Prirucnik REC

Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu
Prirunik za pomo u tranziciji sa konvencionalne na organsku poljoprivredu
Prirunik je sastavljen od selekcije prezentacijskih materiala sa etiri REC finansirana seminara odrana u periodu novembar 2004 august 2005 godine.
Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije
Sadraj
Seminar 1 Ideja organske poljoprivrede i problemi na koje ona nudi rjeenja. Poseban osvrt e biti na problem odrivosti poljoprivrede i neophodnost da rjeenja budu ekoloski prihvatljiva (to je sama sutina organske poljoprivrede). Strana............................. Istorija razvoja organske poljoprivrede u svijetu i kod nas. Ova tema e pokriti dva podruja: istorijski (kako se sve odvijalo) i praktini (kako su se razvijale tehnike i metode u organskoj poljoprivredi). Strana............................. Certifikacija bit e razradjeno pitanje potrebe ceritificiranja, vrste certifikacije kao i osnovni inbenici u procesu certifikacije (standardi, aplikacije, certifikacijsko tijelo, inspektor, savjetnik, komunikacija farmer-inspektor-savjetnik). Strana.............................
Seminar 2 a. Prvi dio: Osnove certifikacije, nastavak od predhodnog seminara (OK) Upoznavanje sa OK i KRAV standardima i praktinim procesom certifikacije u BiH (OK) Strana............................. b. Drugi dio: Pristup i filozofija upravljanja zemljitem u organskoj poljoprivredi (AH) Priprema zemljita za sljedeu sezonu (AH) Sadjenje (AH) Problemi i stvari o kojima treba voditi rauna kod pripreme zemljita i sadjenja sa stanovita certifikacije (ECON) Strana............................. c. Trei dio: Farmerima e biti podjeljene check liste za implementaciju u periodu do sljedeeg seminara i objasnit e im se razlog i nain implementacije istih (AH) Strana.............................
Seminar 3 Utvrdjivanje potreba za djubrivima (AH) Strana............................. Kompost (AH) Strana............................. etveni ostaci kao organsko djubrivo (AH) Strana.............................
Izvjetaj savjetnika primjer (AH) Strana............................. ta certifikator oekuje od farmera po pitanju dokumentacije i fokusiranje na kljune dijelove standarda omoguena e biti pitanja farmera certifikatoru vezano za pojanjenje standarda (OK) Strana.............................
Seminar 4 a. Osvrt na praktina pitanja uzgoja na organski nain (AH) Primjeeni problemi Obnavljanje organske materije u zemlji i poveanje prinosa Rotacija usjeva i pravljenje viegodisnjeg plana Postojei sistem pomoi farmerima u organskoj poljoprivredi u BiH Strana............................... b. Osvrt na certifikaciju i njene faze kroz prelazni period (OK) Osvrt na predavanje Aplikacija za certifikaciju organske biljne proizvodnje - obrazac Obrazac registra polja OK standardi Strana............................. c. Zakljuna rije (ECON) Stvari koje su uradjene Stvari koje se trebaju uraditi u narednom periodu Stvari koje treba poboljati i posebno obratiti panju Znaaj planiranja i medjusobne saradnje i pomoi izmedju farmera Popunjavanje upitnika od strane farmera o korisnosti seminara
Seminar 1 Ideja organske poljoprivrede i problemi na koje nudi rjeenja
Ideja organske poljoprivrede

Uoceni problemi u konvencionalnoj poljoprivredi
Neodrzivost kroz iscrpljivanje postojecih resursa Veliki zasadi monokulture, pesticidi i herbicidi narusavaju biodiverzitet (bioraznolikost) a samim tim i citav ekosistem Zagadjivanje tla, vodenih tokova i podzemnih voda
Ideja organske poljoprivrede

Organska poljoprivreda trazi rjesenje za navedene probleme Naglasak na koristenju obnovljivih resursa i uspostavljanju kruznog toka organske materije Organska proizvodnja postavlja vece zahtjeve za radnom snagom i pogodnija je za tip porodicne farme. Rotacija usjeva i biodiverzitet su osnovni nacini povecanja prinosa i borbe protiv stetocina. Sve to dopronosi odrzanju ekosistema. Prirodni nacini borbe protiv stetocina i povecanja prinosa, uspostavljanje kruznog toka organske materije u prirodi i izostanak vjestackih tvari i spojeva promoviraju prirodne procese i smanjuju zagadjenje
______________________________________________________________________________________ Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu Finansira: Regionalni centar za ivotnu sredinu / okoli za Srednju i Istonu Evropu (REC) Implementira: ECON, OK i Dr. Azra Hadjic
Odrivost organske poljoprivrede

Osnova odrivog razvoja je: Promjena naina razmiljanja kod proizvoaa Promjena u odgovornosti prema buduim generacijama Uspostavljanje harmonije izmeu ovjeka i prirode
ODRIVOST ORGANSKE POLJOPRIVREDE

Treba imati na umu.

1. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede
eki........ Ako ima
2. Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

Zato to je svjetlo tu
1. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

Ouvanje prirodnih resursa Zatita zemlje i vode Ouvanje hranjivih tvari kroz uspostavljanje krunog toka organske materije Manja potreba za fosilnim gorivima i drugim neobnovljivim resursima(napori se ine u ovom pravcu iako to je podruje koje jo nije razvijeno na zadovoljavajuem nivou)
1.1. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

Ouvanje prirodnih resursa Zemljite je vaan prirodni resurs i uslov odranja ivota i ljudi, velikog broja biljaka a posredno i drugih ivih bia. Zato se smatra stratekim resursom koji se ne moe niti uvesti niti zamijeniti. Evidentno je da se dananja moderna poljoprivreda suoava sa ozbiljnom krizom u oblasti ivotne sredine

Ouvanje prirodnih resursa
Ranije prinosi usjeva zavisili su od unutranjih resursa, reciklae organske materije, zavisni od biolokih kontrolnih mehanizama i padavina. Prinosi su bili skromni ali stabilni. Gajilo se vie vrsta usjeva i njihovih varijeteta u prostoru i vremenu i tako je bilo sigurno da nee doi do veih teta od bolesti i tetoina ili vremenskih nepogoda. Unoenje azota je bilo osigurano ukljuivanjem leguminoza u plodored. Na ovakvim imanjima nije bila evidentna degradacija ivotne sredine.
______________________________________________________________________________________ Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu Finansira: Regionalni centar za ivotnu sredinu / okoli za Srednju i Istonu Evropu (REC) Implementira: ECON, OK i Dr. Azra Hadjic ______________________________________________________________________________________ Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu Finansira: Regionalni centar za ivotnu sredinu / okoli za Srednju i Istonu Evropu (REC) Implementira: ECON, OK i Dr. Azra Hadjic

Ouvanje prirodnih resursa Danas prouavanja pokazuju da dananji kapitaltehnoloki intenzivni sistem proizvodnje hrane, koji je visoko produktivan donosi razliite ekonomske, socijalne probleme i naroito probleme u oblasti ivotne sredine. Do ovih problema dovodi agrarna politika koja favorizuje velike farme, specijalizovanu proizvodnju, monokulturu i mehanizaciju.

Dokazano je da pretjerani oslonac na monokulturu i agroindustrijske inpute (pesticidi, mineralna ubriva) negativno utiu na ivotnu sredinu i ruralnu zajednicu. Pojavljuju se brojne ekoloke bolesti povezane sa ovakvim nainom poljoprivredne proizvodnje. Ekoloke bolesti mogu biti grupisane u dvije kategorije: - prva kategorija podrazumjeva: eroziju, smanjenje plodnosti zemljita, osiromaenje rezervi hranjiva, salinizacija i alkalinizacija, zagaenje vodenih sistema, - u drugu kategoriju spadaju: gubitak genetikih resursa gajenih i divljih biljaka i ivotinja, eliminacija prirodnih neprijatelja, pojaan napad tetoina i njihova otpornost na pesticide, hemijsko zagaenje i unitavanje prirodnih mehanizama kontrole ______________________________________________________________________________________
Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu Finansira: Regionalni centar za ivotnu sredinu / okoli za Srednju i Istonu Evropu (REC) Implementira: ECON, OK i Dr. Azra Hadjic

Ekoloka kriza,promjene Opstanak ovjeanstva trai da se uslovi ivotne sredine i potrebe ljudskih bia posmatraju kao dijelovi istog problema. To e traiti duboke promjene u politikim , ekonomskim i socijalnim strukturama, s jedne strane i u individualnom stilu ivota, s druge strane .
2.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

Garancija prirodnog proizvoda (ne GMO i bez otrovnih pesticida i herbicida) cini organski proizvod pozeljnijim od konvencionalnog Situacija na trzistu je takva da je organski proizvod trazen, tj potraznja je veca od proizvodnje, trend rasta Trziste organskim proizvodima je trenutno trziste sa najvecim rastom u EU Vlade naprednih zemalja imaju nagomilane probleme i zagaenja iz prolosti pomau I ohrabruju organsku poljoprivredu preko razliitih ekolokim pokretima. Konvencionalna poljoprivreda izgleda jeftinija jer u cijenu nisu ukljuceni troskovi proiavanja zagaenja koje je konvencionalna poljoprivreda stvorila u procesu proizvodnje ______________________________________________________________________________________
2.1.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

moderne agrotehnike mjere negativno utiu na prirodne neprijatelje tetoina, koji nemaju mogunost izbora hrane u monokulturama to uzrokuje vei napad na gajene biljke. U SAD se godinje troi oko 40 milijardi dolara na pesticide procjena da se utedi na manjim tetama na usjevima u vrijednosti 16 milijardi dolara. tete nanijete ivotnoj sredini dostiu 8 milijardi dolara godinje.

Pojava otpornosti uzronika bolesti, tetoina i korova na pojedine aktivne materije uzrokuje prvo primjenu sve veih doza postojeih pesticida, a kasnije i uvoenje novih aktivnih materija u upotrebu. Tako se broj hemijskih jedinjenja u poljoprivredi stalno poveava. Akumulacija pesticida postaje sve vei problem

Samo 10-15% primijenjene koliine pesticida
dospije do ciljane tetoine. Ostatak dospijeva u vazduh, zemljite i vodu putem isparavanja ili ispiranja. Sintetiki pesticidi se esto dobijaju iz petrohemijske industrije, gdje se nafta koristi kao osnovna sirovina. Nafta kao neobnovljivi izvor energije nee moi neogranieno da se iskoriava i to je jo jedan veliki problem u poljoprivredi.

Sve to je civilizacija bila naprednija sve vie se iskoritavala ili bolje rei iscrpljivala i unitavala priroda Jedno od rjeenja dalje degradacije ivotne sredine je razvoj i unapreenje organske poljoprivrede

Potrebno je vrijeme da bi se savladali nagomilani problemi i aktivirali zapostavljeni bioloki procesi. Eko-proizvoa mora biti spreman da trpi pritiske svoje okoline, podsmijavanja i omalovaavanja

Ponaanje potroaa Velika Britanija: 38% potroaa ne smatra da je cijena tako vana 60% potroaa smatra da je organska hrana sigurnija od konvencionalne Francuska: 42% potroaa kupije redovno organsku hranu
2.8.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede Efekti na ivotnu sredinu i zdravlje ljudi

Vrst atete tete na vodi tete u zraku tete na zemlji tete na biodiverzitetu I zemljitu tete na zdravlje ljudi (pesticidi) tete na zdravlje ljudi (nitrati) tete na zdravlje ljudi (Mikroorganizmi i drugi uzronici bolesti) Ukupno UK ( million) 231 1113 96 126 1 0 776 2343 (1149-3907)

Glavni principi u organskoj proizvodnji
Zatita voda iri biodiverzitet Smanjenje gubitaka hranljivih materija Smanjenje erozije, bolje upravljanje vodama Smanjena upotreba nerazgradivih materijala Sigurniji uslovi rada Manji rizik od zagaenja Briga o ivotinjama Kvalitet proizvoda?
Organski proizvodi u BiH

Kineski doktor
Razvoj organske poljoprivrede u svijetu

1924 - prve ideje o organskoj poljoprivredi u Njemakoj Rudolf Stainer. 1930 - prve organsko-bioloke farme (najrairenije u dananje vrijeme) i asocijacije farmera. 1941 - Drugi svjetski rat 1946 - Soli Association je formiran u V.B. 1972 - formiran IFOAM 1973 - Institut za organsku poljoprivredu FiBL u vicarskoj, najpoznatiji i najvei u svijetu. 1980 - formirana veina organizacija i udruenja organskih proizvoaa

Organska pljoprivreda u svijetu

1990 prvi sajam organskih proizvoda Biofach u Njemakoj 1991 regulativa EU 2092/91 kojom se regulie organska poljoprivreda. Ova regulativa postaje zakon 1993. 1992 - regulativa EU 2078/92 kojom se daje podrka organskoj poljoprivredi u svim zemljama EU. 1995 - Prvi akcioni plan za organsku poljoprivredu Danska. 2000 - Agenda 2000 kojom se daje financijska podrka organskoj poljoprivredi. 2001 - Kriza kravljeg ludila; sve veci broj pristalica organske poljoprivrede. Drava Austrija Italija vedska V.Britanija Njemaka vicarska S.A.D. Francuska
Hektari 297 000 1 168 212 187 000 724 523 696 978 107 000 950 000 509 000
% 11,6 8 6,9 4,22 4,1 10 0,23 1,7
Broj farmi 18,576 49 489 3 530 4 057 15 628 6 466 6 966 11 177
Hektari
Millions 5 4.5 4 3.5 3 2.5 2 1.5 1 0.5 0 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002
Zemlje sa najveim procentom organskih povrina

25 20 15 11.6 10 5 0
24.6
10 8 6.09 4.22 4.1
Lihtentajn Austria vajcarska Italija vedska V.Britanija Njemaka
Trite organskih proizvoda

Organic Market
million USD 20000 18000 16000 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Grolink 2003
Procenat zemljita pod organskom proizvodnjom po kontinentima

Other NewZealand Brazil Spain Belgium Australia Sweden Switzerland Denmark Netherlands Austria Italy U. Kingdom France Japan Germany United States
Evropa. 23% Australija. 42% Azija. 4% Afrika. 1% J.Amerika. 24% S.Amerika. 6%
Procenat porasta od 2007.godine

Danska Ukupno trite Meso Mlijeko Voe i povre itarice 1,5 1,7 1 4 2,5 Austrija 4,6 3,2 3,4 5,7 5,3 eka 4,5 8 1,5 5 2 V.B. 11 12,3 8,8 8,3 6 Njemaka Francuska 4,8 3,1 6,7 7,1 4,6 6,1 10 6,5 5 5,3
10
Razvoj organske poljoprivrede u BiH

Faza 2
Sveobuhvatni projekat razvoja organske poljoprivrede u BiH finansiran od Sida-e i implementiran od Grolink-a i ECONa (certifikacija, savjetodavna sluzba, razvoj lokalnog tijela za certifikaciju, tehnicka pomoc u vidu konsultantske usuluge, pomoc kod izlaska na trziste) Dodatni projekti koji se uklapaju u postojece inicijative i pomazu razvoj organske poljoprivrede u BiH Sida finansirani projekat: Stvaranje radnih mjesta kroz organsku poljoprivredu REC / EU finansirani projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu (obuka farmera kroz cetiri seminara u toku jedne sezone) Projekat razvoja lokalnog trzista finansiran od strane Kantona Sarajevo

Faza I
Sansa za BiH Problem konkurentnosti u konvencionalnoj poljoprivredi - unistena infrastruktura (vise radne snage nego masina), usitnjenost zemljista, stalno zaostajanje u tehnologiji za nazvijenim zemljama Pojedinacni projekti koji su djelovali na ogranicenom dijelu BiH i/ili podrucju organske poljoprivrede BETA edukacija i eksperimentalni uzgoj na veoma ogranicenoj osnovi (cca 0.3 ha) GTZ zatvoreni krug firmi koncentrisanih na ljekobilje (IMO certifikat) ECON studija isplativosti organske poljoprivrede u BiH Pojedinacne inicijative (CEFA NGO mali projekat u Stocu certifikovan od AIABa, Herba Naturale privatna inicijativa unajmila Soil Association)
Nove inicijative
Demo i edukaciona farma (demonstracija koncepta porodicne farme, treninzi i biblioteka, restoran itd) Razvoj lokalnog trzista organskih proizvoda Edukacija javnosti
11
Certifikacija Uvod i osnovni pojmovi
ta je to certifikacija?
Sistem po kojem se potvruje da je proizvod proizveden po odreenim standardima; Certifikat je uvjerenje da su zadovoljene utvrdjene norme (standardi); Certifikat je koristan svima koji hoe da dokau kvalitet svojih proizvoda; Certifikaciju obavlja trea strana
CERTIFIKACIJA ORGANSKE PROIZVODNJE

Eldina Mufti
ta se certifikuje?
Proizvoa
Proizvoa i zemljite kao i sredstva koja se koriste u proizvodnji;
Certificirani proizvodi se obiljeavaju zatitnim znakom koji potvruje da je ovo organski proizvod proizveden u skladu sa Standardima za ovu proizvodnju EU 2092/91
Proizvodni sistem
Metod organske proizvodnje kao i metod obrade;
Proizvod
Proizvodi koji se obiljeavaju markicom certifikacijskog programa;
Proces certificiranja
Samo certificirani proizvod se moe prodavati kao organski proizvod!
ZDRAVA HRANA !!!
(od strane treeg lica) Izbor certifikacijske kua OK Organska Kontrola Standardi _ Razumijevanje standarda Preporuljivo koristiti pomo strunih savjetnika imati dokumentaciju koja e pratiti proizvodnju Inspekcija Svaki tip certifikacije mora da razvije proceduru kontrole Sistem kontrole obuhvaa: Poljoprivrednu proizvodnju Prenos izmeu uesnika Skladitenje, Obradu Oznaavanje Certifikacija Potivanje protokola certifikacije Reagovati na primjere, sugestije i uvjete koje certifikacijsko tijelo postavi u buducnosti Napraviti odgovarajuce ispravke ______________________________________________________________________________________
12
Dokumentacija
Certifikacija se oslanja na dokumentaciju Dokumentacija je nain na koji certifikacijsko tijelo provjerava ispravnost rada subjekta certifikacije (proizvoaa, trgovaca, restorana itd.) Ispravno organizovana dokumentacija pomae i proizvoau (dokumentacija nije izmiljena iskljuivo radi certifikacije) Pomo savjetnika
13
Seminar 2 Osnove certifikacije

