeri, UNDP CO i predstavnici
regionalnog koordinacijskog centra UNDP/GEF-a, kao i UNDP/GEF-a (središnjica) po potrebi,
održat će uvodnu radionicu projekta. Osnovni cilj ove uvodne radionice (UR) bit će pomoći
projektnom timu u razumijevanju svrhe i ciljeva projekta, te finaliziranju plana rada za prvu godinu
provedbe projekta na temelju logičke matrice projekta. To će obuhvatiti analizu logičke matrice
(pokazatelji, verifikatori, pretpostavke), pružanje dodatnih informacija ako je potrebno i, na osnovi
te vježbe, finalizirati godišnji plan rada s preciznim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti, a na
način sukladan očekivanim ishodima projekta.

152. Osim toga, svrha i cilj uvodne radionice bit će: (i) upoznati osoblje projekta s proširenim
timom UNDP/GEF-a koji će pomagati u provedbi projekta, odnosno osoblje CO i nadležnog
Regionalnog ureda (RU); (ii) potanko opisati prateće usluge i dodatne odgovornosti osoblja UNDP
CO i Regionalnog ureda u odnosu na projektni tim; (iii) dati detaljan pregled zahtjeva UNDP/GEF-
28
Prema novim smjernicama GEF-a projekt će također koristiti alat za utvrđivanje uspješnosti upravljanja
SP2 (vidi IV. poglavlje, XII. dio). Novi ili dodatni zahtjevi GEF-a vezano za praćenje dostavit će se i
primjenjivati čim budu službeno donešeni.

53
a u pogledu izvješćivanja, praćenja i ocjenjivanja, s posebnim naglaskom na godišnji pregled
provedbe projekta (PPP) i pripadajuću dokumentaciju, Godišnje izvješće o projektu (GIP),
Tripartitne sastanke za pregled, kao i ocjenjivanje sredinom projekta i završno ocjenjivanje. Isto
tako uvodna radionica pružit će priliku projektnom timu da se upozna s UNDP-vim standardima
planiranja budžeta, pregled budžeta i obavezni rebalans. Ona će također pružiti mogućnost svim
stranama da shvate svoje uloge, funkcije i odgovornosti u strukturama odlučivanja o projektu,
uključujući izvještajne i komunikacijske linije i mehanizme za rješavanje sukoba. Ponovno će se,
ako bude potrebno, raspraviti obveze osoblja projekta i struktura zaduženih za donošenje odluka
kako bi se svima razjasnile odgovornosti i uloge svake strane u provedbi projekta.

Odgovornost za praćenje i događanja (events)

153. Rukovodstvo projekta će, konzultirajući se s predstavnicima partnera u provedbi projekta i

dionika obuhvaćenih uvodnim izvješćem o projektu, sastaviti detaljan plan sastanaka za praćenje
provedbe projekta. Taj plan će obuhvatiti: (i) planirane rokove za tripartitne preglede, sastanke
Upravljačkog odbora projekta i sastanke rukovodstva projekta, i (ii) praćenje i ocjenjivanje
projekta.

154. Za svakodnevno praćenje napretka provedbe bit će zadužen nacionalni voditelj projekta. Ono
će se provoditi na temelju godišnjeg plana rada i pokazatelja. Projektni tim će izvijestiti UNDP CO
o svakom kašnjenju ili teškoćama s kojima će se suočiti tijekom provedbe, tako da će se
odgovarajuća pomoć ili popravne radnje moći usvojiti na vrijeme i djelotvorno. Nacionalni voditelj
projekta će na uvodnoj radionici u konzultacijama s projektnim timom, UNDP CO i Regionalnim
uredom UNDP/GEF biti zadužen za fino usklađivanje pokazatelja za mjerenje napretka i
uspješnosti/utjecaja projekta. Na toj radionici definirat će se specifični ciljevi za pokazatelje
provedbe u prvoj godini, uključujući sredstva za njihovo verificiranje. Pomoću njih će se ocijeniti
napreduje li provedba planiranom brzinom i u pravom smjeru, te će činiti sastavni dio godišnjeg
plana rada. Lokalna provedbena tijela također će sudjelovati u radu uvodne radionice na kojoj će se
utvrditi zajednička vizija sveukupnih ciljeva projekta. Ciljevi i pokazatelji za naredne godine
utvrđivat će se godišnje, kao dio procesa internog ocjenjivanja i planiranja koje provodi projektni
tim.

155. Pokazatelji utjecaja u odnosu na globalne koristi mjerit će se prema programima koji će se
donijeti na uvodnoj radionici. Mjerenja će obavljati kvalificirane ustanove na temelju sklopljenog
ugovora ili plaćanja, ili kroz posebne studije koje će činiti sastavni dio projektnih aktivnosti ili
povremenih uzorkovanja.

156. Periodičko praćenje napretka provedbe obavljat će UNDP CO na kvartalnim sastancima s

predlagateljem projekta ili češće, ako bude potrebno. To će stranama omogućiti dobar uvid i
pravovremeno otkrivanje i rješavanje svih problema te tako osigurati nesmetano odvijanje
projektnih aktivnosti. Godišnje praćenje obavljat će se kroz tripartitni pregled (TPP). To je najviši
sastanak strana izravno uključenih u provedbu projekta. Projekt podliježe tripartitnom razmatranju
najmanje jednom godišnje. Prvi takav sastanak održat će se u roku dvanaest mjeseci od početka
provedbe projekta.

157. Nacionalni voditelj projekta će u suradnji s CO sastaviti godišnje izvješće o projektu (GIP)
UNDP/GEF-a i dostaviti ga UNDP CO na uvid i davanje primjedbi najmanje dva tjedna prije
tripartitnog razmatranja. Godišnje izvješće o projektu koristit će se kao jedan od temeljnih
dokumenata za raspravu na tripartitnom sastanku. Nacionalni voditelj projekta će predstaviti

54
godišnji plan projekta na tripartitnom sastanku, naglašavajući posebno pitanja politike i preporuke
vezano za odluke koje će donijeti sudionici tripartitnog sastanka.

158. Završni tripartitni pregled (ZTPP) održat će se u zadnjem mjesecu provedbe projekta.
Nacionalni voditelj projekta bit će zadužen za izradu završnog izvješća i njegovo upućivanje u
UNDP CO. Njegov prijedlog treba izraditi najmanje dva mjeseca prije završnog tripartitnog
razmatranja da bi se omogućila revizija, a služit će kao osnova za raspravljanje pri završnom
tripartitnom razmatranju. Završno tripartitno razmatranje bavit će se provedbom projekta u cjelini i
posvetiti posebnu pozornost pitanju da li je projekt ostvario zadane ciljeve i pridonio širem cilju
zaštite okoliša. Na njemu će se odlučiti jesu li određene radnje još uvijek potrebne, osobito u
odnosu na održivost rezultata projekta, i djelovat će kao sredstvo kroz koje se naučene lekcije
mogu prenijeti u druge projekte.

Izvješćivanje o praćenju projekta

159. Nacionalni voditelj projekta će u suradnji s proširenim timom UNDP/GEF-a biti zadužen za
izradu i dostavljanje sljedećih izvješća koja čine dio procesa praćenja. To su:

Uvodno izvješće (UI)

160. Uvodno izvješće o projektu izradit će se neposredno nakon uvodne radionice. Ono će
sadržavati detaljni godišnji plan rada za prvu godinu podijeljen na kvartale, s detaljnim opisom
aktivnosti i pokazatelja napretka koji će biti vodič za provedbu u prvoj godini projekta. Taj plan
rada sadržavao bi podatke o obilascima terena, misijama pomoći od strane UNDP CO ili
Regionalnog ureda (RU) ili konzultanata, kao i planove sastanaka tijela projekta koja donose
odluke. Izvješće će također obuhvatiti detaljni budžet projekta za cijelu prvu godinu provedbe koji
će se izraditi na temelju godišnjeg plana rada, te sve zahtjeve u vezi s praćenjem i ocjenjivanjem
potrebne za učinkovito mjerenje rezultata projekta tijekom prvih 12 mjeseci. Uvodno izvješće
sadržavat će detaljan prikaz institucionalnih uloga, odgovornosti, koordinacijskih radnji i
mehanizama za povrat informacija za partnere u projektu. Osim toga, sadržavat će poglavlje koje
će dati ažurirane informacije o napretku u uspostavljanju projekta i aktivnostima na pokretanju
projekta i najnovije podatke o promjeni vanjskih uvjeta koji mogu utjecati na provedbu projekta.
Kad bude završeno, izvješće će se dostaviti partnerima u projektu koji će imati rok od jednog
kalendarskog mjeseca za odgovor u smislu primjedbi ili pitanja. Prije dostavljanja uvodnog
izvješća, dokument će pregledati UNDP CO.

Godišnje izvješće o projektu (GIP)

161. Godišnje izvješće UNDP/GEF-a o projektu izrađivat će se svake godine, prije tripartitnog
razmatranja projekta, kako bi se pokazao napredak ostvaren u izvršenju godišnjeg plana rada na
projektu i procijenio učinak projekta u smislu davanja doprinosa planiranim ishodima kroz
rezultate i partnerstvo. Godišnje izvješće o projektu će sadržavati sljedeće:
 analizu učinaka projekta za izvještajno razdoblje, uključujući ostvarene rezultate i, ako je
moguće, informacije o statusu ishoda;
 probleme s kojima se projekt suočio u provedbi plana rada;
 (najviše) tri glavna problema u ostvarivanju rezultata;
 Godišnji plan rada i druga financijska izvješća (sastavljena pomoću ERP - programskog
sustava za planiranje poslovnih resursa);
 naučene lekcije i
 jasne preporuke za rješavanje ključnih problema u provedbi projekta.

Kvartalna izvješća o provedbi projekta

55
162. Kratka izvješća s opisom statusa provedbe projekta biti će dostavljana lokalnom UNDP CO,
koji će na temelju kvartalnih izvješća o provedbi projekta obavještavati Regionalni ured
UNDP/GEF-a.

Završno izvješće o projektu

163. Tijekom zadnja tri mjeseca projekta, projektni tim će sastaviti završno izvješće o projektu.
Ovo sveobuhvatno izvješće će dati sažeti prikaz svih djelatnosti, postignuća i rezultata projekta,
naučenih lekcija, ispunjenih ili neispunjenih ciljeva, provedenih struktura i sustava itd. i
predstavljat će konačnu bilancu djelatnosti za vrijeme trajanja projekta. Također će dati preporuke
za sljedeće korake koje će možda biti potrebno poduzeti da bi se osigurala održivost i repliciranje
projektnih aktivnosti.

Tehnička izvješća
164. Projektni tim će u okviru uvodnog izvješća izraditi prijedlog popisa izvješća navodeći
detaljno tehnička izvješća za koja se očekuje da će se izrađivati za ključna područja djelatnosti za
vrijeme projekta i planirane privremene rokove za ta izvješća. Ovaj popis izvješća će se po potrebi
revidirati i ažurirati, te uključiti u godišnja izvješća o projektu. Ova tehnička izvješća će
predstavljati značajan doprinos projekta određenim područjima, a koristit će se u nastojanjima
vezanim za širenje relevantnih informacija i najboljih praktičnih metoda na lokalnoj, državnoj i
međunarodnoj razini.

Nezavisno ocjenjivanje

165. Projekt će se podvrgnuti najmanje dvama nezavisnim vanjskim ocjenjivanjima kako slijedi:
Prvo ocjenjivanje na polovici projekta obavit će se na sredini provedbe projekta. Ocjenjivanjem na
polovici projekta utvrdit će se napredak postignut u ostvarivanju ishoda i po potrebi odrediti
promjena smjera. Ono će se usredotočiti na učinkovitost, djelotvornost i pravovremenost provedbe
projekta; posebno će istaknuti pitanja koja zahtijevaju donošenje odluka i poduzimanje radnji, te će
se osvrnuti na početne lekcije o osmišljavanju, provedbi i upravljanju projektom. Nalazi ovog
pregleda bit će ugrađeni u preporuke za poboljšanje provedbe u drugoj polovici projekta.
Organizacija, sadržaj i vrijeme provedbe prvog ocjenjivanja na polovici projekta utvrdit će se
nakon konzultacija stranaka u projektu. Odrednice za ovo ocjenjivanje na polovici projekta izradit
će UNDP CO uz pomoć Regionalnog ureda i UNDP/GEF-a.

166. Nezavisno završno ocjenjivanje obavit će se tri mjeseca prije sastanka za završno tripartitno
razmatranje i koncentrirat će se na ista pitanja kao i ocjenjivanje na polovici projekta. Završno
ocjenjivanje će također razmatrati utjecaj i održivost rezultata, uključujući doprinos razvijanju
kapaciteta i ostvarenje globalnih ciljeva zaštite okoliša. Završno ocjenjivanje treba također dati
preporuke za buduće aktivnosti. Odrednice za ovo ocjenjivanje izradit će UNDP CO uz pomoć
Regionalnog ureda i UNDP/GEF-a.

Revizija projekta
167. Vlada Republike Hrvatske će stalnom predstavniku dostavljati ovjerena periodična
financijska izvješća i godišnju reviziju financijskih izvješća koja se odnose na status fondova
UNDP-a (uključujući GEF) u skladu sa standardnim postupkom navedenim u priručniku za
programiranje i financije. Reviziju će obavljati zakonski ovlašteni revizor Vlade ili neovisni
revizor kojeg angažira Vlada. Ova će stavka biti promijenjena sukladno novim pravilima provedbe
projekata (op. prev.)

Učenje i zajedničko korištenje znanja

56
168. Rezultati projekta prenose se dalje unutar i izvan zone projektnih aktivnosti kroz veći broj
mreža i foruma za širenje informacija. Osim toga, projekt će, po potrebi i ako bude važno,
sudjelovati u mrežama koje sponzorira UNDP/GEF, a organizirane su za osoblje višeg ranga koje
radi na projektima sa zajedničkim karakteristikama. Projekt će odrediti i, po potrebi i ako bude
važno, sudjelovati u znanstvenim, specijaliziranim i/ili bilo kojim drugim mrežama koje mogu biti
od koristi za provedbu projekta (npr. korištenje iskustava). Projektom će se utvrditi, analizirati i
podijeliti s drugima naučene lekcije koje mogu biti korisne u osmišljavanju i provedbi sličnih
budućih projekata. Utvrđivanje i analiziranje naučenih lekcija je stalni proces, a potreba za daljnjim
prenošenjem takvih lekcija kao jednog od središnjih doprinosa projekta je zahtjev koji se postavlja
ne češće od jedanput u 12 mjeseci. UNDP/GEF će osigurati format i pomoći projektnom timu u
kategoriziranju, dokumentiranju i izvještavanju o naučenim lekcijama. U tom cilju trebat će oko
4% sredstava projekta predvidjeti za takve aktivnosti.

V. Dio Pravni okvir

169. Ovaj projektni dokument bit će instrument koji se spominje kao takav u članku 1.
Standardnog sporazuma o osnovnoj pomoći između Vlade R. Hrvatske i Programa Ujedinjenih
naroda za razvoj, kojeg su strane potpisale 12. ožujka 1996. g. Provedbena agencija zemlje
domaćina će za potrebe Standardnog sporazuma o osnovnoj pomoći značiti državnu agenciju za
suradnju opisanu u tom Sporazumu.

170. Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj ovlašten je obavljati u pisanom obliku sljedeće
vrste promjena ovog projektnog dokumenta pod uvjetom da je suglasnost za to potvrdio ured
UNDP/GEF-a i ako je siguran da drugi potpisnici projektnog dokumenta nemaju nikakve
primjedbe na predložene izmjene:

a) reviziju ili dopunu svakog dodatka projektnom dokumentu;

b) revizije koje ne obuhvaćaju bitne izmjene neposrednih ciljeva, rezultata ili djelatnosti
projekta, ali ih je uzrokovalo preinačenje već ranije dogovorenih inputa ili povećanje troškova
uslijed inflacije;
c) obvezatne godišnje revizije koje se odnose na promjene projektnih inputa ili povećavaju
troškove za stručnjake ili druge troškove izazvane inflacijom ili uzimaju u obzir fleksibilnost
rashoda agencije; i
d) uključivane novih dodataka i priloga kako je navedeno u ovom projektnom dokumentu.

57
Poglavlje II. Okvir za strateške rezultate i inkrementalni trošak GEF-a

I. Dio Analiza inkrementalnih troškova

1. Opći cilj razvoja

Dalmatinska obala je dom za oko milijun stanovnika i igra ključnu ulogu u održivom razvoju
Hrvatske. Ovo područje sadrži ogromno bogatstvo kulturnog i povijesnog nasljeđa. Ovo područje
obuhvaća i globalno važnu biološku raznolikost u obliku krajobraza, ekosustava, rijetkih vrsta i
pasmina. Biološka raznolikost igra bitnu ulogu u lokalnoj kulturi i lokalnom društveno-
gospodarskom razvoju, osobito zbog važnog doprinosa turizmu, ribarstvu i poljoprivredi. Opći cilj
razvoja je održivi razvoj dalmatinske obale, naročito kroz održivu preobrazbu sektora turizma,
poljoprivrede i ribarstva.

2. Globalni cilj zaštite okoliša

Projekt će pomoći u očuvanju globalno važne biološke raznolikosti dalmatinske obale. Ovaj projekt
će posebno očuvati dinamični i složeni mozaik staništa, ekosustava, krajobraza, morskih krajobraza
i namjena zemljišta, od kojih su mnogi priznati kako međunarodno tako i na europskoj razini. Ova
biološka raznolikost predstavlja sustave koji su nekad bili svojstveni cijelom sjevernom
Sredozemlju, ali su posljednjih desetljeća skoro nestali s većine lokacija pod pritiskom razvoja.
Projekt će također pomoći u očuvanju velikog broja rijetkih i endemskih vrsta biljaka, kukaca i
životinjskog svijeta mora – na obali, na otocima i u morskim ekosustavima. Na kraju, projekt će
pomoći u očuvanju jedinstvenih pasmina i vrsta, jedinstvenih tradicionalnih načina uporaba i
tehnologija. Projekt će očuvati tu biološku raznolikost davanjem potpore preobrazbi turizma,
poljoprivrede i ribarstva, te sektoru marikulture. Projekt će pomoći razvoju ovih sektora (a time i
lokalnom razvoju) na način koji čuva i održivo koristi biološku raznolikost. Ova preobrazba će se
ostvariti politikom reguliranja, provedbe i stvaranjem prikladnih poticajnih struktura. Projekt će
posebno utjecati na silnice koje pokreću razvoj sektora, tj. na bankarski sustav, proces pristupanja
EU, postojeće sustave cjelovitog planiranja i sustav upravljanja zaštićenim područjima.

3. Pregled
Procjena polazne osnove i inkrementalnih troškova odnosi se na sedmogodišnji integralni projekt
GEF-a, a zemljopisno na prostor omeđen granicama područja projekta. Tematski se troškovi
odnose na održivi razvoj područja projekta, glavne gospodarske sektore u interaktivnom djelovanju
s biološkom raznolikošću (industrija, turizam, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo), na troškove
sustava zaštićenih područja na području projekta i na troškove stalnih napora koji se ulažu u
ispunjavanje zahtjeva za pristup EU – osobito u pogledu obrade vode i nadzora nad onečišćenjem
vode. Troškovi obuhvaćaju troškove državnih i županijskih ustanova, polu-državnih organizacija i
udruga, velikih i malih organizacija iz privatnog sektora, zadruga, lokalnih i međunarodnih NVU,
obiteljskih gospodarstva i stranih partnera uključujući GEF. Inkrementalni troškovi sadrže kako
troškove preusmjeravanja (ili preinačenja) temeljnih djelatnosti tako i troškove pomoći dodatnim
djelatnostima potrebnim za očuvanje/održivo korištenje biološke raznolikosti.

4. Polazni scenarij
U polaznom scenariju, glavne silnice za pokretanje razvoja na području projekta su kratkoročni
profit, kratkoročni gospodarski razvoj i proces pristupanja EU. Ove silnice ne bave se na
odgovarajući način biološkom raznolikošću niti ulogom koju biološka raznolikost igra u lokalnom
gospodarstvu. U osnovi, mogućnost da se osigura poštivanje propisa je mala – osobito u pogledu
očuvanja biološke raznolikosti. Sustav poticanja ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti skoro
da ne postoji. Postoje velika ulaganja u obradu otpadnih voda i upravljanju onečišćenjem vode, ali
ona nisu usmjerena na područja s bogatom biološkom raznolikošću i ne bave se na odgovarajući
način utjecajem na biološku raznolikost. U osnovi, zakonski neregulirani sektor turizma i dalje će

58
negativno djelovati na biološku raznolikost, uglavnom kroz uništavanje staništa i neodrživo
trošenje vode i energije, te sve većom proizvodnjom otpada. U sektoru ribarstva prekomjerni izlov
će i dalje oštećivati riblji fond, a štetne metode uništavati staništa i ekosustave. Uzgoj riba
uzrokovat će sve veće onečišćenje. U poljoprivrednom sektoru napuštat će se sve više zemljišta.
Otpad i onečišćena voda iz turističkih objekata i gradskih područja nanosit će štetu vrlo osjetljivim,
vrlo jedinstvenim područjima biološke raznolikosti mora. U osnovi će se propustiti jedinstvena i
jednokratna prilika za razvoj koji ne šteti biološkoj raznolikosti – kroz ekoturizam, uzgajališta
školjaka, organsku poljoprivredu itd. Banke su u osnovi slabo obaviještene ili zainteresirane za
biološku raznolikost, a u postupcima odobravanja kredita ne vodi se računa o ekološkim rizicima.
Posljedica toga je da će mnoga jedinstvena staništa biti zauvijek izgubljena, a područja s bogatom
biološkom raznolikošću sve rascjepkanija.

5. Analiza troškova polaznog scenarija

Sveukupna polazna osnova je ogromna. Hrvatska je zemlja srednje visokog dohotka, na početku je
procesa pristupanja EU, a područje projekta ima veliki turistički potencijal (jedan od najvećih
sektora globalnog gospodarstva). Zato na ovom području postoje velika ulaganja javnog i privatnog
sektora, od kojih mnoga imaju neizravan utjecaj na okoliš i biološku raznolikost. U ovom poglavlju
analizu polazne osnove ograničili smo na napore koji se ulažu u usmjeravanje biološke raznolikosti
u sektore turizma, ribarstva i poljoprivrede. U osnovi malo se radi na takvom usmjeravanju. Skoro
svi napori na očuvanju biološke raznolikosti koncentrirali su se na zaštitu kroz zaštićena područja.
Budući da nisu usredotočeni na usmjeravanje u glavne tokove, nismo ih uzeli u obzir u ovoj
polaznoj osnovi. Jedina značajna financiranja u polaznoj osnovi su sljedeća:

 Hrvatske vode (HV) planiraju ulagati u obradu otpadnih voda i nadzor onečišćenja. Ovo se ne
odnosi na ključna područja biološke raznolikosti. HV će uložiti 35,55 mil. $ izravno u četiri
pokazna područja projekta;
 Program pomoći EU CARDS u 2006.g. za pravni razvoj, razvoj vodoopskrbnih kapaciteta i
registraciju pomorskog dobra (3 mil. $);
 EU IPA za regionalni razvoj, predviđena ulaganja u zaštitu okoliša i obradu voda (7,5 mil. $);
 EU IPA za ruralni razvoj, predviđena ulaganja u programe ekološke poljoprivrede (1,8 mil. $);
 Županijska upravna tijela će promicati turistički razvoj (0,5 mil. $) i osposobljavati inspekcije
za kontrolu turističkih objekata (0,45 mil. $) i kontrolu ribolovne opreme i tržnica (0,45 mil. $);
 Dva poduzeća iz privatnog sektora planiraju uložiti u obrazovne/posjetiteljske centre u
pokaznim područjima. Ukupno ulaganje iznosi 1,2 mil. $. U osnovi, ovi se centri ne bave
biološkom raznolikošću;
 MZOPUG će prikupljati podatke i promicati održivi turizam i svijest o biološkoj raznolikosti
kroz promotivne kampanje. Tome će pridonijeti i Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost. Ukupni procijenjeni iznos je 0,674 mil. $;
 Hrvatske šume planiraju ulaganja manjih razmjera u sanaciju šuma (20.000$);
 Zadruge i male organizacije iz privatnog sektora planiraju istraživati očuvanje biološke
raznolikosti u poljoprivredi, turizmu i održivom ribarstvu itd. (200.000$);
 Lokalni poduzetnički centri planiraju dati pomoć razvoju poduzeća (100.000$); i
 Na državnoj razini s time povezani razvoj zakonodavstva i mjera politike procijenjene na
70.000$.

Prema tome, ukupna financijska sredstva za ulaganja iz polaznog scenarija kojima je cilj usmjeriti
biološku raznolikost u sektor turizma, poljoprivrede ili ribarstva iznose 51.514.000 $.

59
6. Globalni cilj zaštite okoliša
Očuvati i održivo koristiti krajobraz, ekosustav, vrste i genetsku biološku raznolikost dalmatinske
obale u Hrvatskoj.

7. Alternativa GEF-a
Alternativa se sastoji u izmjeni inicijativa iz polaznog scenarija i davanju potpore dodatnim
inicijativama kako bi se postiglo usmjeravanje očuvanja biološke raznolikosti u turizam, ribarstvo,
marikulturu i razvoj na čitavom područja projekta.

Ishod 1. Tijekom faze PDF B utvrđena su i analizirana četiri pokazna područja. Premda
vrlo različiti, svaki od tih pokaznih područja sadrži važne turističke krajobraze, globalno važnu
biološku raznolikost, stalne aktivnosti u sektorima turizma, poljoprivrede i ribarstva, te široki krug
vladinih i nevladinih dionika i dionika iz privatnog sektora. U okviru ishoda 1. projekt će pokazati
kako ukloniti prepreke usmjeravanju biološke raznolikosti u gospodarske djelatnosti na lokalnoj
razini. Projekt će također pokazati koristi od uklanjanja tih prepreka – koristi u smislu biološke
raznolikosti i koristi za gospodarstvo. To zahtijeva snažno partnerstvo širokog kruga dionika. Zato
postoje mnogi sufinancijeri. Uz ulaganja u polazni scenarij od 12 mil. $, alternativni ishod u sva
četiri pokazna područja iznosi 22,16 mil. $. Glavni sufinancijeri su MZOPUG, MMPTR, MPŠVG,
Hrvatske vode, županijska upravna tijela i zavodi za planiranje, županijske turističke zajednice,
hotelske udruge, lokalni vlasnici hotela, poljoprivrednici i zadruge. Ostali sufinancijeri su Hrvatske
šume, NVU, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, te Ministarstvo nadležno za turizam. Udio
GEF-a u inkrementu iznosi 3,48 $.

Ishod 2. Tijekom faze PDF B utvrđen je niz ulaganja koja, ako se njima dobro upravlja,
mogu donijeti koristi i za gospodarstvo i za biološku raznolikost. Ovaj ishod ima za cilj u sve četiri
županije povećati spremnost i sposobnost privatnog sektora za ulaganja koja ne štete biološkoj
raznolikosti, s posebnim težištem na mikro, malim i srednje velikim poduzećima. To će se postići
na sljedeći način; (i) boljom dostupnošću kapitala kroz poticanje reformi u bankarskom sektoru; (ii)
uvođenjem tržišnih premija za proizvode koji promiču biološku raznolikost, koristeći tržišne
poticaje; (iii) jačanjem potražnje potrošača za uslugama i proizvodima koji ne štete biološkoj
raznolikosti; (iv) pojednostavljenjem postupaka izdavanja suglasnosti za ulaganja koja ne štete
biološkoj raznolikosti, i (v) jačanjem potražnje za kapitalom i pružanjem tehničke pomoći za nove
djelatnosti. Ovaj ishod obuhvatit će sve četiri županije. I ovdje je za uspješnost ishoda potreban
velik broj partnera, pa zato ima mnogo sufinancijera. Uz ulaganje u polazni scenarij od 1,02 mil $,
alternativni ishod stoji 7,47 mil.$. Glavni sufinancijeri su MPŠVG, UNDP, HBOR i privatne
banke, organizacije iz privatnog sektora koje uzimaju kredite. Efekti tih kredita mogu se utvrditi
tek kad projekt počne i kad jamstvo za rizik bude funkcioniralo. Ostali sufinancijeri su
poljoprivrednici, NVU, ribari, županijske turističke zajednice, škole i poduzetnički centri. Udio
GEF-a u inkrementu iznosi 1,599$.

Ishod 3. Cilj ovog ishoda je smanjiti negativne utjecaje svih tekućih djelatnosti svih aktera
u dotičnim sektorima na cijelom području projekta. Ovaj ishod će poboljšati poštivanje postojećih
propisa o biološkoj raznolikosti u sektorima turizma, ribarstva i poljoprivrede. Također će
poboljšati poštivanje propisa o zaštićenim područjima i ojačati kapacitete za provedbu planskih
propisa o biološkoj raznolikosti. Na kraju, po potrebi, projekt će pomoći u izradi novih županijskih
propisa. Glavni pristupi jačanju tog poštivanja su: (i) razvijanje sustava praćenja i inspekcije, uz
obučavanje i tehničku pomoć; (ii) razvijanje ciljne potpore javnosti za poštivanje propisa, i (iii)
razvijanje gospodarskih inicijativa. Uz ulaganje u polazni scenarij od 37,2 mil. $, alternativni ishod
stoji 50,16 mil. $. Glavni sufinancijeri su MZOPUG (CARDS), Hrvatske vode, MPŠVG, DZZP,
Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, privatni investitori i inspekcija za

60
turizam i ribarstvo. Ostali sufinancijeri su županijske turističke zajednice, poljoprivrednici,
uzgajivači školjaka i zaštićena područja. Udio GEF-a u inkrementu iznosi 1,17 mil. $.

Ishod 4. Cilj ovog ishoda je uspostaviti nužan nacionalni okvir za podršku u ostvarivanju
ciljeva projekta u četiri županije. To obuhvaća: (i) razvijanje potpore s visoke razine i njezino
prevođenje u izravnu pomoć županijama za provedbu pozitivnih aktivnosti. Time će se osigurati da
će politička i zakonodavna reforma dobiti odgovarajuću snagu i da će se poštivanju propisa
namijeniti dostatna sredstva; (ii) zalaganje za i podupiranje nužnih reformi u institucionalnom i
pravnom okviru te okviru mjera politike, i (iii) izgradnja kapaciteta za repliciranje rezultata
projekta. U ovaj ishod uključene su mnoge državne i privatne ustanove, kao partneri i sufinancijeri.
Uz ulaganje u polazni scenarij od 1,17 mil. $, alternativni ishod stoji 2,85 mil. $. Glavno
sufinanciranje predstavljaju vrijeme i potpora ministarstava i HBOR-a. Županijska tijela vlasti
također će dati potporu ovom ishodu. Udio GEF-a u inkrementu iznosi 0,532 mil. $. Troškovi
praćenja i ocjenjivanja koje pokriva GEF iznose 200.000 $.

8. Matrica inkrementalnog troška

Matrica dolje sažeto prikazuje polaznu osnovu, alternativu i izdatke za inkrementalne troškove za
vrijeme projekta. Ukupni inkrementalni trošak projekta iznosi 31.322.000 $ (bez PDF B), uz udio
GEF-a od 6.988.000 $ (tj. 22% od ukupnog iznosa).

61
Tablica 4. Matrica inkrementalnog troška

Rezultati Opis Polazni Alternativa Ukupni Udio

scenarij inkrementalni GEF-a
trošak (US$) (US$)
1.1 Pokazno područje u Dubrovačkoj 7.954.000 10.296.000 2.342.000 407.000
županiji
1.2 Pokazno područje u Splitskoj 1.204.000 2.685.000 1.481.000 369.000
županiji
1.3 Pokazno područje u Zadarskoj 1.008.000 2.745.000 1.737.000 328.000
županiji
1.4 Pokazno područje u Šibenskoj 1.904.000 2.987.000 1.083.000 325.000
županiji
1.5 Usvajanje i prenošenje znanja 0 48.000 48.000 48.000
COAST program malih darovnica za biološku 0 910.000 910.000 310.000
raznolikost – za ishod 1.
Tehnička i rukovodna pomoć za ishod 129 0 2.492.120 2.492.120 1.695.960
2.1 Više raspoloživog kapitala za 0 3.502.000 3.502.000 500.000
ulaganja u biološku raznolikost
2.2 Funkcioniranje inicijativa na tržišnoj 0 195.000 195.000 82.000
osnovi
2.3 Veća potražnja kupaca za 500.000 724.000 224.000 74.000
proizvodima biološke raznolikosti
2.4 Brži proces davanja suglasnosti 224.000 262.000 38,000 28.000
2.5 Veća potražnja za kreditima za 300.000 1.406.000 1.106.000 198.000
biološku raznolikost
COAST program malih darovnica za biološku 0 310.000 310.000 135.000
raznolikost – za ishod 2.
Tehnička i rukovodna pomoć za ishod 2. 0 1.068.320 1.068.320 582.260
3.1 Jaka osnova za planiranje 0 394.000 394.000 50.000
3.2 Poštivanje propisa u turizmu 450.000 616.000 166.000 88.000
3.3 Poštivanje propisa u poljoprivredi 2.250.000 2.511.000 261.000 60.000
3.4 Poštivanje propisa u ribarstvu 1.650.000 2.709.000 1.059.000 98.000
3.5 Poštivanje propisa u sektoru 700.000 900.000 200.000 54.000
marikulture
3.6 Nadzor kakvoće vode 32.200.000 39.380.000 7.180.000 14.000
3.7 Poštivanje propisa za zaštićena 0 2.455.000 2.455.000 76.000
područja
COAST program malih darovnica za biološku 0 330.000 330.000 155.000
raznolikost – za ishod 3.
Tehnička i rukovodna pomoć za ishod 3. 0 862.610 862.610 578.530
4.1 Potpora s visoke razine 0 152.000 152.000 62.000
4.2 Reforma politike mjera i 1.170.000 1.976.000 806.000 144.000
zakonodavstva
4.3 Širenje i ponavljanje rezultata 0 282.000 282.000 100.000
Tehnička i rukovodna pomoć za ishod 4. 0 437.950 437.950 226.250
Ukupno 51.514.000 82.636.000 31.122.000 6.788.000
Praćenje i ocjenjivanje 200.000 200.000
Sveukupno 51.514.000 82.636.000 31.322.000 6.988.000

29
Obuhvaća privremeno dislocirane osobe, pomoć Jedinice za provedbu projekta i pomoć UNDP CO.

62
II. Dio Analiza logičke matrice

Tablica 5. Analiza logičke matrice

Strategija projekta Objektivno provjerljivi pokazatelji

Svrha Osigurati da razvoj hrvatske obale ne šteti okolišu, a da se očuvanje biološke raznolikosti čvrsto uključi u taj razvoj.
Pokazatelj Polazna osnova Treba postići Izvori potvrđivanja Rizici i pretpostavke
Cilj: Veličina ulaganja u djelatnosti koje ne 0 Povećanje od 60% do Službeni podaci i zapisi Opći rizici i strategije ublažavanja:
učinkovito utjecati na štete biološkoj raznolikosti na čitavom kraja projekta (7. godina) iz projekta 1. Proces pristupanja EU se usporava ili zaustavlja iz
poduzetničke aktivnosti i području projekta. vanjskih ili političkih razloga. Ublaženo: Nije vjerojatno.
prakse u turizmu, Pokazatelj biološke raznolikosti br. 1 Rezultati praćenja u Broj vrsta ostaje isti ili se Botanički zavod Štoviše, većina projektnih aktivnosti i rezultata može se
poljoprivredi, ribarstvu i Ukupni broj svojti flore (-raznolikost) 2004.g.: povećava na svakoj Sveučilišta u Zagrebu nastaviti bez procesa pristupanja EU. Proces pristupanja
marikulturi na području nađenih u sljedećih 8 reprezentativnih 1. id. ozn. 1947, lokaciji prati lokacije kroz EU će se pažljivo pratiti. Ako se pristupanje EU uspori,
četiri dalmatinske točki praćenja na području projekta: br. svojti: 359 godinu, te unosi projekt će poduzeti mjere za
županije, te bankarski 1. Otok Pag, Velo blato (id. ozn. 2. id. ozn. 7671, br. rezultate u bazu nadoknađivanje/ublažavanje slabosti, ako ih ima.
sektor, kako bi isti u 1947)30 svojti: 207 podataka Hrvatska
svoje prakse uključili 2. Otoci Žirje, Kapić & Veli vrh (id. 3. id. ozn. 7574, br. Flora (FCD). Ova 2. Slom ili slabljenje europskog turističkog sektora.
održivo korištenje ozn. 7671) svojti: 20 nacionalna baza Premda se time mogu smanjiti neki pritisci na biološku
dobara i zaštitu biološke 3. Blaca, najistočniji dio otoka Mljet 4. id. ozn. 6809, br. podataka o vaskularnoj raznolikost, opći utjecaj na biološku raznolikost
raznolikosti. (id. ozn. 7574) svojti: 318 flori nalazi se na FCD vjerojatno će biti negativan, jer će se izgubiti zamah u
4. Hum, otok Vis (id. ozn. 6809) 5. id. ozn. 23, br. URL hirc.botanic. smjeru održivog turizma, a lokalne zajednice vjerojatno
5. Otok Veli Drvenik kraj Splita (id. svojti: 398 r/fcd neće biti inovativne. Lokalno stagniranje gospodarstva
ozn. 23) 6. op. id. 336, br. dovest će do narušavanja prirodnih resursa. Ublaženo:
6. Biokovo, Podglogovnik (op. id. op. svojti: 70 Nije vjerojatno. Projekt će pažljivo pratiti turistički razvoj.
336) 7. id. ozn. 6671, br. Ako pokaže znakove opadanja, projektna zamisao će se
7. Otok Prvić (id. ozn. 6671) svojti: 277 ponovno razmotriti i revidirati.
8. Otok Ugljan (op. id. 879) 8. op. id.. 879, br.
svojti: 119 3. Europsko tržište organske i tradicionalne
Pokazatelj biološke raznolikosti br. 2 5,7% 2004 Porast na 6,5% ili više u Podatke vodi Institut za poljoprivrede ne razvija se brzo. Ublaženo: Ovo se
Postotak (maseni) ribe iz razreda 2007.g. oceanografiju i ribarstvo smatra mogućim, pa zato zamisao projekta ne ovisi
hrskavičnih riba 31 (Raja clavata, potpuno o brzom razvoju tržišta. Projekt će pratiti razvoj
Prionace glauca,) u ukupnom ovog tržišta i sukladno tome revidirati svoj fokus. Na
komercijalnom ulovu. primjer, ako se tržište razvija brže nego što se

30
Botanički zazvod Sveučilišta u Zagrebu provodi svake godine brojenje svojti na preko 100 lokacija duž obale. Odabrano je 8 reprezentativnih lokacija. Id.ozn. odnosi se na referentni broj lokacije u
bazi podataka Flora Croatica (FCD).
31
Ovaj razred riba je gospodarski važan i izložen pretjeranom izlovu. Postotak ovog razreda koji se smanjuje pokazuje loše metode ribolova i sveukupnu narušenost ekosustava mora.

63
 Pokazatelj biološke raznolikosti br. 3 Stanje 2005.g. – kako Ostaje nepromijenjeno Radovi objavljeni u bazi predviđalo, naglasak projekta će se sukladno tome
Sastav i bogatstvo vrsta u ključnim je zabilježeno u bazi podataka Flora preraspodijeliti.
staništima32: podataka Hrvatska flora Croatica (FCD),
nacionalnoj bazi 4. Sufinancijeri, vladini ili nevladini, nisu u stanju ispuniti
- Slane močvare (zajednica podataka o vaskularnoj obveze radi razvoja koji nije predviđen u fazi
Arthrocnemion) na 3 lokacije na flori pri Botaničkom osmišljavanja projekta. Ublaženo: Postoje dva gledišta
području projekta zavodu Sveučilišta u upravljanja rizikom: (i) Projektni tim će stalno pratiti
(1) Blace-Neretva; Zagrebu FCD URL sufinanciranje, izvještavati ključne dionike projekta,
(2) Privlaka (Zadar); hirc.botanic.hr/fcd unaprijed otkrivati moguće probleme i prikladno
(3) Vlašići (Pag). reagirati; (ii) Pristup projekta komuniciranju i
Karte staništa (2005) objedinjavanju osigurava projektu stalno nove partnere.
- Sredozemni kserični travnjaci (KKS Zato, čak i ako prvobitno utvrđeni partneri nisu u stanju
34.45) s karakterističnim biljnim pridonijeti na razini na koju su se obvezali, razina
zajednicama koje ovise o stalnim sufinanciranja bi trebala rasti radi sufinanciranja od
tradicionalnim pašnjacima na 3 lokacije: strane novih partnera. To je iskustvo stečeno u
(1) jug Paga (Vlašić-Povljane); završnim tjednima faze osmišljavanja projekta, kada se
(2)Pelješac; razina očekivanog/obvezatnog sufinanciranja nastavila
(3) Ravni Kotari (Vransko jezero). povećavati.
Prihod od ulaganja koja ne štete 0 $500.000 u 5. godini Projektni zapisi na
biološkoj raznolikosti u četiri pokazna $1.000.000 u 7. godini temelju godišnjih
područja. izvješća partnera
dionika
Ishod 1: Razvoj koji ne
Primjena "alata" GEF-a za utvrđivanje Alat za slijeđenje Bolje ocjene pri Izvješća o alatu BD2 za
šteti biološkoj
biološke raznolikosti pokazuje bolje biološke raznolikosti vrednovanju u sredini i praćenje biološke
raznolikosti prikazan je
rezultate za vrijeme trajanja projekta priložen na kraju projekta raznolikosti
na četiri mala, ali
globalno važna, Smanjenje broja poduzeća koja ne Postojeći zapisi Smanjenje za 25% u 3. Izvješća o inspekcijama
proizvodna krajobraza. poštuju propise koji se odnose na službenih inspekcija u godini koje su provele lokalne/
okoliš/biološku raznolikost u svakom od turizmu, poljoprivredi i Smanjenje za 40% u 7. regionalne agencije.
demonstracijskih područja. ribarstvu za 2005.g. godini Izvješća sekundanata.
Izvješća o projektu.

Ishod 2: U sve četiri Broj ili veličina kredita odobrenih 0 3 mil.$ u 4. godini Zapisi HBOR-a
županije je poboljšana poduzećima i ulaganjima koja ne štete 6 mil.$ u 7. godini
ulagačka klima za okolišu na području projekta.
poduzeća koja promiču Broj banaka koje u cijelosti sudjeluju u 0 1 banka u 4. godini Projektni zapisi
biološku raznolikost kreditnim programima. 3 banke u 7. godini

32
Ovaj pokazatelj koristi kakvoću ključnih staništa da bi pokazao općenitu kakvoću biološke raznolikosti po obalama. Odabrano je 6 ključnih staništa, 3 kserična travnjaka i tri slane močvare. Kakvoće
ovih staništa mjeri se u smislu obilja i sastava prisutnih vrsta.

64
 Broj subjekata koji se prijavljuju za 0 10 u 4. godini Zapisi projekta i
program turističkih ekoloških oznaka i 25 u 6. godini županijskih turističkih
nagradnih natječaja. zajednica
Postotak subjekata koji poštuju propis o 0 Godišnji rast od 10% ili Istraživanja koja su
nekom 'pokazatelju' (npr. propis o više provele lokalne
veličini ulovljene ribe). agencije.
Izvješća o projektu
Ishod 3: Poštivanje Lokalni prostorni i razvojni planovi više Nema Ulazni dokumenti koje je Izvješća jedinice za
propisa koji se odnose vode računa o uvjetima za zaštitu izradio projekt i provedbu projekta;
na biološku raznolikost okoliša i otvoreniji su prema okolišno predstavio četverama službeni dokumenti
značajno se povećalo u odgovornim poduzećima. županijama. Lokalni MZOPUG/lokalnih
svim sektorima u sve zavodi za planiranje instituta za planiranje
četiri županije. usvajaju projektne inpute
koji se odnose na
biološku raznolikost kao
obvezatne za buduću
praksu/planiranje/
sustav dozvola
Veći broj inspekcija (turizam, Vidi službene zapise za Povećanje od 25% u 3. Službeni zapisi,
poljoprivreda, ribarstvo, marikultura) na polazne osnove u godini posebni odjeli
Ishod 4: Poticajno županijskoj razini. 2005.g. Povećanje za 35% u 7. ministarstava
okruženje na državnoj godini
razini – koje poštuje, Broj saborskih ili vladinih zakona, 0 Najmanje po dvije nove Narodne novine
podupire i propisa ili drugih mjera koje se odnose mjere u poljoprivredi,
institucionalizira na obalna područja i sadrže ili su izravno ribarstvu, turizmu,
očuvanje i korištenje usmjerene na prema ciljevima očuvanja bankama
biološke raznolikosti biološke raznolikosti.
kroz održivi razvoj
obalnog područja. Polužna sredstva (raspodjela 0 500.000$ u godini Izvješća o projektu na
inkrementalnog budžeta, sporazumi o 1.500$ u 7. godini temelju službenih
sufinanciranju) informacija
Rezultat 1.1 Na poluotoku Pelješcu, u Dubrovačkom primorju, Malostonskom zaljevu i Malom moru razvija se raznovrstan turizam koji ne šteti biološkoj raznolikosti, sva ribogojilišta su
prihvatljiva za biološku raznolikosti, tradicionalni uzgoj školjaka i poljoprivreda koja ne šteti biološkoj raznolikosti su se proširili, na napuštenim zemljištima ponovno se uzgajaju
Ishod 1: Razvoj koji ne tradicionalne/endemične sorte / biljke / trave, a kritični mikro ekosustavi su zaštićeni.
šteti biološkoj Rezultat 1.2 Na otoku Visu i udaljenim otocima održivo korištenje biološke raznolikosti potiče gospodarski razvoj (osobito u sektoru malih hotela, marina i mikro-poljoprivrednom
raznolikosti prikazan je sektoru), oštećena zemljišta su sanirana tradicionalnim metodama, a kritični mikro ekosustavi su zaštićeni.
na četiri mala, ali Rezultat 1.3 Na ušću Krke značajan broj velikih i malih poduzeća privatnog sektora (turizam, organska i tradicionalna poljoprivreda i kultura uzgoja školjaka) posluje na način koji ne
globalno važna, šteti biološkoj raznolikosti, na napuštenim zemljištima ponovno se uzgajaju tradicionalne/endemične sorte / biljke / trave, što sve pridonosi lokalnom gospodarstvu.
proizvodna krajobraza. Rezultat 1.4 Na sjeverozapadu Zadarske županije tradicionalna poljoprivreda i tradicionalna proizvodnja hrane su se proširili i postali unosniji; obiteljska poduzeća marikulture i turizma
rade na način koji ne šteti biološkoj raznolikosti, na napuštenim zemljištima ponovno se uzgajaju tradicionalne/endemične sorte / biljke / trave, a kritični mikro ekosustavi su zaštićeni.
Rezultat 1.5 Rezultati i iskustva iz pokaznih područja sustavno se prenose u županijsku i nacionalnu praksu (osobito kroz ishode 2.-4.)

65
Ishod 2: U sve četiri Rezultat 2.1 Veća raspoloživost kapitala kojeg si subjekti mogu priuštiti;
županije je poboljšana Rezultat 2.2 Funkcioniraju tržišni poticaji za proizvode koji ne štete biološkoj raznolikosti;
ulagačka klima za Rezultat 2.3 Veća potražnja kupaca za uslugama i proizvodima koji ne štete biološkoj raznolikosti;
poduzeća koja promiču Rezultat 2.4 Poboljšani procesi izdavanja suglasnosti za ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti;
biološku raznolikost Rezultat 2.5 Veća potražnja za kapitalom za ulaganja u unosne projekte koji ne štete biološkoj raznolikosti.
Rezultat 3.1 Snažna planska osnova za reguliranje aspekata biološke raznolikosti pri ulaganjima i proizvodnji privatnog sektora;
Ishod 3: Poštivanje Rezultat 3.2 Povećana sposobnost za jačanje poštivanja turističkih propisa i smjernica koji se odnose na biološku raznolikost;
propisa koji se odnose Rezultat 3.3 Povećana sposobnost za jačanje poštivanja poljoprivrednih propisa i smjernica koji se odnose na biološku raznolikost;
na biološku raznolikost Rezultat 3.4 Povećana sposobnost za jačanje poštivanja propisa i smjernica o ribarstvu koji se odnose na biološku raznolikost;
značajno se povećalo u Rezultat 3.5 Povećana sposobnost za jačanje poštivanja propisa i smjernica o marikulturi koji se odnose na biološku raznolikost;
svim sektorima u sve Rezultat 3.6 Povećana sposobnost nadzora nad kakvoćom vode;
četiri županije. Rezultat 3.7 Povećana sposobnost za provođenje propisa o biološkoj raznolikosti unutar i oko zaštićenih područja.

Ishod 4: Poticajno Rezultat 4.1 Učinkovita politička podrška ciljevima projekta od vlasti na visokoj razini i donositelja odluka na visokoj razini iz privatnog sektora;
okruženje na državnoj Rezultat 4.2 Bitne promjene u mjerama politike i zakonodavstvu kako u državnom tako i u privatnom sektoru;
razini – koje poštuje, Rezultat 4.3 Obavještavanje o uspjesima projekta po cijelom području projekta i šire.
podupire i
institucionalizira
očuvanje i korištenje
biološke raznolikosti
kroz održivi razvoj
obalnog područja.

66
Poglavlje III. Ukupni budžet i plan rada

Tablica 6. Rekapitulacija inkrementalnih troškova po ishodima projekta

Ishod GEF Sufinanciranje Ukupno
1. Razvoj koji ne šteti biološkoj raznolikosti prikazan je na četiri $3.482.960 $6.610.160 $10.093.120
mala, ali globalno važna, proizvodna krajobraza.
2. U sve četiri županije je poboljšana ulagačka klima za $1.599.260 $4.844.060 $6.443.320
poduzeća koja promiču biološku raznolikost
3. Poštivanje propisa koji se odnose na biološku raznolikost $1.173.530 $11.734.080 $12.907.610
značajno se povećalo u svim sektorima u sve četiri županije.
4. Poticajno okruženje na državnoj razini – koje poštuje, $532.250 $1.145.700 $1.677.950
podupire i institucionalizira očuvanje i korištenje biološke
raznolikosti kroz održivi razvoj obalnog područja.
Praćenje ocjenjivanje $200.000 0 $200.000
Ukupno $6.988.000 $24.334..00 $31.322.000

Tablica 7. Izvori sufinanciranja projekta

Sufinancijer Kategorija Vrsta33 Iznos ($US) Status
MZOPUG Vlada darovnica i doprinos u naturi $1.891.000 pismo obveze
MMPTR Vlada darovnica i doprinos u naturi $2.029.000 pismo obveze
MPŠVG Vlada darovnica i doprinos u naturi $628.000 pismo obveze
MK - DZZP Vlada darovnica i doprinos u naturi $973.000 pismo obveze
MZOŠ Vlada darovnica i doprinos u naturi $300.000 pismo obveze
Eko-fond34 Vlada darovnica $700.000 pismo obveze
HBOR Banka u vlasništvu uglavnom darovnica $207.00035 pismo potpore
države
Zadarska Županija Vlada darovnica i doprinos u naturi $1.235.000 pismo obveze
Šibenska županija Vlada darovnica i doprinos u naturi $923.000 pismo obveze
Dubrovačka Vlada darovnica i doprinos u naturi $363.000 pismo obveze
županija
Splitska županija Vlada darovnica i doprinos u naturi $1.019.000 pismo obveze
Hrvatske vode Uslužno poduzeće u uglavnom darovnica $4.632.000 pismo obveze
vlasništvu države
Hrvatske šume Uslužno poduzeće u uglavnom darovnica $390.000 pismo obveze
vlasništvu države
Institut za Znanstveni institut u doprinos u naturi $1.490.000 pismo obveze
oceanografiju i vlasništvu države
ribarstvo
WWF NVU darovnica i doprinos u naturi $220.000 pismo obveze
PAP/RAC36 Međunarodna doprinos u naturi $16.000 pismo obveze
organizacija
(UNEP/MAP)
Splitska županija – Lokalna jedinica u doprinos u naturi $180.000 pismo obveze

33
U mnogim slučajevima sufinancijeri trebaju provoditi postojeći program rada (npr. izrada plana,
prikupljanje podataka, sadnja stabala ili izgradnja postrojenja za obradu otpadnih voda), ali, kao rezultat
pregovora i opredijeljenosti za ovaj projekt, svoje postojeće programe rada trebaju provoditi na način koji
pridonosi očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti.
34
Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
35
Projektna procjena na temelju doprinosa na koje se HBOR obvezao.
36
Centar za regionalne aktivnosti i program prioritetnih akcija u okviru Plana djelovanja za Sredozemlje
koji je dio Programa Ujedinjenih naroda za okoliš

67
zaštićena područja vlasništvu države
Županijske turističke Tijelo lokalno uprave doprinos u naturi i darovnica $113.000 pismo obveze
zajednice
UNDP Provedbena agencija darovnica $300.000 pismo obveze
Razno Privatni sektor (SMS, uglavnom darovnica $2.525.000 obvezao se
Stonska solana, itd.)
Razno Privatni sektor korisnici koncesijskih kredita $2.400.000 treba utvrditi
tijekom projekta
Razno37 NVU, privatni sektor, korisnici programa malih $1.800.000 treba utvrditi
udruge, itd. darovnica tijekom projekta

Sufinanciranje ukupno $24.334,000

37
Vrlo velik broj NVU, malih poduzeća privatnog sektora i agencija obvezao se na davanje potpore
projektu. Većina se obvezala u pisanom obliku.

68
Tablica 8. Ukupni budžet i plan rada

Ident. br. odluke:

Naziv odluke: PIMS 2439 BD FSP: Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja
Ident. br. projekta:
Naziv projekta: PIMS 2439 BD FSP: Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja
Nositelj provedbe: Vlada Hrvatske - MZOPUG
Odgovorna
Ishod Iznos Iznos Iznos Iznos Iznos Iznos Iznos
strana Izvor Šifra računa budžeta Opis budžeta iz Ukupno
GEFa/djelatnost iz (USD) (USD) (USD) (USD) (USD) (USD) (USD)
(provedbena sredstava iz Atlasa ERP/ATLAS-a (USD)
Atlasa 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina
agencija)

71200 5.000
strani konzultanti 14.500 9.500 9.500 9.500 9.500 9.500 67.000
71300 lokalni konzultanti 28.000 84.600 56.280 56.280 56.280 56.280 56.280 394.000

ISHOD 1: Razvoj 71400 129.809

ugovorne usluge -
koji ne šteti pojedinci 348.191 239.000 239.000 239.000 239.000 239.000 1.673.000
biološkoj
raznolikosti prikazan
72100 ugovorne usluge - 55.000
je na četiri mala, ali MZOPUG GEF
globalno važna tvrtke 169.000 111.800 111.800 111.800 111.800 111.800 783.000
proizvodna 71600 putovanja 3.000 10.000 6.200 6.200 6.200 6.200 6.200 44.000
krajobraza. 72200 oprema 10.000 13.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 48.000
72600 odobrene svote 0 20.000 55.000 55.000 55.000 55.000 0 240.000
73100 najam prostora 3.000 10.500 6.700 6.700 6.700 6.700 6.700 47.000
74500 razno 3.300 3.700 3.300 3.300 3.300 3.300 3.300 23.500

Podzbroj 237.109 673.491 492.780 492.780 492.780 492.780 437.780 3.319.500

71200 strani konzultanti 5.000 27.000 20.000 12.000 6.000 6.000 6.000 82.000
71300 lokalni konzultanti 9.000 34.000 19.000 19.000 19.000 19.000 19.000 138.000
ISHOD 2: U sve
četiri županije je
poboljšana ulagačka 71400 35.000
MZOPUG GEF ugovorne usluge -
klima za poduzeća
pojedinci 107.500 68.000 68.000 68.000 68.000 68.000 482.500
koja promiču
biološku raznolikost
72100 12.000
ugovorne usluge -
tvrtke 60.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 247.000

69
 72200 oprema 7.000 10.000 7.000 4.000 0 0 0 28,000
72600 odobrene svote 0 10.000 200.000 200.000 30.000 30,000 0 470,000
73100 najam prostora 2.000 6.500 3.500 3.500 3.500 3,500 3,500 26,000
74500 razno 1.000 3.000 2.000 2.000 2.000 2,000 2,000 14,000
Podzbroj 71.000 258.000 354.500 343.500 163.500 163.500 133.500 1.487.500

71200 strani konzultanti 0 7.500 7.500 0 0 0 0 15.000

71300 lokalni konzultanti 5.000 20.000 20.000 20.000 20.000 15.000 4.000 104.000

ISHOD 3: ugovorne usluge -

Poštivanje propisa 71400 pojedinci 50.500 95.000 95.000 95.000 95.000 95.000 95.000 620.500
koji se odnose na 71600 putovanja 1.500 6.500 6.000 6.000 6.000 6.000 6.000 38.000
biološku raznolikost MZOPUG GEF
značajno se povećalo
ugovorne usluge -
u svim sektorima u
72100 tvrtke 8.000 20.000 19.000 20.000 19.000 19.000 19.000 124.000
sve četiri županije
72200 oprema 7.000 7.000 0 0 0 0 0 14,000
72600 odobrene svote 0 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 0 90.000
73100 najam prostora 1.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 13.000
74500 razno 8.000 9.000 9.000 9.000 9.000 9.000 7.800 60.800
Podzbroj 81.000 185.000 176.500 170.000 169.000 164.000 133.800 1.079.300

71200 strani konzultanti 10.000 14.500 14.500 14.500 14.500 14.500 14.500 97.000
ISHOD 4: Poticajno 71300 lokalni konzultanti 5.000 15.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 70.000
okruženje na
državnoj razini –
koje poštuje, ugovorne usluge -
podupire i 71400 pojedinci 15.000 32.000 31.000 32.000 31.000 32.000 31.500 204.500
institucionalizira MZOPUG GEF
očuvanje i korištenje
ugovorne usluge -
biološke raznolikosti 72100 tvrtke 10.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 100.000
kroz održivi razvoj 72200 oprema 3.000 6.000 0 1.000 0 0 0 10.000
obalnog područja.
73100 najam prostora 1.000 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 10.000
.
74500 razno 2.100 3.100 3.100 3.000 3.100 3.000 3.000 20.400
Ukupno 46.100 87.100 75.100 77.000 75.100 76.000 75.500 511.900
UNDP DAS
71400 ugovorne usluge 50.000***
ISHOD 5:
Učenje, ocjenjivanje i 71200 strani konzultanti 0 0 0 25.000 0 0 30.000 55.000
prilagodljivo MZOPUG GEF domaći
71300 konzultanti 0 0 0 25.000 0 30.000 55.000

70
 ugovorne usluge -
upravljanje 72100 tvrtke 2.000 72.000 82.000 52.000 2.000 2.000 2.000 214.000
unaprijeđeno 74500 razno 10.000 42.700 42.700 42.700 42.700 42.700 42.300 265.800
Ukupno 12.000 114.700 124.700 144.700 44.700 44.700 104.300 589.800

Sveukupno
(GEF) 447.209 1.318.291 1.223.580 1.227.980 945.080 940.980 884.880 6.988.000
UNDP (gotovina) 50.000 50.000
GEF+UNDP
ukupno 497.209 7.038.000

REKAPITULACIJA UKUPNOG BUDŽETA

MZOPUG 270.143 270.143 270.143 270.143 270.143 270.143 270.143 1.891.000

UNDP 75.000 150.000 75.000 300.000
Ostale domaće
691.000 691.000 691.000 691.000 691.000 691.000 691.000 4.837.000
agencije*
Ostalo** 2.472.286 2.472.286 2.472.286 2.472,286 2.472.286 2.472.286 2.472.286 17.306.000
Ukupno sufinanciranje 24.334.000
SVEUKUPNO (GEF + sufinanciranje) 31.322.000

71
Poglavlje IV. Dodatne informacije

Dodatak 1. Ostali dogovori

Za vrijeme izrade projekta postignut je niz dogovora s partnerima. Oni su oslužbenjeni kroz Pisma
o sufinanciranju od strane dotičnih partnera. Sva ova pisma priložena su u posebnom dokumentu.
Pismo o odobrenju Projekta također je priloženo u posebnom dokumentu.