Zadae i djelovanja OK
Butmirska cesta 40, 71 000Sarajevo Tel/Fax:++ 387 (0) 33 637 301 ++ 387 (0) 33 636 768 E-mail: organskakontrola@smartnet.ba
OK
VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJU ORGANSKIH PROIZVODA
Izdavanje certifikata za organske farme, preradu, samoniklu proizvodnju i pelarstvo. Certifikacijski servis za triste EU i SAD (saradnja sa medjunarodnim certifikacijskim tijelima) Priprema i izrada standarda za organsku proizvodnju i preradu. Edukacija inspektora u organskoj poljoprivredi Kreiranje BH markice za organske proizvode
KRAV - vedsko tijelo za certifikaciju

Razvija standarde za organsku poljoprivredu i proizvodnju Provjerava slijede li se standardi (obavlja inspekcije) Promovira KRAV znak ZA koritenje KRAV znaka ili loga proizvodnja ili proizvod moraju biti podvrgnuti inspekciji i certifikaciji.
Certifikacija
Sustav kojim se potvruje kako je proizvod proizveden po odreenim standardima; Certifikat - uvjerenje da su zadovoljene utvrdjene norme (standardi);
to se moe certificirati?
Proizvoa
Proizvoa i zemljite kao i sredstva koja se koriste u proizvodnji;
Proces certifikacije
Odabir certifikacijske kue Standardi Razumijevanje standarda Preporuljivo koristiti pomo strunih savjetnika imati dokumentaciju koja e pratiti proizvodnju Inspekcija Svaki tip certifikacije mora da razvije proceduru kontrole Sustav kontrole obuhvaa: Poljoprivrednu proizvodnju Prijenos robe izmeu sudionika Skladitenje, Obradu Oznaavanje Certifikacija Potivanje protokola certifikacije Reagirati na primjere, sugestije i uvjete koje certifikacijsko tijelo postavi u budunosti
Proizvodni sistem Metod organske proizvodnje kao i metoda obrade; Proizvod

Proizvodi koji se obiljeavaju markicom certifikacijskog programa;
14
Certificirani proizvodi se obiljeavaju odgovarajuim znakom, koji je potvrda da su u proizvodnji potovani odreeni standardi, u ovom sluaju standardi za organsku proizvodnju. Znak odnosno markica se moe koristiti samo ukoliko je proizvoa zadovoljio standarde.
Tipovi certifikata
Individualne farme Kolektivna certifikacija Divlji/samonikli proizvodi Prerada Pelarstvo Stoarstvo Svaki od ovih tipova certifikacije ima svoje posebne zahtjeve.
Inspekcija utvruje potivanje standarda na terenu i kroz dokumentaciju provjeravajui: Proizvodnju i sredstva koja su koritena u proizvodnji Inspekcija obrade, skladitenja i distribucije Pravilno oznaavanje proizvoda Kontrola toka proizvoda
Cilj je utvrditi slijedivosti proizvoda od njive (proizvodnje) do kupca i obrnuto. Kontroliraju se svi ulazi (sjeme, gnojivo, sredstva zatite, dodaci u preradi..) i izlazi gotov proizvod i sve mora biti potkrijepljeno i dokumentacijom. SVAKI PROIZVOD MORA BITI MOGUE SLIJEDITI OD KUPCA DO NJIVE. U tomu pomae dokumentacija i oznaavanje
Dokumentacija
Certifikacija se oslanja na dokumentaciju Dokumentacija je nain na koji certifikacijsko tijelo provjerava ispravnost rada subjekta certifikacije (proizvoaa, trgovca, restorana itd.) Ispravno organizirana dokumentacija pomae i proizvoau (dokumentacija nije izmiljena iskljuivo radi certifikacije)
Inspekcija Oblici inspekcije:

Inicijalna inspekcija (Prva inspekcija) Rutinska inspekcija Nasumina inspekcija Dodatna / posebna inspekcije Naloena inspekcija
Mogu biti najavljene ili nenajavljene.
15
Certifikacijski program OK u 2004
Lokalni program certifikacije (prema OK standardima)

Biljna proizvodnja
(individualne farme i kolektivna certifikacija)
OK je ponudio 2 programa certifikacije: o Lokalni o Meunarodni
Samonikli proizvodi Prerada i rukovanje Pelarstvo
Medjunarodni program certifikacije (KRAV certifikacija za EU trziste i NOP re-certifikacija za trziste SAD-a) i to za:
Standardi
Koriste se za certifikaciju organske proizvodnje Predstavljaju minimum zahtjeva za proizvodnju koja moe nositi etiketu ORGANSKO tj. biti prodavana kao organska.
Biljnu proizvodnju
(za individualne farme i GG )
Samonikle proizvode Preradu i rukovanje
Standardi
OK je razvio standarde za organsku proizvodnju u oblastima: Biljne proizvodnje Divljih (Samoniklih) sumskih proizvoda Preradu i rukovanje Pelarstvo Nacrt standarda za stocarsku proizvodnju (bie usvojeni do poetka sezone 2005)
Standardi - KRAV
Obuhvaaju standarde: Ope standarde Biljna proizvodnja Stoarstvo Pelarstvo Divlji (samonikli) proizvodi Prerada Hrana za kune ljubimce; Proizvodnja industrijskih biljaka (tekstil); Proizvodnja koe; Restorani
16
Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju) KORACI U PRAKSI
Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju)

1. Prijava za organsku certifikacju ovisno od proizvodnje obrasci za aplikaciju su razliiti:
samonikli proizvodi organska biljna proizvodnja kolektivna certifikacija (certifikacija projekta) prerada i opsluivanje (rukovanje) pelarstvo stoarska proizvodnja Obrasci nose i objanjenje to se jo zahtjeva od operatora da dostavi certifikacijskoj kui uz popunjen i potpisan obrazac.
Pred korak - Upoznati se sa standardima i pokuati prilagoditi proizvodnju prema standardima.

- Kod prelaska s konvencionalne na organsku proizvodnju postoji period KONVERZIJE.
Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju) 2. Certifikacijska kua zaprima popunjen i potpisan obrazac za aplikaciju (prijavu)
Provjera obrasca (provjera u uredu) Kontaktiranje operatora (telefonski ili nekim drugim putem) Dogovaranje inspekcije
Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju)

3. Inspekcija
Inspektor dolazi na teren u inspekciju Provjera aplikacije na terenu Provjera prethodnih izvjea (ukoliko nije prvainicijalna inspekcija) Inspektor utvruje na terenu jesu li standardi zadovoljeni pregledom proizvodnje ili prerade, razgovorom sa ukljuenim stranama, provjerom DOKUMENTACIJE.
Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju) 4. Pisanje i slanje izvjea

Inspektor pie izvjee izvjee ide certifikacijskoj kui jedan primjerak operatoru operator ili certifikacijska kua iznose primjedbe ili pitanja na izvjee konano izvjee. Operator (proizvoa) alje potrebnu dokumentaciju certifikacijskoj kui (ukoliko neto nedostaje).
Kako do certifika (kako certificirati proizvodnju) 5. Odluka certifikacijeske kue

Certifikator odluuje o zadovoljenju standarda i o odobrenju ili odbijanju certifikacije.
6. Certifikat
17
Butmirska cesta 40, 71 000Sarajevo Tel/Fax:++ 387 (0) 33 637 301 ++ 387 (0) 33 636 768 E-mail: organskakontrola@smartnet.ba
OK
VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJU ORGANSKIH PROIZVODA
18
Pristup i filozofija upravljanja zemljitem u organskoj poljoprivredi, Priprema zemljita za sljedeu sezonu, Sadjenje
PRISTUP I FILOZOFIJA UPRAVLJANJA ZEMLJITEM U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI
ZEMLJITE JE PRIRODNA TVOREVINA osnovna baza za proizvodnju organske materije
OGRANIENO I UNITIVO DOBRO
proizvodnu vrijednost produktivna vrijednost plodnost zemljita
Dr Azra Hadi
PLODNOST ZEMLJITA odreuju: - fizioloki aktivni sloj zemljita za razvoj korjenovog sistema biljaka - hranidbena svojstva zemljita - vazduna svojstva zemljita - toplotni reim zemljita - reakcija zemljita - uvanje vode i hranjivih materija u aktivnom sloju zemlje i - sposobnost zemljita da se oslobaa svih inhibitora normalnog razvoja korjenovog sistema i omogui potrebno snabdjevanje biljaka vodom i biljnim hranivima.
Optu plodnost zemljita ine tzv.:
prirodna plodnost (prirodni pedogenetski faktori) vjetaka plodnost (aktivnosti ovjeka) efektivna plodnost (prirodna + vjetaka plodnost) potencijalna plodnost (rezultat svih pozitivnih i negativnih svojstava)
Negativni efekti poljoprivredne proizvodnje poremeaj ravnotee pojedinih faktora stvaranja i oteenja zemljita = ovjek svojom aktivnou (poljoprivredna proizvodnja) poveava ili smanjuje njegovu plodnost...
Faktori koji ugroavaju plodnost zemljita:

Smanjenje zaliha organske materije Zbijanje zemljita Kvarenje strukture Pogoranje vodno-vazdunog i toplotnog reima Smanjenje bioloke aktivnosti (smanjenje broja i zastupljenosti razliitih grupa
korisnih mikroorganizama)
Rezidue pesticida Zagaenje tekim metalima, radionukleotidima Erozija
19
Organska materija zemljita Na 1 hektar ostane godinje: o-10 tona biljnih ostataka 0.7-8 tona biomase zemljinih mikroorganizama 0.2-2 tone faune(kine gliste,nematode,insekti i dr.) Produkti raspadanja svih svjeih izumrlih ostataka u zemljitu: 1.Nespecifine (nehumificirane) organske materije i 2.Specifine (humificirane) organske materije= humus zemljita
Znaaj humusa: poveanje plodnosti zemljita=izbor biljnih hranjiva, poboljanje fiziko hemijskih, vodnih i biolokih svojstava,toplotni reim. Smanjenje humusnog sloja nastaje pod uticajem: duine iskoritavanja krenjem ume i razoravanjem prirodnih livada Brzina razgradnje zavisi od: topografije povrina matinog supstrata zemljita klime sistema gajenja(plodored) biljaka ubrenja
PRIPREMA ZEMLJITA ZA SLJEDEU SEZONU
Sve to komercijalna proizvodnja degradira, organska popravlja!
Dr Azra Hadi
Opta
pravila u organskoj poljoprivredi se odnose izbjegavanje negativnih uticaja na kvalitet usjeva putem:
na
OBRADA ZEMLJITA
zavisi od:
Obrade tla Upravljanja ishranom (sistem rotacije usjeva i svoenje na

minimum gubitke hranivih materija)
Tipa zemljita Plodnosti Intenziteta gajenja / smjene vrsta

Ako se u jesen parcele ne siju: -zemljite se preore (20-30cm) bez usitnjavanja (u toku zime se zemljite pod uticajem niskih temperature usitni i dobro prokvasi) -povrinska obrada (u proljee) za sjetvu Ako je intenzivni plodored: - zemljite se ore pred smjenu usjeva (10-15 cm) i odmah se povrinski sloj (5-10 cm) pripremi za sjetvu (usitni i izravna)
UspostavaZELENE ZEMLJE tokom cijele godine

(plodored, usjevi, podusjevi) zdrueni
Upotrebe organskih ubriva...
20
U organskoj proizvodnji zemljite je ili pod usjevom ili je nastrto (malovano) organskom materijom (biljni ostaci, pokoena trava, slma....pa i stajnjak)
U organskoj proizvodnji zemljite je stalno pokriveno kompostom, isjeckanom slamom ili drugim biljnim dijelovima i zato se zemljite ne prevre. Ako se na povrini razviju korovi, ono se pokose (prije cvjetanja) i sa njima se nastire zemlja. Biljni ostaci se postepeno razlau, a u proljee se zemljite plitko obradi, kultivira. U pravilu obrada zemljita u organskoj proizvodnji je uvijek plitka (do 18 cm) i bez prevrtanja zemljita, to ima za cilj razlaganje organske materije, to poboljava hemijske, fizike i mikrobioloke osobine zemljita i uspostavlja prirodnu ravnoteu. Za obradu se koriste freze, specifini kultivatori i rune vile (za manje parcele), sa kojima se zemljite samo rahli, rastresa plitko 8-15 cm.
Predsjetvena priprema zemljita: usitnjavanje zemljita i ravnanje (na ravnoj povrini je najmanje
kolebanje sporije vlage i temperature zemljita - zemljite se tada zagrijava, ali i sporije hladi)
drljanje uz jedno ili vie puta, kultiviranje (suzbijnje korova) valjanje (na rastresitom i suhom zemljitu) radi smanjenja gubitka vlage
Bez obzira na nain obrade, zemljite treba to manje gaziti, sabijati.

DODAVANJE ORGANSKIH UBRIVA
JETVA USJEVA KAO ZELENI ZELENINOG UBRIVA Uz osnovnu obradu unosi se stajsko ubrivo. Svje i poluzgorjeli stajnjak unosi se pred osnovnu obradu u jesen (ako se u jesen parcele ne siju), a zgorjeli moe i u proljee, odnosno ljeto, neposredno prije sjetve ili sadnje.
u monokulturi
u periodu nakon etve/ berbe osnovnog usjeva mogu se uzgajati biljne vrste koje obogauju tlo azotom i poboljavaju strukturu zemljita (uljana repica, grahorice, djeteline, ozimi jeam, hibridni ljulj, graak ....). Do zime e korjen ovih biljaka rastresti zemlju(zavisi od klimatskih ulova), a biljke nakupiti dovoljno azota koji e po njihovom izmrzavanju ili zaoravanju, ostati u zrmljitu. Formirana zelena masa ini da dobijemo kvalitetno organsko ubrivo i malovanu zemlju.
U pravilu se u organskoj proizvodnji koristi zgorjeli organski stajnjak, a svje stajnjak i osoka se koriste pri pripremanju komposta.
Koliina stajnjaka koja se primjenjuje zavisi od plodnosti zemljita, vrste i naina gajenja pojedinih biljnih vrsta. Laka zemljita ubre se svake 2-3 godine, a tea svakih 4-6 godina zavisno od plodoreda. (3-4 kg na zemljitu sa dovoljno humusa, a na zemljitu sa malo humusa sa 5-8 kg po metru kvadratnom. I u organskoj poljoprivredi se pri pripremi tla mogu dodavati i druga dozvoljena ubriva i poboljivai tla.
u zdruenom usjevu, kao podusjev

npr. ozima penica sa djetelinom), to je pogodnije za podruja sa
SJETVA/SA SJETVA/SAENJE
SJETVA / SA SAENJE
PLANIRANJE PROIZVODNJE a) Izbor usjeva (trite....) b) Znanje i vjetine za uspjean uzgoj c) Tip tla koji je na raspolaganju d) Tip farme / osposobljenost (mehanizovana obrada, zahtijeva vie runog rada, raspoloiva radna snaga.....) ODABIR GLAVNIH USJEVA ozima penica krompir crveni luk cvekla mrkva krastavac kupus.....
Dr Azra Hadi
21
SJETVA / SA SAENJE
PLODOSMJENA -rjeavanje mnogih problema vezanih za uspjenu organsku proizvodnju
-kvalitetan organski proizvod -ouvanje plodnosti tla Odabirom adekvatnih biljnih vrsta u plodosmjeni sprijeavamo:
SJETVA / SA SAENJE
2. Pojavu korova osjetljivost / otpornost na korove usjevi koji ne podnose veliku zakorovljenost (npr. mrkva sporo nie i
opasnost od korova u poetku rasta je velika);
usjevi koji potiskuju korov, rano stvaraju bujnu biljnu masu koja gui korove
(npr. krompir);
usjevi u kojima je korov lako kontrolisati (pljevljenjem, sasjecanje motikom,

mainskom obradom, npr. kupus);
1. Pojavu bolesti
osjetljivost usjeva na bolesti iz tla:
manja osjetljivost (npr.lisnato povre kratke vegetacije)- isti usjev nakon 4 godine; veoma osjetljivi (npr.crveni luk, graak) -isti usjev nakon 6 godina; u tlima zaraenim nematodama i gljivicama- isti usjev nakon 10 godina
(npr. nakon krompira ne sijati: krompir, graak, cveklu, mrkvu, prasu, luk, jagode...; nakon strnih ita kukuruz; poslije graha, grah ili graka; poslije kupusa, karfiol, kupus, prokula....) sjetva usjeva iz iste porodice nije preporuljivado nakon 6 godina
3. Poboljanje strukture tla uticaj usjeva na strukturu tla: usjevi koji poboljavaju strukturu tla (ita, trave, prasa, krompir...); usjevi koji zahtijevaju dobru strukturu tla (mrkva, cvekla....); usjevi koji degradiraju strukturu tla (koritenje maina koje zbijaju tlo, koritenje
maina u periodu visoke vlanosti tla ,usjev koji se uklanja rano i tlo iza njega ostaje dugo bez biljnog pokrivaa....)
SJETVA / SA SAENJE
PROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNA KOD PRIPREME ZEMLJITA I SAENJA SA STANOVITA CERTIFIKACIJE
4. Odravanje nivoa sdraja hranjva potrebe usjeva za hranjivim tvarima:

smjene usjeva sa razliitim nivoima potreba za hranivima (usjevi koji
zahtijevaju dosta hraniva, zatim sa manjim potrebama, pa sa relativno najmanjim zahtjevima za hranivima);
sjetva usjeva koji obogauju sadrj hraniva (djeteline, leguminoze...);
...............adekvatna tehnologija proizvodnje svake odabrane biljne vrste prilagoena prakticiranju organske poljoprivrede..........
Dr Azra Hadi
APLIKACIJA ZA CERTIFIKACIJU
Redovna procedura pri zapoinjanju prakticiranja organske proizvodnje:
GODINA
OZNAKA POLJA
USJEV
UBRENJE
KONTROLA TETNIKA
KONTROLA BOLESTI
KONTROLA KOROVA
OSTALO
2002 2003 2004
-transfer sa konvencionalne na organsku -retroaktivna konverzija Potrebne informacije pri aplikaciji: lista polja (sva polj za koje se trai certifikacija), sa identifikacionim oznakama u predhodne tri godine, mapa polja (sa oznakama identifikacije), ostala dokumentacija kojom se dokazuje da je proizvodnja raena prema odgovarajuim Standardima.
O/IC/C
2005
odnosi se na karakter proizvodnje