72
Dodatak 2. Organizacijska shema provedbe projekta (slika 1)
Nacionalni nositelj projekta Porvedbena agencija GEF-a UPRAVLJAČKI
MZOPUG UNDP CO Hrvatska
ODBOR
(i Regionalni ured u
Direktor projekta Bratislavi) PROJEKTA
Koordinator projekta (UOP)
CO Hrvatska
zamjenik voditelja
projekta
GRUPA ZA
jedan stalno zaposleni UPRAVLJANJE
kao tehnička podrška PROJEKTOM
pomoćne usluge – (GUP)

OPERATIVNE NADLEŽNE
OSOBE
JEDINICA ZA u ključnim partnerskim agencijama
JEDINICA ZA PROVEDBU PROJEKTA
UPRAVLJANJE (JPP)
S CBRRD
(2) zaposlenika 1. Voditelj projekta SEKUNDANTI:
2. Dva zamjenika voditelja 4 županijska odjela za planiranje
projekta 4 županijska ureda za turizam
3. Dva administrativna
PROGRAM MMPTR - turizam
referenta
DJELOMIČNOG HBOR
JAMSTVA MPŠVG – poljoprivreda i
ribarstvo– na području projekta
upravlja HBOR

TIM KLJUČNIH STRUČNJAKA FOKUS GRUPE

domaći POKAZNA PODRUČJA
međunarodni (4)

OSTALI STRUČNJACI

73
Dodatak 3. Opis poslova i odgovornosti za ključno osoblje projekta i glavni podugovori

Opis poslova i odgovornosti

NACIONALNI DIREKTOR PROJEKTA

Nacionalni direktor projekta (NPD) je viši dužnosnik kojeg imenuje i osigurava Nacionalna provedbena
agencija, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG).
Nacionalni direktor projekta radi na projektu skraćeno radno vrijeme, te mora biti u mogućnosti posvetiti
primjerenu količinu vremena aktivnostima projekta. Nacionalni direktor projekta ovlašten je donositi
ključne odluke u ime Vlade. On/ona dobiva podršku od strane nadležnih osoba ili koordinatora na radnoj
razini MZOPUG, koje također osigurava MZOPUG.

Dužnosti i odgovornosti
Općenito
1. preuzeti potpunu odgovornost za uspješno izvršenje i provedbu projekta, u svrhu postizanja rezultata i
ishoda;
2. osigurati namjensko korištenje sredstava projekta;
3. pomoći u mobilizaciji sredstava kako bi se ista povećala za potrebe dodatnih aktivnosti za ostvarenje
rezultata i ishoda, kada to bude potrebno.

Koordinacija
4. djelovati u svojstvu nadležne osobe za koordinaciju projekta s provedbenim agencijama - UNDP-om,
Vladom, uključenim ministarstvima i drugim ključnim partnerima;
5. osigurati punu suradnju s Vladom, posebno vezano za proces pristupanja EU koji je u tijeku te s
međunarodno podržanim projektima koji se provode na području COAST projekta;
6. tijekom provedbe projekta podupirati uključivanje sektorskih ministarstava i državnih ustanova,
posebno ministarstava nadležnih za turizam, poljoprivredu, ribarstvo/marikulturu, za proces pristupanja
EU, kao i županija, HBOR-a, Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Hrvatskog fonda za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost, kao i dobivanje njihove suglasnosti i podrške u provedbi reformi koje
COAST projekt promiče;
7. osigurati pravovremenu raspoloživost doprinosa Vlade;
8. pomagati Upravljačkom odboru projekta (UOP), te djelovati u svojstvu tajnika Upravljačkog odbora
projekta, sazivati redovne sastanke ovog odbora (u uskoj suradnji s nacionalnim voditeljem projekta);
utvrđivati dnevni red sastanaka, osoba za konzultacije i potrebne dokumente;

Predstavljanje
9. u ime Vlade i MZOPUG-a, predstavljati projekt na domaćim i međunarodnim forumima, prema
potrebi;
10. predstavljati Vladu i MZOPUG na sastancima projekta i godišnjim pregledima provedbe;
11. predvoditi napore za izgradnju partnerstva u cilju ostvarivanja rezultata projekta, kako u Vladi tako i u
cijelom društvu;
12. sazivati konferencije na visokoj razini predviđene ishodom 4 (u uskoj suradnji s nacionalnim
voditeljem projekta); pomoći u finalizaciji dnevnog reda konferencija, osoba za konzultacije i potrebne
dokumente, motivirati učestvovanje donositelje odluka na visokoj razini, te predstavnike ključnih
dionika;

Upravljanje

74
13. sazivati i predsjedati Grupom za upravljanje projektom (GUP), u uskoj suradnji s nacionalnim
voditeljem projekta;
14. voditi i koordinirati partnere u izboru nacionalnog voditelja projekta;
15. nadzirati rad nacionalnog voditelja projekta;
16. podupirati rad osoblja na projektu;
17. osigurati da se plan rada projekta pripremi i ažurira uz savjetovanje s, i uz suglasnost UNDP-a i
Vlade, te da se finalizira u skladu s procedurama, i distribuira na odgovarajući način;
18. voditi proces zapošljavanja stručnjaka na projektu, te pomoćnog osoblja u skladu s utvrđenim
postupcima zapošljavanja;
19. odobriti sredstva za provedbu projekta: za rezultate, osoblje, savjetnike, robu, usluge i obuku (što
uključuje odobrenje svih plaćanja);
20. imenovati zamjenika koji može voditi projekt u slučaju odsutnosti nacionalnog direktora projekta;
21. nadležnost za financijske aspekte projekta.

NACIONALNI VODITELJ PROJEKTA

Nacionalnog voditelja projekta (NPM) biraju Vlada i UNDP, a financira se iz projekta. Nacionalni
voditelj projekta odgovaran je za osiguranje primjene i uspostave projekta na način zadovoljavajući
UNDP-u i MZOPUG-u kao Nacionalnoj provedbenoj agenciji (NPA). Nacionalni voditelj projekta ima
ključnu ulogu u vođenju i upravljanju projektom, te u upravljanju svim doprinosima projekta i njegovim
aktivnostima. Nacionalni je voditelj projekta direktno odgovoran Nacionalnom uredu UNDP-a (UNDP
CO) i nacionalnom direktoru projekta, te radi uz njihov nadzor i prema njihovim uputama.

Dužnosti i odgovornosti
Nacionalni voditelj projekta odgovoran je za sve ovdje navedeno (iako određene funkcije može delegirati
svom zamjeniku ili drugom osoblju Jedinice za provedbu projekta (JPP), nacionalni voditelj projekta
zadržava odgovornost za):

Koordinaciju i vodstvo
1. preuzeti operativno upravljanje projektom u skladu s projektnim dokumentom, te politikom i
postupcima za nacionalno provođene projekte;
2. pokrenuti i voditi mobilizaciju projektnih aktivnosti pod nadzorom nacionalne provedbene agencije;
3. predstavljati i promovirati projekt na domaćim i međunarodnim sastancima i forumima;

Upravljanje
4. detaljno se upoznati s izvršnim postupcima nacionalnog načina provedbe UNDP-a (UNDP NEX), te
propisima i unutarnjim operativnim postupcima i mehanizmima;
5. preuzeti operativno upravljanje projektom u skladu s projektnim dokumentom, te politikom i
postupcima UNDP-a za nacionalno provođene projekte;
6. uspostaviti stvaralačku, aktivnu, marljivu i kompetentnu atmosferu u Jedinici za provedbu projekta;
7. periodički pregledavati i jačati viziju projekta, uz potpuno sudjelovanje Jedinice za provedbu
projekta;
8. olakšati uvodnu fazu projekta i osigurati postizanje svih rezultata, kako je opisano u Dijelu 4 – Plan
praćenja i ocjenjivanja koji je dat u projektnom dokumentu;
9. pripremiti i redovito (barem jednom godišnje) ažurirati plan rada te ishodovati suglasnost za plan
rada, kako je navedeno u projektnom dokumentu;
10. pripremiti redovita (barem jednom godišnje) izvješća o napretku provedbe projekta, u skladu sa
zahtjevima UNDP-a, GEF-a i Vlade;

75
11. pomagati UNDP CO-u i nacionalnom direktoru projekta u određivanju i zapošljavanju osoblja
Jedinice za provedbu projekta, sekundanata, projektnih stručnjaka, savjetnika i svih međunarodnih
stručnjaka;
12. nadzirati pripremu i direktno pripremiti opise poslova i obveza i ugovore/sporazume za svaku
aktivnost projekta i sve ugovore za svakog projektnog stručnjaka;
13. direktno nadzirati svo osoblje Jedinice za provedbu projekta u skladu s njihovim ugovornim
odredbama i obvezama;
14. usko surađivati sa svoja dva zamjenika, nadzirati sekundante, tim ključnih stručnjaka i sve savjetnike
ustupljene projektu u skladu s njihovim ugovornim odredbama i odgovornostima;
15. tehnički podržati rad partnera/dionika i osigurati njihov doprinos projektu kako je predviđeno
projektnim dokumentom, te obavijestiti UNDP/GEF o svim problemima vezanim za sufinanciranje;
16. osigurati da provedbene agencije i pod-ugovarači te savjetnici mobiliziraju i dostave svoje rezultate
sukladno svojim ugovornim obvezama, te da se plaćanje vrši prema utvrđenom dogovoru;
17. sastaviti dnevni rad sastanaka Upravljačkog odbora projekta, predlagati datume sastanaka, utvrditi i
predlagati osobe za konzultacije, te pripremiti potrebne dokumente, u suradnji s nacionalnim
direktorom projekta;
18. sastaviti dnevni red sastanaka o godišnjem izvješću o projektu (GIP) i osigurati održavanje sastanaka
na vrijeme i na stručan način;
19. sastaviti dnevni red sastanaka Grupe za upravljanje projektom, utvrditi i predlagati osobe za
konzultacije, te pripremiti referentnu dokumentaciju za sastanke Grupe za upravljanje projektom;
20. imenovati zamjenika koji u potpunosti mijenja nacionalnog voditelja projekta u vrijeme kad je na
dopustu ili službeno odsutan;

Praćenje i ocjenjivanje
21. utvrditi jasno interno i vanjsko praćenje, te mehanizme izvještavanja, i postupke i uvriježene prakse
uredskog posla (što uključuje učinkovit sustav elektronskog i papirnog arhiviranja, komunikacije i
opis odgovornosti);
22. osigurati uspostavu i uspješno funkcioniranje internog praćenja projekta i izvještavanja;
23. osigurati pripremu i podnošenje uvodnog izvješća (IR);
24. osigurati pripremu i podnošenje godišnjih pregleda provedbe projekta (PPP), godišnjih izvješća o
projektu, završnog izvješća, te održavanje tripartitnih sastanaka radi pregleda napretka projekta;
25. pripremiti opis poslova i obveza te organizirati izbor i angažiranje tijela koje će provesti neovisnu
ocjenu projekta u sredini i na kraju projekta;
26. osigurati praćenje i ocjenjivanje projekta u potpunosti u skladu sa zahtjevima GEF-a, te surađivati s
osobljem UNDP-a u organizaciji godišnjih pregleda, misija ocjenjivanja te posjeta vezanih za projekt.

Financije i odgovornost
27. finalizirati i podnositi kvartalna izvješća o napretku i kvartalne financijske planove rada;
28. osigurati raspoloživost projektnih sredstava kad je to potrebno poduzimanjem proaktivnih mjera za
oslobađanje sredstava;
29. osigurati ispravno vođenje računovodstvene evidencije (iako se evidencija vodi u UNDP CO);
30. osigurati poštivanje financijskih postupaka za NPP;
31. prema potrebi pomoći i surađivati kod financijske revizije projekta;
32. upravljati projektnim sredstvima, npr. uredskom opremom, namještajem, priborom nabavljenim iz
projekta;

Tehnički (u uskoj suradnji sa svojim zamjenikom smještenim u području projekta):

33. učestvovati u definiranju sadržaja i organizaciji ključnih radionica projekta, aktivnosti obuke i
sastanaka, posebno onih koji se odvijaju na području projekta, prema ishodima 1-3;
34. promovirati i voditi provedbu Plana sudjelovanja dionika (PSD), a posebno Fokus grupe na
pokaznom području.

76
Uvodno razdoblje i osoblje
Uvodno je razdoblje ključno. U tom razdoblju nacionalni voditelj projekta mora:

 pregledati svu projektnu dokumentaciju, te se savjetovati s ključnim dionicima projekta;

 pomoći u izboru, te zapošljavanju dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta;
 uspostaviti Jedinicu za provedbu projekta;
 finalizirati opis poslova i obveza za dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta;
 osmisliti i organizirati Uvodnu radionicu za projekt;
 pomoći u provedbi Uvodne radionice za projekt;
 izraditi Uvodno izvješće, s planom rada i opisom poslova i odgovornosti za sve potrebne stručnjake;
 identificirati ključne stručnjake i finalizirati opise poslova i odgovornosti;
 pripremiti programe obuke za nacionalnog voditelja projekta, zamjenike nacionalnog voditelja
projekta, tim ključnih stručnjaka (TKS) i sekundante iz područja prilagodljivog upravljanja (adaptive
management), komunikacije i metodama uključivanja dionika;
 razviti Plan praćenja i ocjenjivanja;
 pokrenuti projektne aktivnosti.

Kvalifikacije
 fakultetsko obrazovanje, poslijediplomski iz srodnog područja poželjan;
 stručne/tehničke vještine, te 5 do poželjno 10 godina iskustva u jednom od ključnih sektora projekta
(poljoprivreda, ribarstvo/marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili cjelovito upravljanje obalom (ICM) odnosno ekonomija okoliša);
 izvrsne komunikacijske vještine i timski rad, dokazane u upravljanju;
 iskustvo u trajanju od barem pet godina, u uspješnom upravljanju sličnim međunarodnim projektima;
 izvrsne i dokazane međuljudske vještine, vještine umrežavanja i timskog rada;
 izvrsno poznavanje područja projekta, te iskustvo uspješnog rada u projektnom području;
 puno radno vrijeme;
 značajno znanje i tehničke vještine, u barem jednom od ključnih sektora obuhvaćenih projektom
(poljoprivreda, ribarstvo, marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili ICM odnosno ekonomija okoliša); po mogućnosti poslijediplomska sprema
iz srodnog područja;
 izvanredno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu;
 dobro poznavanje ciljeva i postupaka međunarodnih organizacija, posebno onih GEF-a (UNDP-a,
UNEP-a, Svjetske banke, glavnih nevladinih organizacija, te sadašnjih i budućih potencijalnih
donatora) je prednost;
 korištenje računalom (obrada teksta, proračunske tablice) te poznavanje GIS aplikacija je prednost;
 mogućnost i želja za putovanjem.

Izvještavanje
Nacionalni voditelj projekta izvještava nacionalnog direktora projekta, te usko surađuje s osobljem
UNDP-a.

Rad
Puno radno vrijeme tijekom trajanja projekta.

ZAMJENIK NACIONALNOG VODITELJA PROJEKTA

77
Smjernice
Zbog složene, višeslojne i višedisciplinarne naravi projekta, te fizičke udaljenosti između ključnih
partnera u Zagrebu, te onih na području projekta, posebno na pokaznim područjima, imenuju se dva
operativna voditelja s punim radnim vremenom: jedan je lociran u Jedinici za provedbu projekta na
području projekta, a drugi u Zagrebu, u prostorijama UNDP CO. Oni su ujedno zamjenici nacionalnog
voditelja projekta (NVP), te jedan od njih službeno mijenja nacionalnog voditelja projekta u odsustvu.
Dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta vode poslove unutar svojih odgovornosti u skladu s planom
rada projekta; omogućavaju vezu, usklađivanje i koordinaciju aktivnosti koje se provode s i/ili od strane
ključnih partnera i dionika; nadalje prate, pomažu i savjetuju odgovarajuće institucije i savjetnike koji
rade na projektu. Dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta rade uz nadzor, vodstvo i operativne
upute nacionalnog voditelja projekta koji ih podržava u radu i njemu su direktno odgovorni.

Dužnosti i odgovornosti
Općenito je zamjenik nacionalnog voditelja projekta – Zagreb odgovoran za: (i) koordinaciju, upravljanje,
organiziranje aktivnosti u Zagrebu; i (ii) mijenjanje ili predstavljanje nacionalnog voditelja projekta kad
je to potrebno.

Posebne dužnosti uključuju:

Koordinaciju
1. osigurati operativnu vezu s MZOPUG, uključenim ministarstvima i nacionalnim ustanovama, te
drugim ključnim partnerima u Zagrebu (uključujući posebno UNDP, HBOR i druge sufinancijere)
prvenstveno putem mreže Operativnih nadležnih osoba partner ustanova (ONO);
2. pomaže uključivanje i podržava MZOPUG, uključena ministarstava i nacionalne ustanove te druge
ključne partnere u Zagrebu (uključujući posebno UNDP, HBOR i druge sufinancijere) prvenstveno
putem mreže ONO-a;
3. osigurava stalnu i učinkovitu komunikaciju i razmjenu informacija s ključnim partnerima i dionicima
smještenim u Zagrebu;
4. pruža logističku podršku i pomoć nacionalnom direktoru projekta i MZOPUG-u kroz sazivanje
sastanaka Upravljačkog odbora projekta i Grupe za upravljanje projektom, te konferencija na visokoj
razini, kao i drugih sastanaka vezanih za projekt, a koji se održavaju u Zagrebu;

Upravljanje
Za sve aktivnosti, događaje i doprinose projektu na nacionalnoj razini ili u Zagrebu:
5. redovito pripremati prijedloge planova rada i izvješća o napretku;
6. sudjelovati u postupku zapošljavanja i izboru stručnjaka, sekundanata, usluga, robe i sl.;
7. pomagati nacionalnom voditelju projekta u pripremi opisa poslova i obveza za sekundante koje se
angažira za rad u Zagrebu, te u pripremi odgovarajućih sekundantskih ugovora s ustanovama
domaćinima, te u pregovorima o finalizaciji sekundantskih ugovora;
8. pomagati nacionalnom voditelju projekta u pripremi opisa poslova i obveza za stručnjake i institucije
koji provode aktivnosti projekta;
9. utvrditi na vrijeme sve probleme, potrebe i mogućnosti, obavještavati nacionalnog voditelja projekta,
poduzimati odgovarajuće korake u sklopu svojih ovlasti i mogućnosti, te predlagati mjere koje treba
poduzeti na razini projekta;
10. u ime Jedinice za provedbu projekta, u potpunosti nadzirati te djelovati kao tehnička podrška svim
sekundantima, stručnjacima, fokus grupama, savjetnicima i pod-ugovaračima koji rade u Zagrebu,
posebno vezano za ishod 4;
11. pratiti sekundantske ugovore, te predlagati mjere za poboljšanje kada je to potrebno;
12. u ime Jedinice za provedbu projekta, te uz nadzor i pomoć nacionalnog voditelja projekta, snositi
odgovornost (kroz nadgledanje i tehničko pomaganje) za sljedeće:
 sinergijske interakcije između projekta i postupka pristupanja EU koji je u tijeku;

78
  glatki početak i primjenu COAST programa malih darovnica za biološku raznolikost (uz pomoć
Jedinice za provedbu projekta, a posebno zamjenika nacionalnog upravitelja projekta – područje
projekta);
 glatki početak i primjenu COAST djelomičnog jamstva za rizik kako bi se smanjio rizik banaka
kod odobravanja sredstava za investicije koje promiču biološku raznolikost (također uz pomoć
Jedinice za provedbu projekta);
13. direktno provoditi druge aktivnosti u skladu s mandatom, koje su predviđene planom rada ili koje
odredi nacionalni voditelj projekta;
14. podržati komunikaciju, praćenje i druge aktivnosti u Jedinici za provedbu projekta;

Ostalo
15. prisustvovati redovnim sastancima Jedinice za provedbu projekta, pogotovo kada se radi o planiranju;
16. ako je zatraženo, mijenjati nacionalnog voditelja projekta u odsustvu, odnosno kad je službeno
odsutan ili na dopustu.

Kvalifikacije
 fakultetsko obrazovanje, poslijediplomski iz srodnog područja poželjan;
 stručne/tehničke vještine, te 5 do poželjno 10 godina iskustva u jednom od ključnih sektora projekta
(poljoprivreda, ribarstvo/marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili cjelovito upravljanje obalom (ICM) odnosno ekonomija okoliša);
 izvrsne komunikacijske vještine i timski rad, dokazane u upravljanju;
 iskustvo u trajanju od barem pet godina, u uspješnom upravljanju sličnim međunarodnim projektima;
 izvrsne i dokazane međuljudske vještine, vještine umrežavanja i timskog rada;
 iskustvo u trajanju od barem pet godina, u radu s državnim ustanovama u Zagrebu;
 znanje i tehničke vještine, u barem jednom od ključnih sektora obuhvaćenih projektom
(poljoprivreda, ribarstvo, marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili ICM odnosno ekonomija okoliša); po mogućnosti poslijediplomska sprema
iz srodnog područja;
 izvanredno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu;
 dobro poznavanje ciljeva i postupaka međunarodnih organizacija, posebno onih GEF-a (UNDP-a,
UNEP-a, Svjetske banke, glavnih nevladinih organizacija, te sadašnjih i budućih potencijalnih
donatora) je prednost;
 korištenje računalom (obrada teksta, proračunske tablice) te poznavanje GIS aplikacija je prednost;
 mogućnost i želja za putovanjem.

Izvještavanje: Izvještava nacionalnog voditelja projekta.

Rad: Puno radno vrijeme tijekom trajanja projekta.

ZAMJENIK NACIONALNOG VODITELJA PROJEKTA – PODRUČJE PROJEKTA

Smjernice
Zbog složene, višeslojne i višedisciplinarne naravi projekta, te fizičke udaljenosti između ključnih
partnera u Zagrebu, te onih na području projekta, posebno pokaznim područjima, imenuju se dva
operativna voditelja s punim radnim vremenom: jedan je lociran u Jedinici za provedbu projekta na
području projekta, a drugi u Zagrebu, u prostorijama UNDP CO. Oni su ujedno zamjenici nacionalnog
voditelja projekta (ZNVP), te jedan od njih službeno mijenja nacionalnog voditelja projekta u odsustvu.
Dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta vode poslove unutar svojih odgovornosti u skladu s planom
rada projekta; omogućavaju vezu, usklađivanje i koordinaciju aktivnosti koje se primjenjuju s i/ili od

79
strane ključnih partnera i dionika; nadalje prate, pomažu i savjetuju odgovarajuće ustanove i savjetnike
koji rade na projektu. Dva zamjenika nacionalnog voditelja projekta rade uz nadzor, vodstvo i operativne
upute nacionalnog voditelja projekta koji ih podržava u radu i njemu su direktno odgovorni.

Dužnosti i odgovornosti
Općenito, zamjenik nacionalnog voditelja projekta – područje projekta odgovoran je za (i) usku suradnju
s nacionalnim voditeljem projekta u koordinaciji, upravljanju i organizaciji doprinosa projektu i njegovih
aktivnosti na području projekta, (ii) mijenjanje ili predstavljanje nacionalnog voditelja projekta kad je to
potrebno.

Posebne dužnosti uključuju:

Koordinaciju
1. operativnu vezu s uključenim županijama, nacionalnim ustanovama, te drugim ključnim dionicima na
području projekta, prvenstveno putem mreže ONO-a;
2. olakšavanje i podršku sudjelovanju uključenih županija, nacionalnih ustanova, te drugih ključnih
dionika na području projekta, prvenstveno putem mreže ONO-a;
3. stalnu i učinkovitu komunikaciju i razmjenu informacija s ključnim partnerima i dionicima
smještenim na području projekta;

Upravljanje
Za sve aktivnosti, događaje i doprinose projektu na području projekta:
4. redovito pripremati prijedloge planova rada i izvješća o napretku;
5. sudjelovati u postupku zapošljavanja i izbora stručnjaka, sekundanata, usluga, roba i sl.;
6. pomagati nacionalnom voditelju projekta u pripremi opisa poslova i obveza za sekundante, te u
pripremi i finalizaciji odgovarajućih sekundantskih ugovora sa sljedećim ustanovama domaćinima:
 sekundanti pri županijskim turističkim uredima (4);
 sekundant pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za poljoprivredu);
 sekundant pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za
ribarstvo/marikulturu);
 sekundant pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (za turizam).
7. pomagati nacionalnom voditelju projekta u pripremi opisa poslova i obveza za stručnjake i ustanove
koje provode aktivnosti projekta;
8. na vrijeme uočiti sve probleme, potrebe i mogućnosti, obavještavati nacionalnog voditelja projekta,
poduzimati odgovarajuće korake u sklopu svog mandata i mogućnosti, te predlagati mjere koje treba
poduzeti na razini projekta;
9. u ime Jedinice za provedbu projekta, u potpunosti nadzirati te djelovati kao tehnička podrška svim
sekundantima, stručnjacima, središnjim grupama, savjetnicima i podugovaračima koji rade na
području projekta;
10. pratiti sekundantske ugovore, te predlagati mjere za poboljšanje kada je to potrebno;
11. u ime Jedinice za provedbu projekta, te uz nadzor i pomoć nacionalnog voditelja projekta, nadgledati
i tehnički podržavati sve aktivnosti vezane za ishod 1 (svi rezultati), ishod 2 (posebno rezultat 2.4) i
ishod 3 (posebno rezultati 3.1, 1, 3.6 i 3.7);
12. usko surađivati s ključnim stručnjacima, osmisliti i ustanoviti četiri fokus grupe, po jednu u svakom
pokaznom području, osmisliti postupak kojim fokus grupe brzo postaju samoodržive i neovisne od
pomoći projekta;
13. pomoći zamjeniku nacionalnog voditelja projekta u Zagrebu u aktivnostima na području projekta
vezanim za COAST program malih darovnica za biološku raznolikost te za Fond djelomičnih
jamstava za rizik;
14. pomoći nacionalnom voditelju projekta u osmišljavanju i organiziranju obuke i svih drugih
aktivnosti/sastanaka koje treba provoditi na području projekta;

80
15. direktno provoditi druge aktivnosti u skladu s mandatom, koje su predviđene planom rada ili koje
odredi nacionalni voditelj projekta;
16. podržati komunikaciju, praćenje i druge aktivnosti u Jedinici za provedbu projekta;

Ostalo
17. prisustvovati redovnim sastancima Jedinice za provedbu projekta, pogotovo kada se radi o planiranju;
18. ako je zatraženo, mijenjati nacionalnog voditelja projekta u odsustvu, odnosno kad je službeno
odsutan ili na dopustu.

Kvalifikacije
 fakultetsko obrazovanje, poslijediplomski iz srodnog područja poželjan;
 stručne/tehničke vještine, te 5 do poželjno 10 godina iskustva u jednom od ključnih sektora projekta
(poljoprivreda, ribarstvo/marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili cjelovito upravljanje obalom (ICM) odnosno ekonomija okoliša);
 izvrsne komunikacijske vještine i timski rad, dokazane u upravljanju;
 iskustvo u trajanju od barem pet godina, u radu s participatornim pristupom i upravljanju, po
mogućnosti na području projekta;
 izvrsno poznavanje područja projekta;
 iskustvo u trajanju od barem pet godina, u radu na projektima na području projekta;
 izvrsne i dokazane međuljudske vještine, vještine umrežavanja i timskog rada;
 puno radno vrijeme;
 značajno znanje i tehničke vještine, u barem jednom od ključnih sektora obuhvaćenih projektom
(poljoprivreda, ribarstvo, marikultura, turizam, bankarstvo, zaštita okoliša, biološka raznolikost,
prostorno planiranje i/ili ICM odnosno ekonomija okoliša); po mogućnosti poslijediplomska sprema
iz srodnog područja;
 izvanredno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu;
 dobro poznavanje ciljeva i postupaka međunarodnih organizacija, posebno onih GEF-a (UNDP-a,
UNEP-a, Svjetske banke, glavnih nevladinih organizacija, te sadašnjih i budućih potencijalnih
donatora) je prednost;
 korištenje računalom (obrada teksta, proračunske tablice) te poznavanje GIS aplikacija je prednost;
 mogućnost i želja za putovanjem.

Izvještavanje: Izvještava nacionalnog voditelja projekta.

Rad: Puno radno vrijeme tijekom trajanja projekta.

UPRAVLJAČKI ODBOR PROJEKTA

Smjernice
Upravljački odbor projekta (UOP), kao višesektorsko tijelo odgovorno za podršku projektu i osiguranje
potpore Vlade R. Hrvatske za projekt, nadzire provedbu projekta. Članstvo u Upravljačkom odboru
projekta čine predstavnici ključnih ministarstava, nacionalnih ustanova, četiri županije, ključni dionici, te
UNDP CO.
Upravljački odbor projekta pomaže nacionalnom direktoru projekta koji djeluje i u svojstvu tajnika, a
tehnički/logistički ga pomažu MZOPUG i Jedinica za provedbu projekta.

Članstvo:
Inicijalno članstvo u Upravljačkom odboru projekta čine:
1. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (predsjedatelj);

81
2. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka;
3. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva;
4. Ministarstvo kulture/Državni zavod za zaštitu prirode;
5. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
6. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija;
7. Hrvatske vode (državno poduzeće);
8. Hrvatske šume (državno poduzeće);
9. Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska;
10. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR);
11. Hrvatska turistička zajednica (HTZ);
12. Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; te
13. UNDP CO.

S napredovanjem projekta, privatni sektor će biti sve više uključen, te bi se ključnim osobama iz
privatnog sektora moglo ponuditi članstvo u Upravljačkom odboru. Ovo bi moglo uključivati bankare,
poduzetnike iz sektora turizma, predstavnike sektorskih udruženja, izvršne direktore velikih korporacija,
itd. Konačno, članstvo u Upravljačkom odboru moglo bi se ponuditi predstavnicima velikih sufinancijera
projekta.

Dužnosti:
1. pregledati, komentirati i odobriti uvodno izvješće projekta, godišnje planove rada i budžete;
2. pregledati i odobriti godišnja izvješća o napretku projekta, te komentirati, utvrditi probleme,
preporučivati rješenja i mjere;
3. osigurati razmjenu informacija među članovima Odbora, pomoći u koordiniranju aktivnosti,
uključenost i rad svoje matične kuće (za potrebe projekta);
4. prema potrebi pregledavati i komentirati kvartalne planove rada;
5. pomoći u koordinaciji s drugim vladinim projektima i programima;
6. pomoći u savjetovanju s, i sudjelovanju velikog broja dionika;
7. pomoći u mobilizaciji financijske potpore od strane Vlade i trećih strana;
8. redovito analizirati članstvo UOP-a, s ciljem uključivanja nevladinih dionika;
9. Individualni članovi Upravljačkog odbora projekta, tamo gdje je moguće, odgovorni su:
 osigurati da njihova ustanova imenuje kompetentnu operativnu nadležnu osobu za projekt;
 osigurati da je sekundant sposoban funkcionirati učinkovito, te da se njegov rad prati.

Na prvom sastanku UOP-a, postojeći opis poslova i obveza za članove UOP-a biti će razmotren, i ako je
potrebno promijenjen.

Postupci:
Kvartalna izvješća o napretku projekta (koja priprema Jedinica za provedbu projekta) distribuira
(elektronički) nacionalni voditelj projekta članovima Upravljačkog odbora projekta, jednako kao i druga
značajna izvješća i projektnu dokumentaciju. Članovi Upravljačkog odbora projekta ovlašteni su
komentirati, zatražiti dodatne informacije, utvrditi probleme, predlagati rješenja.
Na godišnjim sastancima Nacionalni direktor projekta prezentira godišnja izvješća o napretku projekta.
Na tim sastancima vodi se rasprava, daju komentari i ocjena izvješća, te daju preporuke/mjere za
identificirane probleme i nastavak provedbe projekta.
Sastanci:
Upravljački odbor projekta sastaje se godišnje kako bi razmatrao i ocijenio godišnje izvješće. Na prvom
sastanku Upravljačkog odbora projekta ocjenjuje se i odobrava Uvodno izvješće, plan rada i budžet.
MZOPUG saziva sastanke i njima predsjeda. Nacionalni direktor projekta organizira sastanke i djeluje u

82
svojstvu tajnika. Nacionalni voditelj projekta (NVP) na sastancima pomaže Nacionalnom direktoru
projekta. Nacionalni voditelj projekta priprema i distribuira svu relevantnu dokumentaciju barem jedan
tjedan prije sastanka, uključujući i dnevni red sastanka. Ako je potrebno, sastancima nazoče i drugi
članovi projekta.
Nacionalni direktor projekta može sazvati izvanredne sastanke, ako je to potrebno ili na zahtjev UNDP
CO ili drugog člana Upravljačkog odbora projekta.
Sastanci
Redoviti sastanci tijekom projekta, sveukupno barem 7 službenih sastanaka.

GRUPA ZA UPRAVLJANJE PROJEKTOM (GUP)

Dolje prikazani Opis poslova i obveza biti će ocijenjen, ako je potrebno revidiran i potvrđen na prvom
sastanku Upravljačkog odbora.

Smjernice
Grupa za upravljanje projektom (GUP) odgovorna je za donošenje važnih, operativnih upravljačkih
odluka između sastanaka Upravljačkog odbora projekta.
Grupi za upravljanje projektom pomaže nacionalni voditelj projekta, u svojstvu tajnika, te uz tehničku i
logističku podršku Jedinice za provedbu projekta.

Članstvo:
Članstvo u Grupi čine:
 nacionalni direktor projekta (predsjedatelj);
 UNDP PO;
 predstavnici četiri županije;
 nacionalni voditelj projekta (tajnik).

Postupci/sastanci Grupe za upravljanje projektom

Grupa za upravljanje projektom sastaje se barem dva puta godišnje: izvanredni sastanci održavaju se u
slučaju potrebe za donošenjem važnih, operativnih upravljačkih odluka između sastanaka Upravljačkog
odbora projekta, a na zahtjev bilo kojeg člana Grupe za upravljanje projektom, odnosno na prijedlog
nacionalnog voditelja projekta. Upravljački odbor projekta također može predlagati izvanredne sastanke
Grupe za upravljanje projektom. Nacionalni direktor projekta saziva i predsjeda ovim sastancima, kada je
to nužno. Alternativni predsjedatelj je UNDP.
U skladu s time, Nacionalni voditelj projekta predlaže dnevni red sastanka, osobe za konzultacije i
potrebne dokumente.
Ukoliko je to potrebno i/ili zatraženo sastanku prisustvuju članovi Upravljačkog odbora projekta na koje
se odnosi tema sastanka, ključni dionici i/ili ostalo projektno osoblje.
Ključni zadaci Grupe za upravljanje projektom su:
 pružanje savjeta i vodstva;
 pregledavanje i odobravanje izvješća o napretku i planova rada;
 rješavanje problema;
 pomaganje u jačanju povezivanja i razmjene informacija.

Zapisnik sa svakog sastanka Grupe za upravljanje projektom (s informacijama o odlukama, preporukama

i uputama) distribuira se svim članovima Upravljačkog odbora projekta.

83
Opće obveze

SEKUNDANTI KLJUČNIH MINISTARSTAVA, TE USTANOVA NA

NACIONALNOJ I ŽUPANIJSKOJ RAZINI

Smjernice
Ključna strategija projekta je, kroz financiranje sekundanata trajno "uključiti" biološku raznolikost u
radnu praksu ministarstava, županijskih odjela za planiranje i odjela zaštite okoliša, u bankarstvo i
turističke zajednice. Visoko kvalificirani domaći stručnjaci biti će angažirani od strane projekta i raditi će
u ključnim lokalnim i državnim ustanovama – podržavajući time ustanove i promičući biološku
raznolikost i održivo korištenje na koordinirani način. Cilj je osigurati da se aktivnosti projekta vode iz
ustanove domaćina, da ustanova domaćin steče odgovornost za biološku raznolikost, te da rezultati drugih
odgovarajućih aktivnosti projekta mogu biti direktno usmjereni u radni program i praksu ustanove
domaćina.

Kako je predviđeno, sekundanta se angažira u ključnim ministarstvima i pojedinim ustanovama na

državnoj i županijskoj razini, kako slijedi:
 sekundant pri Hrvatskoj turističkoj zajednici;
 sekundant pri HBOR-u;
 sekundant pri županijskim zavodima za planiranje (4);
 sekundant pri županijskim turističkim zajednicama (4);
 sekundant pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za poljoprivredu);
 sekundant pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (za
ribarstvo/marikulturu);
 sekundant pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (za turizam).

Detaljan opis poslova i obveza za svakog sekundanta pripremit će Jedinica za provedbu projekta uz
detaljno savjetovanje s nacionalnim direktorom projekta, UNDP CO i ustanovom domaćinom, a oni
ujedno i odobravaju opis poslova i obveza.

Prije finaliziranja opisa poslova i obveza za svakog sekundanta biti će potpisan ugovor s ustanovom
domaćinom. Ovi ugovori će biti osnova za opis poslova i obveza za sekundante.

Nacionalni voditelj projekta sa svoja dva zamjenika podržava i odobrava postupak zapošljavanja
sekundanata.

Članovi Upravljačkog odbora projekta na koje se to odnosi moraju osigurati uvjete za pravilno
funkcioniranje sekundanata, a također imaju i ulogu u sveukupnom nadzoru sekondanata.

Jedinica za provedbu projekta odgovorna je za obuku, nadgledanje i praćenje sekundanata.

Sekundanti za svoj operativni rad odgovaraju Nacionalnom voditelju projekta (kroz njegove zamjenike) i
voditeljima nadležnih odjela ustanove domaćina.

Svaki sekundant podnosi kvartalna izvješća Jedinici za provedbu projekta, UNDP CO i ustanovi
domaćinu.

Nacionali voditelj projekta i ustanova domaćin zajednički ocjenjuju izvješća i rad sekundanata.

84
U slučaju potrebe i kad je primjereno, komentari, prijedlozi i naputci biti će prezentirani sekundantu.
Poštivanje naputaka (ako ih bude) je obavezno.

Rad:
Puno radno vrijeme, u trajanju određenom u ugovoru s ustanovom domaćinom.

TIM KLJUČNIH STRUČNJAKA (TKS)

Smjernice
S četiri sektorska stručnjaka biti će sklopljeni ugovori za rad na projektu. Njihova će zadaća biti pružanje
kontinuirane tehničke podrške projektu, vezano za biološku raznolikost, poljoprivredu,
ribarstvo/marikulturu i turizam. Ova četiri stručnjaka predstavljaju tim ključnih stručnjaka projekta. Ovi
su stručnjaci odgovorni za osiguranje sadržajne i tehničke izvrsnosti projekta. Ove se stručnjake angažira
trajno za vrijeme trajanja projekta, ali skraćeno radno vrijeme.

Njihovi poslovi obuhvaćaju koordinaciju, praćenje i podršku tehničkim aspektima ključnih

tematskih/sektorskih specifičnih aktivnosti projekta, kao i ocjenjivanje i praćenje napretka projekta, te
ostvarivanje rezultata projekta.

Ključni stručnjaci za svoj rad odgovaraju i izvještavaju nacionalnog voditelja projekta koji ih podržava u
njihovom radu (često preko svojih zamjenika).

Ključni stručnjaci nadalje pomažu nacionalnom voditelju projekta i njegovim zamjenicima u pripremi
detaljnih planova rada projekta, i uvodnog izvješća. Oni sudjeluju u uvodnoj radionici, te na drugim
sastancima vezanim za njihov tematski/sektorski mandat.

Obveze
Unutar teme/sektora u njihovoj nadležnosti, oni:
 pomažu nacionalnom voditelju projekta i zamjenicima nacionalnog voditelja projekta u pripremi
opisa poslova i obveza za svaku aktivnost i doprinos;
 ocjenjuju karakteristike i reference kandidata za sekundanta, kada i na način na koji to zatraži
nacionalni voditelj projekta;
 nadziru, vode, savjetuju i podržavaju rad savjetnika/stručnjaka ugovorenih/uključenih u individualne
aktivnosti projekta, uključujući pregled i odobravanje izvješća;
 sa stručnog aspekta odobravaju rad savjetnika;
 pomažu/asistiraju sekundantima u vršenju njihovih dužnosti u određenoj temi/sektoru;
 pomažu nacionalnom voditelju projekta u aktivnostima vezanim za praćenje i ocjenjivanje projekta.

Ključni stručnjaci također provode veliki broj aktivnosti unutar njenog/njegovog sektora. Ove aktivnosti
su definirane planom rada, a detaljno će biti razrađene od strane nacionalnog voditelja projekta u opisu
poslova i obveza.

Ključni stručnjaci surađuju s odgovarajućim međunarodnim stručnjacima angažiranim na projektu, pod

vodstvom nacionalnog voditelja projekta.

Potrebne kvalifikacije
Ključni stručnjaci moraju dolaziti iz grupe vrlo kompetentnih i iskusnih stručnjaka s dokazanim
značajnim vještinama, kao i sposobnošću komunikacije, upravljanja, izgradnje i sudjelovanja u timskom
radu.
Posebno:

85
 stručnjak za biološku raznolikost mora imati izvrsno znanje o morskoj, obalnoj i kopnenoj biološkoj
raznolikosti u regiji, o trendovima i opasnostima, te o metodama za očuvanje i održivo korištenje
biološke raznolikosti, uključujući alate orijentirane na tržište;
 stručnjak za turizam mora poznavati nacionalnu i međunarodnu situaciju i trendove u turizmu,
posebno održivom turizmu, učinak turizma i njegovu međusobnu vezu s okolišem, te zaštitu i
očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje;
 za druge sektore kako je primjereno.

Nadalje svaki stručnjak mora:

 imati radno iskustvo na prethodnim međunarodno podržanim projektima;
 biti sposoban komunicirati i pripremati izvješća na dobrom engleskom jeziku;
 po mogućnosti biti upoznat s UNDP-om i metodologijama GEF-a; te
 po mogućnosti imati poslijediplomsku spremu iz odgovarajućeg područja.

Rad:
Za cijelo vrijeme trajanja projekta. Detalji će se definirati prilikom pripreme opisa poslova i obveza.
Uvodna procjena: 3 – 4 mjeseca/godinu tijekom sedam godina.

86
Dodatak 4. Plan uključivanja dionika
I Kontekst i pozadina

Koncept: Plan sudjelovanja dionika (PSD) izrađen je na temelju stečenog iskustva, te strategije
primijenjene u PDF B fazi, kako je opisano u sažetku, poglavlje 2., potpoglavlje e).

Nadalje, Plan potpuno uzima u obzir razlike i zahtjeve koji su specifični za integralni projekt, a posebno:
 njegovu kompleksnu prirodu;
 trajanje;
 provedbu u uvjetima partnerstva;
 ciljeve projekta, posebno osviještenost o biološkoj raznolikosti kao gospodarskom pokretaču i
zaštitnom faktoru, te repliciranje rezultata projekta; i
 dionike: vrlo visok broj, potreban intenzitet interakcija, uključujući donošenje odluka na visokoj
razini.

Konačno, Plan sudjelovanja dionika temelji se na činjenicama da:

 je projekt zamišljen i oblikovan za vrlo aktivno sudjelovanje, gdje je uspješan pristup sudjelovanja
jedan od preduvjeta za njegov uspjeh i repliciranje; i
 po svojoj prirodi zahtijeva primjenu pristupa sudjelovanja kao osnovne komponente projekta,

Ciljevi: Obzirom da se temelji na općim i standardnim ciljevima sudjelovanja karakterističnim za velike i

složene projekte, Plan sudjelovanja dionika za COAST usredotočuje se na:
 potpuno i kontinuirano obavješćivanje dionika i šire javnosti;
 kreiranje novih ideja;
 stvaranje osjećaja vlasništva za projekt i njegove aktivnosti;
 jačanje svijesti o biološkoj raznolikosti kao gospodarskom pokretaču i zaštitnom faktoru;
 utjecaj na repliciranje rezultata projekta; i
 stvaranje učinka odozdo prema gore kako bi se utjecalo na jačanje poštivanja pravila i usmjeravanja
(biološke raznolikosti, op. prev.).

Pristupi: Standardni pristup Planu sudjelovanja dionika pretpostavlja njegovu komponentu sudjelovanja
kao glavnu, koja se provodi tijekom cijelog projekta u sklopu ostvarivanja četiri ishoda projekta. Ključni
faktori uzeti u obzir pri izradi Plana sudjelovanja dionika bili su: (i) analiza dionika, broj utvrđenih
dionika, od kojih su neki već angažirani tijekom PDF B faze, (ii) grupiranje dionika, te broj onih koji u
svakoj od grupa sudjeluju, (iii) potrebne razine i intenzitet interakcije, i (iv) sredstva/metode za
upravljanje dionicima. Konačno, pristup se metodološki temelji na standardnom strateškom pristupu, s
nekim elementima pristupa zajedničkog učenja, zbog činjenice da će se dodatne dionike utvrditi kroz
akcije, posebno vezano za ostvarivanje ishoda 1 i provedbu COAST programa malih darovnica za
biološku raznolikost (CBRRF).

II Analiza dionika

Analiza dionika Jedinica za provedbu projekta na samom početku projekta će ažurirati, i ako je potrebno
revidirati popis dionika sastavljen u PDF B fazi. Grupiranje dionika i identificiranje ključnih dionika u
svakoj grupi prikazano je u sljedećoj tablici.

87
Tablica 9. Grupiranje dionika i ključni dionici utvrđeni tijekom PDF B faze
Grupe dionika:
1. Državna razina: ministarstva, vlasti i institucije,
agencije, službe
2. Razina područja projekta: županije, općine,
dislocirane službe na državnoj razini, ostali
3. Poslovni: banke, privatne tvrtke, samostalni ili
grupni poduzetnici, udruge vlasnika, zadruge,
samostalni poduzetnici, vlasnici lokacija/imanja od
posebnog značaja za projekt
4. Znanstvena zajednica, instituti: sveučilišta,
fakulteti, individualni znanstvenici i intelektualci,
međ. agencije
5. Civilno društvo: nevladine, neprofitne
organizacije
6. Šira javnost na državnoj, regionalnoj, lokalnoj
razini i razini mikro lokacija
7. Mediji: TV, radio, novine na državnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini
Ključni utvrđeni dionici:
Ministarstva: MZOPUG, MMTPR, MPŠVG, MK/DZZP, MZOŠ, MFIN,
FZOEU
Ostali: HTZ, HBOR, Udr. hrvatskih banaka, Hrv. vode, Hrv. šume, HZPSS,
HGK
Županije: uprava žup., ŽZPU, žup. zaštita okoliša, žup. tur. zajednice,
ministarstva, Hrv. vode, Hrv. šume
Općine: lokalne vlasti, lok. uredi za turizam
Ostali: žup. zaštićena područja, žup. posl. subjekti
Državna razina: navedeno u točki 1
Razina područja projekta: veliki hoteli, udruge malih hotelijera, turističke
agencije (Atlas, Elite, druge; SMS, poljoprivredne zadruge i udruženja
privatnih poljoprivrednika, ribarstvo i ribogojilišta te uzgajališta školjaka,
udruge i privatnici, lokalne banke, vlasnici imanja: Solana Pag, obr. centar
Vis, Pantan, oko 15 istaknutih osoba; veliki broj potencijalnih kandidata za
CBRRF.
EF St, IOR St, IOR Db, Svjetski fond za prirodu, PAP/RAC, pojedini
članovi savjetodavne radne grupe, Sokolarski centar.
Sunce, Otoče volim te, Lijepa naša - Kaštela, Dupinov san, udruženja
učenika, niz lokalnih nevladinih organizacija.
Šira javnost, ciljane podgrupe: škole, naselja u demo područjima.
Adrese i popisi koji se ažuriraju na početku projekta.
88
Razina interakcije, uobičajeni broj dionika, intenzitet i sredstva koja se koriste prikazana su u sljedećoj
tablici.

Tablica 10. Razine, intenzitet, sredstva

Razina interakcije Broj dionika Intenzitet Sredstva, metode

interakcije (COAST)
Informiranje (pružanje velik slab Tiskani dokumenti, bilteni, e-mail infor. medijima,
informacija) internet stranice, neform. tehnike
Savjetovanje (dvosmjerno značajan značajan Upitnici, grupni sastanci, sastanci usklađ. pod
informiranje) vodstvom UOP-a, sastanci usklađ./prilag.,
pokazna područja, fokus grupe) kroz obuku,
radionice, seminare, konferencije na visokoj
razini,
dijalozi licem u lice, savjetodavna radna grupa,
povratne informacije.
Sudjelovanje (doprinosi značajan jak Sastanci i grupe formiranja mišljenja, pregovori,
odlučivanju) dijalog o politici projekta svi ključni partneri kroz
velik, potencijalni jak UOP, sastanke središnje grupe, kontinuirani
kandidati za CBRRF direktni dijalog o politici i napretku, CBRRF kao
posebni instrument za velik broj kandidata.
Partnerstvo (značajno nizak – samo izabrani vrlo jak Pisma potvrde, sporazumi, ugovori, kontinuirani
sudjelovanje) direktni dijalog o politici i napretku, zajedničko
odlučivanje, koordinacija, razmjena doprinosa,
zajedničko praćenje/ocjenjivanje napretka.

CBRRF kao posebni instrument Plana sudjelovanja dionika. Tijekom PDF B faze velik broj potencijalnih
kandidata je identificiran i senzibiliziran za CBRRF. Stoga se dobro projektiran i financiran te korisniku
pristupačan CBRRF smatra jednim od naših ključnih instrumenata za uspješnu provedbu plana
sudjelovanja dionika i cijelog projekta. Velik broj malih korisnika, a bez utjecaja na njihovu
konkurentnost, doprinijet će upoznavanju s nekim od ključnih ciljeva projekta (osvještenost o biološkoj
raznolikosti, širenju "zelenih" praksi, učinkom na repliciranje, pozitivnim javnim mišljenjem, osjećajem
vlasništva, te podrškom odozdo prema gore).

Dionici, učinci, uloge, stavovi, strategija upravljanja: odgovarajuća analiza napravljena u PDF B fazi
prikazana je u sljedećoj tablici. Kod pristupanja podgrupama dionika, a posebno individualnih dionika ili
osoba, moguće su razlike u mišljenjima, kako je prikazano u sljedećoj tablici, a posebno s obzirom na
različite kategorije i/ili potencijalne sukobe s jedne strane i mogućnosti koje treba uzeti u obzir s druge.
Stoga će se utvrđene strategije upravljanja za dionike primijeniti tek nakon pažljive analize individualnih
dionika uključenih u sudjelovanje i primjenu partnerskih aktivnosti, od slučaja do slučaja.

89
Tablica 11. Analiza dionika - učinci, uloge, stavovi, strategija upravljanja:

Grupa dionika Potencijalni učinak, Kategorija Stavovi Potencijalni sukobi // Strategija: Razina Strategija: Pristup, Strategija: Odgovornost
utjecaj mogućnosti intenziteta sredstva
Grupe 1 i 2 velik aktivna, na neke osobe podrška, jaka podrška prevelik redoviti obim informacije, savjetovanje tiskani dokumenti, e- upravljanje projektom i
vlasti, institucije, potencijalno ima učinak, ako su motivirani; neke posla, nesporazumi, mail, pošta, redovito svi međunarodni i
agencije i sl. neki su potencijalni osobe ravnodušne ili otpor promjenama, slab savjetovanje, fokus nacionalni stručnjaci
svi korisnik blago protiv kapacitet, loš engleski (u grupe, sastanci,
nekim lokalnim konferencije, dijalozi
slučajevima u
županijama), očekivane
ključna grupa: ključna ista isti javne i stručne koristi, sudjelovanje, savjetodavni sastanci
ministarstva, drugi na novost, interes za partnerstvo usklađ./integr., stalni
državnoj razini, ključne sudjelovanje u međ. dijalog, partnerstvo u
županijske službe i drugi projektima, mogućnost odlučivanju
na razini područja upoznavanja vlastitih
projekta/županije kapaciteta
Grupa 3: Poslovni, srednji / velik aktivna podrška, neki sukob ako na njih ima informacije, savjetovanje tiskani dok., ista
privatni sektor i sl. ravnodušni, rijetko na utjecaja ili ako promiče e-mail, pošta, internet
svi na koje se odnosi koga potencijalno ima neodržive stranice, savjetovanja,
učinak, većina su prakse/ravnodušan ako središnje grupe, obuka
potencijalni korisnici, nema vidljivog
banke srednji / velik aktivna, oprezan pristup podrška, neki profita/podržava ako partnerstvo savjetovanja, fokus
ravnodušni, čekaju postoji mogućnost za grupe, obuka,
odluke na višoj razini korist i profit partnerstvo u
odlučivanju
"zeleno" poslovanje velik potenc. korisnik jaka podrška -"- partnerstvo -"-

poduzetnici, pojedinci srednji / velik potenc. korisnik jaka podrška -"- partnerstvo -"-

Grupa 4: Znanstvena velik / srednji Aktivna, neki su podrška, kod nekih jaka otpor ako ne sudjeluje / informacije, savjetovanje tiskani dok., AWG, upravljanje projektom,
zajednica potencijalni korisnici podrška ako su korisnici mogućnosti za savjetovanja, okrugli domaći stručnjaci
uključivanje stolovi, središnje grupe,
radionice i sl.
Grupa 5: Građansko srednji / nizak aktivna podrška otpor ako ne sudjeluje informacije, konzultacije tiskani dok., informacije, upravljanje projektom,
društvo, nevladine org. i savjetovanje nacionalni stručnjaci
sl.
svi na koje se odnosi mogućnosti za sudjelovanje, savjetovanje, fokus
srednji aktivna, neki su jaka podrška uključivanje partnerstvo grupe, radionice,
ciljane nevladine udruge potencijalni korisnici izgradnja partn.

Grupa 6: Šira javnost srednji / nizak aktivna podrška otpor zbog manjka ili informacije tiskani dok., informacije, upravljanje projektom,

90
svi netočnih informacija ili tiskani dok., informacije, stručnjak za
ako na njih ima utjecaja / javna savjetovanja, sudjelovanje javnosti,
javnost na demo i mikro mogućnosti za opću, središnje grupe nacionalni stručnjaci
lokacijama srednji aktivna, neki su jaka podrška, neki se lokalnu grupnu, savjetovanje
potencijalni korisnici protive ako na njih ima pojedinačnu korist sudjelovanje
ili na njih ima utjecaja utjecaja

Mediji srednji aktivna podrška ili blaga ravnodušnost ili otpor informacije tiskani dok., izvj. za upravljanje projektom,
podrška zbog lošeg informiranja, javnost i konferencije, stručnjak za
zanemarivanja redoviti pozivi za sudjelovanje javnosti,
sudjelovanjem na domaći stručnjaci
sastancima, intervjuima,
studijskim putovanjima

91
Pretpostavke i rizici:

Osnovna pretpostavka vezana za Plan sudjelovanja dionika jest da su ključne osobe za upravljanje i
stručnjaci upoznati s principima i praksom sudjelovanja javnosti, te kako primjenjivati instrumente
upravljanja.

Potencijalni se rizici odnose na:

 dugo trajanje projekta, mogućnost gubitka stimulacije stvorene u PDF B fazi i početku
provedbe projekta; i
 niski kapacitet ključnih osoba za upravljanje Planom sudjelovanja dionika.

III Strategije za osiguranje sudjelovanja

Ova se strategija sastoji od (i) osiguranja da uposlenici na projektu i osoblje imaju odgovarajuće
sposobnosti i stavove, i (ii) osiguranja da su projektne aktivnosti pravilno osmišljene, te da koriste
sve mogućnosti.

(i) Osobni zahtjevi za aktere: rukovodstvo projekta i stručnjaci (posebno dva operativna voditelja
Jedinice za provedbu projekta, ali i ključni stručnjaci) u provedbi projekta i njegovih komponenti
sudjelovanja, a posebno onih koji direktno rade s ključnim dionicima, moraju ispunjavati određene
kriterije koji se odnose na njihovu sposobnost prezentiranja informacija i interakciju s dionicima.
Neki se od ovih kriterija smatraju "kvalificirajućima" dok se druge može shvatiti kao
"eliminirajuće":

"Kvalificirajući" kriteriji:
 stručna osposobljenost u barem jednom od ključnih sektora/tema;
 potpuno razumijevanje projekta (šire od svoje specijalnosti), a posebno ciljeva projekta, akcija
koje treba provesti, očekivanih koristi i njegove komponente sudjelovanja;
 razumijevanje osnovnih elemenata sudjelovanja i postupaka sudjelovanja;
 izvrsno poznavanje ključnih alata Plana sudjelovanja dionika;
 iskren demokratičan stav, te poštovanje prema svim sudionicima / dionicima;
 sposobnost za transparentnu prezentaciju i interpretaciju, za animiranje sudionika, za
interaktivno vođenje intervjua, neformalnih konverzacija, umjerenost na sastancima;
 sposobnost interpretiranja, zaključivanja i strukturiranja mišljenja grupe;
 strpljenje;
 osobni integritet i kulturno ponašanje.

Eliminirajući kriteriji:
 nedostatak nekoliko "kvalificirajućih" kriterija;
 bahatost, cinizam, nepoštivanje drugačijeg mišljenja ili njihovih autora;
 "sklonost konfliktima" – tendencija da se uvrijedi, razljuti ili osjeti uvrijeđenim zbog drugačijih
mišljenja ili njihovih autora;
 korištenje vrlo stručnih "akademskih" izraza, dugi govori, pretjerano objašnjavanje;
 tendencija ili praksa vršenja pritiska na sudionike, dionike.

Gore navedeni kriteriji prema potrebi čine dio zahtjeva osobnosti pri odabiru osoblja i stručnjaka.

Nadalje, dokumenti o Sudjelovanju javnosti tijekom PDF B faze dijele se svim uposlenicima i
angažiranim stručnjacima.