O organska IC u konverziji C konvencionalna
22
PROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNA KOD PRIPREME ZEMLJITA I SAENJA SA STANOVITA CERTIFIKACIJE O ZEMLJITU
koji je tip zemljita (za parcele koje se prijavljuju za certifikaciju) plan ubrenja (rotacija usjeva, ubrivo sa vlastite farme, sa druge
farme,rezultati testiranja tla na plodnost, inkorporacija ostataka usjeva...)
KOJA ZEMLJITA MOGU BITI RETROAKTIVNO CERTIFICIRANA: ne tretirani panjak ili travnjak zemljite na kojem se borilo protiv korova mehanikim putem ne tretirana zemljita sa viegodinjim usjevom
(U dosadanjim godinama certificiranja tu se podrazumijevaju i oranice koje nisu dugo godina koritene za sjetvu- usljed ratnih djelovanja)
koliko ima ivotinja, koliine ubriva primjenjuje, ima li problema sa erozijom, koje su preventivne mjere protiv erozije opis plana rotacije usjeva, kako kontrolie korove, nematode (inputi), o sistemu navodnjavanja, o prisustvu pesticida i tekih metala, da li koristi pesticide i zabranjena ubriva, da li je polje u blizini potencijalnih izvora zagaenja
23
Problemi i stvari o kojima treba voditi rauna kod pripreme zemljita i sadjenja sa stanovita certifikacije
Ouvanje prirodnih resursa Odabir parcele, okruenje Voenje dnevnika, dokazi Upotreba mehanizacije Upotreba sjemena i sadnog materijala Minimizirati gubitak hranljivih tvari kroz uspostavljanje krunog toka organske materije
O emu treba voditi rauna kod pripreme zemljita i saenja sa stanovita certifikacije
Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije ______________________________________________________________________________________
Upotreba organskog, mineralnog ubriva Upotreba GMO nije dozvoljena ni na konvencionalnim parcelama Hemijski pesticidi, herbicidi, vjetaka ubriva se ne mogu koristiti ni na putevima na farmi 25m, 10 m,1m Paralelna kultivacija Koristiti preventivne metode protiv korova i tetoina (prirodni preparati, odobrena sredstva).
APLIKACIJA ZA CERTIFIKACIJU Transfer sa konvencionalne na organsku prelazni period -lista polja (sva polja za koja se trai certifikacija), sa identifikacionim oznakama u predhodne tri godine, mapa polja (sa oznakama identifikacije), -ostala dokumentacija kojom se dokazuje da je proizvodnja raena prema odgovarajuim Standardima * O organska; IC u konverziji; C konvencionalna
Godina 2002 2003 2004 2005
Oznaka pola* O/IC/C
Usjev
ubrenje
Kontrola bolesti
Kontrola tetoina
Kontrola korova
ostalo
Retroaktivna certifikacija: Ne tretirani panjak ili travnjak zemljite na kojem se borilo protiv korova mehanikim putem ne tretirana zemljita sa viegodinjim usjevom oranice koje nisu dugo godina koritene za sjetvu
ZEMLJITE koji je tip zemljita (za parcele koje se prijavljuju za certifikaciju) plan ubrenja (rotacija usjeva, ubrivo sa vlastite farme, sa druge farme,rezultati testiranja tla na plodnost, inkorporacija ostataka usjeva........) koliko ima ivotinja, koliine ubriva primjenjene, problemi sa erozijom, preventivne mjere kako kontrolie korove, nematode (inputi), sistem navodnjavanja.
24
CHECK LISTA
-Kako odabirate zemljite za sjetvu?________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Da li kontroliete plodnost zemljita i kako?________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Kad ste posljednji put uzeli uzorke tla za hemijske analize plodnosti sa svojih njiva ? _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Da li moe razumjeti i primijeniti dobijene pokazatelje analize tla?______________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Kako moe poboljati plodnost zemljita?_________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Koja ubriva koristi na imanju i u kojim koliinama?_________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Kako odreuje koliine ubriva?________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Jesu li poznate mogunosti i efekti zeleninog ubrenja i da li ih primjenjujete na vaem imanju?(koja i kako)______________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Da li spaljuje biljne ostatke na njivi (strnjika)?_____________________________ _____________________________________________________________________
25
-Kako odabire usjeve za narednu sjetvu?____________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Navedi kakvu smjenu usjeva/plodored prakticira na (jednoj ) svojoj njivi?________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Na koji nain izborom usjeva / uzgajane biljne vrste, moemo poboljati kvalitet zemljita?_____________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Da li vodite evidencije o radovima na imanju, ulaganjima, prinosima....na koji nain? _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
-Navedite i druge aktivnosti/radnje koje vi koristite na svom imanju i smatrete da su u skladu sa standardima organske poljoprivrede, a mogu uticati na poboljanje plodnosti tla i koristiti drugim proizvoaima________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________
26
Seminar 3 Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije
UTVRDJIVANJE POTREBE ZA DjUBRIVIMA
Dr sci. Azra Hadi

Djubrenje je neophodna operacija i u organskoj biljnoj proizvodnji koja iziskuje znaajna finansijska ulaganja. Da bi ulaganja bila opravdana, bez smanjenja efekata na prinose i kvalitet gajenih biljaka, te bez ugroavanja ovjekove okoline, neophodno je djubrenje sprovoditi na adekvatan nain. Poznavanje kako i koliko upotrebiti hraniva pri uzgoju pojedinih vrsta je osnovna pretpostavka uspjene i rentabilne proizvodnje. Mnoga nauna i struna saznanja, te iskustva poljoprivrednih proizvodjaa u ovom segmentu su otkrila kako se biljke hrane i ta uzimaju iz zemljita, a ta iz vazduha. Na bazi takvih saznanja definirane su metode (bioloke i hemijske) za utvrivanje potreba za djubrenjem.
Bioloke metode
Osnova biolokih metoda za utvrdjivanje potreba u djubrenju je koritenje biljaka i mikroorganizama. Neke metode se baziraju na reakcijama biljaka i mikroorganizama na koliinu biljnih hraniva, dok druge, uz ove, koriste i hemijska ispitivanja biljnih tkiva. Postoje etiri grupe ovih metoda: 1. Vizualna dijagnostika biljnih hraniva 2. Gajenje biljaka na razne naine (test ogledi). U ovu grupu spadaju poljski ogledi i ogledi u staklenicima 3. Analiza elementarnog sastava lista i drugih biljnih organa (folijarna dijagnostika) i 4. Gajenje odredjenih grupa mikroorganizama za ocjenu snabdjevenosti zemljita biljnim hranivima. Vizualnom metodom uoavamo simptome nedostataka pojedinih biogenih elemenata u ishrani preko morfolokog izgleda biljaka (tabela 1). Takve procjene
27
mogu evidentirati eksperti koji su u stanju da izmedju takvih promjena eliminiu sline simptome kao posljedice uticaja biljnih patogena. Za proizvodjaa ovo mogu biti signali za konsultacije sa strunjacima i poduzimanje odgovarajuih mjera.
Tabela 1. : Promjene na uzgajanim biljkama zbog nedostatka nekih hranjiva Nedostaje elemenat Azot (N) Fosfor (P2O5) Promjene List postaje blijedozelen do ut, sitan, zaustavlja se rast biljke, smanjuju se cvijet i plod. Ako je veliki nedostatak, list opada. Usporava se rast cijele biljke. Prvo donji listovi postaju tamnozeleni do ljubiasti, a zatim i gornji. Zaustavlja se obrazovanje cvjetova i plodova. Ivica lista uti, a zatim i cijeli list. Pri velikom nedostatku list dobiva bronzanu boju i opada. Plod je nepravilan, opada. Biljka zaostaje u porastu, stablo odrveni. Pri velikom nedostatku odumiru korijen i vrh stabla. Na plodu paradajza javlja se crna mrlja. Javlja se utilo (hloroza) lista, listovi postaju blijedouti do bijeli, a pri duem nedostatku mrki i odumiru. Hloroza (prvo na donjim listovima) listova, ali nervatura ostaje zelena. Kasnije list veoma brzo odumire. Cvjetanje se zaustavlja, a cvjetovi su svijetle boje. Nervi na listu ute, a lisna povrina ostaje zelena. U kasnijoj fazi javljaju se pjege odumrlog tkiva. Oteenja poinju od vrha biljke. Oteenja se javljaju na mladim biljkama, odumire vrh stabla i cvijetni pupoljci. Lisne drke postaju lomljive, a liska pocrveni.
Kalijum (K2O) Kalcijum (CaO)
eljezo (Fe) Magnezijum (Mg)
Sumpor (S)
Bor (B)
Poljski ogledi su bitno sredstvo, kako pri definiranju potrebnih koliina djubriva, tako i za uoavanje vizualnih efekata kod proizvodjaa kojima je tradicionalna proizvodnja osnova za organsku. Vegetacijski ogledi su ogledi koji se izvode u kontrolisanim uslovima (staklenici, plastenici, fitotroni,..) i putem kojih se rezultati dobiju bre i potpunije.
Hemijske metode
Bri i jednostavniji nain da se dodje do potrebnih (ali ne i potpunih) podataka kako bi se programirali optimalni sistemi djubrenja je primjena hemijskih metoda analize sadraja rezervi pojedinih hraniva i drugih osobina tla. Prema sadraju hraniva, odnosno na osnovu graninih vrijednosti snabdjevenosti hranivima zemljita i potreba biljaka pri formiranje odredjenih prinosa, planiraju se koliine, vrste i vrijeme primjene djubriva.
Uzimanje uzoraka tla
28
Da bi analiza tla imala svoju pravu vrijednost, neophodno je pravilno uzeti uzorak tla. Uzorci tla za kontrolu plodnosti se uzimaju najmanje svake tree, odnosno svake etvrte ili pete godine. Najbolje ih je uzimati neposredno poslije skidanja usjeva, a prije djubrenja i obrade tla za naredni usjev. Uzorak tla koji nam slui za hemijsku analizu nazivamo prosjeni uzorak tla. Prosjeni uzorci tla treba da odraavaju stanje plodnosti cijele proizvodne parcele, pa zbog toga se i sastoje od veeg broja pojedinanih uzoraka uzetih sa vie razliitih, ravnomjerno rasporedjenih mjesta na parceli. Pri uzimanju pojedinanih uzoraka, posebno treba paziti da se ovi ne uzimaju na mjestima uz sam rub parcela ili na mjestima gdje su prethodne godine stajale hrpe stajnjaka. Na parcelama manjim od 3 ha uzima se jedan prosjeni uzorak zemlje (15-20 pojedinanih), a na veim od 3 ha dva ili vie prosjenih uzoraka. Na oranicama se uzorci zemlje uzimaju do dubine oranja (0-30 cm), u vonjacima i vinogradima sa dvije dubine (0-30 i 30-60 cm), a na prirodnim livadama i panjacima na dubini od 010 cm (prosjeni uzorak ini etrdesetak pojedinanih). Uzorci se uzimaju lopatom (aovom ako nemamo sonde ili svrdla) tako da se iskopa sloj zemlje po dubini kako je prethodno naznaeno. Zatim se ubodom lopate odsijee tanji sloj zemlje, iz kojeg se po cijeloj dubini lopate odsijee uska traka zemlje i stavi u posudu (plastina kanta). U posudi se prikuplja zemlja iz svih pojedinanih uzoraka jedne parcele, izmijea se i odstrane primjese kamenja ili korijenja. Iz te izmijeane mase se odvoji 1-1,5 kg zemlje koji ini prosjean uzorak. Prosjean uzorak treba zapakovati i obiljeiti, sa naznakom vlasnika, lokaliteta, naziva parcele, dubine sa koje je uzet uzorak i dostaviti u agrohemijsku laboratoriju. Ako se eli struno miljenje o plodnosti tla i potrebama djubrenja za odredjene usjeve, uz prethodno je potrebno naznaiti: povrinu parcele, pred usjev i njegov ostvareni prinos kg/ha, planirani usjev i njegov oekivani prinos.
Interpretacija rezultata hemijskih analiza tla
Najvaniji elementi za odreivanje plodnosti tla su: reakcija tla, CaCO3, humus, fosfor, kalijum, magnezijum, mikroelementi i teki metali. Prvi korak je da se, na osnovu dobijenih rezultata, obavi klasifikacija zemljita i njihovo poredjenje sa poznatim graninim vrijednostima.
Reakcija tla uslovljava tok transformacije djubriva i utie na dinamiku pristupanih oblika svih hraniva u zemljitu. Prema pH vrijednostima u KCl-u moemo klasificirati tla kao: - jako kisela sa pH manjim od 4,5 - kisela sa pH 4,51-5,50 - slabo kisela sa pH 5,51-6,50 - neutralna sa pH 6,51-7,20 - slabo alkalna sa pH 7,20-8,00 - alkalna sa pH veim od 8,00 Neutralizacija kiselih tala se obavlja primjenom krenjaka. Kalcijum-karbonat (CaCO3) ima veliki znaaj za primjenu organskih djubriva jer svojim prisustvom utie na reakciju zemljita, a time na stvaranje odredjenih
29
uslova za mineralizaciju organskih materija stajnjaka i zaoranih biljnih ostataka. Po sadraju ukupnih karbonata zemljita su: - bezkarbonatna 0% - slabo karbonatna 0-5% - srednje karbonatna 5-10% - jako karbonatna > 10% Prema sadraju humusa zemljita se klasificiraju na sljedee grupe: Klasifikacija visok srednji nizak pjeskovita tla > 2,5 1,0-2,5 1,0 Sadraj humusa % ilovasta tla > 4,0 1,5-4,0 1,5
glinovita tla > 5,0 2,0-5,0 2,0
Na bazi sadraja lako pristupanog fosfora dobivenog AL-metodom zemljite se klasificira: Sadraj P2O5 /mg /100 g Obezbjeenost pH > 6 pH < 6 vrlo niska <8 < 5,0 niska 8-10 6-10 (4-8)* srednja 10-20 10-16 (8-14) visoka 20-35 16-30 (14-28) vrlo visoka > 35 > 30 (> 28) * u zagradi date vrijednosti za kisela tla: pseudoglej i gajnjae.
Sadraj lako rastvorljivog kalija pri sadraju humusa do 5%, definie tla sa sljedeom obezbjedjenou, kao: Obezbijedjenost zemljita vrlo niska niska srednja visoka vrlo visoka Sadraj K2O /mg /100 g. ilovasta tla <8 8-12 12-20 20-35 > 35
glinovita tla < 10 10-15 15-24 24-40 > 40
pjeskovita tla <5 5-8 8-12 12-20 > 20
Kod zemljita kod kojih je sadraj humusa vei od 5%, za svaki % humusa granice pojedinih grupa sadraja kalijuma poveavaju se za 1 mg K2O / 100 g. Kalcijum i magnezijum u lakorastvorljivim oblicima u uslovima kiselih tala, u granicama za Ca < 100 i Mg < 6 ine nisku obezbijedjenost; srednju sa Ca od 100 do 250 mg/100g, a za Mg 6-12; visoku sa > 250 mg Ca i > 12 mg Mg/100 g. Mikroelementi u tlu predstavljaju bitan faktor za odredjivanje plodnosti tla, a odredjivanje njihovog prisustva u rastvorljivom obliku je veoma sloeno, jer zavisi od
30
vie faktora. Zbog toga su i neke evidentirane granine vrijednosti privremene za odredjena ekstrakciona sredstva. Teki metali se odredjuju radi kontrole zagadjenosti tla, a za organsku poljoprivredu njihovo prisustvo u tlu je definisano standardima. Tako u tlu podesnom za organsku poljoprivredu ne smije biti vie od: 0,75 g/ha /godina Kadmijuma 50 Hroma 500 Bakra 50 Olova 1 ive 50 Nikla 700 Cinka
Utvrivanje potrebnih koliina hraniva za ubrenje

Sadraj hraniva u tlu u pristupanom obliku za biljke, odnosno plodnost tla i potrebe pojedinih biljnih vrsta za hranivima su osnovni elementi za odreivanje potrebnih koliina ubriva.
Tabela 2. Iznoenje hranjivih elemenata prinosom za neke biljne vrste

Usjev
100 kg prinosa iznosi iz zemljita kg N P2O5 Penica 2,70 1,20 Ra 2,30 1,10 Jeam 2,00 0,90 Zob 1,95 1,00 Kukuruz-zrno 3,00 1,15 Krompir 0,50 0,20 Lucerka 2,80* 0,70 Cr. djetelina 2,43* 0,62 Livade 1,70 0,80 Panjaci 1,40 0,50 Graak 1,25* 0,45 Kupus 0,36 0,15 Paprika 1,35 0,25 Paradajz 0,27 0,06 pinat 0,50 0,17 Mrkva 0,30 0,14 70% azota potie iz vazduha (azotofiksacija) K 2O 2,00 2,20 2,40 2,50 2,50 0,85 1,95 2,12 1,90 1,50 0,80 0,55 1,40 0,35 0,28 0,50
Odreivanje koliine pojedinih hraniva koju treba unijeti ubrenjem, bazira se na ukupnom iznoenju biogenih elemenata planiranim prinosom, umanjenom za procjene rezerve lako pristupanih elemenata, utvrenih kontrolom plodnosti tla. S
31
obzirom na svojstva pojedinih ubriva i saznanja da je djelovanje N u tlu neposredno, a P i K direktno, primjena azotnih ubriva se prilagoava potrebama biljaka i vremenskim uslovima, a fosfornih i kalijevih, stanju i osobinama zemljita. Iznoenje hraniva prinosom (tab. 2.) podrazumijeva ukupnu koliinu hranjivih elemenata koju usjev usvoji tokom vegetacije sa jedinice povrine, odnosno to je onaj dio usvojenih hraniva koji se nalazi u glavnim i sporednim biljnim proizvodima (etvenim ostacima). Ako pomnoimo vrijednost sadraja pojedinih hraniva u 100 kg prinosa sa planiranim prinosom, dobijemo njihovu ukupnu godinju potrebu. Kada od tog iznosa oduzmemo vrijednost hraniva u tlu, dobijemo potrebe za ubrenjem. Poznavanje sadraja hraniva u pojedinim vrstama ubriva i njihova dostupnost biljci u toku vegetacije, spada u skupinu neophodnih elemenata za odreivanje orijentacione koliine ubriva koje treba primijeniti pri uzgoju odreenog usjeva. Orijentacione potrebe za ubrivima se mogu izraunati pomou vrijednosti osnovnih elemenata: a potrebna koliina istog hraniva u kg b procent istog hraniva u ubrivu koje e se primijeniti, a putem formule: a 100 kg ubriva / ha = b N.p.r. Da bi izraunali potrebe za azotom usjeva penice od koga oekujemo prinos od 40 mc zrna, a koristimo stajnjak sa 0,5% N, onda se pristup sastoji u sljedeem: a) iznoenje azota sa 4.000 kg penice: 2,7 4.000 = 108 kg N b) primjenit e se stajnjak sa 0,5%, pa e potrebna koliina 108 100 = 21,6 t/ha 0,5
azota po ha biti:
Uz to moramo imati u vidu sadraj N u zemljitu i koliko e azota iz stajnjaku biti dostupno usjevu u prvoj godini primjene (50%). Na bazi tih i ostalih agro ekolokih uslova podruja uzgoja, procijenit e se orijentacione potrebe za ubrenje.
32
KOMPOST UBRIVO OD OTPADAKA
Dr sci. Azra Hadi
Kompost se priprema fermentacijom otpadaka biljnog i ivotinjskog porijekla, od gradskog smea. Otpaci moraju biti zdravi, porijeklom od organski proizvedenih sirovina, a dodavanje stimulatora razgradnje mora biti u skladu sa standardima za organsku proizvodnju. Materijali za kompostiranje Za kompostiranje se mogu koristiti biljni i drugi otpaci kao to su: dijelovi ubranog povra, korov, trava, lie, treset, slama, pepeo, kokoje perje, krvno i kotano brano, samljeveni papci, kopita i rogovi, strugotina drveta, izmet peradi, morske alge i sl.. Prema izvorima organskih materija koje se mogu kompostirati, ova vrsta ubriva mogu se podijeliti na grupe: -standardni biljni kompost -kompost od ostataka mesne industrije -kompost od ostataka iz prerade voa i groa -kompost koarske industrije -kompost od ostataka drvne industrije -kompost od organskog mulja iz separacije lignita -komposti gradskog smea -komposti od komunalnog mulja. Postupak kompostiranja moe se obaviti u humci koja se pravi na povrini zemlje bez okvira ili u okviru od ice, daske, prua ili u jami. Prije stavljanja otpadaka skine se sloj zemlje, na tlo se stavi drenaa od granica ili krupnih stabljika uzgajanih ili korovskih biljaka, a zatim se do visine do 50 cm stavlja naizmjenino sloj svjeih ili suhih otpadaka (15-20 cm) i sloj zemlje (5 cm). Posljednji sloj humke je sloj zemlje debeo oko 10 cm. Svakih dvije do tri sedmice kompost se promijea i ponovno prekrije slojem zemlje. Sjeckanjem otpadaka pospjeuje se brzina kompostiranja, pa uz prethodne uslove kompost moe biti spreman za primjenu za 4-6 mjeseci. Postoje i druge varijante pripremanja kompostita; razliite visine (do 1,5 m), slaganje biljnih materijala bez dodavanja zemlje, uz dodavanje stajskog ubriva i sl.
33
Osnovno pravilo je da se supstrat koji e se kompostirati pripremi u potrebnim koliinama kako bi se u istom danu formiralo kompostite. Pri kompostiranju za organsku proizvodnju, u biljne otpatke stavlja se isjeckana kopriva, preslica, kameno brano, biokomposter i sl. ili odgovarajui bioloki preparat (na bazi silicija, izmeta goveda, kamilice, koprive, preslice, maslaka, valerijane, ili se humka prska ajem od ovih biljaka. U kompostite se mogu dodati gliste, koje probavljajui kompost mijeaju i mineralizuju organske materije. Za brzo kompostiranje, organskoj masi se dodaju smjee mikroorganizama. Praktiarima je poznato da se za kompostiranje moe napraviti bioloki preparat od smjee kamilice, maslaka, hajduke trave, odoljena, koprive, hrastove kore, pelinjeg meda i mlijenog eera. Navedene biljne vrste se osue, isitne i prosiju, te odvojeno uvaju u zatvorenim bocama. Mlijeni eer i med takoer se promijeaju u odnosu: jedna kafena kaika mlijenog eera + kap meda i dre u zatvorenoj boci. Pri pripremi ovog preparata uzima se po jedna kafena kaika od svake biljke, hrastove kore i smjee mlijenoh eera i meda, te sve dobro izmijea. Na jedan litar kinice dodaje se pola kafene kaike praha ove smjee, promuka se i stoji 24 sata. Na kompostnoj humci otvore se rupe na svakih 30-50 cm i u njih sipa po 6 kapi preparata. Kvalitet komposta Kvalitetan kompost treba da ima odnos ugljenika (C) i azota (N) u omjeru 25:1 do 30:1. Pri kompostiranju moe doi do poremeaja ovih odnosa, to se na osnovu nekih simptoma moe otkloniti. Takoer moemo prepoznati simptome nedostataka pri kompostiranju, a najei uzroci mogu biti: nedostatak kiseonika, vode, mala humka ili nedostatak azota.
Uzrok
ta raditi ? Prekopati humku Pri prevrtanju masu zalijevati vodom Dodati svje hladan materijal
Simptomi
Neprijatan miris komposta Suha sredina humke Topla i vlana humka samo u sredini Nedostatak kiseonika Nedostatak vode Mala humka
34
Vlana humka, slatkastog mirisa sa hladnom masom
Nedostatak azota
Dodati materijal bogat azotom
Kompost sa visokim sadrajem ugljenika je ute ili mrke boje, suh i kabast, a onaj sa visokim sadrajem azota je zelenkaste boje, vlaan, a ponekad i muljevit. Zbog toga moramo znati koje sirovine za kompostiranje upotrijebiti. Vlaan materijal sa visokim sadrajem azota su: trave, leguminoze, ostaci voa, povra, ribe, ostaci ivotinja, sjemena. Suh materijal bogat ugljenikom daju sirovine: klip i stabljika kukuruza, suncokret, slama, sijeno, strugotina drveta (piljevina).
Sastav komposta
Kompost u prosjeku sadri: 0,35 0,50 % azota, 0,20 % fosfora i 0,25 0,30 % kalijuma, ali njegov kvalitet zavisi prvenstveno od vrste sirovine (tabela 6. ), kao i naina pripremanja.
Tabela. : Prosjeni sastav komposta Vrsta komposta Organska materija N % 0,20 0,40 1 2,0 4 15 0,1 0,15 0,5 1 2,2 - 3 P 2 O5 % K2 O %
Biljni Komina Koarske industrije Drvne industrije Lignitni mulj Komunalni muljprosuen Kompost za prihranu
20 30 30 40 50 70 40 60 40 65 40 - 60
0,15 0,30 0,5 0,8 24 0,1 0,15 0,05 0,07 2,5 - 3
0,40 0,80 1,5 2,5 1,5 2 0,4 0,7 0,2 0,3 0,3 0,5
Kompost u uzgoju povra upotrebljavamo kao mjeavinu sa tlom prije sadnje ili ga rasprostiremo po povrini u obliku pokrivaa-mala. Neki od dobrih kompostnih materijala su: kuhinjski otpaci, sitno isjeckane grane, ostaci biljaka iz povrtnjaka, korovi, slama i sijeno, talog od kafe i sl. Za ubrzavanje postupka kompostiranja koriste se aktivatori kao to su: lucerkino, kotano i krvno brano, stajnjak (svje) i zreli humus. Svaki put kad se na hrpu doda novi sloj, potrebno ga je poprskati vodom i dodati aktivator. Kompostiranje se ubrzava estim prevrtanjem hrpe. Primjena komposta na malim povrinama, po jednoj biljci moe biti u slijedeim koliinama: Kultura Koliina komposta Vrijeme primjene
35
Kupus Kukuruz eerac Krastavci Paprika Paradajz
2 ake 2 ake 2 ake vrlo malo 2-4 ake
u fazi poetka stvaranja glavice 2 prihrane: kod visine koljena i u fazi svilanja prije poetka irenja / puzanja u poetku cvjetanja kada se pojave cvijetovi ili prvi mali zeleni plodovi
Za ubrenje veih povrina, norme zavise od potreba odreene biljne vrste za pojedinim hranivima, sadraja hraniva u tlu i sadraja potrebnih elemenata u samom ubrivu kompostu. Neke korovske vrste pospjeuju razgradnju komposta. Takve su: kamilica, maslaak, hajduka trava i kopriva. Neke druge nije preporuljivo kompostirati jer negativno utiu na sastav komposta ili na biljne vrste koje se uzgajaju. Tako se za kompost ne preporuuje upotreba Artemisia spp., jer ih izbjegavaju kine gliste, a uz to ova korovska vrsta zaustavlja rast mnogih biljaka. Isto tako se za kompostiranje ne preporuuje biljna vrsta Meliolotus alba Med., koja zbog sadraja kumarina zaustavlja rast biljaka.
36
ETVENI OSTATCI KAO ORGANSKO UBRIVO
Dr sci. Azra Hadi

U ratarskoj proizvodnji na njivama esto ostaju etveni ostaci (slame, kukuruzovine, lia i sl.) koji se mogu zaorati i dati odreene efekte kao i druga organska ubriva. Ovakvi ostaci imaju pored visokog sadraja organske i dio mineralnih materija koji sadre biogene elemente u razliitim koliinama. N.p.r. : razliite slame strnih ita mogu sadravati 0,2-0,8% N, 0,09-0,2% P2O5 i 0,4-1,7% K2O. Kukuruzovina i ostaci suncokreta su jako bogati kalijem, a lie i glave eerne repe azotom (1 do 1.2%), dok ostaci poslije etve leguminoza ostavljaju visoke koliine azota (0,50,7%), kalijuma i kalcijuma. U svrhu poveanja plodnosti tla i ishrane uzgajanih biljaka, korisne efekte imaju nadzemni dijelovi graka, buranije, kupusnjaa, paprike i drugih biljnih vrsta koje stvaraju veliku koliinu zelenih dijelova ijim zaoravanjem se poboljava plodnost tla. Radi bre i bolje mineralizacije i humifikacije etvenih ostataka, preporuuje se njihovo usitnjavanje i ravnomjerno rasprostiranje po parceli uz razbacivanje tenih organskih ubriva (osoka, teni stajnjak). Na tritu postoje organski preparati za bre razlaganje biljnih ostataka. Pozitivni efekti zaoravanja etvenih ostataka izostaju na zemljitima sa izrazito poremeenim uslovima za razvoj korisnih mikroorganizama, a takva su jako kisela, ne kalcificirana i tla sa vikom vlage, zbijena. Paljenje etvenih ostataka, to je esta pojava na naim imanjima, ne smije biti uobiajena praksa, jer se time nepovratno gube organske materije (azot i dio sumpora), dok P, K, Ca, Mg, Fe i drugi mikro elementi ostaju u tlu u vidu pepela. Izuzetno, ta se mjera moe primijeniti pri koritenju reducirane obrade tla (bez oranja) za sjetvu, kao i na jako zakorovljenim parcelama. U organskoj poljoprivredi, ovakvim mjerama koje djeluju i na degradaciju faune zemljita, mora se posvetiti posebna panja jer se time negativno utie na prirodni biodioverzite ije ouvanje je jedna od osnovnih postavki uspjenog prakticiranja ove proizvodnje. Iz tih razloga se preporuuje koritenje pepela nastalog mimo oraninih povrina, jer se time mogu kontrolirati primijenjene koliine i sadraji hraniva na bazi vrste pepela i potreba pojedinih uzgajanih biljaka.
37
Drveni pepeo ili pepeo biljaka, nastaje kao ne sagorjeli dio koji u svom sastavu ima znatne koliine kalijuma i drugih elemenata, pa se moe upotrijebiti kao ubrivo. Pepeo se obino ubraja u kalijumovo ubrivo, iako pored kalija sadri i druge elemente (fosfor u obliku Ca3(PO4)2, i kalcijum CaCO3). Sastav pepela zavisi od biljne vrste i uslova tla (tabela ). Pepeo ima alkalnu reakciju, te se bolji rezultati postiu na kiselim tlima. Sem toga, ne treba ga koristiti neposredno pred sjetvu, jer moe doi do oteenja klice gajenih usjeva.
Tabela: Hemijski sastav pepela nekih biljaka (% na suhu materiju) Biljna vrsta etinari Hrast Topola Brijest Slama penice Slama rai Krompir-stabljika Kukuruz- stabljika Duhan stabljika Suncokretstabljika K2 O P 2 O5 CaO 35,0 60,5 40 30,0 5,8 8,5 32,6 5,7 22,0 18,5 Na2O 1,4 0,8 MgO 2,5 11,4 Fe2O3 0,6 0,8 SiO2 67,4 40,2 -
6-6,9 2,5 8,5 5,0 12,5 11,5 22,0 9,0 9,4 - 17 3,4-8,8 9,7-22 3,3-6,3 21,7 7,8 27,2 9,1 23,0 2,5 36,0 2,5
Ovo ubrivo se unosi u tlo prije oranja u koliini od 750 do 800 kg/ha (60 kg/ha K2O), a ne preporuuje se njegovo sipanje pored biljaka. Pepeo se moe mijeati sa stajnjakom i kompostom. Treba ga uvati od kie, jer se kalij, njegov najvrijedniji sastojak, ispira.
38
Izvjestaj savjetnika
1. Aplikant: POLJORAD Adresa: Lagerska bb, 72283 Turbe, Travnik Bosanska bb, 72283 Turbe, Travnik Kontakt osobe: Alma krobo i Samir krobo Telefon: +387 30 530 860 Datum posjete: 24.06.2005.godine Ime savjetnika: Dr Azra Had Telefon/fax: 637 238/ 642 244 E-mail: azrah2004@yahoo.com
Svrha posjete: - Sagledavanje mogunosti zadovoljenja kriterija za certificiranje organske proizvodnje u 2005. godini Zateeno stanje: Poljorad Turbe je firma koja se bavi proizvodnjom i preradom kupusa i mlijenih proizvoda i ima steen ugled na domaem a i inostranom tritu. Aplikacija za certifikaciju organske proizvodnje datira iz 2003. godine i odnosi se samo na uzgoj kupusa a ne i preradu (kiseli kupus) iako to nije odvajano u prolom periodu niti dijelom kroz pisane materijale (aplikacija), niti kroz poimanje te dvije odvojene oblasti. Uzgoj kupusa je apliciran kroz GROVER GRUPU u kategoriji UZGOJ U KONVERZIJI. Trai se certifikat od OK, KRAV i NOP certifikat. Ovo je prvi susret savjetnika sa aplikantom nakon njihove dvije godine provedene u konverziji. Ova godina bi trebala da rezultira certifikatom, ali postoje mnoge nedoumice i od strane inspekcije (inspekcijski izvjetaji), a i samog Poljorada. Moj utisak je da nije postojalo dovoljno kontakata sa aplikantom (u okviru Econ projekta) i da im nisu razjanjene osnovne postavke vezano za zahtjeve Certifikacijske kue, njihovih mogunosti, kao i najbolji izbor pristupa aplikaciji za certifikaciju. Takoer, ispunjavanje zahtijeva traenih kroz inspekcijske izvjetaje nije shvaeno kao izriita obaveza, tako da su ostali ne obraeni neki segmenti koji mogu biti kljuni za konaan ishod. Obavljeni poslovi: - Detaljno analizirani svi postojei pisani materijali : - aplikacije, izvjetaji inspekcije, obrasci za odobrenje izvjetaja i certifikacijske odluke, dokumenta koje posjeduje aplikant i sl. - Dogovor o nainima i mogunostima zadovoljenja zahtijeva certifikacijskih kua, - Ukazano na potrebe dopuna postojeih i izrade dodatnih dokumentiranih procedura i mehanizama.. Potrebno hitno uraditi: 5. Obii svakog uzgajivaa kupusa kao lana grupe i obaviti ocjenu nivoa implementacije standarda, te prije posjete inspekcije iskljuiti one koji ne
39
ispunjavaju pravila organske proizvodnje, iznai moduse za uspostavu slijeda standarda od 2003.godine. 6. Uspostaviti sistem interne kontrole cijele grupe, 7. Uspostaviti sistem odranja identiteta proizvoda, - Definiranje viegodinjeg plodoreda - Izrada plana sjetve (za 4 godine), - Pripremiti aplikaciju za preradu. Izvjetaj sainio: ECON savjetnik: Dr. Azra Hadi Sarajevo 27.06.2005.
40
Sugestije farmerima za naredni period rada.

Sugestije se tiu pridravanja standarda i saradnje sa inspektorima ( internim i externim).
1. Farmer bi trebao da saradjuje sa agronomom na terenu 1.1 Farmer treba da prihvati savjete agronoma i u datom roku da ih izvri. Rokovi obavljanja savjeta dosta utiu na organizaciju rada, zatitu biljke kao i na sam prinos. Farmeri koji ne saradjuju sa agronomom bie evidentirani od strane internog inspektora u knjigu blaih prekraja, i imat e opomenu. 1.2 Farmer treba da obavjestava agronoma o promjenama koje se deavaju u njegovom zasadu. Promjene se mogu odnositi na pojavu: Bolesti u zasadu tetoina u zasadu Oteenja usljed vremenskih nepogoda. Samo na ovaj nain farmer nee doi u situaciju da sam odluuje o upotrebi i izboru sredstava za zatitu. Rjeenje ce potraiti agronom. 1.3 Prije sprovodjenja bilo kakvog tretmana ili agrotehnike mjere u zasadu, farmer je duan konsultovati se sa agronomom ili lokalnim inspektorom. Na taj nain e se izbjei primjena nedozvoljenih mjera i sredstava. Primjer : upotreba lumbrihumusa za prihranu zasada, koju su koristili farmeri u zasadima jagode. U ovakvim sluajevima i farmer i agronom imaju problem od strane internog inspektora.
2. uvanje dokumentacije Svaki farmer je dobio fascikle sa sljedeim dokumentima: -ugovor za internu inspekciju -standarde -radne listove U ovoj fascikli farmer treba uvati svu dokumentaciju koju je ve dobio i koju e dobiti u narednom periodu. Takodje u svojoj dokumentaciji farmer treba imati -blokove o zaduenom materijalu ( zatitna sredstva, ambalaa itd.) -blokove ili kartone u kojima se vodi evidencija o otkupljenim koliinama robe
41
-deklaraciju sjemenskog ili sadnog materijala koji je posijan odnosno posadjen ( ovo u sluaju da farmer nije dobio sadni materijal od projekta sluaj u Bratuncu i Srebrenici) -kesu ili kutiju sredstva za zatitu kojim je titio svoj zasad ( ako je bilo zatite) -vano je da farmer redovno vodi evidenciju radova u zasadu za to su namjenjeni radni listovi (RADNI LIST). Na ovaj nain farmer nemora pamtiti podatke kao to su -koliina i vrijeme djubrenja -vrijeme poetka branja -vrijeme sadnje -broj okopavanja i pljevljenja zasada itd. A inspektor i agronom e uvijek imati dostupne informacije iako farmera ne zateknu kod kue prilikom posete.
3. Farmer bi trebao prouavati standarde Farmer bi trebao imati dogovor sa komsijom, koji granii sa organskim zasadom, o zatiti imanja od tretmana nedozvoljenim sredstvima koji se obavlja na susjednom imanju.
42
ta certifikator oekuje od farmera po pitanju dokumentacije i fokusiranje na kljune dijelove standarda omoguena ce biti pitanja farmera certifikatoru vezano za pojanjenje standarda (OK)
Apliciranje pristup procesu certificiranja