92
 (ii) Ključne aktivnosti projekta vezane za Plan sudjelovanja dionika:
Iako se Plan sudjelovanja dionika provodi tijekom cijelog trajanja projekta, sljedeće aktivnosti
zahtijevaju oprezno planirani i primijenjen pristup sudjelovanja i sredstva:

Ishod 1:
 sastanci fokus grupe;
 priprema plana upravljanja turističkom destinacijom korištenjem participatornog pristupa za
sva četiri pokazna lokaliteta;
 procjena prihvatnog kapaciteta (CCA) turizma;
 rehabilitacija Biševa;
 zone ribarenja, ribogojilišta, te uzgajališta školjki;
 sve aktivnosti obuke;
 CBRRF.

Ishod 2:
 marketinški planovi;
 identitet biološke raznolikosti;
 program osvještenosti javnosti;
 program osvještenosti turista;
 smjernice za F/M prakse.

Ishod 3:
 primjena strategija poštivanja pravila;
 promotivne kampanje: organska poljoprivreda, ribarstvo uz poštivanje biološke raznolikosti;
 zone zabrane;
 strategije rješavanja sukoba, zaštićena područja, te provedbene strategije.

Ishod 4:
 konferencije na visokoj razini;
 komunikacijska strategija;
 rezultati projekta – promotivne kampanje u sedam županija.

Operativno planiranje gore navedenog – navedene aktivnosti priprema Jedinica za provedbu

projekta u skladu s postojećim Planom sudjelovanja dionika.

93
Dodatak 5. Alat za utvrđivanje biološke raznolikosti

I Osnovne informacije o projektu

1. Naziv projekta: CRO/03/G41 Hrvatska - Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na

dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja (Projekt " COAST")

2. Država(e): Hrvatska

Nacionalni projekt: X Regionalni projekt:_______ Globalni projekt:_________

3. Imena pregledatelja koji kompletiraju alate za utvrđivanje biološke raznolikosti, te datumi

izvršenja:

Ime Titula Agencija

Uključivanje Dennis Stručnjak UNDP
programa rada Fenton,
Arsen Voditelj PDF B
Pavasović faze projekta
Sredina projekta
Konačna
ocjena/završetak
projekta

4. Informacije o financiranju:

Potpora Globalnog fonda za okoliš (GEF): 6.988.000 US$ netočni iznosi tako je i u originalu
Sufinanciranje: 24.334.000 US$
Ukupno financiranje: 31.322.000 US$

5. Trajanja projekta: Planirano 7 godina Stvarno _________

godina

6. a. Agencija GEF-a: X UNDP  UNEP  Svjetska banka  ADB  AfDB

 IADB  EBRD  FAO  IFAD  UNIDO

6. b. Glavna agencija(e) za izvršenje projekta:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Hrvatska

7. Operativni program GEF-a:

 sušna područja (Operativni program GEF-a / OP 1)
X obalni, morski, slatkovodni (OP 2)
 šume (OP 3)
 planine (OP 4)
 poljoprivredna biološka raznolikost (OP 13)
 integrirano upravljanje ekosustavom (OP 12)
 održivo upravljanje zemljištem (OP 15)

94
 Drugi operativni program koji nije naveden:__________________________

8. Sažetak projekta (jedan odlomak)

Na četiri pokazna područja biti će provedena sveobuhvatna grupa aktivnosti kojima će se

demonstrirati razvoj podržavanjem biološke raznolikosti, održivo korištenje i zaštita u sektorima
poljoprivrede, ribarstva/marikulture te turizma (za privatne operatere). Izgradnja kapaciteta, pomoć
i suradnja s, te direktna podrška bankarskom sektoru provodit će se s ciljem stvaranja bolje
investicijske klime za inicijative koje podržavaju biološku raznolikost. Biti će razvijeni, i na
participatorni način provedeni tržišni poticaji i mjere kojima je cilj povećanje potražnje za
proizvodima nastalim primjenom dobrih praksi (obzirom na biološku raznolikost). Ovo će
rezultirati i jačanjem kapaciteta za provedbu propisa u ključnim sektorima i zonama uz zaštićena
područja. Na nacionalnoj i županijskoj razini biti će provedene prateće aktivnosti s ciljem jačanja
institucijskih kapaciteta i zajedničke provedbe pilot aktivnosti u okviru sustava razvoja i prostornog
planiranja koje će omogućiti uključivanje biološke raznolikosti u nacionalne i županijske politike,
planove i prakse. Na nacionalnoj razini, u svrhu stimuliranja promjena u politici i zakonodavstvu, u
suradnji s ključnim privatnim dionicima i ministarstvima biti će provedene potrebne aktivnosti.
Konačno, COAST program malih darovnica za biološku raznolikost provodit će se na cijelom
području projekta i uključivati veliki broj projekata, kako bi se na mikro-razini pokazale
mogućnosti i koristi koje nudi biološka raznolikost, ojačala svijest i zanimanje za repliciranjem te
izazvali utjecaji počevši od niže razine prema višoj (bottom-up impact) unutar uprave na lokalnoj,
županijskoj i državnoj razini te kod donositelja odluka.

9. Razvojni ciljevi projekta:

Razvojni cilj projekta je osigurati održivi razvoj obalnog područja Dalmacije uz očuvanje okoliša,
prirodnih resursa te posebno biološke raznolikosti kao bitne sastavnice tog razvoja.

10. Neposredan cilj:

Neposredan cilj projekta je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu,

poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi na području četiri dalmatinske županije, te bankarski sektor,
kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje dobara i zaštitu biološke raznolikosti.

11. Očekivani ishodi (vezani za GEF):

Ishod 1: Razvoj koji ne šteti biološkoj raznolikosti prikazan je na četiri mala, ali globalno važna
proizvodna krajobraza.
Ishod 2: U sve četiri županije je poboljšana ulagačka klima za poduzeća koja promiču biološku
raznolikost (većina aktivnosti iz ovog ishoda direktno je vezana za rezultate iz ishoda 1).
Ishod 3: Poštivanje propisa koji se odnose na biološku raznolikost značajno se povećalo u svim
sektorima u sve četiri županije (mnoge aktivnosti iz ovog ishoda direktno su vezane za rezultate iz
ishoda 1).
Ishod 4: Poticajno okruženje na državnoj razini – koje poštuje, podupire i institucionalizira
očuvanje i korištenje biološke raznolikosti kroz održivi razvoj obalnog područja.

12. Proizvodni sektori i/ili usluge ekosustava na koje projekt direktno utječe:

95
12. a. Molimo da odredite osnovne proizvodne sektore uključene u projekt. Molimo da slovom "P"
označite sektore na koje projekt primarno i direktno cilja, i "S" za one koji su sekundarni ili na
koje projekt djeluje neizravno.

Poljoprivreda P
Ribarstvo P
Šumarstvo S
Turizam P
Rudarstvo
Nafta
Promet
Ostalo (molimo navesti) Bankarstvo P

12. b. Kod projekata kojima je cilj očuvanje ili održiva proizvodnja roba i usluga nastalih
korištenjem resursa ekosustava, molimo navesti glavne vrste, na primjer voda, genetski resursi,
rekreacija i sl.
1. Obalni i morski resursi
2. Jedinstveni krajobraz i biološka raznolikost

II Morski i kopneni krajobraz unutar područja projekta

13. a. Površina (u hektarima) kopnenog ili morskog krajobraza gdje projekt direktno ili indirektno
doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ili održivom korištenju njegovih komponenata? Primjer je
naveden u sljedećoj tablici.

Ciljevi i vremenski okvir Predviđeno na Uspjeh kod Uspjeh kod

početku ocjenjivanja završnog
projekta sredinom ocjenjivanja
Obim projekta projekta projekta
Područje kopnenog/morskog 663.000 kopno
krajobraza38 direktno39 obuhvaćeno
projektom (ha) 702.000 more
Područje kopnenog/morskog 629.000 kopno
krajobraza indirektno40
obuhvaćeno projektom (ha) 1.640.000 more

Objašnjenje za izračun indirektno obuhvaćenog teritorija:

38
Kod projekata koji se provode na morskom krajobrazu (veliki morski ekosustavi, ribarstvo i sl.) molimo
navesti iznose, te prema potrebi dodati pismeno objašnjenje ako opseg nije moguće izraziti u hektarima.
39
Direktna obuhvaćenost odnosi se lokalitete na kojima će se provoditi projektne aktivnosti. Na primjer,
projekt može obuhvaćati uključivanje biološke raznolikosti u upravljanje poplavnim područjem i pilot
područjem od 1.000 hektara koji je dio puno većeg poplavnog područja od 10.000 hektara.
40
Korištenjem primjera iz fusnote 39 gore, isti projekt može, na primjer "indirektno" pokriti ili utjecati na
preostalih 9.000 hektara poplavnog područja izmjenom iskustava i obukom na lokaciji projekta u sklopu
jačanja svijesti i strategije izgradnje kapaciteta. Kod ispunjavanja ovog dijela tablice, molimo objasniti
osnovu za ekstrapolaciju indirektne obuhvaćenosti.

96
Područje projekta je područje na koje se djeluje, i direktno i indirektno. Kopneno područje
obuhvaća sve općine duž obale u kojima se prostiru četiri pokazna područja projekta. Kod morskih
područja, područja na koja se djeluje procijenjeno je na temelju karte ili jednostavnih procjena.

97
 13. b. Postoje li zaštićena područja na prostoru kopnenog/morskog krajobraza
obuhvaćenih projektom? Ako da, navedite ova zaštićena područja, njihovu kategoriju
prema Svjetskoj zakladi za zaštitu prirode (IUCN) i njihovu nacionalnu kategoriju
zaštićenog područja, te njihovu veličinu u hektarima.
Naziv zaštićenog područja IUCN kategorija i/ili Veličina zaštićenog područja u
nacionalna kategorija hektarima
zašt. područja
1. Mljet nacionalni park 5.400
2. Biokovo park prirode 19.550
3. Krka nacionalni park 11.100
4. Kornati nacionalni park 21.800
5. Vransko jezero park prirode 5.700
6 Telašćica park prirode 6.700

III Prakse upravljanja

14. a. Unutar opsega i ciljeva projekta, molimo u tablici ispod, odredite prakse upravljanja koje
primjenjuju korisnici projekta, a koje uključuju biološku raznolikost, također navedite pokrivenost
tim praksama. Opaska: to se može odnositi na poljoprivrednike koji primjenjuju praksu organske
proizvodnje, šumarstvo koje gospodari šumama u skladu sa smjernicama Vijeća za nadzor šuma
(FSC) ili drugim shemama potvrđivanja, ribara koji primjenju održivo upravljanje u ribarstvu ili
industrija koje zadovoljavaju druge slične međunarodno dogovorene standarde, itd. Primjer je
naveden u sljedećoj tablici.

Ciljevi i Uspjeh kod početnog Uspjeh kod Uspjeh kod

vremenski okvir ocjenjivanja projekta ocjenjivanja završnog
sredinom projekta ocjenjivanja
projekta

Posebne prakse upravljanja koje

uključuju biološku raznolikost
1. prakse podržavanja biološke trenutno podaci nisu povećanje 25% povećanje 35%
raznolikosti organskog i dostupni – utvrdit će se
tradicionalnog poljoprivrednog nakon početka projekta
uzgoja
2. podržavanje biološke početni kapacitet povećanje povećanje
raznolikosti: 2.300 t/g 10% min 25%
- uzgoj riba; 3.000 t/g 15% min 30%
- uzgoj školjki
3. turizam, podržavanje biološke
raznolikosti: nema 2 4
- Plan upravljanja posjetiteljima nema 4 8
- Rute

14. b. Da li projekt promiče očuvanje i održivo korištenje divljih vrsta ili životinjskih
pasmina i biljnih sorti?
____Da X Ne

Ako da, molimo navesti divlje vrste (DV) ili pasmine i sorte (landraces)

98
ne primjenjuje se

Vrsta (Rod i narodni naziv) Divlje vrste (molimo Pasmine i sorte (molimo
naznačite ako se radi o naznačite ako se radi o kopnenoj
divljoj vrsti) vrsti)
1.
2.
3.
4…

14. c. Kod vrsta navedenih gore, ili drugih ciljanih vrsta projekta koje nisu uključene u gornji
popis (npr. udomaćene vrste), molimo navesti vrstu, te prikladno naznačiti rubrike koje se
odnose na primjenu sustava potvrđivanja, te navedite sustav potvrđivanja koji se u projektu
koristi, ako ga ima.

Sustav Sustav Naziv sustava Sustav

Potvrđivanje potvrđivanja potvrđivanja će potvrđivanja potvrđivanja
se koristi se koristiti ako se koristi neće se koristiti

vrsta
1. dagnja, oštriga XXX
2…

14. d. Da li je sekvestracija ugljika cilj projekta?

 Da X Ne
Ako da, procijenjena količina sekvestriranog ugljika je: ______________________

IV. Transformacija tržišta i usmjeravanje na biološku raznolikost

15. a. Kod onih projekata gdje je transformacija tržišta navedena kao cilj projekta, molimo
opisati kako će se biološka raznolikost uključiti u projektom planirane gospodarske aktivnosti. Ovo
treba napraviti mjerenjem tržišnih promjena kojima je projekt doprinjeo.
Sektori i podsektori, te mjere utjecaja u tablici ispod služe samo za ilustraciju: Molimo ispuniti u
skladu s ciljevima i karakteristikama projekta.
Vrsta tržišta na Jedinica mjere Stanje tržišta Stanje tržišta Stanje tržišta na
koje projekt želi utjecaja na tržište na početku kod kraju projekta
utjecati (sektor i projekta ocjenjivanja
podsektor) sredinom
projekta
Održiva Prodaja u US$ koja Određuje se na Određuje se na Određuje se na
poljoprivreda podržava biol. razn. početku početku početku projekta.
i/ili potvrđena / projekta. projekta.
god.
Turizam koji Broj ruta koje nema 20 60
podržava biološku podržavaju biol.
raznolikost razn. od strane
turističkih
grupa/god.
marikultura koja proizvedeno t/god. Određuje se na povećanje povećanje

99
 podržava biološku početku 10% min
raznolikost projekta. 15% min
- uzgoj riba
25%
- uzgoj
30 %
školjaka

14. b. Molimo navesti koje promjene tržišta (ako ih je bilo) su direktno uzrokovane projektom.
NE PRIMJENJUJE SE
_______________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________

___________________________________________________________________

V. Bolji životni standard

16. Kod onih projekata kojima je cilj povećanje zarade temeljeno na održivom
korištenju/prinosima, molimo navesti ciljeve prikazane u logičkoj matrici, te evidentirajte
napredak kod ocjene sredinom i na kraju projekta. Primjer je naveden u sljedećoj tablici.

Mjera bolje Broj Molimo Poboljšanje Uspjeh kod Uspjeh kod

zarade ciljanih odredite predviđeno ocjenjivanja konačnog
korisnika lokalne na početku sredinom ocjenjivanja
(ako su zajednice s projekta projekta projekta
poznati) kojima
projekt radi

2.
3…

VI. Strategija repliciranja

17. a . Da li projekt precizira budžet, aktivnosti i ishode za primjenu strategije repliciranja?

Da_X__ Ne
Repliciranje je važno na nekoliko razina: u okviru pokaznih područja, u četiri županije na području
projekta, diljem Hrvatske i šire.

Aktivnosti iz ishoda 1-3 uključuju repliciranje na razini pokaznih područja i četiri županije. Kod
ishoda 1 samo je rezultat 1.5 direktno usmjeren na repliciranje. Budžet GEF-a za ovaj rezultat je
48.000 $. U ishodima 2-3 nema aktivnosti usmjerenih na repliciranju, iako ima dosta aktivnosti
koje doprinose repliciranju.

Ishod 4 bavi se uglavnom repliciranjem diljem Hrvatske. Budžet za ishod 4 je 479.000 $.

Razumno je pretpostaviti da će se 50% tog iznosa usmjeriti na repliciranju tj. 239.500 $.

100
17. b. Da li strategija repliciranja promiče poticajne mjere i instrumente (npr. darovnice, plaćanje
ekoloških usluga, potvrđivanje) unutar i izvan granica projekta?
Da_X__ Ne___

Ako da, molimo navedite poticajne mjere ili instrumente koje se zagovara:

Potvrđivanje, marketinški planovi, pregovori s odgovornim ministarstvima o prilagodbi

postojećeg sustava poticaja, vidjeti poljoprivredu i indikatore...

17. c. Za sve projekte molimo ispuniti sljedeće rubrike. Dva su primjera prikazana.

Ovo se određuje se na početku projekta.

Mjera kvantifikacije repliciranja (Primjeri: Ciljevi Uspjeh kod Uspjeh kod

broj hektara s kojih dolaze potvrđeni repliciranja ocjenjivanja završnog
proizvodi, broj korisnika sredstava koji predviđeni sredinom ocjenjivanja
sudjeluje u plaćanju za programe ekoloških na početku projekta projekta
usluga, utvrđeni poslovni subjekti i sl.) projekta

VII. Stvaranje poticajnog okruženja

Kod onih projekata gdje je navedeno razmatranje politike, zakonodavstva, propisa i njihove
primjene kao ciljeva projekta, molimo odgovorite na sljedeće grupe pitanja: 18a, 18b, 18c.

Primjer projekta usmjerenog na poljoprivredni sektor dat je u točkama 18 a, b i c.

18. a. Molimo ispunite tablicu uz uključivanje programa rada za svaki sektor na koji je
primarno ili sekundarno usmjeren projekt.
Molimo odgovorite s DA ili NE na svaku tvrdnju kod sektora na koje je usmjeren projekt.

101
 Poljoprivreda Ribarstvo Šumarstvo Turizam BANKARSTVO Ostalo
Sektor (molimo
navesti)

Tvrdnja: Molimo odgovorite s DA

ili NE za svaki sektor na koji je
usmjeren projekt
Razmatranje biološke raznolikosti NE DA NE NE
spominje se u sektorskoj politici.
Razmatranje biološke raznolikosti NE NE NE NE
spominje se u sektorskoj politici u
specifičnom zakonodavstvu.
Postoje instrumenti za provedbu NE NE NE NE
zakonodavstva.
Propisi se primjenjuju. NE NE NE NE
Propisi se primjenjuju prisilno. NE NE NE NE
Prati se prisilna provedba propisa. NE NE NE NE

18. b . Molimo ispunite ovu tablicu sredinom projekta za svaki sektor na koji je primarno ili sekundarno usmjeren projekt.
Molimo odgovorite s DA ili NE na svaku tvrdnju kod sektora na koje je usmjeren projekt.

Poljoprivreda Ribarstvo Šumarstvo Turizam BANKARSTVO (Ostalo)

Sektor
Tvrdnja: Molimo odgovorite s DA ili NE za
svaki sektor na koji je usmjeren projekt.
Razmatranje biološke raznolikosti spominje se u
sektorskoj politici.
Razmatranje biološke raznolikosti spominje se u
sektorskoj politici u posebnim propisima.
Postoje instrumenti za provedbu zakonodavstva.
Propisi se primjenjuju.
Propisi se primjenjuju prisilno.
Prati se prisilna provedba propisa.

102
18. c. Molimo ispunite ovu tablicu na kraju projekta za svaki sektor na koji je primarno ili sekundarno usmjeren projekt.
Molimo odgovorite s DA ili NE na svaku tvrdnju kod sektora na koje je usmjeren projekt.

Poljoprivreda Ribarstvo Šumarstvo Turizam BANKARSTVO

Sektor (Ostalo)
Tvrdnja: Molimo odgovorite s DA ili NE za
svaki sektor na koji je usmjeren projekt.
Razmatranje biološke raznolikosti spominje se u
sektorskoj politici.
Razmatranje biološke raznolikosti spominje se u
sektorskoj politici u posebnim propisima.
Postoje instrumenti za provedbu zakonodavstva.
Propisi se primjenjuju.
Propisi se primjenjuju prisilno.
Prati se prisilna provedba propisa.

103
Kod svih projekata molimo odgovorite na ovo pitanje kod ocjenjivanja sredinom projekta i kod
završnog ocjenjivanja, ako je potrebno:

18. d. Unutar opsega i ciljeva projekta, da li je privatni sektor samostalno poduzeo mjere za
uključivanje razmatranja biološke raznolikosti u proizvodnju? Ako da, molimo navedite kratko
objašnjenje i posebno naglasite uključene sektore.
Primjer ovoga može biti rudarska tvrtka koja minimalizira utjecaj na biološku raznolikost
korištenjem tehnika malih utjecaja, i razvojem planova za obnavljanje biološke raznolikosti
nakon završetka rada kao dio plana upravljanja lokacijom.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

VIII. Usmjeravanje biološke raznolikosti u programe provedbenih agencija GEF-a

19. U ključnim fazama provedbe projekta (definiranje programa rada, ocjenjivanje sredinom
projekta i konačno ocjenjivanje), molimo označite rubriku koja ocrtava status uključenosti biološke
raznolikosti kroz provedbu ovog projekta, uz stalnu razvojnu pomoć provedbenih agencija GEF-a,
sektora, programa kredita ili drugih programa tehničke pomoći.

Vremenski okvir Definiranje Ocjenjivanje Završno

programa sredinom ocjenjivanje
rada projekta
Status uključivanja
Projekt nije vezan za razvojnu pomoć provedbene
agencije, sektora programskih zajmova niti drugih
programa tehničke pomoći.
Projekt je indirektno vezan za razvojnu pomoć
provedbenih agencija, programskih zajmova i
drugih programa tehničke pomoći.
Projekt je direktno vezan za razvojnu pomoć XXXX
provedbenih agencija, sektora, programskih
zajmova i drugih programa tehničke pomoći.
Projekt pokazuje jaku i održivu komplementarnost
s postojećim planiranim programima.

IX. Ostali utjecaji

20. Molimo dati kratki sažetak ostalih utjecaja koje je projekt imao na biološku raznolikost, a koji
nisu gore navedeni.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________

104
Dodatak 6. Karte područja projekta i pokaznih područja

Vidjeti zaseban dokument:

Karta 1 prikazuje cijelo područje projekta

Karte 2 – 5 prikazuju biološku raznolikost i vruće točke biološke raznolikosti (hot spots)

Karta 6 prikazuje kritična područja onečišćenja

Karte 7 – 10 prikazuju svako pokazno područje

105
Dodatak 7. Sažetak sektorskih i tematskih analiza

Ovaj dodatak daje sažetak glavnih zaključaka tehničkih izvješća pripremljenih u okviru PDF B faze
projekta. Kopije svih izvješća su dostupne.

G. Berlengi i M. Maroević, “Spatial Planning System and Integrated Coastal Management at

Counties Level” (Sustav prostornog planiranja i integralnog upravljanja obalnim područjem na
razini županija), Split, siječanj 2005., pp. 83, 6 tablica, 1 slika.

Prepoznata ključna pitanja: integracija politike: sektoralizam i nedostatak političke suradnje;

sudjelovanje javnosti je formalna obaveza, ali je nedjelotvorno; centralizirano odlučivanje: jedinice
lokalne samo-uprave nesposobne za planiranje razvoja; povezanost znanosti i politike: nedostatak
informacija potrebnih za donošenje odluka; problemi s običajnim pravom i zemljišnim
vlasništvom: nerazmjerna raspodjela troškova i koristi; provedivost planova: na cilj usmjereni
planovi, bez odgovarajućih instrumenata za provedbu.

Predložena rješenja: razvoj prostornog planiranja s jačim kapacitetom za integralno upravljanje

obalnim područjem; unaprjeđenje politike obalnog planiranja i političke suradnje i integracije,
uključujući pravne i institucionalne aspekte (nacionalne razine i razine županija); osposobljavanje
na razini županija (županijski odjeli za planiranje) i nacionalnoj razini; razvoj upravljanja obalnim
područjem i razvoj metodologija upravljanja te alata s ciljem unapređenja županijskih planova kao
dokumenata integralnog upravljanja obalnim područjem; razvoj metodologija i praksi
participativnog planiranja; razvoj baze znanja, posebno za zaštitu prirode/biološke
raznolikosti/krajobraza kroz osiguranje informacija potrebnih za donošenje odluka; razvoj
metodologija za pripremu informacija potrebnih za donošenje odluka; razvijanje javne svijesti kroz
poboljšano širenje informacija o planiranju, vrijednostima i značaju biološke raznolikosti i
krajobraza obalnog područja, u smislu javnog interesa i privatnih interesa dionika.

Istaknuta je potreba za participativnim planiranjem i pripremom pilot projekta Integralnog

upravljanja obalnim područjem za pokazna područja, uključujući osposobljavanje kroz učenje kroz
rad.
---
G. Berlengi i M. Maroević, “Spatial Planning System and Integrated Coastal Management at
Counties Level: Summary” (Sustav prostornog planiranja i integralnog upravljanja obalnim
područjem na razini županija: Sažetak), Split, siječanj 2005., pp. 83, 2 tablice, sažeto prethodno
opisano izvješće o sustavu prostornog planiranja i integralnog upravljanja obalnim područjem na
razini županija.
---
A. Bjelica, “Banking and Large Private Biodiversity Sector at Local Level (Final Report)”
(Bankarstvo i veća poduzeća iz privatnog sektora koja svoje poslovanje temelje na korištenju
biološke raznolikost na lokalnoj razini (Konačno izvješće), Split, veljača 2005, pp. 68, 12 tablica.
Izvješće daje stanje u financijskom sektoru i stanje u većim poduzećima iz privatnog sektora koja
svoje poslovanje temelje na biološkoj raznolikosti na lokalnoj razini, provedenih u okviru COAST
projekta. Analizom temeljnih uzroka i prepreka identificirani su problemi vezani uz uključivanje
brige o biološkoj raznolikosti u poslovanje bankarskog sektora, kao i razlozi za relativno
nerazvijeno privatno poduzetništvo u području korištenja biološke raznolikosti.
Glavni identificirani problemi: nepoznavanje koncepta biološke raznolikosti i relevantnih pitanja;
neadekvatna procjena okolišnih rizika pri odobravanju bankarskih kredita; nedostatak tržišne
motiviranosti za uključivanje brige za okoliš u prakse posuđivanja; strogi bankarski režim

106
kolateralnog ulaganja za okolišno prihvatljive investicije; neadekvatno obučavanje bankarskih
službenika za procjenjivanje okolišnog rizika; slab sveukupni privatni sektor, te posebno slab
privatni sektor koji svoje poslovanje temelji na biološkoj raznolikost; nedostatak poduzetničke
kulture i tradicije; snažno oslanjanje na državni sektor i preraspodjelu sredstava; birokratske
procedure i informacijske barijere sprječavaju brži rast privatnog sektora; nemogućnost nametanja
značajno viših tržišnih cijena domaćih ekoloških proizvoda od konvencionalnih proizvoda;
nepostojanje javno-privatnog partnerstva za okolišne i razvojne projekte.
Glavne identificirane prepreke: percepcija procjene okolišnog rizika projekata isključivo kao
troška; suočavanje sa strogim bankarskim birokratskim procedurama kada se radi o novim
inicijativama i novim poslovima; crno tržište nepoznate veličine kao najznačajnija pojedinačna
prepreka bržem rastu lokalnog poduzetništva temeljenog na korištenju biološke raznolikosti;
nacionalni porezni sustav i sustav subvencija nedovoljno stimuliraju privatni sektor za porast
okolišno prihvatljivih praksi; nizak stupanj svijesti o okolišu kod lokalnog stanovništva i njegova
slaba kupovna moć; nedostatak mehanizma za širenje informacija o povoljnim financijskim
mogućnostima za poduzetništvo temeljeno na korištenju biološke raznolikosti; slabo provođenje
zakona u vezi s ekološkom proizvodnjom i ekološki označenih proizvoda; nedostatni i raspršeni
vanjski izvori sredstava za privatne ekološke proizvođače.
Strategije usmjeravanja/"ozelenjivanja" i rezultati predloženi za COAST uključuju: nalaženje
optimalnog omjera "mekih" i "tvrdih" mjera za "ozelenjivanje" bankarske industrije; korištenje
HBOR i/ili fondova za okoliš kao polugu za "ozelenjivanje" bankarske industrije i privatnog
sektora kroz uvođenje obavezne procedure procjene okolišnog rizika ili rizika za biološku
raznolikost; nuđenje tehničke pomoći bankama pri uvođenju procjene okolišnog rizika u regularne
procedure procjene; osnivanje nezavisne skupine stručnjaka za procjenu utjecaja na okoliš
investicijskih projekata; obučavanje službenika bankovnog kreditnog sektora za procedure procjene
rizika za okoliš i usklađenosti sa zakonom; oglašavanje javnog natječaja za banku koja će pružati
usluge COAST programa malih darovnica; poticanje banaka na promoviranje njihovih programa
koji se odnose na biološku raznolikost predstavljanjem neke lako prepoznatljive lokalne
znamenitosti (npr. nekih vrsta perunika, dobro očuvanih lokaliteta); organiziranje osnovnih i
naprednih tečajeva o procjeni rizika za okoliš; uspoređivanje okolišnih praksi između matičnih
banaka i njihovih domaćih podružnica s obzirom na njihov odnos prema okolišu i procedurama
odobravanja kredita; pomoć privatnom sektoru koji svoje poslovanje temelji na biološkoj
raznolikosti u aktivnostima prihvatljivim za biološku raznolikost; stvaranje internetskog portala za
razmjenu i objavljivanje informacija o lokalnim pitanjima biološke raznolikosti (lista procedura,
proizvoda, programa, dobrih praksi, izvora sredstava za biološku raznolikost, obučavanje za
pripremu poslovnih planova i prethodnih studija opravdanosti za projekte koji se odnose na
biološku raznolikost, a za koje se traži potpora banke).
---
C. Evans, “Report on Planning for Sustainable Tourism: Relevant International
Experience”(Izvješće o planiranju za održivi turizam: relevantna međunarodna iskustva), London,
siječanj 2005., pp. 94, 3 tablice, 1 slika.
Nastavljajući se na prvu turističku tematsku radionicu u Splitu, u listopadu 2004. g., sažeti
dokument međunarodnog stručnjaka za turizam dopunjen je na način da se usredotočio na
identificiranje i prezentiranje međunarodnih primjera relevantnih za brojne ključne teme i pitanja
koja su proizašla iz rada nacionalnih i lokalnih turističkih stručnjaka. Teme i pitanja mogu se sažeti
u: razvoj/upravljanje održivim otočnim turizmom, posebno na okolišno i socijalno osjetljivim
otocima; razvoj/upravljanje nautičkim turizmom, uključujući brodove za krstarenje;
razvoj/upravljanje ruralnim zaleđem, uključujući nove inicijative održivog ruralnog turizma,
raznolikost ruralnih gospodarstava, razvoj ruralne turističke infrastrukture, interpretacija,
povezivanje ugostiteljstva i poljoprivredne proizvodnje, obrte, aktivni turizam, terme/wellness,

107
ekstremne sportove, promatranje prirode, itd.; razvoj urbanog turizma, posebno u malim gradovima
s kulturnim naslijeđem; razvoj odgovarajuće turističke ponude od strane malih operatera privatnog
sektora, isticanja lokalnih osobitosti, inicijativa "ozelenjivanja"; razvoj zakonodavstva i/ili propisa,
institucionalne mreže, praćenja, upravljanje turističkim destinacijama, uključujući procjenu
prihvatnog kapaciteta, osposobljavanje i obučavanje, participacija dionika, procjenjivanje, sheme
financiranja koje povezuju planiranje, turizam i biološku raznolikost.
Gdje je to bilo moguće, korišteni su primjeri iz mediteranskih zemalja za prikaz stanja u Hrvatskoj,
ali su također prikazani i dobri primjeri iz cijeloga svijeta. Primjeri su prezentirani u logičnom
obliku, počevši od pitanja strateškog planiranja, prije okretanja prema specifičnim procesima
"ozelenjivanja", te razmatranja pitanja relevantnih za različite tipove destinacija.
---
A. Frankić, “Sectoral Study: Protected Areas: Final Report”(Sektorska studija: Zaštićena područja:
Konačno izvješće), Boston, siječanj 2005., pp. 59, 6 tablica, 2 slike.
Izvješće prezentira i bavi se utvrđenim pitanjima i problemima u vezi sa zaštićenim područjima na
nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, te daje potencijalna rješenja i preporuke.
Identificirani ključni problemi: neadekvatno financiranje; nedostatak koristi za lokalne zajednice;
nedosljedna provedba zakona i propisa; niska razina svijesti i obrazovanja o okolišu na svim
razinama; nedostatak profesionalne osposobljenosti i znanja.
Glavne identificirane prepreke su: nedostatak razumijevanja i potpore očuvanju biološke
raznolikosti i odgovornog korištenja unutar i izvan zaštićenih područja kao glavne osnove održivog
ekonomskog razvoja države; nepostojanje planova upravljanja zaštićenim područjima.
Ključna preporučena rješenja/strategije/akcije: osnivanje nacionalnog sustava zaštićenih područja;
priprema planova upravljanja zaštićenim područjima zajedno s turističkim i poslovnim planovima;
priprema COAST programa malih darovnica za biološku raznolikost za zaštićena područja;
osnivanje Hrvatske zaklade za zaštitu prirode.
---
M. Fredotović, “Multisectoral Analysis at the National and Project Area Levels (Document
I)”(Multisektorska analiza na nacionalnoj razini i na razini područja projekta (Dokument I)), Split,
siječanj 2005., pp. 45, 20 tablica.
U uvodnom dijelu izvješća objašnjen je metodološki pristup i ograničenost istraživanja. Drugi dio
daje identifikaciju i analizu dionika od nacionalne do lokalne razine. Izvješće daje pregled
zakonodavne i razvojne mreže poljoprivrednog sektora na nacionalnoj razini i uvod u implikacije
pristupanja EU. Analiza sadašnjega stanja poljoprivrednog sektora na razini područja projekta je
napravljena s posebnim osvrtom na ekološku poljoprivredu i probleme na koje se u sektoru nailazi,
koji (potencijalno) uzrokuju prijetnje krajobrazu i biološkoj raznolikosti. Analiza temeljnih uzroka
i prepreka je napravljena s obzirom na poljoprivredu, ali i neke druge gospodarske sektore, kao što
su transport, rudarstvo i industrija. Položaj poljoprivrede je utvrđen s obzirom na integralno
upravljanje obalnim područjem i zaštićena područja. Također su prikazane potencijalne demo
lokacije, kao i kriteriji za njihov odabir, s kratkim opisom odabranih lokacija sa stajališta
poljoprivrede.
---
M. Fredotović, “Multisectoral Analysis: Strategies and Actions to be Envisaged by the Full Project
(Document II)”(Multisektorska analiza: Strategije i akcije koje će se razmatrati u integralnom
projektu (Dokument II) , Split, siječanj 2005., pp. 9.
Dokument se bavi "ozelenjivanjem" kao alternativom promjeni prakse poljoprivrednog sektora u
području projekta. S te strane, razmatrani su mogući rezultati projekta na tri temeljne razine, kao i

108
aktivnosti za postizanje tih rezultata. Svaka aktivnost povezana je s prethodno utvrđenim
preprekama, te su također za svaku od tih aktivnosti definirani dionici za njeno izvršenje.
Na razini demo lokacija, naglasak je stavljen na privatni sektor, podizanje razine svijesti i
obrazovanja o značaju biološke i krajobrazne raznolikosti s jedne strane, te neke aktivnosti
predložene za pokazivanje mogućnosti "ozelenjivanja" s druge strane. Na razini područja projekta
(četiri županije), aktivnosti su uglavnom usmjerene prema jačanju institucija povezanih s
poljoprivredom, radi unapređenja tržišnog položaja sektora općenito, uz istovremeno podizanje i
razvoj ekološke poljoprivrede u području projekta. Na nacionalnoj razini predložene su dvije
glavne vrste aktivnosti: prve se odnose na nužne promjene ekonomskih instrumenata, kako u
poljoprivrednoj, tako i u okolišnoj politici, kako bi doprinijeli razvoju praksi prihvatljivih za
održanje biološke raznolikosti; a druge se odnose na dovršenje katastra poljoprivrednog zemljišta,
te banke gena sorti i sojeva, kao znanstvenog preduvjeta za revitalizaciju autohtonih sorti i
varijeteta u području projekta, temeljenog na sigurnom okolišu i ekonomiji.
---
M. Fredotović, “Multisectoral Analysis Summary Report” (Sažetak izvješća o multisektorskoj
analizi), Split, veljača 2005., pp. 14, sažeta dva prethodno opisana izvješća na nacionalnoj razini i
razini područja projekta.
---
J. Kostelac Bjegović, “Review of EU Requirements and Croatian Policy in Biodiversity and Nature
Protection Sector” (Pregled EU zahtjeva i hrvatske politike u sektoru zaštite biološke raznolikosti i
prirode), Zagreb, listopad 2004., pp. 43, ukazuje na glavne zahtjeve određene u okviru zakona EU
u vezi sa zaštitom biološke raznolikosti i integralnim upravljanjem obalnim područjem. Također su
prezentirani i financijski instrumenti dostupni u pretpristupnom razdoblju, kao i trenutno stanje
hrvatskog zakonodavstva u zaštiti biološke raznolikosti, gdje je naglasak bio na procesu
približavanja koje je u tijeku.
Glavni cilj ovoga dokumenta je u općim terminima prezentirati zahtjeve EU u vezi s očuvanjem
biološke raznolikosti u odnosu prema drugim sektorskim politikama za koje se drži da mogu imati
ozbiljne pritiske na okoliš. Proces približavanja koji je u tijeku jedan je od ključnih elemenata
ovoga dokumenta, koji prikazuje već poduzete relevantne napore i mjere. Dat je kratak pregled
financijskih instrumenata EU dostupnih Hrvatskoj, koji zaslužuju posebnu pažnju i razmatranje.
Treba reći da proces približavanja zakonodavstvu EU ima svoju vlastitu dinamiku, s kojom treba
računati.
---
G. Kušpilić, “Anthropogenic Inputs, Ecological State, and Impact on Biodiversity in the Marine
Environment” (Antropogeni utjecaj, ekološko stanje i utjecaj na biološku raznolikost u morskom
okolišu), Split, ožujak 2005., pp. 47, 15 tablica, 42 slike.
Ispuštanje mjesnih, industrijskih i otpadnih voda od turizma iz kanalizacijskog sustava, uzgoj ribe i
tune u plitkim i poluzatvorenim područjima, kao i upotreba umjetnih gnojiva u poljoprivredi,
identificirani su kao glavne pokretačke sile u eutrofikaciji i promjeni biološke raznolikosti u
hrvatskom obalnom području. Prikazani su unosi onečišćivača, hranjiva, ekološko stanje,
koncentracije toksičnih onečišćivača u sedimentu i živim organizmima, kao i utjecaji na ekološku
raznolikost. Identificirana su i potencijalno ugrožena područja.
Glavne prepreke poboljšanju su: nepotpuna projektna dokumentacija (posebno kvalitetne Studije
utjecaja na okoliš s kvalitetno obrađenom biološkom raznolikošću) za Projekt Jadran
kanalizacijski sustav (otpadne vode); nedostatak kvalitetnih procjena utjecaja na okoliš i procjena
prihvatnog kapaciteta područja (uzgoj ribe i tune); nedostatak poticaja i rješenja za organsku
proizvodnju (poljoprivreda). Ponuđena su rješenja kroz: izgradnju partnerstva COAST projekta i
Hrvatskih Voda (priprema Smjernica za uključivanje problematike biološke raznolikosti u studije
utjecaja na okoliš); podrška COAST projekta MZOPUG županijskim uredima (Priprema smjernica

109
za uključivanje problematike biološke raznolikosti u studije utjecaja na okoliš i procjene
prihvatnog kapaciteta), definiranje indikatora za programe monitoringa uzgajališta); usmjeravanje
poljoprivredne proizvodnje u osjetljivim područjima (u blizini ušća rijeka i u poluzatvorenim
zaljevima).
---
T. Nikolić, G. Gužvica, I. Jardas, S. D. Jelaska, V. Kušan, H. Peternel, podrška Z. Major, GIS
stručnjak, “Biodiversity in COAST Project Area - Final Report” (Biološka raznolikost na području
COAST projekta – Konačno izvješće), Zagreb, siječanj 2005., pp. 87, 20 poglavlja, 12 tablica, 33
slike, priložene karte.
Izvješće najprije raspravlja o općim pitanjima biološke raznolikosti, različitim kriterijima odabira
demo lokaliteta, te podacima za pripremu dokumenta. Glavni dio dokumenta sadrži analize
različitih aspekata biološke raznolikosti na području projekta, uključujući: topografiju, korištenje
zemljišta, raznolikost staništa, raznolikost flore i faune, s posebnim naglaskom na morskom
ekosustavu i pitanjima njegova očuvanja (nacionalna ekološka mreža, direktiva o staništima,
zaštićena područja). Elaborirana je i korištena višekriterijska metodologija za identificiranje
prioritetnih lokacija. Rezultati su analizirani i razmatrani.
Koristeći ovu metodologiju, identificirano je i opisano 20 prioritetnih lokacija na području
projekta; odabrana je i opisana jedna lokacija u svakoj županiji i predložena za pokazno područje u
okviru COAST projekta. U Zadarskoj županiji područje projekta pokriva jugoistočni dio otoka
Paga i obližnje kopno (sjeverozapadni dio Ravnih kotara), uključujući dvije solane i mala vodena
tijela na otoku Pagu (tj. Kolansko blato, Malo blato i Velo blato). U Šibensko-kninskoj županiji
pokazno područje uključuje ušće rijeke Krke, pokrivajući područje od Skradina do Kanala sv.
Ante. U Splitsko-dalmatinskoj županiji predloženo područje uključuje otok Vis i obližnji arhipelag.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazno područje uključuje tri glavna podpodručja, tj. otok
Mljet, poluotok Pelješac i kanal Mali Ston, te susjedne zone. Prema stručnim saznanjima i
podacima, strategije i akcijski planovi za očuvanje biološke raznolikosti predloženi su za tri razine:
razinu projektnog područja, razinu županija i razinu prioritetnih lokacija. Oni su zatim grupirani u
četiri cjeline s do 60 akcijskih planova. GIS baza podataka razvijena tijekom pripreme izvješća
prikazana je na kraju dokumenta, a CD sa svim javno dostupnim podacima, temama i slojevima
priložen je uz izvješće.
---
T. Nikolić, G. Gužvica, I. Jardas, S. D. Jelaska, V. Kušan, H. Peternel, podrška Z. Major, GIS
stručnjak, “Biodiversity in COAST Project Area – Summary” (Biološka raznolikost na području
COAST projekta – Sažetak), Zagreb, veljača 2005., pp. 29, 14 poglavlja, 1 tablica, 7 slika, 4 karte.
Izvješće je sažetak prethodno opisanoga Konačnog izvješća iz siječnja 2005. g.
---
A. Pavasović, Stakeholders Analysis (Analiza dionika), Split, kolovoz 2004., pp. 10, 2 aneksa, 1
tablica.
Dokument sažima analize dionika pripremljene od strane 17 projektnih stručnjaka, postupak
identificiranja i odabira ključnih dionika, te elaborira strategiju upravljanja dionicima.
Inicijalna šira lista dionika uključivala je oko 250 dionika, tj. ključna ministarstva i institucije na
nacionalnoj i županijskoj razini, te ključne ustanove, veliki broj mikro, malih i srednje velikih
poduzeća, te nekoliko većih poduzeća (iz turizma, poljoprivrede, ribarstva i marikulture, banke,
individualne poljoprivredne proizvođače), znanstvenike, nevladine udruge i medije.
Nakon detaljne analize, lista je reducirana na oko 150 dionika uključenih u savjetovanja i osnivanje
relevantnih fokus grupa. Determinirano je potencijalno djelovanje, utjecaj, stavovi, konflikti i šanse
svake kategorije dionika. Sukladno tome, definirane su strategije približavanja, intenzitet,
instrumenti i odgovornosti za svaku kategoriju dionika.

110
Aneks I prezentira sažeti prikaz individualnih listi identificiranih od svakog projektnog stručnjaka,
dok Aneks II u tabličnom obliku daje analizu i predloženu strategiju upravljanja dionicima.
---
L. Petrić, “Summary of Sectoral Documents on Tourism” (Sažetak sektorskih dokumenata o
turizmu), Split, veljača 2005., pp. 38, 3 tablice, sažetak izvješća lokalnih turističkih stručnjaka
(županijska razina).
Prezentirano je aktualno stanje i trendovi u turističkoj ponudi i potražnji na županijskoj razini, kao i
utjecaji turizma na biološku raznolikost općenito i s posebnim naglaskom na zaštićena područja,
istaknuta je potreba za uvođenjem koncepta biološke i krajobrazne raznolikosti kao gospodarskog
pokretača u turizmu, kao i GEF alternative.
Identificirani su sljedeći ključni problemi: nedozvoljena izgradnja smještajnih kapaciteta i drugih
turističkih objekata (malih luka, šetnica, plaža, itd.) koji utječu na biološku i krajobraznu
raznolikost; utjecaji na biološku i krajobraznu raznolikost od strane korisnika luka nautičkog
turizma (marine i drugo); zagađenja i utjecaji od korisnika morskih resursa kroz različite vrste
aktivnosti vezane uz more, utjecaji na biološku i krajobraznu raznolikost od strane razvoja turizma
u ruralnim područjima; utjecaji od korisnika prirodnih resursa kroz s turizmom povezanih
aktivnosti u ruralnom području; utjecaji od korisnika prirodnih resursa kroz s turizmom povezanih
aktivnosti u zaštićenim područjima; zagađenje, degradacija krajobraza, te pretjerano iskorištavanje
energetskih resursa od strane turističkih poduzeća.
Identificirane glavne prepreke: nesklonost prihvaćanju poduzetničkog rizika; administrativne
zapreke; slabe fizičke i financijske mogućnosti za kontrolu i praćenje; nepostojeći ili
nezadovoljavajući propisi u vezi sa zaštitom okoliša; niska razina svijesti turista i djelatnika; jak
utjecaj političkih odluka na investicije; nedostatak znanja o alternativnim tržišnim mogućnostima;
nezadovoljavajući kodeksi planiranja i izgradnje; visoki početni troškovi uvođenja
visokokvalitetnih standarda; nezadovoljavajući ili nepostojeći poticaji za "zeleni turizam"; te
lokalno stanovništvo needucirano i neuključeno u razvoj turizma.
Predložena su ključna rješenja/strategije i aktivnosti za prevladavanje identificiranih prepreka: I)
globalna strateška okosnica: (1) usmjeravanje (nacionalna razina, razina županija), (2)
"ozelenjivanje" industrije; i II) strategije odgovora za prevladavanje identificiranih prepreka: pod
1) podizanje svijesti; pribavljanje informacija/objašnjenja; osposobljavanje za usmjeravanje
biološke i krajobrazne raznolikosti u ekonomski razvitak; regulatorni poticaji; politike; fiskalne
prilagodbe; bankarstvo/financije; pod 2) podizanje svijesti u privatnom sektoru; tečajevi;
pribavljanje informacija/objašnjenja; financije/podrška; pilot projekti (za promjenu praksi);
osposobljavanje (razvoj alata, tj. procjene prihvatnog kapaciteta, itd.); unapređenje upravljanja.
---
B. Shipman, “A Review of International Integrated Coastal Management Experience and
Recommendations for the COAST Project” (Pregled međunarodnih iskustava integralnog
upravljanja obalnim područjem za COAST projekt), UK, veljača 2005., pp. 28, 7 slika.
Izvješće daje pregled aktualnih međunarodnih praksi i vanjskih pokretača značajnih za integraciju
krajobraza i biološke raznolikosti u ekonomski razvoj hrvatskoga obalnog područja. Prezentirani su
primjeri najboljih praksi prostornog planiranja u morskom okolišu, upravljanja znanjem i
informacijama, financijskih mehanizama i osposobljavanja iz cijeloga svijeta. Također su
razmatrani i utjecaji na buduće pristupanje EU.
Ključni problemi analizirani su SWOT analizom. Identificirane su glavne prepreke: nedostatak
učinkovitog strateškog prostornog planiranja u morskom okolišu; nedostatak relevantnih i lako
dostupnih informacija; neodgovarajući financijski mehanizmi. Politički, regulatorni i financijski
aspekti potencijalnom pristupanju EU identificirani su kao ključni pokretači aktivnosti u obalnom
području. Prezentirani su najbolji modeli međunarodnih praksi značajnih za Hrvatsku.

111
Ključne preporuke bazirane su na zajedničkoj viziji i uključuju: prijedlog za cjelovit sustav
strateškog prostornog planiranja u obalnoj i morskoj zoni; upravljanje informacijama i znanjem
kroz osnivanje informacijske mreže o morskom okolišu, izbor vodećeg tijela za izvješćivanje i
praćenje, obalni opservatorij kao centar izvrsnosti; osnivanje odgovorne javne agencije prema
uzoru na francuski Conservatoire du littoral radi osiguranja dugoročne zaštite najznačajnijih
dijelova hrvatske obale. Kod izrade preporuka vodilo se računa o mogućnostima integracije
COAST projekta u proces pristupanja EU. Sljedeće preporuke uključuju razvoj institucionalnih i
ljudskih kapaciteta za provedbu procesa, uključujući i kratkoročne i dugoročne, obučavanje i
osposobljavanje za sadašnje i buduće djelatnike, te osnivanje priznatog Centra izvrsnosti za
upravljanje obalnim područjem u Hrvatskoj.
---
V. Šonje, “Role of Banks and Other External Financing Support” (Uloga banaka i drugih vrsta
vanjske financijske podrške), Zagreb, ožujak 2005., pp. 11, 1 tablica, sažetak ekspertnih izvješća i
rezultata savjetovanja s ključnim dionicima (individualnim bankama, uključujući Hrvatsku banku
za obnovu i razvitak, Hrvatsku udrugu banaka i Ministarstvo financija).
Identificirani ključni problemi su: nedostatak znanja o procjeni utjecaja na okoliš unutar
bankarskog sektora; težak pristup MSP-a bankovnim zajmovima, jer banke primjenjuju jednake
procedure procjene rizika za velike i male projekte. Stoga su glavne prepreke: razumijevanje
okolišnog rizika i pristup bankama od strane MSP-a. Predložene su sljedeće ključne aktivnosti za
poboljšanje ovoga stanja: obučavati sve dionike o procjeni rizika za biološku raznolikost i okoliš;
identificirati poslove koji se temelje na očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti u
regiji i olakšati im pristup zajmovima; na državnoj razini razviti shemu djelomičnih jamstava
podržanu od vanjskih partnera, koja će povećati kreditnu sposobnost za aktivnosti očuvanja
biološke raznolikosti.
---
V. Tičina, “Analysis of Fisheries/Mariculture Sector and its Effects on Biodiversity within the
COAST Project Area (Final Report)” (Analiza sektora ribarstva/marikulture i njegovih utjecaja na
biološku raznolikost u okviru COAST projektnog područja (Konačno izvješće)), Split, prosinac
2004., pp. 49, 5 tablica, 2 slike.
Prezentiran je opći pregled, aktualno stanje i trendovi u sektoru ribarstva i marikulture, te je
definirana zajednica dionika i zainteresiranih strana; istaknuta je potreba uvođenja koncepta
biološke i krajobrazne raznolikosti kao ekonomskog pokretača u ribarstvu i marikulturi, te GEF
alternativa.

Ključni identificirani problemi: mogući utjecaji ribarstva i marikulture na morski ekosustav i

biološku raznolikost (morske životinje i morska staništa), te posebno, moguće štetne posljedice
različite ribarske opreme/aktivnosti na morski ekosustav i biološku raznolikost; posebna pozornost
usmjerena je na jedan od najvažnijih utjecaja – nezakonitog, neregularnog i neprijavljenog ribolova
na morski ekosustav i biološku raznolikost, uz predlaganje mogućih mjera za sprječavanje,
smanjenje i uklanjanje nezakonitih, neregularnih i neprijavljenih ribolovnih aktivnosti. Analizirane
su mogućnosti za usmjeravanje biološke raznolikosti u politike, programe i prakse na nacionalnoj i
razini županija, te posebno na razini pokaznih područja, a predložene su i neke zakonodavne
promjene. Predstavljen je koncept upravljanja temeljen na ekosustavu, kao najbolja strategija za
dugoročnu održivost sektora ribarstva i marikulture, te pomirenje potreba za iskorištavanjem
resursa i očuvanjem biološke raznolikosti.

Najznačajnije identificirane prepreke: slabo poznavanje biološke raznolikosti mora; loše planiranje;
ekonomska pitanja; niska razina okolišnog obrazovanja; nedostatak mogućnosti zapošljavanja;
slabe i nedjelotvorne inspekcije; niske kazne; spor zakonodavni sustav; institucionalni problemi;
niska razina razumijevanja principa upravljanja temeljenog na ekosustavu; nepouzdanost dostupnih

112
podataka i nedostatne baze podataka; niska selektivnost opreme za ribolov; odsutnost ograničenja u
područjima za mriješćenje i rani razvoj – ribolov nedorasle populacije; tradicija, informacijske
barijere.

Predložena ključna rješenja: studije strateške procjene okoliša (SPO) i procjene utjecaja na okoliš
(PUO); planiranje korištenja mora; temeljne studije o biološkoj raznolikosti mora; javni akvariji u
funkciji posebnih edukacijskih programa; katastar / geografski informacijski sustav vrsta i staništa
za potrebe procjene utjecaja; kampanje za podizanje svijesti; razvoj smjernica za izgradnju
kapaciteta i utvrđivanje indikatora za praćenje; edukacija i odgoj; provjera podataka; izrada baza
podataka sukladno potrebama i principima integralnog upravljanja ekosustavima; obavezno
praćenje u ribarstvu/marikulturi; visoko prilagodljivo upravljanje; korištenje visokoselektivnog
ribolovnog alata, osposobljavanje inspekcija; zaštita područja za mrijest/uzgoj; nove tehnologije i
prakse prihvatljive za očuvanje biološke raznolikosti; najbolje dostupne tehnologije za postupanje s
otpadom; ekonomski poticaji; osmišljavanje nadmetanja i nagrađivanje (competitive actions and
rewarding); unapređenje zootehničkih mjera u marikulturi.
---
V. Tičina, “Analysis of Fisheries/Mariculture Sector and its Effects on Biodiversity within the
COAST Project Area” (Extensive summary of above, with annexes) Analiza sektora
ribarstva/marikulture i njegovih utjecaja na biološku raznolikost u okviru COAST projektnog
područja. Izvješće je sažetak prethodno opisanoga Konačnog izvješća, s aneksima, Split, siječanj
2005., pp 19, 3 tablice, 1 slika i 2 aneksa.
.
---
I. Trumbić, “Integrated Coastal Management in the National Context” (Integralno upravljanje
obalnim područjem u nacionalnom kontekstu), Split, veljača 2005., pp. 50, 2 tablice, 10 slika, puno
izvješće na nacionalnoj razini.
Prezentirana je analiza trenutnog stanja integralnog upravljanja okolišem u Hrvatskoj, analiza
prepreka, argumentacija za integralno upravljanje obalnim područjem kao sredstva za zaštitu i
očuvanje biološke raznolikosti u nacionalnom kontekstu, GEF alternativa i popis predloženih
aktivnosti.

Identificirani su sljedeći ključni problemi u obalnim područjima: rast populacije i kumulativnih

posljedica ljudskih aktivnosti; linearna obalna urbanizacija; razvoj turizma; nepoštivanje okolišnih
uvjeta; sukobljavanje ribolovnih, marikulturnih i aktivnosti uzgoja ribe, niska kvaliteta brige o
zaštiti okoliša, regulatorna podijeljenost upravljanja obalnim područjem; neadekvatna integracija
obalnih morskih i kopnenih područja; neadekvatan institucionalni ustroj za integralno upravljanje
obalnim područjem; niska razina financiranja; niska prioritetnost i niska javna percepcija
integralnog upravljanja obalnim područjem kao korisne prakse za rješavanje konflikata u obalnom
području.
Najznačajnije identificirane prepreke su: birokratska inercija; otpor prema promjenama; otpor
prema sektorskim ekonomskim interesima; nedostatak političke volje za pokretanje procesa
integralnog upravljanja obalnim područjem; zakonska složenost u definiranju obalnog pojasa;
nedostatak razumijevanja između planera i znanstvenika u pogledu obalnog pojasa; nepostojanje
strateškog stajališta o Hrvatskoj obali; postojanje konflikata u obalnom području.
Ključne predložene strateške aktivnosti su: definiranje nacionalnog političkog okvira za obalno
područje; prihvaćanje određene legislative za obalno područje; osnivanje institucija za upravljanje
obalnim područjem; primjena suvremenih instrumenata upravljanja; podići razinu nacionalnog
financiranja za stimuliranje upravljanja obalnim područjem; organiziranje edukacijskog sustava za
upravljanje obalnim područjem; unapređenje razmjene informacija.

113
---
I. Trumbić, G. Berlengi, M. Maroević i B. Shipman, “Coastal Policy and Management Framework:
Integrating Landscape and Biodiversity into Economic Development - Joint Summary Report”
(Politički i upravljački okvir obalnog područja: Integriranje krajobrazne i biološke raznolikosti u
ekonomski razvoj – Sažetak zajedničkog izvješća), Split, siječanj 2005., pp. 15, 4 tablice, 1 slika,
sažetak ekspertnih izvješća na međunarodnoj, nacionalnoj i na razini projektnog područja.
Prezentirano je stanje u političkom i upravljačkom okviru obalnog područja, prepreke integralnom
upravljanju obalnim područjem (ICM) u Hrvatskoj, razlozi za ICM kao instrument zaštite i
očuvanja biološke raznolikosti, veze s prostornim planiranjem na razini županija, analize prednosti-
slabosti-mogućnosti-rizika (SWOT), strategija za politički i upravljački okvir obalnog područja, te
konkretne aktivnosti. Identificirani su sljedeći ključni izazovi za biološku raznolikost obalnog
područja: rast populacije i kumulativne posljedice ljudskih aktivnosti; linearna urbanizacija obale;
razvoj turizma, koji je značajan sektor kako ekonomije obalnog područja, tako i ukupne nacionalne
ekonomije; ribarstvo, marikultura i uzgajanje ribe, vrlo često u međusobnom konfliktu, kao i s
drugim oblicima korištenja obalnog područja. U izvješću se zaključuje da je hrvatsko obalno
područje resurs nacionalnog značaja, ali se njime ne upravlja dobro.
Ono identificira mnoge prepreke: sadašnja upravljačka struktura za rješavanje konflikata među
sektorima je općenito rascjepkana i regulatorna; brojni nedostaci u organizaciji i implementaciji
sustava prostornog planiranja općenito, dok organizirani sustav integralnog upravljanja obalnim
područjem jedva postoji; obalno područje "ima posla" s velikim brojem državnih aktera, gdje
glavnu ulogu ima 7-8 ministarstava, od kojih svako vjeruje kako je isključivo ono odgovorno za
razvoj obalnog područja; nedostatak koordinacije i komunikacije među ministarstvima, kao i
između organizacijskih jedinica unutar istog ministarstva, najvažniji je problem upravljanja
obalnim područjem. Predloženi ključni strateški elementi za implementaciju ICM-a su:
unaprijeđeno uključivanje vlasti i dionika; osposobljavanje; upravljanje znanjem i informacijama;
te podizanje svijesti.
---
B. Vukonić, “Sectoral Study on Tourism” (Sektorska studija o turizmu), Zagreb, veljača 2005., pp.
62, 5 tablica.
Identificirani su sljedeći ključni problemi: briga za biološku raznolikost i krajobraz i njihovo
korištenje još nije dio nacionalne strategije razvoja ili nacionalne strategije razvoja turizma;
turizam je prepoznat kao jedan od prioriteta ekonomskog razvitka Hrvatske; turizam ima dugu
tradiciju, temeljenu uglavnom na prirodnim turističkim atrakcijama obalnog područja i otoka, uz
prakticiranje modela masovnog turizma; stupanj turističkih aktivnosti uz obalu je vrlo visok (u
tome je području registrirano više od 65% dolazaka i noćenja); prosječna dnevna potrošnja po
turistu je relativno niska i većina turista rangira "vrijednost za novac" vrlo nisko; određene obalne
turističke destinacije potrebno je razvijati na temelju njihovog imidža; hrvatska obala Jadrana još je
nedovoljno iskorištena u odnosu prema drugim mediteranskim destinacijama, ali se, unatoč tome,
suočava s velikom prijetnjom u obliku neplaniranog i nekontroliranog razvoja turizma.
Glavne identificirane prepreke su: nedostatak strateške turističke politike i svijesti u javnom i
privatnom sektoru; fragmentirani proces donošenja odluka, slaba koordinacija među relevantnim
ministarstvima i s privatnim sektorom; nedostatni trenutni ekonomski uvjeti; te nedostatak
dovoljnih financijskih poticaja:
Ključna predložena rješenja/strategije/djelovanja su: priprema turističkog plana upravljanja na
razini županija i destinacija (i/ili jednom ili više pokaznih područja); priprema putnih vodiča s
osvrtom na biološku i krajobraznu raznolikost; aktivnosti za dobivanje Eko-certifikata; promotivne
konferencije za male privatne poduzetnike (na svakom pokaznom području), hotele, putne
agencije, turističke zajednice, itd.; osposobljavanje i obučavanje.