B u t m ir s k ac e s t a4 0 , 7 10 0 0 S a r a je v o T e l/ F a x :+ +3 8 7 (0 )3 36 3 73 0 1 + +3 8 7 (0 )3 36 3 67 6 8 E -m a il: o r g a n s k a k o n t r o la @ s m a r t n e t .b a
- Lokalno trite
OK standardi
- Inozemno trite EU
KRAV standardi
- USA trite
NOP re-certificiranje
Standardi
OK KRAV EU Regulativa IFOAM Basic Standards
-
Razvoj Standarda
Usavravanje dopunjavanje standarda je kontinuirani proces svih uesnika u organskoj proizvodnji i certificiranju
- proizvodjai - certifikacijske kue/tijela - EU regulativa - IFOAM
43
Uloga inspekcije
-
Vrste inspekcija
Inicijalna Rutinska Nasumina Dodatna / posebna
Dokumentiranje informacija ( pismenih i usmenih ) Verifikacija Procjena Intervju Preporuke/Izvjetaj
NAJAVLJENE ili NE NAJAVLJENE
Inspekcija
Posjeta polja/proizvodne jedinice Pregled /provjera dokumentacije Kalkulacija ulaz/izlaz ( roba i proizvoda) Procjena proizvodnog sistema Intervjui sa odgovornim osobama i ostalim uesnicima u proizvodnom lancu
Inspektor
Procjena proizvodnje i sukladnost standardima Razjanjavanje ne jasnih injenica u aplikaciji i stvaranje jasne slike proizvodnje i proizvodnog sistema Preporuka za certifikacijsku odluku Preporuka za naredne inspekcije
Sukladnost standardima
(ta se provjerava?) - Polja, mjesto proizvodnje, mape - Skladita - Prerada/obrada - Proizvodni inputi /dodatci - Knjigovodstvo - Sljedivost
Vrste inspekcija
Biljna proizvodnja( individualna i kolektivna ) Divlji/samonikli proizvodi Prerada Pelarstvo Stoarstvo
44
Biljna proizvodnja
Polje / podruje proizvodnje

Opi standardi OK 2004
Polje/podruje proizvodnje Mape Usjevi Paralelna proizvodnja Korov i tetoine Agrotehnike mjere etva i post etveni tretman
Skladitenje Procesing/obrada Pakiranje Uzimanje uzoraka Knjigovodstvo Dokumentacija Kupci, prodaja,markiranje Sljedivost
2.1.2. Proizvodnja mora slijediti OK standarde i ope zahtjeve Organske kontrole za certificiranu proizvodnju.
Polje / podruje proizvodnje

Opi standardi OK 2004
Mape
Standardi za lokalno (BIH) trite 3.1.2. ... Sva polja e biti jasno definirana.Ovo ukljuuje mape i registar svih organskih i neorganskih polja.
2.1.3 Proizvodnja i proizvodno podruje mora biti jasno definirano.
Mape
Usjevi
Izbor usjeva i vrsta 3.3.1. Upotrebljavat e se organska sjemena i sadni materijal odgovarajuih vrsta i kvaliteta.Kada organska sjemena i sadni materijal nisu dostupni, mogu se upotrebljavati konvencionalni materijali pod uvjetom da nisu tretirani pesticidima.OK standardi ne dozvoljavaju drugaije postupanje.
Oznaka parcele/ime Povrina Granice Susjedne parcele/proizvodnja Registar svih parcela proizvodjaa
45
Paralelna proizvodnja
3.2.1. Usjev koji se namjerava prodavati kao OKcertificiran nee biti uzgajan i na organski i neorganski nain ( konvencionalno ili u konverziji ) na istom imanju, osim ako se podvrste razlikujuna takav nain da se mogu jednostavno uoiti razlike.
Korov i tetoine
tetoine, bolesti, korovi, i kontrola rasta 3.6.1. Svi organski proizvodni sistemi e pokazati skup pozitivnih procesa/mehanizama sposobnih da objasne suzbijanje znaajnih tetoina , korova , i bolesti pod normalnim okolnostima.
Agrotehnike mjere
3.7.4. Sva oprema iz konvencionalnog sistema proizvodnje e biti temeljito oiena od potencijalnih zagadjujuih materijala prije upotrebe na podrujima kojima se organski upravlja.
etva i post etveni tretman
Obaviti je je sukladno principima Organske proizvodnje
Skladitenje/Obrada
6.1. Organski proizvodi se nee mijeati s neorganskim proizvodima. 6.1.2. Svi organski proizvodi e biti jasno identificirani kao takvi i skladiteni i transportirani na nain koji prevenira kontakt s konvencionalnim proizvodima tokom itavog procesa.
Pakiranje - Oznaavanje
Svaka pisana , odtampana, ili grafika prezentacija koja se nalazi na etiketi proizvoda, ide uz proizvod ili je izloena u blizini proizvoda. Da se za pakovanje upotrebljavaju biorazgradivi, reciklirani materijali koji se mogu reciklirati.
46
Uzimanje uzoraka
3.7.2. U sluaju razumne sumnje o kontaminaciji, Organska kontrola e osigurati da se poduzmu analize relevantnih proizvoda i moguih izvora zagadjenja...
Knjigovodstvo, dokumentacija
2.1.4. Organska kontrola ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i moe ne certificirati proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija o proizvodnji.
Knjigovodsvo , dokumentacija
Kupci, prodaja, markiranje ,sljedivost
Dnevnik proizvodjaa Biljeiti sve po datumima sve to je vezano za proizvodnju (kupovine, aplikacije, sjetva, zatita, koliine, datumi,... ) Certificirani organski proizvod mora se moi slijediti -od njive do kupca -od kupca do njive
47
Seminar 4 Osvrt na praktina pitanja uzgoja na organski nain

OSVRT NA PRAKTINA PITANJA UZGOJA NA ORGANSKI NAIN
Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/ okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koja je obezbijedila Kancelarija Europe Aid Cooperation Evropske Komisije
PRIMJEENI PROBLEMI
PRIMJEENI PROBLEMI OBNAVLJANJE ORGANSKE MATERIJE U ZEMLJITU I POVEANJE PRINOSA ROTACIJA USJEVA I IZRADA VIEGODINJIH PLANOVA POSTOJEI SISTEMI POMOI FARMERIMA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI U B I H Dr Azra Hadi
1
- Vlastita procjena mogunosti i htijenja za organsku poljoprivredu, - Prihvatanje novina i promjena tradicionalnih shvatanja, - Sticanje novih znanja, planiranje i voenje evidencije o proizvodnji, - Uspostave interesnih odnosa: - izmeu proizvoaa (nova saznanja,razmjena iskustava) - izmeu proizvoaa i preraivaa (potrebe za odreenim sirovinama), - izmeu proizvoaa i trgovaca (ponuda potranja), - izmeu proizvoaa i strunih slubi..,
2
PRIMJEENI PROBLEMI
Vlastita procjena mogunosti i htijenja za organsku poljoprivredu
PRIMJEENI PROBLEMI
-PRISTUP UVOENJU FARME U ORGANSKU PROIZVODNJU

OPIS FARME IMANJA: Operator ..
2.
STRUKTURA IMANJA/FARME: Povrina, oblik, udaljenost parcela (katastar): Mapa veliine i strukture imanja (broj parcela, oblik, razmjetaj, putevi, iva ograda, drenae, voda, movarna podruja, kameni zidovi, stalne ograde, poljoprivredne zgrade, objekti i sl.): Stanje stambenih i poljoprivrednih objekata: Karakter proizvodnje (naglasak na biljnu ili stoarsku proizvodnju evidentirati vrste i koliine proizvoda): Stoni fond: .. Uobiajena proizvodnja: krompir, jeam, mrkva, luk Stanje mehanizacije (ta ima ta je potrebno): Prisustvo izvora oneienja (susjedna polja, promet,industrija,mogunost sanacije/iskljuenja): 4
Podruje:
1. PRIRODNI USLOVI
Mikroklima: Oborine: Prisustvo uticaja vjetrova: Nadmorska visina: Nagib terena (mogunost uticaja erozije):. Plodnost tla (tekstura, struktura, sadraj humusa, kiselost, bioloka aktivnost i sl.)
3
PRIMJEENI PROBLEMI
PRIMJEENI PROBLEMI
Prikladnost uzgajanih vrsta ivotinja :
Odabir pasmina -------- Potrebe za krmivima (izraunavanje potreba energija, bjelanevine, minerali, voda, suha tvar) izrada tablica: Pripremanje sijena i silae (kako?): Adekvatnost stajskog prostora :----------- Organizacija ispae stoke (veliina parcela, koliko ivotinja, koliko dugo, ima li ispae, koliko dana u godini):.------Na koliko parcela e proizvoditi sijeno i silau i kako: ------------- Postojanje evidencije o stoci, kako lijeiti od bolesti ---------------
3. ORGANIZACIJSKA OBILJEJA (adekvatnost organskoj poljoprivredi mjere poboljanja) Koritena obrada tla (adekvatnost organskoj proizvodnji): Propusnost tla mjere za poboljanje (vodoleja i sl.): Naini gnojidbe (prikupljanje, skladitenje, kompostiranje, aplikacije i sl.): Sortiment Osjetljivost uzgajanih kultura na suu mogunost navodnjavanja: Strategija kontrole tetnika, bolesti, korova : Postojanje dnevnika rada
5
Prisustvo zelenine gnojidbe: Postojei plodored
48
PRIMJEENI PROBLEMI
OBNAVLJANJE ORGANSKE MATERIJE U ZEMLJITU I POVEANJE PRINOSA
Kako otpoeti proizvodnju za trite? Izraditi poslovni plan za farmu : - ime raspolaete i ta biste s time mogli uraditi
- proirivanje vaih mogunosti - ta biste mogli prodavati - ta ete odabrati za proizvodnju - potrebna finansijska sredstva - finansijski efekti
Definirati statusno pitanje farme!!!

Dr Azra Hadi
7 8
U okviru prethodnih predavanja govorili smo o: - plodnosti zemljita - elementima opte plodnosti zemljita - negativnim efektima poljoprivredne proizvodnje - faktorima koji ugroavaju plodnost zemljita: (Smanjenje zaliha organske
materije, Zbijanje zemljita, Kvarenje strukture, Pogoranje vodno-vazdunog i toplotnog reima,Smanjenje bioloke aktivnosti, Rezidue pesticida, Zagaenje tekim metalima, radionukleotidima,Erozija)
- O organskoj materiji zemljita (Na 1 hektar ostane godinje: 0-10 tona biljnih
ostataka; 0.7-8 tona biomase zemljinih mikroorganizama; 0.2-2 tone faune-kine gliste,nematode,insekti i dr.) - O znaaju humusa: poveanje plodnosti zemljita = izbor biljnih hranjiva, poboljanje fiziko hemijskih, vodnih i biolokih svojstava, toplotni reim.
Da bi poljoprivredno zemljite omoguilo visoku biljnu proizvodnju ono mora imati odreenu plodnost. Plodno tlo je ono koje je: strukturno, humusno, bogato pristupanim hranivima i korisnim mikroorganizmima, stabilnije prema negativnim uticajima i bre obnavlja naruenu plodnost
10
Mjere za popravljanje i odravanje plodnosti: - unoenje organskih materija-ubriva, - humizacija (obrazovanje humusne materije), -kalcifikacija (na kiselim tlima), -popravak strukture (tean ekstrakt egzotinih biljaka , sadri ugljene hidrate,bjelanevine, lipide, fermente i mikroelemente; novinski papir bez ne dozvoljenih boja; kine gliste), - nakupljanje humusa u zemljitu ( uzgojem viegodinjih trava, leguminoza i njihovih smjesa) - smanjenjem gaenja rastresanje zemljita (poveava poroznost, stimulie ivot i aktivnost zemljinih mikroorganizama i glista, olakava ukorjenjivanje biljaka i dublje prodiranje korjena..)
Humus zemljita = svjea organska materija izumrlih biljaka i ostalog ivog svijeta (faune) razgra ena u tijelima (dijelom i u kontaktu sa mineralima) ivih mikroorganizama koje se u tlu u glavnom razmnoavaju na raun hrane.. Organska materija zemljita podrazumijeva koliinu organskih materija (jedinjenja) nastalih od izumrlih dijelova biljaka, zemljine faune i plazme mikroorganizama
11
12
49
Mikrobioloki svijet
Organizmi vidljivi naim okom u zemljitu mogu biti gliste, paukovi, rovci, krtice Nevidljiva iva bia: alge, bakterije, gljive, aktinomicete, protozoe, nematode -tetne korisne za strukturu tla i njegov hemijski sastav Za odravanje plodnosti tla mokrobioloka ravnotea koja omoguava da se broj korisnih mikroorganizama odrava u veem broju u odnosu na tetne
Znaaj glista
Plodnost, struktura, vodnovazduni reim tla(uvlae u svoje hodnike:lie, travu, korijenje, slamu) Izmet gliste: pristupani joni nitrata, foafata, kalijuma, magnezijuma, kalcijuma Bue hodnike 20 do 40% ukupne zapremine zemlje Unitavaju brojne prezimljavajue fitopatogene organizme i tetne insekte U odnosu na stajnjak, glistenjak sadri: 11 x vie kalijuma, 7 x vie magnezijuma i fosfora, 6 x vie nitrata..
Gdje ima glista ima i organske materije Proizvodnja vermikomposta

14
13
OBNAVLJANJE ORGANSKE MATERIJE U ZEMLJITU I POVEANJE PRINOSA Zeleno ubrenje sideracija

-direktno zeleno ubrenje: cijela biljna masa (nadzemna i podzemna) zaore u fazi pune cvatnje ili formiranja mahuna, Prednosti: bez trokova izgradnje ubrilita, uvanja, njege, rasturanja (stajnjaka); zelena masa je pravilno i ravnomjerno rasporeena Naini obavljanja sideracije: kao glavni usjev, kao postrni usjev (na boljim tlima, podrujima dueg vegetacionog perioda, uz navodnjavanje), kao meuusjev ili podusjev (zajedno se sije glavni usjev ito i leguminozapodusjev koja nakon etve ostaje na njivi.; kod viegodinjih usjeva posebno voarskih= leguminoze kao meuusjev) - dubina zaoravanja zelene mase 15-20 cm
Zeleno ubrenje sideracija

Zasniva se na zajednikom ivotu biljaka leguminoza i bakterija (simbioza= mikoriza) - bakterije koriste (usvajaju) vazduni azot i ive u kvricama na korijenu leguminoza (lucerka, djetelina, graak, grah, soja ..) - Poslije viegodinje lucerke ili djeteline po njihovom zaoravanju ostaje u tlu: 300-400 kg/ ha N (=1.100 - 1.400 kg kana) - Poslije jednogodinjih (grak, grahorica): 40-60 kg/ha N
15
16
Zeleno ubrenje sideracija Nain primjene Glavni usjev Podusjev Postrni usjev Zelena masa t/ha 34,6 17,8 20,8 Suha masa t/ha 4,9 3,9 3,5 N kg/ha 132,2 117,8 104,8 P2O5 kg/ha 42,5 35,8 24,3 K2O kg/ha 100,2 81,5 71,5
Zeleno ubrenje sideracija

-najbolje rezultate daje kod krompira gdje poveanje prinosa premauje ono kod primjene 20 t/ha stajnjaka.. Dodatni efekti: produeno djelovanje kao stajnjak, poboljava humizaciju lakih, pjeskovitih tala, poveava plodnost iscrpljenih zemljita
Preko glavnog usjeva legiminoza za zeleno ubrenje u tlo je unijeto najvie hranjivih jedinjenja (organskih i mineralnih) = 20 t/ha stajnjaka (ak neto vie N ,a manje kalija)
17 18
50
ROTACIJA USJEVA I IZRADA VIEGODINJIH PLANOVA
Ostali naini obnavljanja organske materije u tlu: -malovanje prekrivanje tla organskim materijalima: biljni ostaci usjeva, pokoena trava, slama, korovske biljke (prije sazrijevanja sjemena).otpad pri preradi u prehrambenoj industriji, kompost, stajnjak.. -zaoravanje prirodnih livada (?!) -zaoravanjem biljne mase na odmaranim zemljitimaugari Dr Azra Hadi
19 20
(Potsjeanje na prethodna izlaganja) Rotacija usjeva doprinosi:
Koraci pri planiranju rotacije usjeva:

Izbor usjeva: (vei broj)
poboljanju plodnosti tla boljoj iskoritenosti hraniva poveanju biodiverziteta (raznovrsnija ponuda na tritu veoj otpornosti na bolesti i tetoine
-Trite -ta moe i koliko prodati? -ta zna uzgajati? - Tip tla - Tip farme (velika-sitan posjed; mehanika obrada-runa.) - Zahtjevi za radnom sngom
21 22
Izbor usjeva: - zatita od

Glavni- osnovni usjev (i) Podusjev Zdrueni usjev Usjev radi zeleninog ubrenja
bolesti i tetoina - manje osjetljivi- (lisnato povre
kratke vegetacije - isti usjev nakon 4 godine)
- veoma osjetljivi- (crveni luk,

graak - isti usjev nakon 6 godina)
Problemi:- oteenje od nematoda (nakon krompira

krompir, graak, cvekla, mrkva, prasa, c.luk, krastavci, jagoda, salata, pinat) -oteenja od injaka: (nakon itacvekla, krompir..; nakon travnjaka krompir, cvekla, kukuruz, mrkva, prasa, crveni luk..)
23 24
51
Izbor usjeva: - otpornost na korove - Osjetljivi na korove (sporo nicanje i razvoj..) - Potiskuju korove (velik habitus.. - U kojima je teko kontrolisati korove (gust sklop) - U kojima je lako kontrolisati korove (sadnja u redove, irok razmak)
Problem: poslije kukuruza - grah, prasa, krastavci, salata, pinat
25
Izbor usjeva: - struktura tla - poboljavaju strukturu tla (okopavine) - zahtjevaju dobru strukturu tla (korjenasto povre) degradiraju strukturu tla
(poslije cvekle-graak ili crveni luk; poslije prokula krompir ili graak..)
26

Naini ubrenja: zelenino ubrenje; stajnjak; zaoravanje biljnih ostataka (zelenino ubrenje)
Izbor usjeva: - potrebe za hranivima - vei zahtjevi za hranivima nii zahtjevi za hranivima
Polje
Naziv polja/ifra
Povrina ha 0,30 0,30 0,15 0,40 0,12 0,12 0,15 0,20 0,15
Predhodna godina 2004 krompir jeam kupus jeam prir.l ivada jeam kupus krompir ne zasijano
Proizvodna godina 2005 cvekla(n,glj) ne zasijano grah + kupus cvekla (cr) ne zasijano cvekla krompir ok cvekla(n,glj) ne zasijano
Planska godina 2006 luk (n, str.t grah cvekla krompir (n) mrkva ? cvekla kupus ok kupus n cvekla
Planska godina 2007 Jeam Luk (n) krompir n mrkva (n,glj) krompir (n) jeam Cvekla n krompir ok mrkva n
1 2 3 4
Biarua 1 Biarua 2 Vrtla Divljaka iua Polje Jezero Veliki air Valje
(redoslijed smjene: vei srednje zahtjevni-nii) Visok nivi N = Ne ii sa grakom poslije travnjaka; sa salatom poslije pinata.
5 6 7 8 9
27
28
POSTOJEI SISTEMI POMOI FARMERIMA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI U B I H

Ministarstva poljoprivrede Naune i strune slube u institutima, zavodima Strune slube na nivou kantona Strune slube na nivou optina Poljoprivredne zadruge Udruenja poljoprivrednika NVO implementacija projekata Razvojne agencije pri Ambasadama drugih zemalja
Idealna rotacija usjevausjeva-plan sjetve ?!