114
---
B. Vukonić, C. Evans i L. Petrić, “Tourism Joint Summary Report” Sažetak zajedničkog izvješća,
Split, veljača 2005., pp. 23, 6 tablica, sažetak ekspertnih izvješća na nacionalnoj i na razini
projektnog područja, te primjeri iz međunarodnih iskustava.
Prezentirano je aktualno stanje i trendovi, kao i utjecaji turizma na biološku raznolikost u
projektnom području (degradacija krajobraza i biološke raznolikosti, okolišni rizici, gubitak
identiteta, onečišćenje mora), te potreba za uvođenjem koncepta biološke i krajobrazne raznolikosti
kao ekonomskog pokretača u turizmu. Također je prezentirana i GEF alternativa, usredotočujući se
na podizanje svijesti kroz obrazovanje, integraciju biološke i krajobrazne raznolikosti u sektorski
razvoj na nacionalnoj i lokalnoj razini, razvijanje integriranih upravljačkih procedura, izravni rad s
privatnim sektorom, a time i unapređenje razumijevanja svih zainteresiranih o pokretačkim
faktorima, ograničenjima i mogućnostima za poslovni razvitak i upravljanje prihvatljivo za
biološku raznolikost i krajobraz duž dalmatinske obale.

Prepreke u ostvarivanju ove alternative: nedostupnost adekvatnih informacija i njihova

interpretacija na razini donositelja odluka; slaba koordinacija između ministarstava i s privatnim
sektorom; fragementiranost u procesu donošenja odluka; trenutni ekonomski uvjeti; nečlanstvo u
EU; institucijski kapaciteti, kao i nedostatak strategija i rezultata.
Predložene strategije: razvijanje osjećaja vlasništva (i uz njega vezane odgovornosti) nad
biološkom i krajobraznom raznolikošću; podizanje svijesti; osposobljavanje; izgradnja partnerstva;
razvoj informiranja/tumačenja; planiranje nove politike; izgradnja proaktivnog pristupa; zajedničke
pokazne akcije.
Očekivani rezultati su: pristupi za promjene aktivnosti unutar privatnog sektora s ciljem
unapređenja utjecaja na biološku i krajobraznu raznolikost kao ekonomskog pokretača na
pokaznim lokacijama u području projekta; pokazana sposobnost usmjeravanja biološke i
krajobrazne raznolikosti u razvoj okoliša na nacionalnoj razini.

115
Dodatak 8. Profil pokaznih područja

1. Područje poluotoka Pelješca, dubrovačkog primorja, Malostonskog zaljeva i Malog mora

(Dubrovačko-neretvanska županija)

1.Granice. Pokazno područje nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Dubrovačko-neretvanske

županije, te obuhvaća poluotok Pelješac, dubrovačko primorje, prostore unutrašnjeg mora
Malostonskog zaljeva i Malog mora, morska područja u okolici poluotoka Pelješca i kanal između
Pelješca i Mljeta, vidi kartu u Dodatku 5. S administrativnog gledišta ovo područje pokriva dio
općina Dubrovačko primorje, Ston, Janjina, Orebić i Trpanj. Osnovni podaci o broju stanovništva i
površini općina nalaze se u tablici dolje.

Tablica 12. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Dubrovačko-neretvanske

županije
Općine Broj stanovnika Površina, km2
Dubrovačko primorje 2.400 197
Ston 2.800 169
Janjina 560 30
Orebić 3.900 131
Trpanj 900 37
Pokazno područje ukupno 10.560 564

2. Društveno-gospodarsko stanje: stanovništvo, gospodarski sektori, društveno-gospodarski izazovi

Kopneni dio pokaznog područja obuhvaća poluotok Pelješac i dubrovačko primorje, a morski dio
otvoreno vanjsko more Pelješca i poluzatvoreno unutrašnje more s Malostonskim zaljevom i
zaljevom Malo more. Vanjsko more čini dio južnojadranske udoline velikih dubina i pod snažnim
je utjecajem morskih struja koje ulaze u Jadran iz istočnog Sredozemlja i nastavljaju prema gore
duž obale. Ova struja od osobite je važnosti za biološku raznolikost vanjskog mora. Na unutrašnje
more okruženo Pelješcem snažno utječu kopnene rijeke i rijeka Neretva. Uslijed specifičnih
geomorfoloških osobina i karakteristika okoliša velika prirodna produktivnost pruža najpovoljnije
uvjete za uzgoj školjaka kao i mrjestilišta riba.
Područje je suočeno s teškim društveno-gospodarskim i razvojnim problemima. Dubrovačko
primorje je izrazito nerazvijeno i pokazuje snažan trend raseljavanja stanovništva (osobito Gornja
Sela, Janjina, Trpanj). Općine Ston i Orebić pokazuju nešto bolje stanje, ali daleko od mogućeg i
poželjnog.

Glavne gospodarske djelatnosti na području su tradicionalna poljoprivreda, dobro razvijeni uzgoj

riba i školjaka, te turizam (u ovom času značajan je samo za Orebić).

Poljoprivreda je relativno dobro razvijena u južnom razvođu poluotoka, s najpoznatijim vrstama

grožđa i vina, maslina i proizvoda od maslinovog ulja. Radi toga se, za razliku od drugih dijelova
Pelješca, ovo područje bolje razvija i planira, i njime se bolje upravlja. Pa ipak, mogućnosti
unosnog širenja u drugim dijelovima, uključujući ponovno obrađivanje napuštenog zemljišta su
velike, te bi COAST projekt mogao pomoći u revitalizaciji zemljišta uz poštivanje standarda zaštite
i potreba biološke raznolikosti.

Turizam trenutno predstavlja veliku neiskorištenu mogućnost, uzimajući u obzir blizinu

Dubrovnika kao svjetski poznatog odredišta, prirodne vrijednosti područja, biološku i krajobraznu

116
raznolikost, te kulturno i povijesno nasljeđe. Osnovni podaci o registriranim jedinicama, broju
hotela i kapacitetima sadržani su u tablici dolje.

Tablica 13. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Dubrovačko-neretvanske županije
Općina Registrirane Hoteli Sobe u privatnom Sobe
jedinice smještaju ukupno
Dubrovačko primorje 3 1 300 600
Ston 4 2 450 900
Janjina - - 300 300
Orebić 14 4 1.750 3.100
Trpanj 1 1 300 400
Ukupno 22 8 3.100 5.300

Prepreke koje se odnose na održivi razvoj turizma odnose se na:

 nepouzdane i nepotpune podatke o biološkoj raznolikosti;
 nisku razinu svijesti i nerazumijevanje potencijala biološke raznolikosti kao pokretača
turističkog razvoja, ne samo na pokaznom području nego i prvenstveno među turističkim
radnicima i hotelskim grupacijama u Dubrovniku, i
 nepostojanje odgovarajućih planova upravljanja turizmom za ovo područje, planova različitih
ruta, kapaciteta zelenog smještaja temeljenog na seoskom i eko-turizmu i gastronomske ponude
što bi sve trebao obuhvatiti Dubrovnik kao odredište.

Marikultura, uključujući uzgoj riba i školjaka, je prilično dobro razvijena i unosna. Uzgoj školjaka
je tradicionalna djelatnost još od antičkih vremena. Uzgoj ribe temelji se na uzgajanju brancina i
arbuna, pri čemu stvarna proizvodnja iznosi 300 tona godišnje (13% domaće proizvodnje).
Godišnje se proizvede 2.000 tona dagnji (otprilike 2/3 domaće proizvodnje) i 800.000 komada
kamenica (praktički 100% domaće proizvodnje). Treba napomenuti da udruga uzgajivača školjaka
ima oko 200 članova, te da prirodni i tržišni uvjeti ukazuju na veliku mogućnost daljnjeg širenja.
Osnovni problemi odnose se na potrebu određivanja područja pogodnih za širenje, a na temelju
pouzdanih podataka o biološkoj raznolikosti i temeljito provedenom prostornom planiranju kao
preduvjetu za postupak odobravanja koncesija. Osim toga, postoji potreba za uspostavljanjem
postupka za protokol o porijeklu školjaka i dodjeljivanjem znaka zaštite okoliša proizvodnji
školjaka, da bi se osigurao bolji plasman na stranim tržištima. S gledišta COAST projekta kultura
školjaka nije samo djelatnost koja ne šteti biološkoj raznolikosti, nego i na druge načine pridonosi
ciljevima projekta time što pruža osnovu za gastronomsku ponudu, pozitivno djeluje na turiste, jer
ukazuje na najvišu razinu kakvoće morske vode, te eliminira potencijalne neodgovorne korisnike
dotičnih obalnih i morskih područja. Na kraju treba spomenuti i problem oštećivanja
reproduktivnog fonda zavičajnih stonskih kamenica što zahtijeva posebno preventivno djelovanje
(utočište).

S druge strane, ribogojilišta kao potencijalne lokalne onečišćivače treba nadzirati i strože redovno
pratiti, te uvesti tehnologije za ublažavanje onečišćenja, a sve uz pomoć COAST projekta.

Onečišćenje. Prostor unutrašnjeg mora nalazi se pod negativnim utjecajem onečišćenja kojeg
donosi rijeka (Neretva) i turističkog područja Neuma (u Bosni i Hercegovini). Onečišćenje
komunalnim otpadnim vodama postepeno će se smanjivati kada završi program izgradnje dotičnih
postrojenja za obradu, na čemu rade Hrvatske vode, a čemu treba pomoći i COAST projekt.
Područja koja su utvrđena kao osjetljiva obuhvaćaju Malo more, Malostonski zaljev; stoga je
potrebno jačati i prilagođivati postojeće programe praćenja.

117
3. Biološka raznolikost: bogatstvo, vrijednosti, rizici
Područja Malostonskog zaljeva i Malog mora stavljeni su pod zaštitu u kategoriji posebnog
morskog rezervata. Malostonski zaljev dugačak je 28 km, a najveću širinu od 6,1 km ima između
luke Drače i uvale Soline; širina zaljeva između rtova Rat i Rivine iznosi 4,5 km. Središnji dio
obale zaljeva je slabo razveden, dok su vanjski i unutrašnji dijelovi jako razvedeni i imaju relativno
velike uvale: zaljev Klek – Neum, uvale Brijesta, Bijejevica, Bistrina i Kuta, te oko 20 malih otoka
i stjenovitih otočića. Ukupna dužina obale iznosi oko 102 km od čega 6,5 km otpada na otok.
Obala je uglavnom ravna i stjenovita, te gusto obrasla makijom koja na nekim mjestima seže do
razine mora. Okolni brežuljci su strmi i visoki, kao npr. brežuljak Vepar između Uskog i Bistrine
(398 m).

Morsko dno uz obale prepuno je stijena koje postepeno prelaze u morski mulj. Cijeli zaljev je
plitak, najveća dubina je 29 m. Na skoro 80% zaljeva dubina iznosi između 20 i 29 m. Na kraju
zaljeva more nije dublje od 10 m, što predstavlja glavni razlog za korištenje ovog područja za
tradicionalni uzgoj školjaka. U uvali Morašnica u Bistrini, gdje se povremeno mogu zabilježiti
vrulje (podvodni izvori slatke vode), izmjerena je dubina od 17,5 m.

Biološka raznolikost ogleda se u posebno razvijenim pelagičnim i bentoskim populacijama i

zajednicama. Osobitost ovih zajednica je njihova sposobnost prilagođivanja posebnim
oceanografskim uvjetima radi utjecaja slatke vode iz vrulja koje se protežu od zaleđa i rijeke
Neretve na zapadnoj strani zaljeva. Zahvaljujući uravnoteženim izmjenama površinskih i dubinskih
struja, te u uvjetima slabe eutrofikacije, zajednice planktona pokazuju bogatstvo vrsta
karakterističnih za obalne ekosustave. Bentoske zajednice su dobro razvijene i obilježene velikim
brojem različitih mekušaca, osobito školjaka među kojima uzgoj kamenica (Ostrea edulis) i dagnji
(Mytilus galloprovincialis) ima tisućugodišnju tradiciju.

Bakterijski plankton. Gustoća populacije slobodnih bakterija utvrđena izravnom metodom kreće se
od 3,3x105 do 8,6x106 stanica u ml-1.
Fitoplankton. Utvrđen je ukupan broj od 195 svojti (vrste i niže taksonomske kategorije)
mikrofitoplanktona (stanice veće od 20 ųm).
Zooplankton. Tijekom cijele godine bilježi se visoka gustoća mezozooplanktona, osobito na
dubinama većim od 6 m. Ukupna biomasa povećava se u ljeti, dok se relativni udio organske tvari i
kalorijske vrijednosti povećava u zimskom razdoblju. Najveća biomasa (suha tvar) zabilježena u
srpnju iznosi 6,8 - 9.7 ųg I -1. Budući da su rezultati analize usporedivi s onima dobivenim za
Sjeverni Jadran, Malostonski zaljev i Malo more mogu se svrstati među područja bogata
mezozooplanktonom. Razlike između noći i dana su očite, jer se misidi i amfipodi mogu naći u
planktonu samo tijekom noći.
Bentoska flora. Bentoska flora zaljeva je prilično bogata. Zabilježeno je 244 svojti od čega su 243
alge i jedan morski fanerogam.
Zajednice bentoske faune. Pronađeno je 219 životinjskih vrsta koje su svrstane u sljedeće
taksonomske grupe: Porifera (19), Cnidaria (11), Annelida (20), Echiurida (1), Artropoda (312),
Molusca (91), Tentakulata (6), Echinodermata (29) i Tunicata (12). Najvažniji su Molusca među
kojima je zabilježeno 89 vrsta iz 35 porodica.

Biologija ribarstva. Područje obilježava bogata proizvodnja bentosa i znatan broj vrsta riba, rakova
i glavonožaca. Na temelju bentoskog lova (kočarenje) zabilježene su 41 vrsta ribe, 6 vrsta
glavonožaca i 2 vrste rakova. Prema ulovu mrežom vojgom zabilježeno je 48 vrsta ribe, 6 vrsta
glavonožaca i 5 vrsta rakova.

Poluotok Pelješac

118
Napomena: radi činjenice da je područje Pelješca kao pokazno područje bilo obuhvaćeno u
kasnijoj fazi PDF B, podaci o biološkoj raznolikosti već su prikazani za cijelo područje projekta ili
županiju; za informacije vidi Konačno izvješće o biološkoj raznolikosti na području projekta kojeg
su izradili Nikolić i dr., uključujući karte u Dodatku 5.
U pogledu biološke raznolikosti Pelješac čini dio obalnog područja srednje i južne Dalmacije, a
sastoji se od strmog obalnog lanca vapnenačkih planina obilježenih kraškom morfologijom i
slabom vegetacijom. Postoji više mikro-zaštićenih područja: park šuma na Orebiću (aleja
čempresa), uvale Vučina i Papratno, gaj čempresa pored samostana karmelićanki i Crkve naše
Gospe. Planovima se predviđa zaštita i drugih važnih lokacija: gaja čempresa Kuna Pelješka, uvala
Divna i Duba i šume Pod Mokalo.

Rizici: Glavni rizici po biološku raznolikost su:

 utjecaji na biološku raznolikost u Malostonskom zaljevu i Malom moru, ako se povisi razina
onečišćenja (Neum, ribogojilišta, komunalne otpadne vode),
 gubitak reproduktivnog fonda zavičajnih stonskih kamenica bez uspostavljanja utočišta,
 opasnost od nekontroliranog / neodrživog razvoja, osobito na sjeveroistočnom dijelu Pelješca i
na dubrovačkom primorju, zajedno s postojećim nedovoljnim poznavanjem prostornih
aspekata biološke raznolikosti, osobito na operativnoj / mikro-osnovi,
 pogrešno upravljanje i neprikladno ponašanje stanovništva i turista radi nepostojanja ili slabih
ili neodgovarajućih informacija, djelomično kao posljedica nedostatka podataka i njihovog
tumačenja u za potrebe korisnika;
 planiranje i izdavanje dozvola koje se temelji na nepotpunim i/ili nepouzdanim informacijama
o biološkoj raznolikosti; noviji alati (CCA, SPO, prostorno planiranje s cjelovitim pristupom)
ne koriste se u praksi,
 šumski požari i, ako je do njih došlo, nepostojanje procesa planiranja i provedbe odgovarajuće
sanacije poslije požara koja vodi računa o biološkoj raznolikosti.

4. Ključni dionici: između velikog broja potencijalnih dionika koji su se iskristalizirali tijekom
faze PDF B, treba spomenuti sljedeće:
 na županijskoj razini: Hrvatske vode, Hrvatske šume, županijski zavod za planiranje,
 turizam: županijske turističke zajednice (ŽTZ), Turistička zajednica Dubrovnik, lokalne
(općinske) turističke zajednice, Hoteli Babin Kuk, niz malih obiteljskih hotela, agencija Atlas,
agencija Elite, veći broj privatnih vlasnika smještajnih kapaciteta,
 poljoprivreda: nekoliko poljoprivrednih zadruga, veći broj poljoprivrednika zainteresiranih za
ekološku i certificiranu poljoprivredu,
 uzgoj riba i školjaka: 50 povezanih ili pojedinačnih privatnih uzgajivača riba i školjaka,
 ostalo: stonska solana, PAP/RAC, Lijepa naša (na cijelom pokaznom području), ostale NVU,
udruženja učenika, Nacionalni park Mljet.

5. Temeljne aktivnosti mogu se sažeto prikazati kako slijedi:

 stanovništvo i dalje napušta tradicionalne gospodarske djelatnosti,
 aktivnosti stanovništva i privatnog sektora ne koriste razvoj i prilike za stvaranje prihoda iz
ekološke i certificirane proizvodnje, osobito proizvodnje glasovitih tradicionalnih proizvoda,
 neodrživi razvoj, osobito sjeveroistočnog dijela Pelješca,
 neodrživi razvoj turizma s izrazito negativnim utjecajem na osjetljivu biološku raznolikost i
staništa,
 proizvodnja školjaka ispod granica kapaciteta koji ne štete biološkoj raznolikosti, zavičajne
stonske kamenice najviše kvalitete bi mogle nestati, sporo širenje radi nedostatka informacija o
pogodnim novim lokacijama,
 postepeno povećanje onečišćenja,

119
 planiranje i razvoj koji se temelje na nepouzdanom i/ili nepotpunom poznavanju zaštite
biološke raznolikosti i održivog korištenja,
 nekontrolirano kupovanje zemljišta koje na mnogim mikro-područjima zahtijeva zaštitu ili
pažljivo utvrđene i uvedene uvjete korištenja.

6. Ključne karakteristike zajedničke ili različite u usporedbi s drugim pokaznim područjima:

 biološka raznolikost: velike vrijednosti i bogatstvo biološke raznolikosti neprepoznati na razini
planiranja/razvoja, nedovoljno znanje o biološkoj raznolikosti i nedovoljna interpretacija,
 turizam: Dubrovnik kao svjetski poznato odredište, velike mogućnosti za uključivanje
postojećih turističkih kapaciteta pokaznog područja, dubrovačko primorje s velikim
potencijalom za seoski turizam, općenito potencijal za daljnje širenje turizma, bogata biološka
raznolikost niti je prepoznata niti se koristi kao pokretač,
 ribarstvo i marikultura: poznate zavičajne stonske kamenice, velike mogućnosti širenja koje
nije štetno za okoliš, preduvjeti za planiranje nisu odgovarajuće ispunjeni, ribogojilišta –
potrebno upravljanje koje ne šteti biološkoj raznolikosti,
 poljoprivreda: velika područja pogodna za ekološku i certificiranu poljoprivredu, poznate vrste
vina, zanimanje za širenje koje ne šteti biološkoj raznolikosti,
 sjeveroistočno područje Pelješca nalazi se pod teškim pritiskom razvoja, prijeko je potrebno
prostorno planiranje na temelju boljeg poznavanja i tumačenja biološke raznolikosti,
 susjedni Nacionalni park Mljet: mogućnost gospodarskog povezivanja s proizvodnim
sektorima, potrebne aktivnosti na razrješavanju sukoba.

7. Projektne strategije usmjeravanja:

 izrada i usvajanje plana upravljanja posjetiteljima odredišta koji se temelji na pouzdanim
informacijama o biološkoj raznolikosti, usklađenog s i ugrađenog u planove Dubrovnika,
uključujući planove raznovrsnih ruta, zeleni lokalni turizam, obuku za lokalne turističke
zajednice i vodiče, itd.,
 utvrđivanje uvjeta za širenje uzgoja ribe i školjaka koji ne šteti biološkoj raznolikosti, kroz
prostorno planiranje i pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola, protokol o praćenju (trace
protocol), obilježavanje znakom zaštite okoliša,
 pomoć u sprječavanju oštećivanja reproduktivnog fonda stonskih kamenica,
 zeleni nadzor ribogojilišta,
 unapređivanje i podržavanje poljoprivrede koja ne šteti biološkoj raznolikosti, ponovno
obrađivanje napuštenog zemljišta i širenje tradicionalnih kultura i metoda,
 nadzor i suzbijanje onečišćenja: prilagođivanje metoda praćenja, izgradnja postrojenja za
obradu otpadnih voda koja ne štete biološkoj raznolikosti,
 pomoć i potpora pretvaranju stonske solane u posjetiteljski obrazovni i izložbeni centar,
promicanje vrijednosti i važnih elemenata biološke raznolikosti,
 organiziranje obrazovnih i promotivnih kampanja zamišljenih na participatornoj osnovi i
izvedivog participatornog praćenja biološke raznolikosti.

2. Otok Vis i udaljeni otoci (Splitsko-dalmatinska županija)

1. Granice: Pokazno područje sastoji se od otoka Visa i udaljenih otoka Biševo, Sveti Andrija,
Brusnik, Jabuka i Palagruža (vidi kartu u Dodatku 5). Otok Vis obuhvaća općine Vis i Komižu.
Osnovni podaci o broju stanovnika i površini općina nalaze se u tablici dolje.

Tablica 14. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Splitsko-dalmatinske

županije

120
 Općine: Broj stanovnika Površina, km2
Vis 2.000 51
Komiža 1.700 50
Pokazno područje ukupno: 3.700 101

2. Društveno-gospodarsko stanje: stanovništvo, gospodarski sektori, društveno-gospodarski izazovi

Treba napomenuti da je razvoj otoka Visa na vrlo niskoj razini uslijed povijesnih okolnosti
(određen za vojnu zonu) i ostalih uvjeta (demografskih, institucionalnih, gospodarskih, itd.).
Lokalno stanovništvo još se uvijek bavi tradicionalnim djelatnostima, što predstavlja važan izvor
proizvoda potencijalno zanimljivih za turističko tržište. Radi nedostatka nadzora Vis je dugo
vremena bio suočen s problemom sve većeg trenda nezakonite gradnje kuća namijenjenih smještaju
turista. Obzirom na rezultate studije procjene prihvatnog kapaciteta koju je 1991.g. proveo
PAP/RAC, prihvatljivi broj komplementarnih kapaciteta na otoku već je premašen, dok neki
ključni kapaciteti kao i marina još nisu niti izgrađeni. Sadašnji turistički razvoj obilježen je
nedostatkom planiranja i kontrole. Sve veća potražnja stranaca za nekretninama (u cilju izgradnje
sekundarnih prebivališta) u dogledno bi vrijeme mogla ograničiti razvojne projekte koji ne štete
biološkoj raznolikosti. Da bi se takva budućnost spriječila, neophodno je potrebno dati potporu
razvoju održivog turizma koji ne šteti biološkoj raznolikosti.
Tradicionalne gospodarske djelatnosti na otoku su poljoprivreda i ribarstvo.

Poljoprivreda se temelji na proizvodnji vina, maslina, citrusa i povrća. Razvojni potencijali su

izuzetni (uz dodatak aromatičnih trava, klimatski uvjeti i potražnja na tržištu).

Poljoprivreda na otoku ima snažnu i još uvijek održivu tradiciju. Vinogradi i velike površine
pokrivene tipičnim mediteranskim biljnim vrstama pogodnima za medicinske i farmaceutske svrhe
oduvijek su dio otočkog krajobraza. Osim toga, na otoku se proizvodilo mnogo povrća. Vis je
izuzetno pogodan za citruse i slična stabla, ali i za druge voćke. Međutim, suvremena razvojna
kretanja (turizam, urbanizacija, špekulativne djelatnosti, itd.) ozbiljno ugrožavaju raspoloživo
poljoprivredno zemljište. Trenutno postoji prilično težak sukob između lokalnih vlasti koje žele
"pretvoriti" obradivo zemljište u građevinsko, i udruga proizvođača vina i obrtnika koji žele
očuvati zemlju i baviti se poljoprivrednim djelatnostima.
Postoji i problem raspoloživih količina vode za poljoprivredu na otoku. Hrvatske vode, tvrtka
nadležna za vodoopskrbu, upozorila je otočko stanovništvo da se moraju odlučiti što žele:
poljoprivredu ili turizam, jer vode nema dovoljno za oboje. Pa ipak, postoji mogućnost povećanja
sadašnjih kapaciteta vodoopskrbe za 20%. U svakom slučaju, ovo područje bilo bi savršeno mjesto
za pokazivanje alternativnih načina opskrbe s vodom ili dobivanja vode za poljoprivredu obradom
otpadnih voda.

Problemi su također vezani uz usitnjenost parcela i teškoće u uvođenju suvremene opreme.

Na kraju, postoji zemljišna parcela od oko 40 hektara koja bi se mogla upotrijebiti za pokazne
svrhe, što bi bilo od koristi za poljoprivrednike, ali kojom upravljaju lokalne vlasti. U svakom
slučaju, cijeli otok mogao bi biti mjesto na kojem bi se pokazali cjeloviti razvojni učinci različitih
gospodarskih djelatnosti i metode održivog upravljanja.

Povijest ribarstva stara je kao i otok. Neke od najvažnijih ribolovnih zona nalaze se na pokaznom
području (Jabuka, Palagruža). Tvornica za preradu ribe u Komiži bila je još jedan izvor
zapošljavanja na otoku, ali je suočena s teškim financijskim problemima. Postojale su neke
inicijative za izgradnju uzgajališta tune u blizini Komiže, gdje se nalazi tvornica za preradu ribe, ali
te inicijative nisu dobile potporu lokalnog stanovništva. Osim toga, država je najavila izgradnju
ribarske luke i riblje tržnice u Komiži, što podrazumijeva rekonstrukciju i povećanje stare luke i

121
kanalizacijske mreže. Žučno se raspravljalo o utjecajima ribarske luke i riblje tržnice na okoliš, ali
do sada nikakvi radovi još nisu započeli. Komiža je dobro poznati ribarski gradić i u isto vrijeme
vrlo važna ribarska luka. Ovdje su prisutne sve kategorije ribara, a njihovi problemi uglavnom su
isti kao i problemi na pokaznom području. Marikultura je ovdje manje važna. Šire područje oko
otoka Jabuke (poznato kao Jabučka kotlina) je najvažnije mrjestilište i uzgajalište oslića i škampa,
dvije glavne vrste o kojima ovisi kočarenje.

Budući da je desetljećima bio djelomično zabranjeno vojno područje, Vis je bio nedostupan za
turizam. Zato je sačuvao svoje prirodne ljepote. Danas je jedan od najnetaknutijih otoka u ovom
dijelu svijeta i kao takav je cilj mnogim turistima, osobito nautičarima. Najčešći turisti su oni iz
Italije koji dolaze izravno preko Jadrana brzim čamcima ili velikim jahtama. Dolje su prikazani
osnovni podaci o registriranim jedinicama, broju hotela i kapacitetima.

Tablica 15. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Splitsko-dalmatinske županije
Općina Registrirane Hoteli Sobe u privatnom Sobe
jedinice smještaju ukupno
Vis 4 2 300 475
Komiža 1 1 300 435
Ukupno 5 3 600 910

Intenzivne građevinske aktivnosti uglavnom su usmjerene na turizam, osobito u južnom i

sjeveroistočnom dijelu.

Opskrba energijom zadovoljava, postoji vodovodna mreža, ali količine koje se isporučuju nisu
dovoljne, naročito za vrijeme ljeta, radi slabog tehničkog opskrbnog kapaciteta. Na otoku postoje
bunari prirodne vode, ali ta se voda često miješa s morskom i zato nije za piće. Kanalizacijski
sustavi postoje u Visu i Komiži, ali ovaj drugi će Hrvatske vode rekonstruirati zato što su ispusti
smješteni na ulazu u luku.

Što se tiče komunalnog otpada postoje dva nekontrolirana odlagališta na otoku (koja koriste
općinska komunalna poduzeća). Ima još i mnogo drugih lokacija, uglavnom uz ceste, na kojima
pojedinci odlažu otpad.

Ceste je potrebno obnoviti i proširiti, a luka je dobra. Viška luka je nedavno obnovljena kako bi se
osiguralo sigurno pristajanje trajekata. Međutim, luka u Komiži je postala nedovoljna za sva
ribarska i nautička plovila koja u nju dolaze za vrijeme ljeta.

Što se tiče budućnosti, glavna problematika okoliša bit će povezana s razvojem turizma, kako
nautičkog tako i stacionarnog. Objekte za smještaj turista ne bi trebalo graditi od nule, nego bi
najprije trebalo iskoristiti napuštene vojne objekte. Osim toga, na otoku ne bi trebalo dopustiti
nikakve velike smještajne objekte. Na otoku se mogu poticati alternativni oblici turizma, osobito u
suradnji s lokalnim stanovništvom i tvrtkama. Nautički turizam bi trebalo podupirati, jer su
nautičari obično imućni turisti. Međutim, potrebno je izraditi strategiju razumnog i održivog
razvoja, vodeći računa o svim vrstama otpada koji se izbacuje iz takvih plovila. Štoviše, za nautički
turizam trebalo bi također osigurati nekoliko dodatnih sidrišta.

Onečišćenje. Otok Vis i okolni otoci nalaze se daleko od obale, što ima za posljedicu izuzetno
dobru ekološku kvalitetu morske vode. Usprkos tome potrebno je završiti izgradnju kanalizacijskih
sustava. Isto tako potrebno je (a) razviti alternativne sustave vodoopskrbe za ekološku

122
poljoprivredu i poljodjelske djelatnosti; (b) uvesti tehnike proizvodnje maslinovog ulja s nižim
koncentracijama ulja u otpadnim vodama i (c) uvesti opremu za destilaciju (vinogradi) koja za
proizvodnju otpada treba manje količine biološkog kisika.

3. Biološka raznolikost, vrijednosti, rizici

Biološka raznolikost
Otok Vis je najveći pučinski otok (88 km 2), relativno visok (uzdiže se do 587 m nadmorske
visine), smješten otprilike u sredini Jadranskog mora. Biljni svijet Visa obuhvaća predstavnike 76
porodica biljaka, oko 500 vrsta. Premda bogat, no ne jako bogat u florističkom smislu, Vis ima
staništa izuzetne kakvoće. Očuvanost staništa je dijelom rezultat dugog prisustva vojske na otoku i
relativno malog utjecaja čovjeka. U zadnjem desetljeću Vis je došao u žižu interesa kao elitno
turističko odredište sa svim mogućim negativnim utjecajima. U skupini pučinskih otoka južnog
Jadrana ima nekoliko otočića čija je površina manja od 20 km 2: Jabuka (<0,3 km2), Svetac (<0,3
km2), Biševo (5,3 km2), Sv. Andrija (<0,3 km2), Sušac (4,6 km2) i Palagruža (20 km2) koja se često
smatra malim otočjem (tj.. Palagruža se pored 2 glavna otoka sastoji još i od 14 malih dijelova
kopna). Ti otoci predstavljaju klasični primjer izrazito izoliranog područja i staništa koja djeluju
kao evolucijski izdvojene jedinice. Duga povijest evolucije uzrokovala je izdvajanje izuzetno
stenoendemičnih oblika opisanih na razini podvrsta i vrsta, danas dobro poznatih u svijetu. Pored
endemizma, neki otoci obilježeni su velikim bogatstvom vrsta. Na primjer, na otoku Svecu
površine od samo 1,5 km2 pronađeno je skoro 400 vrsta vaskularne flore. Kao spremnici genetski
jedinstvenih organizama, ovi otoci imaju pored nacionalne i veliku globalnu važnost. Neki od
otoka imaju specifične geomorfološke osobine kao što su Plava špilja na Biševu ili znakovi
vulkanskih aktivnosti u prošlosti na otocima Jabuka i Brusnik, koji su svrstani među
geomorfološke spomenike prirode. Prijeti im nekoliko opasnosti, osobito od turizma, blizine važnih
tankerskih putova, pretjeranog skupljanja endema, opasnost od genskog prijenosa među otocima
(nenamjeran ili namjeran prijenos vrsta) i opasnost od unesenih grabežljivaca (mačaka, štakora,
itd.).

Kao rezultat duge vojne prisutnosti na otoku i relativno slabog utjecaja čovjeka, Vis ima staništa
izuzetne kakvoće. Sjeverozapadna obala blizu ključne je jedan od epicentara endemizma u
Hrvatskoj. Na Visu je do sada zabilježeno 535 svojti biljaka od kojih su neke endemi: Anthyllis
vulneraria L. subsp. weldeniana (Rchb.) Cullen, Centaurea ragusina L., Portenschlagiella
ramosissima (Port.) Tutin, Dianthus ferrugineus subsp. libu rnicus (Bartl.) Tutin i Tanacetum
cinerariifolium (trevir.) Sch. Bip.

Na sjeveroistočnom dijelu otoka Visa nalaze se pješčane plaže s velikim brojem kritično ugroženih
i endemičnih biljnih vrsta kao što su Pancratium maritimum, Eryngium maritimum, Limonium
subanfractum, Elymus farctus, Echinophora spinosa. Sve stijene na otoku (na kopnu i obali) važne
su kao staništa endemičnih biljnih vrsta: Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin, Centaurea
ragusina L., Brassica mollis. Viško otočje je jedno od središta odakle se širi rod Asperula. Viško
otočje naseljava više od 20 endemičnih vrsta (5% od ukupne flore). Najznačajnije su Asperula
visianii Kor., Brassica botteri Vis., Centaurea chritmifolia Vis., Centaurea jabukensis Ginzb. et
Teyb., Centaurea pomoensis Ginzb. & Teyb., Centaurea fridericii Vis., Centaurea issaea Lovrić,
Dianthus multinervis Vis., Puccinellia teyberi Hay., Asperula staliana Vis., Brassica cazzae Ginzb.
et Teyb., Brassica frutescens (Vis.) Schloss. & Vukot., Limonium vestitum Salmon, Limonium
vestitum subsp. brusnicense Trinajstić, Limonium subanfractum Trinajstić, Limonium diomedeum
Brullo, Muscari speciosum March., Ornithogalum visianicum Tomm., Aurinia affinis (Ten.) M. G.,
Orthocaulos tertonaira M. G., Crocus thomasii Ten.

123
Podaci o kopnenoj fauni otoka Visa i fauni okolnog otvorenog mora su relativno oskudni i raštrkani
po znanstvenoj literaturi. To iznenađuje, jer su ovi otoci dobro poznati kao klasični primjer izrazito
izoliranog područja i staništa koja djeluju kao evolucijski izdvojene jedinice. Ispitivanje podzemne
faune dovelo je do otkrića troglobiontskog puža Pholeoteras euthrix na otoku Visu, što je prvi
otočki zapis u Hrvatskoj (ŠTAMOL i dr., 1999). Ostale podzemne vrste obuhvaćaju Aegonethes
cervinus i Aegonethes antilocarpa (Crustacea). Jednokrilac (Issus novaki) je endem otoka Sušca i
kritično ugrožena vrsta. Fauna gmazova obilježena je većim brojem endemičnih svojti guštera:
dalmatinska gušterica Podarcis (melisellensis) melisellensis s otoka brusnika, Podarcis
melisellensis ssp. pomoensis s otoka Jabuke i Podarcis sicula pelagosana s otoka Palagruža.
Taksonomski status ovih gušterica se trenutno istražuje i prvi rezultati bit će uskoro objavljeni (N.
TVRTKOVIĆ, pers. com.). U špilji Vora na otoku Visu živi zimska kolonija od oko 400 velikih
potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) (IUCN: LR.nt, HR: LR.nt).
Vis i okolni otoci su prostor gdje se gnijezde neke važne vrste ptica. Eleonorin sokol (Falco
eleonorae) (HR: EN, EU: rijedak41) gnijezdi se samo na ovom području. Procjenjuje se da je
populacija u 2000.g. iznosila ukupno 60-70 parova, pri čemu se jedna polovica populacije u
Hrvatskoj nalazila na jednom mjestu (mali pučinski otok). Populacija značajno oscilira (RADOVIĆ
i dr. u pripr.). Ova vrsta izrazito je osjetljiva na sakupljanje jaja, napade štakora i uznemirivanje
(TUCKER & HEATH 1994). Lokalno stanovništvo tradicionalno koristi mlade sokole za hranu, ali
ova je praksa zadnjih godina rijetka. Otoci predstavljaju jedini prostor za gniježđenje dva zovoja.
Još se ne zna dovoljno o rasprostranjenost kolonija malog zovoja (Puffinus yelkouan) (HR: DD,
EU: siguran). Populacija u Hrvatskoj vjerojatno ima manje od 150 reproduktivnih parova
(RADOVIĆ i dr. u pripr.). Skoro cijela hrvatska populacija velikog zovoja (Calonectris diomedea)
(HR: NT, EU: VU) gnijezdi samo na jednom otoku (Sv. Andrija). Glavni uzroci ugroženosti su
grabežljivci, uznemirivanje od strane čovjeka i iskorištavanja (Tucker and Heath 1994). Gnijezdeće
vrste također obuhvaćaju sivog sokola (Falco peregrinus) (HR: VU, EU: siguran).

Posebno je značajan otok Sveti Andrija (Svetac) s gnijezdećom kolonijom velikog zovoja
(Calonectris diomedea) od 1.000-1.200 parova (skoro cijela hrvatska populacija) i gnijezdilištem
eleonorinog sokola (Falco eleonorae) s oko 30 parova (oko polovica hrvatske populacije). Brojčani
prag za velikog zovoja iznosi 330 parova (HEATH & EVANS 2000). Lokalitet nije zaštićen.

Otočje Palagruže je najjužnija skupina otoka u Hrvatskoj. Ranija istraživanja već su potvrdila
njegovu jedinstvenost. Do sada je zabilježeno 220 biljnih vrsta. Među njima prevladava Euphorbia
dendroides. Ostale zabilježene endemične biljne vrste na Palagruži su Porina ginsbergeri, Muscari
neglectum var. speciosum, Ornithogalum visiani. Na hridima Male Palagruže pronađene su
Centaurea friderici i Brassica botteri. Do sada je zabilježeno preko 120 životinjskih vrsta koje tu
žive, uključujući tri svojte endemičnih puževa (Eobania vermiculata pelagosana, Chondrula
quinquedentata pelagosana i Siciliaria gibbula pelagosana), četiri endemične kornjače
(Ottiorrhynchus juvencus var.pelagosanus, Pimelia rugulosa var. pelagosana, Stenosis brenthoides
pelagosana i Asida meliselensis) i endemičnu primorsku guštericu (Podarcis sicula pelagosana).
Otočje je vrlo bitan lokalitet za ptice selice koje se na njemu zaustavljaju u prelijetanju Jadranskog
mora. U jesen 1997. najbrojnije ptice grabežljivice bile su škanjac osaš (Pernis apivorus) i eja
močvarica (Circus aeruginosus), a najbrojnije migratorne ptice pjevice siva grmuša (Sylvia borin),
brezov zviždak (Phylloscopus trochilus) i žuti voljić (Hippolais icterina). Ostale migratorne vrste
obuhvaćaju brojne ptice pjevice, ptice grabežljivice, bijelu rodu (Ciconia ciconia), sivu čaplju
(Ardea cinerea) i žličarku (Platalea leucorodia). Postoji kolonija od oko 1.500 parova galeba
klaukavca (Larus cachinnans), a potvrđeno je gniježđenje velikog zovoja (Calonectris diomedea) i
endemske smeđe čiope (Apus pallidus illyricus).

41
HR – status po nacionalnoj klasifikaciji; EU – status po EU klasifikaciji

124
Oko otočja Palagruže zabilježena je 321 svojta makrofitskih algi i 1 morski fanerogam. Premda su
provedena neka preliminarna ispitivanja, nema detaljnih podataka za faunu, osobito bentosku.
Pošto je produktivnije nego što se to očekivalo, područje oko Palagruže već je duže vremena važno
ribolovno područje (Institut za oceanografiju i ribarstvo, 1999.).

Mali dio otoka Visa i otočića Jabuke i Brusnika su vulkanskog porijekla. Radi svojeg položaja na
pučini i nepristupačnih obala, Jabuka je slabo istražena. U geomorfološkom i biološkom smislu
Jabuka se znatno razlikuje od ostalih (vapnenačkih) obala istočnog Jadrana. Površine od vulkanskih
stijena obično su glatke i homogene. ZAVODNIK i dr. (2000) proučili su dotadašnja istraživanja oko
i na otoku i na njih nadogradili rezultate svojih istraživanja. Do sada je utvrđeno oko 300 svojti, od
čega je na tom području po prvi put primijećeno više od 150. ZAVODNIK i dr. (2000) su prilikom
kratkog istraživanja Jabuke ronjenjem zabilježili 159 svojti. U pogledu europske Direktive o
staništima Jabuka je svakako lokalitet koji je vrijedan zaštite i očuvanja radi svojih
geomorfoloških, oceanografskih i bioloških posebnosti.

Područje Jabučke kotline (najveća dubina u srednjem Jadranu – 270 m) je važno kao ribolovno
područje za kočarenje po dnu (lov na oslića Merluccius merluccius i škampe Nephrops
norvegicus). Ovo područje graniči s područjem projekta, a ipak je ugroženo. U slučaju oslića
Jabučka udolina predstavlja glavno mrijestilište u Jadranskom moru, a u slučaju škampa
najrizičnije područje. Velik pritisak ribolova i nestandardizirana (neselektivna) ribolovna oprema
već su izazvali negativne posljedice na pridneni ekosustav i biološku raznolikost vrsta (JUKIĆ-
PELADIĆ i dr., 2001).

Litoralne biocenoze na području srednjedalmatinskih otoka istraživao je GAMULIN-BRIDA (1979).

Životne zajednice prema svojim osnovnim osobinama spadaju u biogeografske jedinice Jadranskog
mora, pa prema tome i Sredozemlja. Međutim, postoje posebne osobine koje se odnose na
određene ekološke uvjete ove zone, na njezinu geomorfologiju i geološku povijest. Radi svojeg
zemljopisnog položaja životne zajednice nalaze se pod utjecajem zapadnog i istočnog Sredozemlja.
Kod nekih termofilnih vrsta kao što su Chaetaster longipes i Ophidiaster ophidianus primjećeno je
povećanje u usporedbi sa sjevernim lokalitetima. Isto tako zabilježena je temeljna sličnost
bentoskih biocenoza i onih u zapadnom Sredozemlju. Pa ipak, također je primjećena veza s
istočnim Sredozemljem kroz neke termofilne vrste koje nisu tako rasprostranjene u zapadnom
Sredozemlju, a koje su karakteristične za koraljne biocenoze (Hacelia attenuata, Centrostephanus
longispinus) i biocenoze polu-mračnih špilja (Madracis pharensis). Nedavno je radi globalnog
zatopljenja mora Ophidiaster ophidianus primijećen više prema sjeveru – duž sjeverozapadnog
dijela Dugog otoka (BAKRAN-PETRICIOLI i dr., 1995).

Rizici: Glavni rizici po biološku raznolikost su:

 opasnost od nekontroliranog / neodrživog razvoja u kombinaciji s postojećim nedovoljnim
poznavanjem prostornih aspekata biološke raznolikosti, osobito na operativnoj / mikro-osnovi,
te utjecaja na priobalna i morska područja;
 pogrešno upravljanje i neprikladno ponašanje stanovništva i turista radi nepostojanja ili slabih
ili neodgovarajućih informacija, djelomično kao posljedica nedostatka podataka i njihovog
tumačenja za potrebe korisnika;
 planiranje i izdavanje dozvola koje se temelji na nepotpunim i/ili nepouzdanim podacima o
biološkoj raznolikosti; noviji alati (CCA, SPO, prostorno planiranje s cjelovitim pristupom) ne
koriste se u praksi,
 biološka raznolikost na udaljenim otocima ugrožena radi nedostatne kontrole i opasnosti od
požara,

125
 šumski požari i, ako je do njih došlo, nepostojanje primjerenog planiranja i provedbe
odgovarajuće sanacije poslije požara koja vodi računa o biološkoj raznolikosti.

4. Ključni dionici: između velikog broja potencijalnih dionika koji su se iskristalizirali tijekom
faze PDF B, treba spomenuti sljedeće:
 na županijskoj razini: Hrvatske vode, Hrvatske šume, županijski zavod za planiranje,
županijska Javna ustanova za zaštitu prirode,
 turizam: županijske turističke zajednice (ŽTZ), lokalne (općinske) turističke zajednice, Hotel
Issa, Hotel Tamaris, Paula (mali obiteljski hotel) i, veći broj privatnih vlasnika smještajnih
kapaciteta,
 poljoprivreda: zadruga Smokova, Viška udruga privatnih agro-poljoprivrednika, velik broj
poljoprivrednika zainteresiranih za ekološku i certificiranu poljoprivredu,
 uzgoj riba i školjaka: određeni broj privatnika
 ostalo: Poynter (međunarodna privatna skupina), PAP/RAC, WWF, Lijepa naša (na cijelom
pokaznom području), Sunce, Otoče volim te, ostale NVU, udruženja učenika.

5. Temeljne aktivnosti mogu se sažeto prikazati kako slijedi:

 stanovništvo i dalje napušta tradicionalne gospodarske djelatnosti,
 aktivnosti stanovništva i privatnog sektora ne koriste razvoj i prilike za zaradu iz ekološke i
certificirane proizvodnje, osobito proizvodnje glasovitih tradicionalnih proizvoda,
 širenje turizma preko granica prihvatnog kapaciteta, s izrazito negativnim utjecajem na
biološku raznolikost,
 planiranje i razvoj koji se temelje na nepotpunom poznavanju zaštite biološke raznolikosti i
održivog korištenja,
 nekontrolirano kupovanje zemljišta koje na mnogim mikro-područjima zahtijeva zaštitu ili
pažljivo utvrđene i obavezne uvjete načina korištenja,
 postepeno povećanje onečišćenja.

6. Ključne karakteristike zajedničke ili različite u usporedbi s drugim pokaznim područjima:

 biološka raznolikost: okoliš i biološka raznolikost dobro očuvani radi restriktivnog režima za
vrijeme socijalizma (zabranjeno vojno područje); velike vrijednosti i bogatstvo biološke
raznolikosti neprepoznati na razini planiranja/razvoja, nedostatak znanja i interpretacije,
 cijelo područje je pod snažnim pritiskom razvoja, prijeko je potrebno prostorno planiranje na
temelju unaprijeđenog znanja i poznavanja vrijednosti i problematike biološke raznolikosti,
 udaljeni otoci sa specifičnim problemima i uvjetima, izuzetno vrijedna biološka raznolikost i
nedovoljna kontrola gostiju,
 turizam: ograničen fizički kapacitet za širenje, ali visok kvalitativni potencijal za zadovoljenje
turista, planovi lokalnih i privatnih vlasnika daleko iznad prihvatnog kapaciteta, bogata
biološka raznolikost niti je prepoznata niti se koristi kao pokretač turističkog razvoja,
 ribarstvo i marikultura: velike mogućnosti širenja koje nije štetno za okoliš, preduvjeti za
planiranje nisu odgovarajuće ispunjeni, ribogojilišta – potrebno upravljanje koje ne šteti
biološkoj raznolikosti,
 poljoprivreda: velika područja pogodna za ekološku i certificiranu poljoprivredu, uzgajanje
poznatih vrsta grožđa, maslina, aromatičnih i zavičajnih trava, zanimanje za širenje koje ne
šteti biološkoj raznolikosti,
 otok Biševo na kojem je 85% područja nedavno izgorjelo, vrlo vrijednih staništa i drugih
visokih vrijednosti važnih za biološku raznolikost, mogućnosti osmišljavanja programa
sanacije na temelju biološke raznolikosti i njegova provedba kao pilot programa.

126
7. Projektne strategije usmjeravanja: Ključne strategije projekta specifične za ovo pokazno
područje su:
 prikupljanje, sistematiziranje i interpretacija vrijednosti biološke raznolikosti na operativnoj
razini,
 istraživanja biološke raznolikosti mora,
 kritička analiza relevantnih planova na temelju biološke raznolikosti, unaprijeđenog znanja o
biološkoj raznolikosti i ugrađivanje novih znanja u planove i prakse,
 pokazne djelatnosti kao mogućnosti za širenje tradicionalnih djelatnosti, ponovno obrađivanje
napuštenog zemljišta, uzgoj riba i školjaka koji ne štete biološkoj raznolikosti a donosi zaradu,
 pokazne djelatnosti, obučavanje iz i tehnička pomoć za certificiranu poljoprivredu,
 izrada plana upravljanja turizmom koji se temelji na biološkoj raznolikosti i ne šteti biološkoj
raznolikosti, planova raznovrsnih ruta, ozelenjivanje smještajnih kapaciteta, zeleni nadzor,
 nadzor i suzbijanje onečišćenja uz prilagođivanje metoda praćenja, izgradnja postrojenja za
obradu otpadnih voda koja ne štete biološkoj raznolikosti,
 pilot projekt u suradnji s Hrvatskim šumama za izradu plana sanacije izgorjelih područja
(Biševo) koji se temelji na biološkoj raznolikosti,
 potreba za jačanjem kapaciteta za redovne inspekcije na udaljenim otocima,
 potpora, pomoć i savjeti za osnivanje ekološkog posjetiteljskog/obrazovnog centra, na temelju
biološke raznolikosti,
 participatorne djelatnosti koje se odnose na jačanje javne svijesti, razumijevanje biološke
raznolikosti kao gospodarskog pokretača i vrijednosti koje treba zaštititi, organiziranje
obrazovnih i promotivnih kampanja zamišljenih na participatornoj osnovi i izvedivog
participatornog praćenja biološke raznolikosti.

3. Šire područje ušća rijeke Krke (Šibensko-kninska županija)

1. Granice. Područje obuhvaća općine oko rijeke Krke od nacionalnog parka Krka do ušća rijeke
Krke, uključujući Prokljansko jezero i kanal Sv. Ante, s okolnim područjem mora omeđenim
otocima Prvić, Zlarin i Krapanj, vidi kartu u Dodatku 5. Na ovom području nalaze se općine
Bilice (nova općina, statistički podaci uključeni u Šibenik), grad Šibenik, Skradin i Vodice. Što se
tiče Šibenika, glavnog grada ove županije, samo se područje u susjedstvu rijeke Krke smatra
dijelom pokaznog područja. Osnovni podaci o broju stanovnika i površini općina navedeni su u
tablici dolje.

Tablica 16. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Šibensko-kninske županije
Općine: Broj stanovnika Površina, km2
Bilice (stat. podaci uklj. u Šibenik)
Šibenik 52.000 428
Skradin 4.000 187
Vodice 9.400 109
Pokazno područje ukupno 65.000 724

2. Društveno-gospodarsko stanje: Stanovništvo, gospodarski sektori, društveno-gospodarski

izazovi
Područje je obilježeno relativno malim brojem stanovnika, ako se isključi grad Šibenik.
Tradicionalne gospodarske djelatnosti su poljoprivreda, ribarstvo i uzgoj školjaka, te turizam. Ovaj
zadnji povezan s privlačnošću obližnjeg nacionalnog parka Krka. Područje nudi odlične
mogućnosti za pokretanje, podupiranje i pokazivanje održivog razvoja koji ne šteti biološkoj
raznolikosti.

127
Turizam. S gledišta turističkog razvoja ovo je područje vrlo privlačno ne samo za izgradnju novih
prihvatnih kapaciteta, nego i kao područje pogodno za provedbu novih oblika turističke ponude kao
što su seoski turizam, eko-turizam, gastronomski turizam, itd. Ovo područje, zajedno s obližnjim
nacionalnim parkom Krka čini jedinstveno turističko odredište. Osnovni podaci o registriranim
jedinicama, broju hotela i kapacitetima prikazani su dolje.

Tablica 17. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama pokaznog područja
Šibensko-kninske županije
Općina Registrirane Hoteli Sobe u privatnom Sobe
jedinice smještaju ukupno
Bilice (stat. podaci
uklj. u Šibenik)
Šibenik 12 8 2.100 4.700
Skradin 4 1 50 100
Vodice 23 9 4.000 5.600
Ukupno 39 18 6.150 10.400

Osim toga u Skradinu postoji marina sa 186 vezova. Smještaj u privatnim kućama cvjeta.
Novi planovi namjene prostora predviđaju sljedeće projekte na ovom području:
 u Zatonu – mali hotel s oko 60 kreveta i bungalove,
 u Raslini – turističko naselje s 200 kreveta i auto-kampom za oko 900 osoba, i
 u Bilicama – turističko naselje s 500 kreveta i auto-kampom za oko 900 osoba.

Poljoprivreda. Pokazno područje je široko, a dijelovi mu se prilično razlikuju. Poljoprivreda u

smislu maslinika u nižim i stočarstva u višim predjelima kanjona oduvijek je tradicionalna
gospodarska djelatnost. Međutim, oslabila je u zadnjoj polovici 20. stoljeća, ali izgleda da se
zadnjih nekoliko godina počela oporavljati. Činjenica je da se pojačalo zanimanje za različite
gospodarske djelatnosti, osobito u smislu stvaranja malih zadruga s jedne i njihovog "umrežavanja"
s druge strane. Što se tiče prirode poljoprivrednih djelatnosti, radi se uglavnom o maslinicima i
stočarstvu (ovce), što je povezano s proizvodnjom sira i maslinovog ulja. S druge strane, neke
privatne, ali ne baš male kompanije, pokazuju zamjetljivo zanimanje za ovo područje, te planiraju
intenzivne poljoprivredne djelatnosti (maslinici, voće).

U pogledu cjelokupne razine razvoja ove županije i pretpostavljajući kretanja u bližoj budućnosti,
ovo područje moglo bi biti idealan prostor za demonstriranje/pokazivanje upravljačkih sposobnosti
i metoda koje dovode do održivog poljoprivrednog razvoja, kao i rasta malih obiteljskih
gospodarstava povezanih s turizmom. Ovo se posebno odnosi na neposrednu blizini nacionalnog
parka Krka.

Tradicionalna poljoprivreda ima velike mogućnosti za zeleni razvoj i razvoj na temelju ekološki
certificiranih proizvoda. Velike površine napuštenog zemljišta nude mogućnost za ponovno
obrađivanje na temelju biološke raznolikosti. SMS, jedina velika eko-kompanija u Dalmaciji,
postepeno širi površine pokrivene višegodišnjim nasadima (masline, smokve, grožđe), a Hrvatske
šume planiraju pokrenuti pilot projekte iste vrste. Obje kompanije zainteresirane su za partnerstvo s
COAST projektom u cilju širenja/ponovnog obrađivanja pogodnih područja koje ne šteti biološkoj
raznolikosti. Osim toga, velik broj privatnih subjekata zainteresiran je za slične aktivnosti, osobito
za pokretanje certificirane poljoprivrede.

128
Ribarstvo. Unutar granica pokaznog područja, ušća rijeke Krke od Skradina do izlaza iz kanala Sv.
Ante, ima vrlo značajnih lokacija za uzgoj školjaka, prvenstveno dagnji. Radi mogućnosti uvođenja
drugih vrsta školjaka u uzgoj, te radi mogućeg proširenja proizvodnje dagnji preko granica
pokaznog područja (u Šibenski kanal), postoje mogućnosti za daljnji razvoj marikulture školjaka.
Na ovom području prisutne su sve kategorije ribara, pri čemu su športski ribolovci vrlo brojni.
Grad Šibenik je također vrlo značajna luka za velik broj komercijalnih koča koje love uglavnom na
području oko Jabučke kotline, ali isto tako i na drugim ribolovnim prostorima. Ova komercijalna
plovila suočena su s raznim problemima kao što je nepostojanje organiziranog sakupljanja otpada
(tj. otpadnog ulja i baterija) u luci, slabe selektivnosti ribolovne opreme, itd.

Nekada je u Prokljanskom jezeru bilo važno stanište jakopske kapice (Pecten jacobeus), ali danas
je populacija te školjke gotovo potpuno nestala – zoran primjer gubljenja biološke raznolikosti.
Pored toga, Šibenski kanal je mrjestilište za mladu srdelu. Pa ipak, usprkos zakonske zabrane, ova
mlada i mala riba (ispod zakonski dozvoljene veličine) često se lovi i nudi na prodaju (na ribljim
tržnicama u Splitu, Šibeniku i dr.). Iz tog razloga potrebno je poboljšati praćenje srdele, uz
eventualno povećanje učinkovitosti inspekcije, osobito u pogledu prodaje ribe ispod zakonski
dozvoljene veličine.

Sadašnji kapacitet uzgajanja školjaka mogao bi se utrostručiti; osim toga potrebno je premjestiti
postojeća uzgajališta koja se nalaze u Prokljanskom jezeru, radi čestih slučajeva onečišćenja i
uništavanja kisika. I premještanje i buduće širenje treba locirati na morskom području uz ušća, ali
nedostatak podataka i poznavanja biološke raznolikosti, prostornog planiranja i procjena
prihvatnog kapaciteta predstavljaju prepreke tom širenju.

Onečišćenje. S gledišta onečišćenja, ušće rijeke Krke je znanstveno vrlo dobro istraženo područje.
Prema utvrđenom trofičnom indeksu ovo područje predstavlja vruću točku (hot spot) na obali
istočnog Jadrana, što je rezultat utjecanja riječnih voda koje donose značajne količine dušika i
silicijevih hranjivih tvari, te kanalizacijskih voda s povišenim sadržajem fosfata. Zato je, imajući na
umu moguće utjecaje na marikulturu – osobito uzgoj školjaka, ovo područje svrstano u kategoriju
srednje osjetljivosti. Ovo stanje bi se trebalo poboljšati završetkom izgradnje kanalizacijskog
sustava (koji je u izgradnji, u okviru projekta nadzora nad onečišćenjem voda na Jadranu i u
priobalnim gradovima) i drugim zahvatima (uključujući djelatnosti iz COAST projekta). Treba
voditi računa o mogućim negativnim pojavama (anoksija/hipoksija pridnene vode, pojava masovne
smrtnosti) u Prokljanskom jezeru.

3. Biološka raznolikost: bogatstvo, vrijednosti, rizici

Biološka raznolikost
Činjenica da je velik dio rijeke Krke obuhvaćen nacionalnim parkom najbolje odražava važnost
prirodnih vrijednosti i bogatstvo ovog područja. Premda ne čini dio nacionalnog parka, područje od
Skradina do kanala Sv. Ante predstavlja također vrlo zanimljivu i vrijednu regiju u smislu biološke
raznolikosti. Lokacija je važnija i vrednija radi vodenih staništa ušća Krke nego radi kopnenih.

Utjecaj čovjeka na ovoj lokaciji vrlo je snažan. Najbolje se ogleda u činjenici da oko 40% svih
poligona staništa pripada staništima na koje utječe čovjek. Od prirodnih kopnenih staništa više od
75% spada u povremene potoke, ilirsko-jadranski bjelogorični gustiš, ilirske garige,
istočnosredozemne kserične travnjake, dalmatinske kremene travnjake, suhe travnjake istočnog
sub-Sredozemlja, šume dalmatinskog bijelog hrasta i šume zapadnobalkanskog crnog bora.

 Na ovom području obitava najmanje 16 vrsta s Crvenog popisa ugroženih biljaka i

životinja Hrvatske koje su, prema kriterijima IUCN-a, kritično ugrožene, ugrožene ili

129
 rizične, i 21 vrsta s Crvenog popisa koja je strogo zaštićena prema Konvenciji o zaštiti
divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).
 Na ovom području od posebne su važnosti ptice grabljivice kao sivi sokol (Falco
peregrinus), krški sokol (Falco biarmicus), zmijar (Circaetus gallicus) i prugasti orao
(Hieraeetus fasciatus).
 Radi postepenog nestajanja močvara osobito su vrijedne ptice močvarice kao bukavac
(Botaurus stellaris), žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta),
velika bijela čaplja (Egretta alba) i čaplja danguba (Ardea purpurea).
 Ovo područje je stalno stanište vuka (Canis lupus), vrste ugrožene na europskoj razini i
strogo zaštićene Konvencijom o zaštiti divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska
konvencija).
 Osobito je vrijedna vidra (Lutra lutra) koja živi na području oko rijeke Krke.
 Skupina šišmiša (Chiroptera), koja je u nacionalnom parku Krka zastupljena s 18 vrsta,
također pridonosi ovoj velikoj biološkoj raznolikosti.
 Na ovom području široko su rasprostranjene tri ugrožene vrste gmazova: barska kornjača
(Emys orbicularis) i kopnena kornjača (Testudo hermanni) te pjegava crvenkrpica (Elaphe
situla).
 Od dodatne je važnosti za ovo područje povremena prisutnost dobrog dupina (Tursiops
truncatus) u ušću rijeke Krke.

Ovo je područje bogato vrstama vaskularne flore s Crvenog popisa (do 23 prema MTB/4) i
endemičnim biljnim vrstama (do 11 po MTB/4). Na ovom su području zabilježene tri kritično
ugrožene biljne vrste:
 Bupleurum lancifolium Hornem
 Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy
 Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert

S obzirom da je ovo područje floristički nedovoljno istraženo za očekivati je da je stvarni broj

endemičnih i ugroženih biljnih vrsta mnogo veći.

Rizici: Glavni rizici po biološku raznolikost su:

 utjecaji pojačanog onečišćenja mora na pokaznom području (izuzetno osjetljivo područje) i
Prokljanskog jezera; hoće li razvoj i politika obrade otpadnih voda biti neodrživi ili
neusklađeni s prioritetima koji se odnose na biološku raznolikost,
 opasnost od nekontroliranog / neodrživog razvoja u kombinaciji s postojećim nedovoljnim
poznavanjem prostornih aspekata biološke raznolikosti, osobito na operativnoj / mikro-osnovi,
 pogrešno upravljanje i neprikladno ponašanje stanovništva i turista radi nepostojanja ili slabih
ili neodgovarajućih informacija, djelomično kao posljedica nedostatka podataka i njihovog
tumačenja za potrebe korisnika,
 planiranje i izdavanje dozvola koje se temelji na nepouzdanim podacima o biološkoj
raznolikosti; noviji alati se ne koriste (CCA, SPO, prostorno planiranje s cjelovitim pristupom)
 šumski požari i, ako je do njih došlo, nepostojanje procesa planiranja i provedbe odgovarajuće
sanacije poslije požara koja vodi računa o biološkoj raznolikosti.

4. Ključni dionici: između velikog broja potencijalnih dionika koji su se iskristalizirali tijekom
faze PDF B, treba spomenuti sljedeće:
 na županijskoj razini: Hrvatske vode, Hrvatske šume, županijski zavod za planiranje,
 turizam: županijske turističke zajednice (ŽTZ), lokalne (općinske) turističke zajednice, Hoteli
Solaris, skupina Vodice, Jadran (Sbk), 10 malih obiteljskih hotela, veći broj privatnih vlasnika
smještajnih kapaciteta,

130
 poljoprivreda: SMS, Eco-Krka, Eco-Dalmacija-Varivode, nekoliko poljoprivrednih zadruga,
poljoprivrednici zainteresirani za ekološku i certificiranu poljoprivredu,
 uzgoj riba i školjaka: Šibenska zadruga za dagnje, određeni broj privatnih vlasnika
 ostalo: Lijepa naša (na cijelom pokaznom području), Civis Scardona, ostale NVU, udruženja
učenika, Sokolarski centar, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Kornati.

5. Temeljne aktivnosti mogu se sažeto prikazati kako slijedi:

 stanovništvo i dalje napušta tradicionalne gospodarske djelatnosti,
 aktivnosti stanovništva i privatnog sektora ne koriste razvoj i prilike za zaradu koja se može
ostvariti iz ekološke i certificirane proizvodnje, osobito proizvodnje glasovitih tradicionalnih
proizvoda,
 neodrživo širenje turizma preko granica prihvatnog kapaciteta, s izrazito negativnim utjecajem
na osjetljivu biološku raznolikost i staništa,
 planiranje i razvoj koji se temelje na nepotpunom poznavanju zaštite biološke raznolikosti i
održivog korištenja,
 nekontrolirano kupovanje zemljišta koje na mnogim mikro-područjima zahtijeva zaštitu ili
pažljivo utvrđene i obavezne uvjete načina korištenja,
 postepeno povećanje onečišćenja.

6. Ključne karakteristike zajedničke ili različite u usporedbi s drugim pokaznim područjima:

 biološka raznolikost: okoliš i biološka raznolikost još su uvijek dobro očuvani; velike
vrijednosti i bogatstvo biološke raznolikosti neprepoznati na razini planiranja/razvoja,
nedostatak znanja i interpretacije,
 cijelo područje pod snažnim je pritiskom razvoja, prijeko je potrebno prostorno planiranje na
temelju unaprijeđenog znanja i tumačenja vrijednosti biološke raznolikosti,
 turizam: dobri fizički kapaciteti za daljnje širenje i visok kvalitativni potencijal za zadovoljenje
turista, planovi lokalnih i privatnih vlasnika su iznad prihvatnog kapaciteta, bogata biološka
raznolikost niti je prepoznata niti se koristi kao pokretač turističkog razvoja; mogućnost i
potreba povezivanja planova za posjetitelje Nacionalnog parka Krka s turističkim potencijalom
pokaznog područja,
 ribarstvo i marikultura: značajne mogućnosti širenja koje nije štetno za okoliš, osobito uzgoja
školjaka; potrebno premjestiti uzgajališta školjaka iz Prokljanskog jezera u područje mora na
ušću, preduvjeti za planiranje nisu odgovarajuće ispunjeni, uzgajalištima školjaka treba
upravljati na način koji ne šteti biološkoj raznolikosti,
 poljoprivreda: velike napuštene površine treba ponovno obrađivati, a pogodne su za ekološku i
certificiranu poljoprivredu; obnova i širenje tradicionalne proizvodnje poznatih vrsta vina,
uzgajanje maslina, aromatičnih i zavičajnih trava, zanimanje za širenje i ponovno obrađivanje
napuštenih površina koje ne šteti biološkoj raznolikosti,
 Nacionalni park Krka, mogućnost gospodarskog povezivanja s proizvodnim sektorima,
potrebno razriješiti sukobe.

7. Projektne strategije usmjeravanja: Ključne strategije projekta specifične za ovo pokazno

područje su:
 prikupljanje, sistematiziranje i interpretacija vrijednosti biološke raznolikosti na operativnoj
razini,
 kritička analiza relevantnih planova na temelju biološke raznolikosti, unaprijeđenog znanja o
biološkoj raznolikosti i ugrađivanje novih znanja u planove i prakse,
 aktivnosti kojima se demonstriraju/pokazuju mogućnosti za širenje tradicionalnih djelatnosti,
ponovno obrađivanje napuštenog zemljišta, uzgoj riba i školjaka koji ne štete biološkoj
raznolikosti a donose zaradu, te davanje potpore takvim djelatnostima,

131
 demonstracijske/pokazne djelatnosti, obučavanje iz i tehnička pomoć za certificiranu
poljoprivredu,
 izrada plana upravljanja odredištem koji se temelji na biološkoj raznolikosti i ne šteti biološkoj
raznolikosti, planova zelenih ruta, ozelenjivanje smještajnih kapaciteta, zeleni nadzor,
 demonstracijske/pokazne aktivnosti za prostorno planiranje i procjenu prihvatnog kapaciteta
vanjskog područja ušća, prema kojem se usmjeravaju uzgajališta školjaka i turizam,
 nadzor i suzbijanje onečišćenja uz prilagođivanje metoda praćenja, izgradnja postrojenja za
obradu otpadnih voda koja ne štete biološkoj raznolikosti,
 participatorne djelatnosti koje se odnose na jačanje javne svijesti, razumijevanje biološke
raznolikosti kao gospodarskog pokretača i vrijednosti koje treba zaštititi, organiziranje
obrazovnih i promotivnih kampanja zamišljenih na participatornoj osnovi i izvedivog
participatornog praćenja biološke raznolikosti,
 izrada i provedba strategije za rješavanje sukoba koja obuhvaća nacionalni park Krka i
pokazno područje.

4. Sjeverozapadno područje Zadra, otok Pag, Novigradsko i Karinsko more (Zadarska

županija)
1. Granice. Ovo područje obuhvaća sjeverozapadni dio Zadarske županije, otok Pag (povezan s
kopnom pomoću mosta), morska područja Novigradskog i Karinskog mora, te more oko otoka
Paga i obalna područja, vidi kartu u Dodatku 5. Općine na ovom području su Pag, Povljane,
Privlaka, Nin, Ražanac i Posedarje. Osnovni podaci o broju stanovnika i površini općina navedeni
su u tablici dolje.

Tablica 18. Broj stanovnika i površina općina na pokaznom području Zadarske županije
Općine: Broj stanovnika Površina, km2
Pag 4.400 162
Povljane 700 39
Privlaka 2.200 11
Nin 4.600 90
Ražanac 3.100 69
Posedarje 3.500 77
Pokazno područje ukupno: 18.500 448

2. Društveno-gospodarsko stanje: stanovništvo, gospodarski sektori, društveno-gospodarski izazovi

Ovaj dio Zadarske županije ima dugu i bogatu povijest. Tu je bio kulturni i vjerski centar hrvatskog
naroda, dugo vremena bio je sjedište hrvatskih vladara i stalno sjedište biskupa. Kao takvo, bogato
je povijesnim i arheološkim nasljeđem. Pored toga što je okruženo s nekoliko nacionalnih parkova i
parkova prirode, područje ima vrlo bogatu biološku raznolikost, osobito na jugoistočnom dijelu
otoka Paga. Osim toga, na području postoje brojni kulturni i povijesni spomenici (Nin, Pag) kao i u
njegovoj okolici (Zadar). U središnjem dijelu područja nalaze se Ravni Kotari, tradicionalno
poljoprivredno područje prikladno za razvoj različitih oblika djelatnosti seoskog turizma,
uključujući turizam na seoskim gospodarstvima. Na cijelom području postoje brojni gastronomski
specijaliteti kao što su riba, školjke (iz Novigradskog mora), poznati ovčji sir s otoka Paga, odlična
vina i maslinovo ulje.

Turizam. U pogledu turizma, sjeverozapadno područje zadarske županije je pogodno za razvoj u

integralno turističko odredište. U ovom času turistička potražnja uglavnom je koncentrirana na
njegove granice, osobito na Nin i Pag, te u manjoj mjeri na Ražanac i Posedarje. Osim toga postoji
mogućnost za razvijanje zdravstvenog turizma na temelju ljekovitog blata u Ninu, Pagu i Karinu.
Nasuprot tome, unutrašnjost ovog područja ne koristi se uopće u smislu turističkog razvoja.

132
Obzirom da se ovo područje sastoji od nekoliko lokaliteta koja su već prezasićena masovnim
turizmom, a drugi lokaliteti se uopće ne koriste, područje se čini vrlo pogodnim za provedbu
cijelog niza mjera i programa. Osnovni podaci o registriranim jedinicama, broju hotela i
kapacitetima prikazani su dolje.

Tablica 19. Registrirane jedinice, broj hotela i kapaciteti po općinama na pokaznom području
Zadarske županije
Općina Registrirane Hoteli Sobe u privatnom Sobe
jedinice smještaju ukupno
Pag 15 3 2.150 3.450
Povljane 2 - 370 500
Privlaka 1 - 630 1.100
Nin 5 3 1.000 2.800
Ražanac 4 - 350 550
Posedarje 1 - 300 350
Ukupno 28 6 4.800 8.750

Turizam se smatra glavnom silnicom razvoja na ovom području. Snažan rast turizma posebno se
planira na otoku Pagu. U skoroj budućnosti može se očekivati veći priljev kapitala u tu djelatnost
(rekreativni turizam, turistički apartmani i dr.). Pa ipak, rast turizma treba pažljivo planirati i voditi,
odrediti ga prema prihvatnim kapacitetima prirodnih lokaliteta i resursa, osobito vode i mora;
prema jedinstvenim pješčanim plažama na otoku Pagu; prema gospodarenju otpadom i otpadnim
vodama, povećanju turizma za vrijeme turističke sezone i dr. Turizam treba povezati s razvojem
poljoprivrede i zanata, temeljiti razvoj na turizmu malih razmjera, osobito turizmu u
domaćinstvima. Što se tiče ostalih proizvodnih sektora, sadašnji karakter i razvojno planiranje
turizma na pokaznom području su daleko od toga da se temelje na svijesti o i potencijalima
biološke raznolikosti.

Poljoprivreda. Ovo područje je posebno zanimljivo s gledišta poljoprivrede. Razlog ne leži u

intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, nego u raznovrsnosti poljoprivrednih djelatnosti na ovom
području, osobito na samom otoku.

Radi izuzetnog kraškog sastava i uvjeta, poljoprivreda na otoku Pagu usredotočila se na stočarstvo,
osobito uzgoj koza i ovaca. Proizvodnja hrane je također vrlo značajna, osobito proizvodnja
poznatog paškog sira i soli, pri čemu se u solani Pag koriste tradicionalne tehnike. Južni obronci
otoka pogodni su za maslinike, a na otoku ima i mnogo trava.

Ravni Kotari oduvijek su bili važno poljoprivredno područje, poznato po hortikulturi, proizvodnji
povrća, voća i vina.

Što se tiče drugih djelatnosti, otok je poznat po svojim potencijalima za proizvodnju energije iz
vjetra (takva postrojenja odobrena su na pokaznom području).

Ovo područje moglo bi biti mjesto na kojem bi se pokazalo kako se razvoj drugih djelatnosti može
odvijati zajedno s poljoprivredom, ne intenzivnom, nego ekološkom i onom koja ne šteti biološkoj
raznolikosti, te vrlo raznovrsnom. Štoviše, na ovoj se lokaciji mogu pokazati mogućnosti očuvanja
poljoprivrednog zemljišta (osobito pašnjaka koji su bitni za proizvodnju sira sa znakom hrvatskog
porijekla, hrvatske kakvoće, i ekološkog proizvoda). Osim toga, od najveće je važnosti razviti
mehanizme koji će osigurati čisto more i obalu, što je nužno za opstanak proizvodnje soli na ovom
području.

133
Planovima razvoja predviđen je razvoj poljoprivrede na ovom području. Međutim, tipično mala
imanja u Zadarskoj županiji, prosječne veličine 2 hektara, rascjepkana na brojne sitne parcele,
predstavljaju ogromnu prepreku razvoju moderne poljoprivredne proizvodnje, kao i osnivanju
ekonomičnih i učinkovitih obiteljskih poduzeća. Parcele se moraju privatizirati i okrupniti. Velike
površine napuštenog zemljišta treba ponovno obrađivati. Osim toga, poljoprivredne proizvođače
treba stimulirati i poticati na stvaranje udruga i zadruga kako bi se olakšala i unaprijedila
proizvodnja i plasiranje proizvoda na tržište. Poticanje modernih poljoprivrednih tehnika treba
dobiti potporu i treba se temeljiti na rezultatima unaprijeđenog poznavanja problema biološke
raznolikosti i zaštite okoliša.

Ribarstvo. Općenito govoreći, na ovom području ne postoji značajnije komercijalno ribarstvo niti
marikultura u većoj mjeri. Postoji ograničena proizvodnja školjaka u Novigradskom moru, ali s
velikom mogućnošću širenja. Radi blizine obale, zabranjeno je kočarenje po dnu, a iz tog razloga
ribolov se obavlja uglavnom pomoću ribolovne opreme i za osobne potrebe. Osim "malih" ribara
koji od toga žive, na ovom području postoji i relativno malen broj športskih (rekreativnih)
ribolovaca.

Velebitski kanal (ovdje samo zapadna strana južnog dijela) je važno stanište škampa. Zakonom je
dopuštena uporaba malih zanatskih ribolovnih alata. Novigradsko more je također poznato kao
jedno od mrjestilišta za malu duboko-morsku ribu (uglavnom sardele i inćune) koja se katkada na
ovom području lovi ispod minimalne zakonski dopuštene veličine. Iz tog razloga, ovo područje
pruža mogućnost za pokazne aktivnosti kao što su praćenje (monitoring) jačanja populacija sardele
i inćuna i eventualno poboljšanje učinkovitosti inspekcije.

Promet je još jedna gospodarska djelatnost koja bi mogla ugroziti biološku raznolikost na ovom
području. Novi auto-put s prilaznim cestama, kao i planirano povećanje željezničkog prometa (na
temelju predviđenog snažnog rasta industrije u Zadru) mogli bi s vremenom izazvati određene
poremećaje u ekosustavima i utjecati na biološku raznolikost. Stanje bi se moglo pogoršati ako
razvoj turizma bude imao za posljedicu veći pritisak na putnički promet (osobito na otoku Pagu).

Govoreći o razvojnim planovima treba napomenuti da je na području visoka nezaposlenost. U

smislu strukture, među nezaposlenima je puno više žena i onih s nižim stupnjem obrazovanja.
Trend smanjenja broja stanovnika na ovom području ima također dugačku povijest. Uzevši sve
zajedno i dodavši posljedice rata na dijelu ovog područja (na primjer minska polja) ovo predstavlja
značajne prepreke za razvoj. Zapravo, postojeća ponuda radne snage ne može podržati ambiciozne
planove razvoja (visoki turizam, na primjer). Uslijed nedostatka znanja i nedovoljnog poznavanja
biološke raznolikosti, kod izrade planova se ne uzima u obzir operativno znanje o vrijednosti
biološke raznolikosti ili potreba za zaštitom i razvojnim mogućnostima.

Onečišćenje. Obalno područje Zadarske županije prati se već više od 25 godina. Radi niskog
antropogenog unosa topivih tvari i čestica, te povoljnih struja, dobiveno je dobro ekološko i
trofično stanje. Da bi se stanje očuvalo, treba spriječiti moguće povećanje onečišćenja (uslijed
nepovoljnog gospodarskog razvoja). U ovom času, veliku ekološku opasnost po život u moru
predstavlja onečišćenje izazvano intenzivnim uzgojem ribe (emisija znatnih količina dušika i
fosfora) na području Kali-Fulije, te potencijalno ispuštanje otrovnog otpada iz lužnatih naslaga
(zatvoreno postrojenje za preradu boksita) u Novigradsko more. U usporedbi s drugim područjima
Županije, poznavanje ekološkog stanja Velebitskog kanala i otoka Paga je nešto slabije, ali do sada
nisu primijećene nikakve negativne pojave uzrokovane onečišćenjem. Karinsko i Novigradsko
more svrstani su u kategoriju područja izuzetne osjetljivosti na pojačano onečišćenje, a Velebitski
kanal u kategoriju područja visoke osjetljivosti.

134
3. Biološka raznolikost, vrijednosti, rizici

Biološka raznolikost
Na ovom području nalaze se dva polja soli i male vodene površine na otoku Pagu (Kolansko Blato,
Malo blato i Velo blato). Ovo je jedinstveno područje na hrvatskoj obali koje se sastoji od širokih
plitkih zaljeva, pješčanih i muljevitih plaža, slanih močvara, polja soli, obalnih močvara i vlažnih
travnjaka. Za hrvatsku obalu karakteristično je kraško priobalje, a pješčane i muljevite plaže, te
pješčani otoci su vrlo ograničeni. Ovo područje je središnje mjesto za prezimljavanje migratornih
ptica močvarica (jedino mjesto za prezimljavanje žalca cirikavca (Calidris alpina) u Hrvatskoj, s
oko 400 ptica), zviždare (Anas penelope) i ronaca (Melanitta sp., Bucephala clangula, Mergus sp.).
Važne gnijezdeće vrste obuhvaćaju morskog kulika (Charadrius alexandrinus) s 20-30 parova koji
gnijezde na paškim poljima soli, vlastelicu (Himantopus himantopus) čije je jedino mjesto za
gniježđenje na Sredozemlju u Hrvatskoj na ninskim poljima soli (CRNKOVIĆ i dr. 2002), malu čigru
(Sterna albifrons) koja gnijezdi na otoku Mišnjaku, te ćukavicu (Burchinus oedicnemus) i veliku
ševu (Melanocorypha calandra) koje gnijezde na travnjacima i mozaičkim staništima otoka Paga.
Zaštićeni su samo Velo, Malo i Kolansko blato (kao posebni ornitološki rezervati), dok zaljevi nisu
zaštićeni.

Glavni uzroci ugroženosti odnose se na turizam i rekreacijske aktivnosti, nekontroliranu izgradnju,

lov, ribolov i sakupljanje školjaka. Kolanskom blatu prijeti eutrofikacija. Planira se projekt za
sanaciju lokaliteta, u smislu povećanja područja otvorenog mora, slanih močvara i vlažnih livada.
Ovo područje uključeno je u hrvatsku Crvenu knjigu o pticama kao jedno od najvažnijih lokaliteta,
s jednom kritično ugroženom (CR), sedam ugroženih (EN), jednom osjetljivom (VU) i dvije
nedovoljno poznate vrste (DD).

Gotovo se ništa ne zna o drugim životinjskim vrstama na ovom području – ova staništa, premda
rijetka u Hrvatskoj, nisu uopće istražena. Prema Barcelonskoj konvenciji, mediolitoralni kamenjar
polja soli je tip morskog staništa kojeg treba uvrstiti u nacionalni popis prirodnih lokaliteta važnih
za očuvanje u Hrvatskoj.

U tablici dolje prikazan je sadašnji status ugroženih ptica za koje je sjeverozapadni dio sjeverne
Dalmacije važan lokalitet. Ovo stanje utvrđeno je prema podacima RADOVIĆ i dr. (u pripr.), a
stanje u Europi prema podacima TUCKER & HEATH (1994).

Tablica 20. Status ugroženih vrsta ptica u Hrvatskoj i Europi

Vrsta Status u Hrvatskoj Status u Europi
Vlastelica (Himantopus himantopus) CR Siguran
Oštrigar (Haematopus ostralegus) EN Siguran
Zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola) EN Siguran
Morski kulik (Charadrius alexandrinus) EN U opadanju, SPEC 3
Veliki pozviždač (Numenius arquata) EN U opadanju, SPEC 3
Žalar cirikavac (Calidris alpina) EN Rizičan, SPEC 3
Mala čigra (Sterna albifrons) EN U opadanju, SPEC 3
Velika ševa (Melanocorypha calandra) EN U opadanju, SPEC 3
Riđogrli gnjurac (Podiceps grisegena) VU Siguran
Ćukavica (Burchinus oedicnemus) DD Rizičan, SPEC 3
Mala šljuka (Lymnocryptes minima) DD Rizičan, SPEC 3

Na ovom području postoji mnogo malih, ali važnih lokaliteta:

135
Kolansko blato je mala slatkovodna močvara na otoku, blizu obale. U Kolanskom blatu ili u
njegovoj okolici gnijezdi ukupno 67 ptičjih vrsta i koristi ga kao hranilište za vrijeme gniježđenja.
Gnijezdeće ptice močvarice obuhvaćaju malog gnjurca (Tachybaptus rufficolis), čapljicu voljak
(Ixobrychus minutus), divlju patku (Anas platyrchynchos), kokošicu (Rallus aquaticus),
zelenonogu gušu (Gallinula chloropus), lisku (Fulica atra) i vjerojatno glavatu patku (Aythya
ferina). Tri vrste čaplje: žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta) i
čaplja danguba (Ardea purpurea) redovno su prisutne u sezoni gniježđenja, ali se ne gnijezde.
Moguće je da gnijezde u susjednom Velom blatu. U širokom pojasu trstike koja prevladava u
Kolanskom blatu zabilježeno je gniježđenje krovarice svilovke (Cettia cetti), trstenjaka cvrkutića
(Acrocephalus scirpaceus) i velikog trstenjaka (Acrocephalus arundinaceus). Za vrijeme migracije
Kolansko blato je važno mjesto na kojem se zaustavljaju mnoge ptice močvarice (i do 24 vrste). Za
vrijeme proljetne migracije više od 200 vivaka (Vanellus vanellus) i pršljivaca (Philomachus
pugnax) prehranjuju se na poplavnim livadama koje okružuju trstiku. Za vrijeme jesenske
migracije njihov broj je mnogo manji; livade su suhe, a znatno ih uznemiruju i turisti na muljevitim
plažama. Pored ptica močvarica, migratorne ptice obuhvaćaju različite vrste patki, ptica
grabežljivica i ptica pjevica (uglavnom zviždaka). Ptice koje prezimljavaju obuhvaćaju ugroženu
patku njorku (Aythya nyroca), eju močvaricu (Circus aeruginosus), vodomara (Alcedo atthis), itd.
Trstika pokriva većinu ovih lokacija, što je rezultat eutrofikacije. Otvorene vode, slane močvare i
vlažne livade pokrivaju male površine. Planira se projekt saniranja ovog lokaliteta, s ciljem
povećanja površina otvorene vode, slanih močvara i vlažnih livada. Vrste koje bi imale koristi od
ovog projekta su čaplje (možda bi se počele gnijezditi), patke (povećanje broja tijekom migracije i
prezimljavanja) i ptice močvarice (više hranilišta neovisnih o razini vode).

Jezero Velo Blato je plitka slatkovodna močvara duga 2 km i široka 1 km, bujno obrasla trstikom.
Sjeverne i istočne obale su niske, pogodne za prehranu ptica močvarica. Sastoje se od 10 hektara
otvorenih vlažnih livada s raštrkanim skupinama rogoza i muljevitih obala koje se koriste za pašu
ovaca (STIPČEVIĆ 1997). Odlikuje se bogatstvom i raznolikošću svoje ornitofaune. To je važan
lokalitet za gniježđenje, a osobito za zaustavljanje mnogih ptica močvarica. To je jedini lokalitet za
gniježđenje 3-4 para patki kreketaljki (Anas strepera) u sredozemnoj Hrvatskoj. Najbrojnije
migratorne ptice močvarice su pršljivci (Philomachus pugnax) koji su u broju od 1.000 ptica
zabilježeni u travnju 1991.g. (STIPČEVIĆ 1997). Brojni su također žalar cirikavac (Calidris alpina),
krivokljuni žalar (Calidris ferruginea), zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola) i kulik sljepčić
(Charadrius dubius). Ostale selice su pješčarke (Glareola pratincola), mali žalar (Calidris minuta),
kulik blatarić (Charadrius hiaticula), dugonoga prutka (Tringa stagnatilis), crna prutka (Tringa
erythropus), itd.

Rizici: Glavni rizici po biološku raznolikost su:

 utjecaji pojačanog onečišćenja Karinskog i Novigradskog mora (područje izuzetno osjetljivo
na pojačano onečišćenje) i u Velebitskom kanalu (izuzetno osjetljivo područje); opasnost od
utjecaja onečišćenja iz napuštene tvornice aluminija u Obrovcu;
 opasnost od nekontroliranog / neodrživog razvoja u kombinaciji s postojećim nedovoljnim
poznavanjem prostornih aspekata biološke raznolikosti, osobito na operativnoj / mikro-osnovi,
 pogrešno upravljanje i neprikladno ponašanje stanovništva i turista radi nepostojanja ili slabih
ili neodgovarajućih informacija, djelomično kao posljedica nedostatka podataka i njihovog
tumačenja za potrebe korisnika;
 planiranje i izdavanje dozvola koje se temelji na nepouzdanim ili nepotpunim podacima; noviji
alati se ne koriste (CCA, SPO, prostorno planiranje s cjelovitim pristupom)
 šumski požari i, ako je do njih došlo, nepostojanje planiranja i provedbe odgovarajuće sanacije
poslije požara koja vodi računa o biološkoj raznolikosti;

136
 nekontrolirano kupovanje zemljišta koje na mnogim mikro-područjima zahtijeva zaštitu ili
pažljivo utvrđene i obavezne uvjete načina korištenja.

4. Ključni dionici: između velikog broja potencijalnih dionika koji su se iskristalizirali tijekom
faze PDF B, treba spomenuti sljedeće:
 na županijskoj razini: Hrvatske vode, Hrvatske šume, županijski zavod za planiranje,
 turizam: županijske turističke zajednice (ŽTZ), lokalne (općinske) turističke zajednice, hoteli
Pag i Nin, mali obiteljski hoteli, veći broj privatnih vlasnika smještajnih kapaciteta,
 poljoprivreda: Sirena Pag, Solana Pag, Nin, Paška sirana, zadruga Mala Rava i ostale agro-
zadruge, poljoprivrednici zainteresirani za ekološku i certificiranu poljoprivredu,
 marikultura: veći broj zadruga i privatnih vlasnika
 ostalo: PAP/RAC, Lijepa naša (na cijelom pokaznom području), udruženja učenika, ostale
NVU, Vransko jezero i Park prirode Telašćica.

5. Temeljne aktivnosti mogu se sažeto prikazati kako slijedi:

 stanovništvo i dalje napušta tradicionalne gospodarske djelatnosti,
 aktivnosti stanovništva i privatnog sektora ne koriste razvoj i prilike za zaradu koja se može
ostvariti iz ekološke i certificirane proizvodnje, osobito proizvodnje glasovitih tradicionalnih
proizvoda,
 neodrživo širenje turizma preko granica prihvatnog kapaciteta, s mogućim negativnim
utjecajem na osjetljivu biološku raznolikost i staništa,
 spori razvoj marikulture zbog detaljnog mikro-planiranja kod izbora novih pogodnih lokacija,
 planiranje i razvoj koji se temelje na nedovoljnom poznavanju zaštite biološke raznolikosti i
održivog korištenja,
 nekontrolirano kupovanje zemljišta koje na mnogim mikro-područjima zahtijeva zaštitu ili
pažljivo utvrđene i obavezne uvjete načina korištenja,
 postepeno povećanje onečišćenja.

6. Ključne karakteristike zajedničke ili različite u usporedbi s drugim pokaznim područjima:

 biološka raznolikost: velike vrijednosti i bogatstvo biološke raznolikosti neprepoznati na razini
planiranja/razvoja, nedostatak znanja i interpretacije biološke raznolikosti,
 cijelo područje pod snažnim pritiskom razvoja, prijeko je potrebno prostorno planiranje,
osobito za morska područja za uzgoj riba i školjaka na temelju modernih znanja i interpretacije
vrijednosti biološke raznolikosti,
 turizam: dobri fizički kapaciteti za daljnje širenje i visok kvalitativni potencijal za zadovoljenje
turista, planovi lokalnih i privatnih vlasnika su iznad prihvatnog kapaciteta, bogata biološka
raznolikost niti je prepoznata niti se koristi kao pokretač turističkog razvoja;
 ribarstvo i marikultura: postoje značajne mogućnosti širenja koje nije štetno za biološku
raznolikost i okoliš, preduvjeti planiranja nisu ispunjeni na odgovarajući način, ribogojilištima
treba upravljati na način koji ne šteti biološkoj raznolikosti, potrebno je premjestiti uzgajališta
tune, ako se nalaze na neprikladnim lokacijama (u smislu utjecaja na biološku raznolikost)
unutar županije;
 poljoprivreda: velike napuštene površine pogodne su za ekološku i certificiranu poljoprivredu;
treba obnoviti proizvodnju poznatih vrsta sireva, uzgoj ovaca, proizvodnju aromatičnih i
zavičajnih trava, zanimanje za širenje koje ne šteti biološkoj raznolikosti,
 Vransko jezero i Park prirode Telašćica: mogućnost gospodarskog povezivanja s proizvodnim
sektorima na pokaznom području i županiji, potrebno razriješiti sukobe.

137
7. Projektne strategije usmjeravanja: Ključne strategije projekta specifične za ovo pokazno
područje su:
 prikupljanje, sistematiziranje i interpretacija vrijednosti biološke raznolikosti na operativnoj
razini,
 kritička analiza relevantnih planova na temelju biološke raznolikosti, unaprijeđenog znanja o
biološkoj raznolikosti i ugrađivanje novih znanja u planove i prakse,
 aktivnosti kojima se demonstriraju/pokazuju mogućnosti prostornog planiranja uporabe mora,
uz primjenu integralnog pristupa za Novigradsko i Karinsko more, osobito kada se radi o
uzgoju školjaka i turizmu;
 aktivnosti kojima se demonstrira/pokazuje mogućnost širenja tradicionalnih djelatnosti,
ponovnog obrađivanja napuštenog zemljišta, uzgoj riba i školjaka,
 pokazne aktivnosti, obuka iz i pomoć za tradicionalnu i certificiranu poljoprivredu,
 izrada plana upravljanja turizmom koji se temelji na biološkoj raznolikosti i ne šteti biološkoj
raznolikosti, planova zelenih ruta, ozelenjivanje smještajnih kapaciteta, zeleni nadzor,
 nadzor i suzbijanje onečišćenja uz prilagođivanje metoda praćenja, izgradnja postrojenja za
obradu otpadnih voda koja ne štete biološkoj raznolikosti,
 participatorne djelatnosti koje se odnose na jačanje javne svijesti, razumijevanje biološke
raznolikosti kao gospodarskog pokretača i vrijednosti koje treba zaštititi, organiziranje
obrazovnih i promotivnih kampanja zamišljenih na participatornoj osnovi i izvedivog
participatornog praćenja biološke raznolikosti.

138
Dodatak 9. Opis COAST programa malih darovnica za biološku raznolikost (CBRRF)
Ovo je preliminarni opis. Na početku projekta, Jedinica za provedbu projekta (JPP) će pregledati,
preraditi, ažurirati i razraditi ovaj dio.

Uvod
Projektno područje uključuje velik broj malih staništa, svako od kojih bi, da je zaštićeno, moglo
doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti. Ova staništa također značajno doprinose vrijednosti koju
ima obala kao turistička atrakcija. Dodatno, postoji velik broj dinamičnih pojedinaca i tvrtki među
obalnim stanovništvom i poslovnom zajednicom, koji imaju kreativne ideje za inicijative koje bi
mogle imati trostruki učinak: zaštitu biološke raznolikosti, stvaranje sredstava za život i održavanje
društvene i kulturne baštine.

Tijekom pripreme COAST projekta, Projektni ured je zaprimio preko 100 prijedloga za takve
inicijative. Naravno, tijekom pripremne faze nije bilo moguće procijeniti učinkovitost i utjecaj na
biološku raznolikost svih tih inicijativa.

U brojnim slučajevima postoje neznatne prepreke za pokretanje ovih inicijativa. Bankarski sustav
ne može podržati ove inicijative, jer su ili premale ili previše inovativne. Država ih ne može
podržati jer su premale.

U skladu s time, tim za osmišljavanje projekta je prepoznao potrebu za malim, lokalnim,

fleksibilnim mehanizmom za potpomaganje inkrementalnih troškova za najatraktivnije inicijative.
Takav mehanizam bi također dao zamah za zaštitu biološke raznolikosti i ojačao mreže za zaštitu
biološke raznolikosti na području projekta. Tim za osmišljavanje projekta je utvrdio da postoji
opravdana potreba za takvim mehanizmom i da bi on (u mjeri u kojoj je moguće) trebao:

 pokazati kako biološka raznolikost može izravno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i
kako male promjene u postojećim praksama mogu pozitivno utjecati na biološku raznolikost,
dok u isto vrijeme podržavaju ekonomski razvoj;
 izgraditi radno partnerstvo među dionicima iz lokalnih uprava, nevladinih udruga (NVU-a)
i malih, srednjih i mikro poduzeća;
 osigurati da su projektne aktivnosti uvjetovane ponudom i da se uklapaju u postojeće
poslovne planove lokalnih dionika;
 stimulirati kreativnost, a ne da tim za osmišljavanje projekta osmišljava sve aktivnosti;
 proširiti nadmetanje i time osigurati najbolje korištenje ograničenih GEF sredstava;
 proširiti potporu za projektne ciljeve; i
 ojačati participatorne procese i mehanizme na području projekta.

Tim za osmišljavanje projekta je razmotrio nekoliko modela za taj mehanizam. Tim je razmatrao
mogućnost uključivanja Hrvatske u GEF/UNDP Globalni program malih darovnica (SGP).
Međutim, zaključilo se da to nije primjereno iz sljedećih razloga:
 SGP se bavi promjenom klime, degradacijom tla i biološkom raznolikosti, dok je biološka
raznolikost jedini fokus u području ovog projekta;
 SGP zahtijeva osnivanje koordinacije na nacionalnoj razini i programske komisije, te ne
može biti unaprijed usmjeren na određene regije;
 SGP ne može osigurati trajnu tehničku podršku koja je potrebna za područje COAST-a;
 Cjelokupan proces odobrenja SGP darovnica na nacionalnoj razini nije dovoljno
fleksibilan, osjetljiv i usmjeren na lokalne potrebe COAST područja;
 SGP nije u mogućnosti garantirati pokretanje sufinanciranja pojedinačnih darovnica;

139
 SGP nije dovoljno opremljen za prihvaćanje institucionalnog sufinanciranja od strane
Vlade Republike Hrvatske ili drugih donatora; i
 SGP nije trenutno dostupan u Hrvatskoj. On ni pod kojim uvjetima ne bi mogao u
Hrvatskoj profunkcionirati u roku od 2-3 godine, a moguće je da niti neće biti odobren za
Hrvatsku.

Iz ovih je razloga projekt odlučio osmisliti poseban mehanizam za podržavanje inkrementalnih

investicija na projektnom području koje su fleksibilne, na maloj razini i koje promiču biološku
raznolikost. Ovaj model darovnica se koristi kod mnogih GEF projekata biološke raznolikosti u
svijetu42. Kako bi se izbjegla zamjena s Programom malih darovnica GEF-a/UNDP-a i kako bi
naziv odražavao njegove glavne karakteristike, ovaj COAST mehanizam uvijek će dolaziti pod
sljedećim nazivom: COAST program malih darovnica za biološku raznolikost (CBRRF).
CBRRF će na početku podržavati GEF i Vlada Republike Hrvatske (putem Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost). Ovaj COAST program malih darovnica za biološku raznolikost,
uz to što izravno doprinosi ciljevima i ishodima Projekta, također će pokazati kako male,
katalitičke investicije mogu dovesti do značajne zaštite biološke raznolikosti i društveno-
ekonomskog napretka duž dalmatinske obale putem održivog korištenja biološke raznolikosti. Ako
se pokaže uspješnim, Vlada će zadržati CBRRF i nakon što završi podrška GEF-a.

Ciljevi
COAST program malih darovnica za biološku raznolikost ima za cilj pomagati lokalne, male
aktivnosti, koje će imati pozitivan učinak na biološku raznolikost. On će podržavati takve
aktivnosti koje se ne bi provodile bez podrške GEF-a i koje ne bi ispunile zahtjeve za kredit, čak ni
pod koncesijskim uvjetima.

Dodatno, u mjeri u kojoj je to moguće, CBRRF bi trebao:

 pokazati kako biološka raznolikost može izravno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i
kako male promjene u postojećim praksama mogu pozitivno utjecati na biološku raznolikost,
dok u isto vrijeme podržavaju ekonomski razvoj;
 izgraditi radno partnerstvo među dionicima iz lokalnih uprava, nevladinih udruga (NVU-a)
i malih, srednjih i mikro poduzeća;
 osigurati da su projektne aktivnosti uvjetovane ponudom i da se uklapaju u postojeće
poslovne planove lokalnih dionika;
 stimulirati kreativnost, a ne da tim za osmišljavanje projekta osmišljava sve aktivnosti;
 proširiti nadmetanje i time osigurati najbolje korištenje ograničenih GEF sredstava;
 proširiti potporu za projektne ciljeve; i
 ojačati participatorne procese i mehanizme na području projekta.

Opseg
CBRRF bi ponajprije trebao podržavati:
 mikro investicije privatnog sektora, koje će imati pozitivan utjecaj na biološku raznolikost,
ali koje inače ne bi bile provedene zbog rizika, malih prepreka, niskih ekonomskih povrata,
nedostatka znanja, nedostatke tehnologije;
 smanjivanje određenih sukoba između, s jedne strane, voditelja zaštićenih područja i zaštite
biološke raznolikosti i, s druge strane, djelovanja privatnog sektora ili potrošača; i

42
Npr. u Panami (Projekt Darien), kod rijeke Dunav (wetlands window), sliva rijeke Nil, u Latviji (Projekt
Vidzeme), Meksiku (Sierra Gorda), Iranu (planine Zagros).

140
 jačanje svijesti, razumijevanja ili znanja o biološkoj raznolikosti i uloge koju ona ima u
društveno-ekonomskom razvoju na projektnom području.

Ni u kojem slučaju CBRRF darovnica neće dati konkurentsku prednost niti jednom pojedinačnom
operatoru. Iako se privatni sektor može prijaviti za darovnice, doprinos GEF-a malim darovnicama
se neće dodijeliti niti jednoj aktivnosti koja dovodi do profita ili ekonomske koristi za bilo koje
pojedinačno poslovanje ili tvrtku.

Početna investicija u CBRRF je 1.000.000 $. 400.000 $ je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost Republike Hrvatske, a 600.000 $ je od GEF-a. CBRRF je ciljano zamišljen kako bi
izravno doprinosio sljedećim rezultatima projekta:

 Rezultati 1.1, 1.2, 1.3, 1.4, 3.2 i 3.3, npr. prikazivanje investicija koje promiču biološku
raznolikost. Ukupni doprinos GEF-a je procijenjen na 240.000 $;
 Rezultati 1.1, 1.2, 1.3, i 1.4, npr. podizanje svijesti i pomaganje obrazovanja koje se odnosi
na biološku raznolikost na četiri pokazna područja projekta. Ukupni doprinos GEF-a je
procijenjen na 140.000 $;
 Rezultat 2.2, podržavanje razvoja i primjena programa turističkog eko-znaka i podržavanje
provedbe marketinškog plana organske poljoprivrede. Ukupni doprinos GEF-a je procijenjen
na 160.000 $;
 Rezultat 2.3, podizanje svijesti i potražnje potrošača za proizvodima koji su prijateljski
usmjereni prema biološkoj raznolikosti, s fokusom i na turiste i na lokalno stanovništvo.
Ukupni doprinos GEF-a je procijenjen na 100.000 $; i
 Rezultat 3.7, rješavanje sukoba između djelatnosti privatnog sektora i upravljanja
zaštićenim područjima u blizini četiri pokazna područja, a i općenito na projektnom području.
Ukupni doprinos GEF-a je procijenjen na 160.000 $.

Navedene brojke služe samo za ilustraciju, te će biti ponovo razmotrene nakon što projekt započne.

Troškovi

Ukupni troškovi pokriveni iz GEF-a iznose 600.000 $. Ukupni troškovi pokriveni od Države iznose
400.000 $. Oni uključuju troškove upravljanja i administracije i ti troškovi trebaju ostati ispod
20%. Dodatno, svi uspješni kandidati za darovnice će doprinijeti toj određenoj inicijativi. Ukupni
doprinos kandidata će iznositi barem 1.800.000 $ 43. Prema tome, ukupna vrijednost CBRRF-a je
barem 1,6 milijuna $.
Ako se pokaže uspješnim, očekuje se da će državna i lokalna uprava osigurati nastavak CBRRF-a i
da će mobilizirati dodatna sredstava.

Kriteriji odabira

Detaljni kriteriji za odabir uspješnih prijedloga biti će razvijeni tijekom projekta. Oni će se
temeljiti na sljedećem:

 Jasno pokazna vrijednost. Svaka darovnica bi posredno trebala uzrokovati promjene na

području projekta, a ne samo podržavati pojedinačnog kandidata;

43
Prijedlozi zaprimljeni tijekom PDF faze uključuju, u prosjeku, doprinos kandidata od barem 2 $ za svaki 1
$ zatražen od GEF-a.

141
 Jasni fokus na biološku raznolikost. Iako CBRRF darovnica može biti dio paketa aktivnosti
sa širokim društveno-ekonomskim ciljevima, čitav doprinos GEF-a mora u potpunosti biti
usmjeren na održivo korištenje i zaštitu biološke raznolikosti;
 Geografski fokus. Sve aktivnosti koje financira CBRRF moraju se odvijati unutar područja
projekta;
 Isplativost. Svi zahtjevi za CBRRF darovnice moraju pokazati da će se ciljevi ispuniti na
najisplativiji način;
 Partnerstva. Svi kandidati za CBRRF darovnicu moraju pokazati da će doprinijeti
aktivnostima projekta u naturi ili u novcu. Novčana vrijednost ovog doprinosa bit će dio
zahtjeva i ovjeravat će se; i
 Dodatno, značajni udio darovnica bi trebao biti usredotočen na privatni sektor. Ove
darovnice bi trebale voditi do održivog razvoja bilo pojedinačnih MMSP (malih, srednjih i
mikro poduzeća), bilo grupa (udruženja, zadruga) poduzeća ili ekonomskih sektora.

Kompetitivnost
CBRRF će se držati sljedećih principa:
 Ni pod kojim uvjetima darovnice se neće davati privatnom sektoru za investicije koje bi
bile provedene i bez darovnice;
 Ni pod kojim uvjetima darovnice se neće davati umjesto kredita; i
 Ni u kojim uvjetima pojedinačni operator iz privatnog sektora neće imati ekonomsku korist
od darovnica.

I početni obrazac za prijavu i detaljni obrazac za prijavu će se voditi ovim principima. Na početku
projekta, JPP (bankovni stručnjak) će razraditi kriterije kako bi se svaka darovnica procijenila u
skladu s navedenim principima. Ugovaratelj i Odbor za darovnice će procijeniti da li je svaki
uspješni kandidat u potpunosti u skladu s navedenim principima.

Procedure
Nakon početka projekta:

 Odredit će se i zaposliti tijelo koje će biti nadležno za upravljanje s CBRRF-om (u

daljnjem tekstu Voditelj CBRRF-a);
 Voditelj CBRRF-a će, uz pomoć Jedinice za provedbu projekta, izraditi Početni obrazac za
prijavu i Detaljni obrazac za prijavu. Ovi obrasci će biti jednostavni i kratki;
 Voditelj CBRRF-a naširoko razglašava informacije o CBRRF-u, te daje početne smjernice
potencijalnim kandidatima;
 Zainteresirani kandidati podnose Voditelju CBRRF-a Početni obrazac za prijavu;
 Voditelj CBRRF-a radi početnu dubinsku analizu, određuje uži izbor i podnosi ga Jedinici
za provedbu projekta;
 Članovi ključnog tima stručnjaka daju tehničke smjernice kandidatima koji su ušli u uži
izbor. To se radi kako bi se osiguralo da su sve prijave tehnički prihvatljive;
 Svaki zainteresirani kandidat koji je ušao u uži izbor ispunjava i podnosi Detaljni obrazac
za prijavu;
 Odbor za darovnice pregledava sve Detaljne obrasce za prijavu i provodi odabir. Odbor za
darovnice će se sastati ukupno 4 puta tijekom 2. i 3. godine projekta. Zapisnici sa sastanaka
Odbora za darovnice bit će javno dostupni;
 Voditelj CBRRF-a upravlja financijskim tijekom i nadzire provođenje inicijativa koje
CBRRF pomaže;

142
 Svaki uspješni kandidat će pripremiti završni izvještaj prije isplate završne rate darovnice.

Plan rada
1. godina:
 Dovršiti kriterije odabira
 Definirati članstvo i procedure za Odbor za darovnice
 Dovršiti procedure odabira
 Pripremiti svu dokumentaciju
 Upoznati sve zainteresirane s CBRRF-om putem novina, web stranica, rasprava, državnih
ureda, NVU-a
 Odgovarati na upite potencijalnih kandidata o zahtjevima za dodatnim informacijama

2. – 4. godina:
 Dodijeliti darovnice
 Pratiti darovnice – i učinke i financijsko praćenje
 Pripremiti izvještaje o ukupnom učinku CBRRF-a i učinku pojedinačnih darovnica
 Pokrenuti nastavak financiranja za CBRRF

5. godina:
 Pratiti darovnice – i učinak i financijsko praćenje
 Pripremiti publikacije sa specifičnim primjerima i naučenim lekcijama

Upravljanje
Tim ključnih stručnjaka pri JPP bit će odgovorna za svu tehničku i neovisnu potporu. Ona će
posebice razmotriti sve kandidate u užem izboru, te će osigurati njihovu tehničku izvedivost i
primjerenost.

Voditelj CBRRF-a će:

 Pripremiti Obrasce za prijavu
 Razdijeliti Obrasce za prijavu
 Osigurati obuku i podršku tome kako se prijaviti
 Provesti početnu dubinsku analizu prijava
 Odboru za darovnice preporučiti kandidate za uži izbor
 Preporučiti nacionalnom voditelju projekta da izvrši uplate dobitnicima darovnica
 Pratiti:
o Korištenje sredstava
o Izvještaje
o Sufinanciranje
o Učinke darovnica
 Pripremiti cjelokupne izvještaje i koordinirati pripremu pojedinačnih izvještaja o
darovnicama

Odbor za darovnice će svakih šest mjeseci:

 Razmotriti uži krug kandidata
 Izabrati uspješne kandidate

Odbor za darovnice će se sastojati od:

 nacionalnog direktora projekta

143
 predstavnika UNDP-a
 nacionalnog voditelja projekta
 Predstavnika ministarstva koje je odgovorno za područje predložene darovnice (npr.
Uprava za ribarstvo bi trebala razmatrati darovnice koje se tiču ribarstva)
 1 neovisnog predstavnika civilnog društva
 1 neovisnog stručnjaka za biološku raznolikost
 predstavnika „Voditelja CBRRF-a“ (tajnik Odbora za darovnice)

Upravljački i administrativni troškovi

Voditelju CBRRF-a će biti plaćene sve usluge. Od Voditelja CBRRF-a se očekuje da osigura
ekvivalent sljedećem:
 1 osoba koja radi puno radno vrijeme tijekom 1. i 2. godine ili 72.000 $
 1 osoba koja radi 3/4 radnog vremena tijekom 3. i 4. godine ili 54.000 $
 1 osoba koja radi ½ radnog vremena tijekom 5. godine ili 18.000 $
 Komunikacije ili 5.000 $
 Putovanja do 18.000 $
 Brošure, web stranice, oglasi u novinama ili 10.000 $ za promotivnu kampanju tijekom 1.
godine i 3.000 $ svake godine tijekom 2. do 4. godine
 Izvještavanje ili 12.000 $ od 2. do 5. godine.

Ukupni trošak Voditelja CBRRF-a se procjenjuje na: 198.000 $.

144
Dodatak 10. Korištenje financijskih instrumenta za COAST projekt
1. Ovaj dodatak sadrži informacije koje pokazuju: (i) da je hrvatski bankarski sustav dovoljno
razvijen tako da će se podrška, koju projekt pruža bankama za promicanje davanja kredita onim
tvrtkama koje se odgovorno odnose prema biološkoj raznolikosti, koristiti učinkovito; (ii) da je
HBOR, hrvatska državna banka za obnovu i razvitak, vjerodostojna i jaka financijska institucija
koja će biti sposobna razviti i upravljati institutom djelomičnog jamstva za rizik za komercijalne
kredite partnerskih banaka; i (iii) privremene odredbe i uvjete za institut djelomičnog jamstva za
rizik, kako bi se pokazalo da će se doznake sredstava za Djelomična jamstva za rizik u sklopu
ovog projekta koristiti učinkovito.

I. Vjerodostojnost financijskog sektora 44,45

2. U periodu 1990.-2000. godina, hrvatski bankarski sektor je prolazio kroz burno razdoblje i bio
je podvrgnut značajnim paketima reformi. Mnoge banke su prestale poslovati, a druge su
restrukturirane. Uvedeni su novi bankarski zakoni kako bi se ojačala nadzorna tijela. Između 2000.
i 2002. bankarski sektor je prošao kroz daljnju konsolidaciju i privatizaciju. Nakon toga su slijedili
novi zakoni koji su regulirali financijski sustav (Zakon o bankama, Zakon o platnom prometu u
zemlji, Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, Zakon o
preuzimanju dioničkih društava).

3. Ovo je dovelo do zdravijeg i više konsolidiranog nacionalnog bankarskog sektora. Hrvatski

bankarski sustav trenutno čini 39 banaka, s time da 91% imovine svih banaka kontroliraju
međunarodne bankarske grupe iz EU koje imaju sjedišta u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Ove
matične tvrtke kontinuirano unaprjeđuju sposobnosti banaka koje su vezane za odobravanje
kredita i izvještavanje. Osamnaest privatnih banaka koje su u vlasništvu domaćih investitora
kontroliraju manje od 6% imovine, a dvije banke u državnom vlasništvu imaju 3%-tni udio u
tržištu. Hrvatska je, prema tome, postala predvodnik među tranzicijskim ekonomijama po pitanju
inozemnog udjela u svojem bankarskom sustavu.

4. Do 2002. godine Međunarodni monetarni fond je procijenio sljedeće: «Financijski sustav je

ojačao i sada može apsorbirati umjerene makroekonomske udare.» Nadalje, zabilježio je da «Veće
banke su sada općenito bolje kapitalizirane i njihovi sustavi upravljanja rizicima su
unaprijeđeni.»

5. Do kraja 2004. godine banke su imale dobre kapitalne pričuve, kamatne stope su pale, a
poboljšana učinkovitost i produktivnost su zadržale potencijal zarade i potaknule daljnji dotok
kapitala u bankarski sustav. Povrat od imovine od 1,7% je povezan s povratom od vlastitog
kapitala (nakon oporezivanja) od 16,6% u 2004. godini, što ukazuje na to da će u narednim
godinama bankarski sustav u Hrvatskoj i dalje privlačiti kapital.

6. Ukupna imovina banaka iznosi 110% BDP-a (mnogo više nego u drugim tranzicijskim
ekonomijama), a ukupni krediti banaka klijentima iznose 55% BDP-a (također znatno više nego u
drugim tranzicijskim ekonomijama). Do relativno visokog financijskog duga došlo je zbog: (a)
više razine financijskog bogatstva privatnog sektora koje je naslijeđeno iz 80-ih godina; (b) velike
potražnje za kreditima u razdoblju nakon rata (nakon 1995. godine); i (c) izrazito povoljnog
odnosa rizika/povrata u hrvatskom bankarskom sustavu, koji je privukao inozemne investitore.

44
Bankarski sektor u Hrvatskoj: Povijest, status i trendovi, PDF B dokument, 2005.
45
Bankarstvo i veliki privatni sektor za biološku raznolikost na lokalnoj razini, PDF B dokument, 2005.

145
7. Banke sada pronalaze i nove načine stvaranja zarade. To se prvenstveno odvija putem
investicija u procese koji stvaraju učinkovitost i u nova tržišta. Mala i srednje velika poduzeća
(MSP) predstavljaju jedno od novih tržišta zato što su banke ranije ili ignorirale taj segment ili su
pokušavale ući u njega na temelju iste kreditne analize i metoda obrade kakve se koriste za velika
poduzeća.

8. Ukupno uzevši, kratkoročna očekivanja (do 2008.-2010.) vezana uz domaći bankarski sektor
su ovdje sažeta:
 Nastavak rasta imovine banaka. Neki analitičari očekuju niži rast bankarskog sektora u 2005.
godini, po prilici 8-9%, dok drugi pokazuju više optimizma procijenivši stopu rasta od 12-15%.
Optimističnija stajališta se temelje na procjeni daljnjeg rasta produktivnosti u poduzetničkom
sektoru i na povećanim investicijama koje su s time povezane.

 Daljnja konsolidacija domaćeg bankarskog sektora. Vjerojatno je da će se konsolidacija

sektora nastaviti tijekom 2005.

 Ulazak glavnih europskih banaka u domaći bankarski sektor. Oko 90% bankarskog sektora je
u vlasništvu inozemnih financijskih institucija. Međutim, one ne pripadaju „glavnim igračima“
među europskim bankama. Imajući na umu visoke profitne marže na hrvatskom tržištu,
vjerojatno je da će jedna ili više većih europskih banaka uskoro ući u sektor.

 Lakše dobivanje kredita. Lakši pristup europskom tržištu kapitala trebao bi omogućiti
financiranje dugoročnih kredita uz pomoć dugoročnih obveznica banaka.