- proizvodnja mnogo biomase u kratkom vremenu, - jednostavne za uzgoj, - ne zahtijevaju mnogo manuelnog rada, - uzgoj biljaka koje fiksiraju azot iz zraka, - nisu osjetljive na bolesti i tetoine, - koje gue korove, - imaju dubok korjenov sistem.. OKOPAVINE STRNA ITA - LEGUMINOZE
29
30
52
OSVRT NA PRAKTINA PITANJA UZGOJA NA ORGANSKI NAIN
Dok se ne sretnemo nekom drugom prilikom..

31
53
STANDARDI "ORGANSKE KONTROLE" I PRIJAVA ZA CERTIFIKACIJU Organska proizvidnja od proizvoaa zahtjeva poznavanje niza pravila postavljenih kroz standarde za organsku proizvodnju. Izuzetno je vano da budui proizvoai u potpunosti i na vrijeme budu upoznati sa svim neophodnim pripremnim radovima i sa nainom gazdovanja koje e se ukalpati u standarde. Tokom ovog predavanja emo se upoznati sa: - Standardima "Organske kontrole", dijelom koji je vezan za uzgoj poljprivrednih kultura na farmama; - Prijavom za certifikaciju - Dokumentacijom koja mora pratiti "prijavu za certifikaciju"
Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbijedila Kancelarija "EuropeAid Cooperation" Evropske Komisije
54
2005
Aplikacija za certifikaciju organske biljne proizvodnje Pojedinane farme/gazdinstva
Application for organic certification - Crop Production (Individual farm)
Molimo popunite ovaj obrazac ako prijavljujete biljnu proizvodnju na farmi/gazdinstvu za organsku certifikaciju. Koristite dodatni list ako je potrebno. Uz ovaj obrazac obavezni ste priloiti mapu farme sa oznakom svih polja aktuelnih za certifikaciju. Priloite svu ostalu dokumentaciju (rezultate analize vode ili zemljita, dokaze o vlasnitvu zemljita, objasnite istoriju koritenja zemljita i drugu dokumentaciju. Molimo potpiite aplikaciju.
Please fill out this application if you are requesting organic farm/crop certification. Use additional sheets if necessary. Sign this form. You must submit farm maps with this form. Attach all other supporting documents (soil or water tests, rented or recently purchased land histories, etc.) Please sign application.
1. Opte informacije
(General Information) Popunjava OK slubenik Primljeno: Received on:
Operator Operator
Pregledano: Reviewed on:
(Fulfilled by OK staff) OK ifra operatora Operator Code (OK) Adresa Address
KRAV #
Potpis Signature
Kontakt osoba Contact person
Telefon Phone Fax E-mail
Zahtjevana certifikacija Requested Certification 1. 2. 3. OK Certifikacija KRAV Certification (EU market) NOP (US Market)
Da li namjeravate prijaviti i stoarsku proizvodnju za organsku certifikaciju? Do you intend to apply for certfication of Organic Livestock, also?
Da / Yes Ne / No
55
Da li ste i ranije aplicirali za Da /Yes certifikaciju? Ne / No Have you applied for certification earlier? Ako jeste, navedite kada i kod koje organizacije, priloite certifikat. If yes, specify when did you apply for certification, which organisation and add copy of former certificate (Former KRAV certified operators should not add it.)
Uputa za dolazak na farmu! Direction to reach your farm
56
2. Informacije o farmi/gazdinstvu Veliina farme. Surface of farm. Tip organskog zemljita Organsko (O) U konverziji (IC) Konvencionalno (C)
1 Polje # Field #
2 Tip zemljita (O/IC/C) Type of lend
3 Povrina parcele (ha) Surface of field
4 Usjevi 2005 Crops 2005
5 Koritena sjemena1 (O/CNT/ CT) Used seeds
6 Koriteni inputi 2004-20052 Used inputs Gnojiva/ubriva Ostali inputi Fertilizers Other inputs
7 Poetak konverzije (mjesec, godina) Conversion start (month, year)
8 Oekivani prinos t/ha Expected yield
1 2
Molimo oznaite ako je upotrijebljeno sjeme organsko (O), konvencionalno ne-tretirano sjeme (CNT) ili konvencionalno tretirano sjeme (CT); Za sve inpute navedite vrstu, vrijeme primjene i primijenjenu dozu po hektaru.
3: Sjeme, sadni materijal i tretman sjemena. (Seeds and Seed Treatment) Molimo sauvajte dekleracije sjemena!Navedite sva sjemena koja su tretirana. Please save your seed labels. List all seeds that have been treated. Koja sjemena / sadni materijal koristite Organska u proizvodnji? Konvencionalna Kind of seeds / seadlings. I organska i konvencionalna Za koritena konvencionalna sjemena/sadni materijal navedite usjev/biljnu vrstu, proizvoaa i vrstu tretmana. For used conventional seeds, please list Crop, Producers of seeds and Type of seed tretment Da li aplicirate za retroaktivnu konverziju tla? Do you apply for retroactive conversion of land? 4. Plodnost tla i biljna proizvodnja (Soil Fertility and Crop Management) Opiite glavne komponente vaeg plana za ouvanje plodnosti zemljita plana prihrane biljaka (plodored, ubrivo/stajnjak sa farme, kupljeno ubrivo/stajnjak, analiza zemljita, zelenino ubrivo) Discribe what are the major components of your soil and crop fertility plan? (crop rotation, on-farm manure, off-farm manure, soil testing, incorporation of crop residuees) Koliko stoke na farmi imate, navedite? How meny animals do you have? Da / Yes Ne / No Usjev Proizvodjac Vrsta tretmana
Krave Svinje Ovce Koze
Cows Pigs Sheeps Goats
Ishrana stoke? How do you feed your animals?
Da li postoji problem erozije zemljita u Vaem podruju? Is there soil erosion problems in your area
Da Ne
Ako postoji navedite koje mjere prevencije i zatite od erozije poduzimate? If yes, discribe how do you prevent soil erosion? Suzbijanje korova ( Weed control) Vai problemi sa korovima? Which are your problems with weeds? Koje metode suzbijanja korova koristite? What weed control methods do you use?
Navedite sva sredstva za suzbijanje korova koja ste koristili? List all weed control inputs used:
Suzbijanje tetnika (Pest control) Problemi sa tetnicima? What are your problem pest Koje metode suzbijanja tetnika koristite? What pest control methods do you use? Navedite sva sredstva za suzbijanje tetnika koja ste koristili. List all pest control inputs used:
Suzbijanje biljnih bolesti (Disease control)
59
Problemi sa biljnim bolestima? What are your problems with crop diseases? Koju strategiju za suzbijanje biljnih bolesti koristite? What diseases prevention strategies do you use? Navedite sve sredstva koja ste koristili za suzbijanje biljnih bolesti. List/Describe all the diseases inputs used: 5. Upravljanje, ouvanje voda (Water management system) Porijeklo vode koju koristite za navodnjavanje, opiite. Source of water used for irigation Vrsta sistema za navodnjavanje, ako postoji. Type of irrigation system 6. Ouvanje organskog integriteta/cjelovitost (Organic Integrity) Podruja organske proizvodnje koja treba zatititi od zagjenja, nedozvoljenih supstanci (npr .pesticidi) Organic production areas that shell be protected from contamination by prohibited substances (i.e., pesticides) Da li je neka od parcela aktuelnih za certifikaciju bila izloena ostacima neeljenih supstanci /pesticida ili prekomjernoj dozi tekih metala? Do you have any land/field actual for certification that has been exposed for residues of undesirable substances/pesticides or excessive concentrations of heavy metals? Da li se na susjednim parcelama koriste pesticidi i umjetna gnojiva? Do you have any adjoining farmers using pesticides and artificial fertilizers on the fields adjacent to the arable land actual for certification? Ako da, navedite parcele gdje se nedozvoljene supstance koriste! Ovo mora biti oznaeno na mapi! If yes, list all adjoining land/fields where prohibited substances is applied (It must be marked on the map(s)) 60 Da / Yes
Ne / No
Da / Yes Ne / No
Da li je bilo koje zemljite aktuelno za certfikaciju, u blizini prometne ceste? Oznaiti na mapi! Is any of your field(s) exposed to the road with busy traffic? 7. Paralelna proizvodnja (Parallel production) Da li uzgajate istu biljnu vrstu i na organski, u konverziji i konvencionalni nain?
Da / Yes Ne / No
Da / Yes
Do you grow the same crops organically, in conversion and/or conventionally?
Ne / No
8. Skladitenje i tretman nakon etve/berbe (Storage & post-harvest treatment) Ako obavljate neki tretman nakon etve/berbe navedite koji i opiite procedure, opremu i ostale relevantne informacije (npr. suenje, skladitenje itd.). Discribe your post-harvest handling procedures and equipment. Kako spreavate i suzbijate napad tetnika i glodara u skladitima? How do you prevent/control insect, pests, rodents in the storage? Da li koristite ista skladita za organske i konvencionalne proizvode? Do you use the same storage areas for organic and conventional products? Ako da, opiite kako sprjeavate kontaminaciju/ mijeanje organskih i konvencionalnih proizvoda. If yes, discribe how do you prevent that organic and conventional products are not mixed? Koje materijale za pakovanje/ambalau koristite? What kind of packaging material do you use?
Da / Yes Ne / No
Kako prodajete organske proizvode? How do you market your organic products?
8. Transport (Transportation )
61
Ko je odgovoran za transport organskih proizvoda?
Operator Kupac (Buyer)
Who is responsible for arranging transportation of organic products?
Ostalo, navedite (other, specify)
Koje mjere zatite od kontaminacije i mijeanja organskih proizvoda poduzimate za vrijeme transporta?
Samo za organske proizvode (Dedicated organic only) ienje prije utovara (Prior to loading cleaning
What steps are taken to protect the integrity of organic products during transport?
Drugo (navedite) Other, specify
Opiite i priloite oznake, etikete i druge trine informacije koje koristite za Vae organske proizvode. Discribe (and attach) any labells, labeling, and market information used in your organic operations.
62
Saglasnost / (Affirmation) Ovim potvrujem da su sve izjave u ovoj prijavi tane. Nedozvoljena sredstva za organsku proizvodnju nisu koritena na mom polju/zemljitu aktuelnom za certifikaciju u periodu . Razumijem da moja farma moe biti nenajavljno pregledana i/ili da se mogu uzeti uzorci za analizu ostataka neeljenih supstanci mojih proizvoda u bilo koje vrijeme. Saglasan sam da slijedim OK standarde, odnosno KRAV-a standarde kod prijave za KRAV certificikaciju. I affirm that all statements made in this application are true and correct. No prohibited products have been applied to any of my organically managed fields during the year period. I understand that the operation on may farm could be subject to unannounced inspection and/or sampling for residues of undesirable substances at any time. I agree to follow OK organic standards production i.e KRAV standards if apllay for KRAV certification. Potpis farmera /operatora (Signature of the farmer/operator) Mjesto i datum (Place and date) Prilaem slijedee dodatne dokumente: I have attached the following additional documents: Mapa- polje/a (Field maps) Istorija zemljita (Field history sheets) Oznake i trine informacije koje koristite za organske proizvode Labels, labelling, and market information used in organic operations Aplikacija za retroaktivnu konverziju zemljita Application for retroactive conversion of land Pismena izjava-retroaktivna konverzija/potpisano od dvije neovisne osobe Affidavit for retroactive conversion
63
Obazac registra polja Registar parcela 2005 Farmer / Operator (Ime i prezime): Oznaka parcele (#, ifra ili naziv) Povrina: (ha) Zemljite je vlastito ili iznajmljeno? Strana _1__ od _1_ KRAV#: Tip zemljita 1 (O/IC/C) Poetak konverzije Sjeme i/ili sadni material 2O/CNT/CT 3 Ostali koriteni inputi: Usjevi 2003 Usjevi 2004 Usjevi 2005
Datum:
Potpis operatora:
1 O - organsko, IC - u konverziji, C konvencionalno // 2 O - organsko, CNT konvencionalno netretirano, CT konvencionalno tretirano // 3Navesti vrstu i apliciranu dozu
April , 2005 Organska Kontrola standardi Za organsku proizvodnju i preradu UVOD DefiniCIJE 1. GLAVNI CILJEVI OrganSKE ProIZVODNJE I PRERADE 2. OPTI ZAHTJEVI 3. BILJNA PROIZVODNJA 4. SAMONIKLI PROIZVODI 5. PELARSTVO 6. PRERADA I RUKOVANJE 7. oznaavanje 8. STANDARDI ZA UZGOJ STOKE PRILOG 1 PRILOG 2 85 PRILOG 3 87
Uvod Predmet standarda Organske kontroleOrganska poljoprivreda je cjelovit sistem zasnovan na skupu procesa iji su rezultati odrivi ekosistem, sigurna hrana, dobra ishrana, dobrobit za ivotinje i socijalna pravda. Organska proizvodnja je stoga vie od sistema proizvodnje koji ukljuuje ili iskljuuje odreene inpute.Standardi Organske kontrole (OK standardi) se koriste za certifikaciju organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za prodaju organskih proizvoda u zemlji i na stranom tritu. Zato su OK standardi i osnova za proizvodnju koja moe nositi OK logo za organske proizvode. OK standardi e sluiti i drugima koji su ukljueni u organsku proizvodnju i razvoj organske poljoprivrede, kao to su savjetnici, naunici i vladina tijela. OK standardi uzimaju u obzir specifine uvjete za organsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i stadij razvoja organske proizvodnje u zemlji. OK standardi su napravljeni na osnovu IFOAM osnovnih standarda (IFOAM Basic Standards) i legislative Evropske unije za organsku proizvodnju. Putem aktivnih konsultacija sa svim uesnicima OK standardi e biti razvijeni tako da dobro funkcioniraju u bosanskohercegovakim uvjetima. OK standardi i certifikacijski sistem ine moguim da se proizvod prati tokom cjelokupnog procesa proizvodnje, sve dok se ne upakuje i oznai kao organski. Standard za lokalno (BiH) trite:
Pod ovim naslovom u tekstu OK standarda nalazi se prijedlog za standarde koji se mogu
65
koristiti za prodaju proizvoda u Bosni i Hercegovini, ali ne i na evropskom tritu. Regulacije i standardi za organsku proizvodnju su ponekad nepotrebno striktni i ovakvi prijedlozi e uiniti da se ubrza razvoj organske proizvodnje. U ovom nacrtu se nalaze prijedlozi za lokalne standarde za vrijeme konverzije i za dozvoljenu koliinu konvencionalnih sastojaka u mijeanom proizvodu. Definicije Definicije su tehniki termini i objanjeni su u sekciji o definicijama. Napomene U prilozima 1-3 OK standarda nalaze se liste dozvoljenih inputa za ubrenje/gnojenje, kondicioniranje tla i zatitna sredstva za usjeve kao i za aditive te pomona sredstva za proizvodnju koja se mogu koristiti u preradi organske hrane. Za evaluaciju novih inputa koji e se koristiti u organskoj proizvodnji i preradi hrane OK standardi koriste direktno kriterije IFOAM osnovnih standarda za ovakvu vrstu evaluacija. Prilog 3 u IFOAM osnovnim standardima - Kriteriji za evaluaciju dodatnih inputa u organskoj poljoprivredi (Criteria to Evaluate Additional Inputs to Organic Agriculture), koriste se za inpute na farmama, i Kriteriji za evaluaciju aditiva i pomonih sredstava u proizvodnji za proizvode organske hrane (Criteria for the Evaluation of Additives and Processing Aids for Organic Food Products), koriste se kod prerade hrane. IFOAM osnovni standardi se mogu nai na internet stranici www.ifoam.org Definicije Aditiv hrani Obogaenje, dodatak ili druga supstanca koja moe biti dodata prehrambenim namirnicama kako bi utjecala na odravanje kvaliteta, konzistenciju, boju, ukus, miris ili druga tehnika svojstva (za potpunu definiciju vidjeti Codex Alimentarius). Certifikacija Postupak kojim nezavisna, trea strana daje pisano uvjerenje da su jasno identificirana proizvodnja ili sistem prerade metodoloki procijenjeni i prilagoeni specifinim zahtjevima. Genetski diverzitet Genetski diverzitet podrazumijeva varijabilitet izmeu ivih organizama iz poljoprivrednog, umskog i vodenog ekosistema; ovo ukljuuje diverzitet u okviru vrste i izmeu vrsta. Genetiki ininjering Genetiki ininjering je skup tehnika iz molekularne biologije (kao to je rekombinantna DNA) pomou kojih se genetiki materijal biljaka, ivotinja, mikroorganizama, elija i drugih biolokih jedinica izmjenjuje na naine ili s rezultatima koji se ne mogu dobiti prirodnim parenjem i reprodukcijom ili prirodnom rekombinacijom. Tehnike genetike modifikacije ukljuuju, ali se ne ograniavaju na: rekombinantnu DNA, fuziju elije, mikro- i makroinjekciju, inkapsulaciju, brisanje gena i dupliciranje. Genetiki izdjejstvovani organizmi ne ukljuuju organizme koji su rezultat tehnika kao to su konjugacija, transdukcija ili prirodna hibridizacija. Homeopatski tretman Tretman bolesti zasnovan na administraciji lijekova pripremljenih uzastopnim razblaivanjem