9. Detaljnija analiza struktura i pričuva kapitala, računa dobiti i gubitka, pokazatelja prinosa,
omjera kreditne aktivnosti i likvidnosti bankarskog sustava nalazi se u PDF B studiji, Bankarstvo i
veliki privatni sektor za biološku raznolikost na lokalnoj razini. Tamo se navodi dovoljno jak
sektor koji napreduje i koji je spreman za uvođenje poboljšanja u prakse kojima banke upravljaju
okolišnim rizikom i pitanjima biološke raznolikosti.

II. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kao financijski posrednik i partner
projekta

10. HBOR se smatra jakim partnerom projekta. Iako je izvorno bila osnovana za financiranje
obnove nakon rata, banka danas u sebi objedinjuje funkcije državne razvojne agencije, banke
važne za izvoz i agencije za osiguravanje izvoznih kredita. HBOR je u potpunom vlasništvu
Republike Hrvatske. Osnovana je 1992. godine kao razvojna i izvozna banka s ciljem financiranja
obnove i razvoja hrvatskog gospodarstva. U 2004. godini vodeće rejting agencije Moody's i
Standard & Poor's su potvrdile investicijski rejting HBOR-a: Baa3 (Moody's) i BBB (Standard &
Poor's), što je jednako državnom rejtingu Republike Hrvatske. Neto dobit banke u 2004. godini
procijenjena je na 100 milijuna kn46.

46
Tržišni tečaj, rujan 2005., 1 američki $=6,09 kn.

146
 Organizacijska struktura HBOR-a (slika 2)

URED UPRAVE KONTROLA I

REVIZIJA
UPRAVA

OSIGURANJE UPRAVLJANJE
IZVOZA RIZICIMA

SEKTOR SEKTOR SEKTOR SEKTOR SEKTOR SEKTOR

KREDITI- IZVOZA I ANALIZA UPRAVLJANJA RAČUNO- PRAVNIH I
RANJA ZADUŽENJA SREDSTVIMA VODSTVA OPĆIH
POSLOVA

11. U 2005. godini HBOR će subvencionirati kamatne stope banaka za kredite hrvatskih izvoznika
u iznosu od 300 milijuna kn. Također, u 2005. godini HBOR će pokrenuti novi program
kreditiranja s rokovima otplate dužim od 10 godina i povoljnim kamatnim stopama, za uzgoj
maslina, voćaka i vinove loze. Krediti HBOR-a raspoređeni su u 18 programa, koji financiraju
infrastrukturne projekte, podršku razvoju malih i srednje velikih poduzeća i inicijative u zaštiti
okoliša.

12. HBOR je posebno interesantan zbog svoje široke društvene i razvojne uloge na državnoj
razini. HBOR promovira politiku održivog razvoja kao svoju temeljnu poslovnu filozofiju i
pogoduje okolišno prihvatljivim praksama upravljanja i proizvodima. UNDP u Hrvatskoj zajedno
s HBOR-om razvija projekt kako bi mu pomogao u „integriranju pitanja okoliša i održivosti u sve
bankarske prakse (HBOR-a) i razvoju stručnosti (HBOR-a) u pitanjima okoliša kao njegove
kompetitivne prednosti, kao što je ilustrirano u proizvodima i uslugama koje nudi“. Predložene
projektne aktivnosti uključuju: (i) razvoj okolišne politike Banke i planiranja za upravljanje
okolišem; (ii) integraciju pitanja okoliša i održivosti u opći sustav upravljanja HBOR-a; (iii) razvoj
i prezentaciju novih i inovativnih financijskih proizvoda s obzirom na zaštitu okoliša, energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije; (iv) stvaranje procedura za procjenu okolišnog rizika kao
dijela procedura za procjenu kreditnog rizika; (v) osnivanje okolišne službe/jedinice za procjenu
okolišnog rizika; i (vi) prezentaciju smjernica Global Reporting Initiative i uspostavljanje sustava
izvještavanja Banke o društveno i okolišno odgovornom poslovanju.

13. Osiguravanje financijskih sredstava za djelomična jamstva za rizik u okviru COAST projekta
imat će značajne koristi od ovog jačanja u pitanjima okoliša i zajednička bi pomoć trebala
osigurati da HBOR postane ključni partner u promoviranju zaštite putem poslovnog razvoja, ne
samo na dalmatinskoj obali, nego i u cijeloj zemlji.

14. Zaista, poslovanje HBOR-a već sada ima jaki katalitički učinak, s obzirom da se mnogi
njegovi programi izvršavaju putem komercijalnih banaka. To znači da prikladno usklađena
suradnja s HBOR-om i GEF projektom može pomoći kod pomicanja domaćeg bankarskog sektora
prema njegovom „ozelenjivanju“.

147
15. Komponenta projekta koja se tiče jamstva bit će u nadležnosti Sektora izvoza i zaduženja, koji
ima posebni Odjel za projekte.

III. Procjena plana projekta i konzultacije s bankarskim sektorom

16. Tijekom PDF B faze, sljedeće su aktivnosti bile poduzete prilikom analize i komunikacije s
bankama koje se nalaze na projektnom području, a vezano uz njihovo moguće uključivanje u
projekt:
 Izrada početnog popisa glavnih dionika koji se sastoji od 13 banaka koje posluju na projektnom
području (12 komercijalnih i jedna državna banka - HBOR) i Hrvatske udruge banaka.

 Održavan je redoviti kontakt s 10 komercijalnih banaka i HBOR-om (ukupna imovina banaka

koje aktivno sudjeluju u projektu predstavlja oko 83,5% ukupne imovine hrvatskog bankarskog
sektora na kraju 2003.).

 Osobni sastanci s predstavnicima banaka kako bi se odredilo da li njihovi trenutni postupci

procjene kreditnih rizika uključuju procjenu ekološkog rizika. Razmatrale su se i moguće
aktivnosti i zadaci GEF projekta. Također je organizirano nekoliko sastanaka s Hrvatskom
udrugom banaka.

 Savjetodavnom sastanku / Radionici o bankarskoj, financijskoj i poslovnoj politici (4. studenog

2004.) prisustvovalo je 26 sudionika od kojih su 10 bili predstavnici 7 banaka. Tijekom
Radionice bile su izložene četiri prezentacije: „Primjena ekoloških faktora kod odluka o
odobrenju kapitala/kredita“, „Sustavno uključivanje pitanja zaštite okoliša i biološke
raznolikosti u poslovnu politiku hrvatskog bankarskog sektora“, „Jamstveni program Projekta
energetske učinkovitosti“ predstavnika HBOR-a i „Program malih darovnica za zaštitu i
revitalizaciju ruralnih područja“. Okrugli stol i diskusija doveli su do zanimljivih razmišljanja
o mogućim aktivnostima čitavog projekta.

 Podijeljen je upitnik za bankarski sektor kako bi se istražile mogućnosti i zahtjevi za uvođenje

pitanja zaštite okoliša u bankarske prakse davanja kredita. Zaprimljena su četiri ispunjena
upitnika. Također su dobivena četiri standardna kreditna obrasca kako bi se pomoglo analizirati
trenutne procedure dodjele kredita domaćih banaka. HBOR je također dostavio Upitnik o
zaštiti okoliša koji se koristi u proceduri procjene kredita u jednom od njihovih programa.

17. Na temelju sastanaka s predstavnicima banaka, radionica za bankarski sektor i druge dionike,
zaprimljenih upitnika i dostupnih relevantnih dokumenata mogu se izvući sljedeći zaključci
vezano uz stavove banaka prema zaštiti okoliša i, osobito, biološkoj raznolikosti:
 Banke značajno variraju u svojim općim stavovima prema pitanjima zaštite okoliša.
 Biološka raznolikost je novi izraz za mnoge dionike iz bankarskog sektora.
 Procedure dodjele kredita banaka bave se okolišnim rizicima samo na formalnoj razini.
 Okolišni rizici se trenutno ne procjenjuju prikladno, niti kvantitativno, niti kvalitativno.
 Tržišna motivacija za uključivanje ekoloških pitanja u postupke odobravanja kredita domaćih
banaka još uvijek je slaba (detaljna rasprava o primjenjivosti s time povezanih modela kojima
upravljaju tržište i država nalazi se u prezentaciji državnih bankarskih stručnjaka za potrebe
Savjetodavnog sastanka/Radionice o bankarskoj, financijskoj i poslovnoj politici).

148
 Banke obično dodjeljuju visoki kreditni rizik projektima koji su prijateljski usmjereni prema
okolišu, uključujući projekte vezane za biološku raznolikost, rezultat čega je opiranje tome da
se kredit produži.
 Jedna od glavnih prepreka za dobivanje bankarskog financiranja za projekte koji su prijateljski
usmjereni prema okolišu je obveza investitora da osigura pokriće – čak i kada treća osoba nudi
odgovarajuće jamstvo otplate kredita, banke se opiru financiranju takvih projekata.
 Hrvatski bankarski sektor je gotovo u potpunosti u inozemnom vlasništvu. Inozemni vlasnici
prenose svoje poslovne prakse, znanje i tehnologiju u domaće podružnice. Nije jasno do koje
mjere se prakse zaštite okoliša inozemnih banaka prenose u njihove hrvatske podružnice. HVB
je, npr., potpisnica Principa ekvatora, ali predstavnik HVB Splitske banke, njene hrvatske
podružnice, nije bio svjestan te činjenice.
 Zaposlenici u kreditnim odjelima nisu obučeni za procjenu okolišnog rizika i već su ionako
preopterećeni poslom.
 Trošak procjene okolišnog rizika za velike projekte plaćaju investitori i banke ne provode
ekološku reviziju takvih projekata koji su predloženi za financiranje.

IV. Program djelomičnog jamstva za rizik

18. Međunarodne financijske institucije i razvojne agencije već nekoliko godina, s uspješnim
ishodima, zagovaraju program djelomičnog jamstva za rizik u sektorima okoliša i energije (na
primjer Program čiste proizvodnje USAID-a, Institut djelomičnog jamstva SIGMA-e u Centralnoj
Americi, mađarski Program energetske učinkovitosti IFC-a; Program financiranja energetskih
usluga IFC-a/GEF-a u Kini).

19. UNDP ima znatno iskustvo s uporabom financijskih instrumenata, većinom u području
klimatskih promjena. Tijekom zadnjih 10 godina, UNDP je promovirao različite financijske
instrumente (obnovljive fondove, mjere ublažavanja rizika) kako bi se bavio financijskim
preprekama za transfer tehnologije u ECIS regiji. Na primjer, samo u portfelju vezanom za
toplinarstvo, postoji 20 projekata koji se bave financijskim mehanizmima kao što su financiranje
javnih usluga; državni fondovi za okoliš; federalni fondovi za stanovanje; GEF-kapitalizirana
sredstva za kredite; GEF-kapitalizirana sredstva za reviziju; i paralelno financiranje jamstava za
rizik od strane multilateralnih, bilateralnih ili državnih financijski institucija.

20. Konkretno u slučaju Hrvatske, GEF sredstva su već odobrena za Projekt energetske
učinkovitosti (PEU) UNDP-a koji koristi program djelomičnog jamstva za rizik. Programi
djelomičnog jamstva za rizik u projektima koji se odnose na zaštitu okoliša relativno su novi u
bankarskoj industriji Hrvatske. S PEU-om upravlja Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
koja je dobro pozicionirana za ulogu vodećeg domaćeg bankarskog partnera u takvim projektima,
zbog toga što ima ulogu promotora državnog razvoja. Ciljevi programa su: (i) podrška PEU-u
putem upravljanja s povezanim kreditnim rizicima; (ii) jačanje kapaciteta domaćih financijskih
institucija za financiranje PEU-a na komercijalno održivoj osnovi; i (iii) podrška krajnjim
korisnicima za investiranje u energetsku učinkovitost. Pregovori da se razvije zakonski okvir i
dokumentacija za program su već završeni. Ovo se oboje temelji na i u skladu je s najboljom
praksom koja se koristi drugdje, kao što su Program čiste proizvodnje USAID-a, Institut
djelomičnog jamstva SIGMA-e u Centralnoj Americi, mađarski Program energetske učinkovitosti
IFC-a; i Program financiranja energetskih usluga IFC-a/GEF-a u Kini.

149
21. HBOR i UNDP su pregovarali i ugovorili program PEU-a i s njim povezane odredbe i uvjete.
UNDP je preuzeo vodstvo u pregovorima s HBOR-om o zakonskom okviru i dokumentaciji
vezanoj uz strukture, procese i odgovornosti instituta djelomičnog jamstva za rizik. Vezano uz
financijske odredbe, UNDP će angažirati/koordinirati usluge neovisnog financijskog stručnjaka i
svoju pravničku ekspertizu kako bi obznanio i završio pregovarački proces. HBOR će voditi
pregovore o odredbama i uvjetima s komercijalnim bankama.

22. Slično tome, UNDP je u COAST projektu zaposlio neovisnog financijskog stručnjaka u fazi
osmišljavanja projekta kako bi nadopunio svoju pravničku ekspertizu. Tim za provedbu projekta
će postaviti financijskog stručnjaka u HBOR.

23. Na temelju iskustva UNDP-a sa širom uporabom financijskih instrumenata u ECIS regiji,
osobito u PEU u Hrvatskoj, očekuje se da će glavne odredbe i uvjeti za program djelomičnog
jamstva za rizik u području biološke raznolikosti u COAST projektu biti kako slijedi. Oni pomno
odražavaju odredbe i uvjete jamstvenog programa energetske učinkovitosti, dodatno
prilagođivanje potrebama i rizicima koji su uključeni u poslovanje povezano s biološkom
raznolikosti, će nastajati kao rezultat procjena tržišta i dubinskih konzultacija sa službenicima
HBOR-a zaduženim za investicije.

4.1 Glavne karakteristike jamstvenog programa:

 Jamstva se izdaju komercijalnim bankama;

 Okvirni ugovor o jamstvu sklopljen između HBOR-a i komercijalnih banaka koje udovoljavaju
uvjetima;
 UNDP polaže sredstva u Jamstveni fond HBOR-a za posebnu namjenu na temelju potpisanih
okvirnih ugovora;
 Angažirane komercijalne banke predlažu projekte koji su uključeni u okvirne ugovore;
 Nakon odobrenja projekta HBOR izdaje jamstvo do maksimalno 50% vrijednosti kredita.

4.2 Indikativne odredbe za jamstveni program bit će kako slijedi:

 Maksimalno trajanje jamstva je 10 godina;

 Maksimalna vrijednost jamstva pojedinačne transakcije iznosi 300.000 $;
 Jamstvo izdano na maksimalno 50% vrijednosti kredita;
 Određivanje cijena jamstva: do 1% obveza na godinu;
 Potrebna je Studija izvodivosti predloženog poslovanja malih i srednje velikih poduzeća koje je
prijateljski usmjereno prema biološkoj raznolikosti;
 Ukupno ograničenje obveza jamstvenog instituta: bit će definirano u Okvirnom ugovoru o
jamstvu (OUJ) za svaku banku;
 Proces povrata sredstava i raspodjela tih sredstava.

4.3 Poslovne banke i Okvirni ugovor o jamstvu:

 Jamstva će se davati lokalnim bankama kako bi podijelile kreditni rizik zajmova za biološku
raznolikost koje bi partnerske banke financirale sa svojim vlastitim sredstvima;
 Sudjelujuće banke će biti izabrane na temelju njihovog interesa i sposobnosti financiranja
projekata iz područja biološke raznolikosti;
 Predlaže se da početni odabir sudjelujućih banaka bude ograničen na dvije do pet banaka;

150
 Kao jamac, HBOR bi izvršavao „Okvirni ugovor o jamstvu“ (OUJ) sa sudjelujućim bankama u
skladu s kojim bi Jamac djelomično garantirao kreditni rizik banke za kvalificirane transakcije;
 Sudjelujuće banke bi predložile konkretne transakcije koje bi se uključile u Okvirni ugovor o
jamstvu. Nakon što Jamac odobri transakcije, Jamac bi izdavao i izvršavao jamstva za kredite
za određene transakcije;
 Za male transakcije se razmatra struktura jamstvenog portfelja, koja ovlašćuje banku da
automatski uključi kvalificirane transakcije pod jamstvom.

4.4 Omjer maksimalnih obveza jamstava prema jamstvenim pričuvama GEF-a:

 Na početku bi se primjenjivao omjer 1:1;

 Omjer maksimalnih obveza jamstava prema jamstvenim pričuvama GEF-a će se povećavati
tijekom životnog vijeka projekta (omjer 1:1 je konzervativan i može se povećati, tako da bi se
postigao veći faktor financijske poluge kako projekt napreduje i kako se stječe više iskustva);
 Mogući izvori financiranja za povećanje jamstvenog kapaciteta uključuju nadležnost Vlade
Republike Hrvatske da predvidi potencijalne obveze ili izdvajanje iz Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost;
 Sredstva GEF-a se mogu staviti na poziciju prve naplate u odnosu na druga tijela za
financiranje jamstva, što znači da bi svi zahtjevi za jamstvima najprije bili isplaćeni iz sredstava
GEF-a. Prema tome, pozicija izloženosti riziku bilo koje sekundarne agencije za financiranje
koja nudi povećanje jamstvenog kapaciteta programa se može osmisliti tako da bude izrazito
sigurna.

4.5 Troškovi poslovanja

24. Naknada za jamstvo i provizija za odobrenje, kao i prilagodbe kamatnoj stopi bit će korištene
za pokrivanje troškova poslovanja jamstvenog instituta. Dodatno, HBOR će doprinijeti
pokrivanjem troškova zaposlenika i ureda za program (u naturi) kako bi nadopunio ove izvore
prihoda, a da bi se pokrili troškovi poslovanja programa. Ovo bi isključivalo tehničku pomoć koju
osiguravaju izvori tehničke pomoći GEF-a za tehničku provjeru i procjenu prijava projekata za
biološku raznolikost, kao i za revizije koje zahtijevaju donatorske agencije.

4.6 Trajanje programa i „Izlazna strategija“ za sredstva GEF-a

25. Ako se projekt pokaže uspješnim, prvi izbor za izlaznu strategiju programa je da se sredstva
daju HBOR-u kako bi se nastavio program jamstava. Odluka o ovoj mogućnosti ovisiti će o
potrebama tržišta, rezultata HBOR-a, rezultata jamstvenog portfelja i, također, sposobnosti
HBOR-a da mobilizira dodatna sredstva kako bi se povećao omjer maksimalne sposobnosti
programa jamstava u odnosu prema sredstvima GEF-a. S obzirom na širi društveni i razvojni
mandat HBOR-a, uspjeh jamstvenog programa u pokretanju komercijalnih kredita u tvrtkama koje
su prijateljski usmjerene prema biološkoj raznolikosti bit će glavna motivacija da se on ponovo
kapitalizira. U slučaju da nastavak jamstvenog programa ne izgleda izvediv, UNDP će vratiti
neiskorištena sredstva GEF-u.

26. COAST projekt će se oslanjati na odredbe i uvjete koji su bili razvijeni za PEU i prilagođivati
će ih kako bi bili prikladni za različite rizike i komercijalne dinamike koji imaju veze s poslovnim
prijedlozima malih i srednje velikih poduzeća koja se prijateljski odnose prema biološkoj
raznolikosti. Jamstva će se razmatrati samo za one investicije koje su u skladu s dogovorenim
kriterijima, koji pokazuju da će investicije biti korisne za biološku raznolikost. Kriteriji i proces
revizije su objašnjeni u odlomku V. UNDP i HBOR će dogovoriti smjer i osnovne principe

151
ugovora o djelomičnom jamstvu za rizik prije nego što UNDP potpiše projektni dokument.
Tijekom Početne faze projekta razvit će se detaljan Operativni plan instituta djelomičnog jamstva
za rizik.

V. Kriteriji i procedure kojima se osigurava da su krediti koje projekt daje usmjereni

na investicije koje su korisne za biološku raznolikost

27. Smjernice za investicije u zaštitu okoliša uravnotežuju mnoge interese koji se međusobno
natječu kada se financira poslovna investicija, koja mora biti profitabilna i mora pozitivno
doprinositi biološkoj raznolikosti. Ako smjernice previše naglašavaju učinak zaštite, tada mala i
srednje velika poduzeća i financijske institucije neće biti u mogućnosti osigurati ili analizirati
informacije, te će se financirati vrlo mali broj prikladnih investicija. S druge strane, ako su
smjernice prejednostavne i površne, može se dogoditi da se financiraju investicije koje ne
doprinose zaštiti biološke raznolikosti.

28. Prema tome, smjernice su razvijene kako bi se povećale mogućnosti za prihvatljive investicije
i kako bi se od malih i srednje velikih poduzeća tražila minimalna razina informacija, a da bi se u
isto vrijeme HBOR osvjedočio da financijske institucije daju kredite za prikladne investicije. U
tom pogledu smjernice započinju kao otvorenije i fleksibilne, ali će postati strože u svojim
očekivanjima vezanim uz utjecaj na biološku raznolikost. To je tako zbog sljedeći korisnih
učinaka:

- da se financijskim institucijama da prilika da se upoznaju s konceptom investicija u biološku

raznolikost,
- da se ne bude previše restriktivan kod ranih praksi davanja kredita,
- da se omogući prostor za inovativne tipove investicija,
- da postoji mogućnost da se iz investicija izvuku pouke o potencijalnom učinku na biološku
raznolikost kako bi se to onda uvrstilo u strože smjernice,
- da se osigura vrijeme za razvoj tržišta i za pojavljivanje relevantnijih prilika za investicije.

29. U ovoj fazi Projektnog dokumenta smjernice određuju okvir i principe koji će se dalje razvijati
i usavršavati tijekom Početnog razdoblja projekta, uključujući radionicu koja će okupiti bankare i
zaštitare prirode. Konačno, cilj je da se stvori čvrsti konceptualni okvir i da se odrede procedure
poslovanja koje će voditi HBOR i druge partnerske banke kroz proces određivanja prihvatljivosti
investicija za preferencijalno financiranje.

30. Namjera je da, dugoročno gledano, smjernice koriste financijske institucije i mala i srednje
velika poduzeća. Mala i srednje velika poduzeća koja primaju kredit moći će prikupljati i osigurati
potrebne informacije, a financijska institucija će biti u mogućnosti i htjeti će procijeniti podatke
kako bi se odredio njihov doprinos ciljevima zaštite okoliša i biološke raznolikosti.

31. Međutim, uviđa se da su informacije koje su potrebne da bi potvrdile da je investicija

prijateljski usmjerena prema biološkoj raznolikosti izvan opsega mogućnosti da ih procijene mala i
srednje velika poduzeća ili financijske institucije. Prema tome, potreban je sustav koji će raditi
provjeru investicija davatelja kredita.

32. Sustav provjere davatelja kredita mogao bi imati različite modalitete. Mogao bi koristiti
lokalne NVU-e/istraživačke institute kao neovisne ovjerovitelje ili bi ga mogli voditi zaposlenici
HBOR-a. Projekt će pomoći izgraditi sposobnost HBOR-a da to radi interno. Uporaba lokalnih
NVU-a/istraživačkih instituta će vrlo vjerojatno biti potrebna u prvim godinama davanja kredita,

152
dok se sustav ne razvije i dok ne bude dovoljno zahtjeva za kreditima da HBOR angažira svoje
zaposlenike na poslovima provjere davatelja kredita.

33. Proces provjere davatelja kredita bi se trebao oslanjati, gdje je to moguće, na postojeće izvore
informacija koje bi mogle ukazivati na to da bi predloženi poslovni potez mogao imati neto
korisne učinke na biološku raznolikost. Izvori informacija koji mogu nadopuniti proces ocjene
uključuju: Certifikaciju proizvoda (od priznatog sustava certificiranja); Provođenje procjene
utjecaja na okoliš (PUO) i razvoj Sustava upravljanja okolišem (EMS) kako bi se primijenile
preporuke iz PUO; planovi i smjernice za korištenje zemljišta i planovi turizma.

5.1 Ishodi investicija

34. Poslovna investicija može doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti putem jednog ili više od
sljedećih sredstava47:

(i) Povećati in-situ biološku raznolikost na farmama i zahvatima na nekretninama na obali

putem poboljšane kvalitete i kvantitete staništa.
(ii) Smanjiti štetu nanesenu morskim ekosustavima, ribarstvu i podvodnim grebenima putem
boljih tehnika sakupljanja i ograničenja (smanjeni usputni ulov, poštivanje zona u kojima
je zabranjen ribolov, održivo sakupljanje).
(iii) Povećati ekološku povezanost između pojedinih zaštićenih područja putem poboljšane
kvalitete staništa i količine zemljišta koje se nalazi u koridorima između zaštićenih
područja, te putem poboljšanih morskih koridora.
(iv) Promovirati održivo sakupljanje prirodnih bogatstava – ribe, morskih bogatstava,
sporednih šumskih proizvoda (NTFP), itd.
(v) Smanjiti negativne učinke na biološku raznolikost: (i) izbjegavajući intenziviranje
poljoprivrede i povećanu uporabu agro-kemijskih sredstava; (ii) zoniranjem i
premještanjem turističkih centara izvan vrućih točaka biološke raznolikosti; i (iii)
smanjivanjem onečišćenja vodenih tokova i podvodnih grebena.
(vi) Poticati razvoj tržišta za proizvode i usluge koje su prijateljski usmjerene prema
biološkoj raznolikosti putem promoviranja proizvodnih sustava koji su prijateljski
usmjereni prema biološkoj raznolikosti, putem prikazivanja i preslikavanja, marketinga,
prodajnih mjesta, raznolikosti prerađenih proizvoda, veće proizvodnje, itd.

35. Poznato je da postoje različita kompleksna pitanja koja se tiču prije spomenutih mogućnosti, a
ona uključuju sljedeće:
- Definiranje što je to „poboljšana kvaliteta staništa“ i što je to dovoljno „povećanje kvalitete
staništa“ je kompleksno i zahtijeva daljnje razmatranje, a vrlo vjerojatno i lokalne procjene,
kako bi poboljšanja postala dio zahtjeva lokalnih ekosustava i divljih vrsta.

- Bilo koja investicija, sama po sebi, može imati različiti stupanj učinka na biološku raznolikost,
s obzirom da postoje mnogi drugi čimbenici koji na to utječu. Takvi čimbenici bi se trebali
razmotriti i uzeti u obzir kroz usklađeno djelovanje ili kroz druge programe ili skupine. Trebalo
bi se smatrati da ove investicije pomažu i ojačavaju procese očuvanja, a ne da same rješavaju
sve izazove.

5.2 Odobrenje kredita i proces praćenja

47
Neke investicije će zadovoljiti više ovih ciljeva istovremeno.

153
36. Proces ocjene i odobrenja kredita će imati nekoliko faza, nakon kojih će slijediti praćenje u
obliku izvještavanja, kako slijedi:

Faza 1: Financijske institucije provode početnu dubinsku analizu investicija

Faza 2: Financijske institucije i HBOR ocjenjuju kredite prema kriterijima zaštite okoliša
Faza 3: Prema izboru, dodatna detaljna procjena i ovjera lokacije
Faza 4: Financijske institucije i HBOR odobravaju kredit i djelomično jamstvo za rizik, te
postavljaju ciljeve za program dodjele darovnica u području biološke raznolikosti
Faza 5: Mikro, mala i srednje velika poduzeća izvještavaju financijske institucije o utjecaju na
biološku raznolikost
Faza 6: Financijske institucije prate učinke kredita

37. Razmjer provjere će zavisiti o veličini investicije kako bi se osiguralo da procedure procjene i
izvještavanja ne postanu previše zahtjevne, posebno za mikro tvrtke i kredite, kako ne bi
destimulirale tvrtke i banke za sudjelovanje u programu.

5.3 Lista provjere kriterija ocjene okoliša

38. Različiti kriteriji bit će relevantni za različite investicije. Razvijene su liste provjere kriterija za
investicije koje:

- Mijenjaju proizvodne procese postojećih poslovnih aktivnosti. To će biti primjenjivo na

farme, aktivnosti u šumarstvu, tvrtke u ribarstvu, akvakulturi i marikulturi. To će također
biti primjenjivo na turističke i proizvodne tvrtke koje žele smanjiti svoje negativne utjecaje
na okoliš. Tvrtke u lancu dobave proizvoda koji su prijateljski usmjereni prema biološkoj
raznolikosti trebale bi se procjenjivati prema utjecaju prodanih proizvoda na biološku
raznolikost i prema opsegu prodaje.

- Imaju posredan učinak na korištenje bogatstava i održavanje staništa. To će biti

primjenjivo na širok raspon tvrtki, ovisno o prirodi njihovog poslovanja ili o lokaciji.

39. Pozitivna procjena može biti rezultat toga da je investicija zadovoljila jedan ili više niže
navedenih kriterija. Ocjenjivač bi trebao staviti kvačicu ili prekrižiti svaki kriterij koji je
primjenjiv i priložiti kratko objašnjenje kako bi se potvrdila ispravnost.
(i) Da li će postupci u proizvodnji: povećati pokrov prirodnog ili polu-prirodnog staništa,
smanjiti fragmentaciju prirodnih ili polu-prirodnih staništa, izbjeći prenamjenu prirodnih ili
polu-prirodnih staništa ili povećati povezanost prirodnih i polu-prirodnih staništa?
(ii) Da li će se smanjiti onečišćenje rijeka, potoka i koraljnih grebena agro-kemijskim
sredstvima? Do koje mjere će se smanjiti uporaba (agro-) kemijskih sredstava? Da li će se
kemijska sredstva zamijeniti integralnom zaštitom bilja?
(iii) Da li postoje odredbe koje potvrđuju da su zaposlenici zaštitili važne divlje vrste?
(iv) Da li će se smanjiti korištenje ogrjevnog drva, drvne građe i drugih prirodnih dobara?
(v) Da li će investicija doprinijeti kontroli uvođenja i širenja invazivnih vrsta?
(vi) Da li će se smanjiti lov?
(vii) Kako će postupci u proizvodnji očuvati vodu? Da li će se smanjiti crpljenje vode?
(viii) Kako će postupci u proizvodnji sačuvati vodena bogatstva i tlo? Da li će se smanjiti erozija
tla?
(ix) Da li će se prestati koristiti genetski modificirani organizmi (GMO)?
(x) Da li će se utjecati na pojavljivanje požara?
(xi) Da li će investicija financirati bilo kakvu infrastrukturu koja bi mogla uzrokovati nenamjerne
utjecaje na okoliš?

154
Dodatni korisni učinci
- Da li investicija ima potencijal za repliciranje unutar područja projekta? Ako da, da li može
imati pokazni učinak na slične tvrtke?
- Da li će doprinijeti razvoju tržišta za proizvode koji su prijateljski usmjereni prema biološkoj
raznolikosti?
- Da li će se provoditi bilo kakvo praćenje biološke raznolikosti?

155
HBOR
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Sektor izvoza i zaduženja
Broj: RA/AT-5000-67/05
Zagreb, 26. rujna 2005.
Gospodin Cornelis Klein
Stalni predstavnik
UNDP Hrvatska
Kesterčanekova 1
10000 Zagreb

Predmet: UNDP/GEF projekt Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj

obali putem održivog razvitka obalnog područja (COAST)
Sudjelovanje u glavnom projektu,
Dodatak Pismu namjere od 30. lipnja 2005.
S obzirom da je jedina razvojna banka u Republici Hrvatskoj, strateški poslovni ciljevi HBOR-a su
prepoznati kao oni koji osiguravaju financijsku potporu svim naprednim inicijativama koje doprinose
uspješnom razvoju općeg dobra u zemlji, a i promoviraju svijest o okolišu i načela održivog razvoja. S tim u
vezi HBOR je u prošlosti uspješno obavljao aktivnosti vezane za provedbu nekoliko WB/GEF financijskih
aranžmana koji su imali namjeru osigurati sredstva za inicijative u području zaštite okoliša i održivog razvoja
u Hrvatskoj. Naš tim ima dobru stručnost i iskustvo s postupcima nabave Svjetske banke i zahtjevima za
realizaciju darovnica.
Kako bismo naglasili našu suradnju sa Svjetskom bankom/GEF-om i UNDP-om, željeli bismo naglasiti da su
2003. godine Svjetska banka i UNDP angažirali HBOR kao Garancijsku agenciju koja sudjeluje u
provođenju Projekta energetske učinkovitosti („Projekt“) u Hrvatskoj, koji financira GEF. U skladu s
Ugovorom o projektu koji su potpisali HBOR i Svjetska banka, HBOR će biti odgovoran za upravljanje
darovničkim mehanizmom od ukupno 4 milijuna američkih dolara, s time da su 2 milijuna američkih dolara
izravno osigurali IBRD/GEF. Dodatnih 2 milijuna američkih dolara iz UNDP/GEF izvora će se koristiti za
izdavanje djelomičnih jamstava kao financijskog sredstva koje podržava provođenje svih prihvatljivih
inicijativa koje se odnose na energetsku učinkovitost. Trenutno se priprema drugi ugovor, tj. ugovor između
UNDP-a i HBOR-a. Dodatni ciljevi Projekta uključuju omogućavanje tehničke pomoći za daljnje
osnaživanje institucionalnog kapaciteta HBOR-a i razvijanje stručnosti u područjima financiranja,
unaprjeđivanja i promicanja osvješćivanja javnosti, a koja se tiču zaštite okoliša u Hrvatskoj.
Nadalje, UNDP je angažirao konzultantsku tvrtku Arhivanalitka iz Zagreba za pružanje usluga povezanih s
razvojem kapaciteta u HBOR-u kako bi se pitanja okoliša i održivosti ugradila u sve bankarske prakse.
Projektne aktivnosti koje pruža Arhivanalitika, uključujući razmjenu znanja i usavršavanje naših zaposlenika,
uglavnom su usredotočene na usvajanje, u našem svakodnevnom poslovanju, onih principa financiranja
okoliša i upravljanja rizicima koji su prihvatljivi industriji, što se smatra osnovnim aspektom našeg
poslovnog upravljanja i te su projektne aktivnosti u tijeku.
Kako bismo potvrdili našu namjeru u odnosu na sudjelovanje HBOR-a u Projektu COAST i s njime
povezanim aktivnostima, HBOR je spreman istražiti mogućnost izrade programa djelomičnog jamstva.
Također smo spremni aktivno se pridružiti ekspertnim radnim skupinama i polaziti seminare i radionice, kao
i sudjelovati u izradi programa djelomičnog jamstva i u nadzoru čitavog Projekta COAST.

Ružica Adamović dr. sc. Aurelia Trgo

(potpis) (žig HBOR-a) (potpis)

Član Upravnog odbora Sektor izvoza i zaduženja

Izvršni direktor

156
Dodatak 11. Temeljni scenarij projekta i pristupanje EU

Uvod

1. Na zahtjev predstavnika SAD u Vijeću, u ovom dodatku su date dodatne informacije glede
aktivnosti koje će Hrvatska poduzeti u sklopu temeljnog scenarija projekta kao dio uvjeta za
pristup EU. Ovaj dodatak: (i) pojašnjava da je u temeljnom scenariju većina aktivnosti doista dio
procesa pristupanja EU; (ii) revidira iznos financiranja polaznih vrijednosti uključivanjem
najnovijih događanja u procesu pristupanja Hrvatske EU, i (iii) prikazuje potrebu i inkrementalnu
prirodu svih aktivnosti koje će se financirati iz GEF-a.

2. Kao i kod drugih zemalja koje su nedavno pristupile Uniji, zahtjevi za pristup EU usmjereni su
na reformu zakonodavstva i održivi razvoj (uključujući zaštitu okoliša). GEF financirane aktivnosti
nadopunjavati će aktivnosti koje se poduzimaju u sklopu procesa pristupanja i biti će prvenstveno
usmjerene na usklađivanje propisa koji reguliraju biološku raznolikost te na uključivanje zaštite
biološke raznolikosti i održivog korištenja u održivi razvoj.

3. Pristup EU postavlja određene zahtjeve vezane za zaštitu biološke raznolikosti i direktno

podržava očuvanje biološke raznolikosti. No, ovo očuvanje se odnosi na biološku raznolikost u
zaštićenim područjima. Projekt GEF-a usmjeren je na očuvanje i održivo korištenje biološke
raznolikosti na širem području, kopnenom i morskom izvan zaštićenih područja.

4. Tijekom pripreme ovog dodatka, projektni tim se je konzultirao s Veleposlanstvom SAD-a u

Hrvatskoj, kako bi potvrdio stav zauzet kao odgovor na upit predstavnika SAD-a u Vijeću.

Pristupanje EU i polazne vrijednosti projekta

5. Proces pristupanja Hrvatske EU je započeo. Pristup EU je nacionalni prioritet. Sve vladine

inicijative, programi i izmjene zakonodavstva u skladu su s i podržavaju pristup EU i cilj im je
ispuniti zahtjeve EU. Stoga su gotovo sve aktivnosti planirane u temeljnom scenariju i analizirane u
okviru analize inkrementalnih troškova (ICA) u stvari dio pristupa EU. U tablici na kraju ovog
Dodatka navedeni su zahtjevi za pristup EU i utvrđene aktivnosti vezano za pristup EU. Iz ove je
tablice razvidno da barem 48 milijuna $ sredstava ide direktno za aktivnosti pristupa EU.

6. Nadalje, potrebno je reći da bi se u temeljni scenarij mogle uključiti sve aktivnosti iz sektora
poljoprivrede, turizma, bankarstva i okoliša planirane na području projekta. To bi dovelo do jako
visokog iznosa. Izračuni u temeljnom scenariju uključuju aktivnosti direktno povezane s ciljem
projekta i aktivnosti na koje će COAST projekt imati izravnog utjecaja.

Vrijednosti temeljnog scenarija revidirane sukladno procesu pristupanja EU

7. Tijekom protekle dvije godine Hrvatska je uspostavila značajan okvir kao pripremu za pristup
EU, te za ispunjenje pristupnih zahtjeva. Hrvatska je potpisala Ugovor o partnerstvu s EU i
pripremila je godišnje državne akcijske programe. Pripremila je sektorske akcijske planove i
utvrdila zahtjeve za međunarodno financiranje kao podršku pristupu EU. Sva Vladina tijela su
uključena u proces razvoja i provedbe zakonodavstva i propisa.

8. Prije nego što je službeno postala "zemlja kandidat EU", Hrvatska je koristila fondove EU-a
uglavnom kroz CARDS program. Mnogi projekti koje je podržavao CARDS provoditi će se i

157
tijekom 2006. godine (uz onaj uključen u prethodnu analizu inkrementalnih troškova). Projekti iz
programa CARDS koji se najviše odnose na predloženi COAST projekt su:
 podrška daljnjem pravnom usklađivanju s pravnom stečevinom EU (u području okoliša)
(2.200.000$) – ishod 4.2;
 izgradnja kapaciteta za provedbu Okvirne direktive o vodi (1.400.000$) – ishod 3.6;
 registracija pomorskog dobra48 (2.400.000$) – ishod 3.4.

9. Otprilike 50% ovih aktivnosti treba biti provedeno tijekom 2006. (što koincidira s COAST
projektom). U skladu s time, ukupno 3.000.000 $ dodano je u temeljni scenarij za ishode 3 i 4.

10. Hrvatska je sada zemlja kandidat EU i stoga ima pristup pretpristupnim fondovima EU-a
(ISPA, SAPARD i PHARE programima). Hrvatska vodi pregovore vezano za prvu tranšu za tri
ISPA projekta. Niti jedan od njih nije direktno važan za predloženi cilj projekta. Zbog detaljnih
zahtjeva za dodjelu sredstava iz SAPARD programa, nije vjerojatno da će bilo kakva sredstva iz
SAPARD programa biti dodijeljena prije 2008. Nadalje, nema predloženih PHARE projekata koji
bi bili direktno vezani za cilj COAST projekta.

11. ISPA, SAPARD i PHARE koriste se do 2007. U 2008. godini zamijeniti će ih Instrument za
pretpristupnu pomoć (IPA) EU. Za sada nije poznato pod kojim uvjetima će se IPA sredstva
dodjeljivati Hrvatskoj. Indikativne svote iz IPA programa za Hrvatsku su 155 – 205 milijuna €
godišnje. Ona će se dodjeljivati kroz 5 programa od kojih su dva posebno značajna za cilj projekta
COAST "Regionalni razvoj" i "Ruralni razvoj".

12. Regionalni razvoj i Ruralni razvoj vjerojatno će biti veći od ostala tri programa. Međutim, pod
pretpostavkom da će se IPA sredstva podijeliti jednako na pet programa, minimum od 30 milijuna
€ godišnje dodijelit će se za Regionalni razvoj. Sukladno zemljopisnoj podjeli, 20% ovih sredstava
doći će na područje projekta, otprilike 6 milijuna € godišnje. Program Regionalni razvoj investira u
infrastrukturu, poput prometa ili poboljšanja stanja okoliša. Može se procijeniti da će 20% ovih
investicija biti direktno vezano za cilj projekta (posebno za zaštitu okoliša poput pročišćavanja
otpadnih voda) tj. minimalno 1.200.000 € godišnje. IPA sredstva mogu se koristiti od 2008. -
2012., tj. tijekom pet godina provedbe projekta. Ove investicije nisu bile uzete u obzir u izvornoj
analizi inkrementalnih troškova (ICA) temeljnog scenarija. Stoga je vrijednost temeljnog scenarija
sada narasla sukladno ovim parametrima. U temeljnom scenariju, IPA sredstva nisu fokusirana na
zaštitu globalno važne biološke raznolikosti i zaštitu vrućih točaka biološke raznolikosti.

13. Također, minimalno 30 milijuna € godišnje može biti dodijeljeno programu za Ruralni razvoj.
Isto tako, 20% može se dodijeliti aktivnostima na području projekta, otprilike 6 milijuna €
godišnje. Jedan od mnogih prioriteta programa Ruralnog razvoja je ekološki jaka poljoprivreda.
Kod polaznih vrijednosti, i temeljem iskustva zemalja članica i zemalja pristupnica EU, razumno je
pretpostaviti sljedeće:
 10% (tj. 600.000 € godišnje) dodjeljuje se eko-poljoprivrednim programima;
 obzirom na ograničene upravne i tehničke kapacitete i nizak prioritet za globalno značajnu
biološku raznolikost, pola eko-poljoprivrednih programa (tj. 300.000 € godišnje neće
rezultirati pozitivnim učincima za globalno značajnu biološku raznolikost).

14. Ovih 300.000 € godišnje može se smatrati financiranjem temeljnog scenarija. Predloženi
projekt COAST će svojim aktivnostima biti komplementaran temeljnom scenariju i to ostvarenjem
cilja: (i) povećanja ukupnog postotka programa Ruralnog razvoja dodijeljenog eko-poljoprivredi na

48
Ovaj projekt će pomoći utvrditi morske zone i morske resurse.

158
području projekta, i (ii) povećanja kvalitete investicija u eko-poljoprivredi kako bi se postigao
pozitivniji učinak na globalno značajnu biološku raznolikost.

15. Ovaj iznos nije bio uključen u izvornoj analizi inkrementalnih troškova temeljnog scenarija.
Tijekom trajanja projekta (2008. – 2012.) to iznosi 1.500.000 € ili otprilike 1.800.000 US $. Ovaj je
iznos dodan temeljnom scenariju za ishod 3 u revidiranoj analizi inkrementalnih troškova.

16. Gore navedeni iznosi za ishode 3 i 4 uključeni su u revidiranu analizu inkrementalnih troškova.
Međutim, usprkos ovom povećanju u temeljnom scenariju, praznine i prepreke za uključivanje
biološke raznolikosti u turizam, poljoprivredu i ribarstvo ostaju i dalje neriješeni. Kako je pokazala
analiza prepreka u Sažetku cjelokupnog projekta, postupak pristupa EU ne rješava uklanjanje ovih
prepreka. U skladu s time inkrementalni troškovi ostaju nepromijenjeni, kao i potreban doprinos
GEF-a. Važno je napomenuti da bi bez pristupa EU inkrementalni troškovi bili daleko veći, kao i
potrebni doprinosi GEF-a.

GEF podrška inkrementalnim troškovima

17. Polazna je pretpostavka COAST projekta da će Hrvatska ispuniti zahtjeve za pristup EU kao
dio temeljnog scenarija. To znači početak značajnih reformi u zakonodavstvu, investiranje u
poboljšanje kvalitete zraka i upravljanja vodama, te napore za jače poštivanja pravila iz
zakonodavnog okvira. U temeljnom scenariju, poštivanje zakonodavstva će se sporo povećavati.
Poštivanje aspekata biološke raznolikosti u zakonodavstvu neće biti prioritet. Može proći i
nekoliko desetaka godina prije nego što poštivanje zakonodavnih odredbi vezanih za biološku
raznolikost dosegne razine dosegnute u mnogim zemljama EU-a. Shodno tome, u temeljnom
scenariju investicije vezane za okoliš neće biti usmjerene na očuvanje biološke raznolikosti.

18. Vezano za biološku raznolikost, postoje dva aspekta za pristup EU:

 ispunjavanje uvjeta zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti, na što su ujedno usmjerena
EU sredstva (npr. LIFE program) kao i propisi (Natura 2000);
 ispunjavanje uvjeta ruralnog razvoja, poljoprivrede, ribarstva, bankarstva i turizma uz brigu za
okoliš i poštivanje očuvanja biološke raznolikosti i održivog korištenja.

19. Iskustvo EU-a kao i novih zemalja članica navodi na siguran zaključak da će pristup EU imati
značajan utjecaj na prvi aspekt (prvi bulet pod točkom 18 iznad). Iskustva, međutim, pokazuju da
je drugi aspekt (drugi bulet pod točkom 18 iznad) često zanemarivan u početnim godinama. Na
primjer, u poljoprivredi podrška EU primarno se koncentrira na intenziviranje i programe širokog
spektra.

20. Na području projekta, a obzirom na raspored i fragmentiranost biološke raznolikosti, te

uvažavajući činjenicu da se biološku raznolikost koristi u sektorima poljoprivrede, ribarstva i
turizma, očuvanje kroz zaštićena područja vrlo je ograničeno. Optimalan način očuvanja biološke
raznolikosti je uključivanje biološke raznolikosti u sektore poljoprivrede, ribarstva i turizma. To je
pristup koji predlože COAST projekt. Vezano za temeljni scenarij, i u okviru procesa pristupanja
EU, puno će mogućnosti biti propušteno (misli se na biološku raznolikost). Projekt COAST
osigurava iskorištavanje ovih mogućnosti.

21. Razlika između procesa pristupanja EU i predloženih aktivnosti projekta GEF-a prikazana je na
sljedećim primjerima.

159
22. Vezano za pročišćavanje otpadnih voda: u skladu s pristupom EU, Hrvatska će imati obvezu
pružanja primarnog, sekundarnog i tercijarnog pročišćavanja na svim lokacijama na području
projekta. Stupanj pročišćavanja određuje se uzimanjem u obzir (i) broja stanovnika - ekvivalent;
(ii) asimilacijskog kapaciteta i, (iii) specifičnog stanja vodnih tokova u koje se ispušta otpadna
voda. Posebne smjernice i provedbeni propisi bit će razvijeni za dalmatinsku obalu. U temeljnom
scenariju, pročišćavanje voda financirati će Vlada, EU i drugi međunarodni fondovi, a može trajati
i dulje od deset godina. Projekt COAST nadopunjavati će na sljedeći način:
 osiguranjem da se globalnu biološku raznolikost uzima u obzir kod određivanja asimilacijskog
kapaciteta lokacije;
 osiguranjem da se prisustvo globalno značajne biološke raznolikosti smatra "specifičnim
stanjem" što opravdava visok stupanj pročišćavanja;
 osiguranjem da slijed investicija pročišćavanja otpadnih voda uzima u obzir potrebu za hitnom
zaštitom vrućih točaka biološke raznolikosti, tj. prva postrojenja za pročišćavanje moraju biti
izgrađena u područjima sa značajnom biološkom raznolikosti;
 razvoj postupaka za procjenu utjecaja na biološku raznolikost, kao dopunu postojećim
postupcima za Procjenu utjecaja na okoliš (PUO) i Stratešku procjenu okoliša (SPO).

23. U sektoru ribarstva: pristupni zahtjevi EU rezultirat će nizom novih propisa (vidjeti tablicu
dolje). Oni se uglavnom odnose na održavanje riblje populacije i podršku zajednicama ribara.
Nadalje, projekt GEF-a također osigurava da se propisi izrade na način koji optimizira uvjete za
biološku raznolikost. Nadalje, provedba i poštivanje ovih propisa predstavljat će izazov cijeli niz
godina, kao i u drugim zemljama koje su nedavno pristupile EU. Od EU je zahtijevano da općenito
ojača provedbeni kapacitet. COAST projekt će dodatno razviti kapacitete kako bi se osiguralo
poštivanje odredbi novih propisa koje se odnose na aspekte biološke raznolikosti.

24. Treći primjer se odnosi na četiri pokazna područja. U ovoj fazi, IPA program ruralnog razvoja
može dati financijsku podršku samostalnim investitorima s ciljem uvođenja okolišno odgovornog
ponašanja. Mnogi investitori neće imati dovoljno kapaciteta za ispunjavanje uvjeta za dobivanje
ovih sredstava, posebno na način koji podržava biološku raznolikost. Projekt COAST će
nadopunjavati ove aktivnosti na sljedeći način:
 podržavanjem turizma koji stimulira biološku raznolikost;
 pripremom lokalnih razvojnih planova koji podržavaju biološku raznolikost, te osiguravanjem
da sve aktivnosti budu koherentne;
 mikro i malim poduzetnicima omogućavanje sudjelovanja u programu;
 jačanjem specifičnih kapaciteta vezanih za biološku raznolikost kako bi se na tržište stavljalo
tradicionalne i organske proizvode, te provodila inspekcija proizvoda;
 rješavanjem lokalnih sukoba koji se odnose na očuvanje biološke raznolikosti.

25. U tablici dolje dat je primjer kako projekt GEF-a nadopunjava proces pristupanja EU i ide dalje
od zahtjeva za pristup EU. Obzirom na sveobuhvatnu prirodu procesa pristupanja EU, ova tablica
ne obuhvaća svaki pristupni zahtjev EU, te ne navodi svaki vezni detalj, nego daje samo prikaz
onih koji su direktno vezani za predloženi projekt.

Zaključak

26. Tablica dolje i gornji primjeri pokazuju da proces pristupanja EU i s njim povezani zahtjevi
značajno doprinose temeljnom scenariju projekta. Temeljem gornjih navoda, temeljni scenarij
ponovo je procijenjen, uključujući mogućnosti koje nudi EU, te mu je vrijednost povećana za 12.3
milijuna US$. Konačno, gore navedeno jasno pokazuje da ne dolazi do preklapanja između
predloženih aktivnosti projekta i pristupnih zahtjeva EU-a, da projekt ni na koji način ne

160
subvencionira proces pristupanja, već da je pažljivo osmišljen kako bi pozitivno utjecao na proces
pristupanja EU.

161
Tablica 21. Ilustracija kako projekt GEF-a nadopunjuje proces pristupanja EU
Pristupni zahtjevi/ proces
približavanja EU
Zaštita prirode i očuvanje biološke raznolikosti
Direktiva o staništima
Direktiva o pticama
Zaštita okoliša
6. akcijski plan za okoliš
Okvirna direktiva o vodi
Direktiva o otpadnim vodama
Direktiva o pitkoj vodi,
Direktiva o sustavu javne
kanalizacije
Koraci koje Hrvatska poduzima s ciljem ispunjenja zahtjeva EU Primjeri dodatnih komplementarnih aktivnosti koje podržava
projekt GEF-a
Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu: Rezultat 3.7
 zakona o zaštiti prirode  priprema strategija za rješavanje sukoba
 pravilnika o javnoj raspravi u procesu proglašavanja zaštićenih površina  provedba strategija (kako bi se osiguralo da su
 uredbe o mjerama za zaštitu staništa zaštićene zone podržavane te da podržavaju sektore
 uredbe o vrstama staništa, kartama staništa, ugroženih i rijetkih vrsta staništa turizma, poljoprivrede i ribarstva u područjima blizu
Priprema akcijskih planova i izvještavanje zaštićenih područja)
 revizija strategije biološke raznolikosti i akcijskog plana
Provedba GEF 76.000 $
 projekt NATURE 2000 (30% na području projekta, tj. 870.000 $)
Praćenje biološke raznolikosti morskog okoliša
Temeljni scenarij: Iznos nije izračunat inkrement GEF-a 76.000 $
inkrement 870.000 $
Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu:
 uredbe o tipovima, kategorijama i klasifikaciji opasnog otpada
 strategije za usklađivanje zakonodavstva s EU zakonodavstvom u području zaštite
okoliša
Priprema akcijskih planova i izvještavanje
 priprema plana upravljanja odlaganjem otpada
 priprema godišnjeg izvješća o praćenju stanja na Jadranu
 priprema godišnjeg izvješća o stanju okoliša
 priprema godišnjeg izvješća o sanitarnoj kakvoći mora
Provedba (utvrđuje se sukladno IPA standardima)
Temeljni scenarij: CARDS, IPA, procijenjeno na 8.5 milijuna $ GEF: $0
Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu: rezultati 1.1 – 1.4, rezultat 3.6
 zakona o izmjenama i dopunama zakona o gospodarenju vodama
 zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju gospodarenja vodama  osiguranjem da investiranje u pročišćavanje otpadnih
Priprema akcijskih planova, strategija i izvještavanje voda uzima u obzir potrebu za hitnom zaštitom vrućih
 priprema prijedloga strategije za provedbu Okvirne direktive o vodi točaka biološke raznolikosti;
 priprema prijedloga plana za provedbu Direktive o pitkoj vodi i Direktive o sustavu  razvija postupke procjene utjecaja na biološku
javne kanalizacije raznolikost;
 priprema analize zakona o financiranju gospodarenja vodom i odgovarajućih propisa  vodi računa da se biološku raznolikost od globalnog
značaja uzima u obzir pri određivanju stupnja
162
 Pristupni zahtjevi/ proces Koraci koje Hrvatska poduzima s ciljem ispunjenja zahtjeva EU Primjeri dodatnih komplementarnih aktivnosti koje podržava
približavanja EU projekt GEF-a
kako bi se izradila osnova za izmjene i dopune postojećeg ili donošenje novog zakona pročišćavanja otpadnih voda na svim lokacijama unutar
Provedba područja projekta
 izgradnja kapaciteta za CARDS program (700.000 $);  jačanje kapaciteta za praćenje utjecaja biološke
 uvođenje sustava za pročišćavanje otpadnih voda u obalnom području i redovito raznolikosti.
praćenje (34.850.000 $);
 praćenje vode u području Vir – Konavle (1.000.000 $);

Temeljni scenarij: procijenjena vrijednost 36.500.000 $ ukupni inkrementalni troškovi 1.514.000 $

doprinos GEF-a 86.000 $
Razvoj gospodarskog i društvenog sektora
Ruralni razvoj Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu:
 zakona o izmjenama i dopunama zakona o poticajima u poljoprivredi, ribarstvu i
šumarstvu;
Provedba
 osnivanje Uprave za ruralni razvoj
 ostali detalji pripremit će se u okviru programa IPA/SAPARD;
Ribarstvo – zajednička politika Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu: rezultat 4.2
o ribolovu  izmjena i dopuna zakona o morskom ribolovu; Pregledati i dati preporuke glede očuvanja biološke
 uredbe o posebno zaštićenim područjima; raznolikosti 8.000 $
 uredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama (minimalne veličine);
 uredbe o gospodarskom ribolovu (tehničke mjere); rezultati 1.1-1.4, 2.2, 3.4 i 3.5
 uredbe o dozvolama za gospodarski ribolov;  jačanje aspekata inspekcija vezanih za biološku
 pravilnika o načinu i uvjetima stavljanja riba na tržište i uredbe o ribolovnim alatima raznolikost na tržištima, te za ribolovnu opremu;
dozvoljenim u gospodarskom ribolovu;  stalne kampanje podizanja svijesti i obuka za ribare o
Provedba biološkoj raznolikosti (npr. zaštita ugroženih vrsta)
 restrukturiranje ribarske flote  uspostava zona i sezona zabrane ribolova
 uvođenje visokoselektivnih ribolovnih alata  praćenje onečišćenja na kritičnim točkama biološke
 razvoj inspekcijskih kapaciteta raznolikosti
 CARDS registracija pomorskog dobra  pomoć u pripremi smjernica za promicanje šire uporabe
 praćenje komercijalnog ribarstva visokoselektivnih ribolovnih alata
 podrška uvođenju visokoselektivnih ribolovnih alata,
Marikultura rezultat 2.2
 širenje u skladu s postojećim informacijama i propisima Marikultura - rezultati 1.1 - 1.4, 3.5
 pilot ekološka revizija ribogojilišta  utvrđivanje prikladnih područja za ribogojilišta uz
očuvanje biološke raznolikosti
 praćenje područja pod kulturama školjki
 podrška tradicionalnim metodama uzgajanja kamenica
 podrška pilot ekološkim revizijama ribogojilišta s

163
 Pristupni zahtjevi/ proces
približavanja EU
Poljoprivreda i šumarstvo –
zajednička poljoprivredna
politika
Turizam – nema specifičnih
direktiva s kojima se treba
uskladiti
Koraci koje Hrvatska poduzima s ciljem ispunjenja zahtjeva EU Primjeri dodatnih komplementarnih aktivnosti koje podržava
projekt GEF-a
osjetljivom biološkom raznolikošću
Temeljni scenarij: barem 1.500.000 $ Ukupni inkrementalni trošak: 700.000 $
Doprinos GEF-a: 336.000 $
Usklađivanje zakonodavstva uključuje izradu: rezultati 1.1 – 1.4, 3.3
 propisa o atestu posebne kvalitete hrane i oznake "renomirano tradicionalno"  podrška razvoju profitabilnih malih i mikro tvrtki koje
Provedba potiču biološku raznolikost, te demonstracija organske
 jačanje inspekcijskih kapaciteta poljoprivrede koja podržava biološku raznolikost, eko
 promicanje organske poljoprivrede i eko-certifikata certifikata, ponovnom obrađivanju napuštenog zemljišta
 ostali detalji pripremit će se u okviru programa IPA/SAPARD. uz podršku biološke raznolikosti
rezultat 1: 112.000 $
rezultat 3.3
 razvoj kapaciteta mikro tvrtki za dobivanje eko certifikata
 promicanje poljoprivrede koja podržava biološku
raznolikost
rezultat 3: 52.000 $
zakon o poticajima za proizvodnju robe koja se koristi u turizmu Sve aktivnosti koje podržava projekt izvan su okvira i
zahtjeva za pristupanje EU
Temeljni scenarij: IPA, barem 1.8 milijuna $ Doprinos GEF-a inkrementu: 164.000 $
164
Dodatak 12. Indikativni plan i proračun praćenja i ocjene projekta
Tablica dolje prikazuje indikativni plan praćenja i ocjene, te odgovarajući budžet.
Tablica 22. Indikativni plan praćenja i ocjene projekta s budžetom
Vrsta aktivnosti praćenja i
ocjenjivanja
Uvodna radionica
Uvodno izvješće
Alati za mjerenje
pokazatelja provedbe
projekta
Alati za mjerenje napretka
projekta (godišnja mjerenja)
+ radionica
Godišnje izvješće o projektu
i godišnji planovi rada
Tripartitni pregled i izvješće
tripartitnog pregleda
Sastanci Upravljačkog
odbora projekta
Povremena izvješća o
statusu projekta
Tehnička izvješća
Vanjsko ocjenjivanje
sredinom projekta
Konačno vanjsko
ocjenjivanje projekta
Konačno izvješće
Naučene lekcije
Odgovorne strane Budžet u US$ Vremenski okvir
Ne uključujući vrijeme
osoblja iz projektnog tima
 koordinator projekta Unutar prva dva
 UNDP CO 10.000 mjeseca od početka
 UNDP GEF projekta
 Projektni tim Odmah nakon uvodne
nema
 UNDP CO radionice
 voditelj projekta će nadgledati 5.000 Početak, sredina i kraj
postupak angažiranja Finalizira se u uvodnoj fazi i projekta
konzultanata za studije i radionici
ustanova, te dodjeljivati poslove Indikativni trošak
članovima projektnog tima
 Nadgleda tehnički savjetnik GEF- 5.000 Godišnje prije pregleda
a za projekt i koordinator projekta Utvrđuje se u okviru provedbe projekta i
pripreme godišnjeg plana definiranja godišnjih
rada planova rada
 Projektni tim nema godišnje
 UNDP CO
 UNDP-GEF
 predstavnici Vlade nema Svake godine nakon
 UNDP CO dobivanja godišnjeg
 Projektni tim izvješća o projektu
 UNDP – GEF Regionalni ured za
koordinaciju
 koordinator projekta nema Nakon uvodne
 UNDP CO radionice projekta i
nakon toga barem
jednom godišnje
 Projektni tim nema Utvrđuje projektna
skupina i UNDP CO
 projektna skupina 14.000 Utvrđuje projektni tim i
 angažirani savjetnici prema UNDP CO
potrebi
 Projektni tim 60.000 Sredinom provedbe
 UNDP CO projekta
 UNDP - GEF Regionalni ured
 Vanjski savjetnici (npr. tim za
ocjenu)
 Projektni tim 60.000 Na kraju provedbe
 UNDP CO projekta
 UNDP - GEF Regionalni ured
 Vanjski savjetnici (npr. tim za
ocjenu)
 Projektni tim Barem jedan mjesec
 UNDP CO nema prije završetke projekta
 Vanjski savjetnik
 Projektni tim godišnje
15.000
 UNDP - GEF Regionalni ured
165
Revizija
Izlasci na teren (putni
troškovi UNDP osoblja idu
na teret provedbene
agencije)
 UNDP CO 21.000 (prosječno 3.000 $ godišnje
 Projektni tim godišnje)
 UNDP CO godišnje
 UNDP - GEF Regionalni ured 10.000 (prosječno jedan
(prema potrebi) posjet godišnje)
 predstavnici Vlade

UKUPNI INDIKATIVNI TROŠKOVI

200.000 US$
Ne računajući vrijeme osoblja projektnog tima i osoblja UNDP-a, niti
putne troškove

166
Dodatak 13. Okvirni Ugovor o jamstvu (nacrt)

OKVIRNI UGOVOR O JAMSTVU

za financiranje
ULAGANJA POVEZANIH S BIOLOŠKOM RAZNOLIKOSTI
u okviru djelatnosti Programa Ujedinjenih naroda za razvoj - Globalnog fonda za okoliš

Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog

razvitka obalnog područja (COAST)

između

(komercijalna banka)

HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

18. svibanj 2006. godine

167
SADRŽAJ

Članak Predmet

Članak 1: Definicije
Članak 2: Djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo
Članak 3: Ograničenje odgovornosti po bankarskom jamstvu
Članak 4: Pravila za transakcijska bankarska jamstva
Članak 5: Procedure za transakcijska bankarska jamstva
Članak 6: Podnošenje zahtjeva i odobrenje transakcijskih bankarskih jamstava
Članak 7: Sklapanje Ugovora o transakcijskim bankarskim jamstvima
Članak 8: Ispunjenje obveza po transakcijskim bankarskim jamstvima
Članak 9: Obveze izvještavanja
Članak 10: UNDP uvjeti u pogledu izvještaja o biološkoj raznolikosti
Članak 11: Pomoć pri procjeni
Članak 12: Odobravanje bankarskih jamstava
Članak 13: Rok i raskid
Članak 14: Rješavanje sporova
Članak 15: Izmjene i dopune, ustupanje i prijenos
Članak 16: Primjerci
Članak 17: Datum stupanja na snagu

Dodaci:

1. Kriteriji biološke raznolikosti i postupak potvrđivanja prihvatljivosti

2. Zahtjev za transakcijsko bankarsko jamstvo
3. Obrazac za procjenu bankarskih jamstava po standardnim procedurama
4. Obrazac Ugovora o transakcijskom bankarskom jamstvu
5. Obrazac izvještaja o provedbi Ugovora o kreditu
6. Pomoć pri procjeni
7. COAST okolišni zahtjevi

168
 OKVIRNI UGOVOR O JAMSTVU

za financiranje ULAGANJA POVEZANIH S BIOLOŠKOM RAZNOLIKOSTI u okviru

Projekta Programa Ujedinjenih naroda za razvoj – Globalni fond za okoliš:

Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka
obalnog područja (COAST)

U Zagrebu, dana______________između:

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK, u daljnjem tekstu: HBOR,

zastupane po:

1) predsjedniku uprave, gospodinu Antonu Kovačevu i

2) gospodinu/gospođi____________, članu uprave,

i
_______________________________________,
u daljnjem tekstu poslovna banka (kreditor), zastupana po:

1)______________________________________
2)______________________________________

u daljnjem tekstu zajedničkog naziva: Ugovorne strane

sklopili su sljedeći Okvirni ugovor o jamstvu (u daljnjem tekstu: Ugovor ili OUJ) o suradnji na
financiranju projekata ulaganja povezanih s biološkom raznolikosti (u daljnjem tekstu: projekti
biološke raznolikosti) u okviru Programa Ujedinjenih naroda za razvoj – Globalni fond za okoliš
(GEF), Projekta očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali putem
održivog razvitka obalnog područja (u daljnjem tekstu: projekt COAST);

Globalni fond za okoliš (u daljnjem tekstu: GEF) odobrio je sredstva Republici Hrvatskoj, koja će
kroz Program Ujedinjenih naroda za razvoj (u daljnjem tekstu: UNDP) biti namijenjena za
očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti dalmatinske obale kroz Projekt očuvanja i
održivog korištenja biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali, s ciljem potpore financiranja
djelatnosti na području biološke i krajobrazne raznolikosti. Projekt će se provoditi zajedno s
kvalificiranim hrvatskim financijskim ustanovama (u svojstvu posrednika), i to prvenstveno
odobravanjem djelomičnih transakcijskih bakarskih jamstava za kredite;

Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Globalni fond za okoliš i Ministarstvo Republike Hrvatske

za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), zajedno su
pripremili nacrt projekta COAST, a dana ___________ Program Ujedinjenih Naroda za razvoj i
Ministarstvo, u ime Republike Hrvatske, potpisali su projektni dokument.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj kao provedbena agencija Globalnog fonda za okoliš, također
je dana ________ sklopio Sporazum s HBOR-om u svezi darovnice GEF-a koja je odobrena za
projekt COAST.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj i HBOR dogovorili su procedure u svezi sredstava GEF-a te

169
da HBOR provodi Program; te

Ugovorne strane suglasno potvrđuju da će pod uvjetima sadržanim u ovom Ugovoru otvoriti račun
za djelomična kreditna bankarska jamstva, po kojem će HBOR izdavati djelomična bankarska
jamstva za kreditnu izloženost poslovnih banaka (kreditora), u okviru svog kreditnog poslovanja, a
vezano za kreditiranje projekata iz područja biološke raznolikosti.

§ 1. Definicije

U cilju utvrđivanja značenja i opsega korištenih pojmova, Ugovorne strane se slažu da niže
navedeni pojmovi imaju sljedeća značenja:

Ubrzano dospijeće ubrzanje dospijeća svih korisnikovih obveza plaćanja poslovnoj

banci uslijed korisnikovog kršenja koje nije otklonio ili ispravio
nakon proteka bilo kojeg odgovarajućeg roka za otklon ili
ispravak; što je poslovna banka potvrdila dostavljanjem obavijesti
o ubrzanom dospijeću korisniku temeljem Ugovora o kreditu;

Obavijest o ubrzanom formalna pisana obavijest koju korisniku izdaje poslovna banka
dospijeću temeljem i u vezi s bilo kojim Ugovorom o kreditu radi ubrzanja
dospijeća;

Godišnji pregled utjecaja

biološke raznolikosti
godišnji izvještaj poslovne banke iz članka 9.3 ovog Ugovora, koji
će se izraditi u okviru praćenja učinaka kredita od strane poslovne
banke, te godišnjeg izvješća prihvatljivog korisnika koje opisuje
učinak biološke raznolikosti u svezi odobrenih kredita, u skladu s
određenim obvezama pretpostavljenim od prihvatljivog korisnika
svakog pojedinačnog Ugovora o kreditu, najmanje u obliku
pregleda provedbe projekta (PPP). Jedinica za provedbu projekta
može naknadno napraviti detaljniji obrazac.

Godišnji pregled poslovanja godišnje izvješće poslovne banke u kojem se sažeto prikazuju
aktivnosti i rezultati po kreditima za koje su izdana bankarska
jamstva po ovom Ugovoru sukladno članku 9.4;

Zahtjev potpisani dokumenti sa zahtjevom za izdavanje transakcijskog

bankarskog jamstva koje prihvatljivi korisnik dostavlja poslovnoj
banci te koje poslovna banka zajedno s Izvještajem o procjeni
dostavlja HBOR-u;

Sredstva za pomoć u sredstva dostupna poslovnoj banci putem Programa Ujedinjenih

izradi procjene naroda za razvoj iz programa Globalnog fonda za okoliš za
određene aktivnosti temeljem članka 11. dodatka 6;

Izvještaj o procjeni izvještaj kojeg dostavlja poslovna banka na obrascu priloženom u

Dodatku 3. ovog Ugovora i u kojem se opisuje projekt, korisnik i
osiguranje te kojim se dostavljaju popratne analize predloženog
kredita za kojeg poslovna banka predlaže da bude uvjetovan
transakcijskim bankarskim jamstvom HBOR-a;

170
Odobreni kredit svaki prihvatljivi kredit za kojeg se dostavlja zahtjev i izvještaj o
procjeni te koje je HBOR uredno odobrio sukladno članku 6.5.
ovoga Ugovora;

Rok važenja ____ (__) godina od datuma ovog Ugovora;

Projekt biološke raznolikosti investicijski projekt ili projekt za unapređenje čija je namjena
stvaranje izravnih i neizravnih poboljšanja biološke raznolikosti,
prvenstveno očuvanja biološke raznolikosti i socio-ekonomskog
razvoja diljem dalmatinske obale, putem održivog korištenja
biološke raznolikosti, a koji zadovoljava uvjete navedene u
Dodatku 1;

Prihvatljivi korisnik ugledna privatna osoba, trgovačko društvo, partnerstvo,

zajedničko ulaganje, udruženje, vladina organizacija ili neka druga
pravna osoba (svaka od navedenih osoba u nastavku teksta
“osoba”) koja je osnovana i postoji sukladno zakonima Republike
Hrvatske; koja je ocijenjena kao prihvatljiva prema sustavu
provjere kreditora za mala i srednja poduzeća;

Prihvatljivi kredit kredit kojeg odobrava poslovna banka za financiranje poslovnih

ulaganja prihvatljivog korisnika, koja doprinose očuvanju biološke
raznolikosti ili su usmjerena na provedbu projekata biološke
raznolikosti;

Prihvatljivi projekt projekt biološke raznolikosti ili bilo koji drugi projekt
prihvatljivog korisnika koji zadovoljava uvjete Dodatka 1. ovog
Ugovora, čije je financiranje odobrila poslovna banka;

Izvještaj o zaštiti okoliša
izvještaj kojeg izrađuje poslovna banka za svaki prihvatljivi
projekt u skladu s Dodatkom 1. i 5., kojim se ocjenjuje ili
potvrđuje ocjena usklađenosti projekta biološke raznolikosti i/ili
prihvatljivog korisnika, s propisima za zaštitu okoliša i zdravlja te
sigurnosnim propisima svih državnih tijela u Republici Hrvatskoj
te s odgovarajućim smjernicama i politikama Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj i HBOR-a, kao i politikom IFC-a i
Standardima učinka u pogledu društvene održivosti i održivosti
okoliša. Uz to, izvještaj će sadržavati i kriterije ulaganja u
biološku raznolikost koje će projekt razviti.

Gubitak propust u ispunjavanju obveza po kreditu koji nije ispravljen ili

nadoknađen nakon odgovarajućeg roka za ispravak ili počeka, te
koji sukladno uvjetima predmetnog Ugovora o kreditu za
posljedicu ima nastajanje propusta i gubitka;

Okvirno bankarsko jamstvo djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo koje poslovnoj
banci izdaje HBOR u skladu s uvjetima navedenim u članku 3.
ovog Ugovora;

Ograničenje odgovornosti po

171
darovnici najveća odgovornost za plaćanja koju HBOR preuzima u okviru
svih transakcijskih bankarskih jamstava izdanih u skladu s ovim
Ugovorom izražena u kunama sukladno odredbama članka 3. ovog
Ugovora.

Račun okvirnog
bankarskog jamstva fond kojeg osniva HBOR sredstvima Globalnog fonda za okoliš s
ciljem izvršavanja uplata po gubitku sukladno Ugovorima o
transakcijskim bankarskim jamstvima;

Garancijski postotak postotak neotplaćene glavnice kredita za kojeg je HBOR izdao

bankarsko jamstvo sukladno Ugovorima o bankarskim jamstvima,
pri čemu je taj postotak utvrđen člankom 3. svakog Ugovora o
transakcijskim bankarskim jamstvima i ne može biti viši od 50%;

Kunska protuvrijednost kunska protuvrijednost određenog iznosa u stranoj valuti koja se

izračunava na temelju srednjeg službenog tečaja Hrvatske narodne
banke na dan izračuna;

Kredit sredstva koja poslovna banka kao davatelj kredita odobrava

prihvatljivom korisniku sukladno Ugovoru o kreditu, a koja on
može koristiti za vlastitu namjenu ili svrhu u okviru provedbe
odobrenog kredita;

Ugovor o kreditu Ugovor između poslovne banke i prihvatljivog korisnika kojim se

prihvatljivom korisniku odobrava kredit pod uvjetima navedenim
u ovom Ugovoru;

Kreditni dokumenti Ugovor o kreditu i bilo koji drugi Ugovor ili Ugovori između
poslovne banke i prihvatljivog korisnika kojim se ugovara
osiguranje kredita, te svi ostali Ugovori, sporazumi ili instrumenti
koje poslovna banka zahtijeva kako bi osigurala sredstva za
odobreni kredit;

Iznos gubitka iznos duga poslovne banke po Ugovoru o transakcijskom

bankarskom jamstvu u slučaju gubitka; iznos gubitka obračunava
se samo za HBOR-ov udio u glavnici, a ne za obračunate kamate
ili bilo koje druge dospjele naknade koje korisnik plaća poslovnoj
banci; iznos gubitka izračunavat će se na način da će se preostali
neotplaćeni iznos glavnice po kreditu u okviru kojeg je došlo do
propusta pomnožiti s odgovarajućim postotkom bankarskog
jamstva koje je naznačeno u odgovarajućem Ugovoru o
transakcijskom jamstvu, članak 2. te sukladno planu odgovornosti
po bankarskom jamstvu navedenom u Dodatku 2. Ugovoru o
transakcijskom bankarskom jamstvu;

Obavijest o gubitku obavijest koju poslovna banka šalje HBOR-u u kojoj se navodi da
je nastupio gubitak po određenom kreditu i kojom se traži plaćanje
sukladno procedurama navedenim u članku 5. Ugovora o
transakcijskom bankarskom jamstvu;

172
Naplata gubitka
Plan nadzora i provjere
Izvještaj o nadzoru i provjeri izvještaj koji će poslovna banka izraditi kao rezultat plana
nadzora i provjere, vezano uz svaki pojedinačni kredit;
Jedinica za provedbu
projekta (JPP)
Standardna procedura
Transakcijsko
bankarsko jamstvo
Ugovor o transakcijskom
bankarskom jamstvu
Obavijest o odobrenju
transakcijskog bankarskog
jamstva
Verifikacijska revizija
UNDP
Uvjeti UNDP- COAST-a u
svezi izvještaja o biološkoj
raznolikosti
plaćanje iznosa gubitka od strane HBOR-a sukladno članku 5.
Ugovora o transakcijskom bankarskom jamstvu;
plan određen temeljem članka 9. ovog Ugovora za nadzor
provođenja i djelovanja projekta za biološku raznolikost;
odgovorna je za tekuće usklađivanje i upravljanje projektom;
uspostaviti će se u području projekta i pružati će stalnu tehničku
podršku i biti odgovorna za provedbu projekta;
procedura odobravanja transakcijskih bankarskih jamstava
navedena u člancima 5. i 6. ovog Ugovora;
neprenosivo bankarsko jamstvo koje izdaje HBOR u korist
poslovne banke u obliku Ugovora o transakcijskom bankarskom
jamstvu, Dodatak 4., izdana sukladno članku 7. ovog Ugovora;
Ugovor između HBOR-a i poslovne banke za svako pojedino
transakcijsko bankarsko jamstvo kojim HBOR daje pokriće
poslovnoj banci za prihvatljivi kredit u obliku navedenom u
Dodatku 4;
obavijest o odobrenju transakcijskog bankarskog jamstva koju
izdaje HBOR sukladno članku 6.5 ovog Ugovora, vezano za
bankarsko jamstvo koje HBOR izdaje ovisno o dostavi
zadovoljavajućih kreditnih dokumenata te verifikacijskoj reviziji;
revizija biološke raznolikosti izrađena za predloženi kredit, da bi
se utvrdilo udovoljavanje kriterijima Projekta biološke
raznolikosti; provode ju kvalificirani revizori koje je obučio i
angažirao podugovorom Program Ujedinjenih naroda za razvoj
i/ili JPP projekta, te stručni vještaci iz verifikacijskog sustavu
davatelja kredita;
the United Nations Development Program – Program Ujedinjenih
naroda za razvoj koji nastupa u svoje ime i za svoj račun kao
provedbena agencija Globalnog fonda za okoliš;
politika IFC i Standardi učinka u pogledu društvene održivosti i
održivosti okoliša i drugi uvjeti i procedure za kontroliranje
projekata biološke raznolikosti, obuhvaćenih transakcijskim
173
 bankarskim jamstvima, kojima se potvrđuje njihova usklađenost s
normama i propisima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i
Vlade Republike Hrvatske u odnosu na zaštitu okoliša, sigurnost i
zaštitu zdravlja u skladu s člankom 10. ovoga Ugovora i Dodatkom
7. ovoga Ugovora;

§ 2. Djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo

1. HBOR i poslovna banka suglasno utvrđuju da će surađivati u odobravanju transakcijskih

bankarskih jamstava od strane HBOR-a iz sredstava Globalnog fonda za okoliš putem Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj, za otplatu kredita koje poslovna banka odobrava prihvatljivim
korisnicima za provedbu odobrenih kredita.

2. Poslovna banka može podnijeti zahtjev za transakcijska bankarska jamstva za pokriće kredita
koje poslovna banka odobrava isključivo za financiranje i provedbu projekata biološke raznolikosti
čiji je cilj stvaranje i unapređenje izravnih i neizravnih poboljšanja biološke raznolikosti,
prvenstveno očuvanja biološke raznolikosti sukladno Dodatku 1.
3. Transakcijska bankarska jamstva se ne mogu koristiti za provedu projekata biološke raznolikosti
koji su već započeti ili čija je provedba prekinuta.

§ 3. Ograničenje odgovornosti po bankarskom jamstvu

1. Ovisno o uvjetima Ugovora, HBOR je suglasan da će zasnovati djelomično kreditno okvirno

bankarsko jamstvo po kojem HBOR može tijekom roka važenja izdavati transakcijska bankarska
jamstva u korist poslovne banke u skladu s uvjetima sadržanim u ovom Ugovoru. Najveća
odgovornost ("ograničenje odgovornosti po darovnici") koju HBOR s vremena na vrijeme
preuzima po svim otvorenim transakcijskim bankarskim jamstvima izdanim u skladu s ovim
Ugovorom ne smije premašiti iznos od 200.000,00 USD, u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate.

2. Poslovna banka neće tražiti, a HBOR neće izdati niti odobriti transakcijsko bankarsko jamstvo
zbog kojeg bi ukupan iznos (i) trenutno neispunjenih garancijskih obveza po svim transakcijskim
bankarskim jamstvima sklopljenim u skladu s ovim Ugovorom, uvećan za (ii) najvišu garancijsku
obvezu predloženu u dotičnom zahtjevu za novim transakcijskim bankarskim jamstvom te za (iii)
zbroj svih naplata po gubitku od strane HBOR-a do datuma dotičnog zahtjeva po bilo kojem
transakcijskom bankarskom jamstvu izdanom u skladu s ovim Ugovorom, nadmašio ograničenje
odgovornosti po darovnici.

3. Ograničena odgovornost po darovnici podliježe povremenoj kontroli i može se povećati

sporazumom obje Ugovorne strane ako poslovna banka izrazi potrebu za dodatnim bankarskim
jamstvima ili se može smanjiti po HBOR-ovom vlastitom nahođenju, ako:

a) u roku šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ovoga Ugovora poslovna banka ne dostavi
HBOR-u najmanje jedan izvještaj o procjeni kojim se traži transakcijsko bankarsko jamstvo za
prihvatljivi kredit;

b) u roku od jedne godine od datuma ovog Ugovora poslovna banka ne dostavi izvještaje o procjeni
prihvatljivih kredita po kojima ukupno ograničenje odgovornosti transakcijskih bankarskih
jamstava doseže petnaest posto (15%) ograničenja odgovornosti po darovnici, ili

174
c) u roku druge godine od datuma ovog Ugovora poslovna banka ne dostavi procjene prihvatljivih
kredita po kojima ukupno ograničenje odgovornosti transakcijskih bankarskih jamstava doseže
trideset posto (30%) ograničenja odgovornosti po darovnici.

4. Djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo biti će na snazi i HBOR će moći izdavati nova
transakcijska bankarska jamstva tijekom ___ godina nakon datuma stupanja na snagu ovog
Ugovora (“rok važenja”).

5. Poslovna banka obavještavati će HBOR o trenutnim i očekivanim potrebama za transakcijskim

bankarskim jamstvima. Takve obavijesti će se dostavljati u pisanom obliku kvartalno.

§ 4. Pravila za transakcijska bankarska jamstva

1. Transakcijskim bankarskim jamstvima mogu se garantirati krediti za financiranje provedbe

projekata biološke raznolikosti koji ispunjavanju kriterije navedene u Dodatku 1. Kredite može u
kunama ili stranoj valuti odobriti banka koja je registrirana u Hrvatskoj.

2. Transakcijska bankarska jamstva mogu se izdati za kredite koje je odobrila poslovna banka
prihvatljivim korisnicima kako je utvrđeno u Dodatku 1. ovog Ugovora i koji obuhvaćaju sve vrste
pravnih osoba koje postoje i osnovane su sukladno pozitivnim zakonima.

3. Odgovornost HBOR-a po bankarskom jamstvu obuhvaća samo glavnicu kredita i ne uključuje

provizije, kamate na zakašnjelo ili odgođeno plaćanje ili bilo koje drugo plaćanje koje korisnik
kredita duguje poslovnoj banci, troškove pravnih ili ovršnih postupaka ili bilo koje druge troškove
namirenja poslovne banke putem instrumenata osiguranja prihvaćenih od strane iste.

4. Svako bankarsko jamstvo biti će na snazi od datuma njegovog izdavanja i isto se ne može
prodati, ustupiti ili na neki drugi način prenijeti bez prethodne pisane suglasnosti HBOR-a.
Transakcijska bankarska jamstva izdavat će se na određeni rok koji ne može biti dulji od roka
kredita plus jedan mjesec dana. Najdulji rok transakcijskog bankarskog jamstva je deset (10)
godina.

5. HBOR-ova odgovornost po transakcijskim bankarskim jamstvima je djelomična i izraziti će se u

postotku (“Garancijski postotak”) neotplaćenog stanja glavnice kredita u bilo kojem trenutku, kako
je niže navedeno u čl. 5.2 ovog Ugovora.

6. Radi izračunavanja iznosa gubitka po transakcijskom bankarskom jamstvu u slučaju nastanka

gubitka po kreditu odobrenom u stranoj valuti te radi izračunavanja garancijskih odgovornosti
HBOR-a po svim neotplaćenim i predloženim kreditima sukladno članku 3.2 ovoga Ugovora,
iznosi u stranoj valuti se izražavaju u kunskoj protuvrijednosti deviznog iznosa transakcijskog
bankarskog jamstva, a obračun se temelji na srednjem službenom tečaju Hrvatske narodne banke
na dan obračuna.

7. S ciljem davanja uputa poslovnoj banci i prihvatljivim korisnicima o uvjetima i procedurama za

korištenje transakcijskih bankarskih jamstava, HBOR u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda
za razvoj može izdati smjernice za transakcijska bankarska jamstva u okviru Programa biološke
raznolikosti (u nastavku teksta “smjernice”) te ih može povremeno mijenjati i dopunjavati. U
slučaju neslaganja između smjernica i ovog Ugovora, mjerodavan je ovaj Ugovor.

175
§ 5. Procedure za transakcijska bankarska jamstva

1. Transakcijska bankarska jamstva odobravaju se putem odobrene procedure, utemeljene na

standardnoj formalnoj i pravnoj te ekonomskoj i financijskoj analizi zahtjeva za odobrenje
transakcijskog bankarskog jamstva i izjavi poslovne banke o kreditnoj sposobnosti prihvatljivog
korisnika. Analizu provodi HBOR;

2. Najviši garancijski postotak za transakcijska bankarska jamstva iznositi će 50% i u niti jednom
trenutku ne može premašivati najviši iznos od 50% temeljne vrijednosti kredita.
3. Otvorena transakcijska bankarska jamstva kumulativno po svakom pojedinom prihvatljivom
korisniku ne mogu nadmašiti kunsku protuvrijednost od 200.000 USD na dan sklapanja Ugovora o
transakcijskom bankarskom jamstvu.

§ 6. Podnošenje zahtjeva i odobrenje transakcijskih bankarskih jamstava

1. Povremeno, tijekom roka važenja, poslovna banka će imati pravo predložiti u pisanom obliku
izdavanje transakcijskih bankarskih jamstava za kredite u okviru Projekata biološke raznolikosti
koje poslovna banka namjerava financirati. Svaki takav prijedlog se dostavlja uz (i) zahtjev
prihvatljivog korisnika poslovnoj banci i (ii) izvještaj poslovne banke o procjeni, čiji oblik i sadržaj
su zadani za standardne procedure i prikazani u Dodatku 4.
2. Za prijedloge transakcijskih bankarskih jamstava po standardnim procedurama poslovna banka
dostavlja HBOR-u sljedeće podatke i dokumente:

a) Zahtjev za odobrenje kredita na obrascu kojeg koristi poslovna banka i izvještaj o procjeni
kojeg je pripremila poslovna banka i koji sadrži podatke navedene u Dodatku 3;
b) Ugovor o kreditu kojim se produljenje kredita uvjetuje izdavanjem HBOR-ove garancije te
dobivanjem svih ostalih kreditnih dokumenata uključujući i dokumente pravnog osiguranja
otplate kredita;
c) Sažetak financijske i kreditne analize prihvatljivog korisnika i kredita koji je izradila
poslovna banka, a koje predstavlja osnovu za donošenje odluke o odobravanju kredita i u
kojem je izražena namjera i odobrenje za dodjelu kredita uz uvjet izdavanja HBOR-ovog
transakcijskog bankarskog jamstva;
d) studija izvedivosti predloženog posla koji ne šteti biološkoj raznolikosti, a pojedinosti u
svezi kojeg će se utvrditi u početnoj fazi projekta;
e) Prvoklasni pravni instrumenti osiguranja koje je sačinio prihvatljivi korisnik, o čijem će se
odgovarajućem postotku tržišne i fer vrijednosti u odnosu na vrijednost kredita pregovarati.
f) Prvoklasni pravni instrumenti osiguranja su:
 izjava o dobrovoljnoj zapljeni bankovnih računa ili druge imovine prihvatljivog
korisnika, i/ili
 hipoteka na nekretninama, i/ili
 zalog na pokretninama i/ili fiducijarno vlasništvo, i/ili
 mjenice i/ili zadužnice, i/ili
 garancije trećih strana, i
 bilo koji drugi pravni instrument osiguranja koji je prihvatljiv u odnosu na kreditnu
sposobnost prihvatljivog korisnika i kojim se potvrđuje učinkovitost naplate bilo kojih
neplaćenih iznosa.
 Konkretne pravne instrumente osiguranja po svakom Ugovoru o kreditu i/ili
bankarskom jamstvu utvrdit će poslovna banka i HBOR u okviru odgovarajućih
procedura odobravanja kredita i/ili bankarskog jamstva.
g) nadalje, s ciljem odobravanja analiza koje će obavljati HBOR, drugi dokumenti koje

176
 prihvatljivi korisnik dostavlja poslovnoj banci, poglavito:
 dokumenti o registraciji poslovanja,
 financijski dokumenti (računi dobiti i gubitka, bilance i izvještaji o tijeku novca) za
protekle 2 godine, ukoliko je to moguće, te prognoze za razdoblje pokriveno
Ugovorom o kreditu,
 poslovni plan ili investicijska studija, ovisno o iznosu kredita, i
 dozvole i ostali podaci vezano za ugradnju opreme ili izgradnju objekata.

3. Autentičnost potpisa prihvatljivog korisnika na svim dokumentima navedenim u članku 6.2

odnosno 6.3. mora potvrditi javni bilježnik.

4. U roku od trideset (30) dana po primitku cjelovitog prijedloga transakcijskog bankarskog

jamstva od poslovne banke, HBOR će uputiti pisanu obavijest poslovnoj banci u kojoj se navodi da
je zahtjev za transakcijskim bankarskim jamstvom (i) odobren (obavijest o odobrenju
transakcijskog bankarskog jamstva) ili (ii) odbijen ili (iii) obustavljen zbog toga što HBOR od
poslovne banke traži dodatne informacije. Ukoliko je prijedlog obustavljen zbog toga što HBOR
traži od poslovne banke dostavu dodatnih informacija, HBOR će naznačiti koje se informacije
traže, a rokovi navedeni u članku 6.5 počinju ponovno teći nakon dostave svih potrebnih
informacija. HBOR je ovlašten upotrijebiti prava iz odredbe (iii) ovog Ugovora samo dvaput,
nakon čega mora donijeti odluku u svezi zahtjeva.

5. Obavijest o odobrenju transakcijskog bankarskog jamstva ostaje na snazi šezdeset (60) dana;
ukoliko banka u navedenom roku ne dostavi tražene informacije potrebne za zaključenje
transakcijskog bankarskog jamstva, tada HBOR može po vlastitom izboru (i) produljiti valjanost
obavijesti o odobrenju transakcijskog bankarskog jamstva na rok od ___ dana ili (ii) tražiti od
banke ponovnu dostavu izvještaja o procjeni na odobrenje.

6. Poslovna banka može po vlastitom izboru izvršiti i provesti verifikacijsku reviziju istovremeno s
dostavom izvještaja o procjeni sukladno odredbama Dodatka 6. o pomoći pri procjeni.

§ 7. Sklapanje Ugovora o transakcijskim bankarskim jamstvima

1. Nakon HBOR-ovog odobrenja, koje se dokazuje putem obavijesti o odobrenju transakcijskog

bankarskog jamstva, Ugovor o transakcijskom bankarskom jamstvu sklapa se pod uvjetom da
HBOR dobije od poslovne banke (i) uredne kreditne dokumente, (ii) verifikacijsku reviziju i (iii)
sve ostale dokumente koje HBOR traži, a kako je navedeno u obavijesti o odobrenju transakcijskog
bankarskog jamstva. Obavijest o odobrenju transakcijskog bankarskog jamstva obuhvaćati će
prvenstveno:
a) sažetak financijskih uvjeta kredita, uključujući informacije o prihvatljivom korisniku, iznosu
glavnice kredita, kamatnoj stopi, kreditnom roku i planu otplate;
b) specifikaciju odgovornosti po transakcijskom jamstvu uz navođenje dugovanih iznosa do
dospijeća kredita;
c) izjavu, koja se traži i u članku 3.2, kojom se potvrđuje da ukupni iznos (i) trenutno neispunjenih
garancijskih obveza po svim transakcijskim bankarskim jamstvima sklopljenim u skladu s ovim
Ugovorom, uvećan za (ii) najvišu garancijsku obvezu predloženu u dotičnom zahtjevu za novim
transakcijskim bankarskim jamstvom te za (iii) zbroj svih naplata po gubitku od strane HBOR-a do
datuma dotičnog novog transakcijskog bankarskog jamstva, ne nadmašuje ograničenje
odgovornosti po darovnici;
d) završni popis u kojem su naznačeni svi dokumenti koje je poslovna banka koristila za
odobravanje kredita; cjelovit komplet završnih dokumenata će poslovna banka zasebno dostaviti
HBOR-u.

177
2. HBOR će pripremiti Ugovore o transakcijskom bankarskom jamstvu koje će sklapati HBOR i
poslovna banka na temelju obrasca priloženog ovom Ugovoru u Dodatku 4.
3. HBOR će s poslovnom bankom sklopiti Ugovor o transakcijskoj garanciji za odobreni kredit u
roku od petnaest (15) radnih dana nakon što poslovna banka sve odredbe ovog Ugovora kao i
sljedeće preduvjete ispuni na način koji je zadovoljavajući za HBOR:
a) da su predmetni kreditni dokumenti, uključujući Ugovor o kreditu i Ugovore o osiguranju
zaključene s korisnikom uredno sačinjeni, ovjereni i po potrebi registrirani te su u cijelosti na snazi,
a duplikati izvornih primjeraka ili ovjerene kopije istih dostavljene HBOR-u;
b) da su dobivene sve tražene korporativne i vladine, kako nacionalne tako i lokalne, suglasnosti,
licence i odobrenja koja su potrebna ili se odnose na sačinjavanje ili provođenje Ugovora o kreditu,
financijskih dokumenata poslovne banke (ukoliko postoje), o čemu je zadovoljavajući dokaz
dostavljen HBOR-u;
c) da je cjelokupna imovina osigurana od gubitka ili štete kod financijski zdravih i uglednih
osiguravatelja prihvatljivih za HBOR, na način i u razmjerima koji su općenito prihvaćeni kao
uobičajeni za imovinu i poslovanje slične prirode te da su sve takve police osiguranja vinkulirane
na ime poslovne banke i/ili HBOR-a kao na remitenta;
d) verifikacijska revizija kojom se potvrđuje da projekt zadovoljava uvjete biološke raznolikosti iz
Dodatka 1.

§ 8. Ispunjenje obveza po transakcijskim bankarskim jamstvima

1. U slučaju naplate gubitka, poslovna banka treba poduzeti mjere za naplatu gubitaka putem
pravnih instrumenata osiguranja pruženih od prihvatljivog korisnika Ugovora o kreditu, obzirom da
se isplata temeljem jamstva od strane HBOR-a treba smatrati sekundarnom u naplati.

2. HBOR će djelovati po garancijskoj obvezi na način da poslovnoj banci plati iznos koji je jednak
iznosu gubitka (preostala glavnica pomnožena s postotkom bankarskog jamstva) nakon što HBOR
zaprimi i potvrdi potrebne dokumentirane dokaze od poslovne banke da je u skladu s uvjetima
važećeg Ugovora o kreditu proglašeno da je došlo do propusta u kreditu te da na računu(ima)
korisnika nema novca za plaćanje potraživanja i da predviđeni prvoklasni pravni instrumenti
osiguranja nisu bili dovoljni za naplatu. Bilo koji takav iznos koji je HBOR dužan platiti poslovnoj
banci smatra se dospjelim potraživanjem HBOR-a od prihvatljivog korisnika.

3. Odmah nakon što HBOR izvrši uplatu iznosa gubitka, HBOR će biti oslobođen od svih svojih
obveza prema poslovnoj banci po pripadajućim transakcijskim bankarskim jamstvima i biti će
ovlašten na subrogaciju u iznosu takvog plaćanja; te će banka, na zahtjev HBOR-a, sastaviti pisani
ustup u korist HBOR-a svih prava banke na plaćanja, naknadu štete i osiguranja po Ugovoru o
kreditu i bilo kojim kreditnim dokumentima, u iznosu plaćenog iznosa gubitka (odnosno u omjeru
koji iznos gubitka čini u odnosu na sveukupan nepodmireni iznos glavnice po prekršenom kreditu).

4. Nakon što HBOR izvrši uplatu iznosa gubitka, banka će o vlastitom trošku poduzeti razborite i
razumne radnje naplate, uključujući i pravna sredstva naplate po Ugovoru o kreditu i naplatu i
likvidaciju instrumenata osiguranja kredita, kako bi naplatila sve gubitke po predmetnom kreditu.
Banka priznaje svoju trajnu obvezu da pravovremeno poduzima sve razumne i potrebne radnje
kako bi naplatila takve gubitke.

5. Ako bi poslovna banka, prije ili nakon što HBOR plati iznos gubitka, naplatila bilo kakva
sredstva po radnjama naplate koje je poduzela po predmetnom kreditu, sva tako naplaćena sredstva
koristit će se i rasporediti na sljedeći način:

178
a) prvo, kako bi se poslovnoj banci isplatilo sve razumne pravne i ostale gotovinske troškove koji
su stvarno nastali u naplati gubitaka, bilo da su takvi troškovi nastali prije ili nakon što je HBOR
platio garantirani iznos gubitka;

b) drugo, poslovnoj banci nepodmireni iznos glavnice kredita;

c) treće, HBOR-u iznos gubitka koji je HBOR stvarno platio; i

d) četvrto, preostali iznos, ako istog bude, platiti će se poslovnoj banci.

§ 9. Obveze izvještavanja

1. Poslovna banka je obvezna na svaki zahtjev HBOR-a dostaviti bilo koje i sve informacije koje se
odnose na prihvatljivog korisnika i financijsko stanje, kao i na pravni status prihvatljivog korisnika.

2. Poslovna banka će provoditi praćenje na redovnoj osnovi vezano za status izvršavanja Ugovora
o kreditu te kvartalno izvještavati HBOR o izvršavanju Ugovora o kreditu putem slanja relevantnih
informacija u skladu s obrascem navedenim u Dodatku 5. Posebno će sadržati:

a) izvršavanje plaćanja po kreditima koji podliježu transakcijskim bankarskim jamstvima; i

b) stanje naplate po kreditima u prekršaju.

Za svaku od grupa kredita koji su svrstani u kategorije prema izvornom postupku odobravanja biti
će izrađeno posebno izvješće.

3. HBOR i poslovna banka suglasno utvrđuju da će surađivati u svezi razmjene podataka u svrhu
provjere učinaka i prihvatljivosti projekata biološke raznolikosti. Za svaki pojedinačni projekt
biološke raznolikosti za koji je izdano bankarsko jamstvo, od poslovne banke će se jednom
godišnje zatražiti da izradi plan nadzora i provjere kako je navedeno u verifikacijskoj reviziji i da
osigura da prihvatljivi korisnik surađuje u pružanju svih informacija potrebnih za izradu plana
praćenja i provjere.
Provedba plana praćenja i provjere može se izvršavati iz pomoći osigurane od strane Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj, temeljem članka 11. ovog Ugovora. Rezultati izvještaja praćenja i
provjere za svaki projekt biološke raznolikosti financiran kreditom za koji je izdano bankarsko
jamstvo, podnositi će se HBOR-u putem PPP predloška prilagođenog tako da odgovara potrebama
izvještaja o projektima ulaganja i svojstvu korisnika. Prvi takav izvještaj podnijeti će se
dana_________. Poslovna banka obvezna je u izvještaj plana i provjere uključiti bilo koju drugu
informaciju i podatak koji HBOR može opravdano tražiti radi utvrđivanja poboljšanja biološke
raznolikosti postignutog projektima biološke raznolikosti financiranih kreditom za koje je izdano
bankarsko jamstvo.

4. Poslovna banka će sažeti sve aktivnosti i rezultate svojih aktivnosti i kredita sukladno ovom
Ugovoru u godišnjem pregledu poslovanja koji će sadržavati informacije u svezi (i) statusa
izvršenja Ugovora o kreditu, (ii) Godišnjeg izvješća o učincima biološke raznolikosti izrađenog za
proteklih 12 mjeseci, (iii) financijskog stanja poslovne banke, koje se odražava u njezinim
posljednjim financijskim izvješćima, te (iv) ostalih komentara i prijedloga poslovne banke za
unapređenje poslovanja i učinkovitosti njezinih aktivnosti u okviru ovog Ugovora kako bi se bolje
postigli zajednički ciljevi ugovornih strana. HBOR i poslovna banka su suglasni da će pregledati

179
izvršenje ovog Ugovora i Ugovora o transakcijskim bankarskim jamstvima u roku od 30 dana od
kraja svakog 12-mjesečnog razdoblja tijekom kojeg ovaj Ugovor ostaje na snazi. Izvješće o
godišnjem pregledu poslovanja će pružiti osnovu za ove sastanke o pregledu poslovanja. Prvi
godišnji pregled poslovanja pripremit će se do _________________________ (datum, isti datum
kao u gornjem odlomku 9.3) a prvi godišnji sastanak za pregled nastupiti će do
_________________________ (datum).

5. HBOR može slobodno odlučiti o opsegu informacija i podataka koji će se dati u svrhu pregleda,
te o opsegu godišnjeg pregleda poslovanja. Pregled će posebno razmotriti usklađenost poslovne
banke s odredbama Članaka 9.1, 9.2, 9.3 i 10 ovog Ugovora. U slučaju negativnog rezultata takvog
pregleda, koji će se smatrati najavom bilo kojih rezervacija od strane HBOR-a, HBOR će
poslovnoj banci dostaviti obavijest o neusklađenosti nakon koje će poslovna banka imati rok od 30
dana za ispravljanje identificiranih nedostataka u njezinom poslovanju. Ukoliko nedostaci nisu
ispravljeni na zadovoljstvo HBOR-a po isteku roka od 30 dana, tada HBOR može obustaviti
izvršavanje ovog Ugovora i posebno obustaviti odobravanje novih transakcijskih bankarskih
jamstava; takva obustava ni na koji način neće utjecati na valjanost svih Ugovora o transakcijskim
bankarskim jamstvima koji su potpisani prije datuma takve obustave.

6. Negativni rezultat godišnjeg pregleda poslovanja koji se spominje u ovom Ugovoru predstavljat
će način poslovanja poslovne banke, koji pravda HBOR, a koji je različit od poslovanja koje se
razmatra u ovom Ugovoru, posebno u svezi nedostatnog broja odobrenih kredita i transakcijskih
bankarskih jamstava, visoke razine kredita čija je otplata dubiozna i/ili neodgovarajućih rezultata
projekata biološke raznolikosti koji se financiraju s transakcijskim garancijama, te usklađenosti
poslovne banke s odredbama članaka 9.1, 9.2, 9.3 i 10. ovog Ugovora.

7. Poslovna banka je obvezna sudjelovati na sastancima koje sazove HBOR kako bi izvršio pregled
poslovanja koji se navodi u članku 9.4, pa je poslovnu banku potrebno obavijestiti o datumu bilo
kojeg takvog sastanka sedam dana unaprijed.

8. Kako bi se olakšala razmjena informacija u okviru opsega opisanog u članku 9., poslovna banka
će imenovati ___________________________ (ime, kontakt) kao glavnu osobu koja je odgovorna
za pružanje svih relevantnih informacija.

§ 10. Uvjeti u pogledu izvještaja o biološkoj raznolikosti

1. Čim prije bude moguće, a nakon datuma sklapanja ovog Ugovora, poslovna banka će obavijestiti
HBOR o odjelu ili osobi koja je odgovorna za pregled aspekata biološke raznolikosti projekata
ulaganja u okviru garancijskog programa, te s vremena na vrijeme;

a) poslati najmanje 2 (dva) svoja zaposlenika odgovorna za zaštitu okoliša da budu nazočni i
sudjeluju na radionici za obuku glede zaštite biološke raznolikosti ili drugoj odgovarajućoj
obuci kojoj je sponzor ili koju odobrava UNDP te koja se financira u okviru programa obuke u
okviru projekta COAST.
b) pregledati i usvojiti Okvir za upravljanje okolišem u svrhe zadovoljavanja potreba za
ekološkim pregledom iz ovog Ugovora;
c) osigurati da Okvir za upravljanje okolišem bude na punoj snazi tijekom trajanja ovog Ugovora;

2. Kako bi zadovoljila potrebe za ekološkim pregledom, kako je navedeno u Dodatku 7, poslovna

banka će, vezano za svaki projekt biološke raznolikosti a za koji je u skladu s ovim Ugovorom
dostavljeno Izvješće o procjeni: (i) dobiti, pregledati i distribuirati drugim primarnim stranama u
relevantnom kreditu, potrebe u Okviru za upravljanje okolišem za relevantne projekte, postrojenja

180
i/ili industrije, te (ii) provesti pregled zaštite okoliša vezano za ekološke čimbenike specifičnog
projekta biološke raznolikosti, dostaviti, ili osigurati da sponzori projekta dostave, pismo HBOR-u
kojim se potvrđuje usklađenost takvog projekta biološke raznolikosti s normama i propisima Vlade
Republike Hrvatske u svezi okoliša, sigurnosti i zaštite zdravlja.

3. Osim toga, za projekte koji se provode s transakcijskim bankarskim jamstvima koja su odobrena
u okviru Standardnih procedura i samo ako to dodatno zatraže HBOR ili poslovna banka, izvještaj
o zaštiti okoliša također može obuhvatiti ekološko stanje relevantnog općeg poslovanja krajnjeg
korisnika biološke raznolikosti.

4. Ti će se zadaci potvrditi u dopisu o sustavu upravljanja okolišem čiji je obrazac priložen u

Dodatku 7.

§ 11. Pomoć pri procjeni

1. Poslovna banka može, primjenjujući kriterije za udovoljavanje uvjetima iz Dodatka 1. ovog

Ugovora, samostalno ocjenjivati prihvatljivost projekata biološke raznolikosti tj. stupanj u kojem
će ulaganje doprinijeti poboljšanju biološke raznolikosti, za odobrenje kredita. Poslovna banka
može tražiti pomoć izravno od UNDP-a i stručnjaka koje je UNDP angažirao tijekom procesa
procjenjivanja, a u slučajevima kada se utvrdi da je to prikladno, troškove procjene snositi će
COAST Projekt.

2. Za ulaganja koja prelaze iznos od 100.000 USD ili u slučaju da predloženi projekt biološke
raznolikosti uključuje elemente koji mogu biti rizični za biološku raznolikost i procjena okoliša ne
da rezultate, može se provesti dodatno istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj.

3. Imajući u vidu da je Program Ujedinjenih naroda za razvoj sklopio poseban Ugovor s HBOR-
om, temeljem kojeg Program Ujedinjenih naroda za razvoj pristaje pružati pomoć HBOR-u i
poslovnoj banci tijekom postupka procjene, Program Ujedinjenih naroda za razvoj omogućiti će
stručnu pomoć sljedećim aktivnostima koje poslovna banka poduzima u skladu s pojedinostima
predviđenim u Dodatku 6;
a) izrada studije izvedivosti predloženog projekta biološke raznolikosti;
b) pomoć kvalificiranih revizora pri izradi verifikacijske revizije;
c) usluge financijskog i poslovnog savjetovanja kako bi se dalje pomagalo poslovnoj banci u
izradi i realizaciji plana za plasman financijskih usluga za biološku raznolikost u okviru
ovog programa;
d) usluge financijskog i poslovnog savjetovanja za daljnju pomoć poslovnoj banci u izradi i
provođenju njezinog programa financiranja biološke raznolikosti uključujući (i) obuku u
financiranju biološke raznolikosti kako u sjedištu poslovne banke tako i na razini
podružnica, (ii) pomoć u strukturiranju financiranja za određene projekte biološke
raznolikosti te (iii) pomoć u izradi novog niza financijskih proizvoda za biološku
raznolikost kojima su cilj prioritetni sektori turizma, ribolova i poljoprivrede.

§ 12. Odobravanje bankarskih jamstava

1. Prihvatljivi korisnik platiti će HBOR-u naknadu za podnošenje zahtjeva za transakcijsko

bankarsko jamstvo u iznosu 0,25% i naknadu za izdano bankarsko jamstvo u iznosu 1% (jedan
posto) godišnje na iznos transakcijskog bankarskog jamstva koje je na raspolaganju i otplaćeno.

2. Naknadu za bankarsko jamstvo obračunavati će i naplaćivati poslovna banka te je prosljeđivati

HBOR-u zajedno s ostalim plaćanjima koja su potrebna prema Ugovoru o kreditu.

181
3. Naknada za podnošenje zahtjeva obračunava se sukladno bankarskom jamstvu i naplaćuje u
vrijeme izdavanja jamstva.

4. Naknada za bankarsko jamstvo obračunava se i naplaćuje unaprijed za svako tromjesečje prema

prosjeku preostalog iznosa bankarskog jamstva za nadolazeće tromjesečje za sva preostala
Ugovorena bankarska jamstva; prva naknada obračunava se i naplaćuje u vrijeme izdavanja
jamstva.

5. Poslovna banka doznačiti će naknadu koju naplaćuje HBOR na HBOR-ov račun br.
_______________.

§ 13. Rok i raskid

1. Rok na koji se sklapa ovaj Ugovora teče od datuma sklapanja ovog Ugovora do zaključivanja
svih transakcijskih bankarskih jamstava koja se valjano izvršavaju prema ovom Ugovoru. Ovaj
Ugovor može se raskinuti na zahtjev bilo koje strane uz tromjesečnu pisanu obavijest vezano za
izdavanje novih transakcijskih bankarskih jamstava; međutim, uz uvjet da takav dobrovoljan raskid
od jedne strane ni na koji način ne utječe na valjanost i obveze koje se odnose na sva transakcijska
bankarska jamstva koja su potpisana prije datuma takvog raskida, što uključuje, ali nije ograničeno
na obveze iz članka 9.

§ 14. Rješavanje sporova

1. Ugovorne strane uložiti će najveće napore da mirno riješe sve i bilo koje sporove, nesuglasice ili
potraživanja proizašlih iz, ili povezanih s ovim Ugovorom ili kršenjem, raskidom ili nevaljanosti
istog.
U slučaju da Ugovorne strane požele potražiti takvo mirno rješenje kroz postupak mirenja, mirenje
će se održati u mjestu prema tada važećim Pravilima o mirenju Hrvatske gospodarske komore, ili
sukladno drugom postupku koji se može ugovoriti među Ugovornim stranama.

2. Ukoliko bilo koji spor, nesuglasica ili potraživanje između Ugovornih strana proizašlih iz ili
povezanih s ovim Ugovorom ili kršenjem, raskidom ili nevaljanosti istog, ne bude riješen mirnim
putem sukladno prethodnom stavku ovog članka u roku od 60 dana nakon što Ugovorna strana
primi zahtjev druge strane za takvo mirno rješavanje, takav spor, nesuglasica ili potraživanje
uputiti će se na rješavanje nadležnom sudu. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da u slučaju spora,
nadležni sud u predmetu bude sud u Zagrebu. Primjenjuje se hrvatsko pravo.

§ 15. Izmjene i dopune, ustupanje i prijenos

1. Sve izmjene i dopune ovog Ugovora važe samo ako su u pisanom obliku.

2. Niti jedna Ugovorna strana ne može ustupiti ili prenijeti ovaj Ugovor ili njegova prava ili
obveze povezane ili proizašle iz ovog Ugovora trećoj strani, bez prethodnog pisanog pristanka
druge Ugovorne strane.

§ 16. Primjerci

1. Ovaj Ugovor sastavljen je u dva identična primjerka; pri čemu svaka Ugovorna strana zadržava
jedan primjerak.

182
§ 17. Datum stupanja na snagu

1. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom njegova potpisivanja.

Za ______________________________________________ (poslovna banka)

Pečati i potpisi osoba koje zastupaju poslovnu banku

Za HRVATSKU BANKU ZA OBNOVU I RAZVITAK

______________________________________________
______________________________________________

Pečati i potpisi osoba koje zastupaju HBOR

183
 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu

Dodatak 1.

Kriteriji biološke raznolikosti i postupak potvrđivanja prihvatljivosti

Da bi kredit bio prihvatljiv za izdavanje bankarskog jamstva, projekt koji se financira iz sredstava
jamstva mora zadovoljiti dolje navedene kriterije.

1. Projekt mora biti poslovno ulaganje koje može doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti na
jedan ili više sljedećih načina49 ( iz financijskog Dodatka 11, 34)

a) Povećati biološku raznolikost50 na farmama i imanjima uz obalu kroz unapređenje kvalitete i

kvantitete staništa.
b) Smanjiti štetu na morskim eko - sustavima, ribarstvu i grebenima kroz korištenje boljih
tehnika ulova (smanjenje sporednog ulova, poštivanje zona zabrane ulova, opravdano
korištenje).
c) Povećanje ekološke povezanosti između zaštićenih područja kroz unaprijeđenu kvalitetu i
kvantitetu staništa u koridorima između zaštićenih zona i zona s poboljšanim stanjem
morskih područja.
d) Promicanje održivog korištenja prirodnih resursa – ribe, morskih resursa, sporednih šumskih
proizvoda (NTFP) itd.
e) Smanjenje negativnih učinaka na biološku raznolikost putem: (i) izbjegavanja jačanja
poljoprivrede i povećane upotrebe poljoprivrednih kemikalija; (ii) zoniranje prostora i
premještaja razvoja turizma dalje od ugroženih područja biološke raznolikosti; i (iii)
smanjenje onečišćenja vodotoka i stijena.
49
Neka će ulaganja zadovoljiti više navedenih ciljeva.
50
Definicije
Biološka raznolikost: Ukupnost vrsta, rodova i eko-sustava u regiji ili svijetu.
Očuvanje biološke raznolikosti: Upravljanje ljudskim ponašanjem s vrstama, rodovima i eko-
sustavima kako bi se osigurao maksimalni boljitak sadašnje generacije uz očuvanje njihovog potencijala
da se zadovolje potrebe i težnje budućih generacija; obuhvaća elemente očuvanja, proučavanja i uporabe
biološke raznolikosti.
Eko-sustav: Organizmi određenog staništa, poput jezera ili šume, zajedno s fizičkim okolišem u kojem
žive; dinamični skup biljaka, životinja, gljiva i zajednica mikroorganizama i s njima povezanog ne-živog
okoliša koji međusobno djeluju kao ekološka zajednica. Ekosistemi nemaju čvrstih granica; umjesto
toga, njihova mjerila su postavljena sukladno znanstvenom, upravljačkom ili pitanju politike koja se
istražuje. Ovisno o svrsi analize, jedno jezero, sliv ili cijela regija mogu biti ekosustavi.
Stanište: Područje u kojem organizam živi. Stanište također može označavati organizme i fizički okoliš
na određenom mjestu.
In situ očuvanje: Metoda očuvanja koja pokušava očuvati genetičku cjelokupnost genskih resursa
očuvanjem istih unutar evolutivnih dinamičnih eko-sustava izvornog staništa ili prirodnog okruženja.
Zaštićena područja: Zakonom utvrđeno mjesto ili vodno područje, u javnom ili privatnom vlasništvom
koje je uređeno i kojim se upravlja tako da se postignu određeni ciljevi očuvanja.
(izvor: 1992. Globalna strategija biološke održivosti: Smjernice za mjere kojima se na održiv i pravedan
način čuva, proučava i koristi zemljino biološko bogatstvo; World Resources Institute, IUCN - The
World Conservation Union, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) u suradnji sa Organizacijom
za hranu i poljoprivredu (FAO) i Organizacijom Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu
(UNESCO).

184
 f) Poticanje razvoja tržišta za proizvode i usluge koji ne štete biološkoj raznolikosti, putem
promicanja sustava proizvodnje koji ne štete biološkoj raznolikosti, pokaznih aktivnost i
repliciranja rezultata, plasmana na tržište, prodajnih mjesta, diversifikacija prerađenih
proizvoda, povećana proizvodnja itd.

2. Svako ulaganje samo po sebi može imati različite stupnjeve utjecaja na biološku raznolikost
zbog postojanja mnogih drugih utjecajnih čimbenika. Takvi čimbenici moraju se razmotriti i
obuhvatiti usklađenim aktivnostima drugih programa ili skupina. Ta ulaganja trebaju se
shvatiti kao pomaganje i jačanje procesa očuvanja, koja ne rješavaju sama sve teškoće.

3. Opseg nadzora varirat će ovisno o visini ulaganja, da bi se osiguralo da postupci provođenja

provjere i izvještavanja ne bi postali neodrživi, posebno za malo poduzetništvo i kredite, te
uklonilo poticaj za sudjelovanje poduzetništva i banaka u programu.

4. Različita ulaganja imati će različite, za njih bitne kriterije. Popis kriterija razvijen je za raspon
ulaganja utvrđenih tijekom PDF B faze (Instrumenti za izradu projekta – faza B), koji, dobro
vođeni, mogu donijeti korist i ekonomiji i biološkoj raznolikosti. Ovo uključuje:
a. Razvijanje održivih turističkih objekata, kao što su: staze biološke raznolikosti,
turistički i obrazovni centri, hoteli označeni biološkom raznolikošću, posjeti
farmama tune i ribe, posjeti zaštićenim područjima i odredištima mikro biološke
raznolikosti;
b. Obnavljanje napuštenih područja s tradicionalnom organskom poljoprivredom i
autohtonim vrstama;
c. Obnavljanje terasa, ograda i suhozida i kombiniranje s eko – turizmom;
d. Razvijanje organskog uzgoja i obilježavanje izvorno domaćeg proizvoda;
e. Premještaj i širenje ribogojilišta;
f. Ulaganje u visokoselektivni alat za ribolov.
g. Promjena procesa proizvodnje postojećih poslovnih djelatnosti. To će se
primjenjivati na imanjima, šumskom poduzetništvu, ribolovnom poduzetništvu i
poslovima akvakulture i marikulture. Također će se primjenjivati na turizam i
proizvodno poslovanje koji žele smanjiti svoje negativne utjecaje na okoliš.
Poduzetništvo će se zajedno s navedenim nizom prihvatljivih proizvoda koji ne
štete biološkoj raznolikosti ocjenjivati s obzirom na utjecaj na biološku
raznolikost proizvoda koje prodaju i opseg prodaje.
h. Postojanje neizravnih utjecaja na upotrebu resursa i očuvanje staništa. To će se
primjenjivati na niz djelatnosti, prema njihovoj prirodi i položaju.