66
tvari koje u veim koliinama proizvode simptome na zdravim subjektima sline onim kod same bolesti. Genetiki modificirani organizam (GMO) Biljka, ivotinja ili mikrob koji je transformiran pomou genetikog ininjeringa. Iradijacija (jonizirajua radijacija) Emisije visoke energije iz radionukleotida sposobne da izmijene molekularnu strukturu hrane u cilju kontroliranja mikrobijalnih kontaminanata, patogena, parazita i tetoina u hrani, konzervirajui hranu ili inhibirajui fizioloke procese kao to su nicanje i sazrijevanje. Kontaminacija Zagaenje organskih proizvoda ili zemljita, ili kontakt s bilo kakvim materijalom koji bi uinio proizvod nepogodnim za organsku certifikaciju Konvencionalno Konvencionalno znai svaki materijal, proizvodnju ili preradu koja nije certificirana kao organska ili organska "u konverziji". Organizam direktnog izvora Specifina biljka, ivotinja ili mikrob koji proizvodi zadate inpute ili sastojke, ili koji izaziva sekundarni ili indirektni organizam koji proizvodi input ili sastojak. Oznaavanje Svaka pisana, odtampana ili grafika prezentacija koja se nalazi na etiketi proizvoda, ide uz proizvod ili je izloena u blizini proizvoda. Operator Osoba ili pravni subjekt odgovoran za osiguranje usklaenosti proizvoda sa zahtjevima certifikacije. Organsko sjeme i sadni materijal Sjeme i sadni materijal proizvedeni na certificirani organski nain. Paralelna proizvodnja Svaka proizvodnja u kojoj se ista jedinica uzgaja, hrani, njom se rukuje, ili se isti proizvod prerauje na oba naina, certificirani - organski, i necertificirani - neorganski. Situacija s "organskom" i "u konverziji" proizvodnjom istog proizvoda je takoer paralelna proizvodnja. Paralelna proizvodnja je poseban primjer razdijeljene proizvodnje. Period konverzije Vrijeme izmeu poetka rada na organski nain i certifikacije usjeva i stoke kao organske. Proizvodnja mora biti registrirana pri Organskoj kontroli i OK standardi moraju biti praeni tokom perioda konverzije. Plodored (rotacija usjeva) Praksa izmjenjivanja vrsta ili familija jednogodinjih i/ili viegodinjih usjeva na specifinom polju na planski nain ili sekvencu tako da bi se prekinuli ciklusi korova, tetoina i bolesti i da bi se odrala ili unaprijedila plodnost tla i sadraj organske tvari. Pomona sredstva u proizvodnji Svaka tvar ili materija, izuzev strojeva ili alatki, koja se ne konzumira kao hranjivi sastojak sama po sebi, upotrijebljena u preradi sirovina, hrane ili njenih sastojaka s ciljem da ispuni odreenu tehniku namjeru tokom tretmana ili prerade i koja moe rezultirati nenamjernim ali neizbjenim prisustvom ostataka ili derivata u konanom proizvodu. Sastojak Svaka tvar, ukljuujui prehrambeni aditiv, koritena u proizvodnji ili pripremi hrane, ili predstavljena u konanom proizvodu, iako mogue u izmijenjenom obliku.
67
Sintetiko Proizvedeno putem hemijskih i industrijskih procesa. Moe ukljuiti proizvode koji nisu naeni u prirodi ili simulaciju proizvoda iz prirodnih izvora (ali koji nisu dobiveni iz prirodnih sirovina). Zatitni pojas Jasno definirano i lako identificirano granino podruje koje okruuje zemljite na kojem se vri organska proizvodnja i koje se uspostavlja da bi se ograniila primjena ili kontakt sa zabranjenim supstancama sa susjednog podruja. Zelenino gnojivo Usjev koji je inkorporiran u tlo u cilju njegovog unapreenja. Moe ukljuiti spontane usjeve, biljke, ili korove. Glavni ciljevi organske proizvodnje i prerade Organska proizvodnja i prerada zasnivaju se na vie principa i ideja. Svi su vani i ova lista ne tei da uspostavi bilo kakav prioritet po vanosti. Principi ukljuuju: Da se proizvedu dovoljne koliine hrane visokog kvaliteta, vlakana (celuloze) i ostalih proizvoda; Da se radi kompatibilno s prirodnim ciklusima i ivim sistemima kroz tlo, biljke i ivotinje u cijelom proizvodnom sistemu; Da se prepozna iri socioloki i ekoloki utjecaj na organsku proizvodnju i sistem prerade, kao i u okviru njih; Da se odri i uvea dugorona plodnost i bioloka aktivnost tla koristei se lokalno adaptiranim kulturnim, biolokim i mehanikim metodama umjesto da se oslanja na inpute; Da se odri i ohrabri poljoprivredni i prirodni biodiverzitet na farmi i u okruenju upotrebom odrivih proizvodnih sistema i zatitom bilja i divljih ivotinja; Da se odri i konzervira genetiki diverzitet obraanjem panje na rukovoenje genetikim izvorima koji su ve na farmi; Da se promovira odgovorna upotreba i ouvanje vode i ivota u njoj; Da se koristi, to je vie mogue, obnovljivim izvorima u proizvodnji i sistemima prerade i da se izbjegavaju zagaivanje i otpad; Da se njeguju lokalna i regionalna proizvodnja i distribucija; Da se kreira harmonian balans izmeu biljne proizvodnje i stoarstva; Da se ivotinjama osiguraju uvjeti za ivot koji omoguavaju izraavanje osnovnih aspekata njihovog prirodnog ponaanja; Da se za pakovanje upotrebljavaju biorazgradivi, reciklirani i materijali koji se mogu reciklirati; Da se svima koji su ukljueni u organsku proizvodnju i preradu osigura kvalitet ivota koji zadovoljava njihove osnovne potrebe u okviru sigurne i zdrave radne okoline; Da se podri uspostavljanje cjelovitog proizvodnog, preraivakog i distribucijskog lanca, koji je i socijalno pravedan i ekoloki odgovoran;
68
Da se prepozna vanost, zatiti i ui od naslijeenog znanja i tradicionalnih naina proizvodnje. 2.Opi zahtjevi
2.1. Opi standardi 2.1.1. Proizvoa mora biti registriran od Organske kontrole. 2.1.2. Proizvoa mora slijediti OK standarde i ope zahtjeve Organske kontrole za certificiranu proizvodnju. 2.1.3. Proizvodnja i proizvodno podruje moraju biti jasno definirani. 2.1.4. Organska kontrola ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i moe ne certificirati proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija o proizvodnji. 2.1.5. Organska kontrola moe izvriti inspekciju u bilo koje vrijeme. Polja, zemljite, staklenici, tale, skladita, proizvodno podruje, magazini i druga mjesta za organsku proizvodnju trebaju biti dostupna Organskoj kontroli. 2.1.6. Krenje ovih standarda, uinjeno namjerno ili sluajno, od proizvoaa ili drugih osoba, mora biti prijavljeno Organskoj kontroli. 2.1.7. Nepotivanje standarda moe rezultirati neodobravanjem proizvoda, proizvodnog procesa ili proizvoaa. 2.1.8. Proizvoa e djelovati u skladu s nacionalnim zakonima. 2. 2 Kontrola ekosistema 2.2.1. Operatori e poduzeti mjere da odre i unaprijede zemljite i uveaju kvalitet biodiverziteta. 2.2.2. Zabranjeno je raiavanje primarnih ekosistema radi uspostave organske proizvodnje. 2.3. Ouvanje tla i vode 2.3.1.
69
Svi operatori e poduzeti definirane i prikladne mjere da preveniraju eroziju. 2.3.2. Priprema zemljita paljenjem vegetacije e biti ograniena na minimum. 2.3.3. Proizvodnja usjeva, prerada i sistemi rukovanja e vratiti hranjive tvari, organske tvari i ostale izvore uklonjene iz tla kroz etvu, putem recikliranja, regeneracije i dodavanja organskih materija i hranjivih tvari. 2.3.4. Operatori nee iscrpsti niti pretjerano eksploatirati vodne izvore i teit e odranju kvaliteta vode. Oni e, gdje god je to mogue, reciklirati kinicu i kontrolirati potronju vode. 2.4. Genetiki ininjering 2.4.1. Zabranjena je upotreba ili nemarno uvoenje genetiki izmijenjenih/modificiranih organizama ili njihovih derivata. Ovo ukljuuje ivotinje, sjemena i inpute kao to su gnojiva, supstrati i sredstva za zatitu usjeva. 2.4.2. Nije dozvoljena upotreba genetiki izmijenjenog sjemena, polena, transgenih biljaka ili sadnog materijala. 2.4.3. Organski preraeni proizvodi nee sadravati sastojke, aditive i pomona sredstva u proizvodnji izvedena iz GMO-a. 2.4.4. Inputi, pomona sredstva u preradi i sastojci e biti propraeni jedan korak natrag u biolokom lancu do organizma direktnog izvora *(vidjeti definiciju) od kojeg su proizvedeni da bi se potvrdilo da nisu dobijeni od GMO-a. 2.4.5. Kontaminacija organskog proizvoda od GMO-a kao rezultat okolnosti koje su van kontrole operatora moe izmijeniti organski status operacije i/ili proizvoda. 2.5. Socijalna pravda i odgovornost 2.5.1. Operatori e voditi politiku o socijalnoj pravdi. Od operatora koji unajmljuju manje od deset osoba za rad i od onih koji rade pod dravnim sistemom koji primjenjuje socijalne zakone moe se ne zahtijevati da imaju takvu politiku. 2.5.2. U sluajevima kada je proizvodnja zasnovana na povredi osnovnih ljudskih prava i u sluajevima socijalne nepravde takav proizvod ne moe biti proglaen organskim. 2.5.3.
70
Uposlenici i sezonski radnici organskih operacija imaju slobodu da se udruuju, pravo da se organizuju i sklapaju meusobnu pogodbu. Operatori e osigurati svojim uposlenim i ugovaraima jednaku mogunost i tretman, i nee djelovati na diskriminatorski nain. 3. Biljna proizvodnja 3.1 Konverzija 3.1.1. Poetak perioda konverzije e biti raunat od dana aplikacije Organskoj kontroli. Biljni proizvodi iz jednogodinje proizvodnje, panjaci i livade e se smatrati organskim tek nakon perioda konverzije od dvije godine. Za viegodinje usjeve (osim panjaka i livada) trai se period od najmanje tri godine. Kada operator moe demonstrirati da su u potpunosti ispunjeni zahtjevi OK standarda tokom posljednje tri godine, Organska kontrola moe retroaktivno certificirati zemljite. Organska kontrola odreuje koja dokumentacija je neophodna i kolika je nadoknada za retroaktivnu konverziju. U svakom sluaju, operacije e biti nadzirane najmanje est mjeseci prije mogue certifikacije. Standard za lokalno (BiH) trite: Biljna proizvodnja moe biti certificirana nakon perioda konverzije od jedne godine. Ovaj standard e biti ponovno razmatran prije 1. januara 2006. godine. 3.1.2. Organska kontrola moe produiti period konverzije zavisno od prethodih uvjeta koritenja zemljita. Sva polja e biti jasno definirana. Ovo ukljuuje mape i registar polja svih organskih i neorganskih polja. 3.1.3. Ako itava farma nije certificirana, organski i konvencionalni dijelovi farme e biti stalno i jasno razdvojeni. 3.1.4. Zemljite na farmi nee biti zamjenjivano za organski i konvencionalni nain proizvodnje. 3.2. Paralelna proizvodnja 3.2.1. Usjev koji se namjerava prodavati kao OK certificiran nee biti uzgajan i na organski i neorganski nain (konvencionalno ili u konverziji) na istom imanju, osim ako se podvrste razlikuju na takav nain da se mogu jednostavno uoiti razlike. Organska kontrola moe napraviti izuzetke u ovome ako je etva organskih i neorganskih usjeva obavljena u razliito vrijeme, a to moe potvrditi inspekcija. Organska kontrola ima pravo izdati instrukcije operatoru da osigura da se organski i neorganski proizvodi ne pomijeaju. 3.3. Izbor usjeva i vrsta
71
3.3.1. Upotrebljavat e se organska sjemena i sadni materijal odgovarajuih vrsta i kvaliteta. Kada organska sjemena i sadni materijal nisu dostupni, mogu se upotrebljavati konvencionalni materijali pod uvjetom da nisu tretirani pesticidima. OK standardi ne dozvoljavaju drugaije postupanje. Organska kontrola e osigurati listu svih dostupnih organskih sjemena i sadnog materijala. Kada tretirana sjemena i sadni materijal nisu dostupni, mogu se upotrebljavati hemijski tretirana sjemena i biljni materijal. Proizvoa mora pokazati Organskoj kontroli da nisu dostupni hemijski netretirana sjemena i biljni materijal. 3.4. Diverzitet u proizvodnji usjeva 3.4.1. Diverzitet u biljnoj proizvodnji i aktivnost e biti osigurani putem odgovarajueg plodoreda i/ili raznolikosti usjeva. Preporuuje se da panjaci ili zelenino gnojivo budu ukljueni u plodored, osim ako operator moe demonstrirati raznolikost u biljnoj proizvodnji drugim nainima. 3.4.2. Za viegodinje usjeve diverzitet e se osigurati kroz vonjak - saenjem pokrivaa zemljita i/ili diverzitetom ili zaklonskih sadnica u vonjaku.
3.5.
Plodnost tla i gnojenje
3.5.1. Materijal mikrobiolokog, biljnog ili ivotinjskog porijekla e biti osnova programa plodnosti. 3.5.2. Hranjive tvari i proizvodi za plodnost/ishranu e se upotrebljavati na nain koji titi tlo, vodu i biodiverzitet. Ogranienja mogu biti napravljena na koliinama, lokaciji, vremenu, tretmanima, metodama ili izboru inputa koji se koriste. 3.5.3. Materijal koji se primjenjuje na zemljite ili usjev e biti u skladu s prilogom 1 ovih standarda. 3.5.4 Dozvoljena mineralna gnojiva e se koristiti samo u programima koji se odnose na dugotrajne potrebe za plodnou, zajedno s ostalim tehnikama kao to su dodavanje organske tvari, zeleninog gnojiva, plodoredi i nitrogenska fiksacija putem bilja. 3.5.5. Dozvoljena mineralna gnojiva e se primjenjivati u obliku u kojem su prirodno sastavljena i dobivena i nee biti napravljena putem rastvorljivog hemijskog tretmana, osim dodatkom vode i mijeanjem s drugim u prirodi pojavnim, dozvoljenim inputima. Organska kontrola moe u izuzetnim okolnostima dozvoliti izuzetak od ovog zahtjeva.
72
3.5.6. Zabranjena su sintetika nitrogena gnojiva, ukljuujui ureu. 3.6. tetoine, bolesti, korovi i kontrola rasta 3.6.1. Svi organski proizvodni sistemi e pokazati skup pozitivnih procesa/mehanizama sposobnih da objasne suzbijanje znaajnijih tetoina, korova i bolesti pod normalnim okolnostima. 3.6.2. Fizike metode borbe protiv tetoina, bolesti i korova su dozvoljene, ukljuujui spaljivanje. Organska kontrola moe dozvoliti tretman termalnom sterilizacijom tla radi borbe protiv tetoina i bolesti. 3.6.3. Sredstva/inputi koja mogu biti primijenjena zbog biljnih tetoina, bolesti, korova ili kontrole rasta bit e navedena u prilogu 2. 3.6.4. Svaki formulirani input treba imati jedino aktivne sastojke navedene u prilogu 2, a sve ostale komponente e biti u skladu s kriterijem priloga 3 u IFOAM osnovnim standardima. Formulirani proizvodi s jedino aktivnim sastojcima u prilogu 2, ali s ostalim komponentama koje nisu uporeene s navedenim kriterijem, mogu biti koriteni do 2006. godine. 3.7. Izbjegavanje kontaminacije 3.7.1. Operator e uvesti mjere, ukljuujui barijere i zatitni pojas, kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija i ograniili zagaivai organskih proizvoda. 3.7.2. U sluaju razumne sumnje o kontaminaciji, Organska kontrola e osigurati da se poduzmu analize relevantnih proizvoda i moguih izvora zagaenja (tlo, voda, zrak i inputi), kako bi se odredio nivo kontaminacije, i napravit e prikladne odgovore kao to su otkrie izvora kontaminacije, uzimajui u obzir porijeklo kontaminacije i ostale relevantne faktore. 3.7.3. Za pokrivae sintetike strukture, prekrivae od slame i gnojiva, runa, mree za insekte i silano pakovanje dozvoljeni su samo proizvodi bazirani na polietilenu i polipropilenu ili drugim polikarbonatima. Oni e biti uklonjeni s tla nakon upotrebe i nee biti paljeni na podruju farme. 3.7.4. Sva oprema iz konvencionalnog sistema proizvodnje e biti temeljito oiena od potencijalnih zagaujuih materijala prije upotrebe na podrujima kojima se organski upravlja. 4. Samonikli proizvodi
4.1.1.
73
Samonikli sakupljeni proizvodi ukljuuju one proizvode koji su ubrani ili sakupljeni a da nisu, u znaajnom smislu, aktivno uzgajani. Ovo ukljuuje biljne proizvode kao i insekte, pueve i ivotinje koje su smjetene ili nisu pomjerane izvan granica definiranog podruja. 4.1.2. Samonikli sakupljeni plodovi e potjecati sa stabilnog i odrivog podruja na kojem rastu. Sakupljanje nee prei odrivi urod ekosistema ili zaprijetiti opstanku gljiva, biljnih ili ivotinjskih vrsta, ukljuujui one koje nisu direktno eksploatirane. (Prijedlog IUCN-a za crvenu listu za BiH koristit e kod ocjene koje vrste mogu biti smatrane da ispunjavaju standarde). 4.1.3. Operatori e sakupljati proizvode na jasno definiranim podrujima na kojima zabranjene supstance nisu primjenjivane najmanje tri godine prije sakupljanja. Organska kontrola e nadzirati podruje najmanje tri mjeseca prije certifikacije. 4.1.4. Sakupljanje ili podruje branja/sakupljanja e biti dovoljno udaljeno od izvora zagaenja i kontaminacije. Podruja se trebaju nalaziti na takvim mjestima gdje kontaminacija ne umanjuje vrijednost proizvoda kao to su hrana i stona hrana. 4.1.5. Na svim mjestima otkupa/nabavke e se nalaziti osoblje koje dobro poznaje ove standarde i sakupljai e imati pristup mapama podruja sakupljanja. 5. Pelarstvo