5. Pozitivna ocjena može biti rezultat ulaganja koja zadovoljavaju jedan ili više gore navedenih
kriterija. Ispitivač treba označiti kvačicom ili prekrižiti svaki kriterij kao primjenjiv i pružiti kratko
objašnjenje da prikaže valjanost.
a. Hoće li postupci proizvodnje: povećati prirodnu ili poluprirodnu zaštitu staništa,
smanjiti fragmentaciju prirodnog ili poluprirodnog staništa, izbjeći preinaku
prirodnog ili poluprirodnog staništa, ili povećati povezanost prirodnih ili
poluprirodnih staništa?
b. Hoće li se smanjiti zagađenje rijeka, vodenih tokova i koraljnih grebena
poljoprivrednim kemikalijama? Do koje granice će se smanjiti upotreba
(poljoprivrednih) kemikalija? Hoće li se kemikalije zamijeniti cjelovitim
zbrinjavanjem nametnika?
c. Jesu li propisi uređeni tako da osiguraju da zaposlenici štite važne divlje vrste?
d. Hoće li se sječa drva za ogrjev i građu, i korištenje drugih prirodnih resursa vršiti
na opravdani način?

185
 e. Hoće li se ulaganja potruditi da kontroliraju uvođenje i širenje invanzivnih vrsta?
f. Hoće li se smanjiti lov?
g. Kako će proizvodni postupak djelovati na vodu? Hoće li se smanjiti upotreba
vode?
h. Kako će proizvodni postupak djelovati na vodu i resurse tla? Hoće li se smanjiti
erozija tla?
i. Hoće li utjecati na pojavnost požara?
j. Hoće li ulaganja financirati bilo koju infrastrukturu koja bi mogla rezultirati
neplaniranim učincima na okoliš?

6. Dodatne koristi
a. Ima li ulaganje potencijal za repliciranje unutar područja programa? Ako ima, može li
imati demonstrirajući učinak na slične inicijative?
b. Hoće li pridonijeti razvoju tržišta za proizvode koji promiču biološku raznolikost?
c. Hoće li poduzeti bilo kakvo praćenje biološke raznolikosti?

7. Projekti poboljšanja biološke raznolikosti koji nisu izričito navedeni u gornjim poglavljima,
mogu se podnijeti HBOR-u na posebno procjenjivanje. Mehanizam ocjene ovih projekata UNDP,
COAST tim i HBOR razviti će tokom početnog stadija.

186
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 2:

Obrazac zahtjeva za Transakcijska bankarska jamstva

(Podnositelj zahtjeva)

________________________________________________________________________

(adresa podnositelja zahtjeva)

1. Vrsta djelatnosti kojom se bavi podnositelj zahtjeva:

2. Krajnji korisnik (ako nije podnositelj zahtjeva) i adresa krajnjeg korisnika:

3. Vrsta djelatnosti kojom se bavi krajnji korisnik:

4. Lokacija projekta:

187
5. Sažeti prikaz Projekta biološke raznolikosti:

Treba sadržavati opis projekta, zahtjeve krajnjeg korisnika biološke raznolikosti, vrstu opreme koja će
se koristiti, opravdanost projekta kao prihvatljivog projekta biološke raznolikosti u skladu s
Dodatkom 1. Okvirnog ugovora o jamstvu, koji je ovdje priložen radi reference.

6. Primarna oprema i mjere biološke raznolikosti u projektu (popis):

7. Ukupni kapitalni troškovi projekta:

Treba prikazati troškovnik projekta po troškovima opreme, montaže, inženjeringa, razvoja, kamatu za
razdoblje građenja projekta te druge troškove.

8. Planirani izvori financiranja projekta

Treba prikazati razradu financijskih izvora uključujući vlastita sredstva podnositelja zahtjeva,
sredstva krajnjeg korisnika (ako je različit od podnositelja zahtjeva), ostala odobrena financiranja, i
traženi kredit.

9. Plan financiranja izgradnje:

188
Treba opisati faze izgradnje za projekt, pitanja vezana za provedbu, predviđene datuma početka i
dovršenja izgradnje.

10. Procjena koristi biološke raznolikosti:

Treba pripremiti primjerak studije izvedivosti (ako postoji) kao i svih drugih dodatnih studija odnosno
ekonomske opravdanosti koje su pripremljene za projekt. Treba navesti da inženjer koji je izradio
studiju izvedivosti ima kvalifikacije sukladno definiciji navedenoj u Dodatku 1 Okvirnog ugovora o
jamstvu.

11. Sažetak ekonomskih pokazatelja projekta:

Treba dati sažetak projekcije novčanog tijeka po projektu sa stajališta podnositelja zahtjeva i/ili
krajnjeg korisnika, prema potrebi.

12. Struktura razvoja i ugovaranja projekta:

Treba opisati sadašnji status razvoja projekta, korake poduzete radi razvitka projekta i namjere
podnositelja zahtjeva i krajnjeg korisnika (već prema tome što je primjenjivo) vezano za provedbu
projekta, pod uvjetom da se osigura financiranje. Opišite koje je sporazume potrebno napraviti radi
provedbe projekta, to jest radi osiguranja svega potrebnog za građenje, poslovanje i financiranje.
Navedite ugovorne strane svakog ugovora, i priložite, ako je moguće, primjerke ugovora. Opišite
status priprema, pregovora i izvršenja glavnih ugovora vezanih za projekt.

14. Glavnica traženog kredita

189
U svezi s podnošenjem zahtjeva za zajam/kredit u iznosu od _________________________ kuna
(riječima: _______________________________) za razdoblje od ____________________________
do ____________________, te ovime podnosim zahtjev za izdavanje bakarskog jamstva za taj kredit
do iznosa od _________________ kuna (riječima: ___________________________________)

15. Traženi kredit: raspored isplata

Rok korištenja kredita, datumi, i iznosi pojedinih predujmova:

od_____________iznos kredita ___________________________________________
od_____________iznos kredita ___________________________________________
od_____________iznos kredita ___________________________________________
od_____________iznos kredita ___________________________________________
od_____________iznos kredita ___________________________________________

16. Traženi kredit: Rok i raspored otplate

Rok otplate od_________________________do______________________________

do___________________ do iznosa kredita od____________________________________

do___________________ do iznosa kredita od____________________________________
do___________________ do iznosa kredita od____________________________________
do___________________ do iznosa kredita od____________________________________
do___________________ do iznosa kredita od____________________________________
do___________________ do iznosa kredita od____________________________________

17. Osiguranje kredita

Predlažem sljedeće zakonske instrumente osiguranja u svezi s kreditom:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
____

18. Izjava o vlastitim sredstvima podnositelja zahtjeva

Ovime izjavljujem da moj vlastiti udio u sredstvima financiranja projekta za koji se tražim kredit
iznosi _________________________ kuna, a namijenjen je financiranju:
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Treba priložiti isto takvu izjavu krajnjeg korisnika, ako podnositelj i krajnji korisnik nisu ista osoba, a
sredstva krajnjeg korisnika su uključena u financijski paket projekta.

19. Bankovni računi podnositelja zahtjeva

A. Posjedujem (ne posjedujem) bankovni račun koji se nalazi u drugoj banci:

_________________________________________________________________________________

190
_________________________________________________________________________________

B. Odobren mi je (nije mi odobren) kredit, zajam, jamstvo ili je otvoren akreditiv druge banke
odnosno financijske institucije:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

C. Podnio sam zahtjev (nisam podnio zahtjev) odnosno prijavio sam se (nisam se prijavio) tijekom
protekle godine za kredit, zajam, jamstvo ili otvoreni akreditiv kod druge banke odnosno financijske
institucije:

_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Svojim potpisom potvrđujem pouzdanost navedenih podataka.

_______________________________________________________________
Naziv zajmoprimca, mjesto i datum

_____________________________________ _________________________
Potpisi osoba

191
 Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 3:

PREGLED INFORMACIJA U IZVJEŠĆU O OCJENI

Standardna procedura podnošenja zahtjeva za kredit

Svaki prijedlog koji poslovna banka podnese HBOR-u u okviru standardnih procedura u skladu s
člankom 6.2 ovog Ugovora treba uključivati bez ograničenja sljedeće informacije:

1. Korisnik i krajnji korisnik (ako to nije ista osoba): osnovne informacije o korisniku i krajnjem
korisniku (ako nisu ista osoba), uključujući:
 Kreditne informacije o prihvatljivom korisniku i drugim platcima kredita prema potrebi,
 Financijsku situaciju i buduće izglede prihvatljivog korisnika,
 Pravni status korisnika, njegovu glavnu lokaciju ili lokacije poslovanja, glavne poslovne
aktivnosti, povezane tvrtke i poslovne subjekte;
 Poslovni rizici i kritični čimbenici koji mogu imati utjecaja na profitabilnost prihvatljivog
korisnika,
 Sažetak analize boniteta i sposobnosti otplate financijskih obveza podnositelja zahtjeva (i
krajnjeg korisnika, ako je potrebno) vezanih uz projekt.

2. Prihvatljiv projekt: osnovne informacije o prihvatljivom projektu, uključujući:

 Strane uključene u projekt, što može podrazumijevati projektne inženjere, izvođače građenja
i/ili održavanja, i dobavljače opreme
 Opis projekta
 Kapitalne troškove projekta, plan financiranja
 Troškove poslovanja i troškove održavanja
 Ugovore o provedbi projekta,
 Strukturu financiranja projekta,
 Sažetak analize banke o financijskoj i kreditnoj strukturi projekta.

3. Biološka raznolikost: sažetak svrhe postizanja biološke raznolikosti ("BR") prihvatljivog projekta,
uključujući:
 koristi biološke raznolikosti i izvedivost projekta,
 potvrdu da projekt ispunjava kriterije prihvatljivosti kao projekt biološke raznolikosti,
 aspekte projekta vezane za učinak na okoliš.

4. Uvjeti financiranja: financijski uvjeti koje predlaže Banka, uključujući:

 predloženi iznos glavnice, kamata, rok, raspored otplata,
 predloženu strukturu financiranja (uključujući isplatu i otplatu),
 opis svih drugih oblika podrške projektu u obliku darovnica ili financiranja putem koncesije,
 predloženo osiguranje kredita,
 predloženi postotak jamstva za Transakcijsko bankarsko jamstvo,
 zaključnu listu za provjeru dokumenata kredita,

kao i sve druge dodatne informacije vezane za projekt ili sektor djelatnosti koje bi HBOR po potrebi
mogao zatražiti od poslovne banke s vremena na vrijeme.

192
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 4:

Ugovor o transakcijskom bankarskom jamstvu

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU i RAZVITAK, Zagreb, Strossmayerov trg 9, koju zastupa

Predsjednik Uprave, Anton Kovačev, (dalje u tekstu "HBOR/Jamac"), za račun djelomičnog
kreditnog okvirnog bankarskog jamstva koje je uspostavljeno u HBOR-u

_____________u daljem tekstu "partner banka/korisnik bankarskog jamstva")

_____________(u daljem tekstu ''korisnik/podnositelj zahtjeva za jamstvo'')

koji se u daljem tekstu kolektivno nazivaju "ugovornim stranama"

zaključuju

UGOVOR O TRANSAKCIJSKOM BANKARSKOM JAMSTVU

br. ___________

Uvodne odredbe

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) koji djeluje u svojstvu provedbene agencije
Globalnog fonda za okoliš i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
zaključili su dana __________ Projektni sporazum u svezi sredstava darovnice koja je namijenjena
za Projekt očuvanja i održivog korištenja bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog
razvoja (COAST) u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak ("HBOR") i Program Ujedinjenih naroda za razvoj ("UNDP''),
koji djeluje u svojstvu provedbene agencije GEF-a, također su dana__________ zaključili Ugovor
o darovnici u svezi sa sredstvima darovnice koja je namijenjena za Projekt COAST.

Djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo uspostavljeno je unutar HBOR-a zaključenjem

ovih dvaju ugovora radi izdavanja jamstava kao osiguranja komercijalnih kredita koji su odobreni
za određene tipove projekata biološke raznolikosti.

HBOR/jamac i poslovna banka/korisnik bankarskog jamstva zaključili su i potpisali Okvirni

ugovor o jamstvu dana _________200_ prema kojemu je HBOR/Jamac dužan uspostaviti
Djelomično kreditno okvirno bankarsko jamstvo radi davanja parcijalnih bankarskih jamstava za
pokriće kreditne izloženosti poslovne banke kod kredita koje bi ta banka mogla odobriti
prihvatljivom korisniku radi financiranja i provedbe prihvatljivih projekata biološke raznolikosti.

193
Izrazi korišteni u ovom Ugovoru o transakcijskom bankarskom jamstvu imaju značenje navedeno u
gore spomenutom Ugovoru o okvirnom jamstvu, koji se smatra uključenim u ovaj Ugovor o
transakcijskom bankarskom jamstvu, osim ako u ovom tekstu nije rečeno drugačije.

U skladu s gore navedenim, ugovorne strane uređuju svoje odnose glede izdanog bankarskog
jamstva te sporazumno utvrđuju sljedeće:

Članak 1.
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da su korisnik/podnositelj zahtjeva za jamstvo i poslovna
banka/korisnik jamstva dana _____________ zaključili Ugovor o kreditu u skladu sa sažetim
prikazom uvjeta iz Priloga 1 ovome tekstu, a u svrhu financiranja Projekta biološke raznolikosti u
iznosu od ___________("Kredit") s time da se Ugovor o kreditu i s njime povezani dokumenti o
kreditu smatraju sastavnim dijelovima ovog Ugovora o transakcijskom bankarskom jamstvu po
referenci te da je isti Ugovor o kreditu zaključen pod uvjetom da HBOR/jamac s računa okvirnog
bankarskog jamstva dade jamstvo za pravovremenu otplatu tog dijela istog kredita.

Kredit treba koristiti u sljedeću svrhu:

________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
(vrsta projekta biološke raznolikosti koja će se financirati iz kredita i lokacija projekta)

Članak 2.
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da prema Ugovoru o kreditu br.___________ poslovna
banka/korisnik jamstva u svrhu osiguranja tražbina koje su obaveza korisnika /podnositelja
zahtjeva za bankarsko jamstvo uzme od korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo
zadužnice i/ili akceptirane mjenice/mjenice, hipoteku na nekretninu s ukupnom procijenjenom
vrijednošću imovine od__________, te zalog strojeva i opreme u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti
od _______________ kuna.

Kako osiguranje koje zajmoprimac/podnositelj zahtjeva za bankarsko jamstvo daje poslovnoj

banci/korisniku bankarskog jamstva ne udovoljava svim zahtjevima poslovne banke/korisnika
bankarskog jamstva koji se tiču omjera iznosa kredita i vrijednosti instrumenata osiguranja,
korisnik/podnositelj zahtjeva za jamstvo preuzima obavezu da će poslovnoj banci/korisniku
bankarskog jamstva dati jamstvo s računa okvirnog bankarskog jamstva HBOR-a/jamca u iznosu
od__________odnosno_________% (do 50%) iznosa kredita.

Stoga je u Ugovoru o kreditu br._____________gore spomenuto jamstvo s računa okvirnog

bankarskog jamstva HBOR-a/jamca navedeno kao instrument osiguranja.

Članak 3.
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da poslovna banka/korisnik jamstva podnese zahtjev za
izdavanje jamstva HBOR-u/jamcu za otplatu iznosa kredita do iznosa od_____________, što
predstavlja ___________ % iznosa kredita, u korist poslovne banke/korisnika bankarskog jamstva,
sve u okviru zaključenog Ugovora o kreditu br._________.

Članak 4.
Po ovom Ugovoru HBOR/jamac se obvezuje jamčiti pravovremenu otplatu kredita u korist
poslovne banke/korisnika bankarskog jamstva u iznosu od najviše

194
 ___________________
(riječima: ___________________)

i s rokom valjanosti od 15 (petnaest) dana od dospijeća obveze korisnika/podnositelja zahtjeva za

bankarsko jamstvo prema Ugovoru o kreditu odnosno najkasnije do ________.
Svaka parcijalna otplata koju izvrši korisnik/podnositelj zahtjeva za bankarsko jamstvo smanjuje
iznos obveze po jamstvu HBOR-a/jamca. Ukupni iznos jamstva se smanjuje proporcionalno u
skladu s parcijalnom otplatom glavnice.
Kad bi rok otplate kredita bio produljen u skladu s člankom 8., HBOR/jamac treba za odgovarajući
rok produljiti rok valjanosti bankarskog jamstva na način da napravi dodatak ovom Ugovoru o
transakcijskom bankarskom jamstvu.

Prilog 2. ovom tekstu određuje raspored obveza HBOR-a/jamca po ovom Ugovoru o

transakcijskom bankarskom jamstvu na osnovi originalnih uvjeta kredita; u slučaju da dođe do
preraspodjele plaćanja kredita u skladu s odredbama članka 8., promijenjen raspored obveza po
bankarskom jamstvu treba pripremiti i dodati ovom Ugovoru o transakcijskom bankarskom
jamstvu.

Obveze HBOR-a/jamca po bankarskom jamstvu obuhvaćaju samo glavnicu kredita i ne protežu se

na proviziju, plaćanje zateznih kamata, kao ni na druga plaćanja koja duguje korisnik/podnositelj
zahtjeva za bankarsko jamstvo poslovnoj banci/korisniku jamstva, kao ni troškove sudskih
postupaka ili postupaka prisilne naplate, ili bilo kojih drugih troškova radi plaćanja tražbina
poslovne banke/korisnika jamstva s ovdje prihvaćenim osiguranjem.

Ukupni iznos (i) svih sada postojećih obveza po svim transakcijskim bankarskim jamstvima datim
u okviru Okvirnog ugovora o jamstvu, plus (ii) maksimalni iznos obveze po bankarskom jamstvu
za ovo novo transakcijsko bankarsko jamstvo koje je predmet ovog Ugovora o transakcijskom
bankarskom jamstvu, plus (iii) zbroj svih plaćanja gubitaka koja je izvršio HBOR/jamac do datuma
ovog novog Ugovora o transakcijskom bankarskom jamstvu iznosi _____________ kuna i ne
prelazi ograničenje odgovornosti po darovnici kako je navedeno u članku 3. Okvirnog ugovora o
jamstvu.

Članak 5.
HBOR/jamac jamči poslovnoj banci/korisniku bankarskog jamstva ispunjenje obveza po ovom
Ugovoru o transakcijskom bankarskom jamstvu nakon što HBOR/jamac primi i provjeri potrebne
dokumentirane dokaze koje daje poslovna banka/korisnik jamstva da je u skladu s relevantnim
uvjetima primjenjivog Ugovora o kreditu, kredit proglašen neotplaćivanim te isto tako da nema
novca na računima korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo za plaćanje takvih
potraživanja.

Članak 6.
Korisnik/podnositelj zahtjeva za jamstvo se obvezuje platiti HBOR-u/jamcu naknadu za zahtjev za
Transakcijsko bankarsko jamstvo od 0,25% kao i jamstvenu naknadu za izdano bankarsko jamstvo
u iznosu od 1 % (jedan posto) godišnje od iznosa Transakcijskog bankarskog jamstva koje je na
raspolaganju i otplaćuje se.
Naknada za zahtjev se izračunava na stanje iznosa jamstva a naplaćuje se u trenutku izdavanja
bankarskog jamstva.
Jamstvena naknada se izračunava i naplaćuje svaka tri mjeseca unaprijed na stanje sredstava
izdanog bankarskog jamstva pod uvjetom da je početna naknada izračunata i naplaćena u trenutku
izdavanja bankarskog jamstva.

Poslovna banka/korisnik jamstva doznačuje naplaćenu naknadu HBOR-u/jamcu na račun kod

195
HBOR-a br. ___________________.

Članak 7.
Poslovna banka/korisnik bankarskog jamstva preuzima obvezu ugrađivanja u Ugovor o kreditu
br.____________ koji zaključuje s korisnikom/podnositeljem zahtjeva za bankarsko jamstvo, obveze
korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo da zaključi ugovor o osiguranju s
osiguravajućim tvrtkama koje su prihvatljive za HBOR/jamca za svu zajamčenu imovinu,
uključujući nekretnine i pokretnu imovinu korištenu kao osiguranje.

Korisnik/podnositelj zahtjeva za bankarsko jamstvo preuzima obvezu održavanja osiguranja tijekom

cijelog razdoblja trajanja Ugovora o kreditu te vinkulacije police osiguranja u korist poslovne
banke/korisnika jamstva.

Članak 8.
Poslovna banka/korisnik bankarskog jamstva obvezuje se izvijestiti HBOR/jamca o sljedećim
činjenicama:
- pravilnom načinu korištenja novca iz kredita koji je već na raspolaganju prije nego se stave u
tok sukcesivne tranše kod financiranja jednog projekta biološke raznolikosti po programu u
fazama;
- provedbi Ugovora o kreditu. Poslovna banka/korisnik jamstva dužan je pratiti provedbu
Ugovora o kreditu i podnositi tromjesečna izvješća o statusu istih HBOR-u/jamcu;
- propustu korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo da otplati kredit ili da plati
naknadu za bankarsko jamstvo kad ista dospije;
- kršenju ugovornih odredbi;
- ako se naknadno ustanovi da su podaci o gospodarskom položaju korisnika/podnositelja
zahtjeva za jamstvo netočni ili nepotpuni;
- o raskidu Ugovora o kreditu uz obrazloženje, barem deset dana prije davanja obavijesti o
raskidu;
- ako se izvršenje pljenidbe pokrene na imovini korisnika/podnositelja zahtjeva za jamstvo, u
roku od sedam dana od istoga;
- ako poslovna banka/korisnik jamstva sazna za okolnosti koje ugrožavaju otplatu kredita.

U slučaju da dođe do privremenog poremećaja u pravovremenoj otplati kredita, poslovna

banka/korisnik jamstva dužan je poduzeti mjere u dogovoru s HBOR-om/jamcem, radi promjene
rokova Ugovora o kreditu, posebno određivanjem novih vremenskih rokova i načina otplate,
odnosno restrukturiranjem kredita. Svaki put kad korisnik/podnositelj zahtjeva za bankarsko
jamstvo zatraži promjene uvjeta kredita i rokove otplate, treba podnijeti zahtjev HBOR-u/jamcu
radi ocjene i odobrenja, s time da isto odobrenje ne treba bez razloga ustezati.
U slučaju da zahtjev za promjenom uvjeta kredita i njegovih rokova otplate bude odobren od strane
HBOR-a/jamca, a odbijen od strane poslovne banke/korisnika jamstva, HBOR/jamac je dužan
platiti iznos gubitka kako je to navedeno u članku 5., u iznosu koji je jednak 100% iznosu gubitka;
odredbe ovog poglavlja primjenjuju se samo na prvo podnošenje zahtjeva za promjenom uvjeta i
rokova otplate korisnika/podnositelja zahtjeva za jamstvo po određenom kreditu.

Članak 9.
U slučaju da poslovna banka/korisnik bankarskog jamstva propusti ispuniti obveze navedene u
prethodnom članku ili druge obveze sadržane u Okvirnom ugovoru o jamstvu zaključenom između
HBOR-a/jamca i poslovne banke/korisnika bankarskog jamstva, HBOR/jamac može povući
jamstvo i otkazati Ugovor o transakcijskom bankarskom jamstvu

Članak 10.
Ako je HBOR/jamac, po izdanom bankarskom jamstvu, platio bilo koji iznos poslovnoj

196
banci/korisniku bankarskog jamstva, taj se iznos smatra dospjelim potraživanjem HBOR-a/jamca i
dospjelom obvezom korisnika/podnositelja zahtjeva po bankarskom jamstvu koje ovaj potonji ima
obvezu platiti HBOR-u/jamcu i na koji se obračunava zakonom propisana zatezna kamata u slučaju
nepoštivanja obveza te je ista naplativa zajedno sa svim drugim povezanim troškovima od dana kad
HBOR/jamac izvrši plaćanje poslovnoj banci/korisniku bankarskog jamstva do dana konačne
otplate od strane korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo.

Članak 11.
HBOR/jamac se može, u slučaju da dođe do plaćanja po bankarskom jamstvu, kako je opisano u
prethodnom članku, dogovoriti s korisnikom/podnositeljem zahtjeva za bankarsko jamstvo oko
korištenja bilo koje od sljedećih metoda plaćanja potraživanja HBOR-a/jamca:
- plaćanje u obrocima kada HBOR/jamac ugovara s korisnikom/podnositeljem zahtjeva za
bankarsko jamstvo plaćanje u obrocima koje odgovara mogućnostima korisnika/podnositelja
zahtjeva za bankarsko jamstvo;
- period počeka kada se potraživanje HBOR-a/jamca ne naplaćuje tijekom određenog
razdoblja, kamate se obračunavaju, a nakon isteka dogovorenog razdoblja dogovara se bilo
nastavak plaćanja ili otpis potraživanja;
- otpis kada se HBOR/jamac odriče potraživanja i za isto tereti račun okvirnog bankarskog
jamstva.

Članak 12.
Ugovorne strane su sporazumne da HBOR/jamac neće izdati poseban dokument o bankarskom
jamstvu poslovnoj banci/korisniku bankarskog jamstva koja će ostvariti sva svoja prava po
izdanom bankarskom jamstvu kroz ovaj Ugovor o transakcijskom bankarskom jamstvu.

Članak 13.
Sva pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom o transakcijskom bankarskom jamstvu treba
uređivati u skladu s odredbama Okvirnog ugovora o jamstvu čije poznavanje poslovna
banka/korisnik bankarskog jamstva i korisnik/podnositelj zahtjeva za jamstvo ovime priznaju i
prihvaćaju.

Članak 14.
HBOR/jamac odnosno osobe koje je HBOR ovlastio imaju pravo nadzirati upotrebu novca s
Računa instrumenta jamstva od strane Poslovne banke/korisnika jamstva i
Zajmoprimca/podnositelja zahtjeva za jamstvo. U tu svrhu Poslovna banka/korisnik jamstva i
Zajmoprimac/podnositelj zahtjeva jamstva, za jamstvo imaju obvezu dati HBOR-u/jamcu podatke
o ekonomskom položaju financiranog projekta kao i sve druge potrebne informacije te omogućiti
pristup prostorijama Zajmoprimca/podnositelja zahtjeva za jamstvo.

Članak 15.
U slučaju bilo kakvog spora do kojeg dođe prilikom tumačenja ili provedbe ovog Ugovora o
transakcijskom bankarskom jamstvu, ugovorne strane su sporazumne priznati isključivu nadležnost
Stalnog izbranog sudišta Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu i tri arbitražna suca u skladu s
pravilima rada istog suda.
Ugovorne strane priznati će odluku arbitraže kao konačnu i neće koristiti nikakve pravne lijekove
protiv takve odluke.

Članak 16.
Ovaj Ugovor je sačinjen u 6 (šest) identičnih primjeraka od kojih svaka ugovorna strana dobiva 2
(dva) primjerka.

Zagreb, __________________

197
U ime HBOR-a/jamca

_________________________________________________

U ime Poslovne banke/korisnika bankarskog jamstva:

U ime Korisnika/podnositelja zahtjeva za bankarsko jamstvo:

Prilozi:
1. Sažetak podataka o kreditu
2. Raspored obveza po transakcijskom bankarskom jamstvu
3. Konačni popis za provjeru svih dokumenata kredita

198
 Prilog 1

Sažetak podataka o kreditu

Sažeti podaci o kreditu su sljedeći:

Poslovna banka: ___________________________________________

Korisnik: ___________________________________________

Krajnji korisnik: __________________________________________

(ako nije ista osoba kao Korisnik)

Ukupna glavnica kredita: ___________________________________________

Jamstveni postotak: __________%

Ograničenje obveze jamstva: ______________________________ (kuna)

Dospijeće kredita: ___________________________________________

Raspored plaćanja kredita: ___________________________________________

Kamata na kredit: __________% godišnje

Otplata kredita _________________, po razdoblju (kuna ili druga valuta)

Postotak naknade za bankarsko jamstvo:________% (% ograničenja obveze po instr. jamstva)

Jamstvena naknada: _____________% godišnje

199
 Prilog 2
Raspored obveza po transakcijskom bankarskom jamstvu

PRIMJER!

Sve brojke su u kunama, osim ako nije drugačije navedeno.

PREGLED KREDITA

Početna glavnica (US$) -----------

Početna glavnica (kuna) -----------

Kamatna stopa kredita -----------

Rok kredita, tromjesečja -----------

Raspored plaćanja kredita -----------

Plaćanje kredita, po razdoblju -----------

Datum zaključenja kredita -----------

Jamstveni postotak -----------

Naknada za bankarsko jamstvo -----------

PREGLED ISPLATE

Preostalo Obveza Naknada za

Broj Datum Iznos Plaćanje Plaćanje stanje transakcijskog transakcijsko
obroka plaćanja obroka kamate glavnice glavnice jamstva jamstvo

200
 Prilog 3

Konačni popis dokumenata kredita za provjeru

NAPOMENA: Primjerke svih potpisanih dokumenata za kredit poslovna banka treba odvojeno
predati HBOR-u.

1.
2.
3.

(itd.)

201
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 5: Obrazac izvješća o provedbi Ugovora o kreditu

Informacije o statusu Ugovora o kreditu po Okvirnom ugovoru o jamstvu

Predmet: Ugovor o kreditu od dana_______________________ broj __________________

1) Korisnik
2) Iznos kredita
3) Iznos stavljen na raspolaganje do ________________________ (datum pregleda)
4) Namjena sredstava
5) Stupanj iskorištenja sredstava na dan pripreme informacija
6) Stupanj dovršenja Projekta biološke raznolikosti
7) Kašnjenje u provedbi Projekta biološke raznolikosti
8) Bitne prepreke napretku Projekta biološke raznolikosti
9) Osiguranje otplate kredita
10) Iznos neotplaćenog transakcijskog bankarskog jamstva
11) Ostvarenje obveza korisnika
12) Kašnjenja u ostvarenju Ugovora o kreditu
13) Kašnjenja u otplati obroka glavnice
14) Kašnjenja u plaćanju kamata
15) Informacije o korištenju instrumenata osiguranja koji nisu transakcijsko bankarsko jamstvo
16) Informacije o korištenju transakcijskog bankarskog jamstva
17) Informacije o financijskom položaju korisnika tijekom trajanja kredita
18) Druge važne informacije koje mogu utjecati na rezultate Ugovora o kreditu ili njegovu otplatu

Datum __________________

________________________________________________
Osoba koja je pripremila informaciju

202
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 6: Pomoć pri procjeni

Poslovna banka može primati sljedeću podršku od HBOR-a i COAST-JPP, koja se financira iz
Programa. Pomoć će se pružati u obliku savjetodavne i stručne pomoći koju ugovaraju COAST-JPP
i HBOR, kako već bude prikladno, kao i u drugim oblicima dogovorenim između HBOR-a i
COAST-JPP i Poslovne banke. (Napomena: slijede moguće aktivnosti koje se mogu podržati
raspoloživim sredstvima za pomoć, a ovo poglavlje podliježe pregovorima s poslovnim bankama
tijekom početnog perioda.)
Ova pomoć temeljiti će se na onome što je dogovoreno tijekom pripremne faze projekta. Niže se
navodi važan odlomak iz projektnog sporazuma – u svezi s Ishodom 2. “Na području četiri
županije stvorena je poboljšana klima za poduzetništvo koje promiče biološku raznolikost”, ciljevi
su da se privatni sektor učini spremnijim na ulaganje u ove i druge proizvode koji ne štete
biološkoj raznolikosti diljem četiri županije, s posebnim naglaskom na MMSP 51. To će se postići
na sljedeći način:
(i) povećanjem dostupnosti kapitala kojeg si je moguće priuštiti;
(ii) razvojem tržišnih premija za biološki raznoliko- prihvatljive proizvode putem tržišnih
poticaja;
(iii) povećanjem tržišne potražnje za proizvodima i uslugama koji ne štete biološkoj
raznolikosti;
(iv) poboljšanjem postupka odobrenja za ulaganja u biološku raznolikost; te
(v) povećanjem potražnje kapitala i osiguranjem tehničke podrške za nove aktivnosti.

Ovaj ishod će obuhvatiti sve četiri županije. Sukladno ovom cilju, grupe dionika svake županije
razviti će zajedničku viziju ekonomskog razvoja njihove županije usmjerenu na biološku
raznolikost.

(i) Projekt će prvenstveno raditi s bankovnim sektorom kako bi se povećala ponuda kredita koji
ne štete biološkoj raznolikosti. Ovo uključuje rad s HBOR-om na razvijanju smjernica i programa
kredita usmjerenih na ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti. Također uključuje obuku
djelatnika HBOR-a. Projekt će također surađivati s ograničenim brojem privatnih banaka, tako da
će integrirati razmatranja biološke raznolikosti u njihov svakodnevni način poslovanja pri
izdavanju kredita. Istražiti će se mogućnost da banke razviju “zelene niše”. Prvenstveno, projekt
će razviti i podržati sustav bankovnih jamstava da bi se smanjio rizik s kojim se banke suočavaju
pri kreditiranju ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti.

(ii) Projekt će također razviti niz poticaja za ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti,
uključujući označavanje turističkih operatera koji ne štete biološkoj raznolikosti, osnaženo
uvjerenje za organski uzgoj, oznaku: “Hrvatsko organsko” te mogućnost izdavanja uvjerenja da je
riba ulovljena korištenjem visokoselektivnih alata. Projekt će također raditi na ukidanju postojećih
negativnih poticaja, kao što su subvencije za pesticide i umjetna gnojiva. Projekt će podržati
integraciju turizma i zaštićenih područja. Razvijati će se kapaciteti za ostvarivanje više prihoda iz
turizma u zaštićenim područjima. Razvijati će se mogućnost poboljšanja cjelokupne ponude
turističkih proizvoda, uključivanjem zaštićenih područja u turističke pakete na način koji ne šteti
biološkoj raznolikosti.

51
MMSP= mikro, mala i srednja poduzeća

203
(iii) Mjerama ostvarenim pod gore navedenom točkom (ii) stimulirati će se tržišna potražnja za
proizvodima koji ne štete biološkoj raznolikosti. Također će se povećati tržišna potražnja putem
kampanja ciljanih da povećaju svijest o biološkoj raznolikosti, tako da potrošači budu spremni
platiti male naknade za takve proizvode, kao u zemljama zapadne Europe.

(iv) Projekt će ukloniti prepreke odobravanju ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti. Ova
ulaganja se često smatraju inovativnima, kao širenje uzgajališta školjaka u zaštićenim područjima,
pa je stoga postupak izdavanja dozvola često spor. Projekt će raditi na razvijanju potrebnih
kapaciteta unutar nadležnih tijela. Prvi korak biti će ojačati dostupne informacije s ciljem
podržavanja odjela za planiranje u uključivanju pitanja biološke raznolikosti u svoje djelatnosti.
Drugi koraci uključuju obuku i pripremanje smjernica i priručnika o najboljim praksama o tome
kako uključiti pitanja biološke raznolikosti u postupke planiranje i zaštitu okoliša, osobito u
SPO/PUO/CCA52 postupke. Unaprijediti će se PUO sustav za procjenu ulaganja, čime će se
olakšati odobrenje ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti. Kao dio opće strategije za razvoj
mogućnosti upravljanja na razini županije, projekt može također podržavati da se integrirano
planiranje na razini županije uključi u pristupne programe Europske unije. Projekt će također
razviti kapacitete županijskih tehničkih odjela/udruga kako bi se osigurala poslovno orijentirana,
tehnička podrška turizmu, ribolovu i poljoprivrednom gospodarstvu.

(v) Konačno, projekt će djelovati kroz postojeće agencije za razvoj poduzetništva s ciljem da se
poveća potražnja za kreditima koji ne štete biološkoj raznolikosti [koji će pak postati dostupni
kroz navedeno po točkom (i)]. Projekt će pomoći u identificiranju mikro, malih i srednjih
poduzeća koja bi mogla imati koristi od kredita koji ne štete biološkoj raznolikosti. Projekt će
navedenim poduzećima pomoći da se prijave za kredite, putem obuke i izravne pomoći u izradi
projekta. Novim djelatnostima mikro, malih i srednjih poduzeća može se pružiti tehnička podrška
npr. u svezi s eko-turama, organskoj poljoprivredi i uzgajanjem školjaka i ribe. Mikro, malim i
srednjim poduzećima također će se davati potpora pri prijavljivanju za sredstva EU i Vlade.

U početku, brojne aktivnosti iz ovog Ishoda biti će izravno povezane s djelatnicima u privatnom
sektoru na pokaznim područjima u okviru Ishoda 1. Katalitičke darovnice iz COAST programa
malih darovnica za biološku raznolikost podržati će neke djelatnosti iz ovog Ishoda. Očigledno,
djelatnosti u ovom sektoru voditi će ka ekonomskom napretku. Dakle, GEF-ova sredstva će biti
usmjerena na povećane troškove potrebne za promjenu ulaganja s ciljem da ona postanu takva da
ne štete biološkoj raznolikosti. Svaki GEF-ov doprinos biti će pažljivo namijenjen da upotpuni
tekuće projekte privatnog sektora i osigura minimalnu podršku potrebnu da oni ne štete biološkoj
raznolikosti. Biti će značajnih sufinanciranja ovog Ishoda od strane banaka, HBOR-a, od vladinih
agencija i investitora iz privatnog sektora. Pokazatelj uspjeha biti će stupanj investiranja u
ulaganja koja ne štete biološkoj raznolikosti u mikro, malim i srednjim poduzećima.

52
PUO: Procjena utjecaja na okoliš
CCA: Procjena prihvatnog kapaciteta
SPO: Strateška procjena okoliša

204
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Program jamstava za financiranje biološke raznolikosti
Okvirni ugovor o jamstvu (OUJ)

Dodatak 7:
Uvjeti UNDP—a-COAST projekta za pregled biološke raznolikosti

Uvjet koji treba ispuniti prije sklapanja ovog Ugovora jest da poslovna banka poštuje
sljedeće uvjete upravljanja okolišem.

1. Pregled sustava za upravljanje okolišem

Poslovna banka ima obavezu sastaviti pismo u obliku navedenom u prilogu ovom
dokumentu i preuzeti obveze upravljanja pregledom učinaka na okoliš koje su u istom opisane. Ovo
je pismo Banka dužna poslati u roku od trideset (30) dana od izvršenja ovog Ugovora, a u svakom
slučaju prije izdavanja ikojeg transakcijskog bankarskog jamstva

2. Pregled utjecaja na biološku raznolikost

U svezi s Projektom biološke raznolikosti za koji prema odredbama ovog Ugovora treba
podnijeti izvješće o ocjeni, Banka je dužna: (i) dobiti, pregledati i distribuirati svim drugim
primarnim stranama u određenom poslu okvir upravljanja okolišem koji se odnosi na relevantne
projekte, postrojenja i/ili djelatnosti; i (ii) pripremiti pregled utjecaja na okoliš koji se odnosi na
projekt koji je predložen za dobivanje transakcijskog bankarskog jamstva i, kad je to potrebno,
uvjete zaštite okoliša koji se odnose na opće poslovanje relevantnog krajnjeg korisnika. Pregled
utjecaja na okoliš treba obuhvatiti sljedeća pitanja u svezi sa svakim projektom koji je predložen za
transakcijsko bankarsko jamstvo:

(i) poštivanje u okviru projekta primjenjivih hrvatskih zakona i propisa o zaštiti okoliša;
(ii) poštivanje u okviru projekta hrvatskih smjernica i politika koje su neposredno povezane
s određenim projektom, ako postoje;
(iii) poštivanje u okviru projekta primjenjivih hrvatskih smjernica o zaštiti zdravlja i
sigurnosti, uključujući zaštitu zdravlja radnika i sigurnost na radnom mjestu izvođača projekta, ako
postoje;
(iv) pitanja zaštite okoliša povezana s bilo kojom vrstom otpadnih materijala koji se trebaju
ukloniti tijekom građenja, npr., odlaganje stare opreme i opasnog otpada;
(v) kad to HBOR smatra potrebnim, poštivanje relevantnih hrvatskih zakona i propisa od
strane Prihvatljivog zajmoprimca i/ili Krajnjeg korisnika.

3. Smanjenje i upravljanje rizikom za okoliš

Banka se obvezuje i/ili će navesti strane uključene u svaki kredit da preuzmu obavezu, u skladu s
relevantnim propisima i smjernicama, poduzeti sve mjere opreza radi smanjivanja odnosno
upravljanja utjecajima na okoliš, za koje se pokaže potrebnim nakon analize pregleda utjecaja na
okoliš, među kojima su i oni sadržani u Okviru za upravljanje okolišem

205
 Obrazac za Dopis pregled upravljanja biološkom raznolikošću

_______________________, 200__.
(datum)

____________________
HBOR
____________________
____________________
____________________

Predmet: Pregled obveza u okviru sustava upravljanja okolišem

Poštovani,

Ovime Vas obavještavamo o obvezama u okviru sustava upravljanja okolišem kako je predviđeno
Okvirnim ugovorom o jamstvu (OUJ) od _________, ____ između ____________________
(Poslovna banka) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Pojmovi u ovom dopisu, osim
ako ovdje nije drugačije navedeno, imaju značenje kako je navedeno u OUJ.

1. Uspostaviti sustav upravljanja okolišem, sukladno standardima okoliša za predmetni

ugovor, imovinu i UNDP postupke nabave za COAST projekt, koji (i) ocjenjuju okolišna,
zdravstvena, sigurnosna i socijalna pitanja vezana za projekte biološke raznolikosti, (ii) zahtjeva da
Zajmoprimac projekte biološke raznolikosti provodi u skladu s UNDP standardima, i (iii) prati,
ocjenjuje i izvještava o izvedbi projekta za svakog zajmoprimca, sukladno UNDP standardima, i
(iv) zahtjeva da investicije za koje su izdana transakcijska bankarska jamstva budu konzistentne s
UNDP standardima.

2. Imenovati ćemo višeg službenika banke za pitanja vezana okoliš i koji će u svojstvu
rukovoditelja za okoliš nadzirati upravljanje okolišem. Imenovana osoba je [zvanje, ime, pozicija].

3. Ako se pokaže potrebnim, na trošak organizatora, poslat ćemo najmanje svoja (dva)
službenika zadužena za pitanja okoliša (od kojih jedan djeluje u svojstvu rukovoditelja za okoliš)
na radionicu s tematikom okoliša. UNDP će obavještavati o održavanju takvih radionica 53.

4. Formalizirati ćemo sustav upravljanja okolišem i dostaviti ga HBOR-u na pregled i

odobrenje. Mi ćemo osigurati da sustav upravljanja okolišem koji je prihvatljiv HBOR-u ostane na
snazi sve dok se provodi Okvirni ugovor o jamstvu.

53
Ovo je standardni obrazac koji koristi HBOR. Obrazac će na samom početku provedbe biti prilagođen
potrebama COAST projekta

206
5. U okviru godišnjeg pregleda provedbe, HBOR-u ćemo dostaviti izvješće s kratkim
sažetkom o stanju okoliša i biološke raznolikosti za svaki projekt biološke raznolikosti za koji je i
zadano Transakcijsko bankarsko jamstvo.

S poštovanjem,

____________________
Poslovna banka

____________________
(osoba)

____________________
(zvanje)

207
 Dodatak 14. Odgovori na komentare
Ovaj dodatak sadrži odgovore na tehničke komentare GEF-ovog vijeća sa Sastanka vijeća u
studenom 2005 (Tablica 21).
Naglašava se da su članovi GEF-ovog vijeća već prethodno davali komentare u kolovozu 2005. Na
te komentare dati su odgovori u projektnim materijalima pripremljenim za sastanak u studenom
2005., te su na tom sastanku i usvojeni.
Tablica 23. Odgovori na komentare članova GEF vijeća od 08. prosinca 2005.
KOMENTAR
Komentar od predstavnika Njemačke
Projekt je izrazito multisektoralan i
multidisciplinaran, i još uvijek držimo da
kvalitetna obrada tako različitih aspekata
kao što su turizam, marikultura,
poljoprivreda, bankarski sustav,
predstavlja ogroman izazov. Rizik vezan
uz postizanje konkretnog rezultata u tako
sveobuhvatnom pristupu ne smije se
podcijeniti.
Rekultivacija napuštenog zemljišta
izrazito je važna za sva četiri pokazna
područja. Projektni prijedlog nedovoljno
jasno naglašava činjenicu da napušteno
zemljište obično ima vrlo bogatu biološku
raznolikost (u najmanju ruku veću od
kultiviranog zemljišta) te da u pravilu nije
nužno rekultivirati napušteno zemljište
zbog očuvanja biološke raznolikosti.
Ukoliko se projektom želi promovirati
tradicionalne / endemičke vrste biljaka i
trava, to se ne mora nužno činiti na
napuštenom zemljištu.
Osim toga, treba temeljito ispitati postoji li
dovoljan broj vlasnika zemljišta koji su
zainteresirani za provođenje predlaganih
mjera rekultivacije zemljišta i odabir
uzgoja alternativnih proizvoda – kao što
su tradicionalne vrste i bilje – kao osnove
svoje buduće egzistencije.
ODGOVOR REFERENCA U
DOKUMENTU
Tim za pripremu projekta cijeni ove komentare. Ne postoji
Projektni prijedlog nastao je kroz vrlo temeljit specifična
proces participativnog planiranja i gradnje referenca u
vlasništva nad projektom. Uvjerenja smo da, dokumentu kojom
unatoč velikom izazovu, postoje i značajne se odgovara na
mogućnosti koje se mogu iskoristiti. Te mogućnosti ovaj općeniti
svojom veličinom odgovaraju izazovima. Ukoliko ih komentar.
se bude znalo iskoristiti, projekt bi trebao postići
svoje ciljeve.
Prvo, treba naglasiti da je poljoprivredno zemljište Sekcija I. Dio I.
u projektnom području kultivirano od pretkršćanskih Analiza stanja.
vremena, i to tradicionalnom, ekstenzivnom 1.3.
praksom s malim pritiskom na okoliš. Institucionalni,
Poljoprivredno zemljište postalo je uvelike dijelom sektorski i politički
ekosustava. Kroz stoljeća, razvila se vrlo bogata kontekst
biološka i raznolikost krajobraza, velike lokalne, upravljanja
mediteranske i globalne vrijednosti (npr. sorte Sektor
voća, maslina, aromatičnog bilja, specifično bilje poljoprivrede
ispod stabala masline, orhideje, ...). Osim toga,
tipične prakse gospodarenja zemljištem, kao što su Poglavlje 34 i 35
suhozidi, granice, kamene gomile, također
doprinose raznolikosti flore i faune.
U međuprostoru tih poljoprivrednih krajobraza
nalaze se neka mikro područja „netaknute“ prirode Sekcija I. Dio II.
s reliktnim šumskim staništima. Ti krajobrazi, nekad Strategija. 2.2.
vrlo uobičajeni širom sjevernog Mediterana, danas Projektni cilj,
su vrlo rijetki. ishodi, rezultati i
Također treba naglasiti da su ti tradicionalni aktivnosti.
poljoprivredni krajolici vrlo značajni kao element Sektorske
atraktivnosti turističke destinacije. pretvorbe:
Projektom se prepoznaju tri vrste napuštenog Dio o
poljoprivrednog zemljišta: (i) nekultivirano državno poljoprivredi.
zemljište (npr. pod upravom Hrvatskih šuma, s
mogućnošću da se dozvoli njegovo izdvajanje); (ii)
napušteno zemljište u vlasništvu lokalnih zajednica;
(iii) napušteno poljoprivredno zemljište u privatnom
vlasništvu, lokalnih zadruga, MSP, poduzetnika.
S obzirom na zaštitu biološke raznolikosti, postoje
dva problema u vezi sa spominjanim napuštenim
zemljištem:
208
KOMENTAR ODGOVOR REFERENCA U
DOKUMENTU
 Prvo, prema mišljenju lokalnih eksperata
biologa, ukoliko se ostave napuštena, staništa
degradiraju i raznolikost se smanjuje. To je
stoga što tradicionalne prakse gospodarenja u
pravilu povećavaju bioraznolikost. Npr., bez
upravljanja, suhozidi se urušavaju, živice
degradiraju, a tradicionalne vrste biljaka bivaju
istisnute pionirskim vrstama u prirodnoj
sukcesiji, u ovom slučaju trnovitim grmljem.
Dodatno nepovoljno je što napušteno
zemljište postaje vrlo podložno šumskim
požarima;
 Drugo, u mnogim slučajevima, napušteno
zemljište se rekultivira korištenjem praksi koje
su štetne za biološku raznolikost, uključujući
npr. paljenje živica i druge vegetacije,
uklanjanje suhozida i tradicionalnih kamenih
gomila buldožerima i/ili dinamitom i
ograđivanje tako dobivenih površina. Tipično
se takav način rekultiviranja napuštenog
zemljišta podržava od strane lokalnih vlasti, jer
ne postoji svijest o negativnom utjecaju na
biološku raznolikost, kao ni sposobnost da se
podrže drugačiji pristupi.

Stoga će projekt podržavati rekultiviranje

napuštenog zemljišta poljoprivrednim praksama
povoljnim za biološku raznolikost, uvažavajući gdje
je to prikladno i moguće, tradicionalne prakse
upravljanja. Mjere kojima se to može postići
uključuju:
 Informiranje i podizanje svijesti;
 Pripremu smjernica za prakse rekultivacije
povoljne za biološku raznolikost, uključujući
zaštitu utočišta, te poticanje profitabilnog
uzgoja tradicionalnih/endemičnih biljaka i sorti;
 Zajednička akcija s Hrvatskim šumama i
lokalnim vlastima kojom će se osigurati da
proces davanja zemljišta na korištenje ima
povoljne posljedice na biološku raznolikost
(npr. osiguravanje predanosti partnera);
 Poticanje specifičnih za biološku raznolikost
povoljnih praksi kroz darovnice i kredite
(HBOR i lokalne banke su se u osnovi
obavezale na suradnju u ovom dijelu); te
 marketing i drugi oblici potpore poduzetništvu
u sektoru proizvodnje koja ima povoljne
utjecaje na biološku raznolikost.

Po pitanju očekivanog broja vlasnika zemljišta

zainteresiranih za provođenje predlaganih mjera,
ističemo da je tijekom PDF B faze projekta, veliki
broj potencijalnih partnera i zainteresiranih dionika
pisano očitovao svoj interes za sudjelovanje.

209
KOMENTAR ODGOVOR REFERENCA U
DOKUMENTU
Štoviše, što se tiče korištenja termina Ptičji parkovi / vodeni parkovi su turističke atrakcije. Sekcija I. Dio II.
„aqua-park“, ono što mi pod njim Namjera je pretvoriti te atrakcije u centre za Strategija. 2.2.
razumijevamo nema nikakve veze sa informiranje i „osvješćivanje“ o pitanjima biološke Projektni cilj,
zaštitom biološke raznolikosti. Stoga, nije raznolikosti. GEF dodatnim sredstvima, u tim ishodi, rezultati i
jasno zašto se ovi promoviraju od strane parkovima će se osigurati dostupnost kvalitetne aktivnosti.
projekta kao „turističke atrakcije informacije o biološkoj raznolikosti, te predanost Sektorske
zasnovane na biološkoj raznolikosti“ parkova promociji vrijednosti i zaštite biološke pretvorbe – dio o
(Odlomak 10). Slično, vrsta i funkcija raznolikosti. turizmu i bilješka
„ptičjih parkova“ (bird parks) ostaje Akcije s ciljem zagovaranja biološke raznolikosti 25.
nejasna. mogu biti organizirane za lokalno stanovništvo i za
strane turiste. Opisano nastojanje u skladu je s
strateškim ciljem razvoja cjelokupnog sektora
turizma i turističkih destinacija koji prepoznaje i
uvažava biološku raznolikost. Vlasnici / upravitelji
već su izrazili svoju zainteresiranost za
sudjelovanjem.
Konačno, formalno govoreći, bilo bi Ispričavamo se u vezi s ovim. Format projektnog Revidirani format
poželjno da UNDP koristi standardni GEF prijedloga prepravljen je na način da se uvažava projektnog
format za projektni prijedlog, a ne UNDP dogovoreni UNDP / GEF format. dokumenta.
interni format.
Uz gornje komentare, Njemačka podržava projektni prijedlog. Izmjene trebaju biti napravljene tijekom sljedećih faza
planiranja i provedbe projekta.
Komentar Švicarske
Projekt je ponovno dat na razmatranje Vijeću nakon što je prethodno bio odbačen. Po prvoj predaji, nije bilo pregleda
od strane Švicarske, i glavni komentari projekta u toj fazi, stigli su od strane SAD-a i Njemačke. Posebni dokument
(Dodatak C.d) ukratko daje pregled odgovora na komentare tih dviju zemalja date na vijeću GEF-a. Kako nismo bili
prisutni prilikom davanja komentara, teško je detaljno procijeniti da li je na njih u cijelosti odgovoreno u novoj verziji
Projektnog dokumenta. Na osnovi čitanja ovog novog dodatka, stiče se dojam da je to slučaj.

Za svaki komentar dat je opsežan i razrađen komentar, s jasnom referencom na dio dokumenta u kojem se raspravlja
postavljeno pitanje. Te reference uključuju dodatno i više novih dodataka koje se posebno bave postavljenim
pitanjima.

Konkretno, SAD je izrazio bojazan da bi GEF sredstva mogla biti upotrebljena za ispunjenje zahtijeva za pristupanje
Hrvatske EU. Radi se o vrlo značajnom pitanju, te je zatraženo da zahtjevi vezani uz pristupanje EU, relevantni za
projekt, budu opisani, te dodatno prikazano kako temeljni scenarij uključuje aktivnosti koje će Hrvatska poduzimati
kao dio ispunjavanja zahtjeva za pristupanje EU.
Izračunat je novi temeljni scenarij koji uključuje više projekata i predviđanih programa koji imaju veze s rezultatima
ovog projekta. Dokumentu je priložen i posebni dodatak (Dodatak D) u kojem su popisani zahtjevi EU pristupanja i
postavljen temeljni scenarij koji se referira na te zahtjeve. Priložena je i tablica kojom se pokazuje kako aktivnosti
financirane od strane GEF-a (incremental cost) ne doprinose ispunjenju zahtjeva pristupanja, već se dodatno
fokusiraju na integriranje brige o biološkoj raznolikosti u glavne gospodarske sektore u obalnom području, što ne bi
bilo osigurano samo kroz ispunjavanje tih zahtjeva. Dok neki od argumenata mogu biti upitni, u cjelini, argumentacija
je uvjerljiva. Dodatno, GEF-ovo učešće u aktivnostima koje nisu bile upitne, u cijelosti je relevantno.

Drugi glavni komentari ticali su se pitanja predlagane bankovne reforme i izračuna sustava kofinanciranja. Na njih je
također odgovoreno kroz priložene dobro elaborirane dodatke.
KOMENTAR OD STRANE SAD-a (ne u pisanoj formi, i stoga ne kao dio cjeline tehničkih komentara)
Bilo bi korisno kad bi predlagatelj U dokument je dodan novi dodatak: Nacrt okvirnog Dodatak 13.
projekta pripremio nacrt Okvirnog ugovora o jamstvu. Okvirni ugovor o
ugovora o jamstvu. jamstvu.

210
 POTPISNA STRANICA

Država: REPUBLIKA HRVATSKA

UNDAF projektni ishod: Nacionalno zakonodavstvo će osigurati uključivanje mjera za zaštitu i unapređenje
sveukupne biološke raznolikosti u sve ekonomske aktivnosti koje koriste biološke resurse. (RH nije UNDAF zemlja, ali
izvor je NBSAP, odnosno Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske).

Očekivani projektni ishod / indikator(i): U četiri dalmatinske županije, odluke o ulaganjima među operaterima u
sektorima turizma, poljoprivrede, ribarstva temelje se i na kriterijima koji prepoznaju i uvažavaju biološku raznolikost i
okoliš (MYFF cilj 3, servisna linija 3.5.) / Indikator: Obim investicija u aktivnostima s povoljnim učincima na
biološku raznolikost povećan je do kraja projekta (7 godina) za 60% u cijelom projektnom području.
(Veza između ishoda projekta i ciljeva i servisnih linija višegodišnjeg okvira za financiranje)

Očekivani projektni rezultat(i) / indikator(i):

Ishod 1: Razvoj s povoljnim učincima za biološku raznolikost je pokazan na četiri mala, globalno značajna, proizvodna
krajolika / područja. / Indikator: Prihodi od investicija s povoljnim učinkom na biološku raznolikost u četiri pokazna
područja (cilj: 500.000 US$ u 5. godini, 1,000.000 US$ u 7. godini).
Ishod 2: Unaprijeđena ulagačka klima za poduzetničke inicijative s povoljnim učinkom na biološku raznolikost u četiri
županije unutar projektnog područja. / Indikator: Broj ili ukupni iznos kredita za poslovanje i inicijative s povoljnim
učincima na biološku raznolikost u projektnom području (cilj: 3 milijuna US$ u 4. godini, 6 milijuna US$ u 7. godini).
Ishod 3: Usklađenost / poštivanje zakonskih odredbi koje se tiču zaštite i održivog korištenja biološke raznolikosti
značajno je unaprijeđeno u svim relevantnim sektorima u sve četiri županije unutar projektnog područja / Indikator:
Postotak operatera koji posluju u skladu s ključnim zakonskom uredbama odabranim za potrebe praćenja (npr. uredba o
minimalnoj dopuštenoj veličini ribe za izlov) (cilj: godišnji porast od 10% ili više).
Ishod 4: Povoljan kontekst na nacionalnoj razini, koji uvažava, podržava, institucionalizira i širi razvoj u obalnom
području koji ima povoljne učinke na biološku raznolikost. / Indikator: Broj saborskih / vladinih akcija, propisa, mjera
i inicijativa koje doprinose obalnom razvoju koji u većoj mjeri prepoznaje i uvažava biološku raznolikost. (cilj: barem
po dvije nove mjere / inicijative u svakom od sektora (poljoprivreda, ribarstvo, turizam, bankarstvo).
(Veza između ishoda projekta i ciljeva i servisnih linija višegodišnjeg okvira za financiranje)

Provedbeni partner: UNDP Hrvatska

Drugi partneri: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Druge institucije nacionalne i županijske razine (više od 10)

Programski period: 2006 - 2012 Ukupni proračun (US$): 31.322.000

Programska komponenta: Upravljanje okolišem Alocirani resursi:
Naziv projekta: Zaštita i održivo korištenje bioraznolikosti na GEF 6.988.000
dalmatinskoj obali putem održivog razvitka (COAST) GEF prov. agencija (UNDP) 300.000
Projektni ID: PIMS 2439 Središnja vlast 6.521.000
Oznaka po Atlasu: 00043199 Državne institucije 6.719.000
Projektni broj po Atlasu: 00050301 Lokalna vlast 3.833.000
Poslovna jedinica Atlasa: HRV10 Privatni sektor / NVU 2.761.000
Trajanje projekta:7 godina Privatni sektor/NVU (bit će osigurano nakon
Upravljački okvir: NEX (nacionalno izvođenje) s UNDP potporom početka projekta) 4.200.000
Ukupno sufinanciranje 24.334.000

Potpis Datum

U ime (Vlada RH / ___________________________________________________________________________

Ministarstvo zaštite okoliša, Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh.
prostornog uređenja i ministrica
graditeljstva):

U ime (UNDP/ ______________________________________________________________________________

provedbeni partner): Yuri Afanasiev, stalni predstavnik

211