5.1.1. Pelarstvo moe biti certificirano nakon perioda konverzije od jedne godine. 5.1.2. Kada postoji rizik da je vosak zagaen hemijskim pesticidima, on treba biti zamijenjen organski proizvedenim voskom tokom perioda konverzije. U sluajevima kada sav vosak ne moe biti zamijenjen tokom jednogodinjeg perioda, Organska kontrola moe produiti period konverzije. 5.1.3. Uvedene pele e potjecati iz jedinica organske proizvodnje, kada je to mogue. 5.1.4. Konice trebaju biti postavljene na poljima kojima se organski upravlja i/ili u divljim, prirodnim nezagadjenim podrujima. Konice mogu biti postavljene na podruja koja osiguravaju pristup izvorima medne rose, nektara i polena, a koja su u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje usjeva dovoljna da opskrbe sve prirodne potrebe pela. Konice nee biti postavljene tamo gdje pelinja hrana ili polja ili ostala podruja imaju visok rizik od kontaminacije. 5.1.5. Na kraju proizvodne sezone konice e biti ostavljene s rezervama meda i polena dovoljnim da kolonija preivi period hibernacije. Dodatna ishrana e se primjenjivati samo izmeu
74
posljednjeg sakupljanja meda i poetka narednog nektarskog ili perioda medne rose. Organski med ili organski eer e se koristiti ako su dostupni. 5.1.6. Zdravlje i dobrobit konice e se primarno postizati higijenom i kontrolom konice. Za suzbijanje tetoina i bolesti dozvoljeno je: * laktina, mravlja kiselina * oksalna, siretna kiselina * sumpor * prirodna esencijalna ulja (kao to su mentol, eukaliptol, kamfor) * Bacillus thuringiensis * para, direktni plamen i kaustina soda za dezinfekciju konice 5.1.7. Kada ne uspiju preventivne mjere, veterinarski medicinski proizvodi se mogu koristiti osiguravajui da: * prednost ima fitoterapeutski i homeopatski tretman, i * ako se koriste alopatski hemijski sintetizirani medicinski proizvodi, pelinji proizvod nee biti prodat kao organski i tretirane konice e proi kroz period konverzije od jedne godine. 5.1.8. Zabranjeno je sakaenje, kao to je podrezivanje krila matica. 5.1.9. Zabranjena je upotreba hemijskih sintetikih sredstava za odbijanje pela tokom postupka izvlaenja meda. Upotreba dima treba biti svedena na minimum. Prihvatljivi dimni materijali trebaju biti prirodni ili od materijala koji ispunjavaju zahtjeve ovih standarda.
6.
Prerada i rukovanje
6.1. Ope 6.1.1. Organski proizvodi se nee mijeati s neorganskim proizvodima. 6.1.2. Svi organski proizvodi e biti jasno identificirani kao takvi i skladiteni i transportirani na nain koji prevenira kontakt s konvencionalnim proizvodima tokom itavog procesa. 6.1.3. Osoba koja rukuje proizvodima i preraiva e poduzeti sve neophodne mjere da preveniraju kontaminaciju organskih proizvoda zagaivaima i kontaminantima, ukljuujui ienje, dekontaminaciju i dezinfekciju objekata i opreme. 6.2. Sastojci 6.2.1.
75
Svi sastojci koriteni u organski preraenim proizvodima bit e organski proizvedeni, izuzev aditiva i pomonih sredstava u proizvodnji navedenih u prilogu 3. U sluajevima kada sastojak organskog porijekla nije dostupan u dovoljnim koliinama ili kvalitetu, Organska kontrola moe dozvoliti upotrebu neorganskih sirovina, to je podlono periodinom pregledu i reevaluaciji (za oznaavanje proizvoda vidi 7.1.2). 6.2.2. Voda i so mogu biti koriteni kao sastojci u proizvodnji organskih proizvoda. 6.2.3. Minerali (ukljuujui elemente u tragovima), vitamini i slini izolirani sastojci se nee koristiti, osim ako je njihova upotreba zakonski traena ili kada moe biti demonstriran ozbiljni dijetetski i hranjivi nedostatak.
6.2.4. Mogu biti koriteni preparati mikroorganizama i enzima. Mikroorganizmi uzgajani na supstratima koji sadre organske sastojke i supstance navedene u prilogu 3 imat e prednost. 6.2.5. Dozvoljena su sljedea sredstva za dodavanje aroma: * Organski aromatini ekstrakti * Isparljiva ulja proizvedena od rastvarajuih sredstava kao to su ulje, voda, etanol, karbondioksid i mehanikih i fizikih procesa * Prirodni dimni aromat * Prirodni aromatski preparati 6.3. Metode prerade 6.3.1. Tehnike koritene za preradu organske hrane e biti bioloke, fizike i mehanike po prirodi. 6.3.2. Ekstrakcije e se obavljati jedino vodom, etanolom, biljnim i ivotinjskim uljima, siretom, karbondioksidom ili nitrogenom. 6.3.3. Filtracijske tehnike koje hemijski reaguju sa ili modificiraju organsku hranu na molekularnoj bazi bit e ograniene. Filtracijska oprema nee sadravati azbest ili koristiti tehnike ili supstance koje mogu negativno utjecati na proizvod. 6.3.4. Dozvoljeni su sljedei uvjeti i metode skladitenja: * Kontrolirana atmosfera * Kontrola temperature * Suenje * Regulacija vlanosti 6.3.5. Etilenski gas je dozvoljen za sazrijevanje voa.
76
6.4. Suzbijanje tetoina i bolesti 6.4.1. Za suzbijanje tetoina koristit e se sljedeim metodama: preventivne metode, kao to su ometanje, eliminacija prebivalnika i pristup objektima, mehanike, fizike i bioloke metode, supstance u skladu s prilozima ovih standarda, supstance (osim pesticida) koritene u zamkama. 6.4.2. Kada se navedene metode pokau neuspjenim, mogu se koristiti konvencionalne metode kontrole tetoina i bolesti. Njihova upotreba ne smije kontaminirati organski proizvod. Organski proizvod e biti izmjeten izvan tretiranog podruja i operator e poduzeti neophodne mjere opreza kako bi prevenirao kontaminaciju. Ukljuit e mjere dekontaminacije opreme ili objekata. Direktna upotreba ili aplikacija zabranjenih metoda ili materijala na organske proizvode ini da proizvod vie nije organski. 6.4.3. Zabranjene supstance i metode za kontrolu tetoina i bolesti: * fumigacija s etilenoksidom, metilbromidom, aluminijevim fosfidom * jonizirajua radijacija (iradijacija)
6.5. Pakovanje 6.5.1. Materijali za pakovanje ne smiju kontaminirati organsku hranu. Zabranjeni su materijali za pakovanje i kontejneri za skladitenje ili kante koje sadre sintetike fungicide, konzervanse ili fumigante. 6.5.2. Organski proizvod ne smije biti pakovan u ve koritenim vreama ili kontejnerima koji su bili u dodiru s bilo kakvom supstancom koja moe kompromitirati organski integritet proizvoda. 7. Oznaavanje
7.1.1. Osoba ili kompanija pravno odgovorna za proizvodnju ili preradu proizvoda e se moi identificirati. 7.1.2. a) Kada je najmanje 95% sastojaka certificiranog organskog porijekla, proizvod moe biti oznaen "certificirano organski" i moe nositi OK markicu. b) Kada je manje od 95%, ali ne manje od 70% sastojaka certificiranog organskog porijekla, proizvod se ne moe zvati "organski". Rije "organski" se moe koristiti na glavnom pokazatelju u izjavama kao "proizvedeno s organskim sastojcima". OK markica se moe koristiti ako stoji jasna izjava o proporciji organskih sastojaka u blizini markice.
77
Standard za lokalno (BiH) trite: OK markica se moe koristiti na proizvodima s vie od 50% certificiranih sastojaka ako su praeni svi drugi primjenjivi standardi (npr. koristit e se organski sastojci koji su dostupni u dovoljnim koliinama i kvalitetu). Oznaavanje treba slijediti 7.1.2. Ovaj standard e biti ponovno razmatran prije 1. januara 2006. godine.
7.1.3. Svi sastojci sloenog proizvoda (proizvoda s veim brojem sastojaka) bit e navedeni na etiketi proizvoda i poredani po postotku teine. Bit e oigledno koji sastojci imaju certificirano organsko porijeklo, a koji ne. Svi aditivi e biti navedeni punim imenom. Ako biljke i/ili zaini ine manje od 2% ukupne koliine proizvoda, mogu biti navedeni kao "zaini" ili "bilje", bez navoenja postotka.
7.1.4. Dodata voda i so nee biti ukljueni u proraun postotaka organskih sastojaka. 7.1.5. Organski proizvodi nee biti oznaeni kao GMO-slobodni u kontekstu ovih standarda. Svaka referenca na genetiki ininjering na etiketi proizvoda e se ograniiti na to da same metode proizvodnje i prerade nisu koristile GMO-e.
8. Standardi za uzgoj stoke Definicija Prirodno zemljiste: Zemljiste koje se ne obrauje/ore i koje se ne tretira hemijskim djubrivima ili hemijskim pesticidima. Prirodno zemljiste na primjer moze biti suma, travnjak ili panjak. Postupanje sa ivotinjama 8.1.1. Okruenje za ivotinje i postupanje sa ivotinjama e biti takvi da pospjeuju zdravlje i dobrobit ivotinja. Vodjenje organske zivotinjske proizvodnje treba da karakterise izvrsna njega i zatita.
8.1.2. ivotinje e imati dovoljno svjeeg zraka, vode, hrane i prirodnog svjetla da bi se zadovoljile njihove potrebe. 8.1.3. Svim ivotinjama e biti dostupni ispaa ili ispust, kada god to psiholoki uslovi ivotinja, vrijeme i stanje terena dozvoljavaju. Takvi prostori moraju biti djelimino pokriveni. Da bi se umanjio stres ivotinja, ivotinje e imati zaklone i zatite od sunca, temperature, kie, blata i vjetra. 8.1.4.
78
Vezanje ivotinja u tali je dozvoljeno ukoliko to nema negativan uticaj na dobrobit ivotinje. ivotinjama e biti dostupni zasjenjeni prostor i voda kad god je to potrebno i bie im omogueno da se redovno kreu. Vezanje, ivotinjama nee uzrokovati povrede. 8.1.5. Nomadskenje stokom je dozvoljeno na prirodnom zemljitu. 8.1.6. Sistemi za uzgoj stoke bez zemlje su zabranjeni. 8.1.7. Socijalne strukture e se odravati tako to e se osigurati da se stada ivotinja ne dre izolovana od ostalih ivotinja iste vrste. 8.1.8. Konstrukcija objekata za smjetanje ivotinja e obezbijediti izolaciju, grijanje, hlaenje i ventilaciju objekta da bi se omoguila cirkulacija zraka, nivo praine, temperaturu, relativnu vlanosti zraka i koncentraciju gasa do nivoa koji nije tetan za stoku. ivotinjama kojima je potrebna stelja, obezbijedie se prirodni materijali. ivotinje e imati dovoljno slobode za kretanje i mogunost da iskazuju svoje normalne vidove ponaanja. 8.1.9. Kokokama e biti dostupna mjesta za ienje perja pijeskom i sjedala. U toplim periodima, guskama i patkama e biti dostupna mala jezerca. 8.1.10. Materijali za izgradnju i oprema za proizvodnju nee imati tetan uticaj na zdravlje ivotinja 8.1.11 Reetkasti podovi su dozvoljeni samo ako sve ivotinje takodje imaju pristup leistima bez reetkastih podova. 8.1.12 ivina, zeevi i svinje se nee uvati u kavezima. 8.1.13. ivotinje e imati adekvatan pristup dnevnoj svjetlosti. Povrsina prozora za ulaz dnevne svjetlosti ce biti najmanje 5% od povrsine poda. 8.1.14 Kokoke i pilii e imati najmanje 8 sati tame (mraka) bez vjetake svjetlosti. 8.1.15. ivotinjama e se omoguiti da budu same za vrijeme okota ili polaganja jaja. U poetnom periodu mladuneta, majci i mladunetu e se omoguiti da imaju blizak kontakt. 8.2. Konverzija i uzgajanje 8.2.1. ivotinje e se od roenja uzgajati organski. Uzgoj ivotinja treba biti integrisan, npr. majka i mladune e ostati na istom gazdinstvu. Kada god je to mogue, koristie se organska stoka i rasplodna stoka. 8.2.2 ivotinje koje se nalaze na farmi u trenutku prelaska na organsku proizvodnju e proi kroz period konverzije prema sljedeem redosljedu: 8.2.3 Kada organska stoka nije dostupna, mogu se dovesti konvencionalne ivotinje u skladu sa sljedeim maksimalnim starosnim ogranienjima: pilii za proizvodnju mesa stari 2 dana kokoke za proizvodnju jaja stare 18 sedmica ostala ivina starosti od 2 sedmice prasii do 12 sedmica i nakon prestanka dojenja
79
telad stara do 3 mjeseca koja su primila kolostrum i othranjena uglavnom punomasnim mlijekom. Minimalni period u kome ivotinje kao sto su prasici ili junad moraju biti pod organskom proizvodnjom da bi se klasificirali kao organski je 3 mjeseca. Proizvodnja Period konverzije Meso 12 mjeseci Mlijeko 3 mjeseca Jaja 6 sedmica 8.2.4. Rasplodna stoka moe biti dovedena sa konvencionalnih farmi u maksimalnom godinjem iznosu od 10% od ukupnog broja odraslih ivotinja iste vrste koje se nalaze na farmi. Vei procenat moe dozvoliti Organska Kontrola u cilju znatnog uveanja stada ili za farme koje imaju manje od 10 ivotinja. 8.2.5. Sistem uzgoja e biti zasnovan na pasminama koje se mogu uspjeno razmnozavati u prirodnim uslovima. 8.3. Sakaenja 8.3.1. Sakaenja su zabranjena osim u sljedeim sluajevima i samo ako je patnja zivotinje umanjena: Kastracija prasia je dozvoljena u prvih 7 dana ivotne dobi uklanjanje rogova je dozvoljena u periodu zivotne dobi do 6 nedelja stavljanje prstenova
8.4
Ishrana ivotinja
8.4.1. ivotinje e biti hranajene organskom hranom. Ako organska hrana nije dostupna u dovoljnoj koliini i kvalitetu, operatori mogu davati ogranieni procent neorganske hrane. Maksimalni procenat neorganske hrane, prema dnevnom proraunu, iznosi do 15% suhe materije za preivare i do 25% suhe materije za nepreivare. 8.4.2. Preovladavajui dio hrane (najmanje preko 50%) e poticati sa samih farmi ili e se proizvoditi u saradnji sa drugim organskim farmama u regionu. 8.4.3. Hrana koja potie sa polja koja su u procesu konverzije na farmi se, u proraunu hrane, moe raunati kao organska. 8.4.4. U ishrani su zabranjene sljedee tvari: genetski modifikovani organizmi kao hrana, aditivi ili konzervansi nus-proizvodi ivotinja sa farmi (npr. otpad iz klaonice) za preivare hrana podvrgnuta ekstrakciji otopina (npr. heksan) ili dodavanje drugih hemijskih sredstava. iste Amino-kiseline urea i druga sintetika azotna jedinjenja sintetiki promotori rasta i stimulansi sintetiki stimulatori apetita
80
konzervansi, osim kada se koriste kao pomona sredstva kod prerade vjetaka sredstva za bojenje 8.4.5. ivotinje mogu dobijati vitamine, primjese i dodatke prirodnog porijekla. Sintetiki vitamini, minerali i dodaci se mogu koristiti kada prirodni nisu dostupni u dovoljnoj koliini i kvalitetu. 8.4.6. Preivarima e svakodnevno biti dostupna krma. 8.4.7. Za stonu hranu se mogu koristi konzervansi kao to su sljedei: bakterije, gljive i enzimi nus-proizvodi prehrambene industrije (npr. melasa) proizvodi na bazi bilja Sintetiki hemijski konzervansi za stonu hranu kao to su siretna, mravlja i propionska kiselina i vitamini i minerali su dozvoljeni prilikom otrih vremenskih uslova. 8.4.8. Mladim sisarima e biti obezbijeeno majino mlijeko ili organsko mlijeko njihove vrste i dojie se prema minimalnom vremenskom periodu koje u obzir uzima prirodno ponaanje ivotinjske vrste na koju se ono odnosi. Teladi e dobijati mlijeko 10 sedmica, janjad 8 sedmica, jarii 6 sedmica, prasii 7 sedmica. 8.4.9. Operatori mogu obezbijediti neorgansko mlijeko ukoliko nema organskog. Operatori mogu obezbijediti zamjenu za mlijeko ili druge zamjene samo u hitnim sluajevima pod uslovom da ne sadre antibiotike, sintetike aditive ili proizvide od klanja. 8.5 Veterinarska Medicina 8.5.1. Operator e poduzeti sve praktine mjere da osigura zdravlje i dobrobit ivotinja kroz preventivne mjere za uzgoj stoke. 8.5.2. Ukoliko se ivotinja razboli ili povrijedi, ivotinja e dobiti brzu i adekvatnu njegu. Proizvoai nee sprjeavati upotrebu lijekove gdje e to rezultirati nepotrebnom patnjom stoke. 8.5.3. Operator moe koristiti veterinarske lijekove, ukoliko je efektnost alternativnih postupaka riskantna. Upotreba treba biti pod nadzorom veterinara. Period karence e biti udvostruen u odnosu na period koji je zakonski propisan, ili minimalno 48 sati, koji je dui. 8.5.4 Preventivni hemijski tretmani protiv parazita nisu dozvoljeni. 8.5.5. Sredstva sintetikog porijekla koja se koriste za stimulaciju proizvodnje ili sprjeavanja prirodnog rasta su zabranjena. 8.5.6 Upotreba hormona za kontrolu reprodukcije kao estrusa nije dozvoljena, osim u sluajevima veterinarskih tretmana kod pojedinacnih ivotinja.
81
8.5.7. Vakcinacija je dozvoljena. 8.6. Transport i klanje 8.6.1. Svi postupci vezano za klanje, ukljuujui transport, e se provoditi tiho i njeno ukljucujuci minimalni fiziki i mentalni stres za ivotinje. 8.6.2. Upotreba elektrinih palica za tjeranje i drugih takvih sprava je zabranjena. 8.6.3. Formirane grupe ivotinja e biti odvojene i nee se mijeati sa ostalim ivotinjama ili grupama ivotinja. 8.6.4. Za vrijeme transporta i klanja, ivotinjama e biti obezbijeeni uslovi koji umanjuju ili svode na minimum negativne efekte: temperatura i relativne vlanosti gladi i ei, i posebnih potreba svake ivotinje. 8.6.5. Svaku ivotinju ili grupu ivotinja e biti mogue identifikovati u svakoj fazi transporta i postupku klanja. 8.6.6. Put do klaonice nee trajati due od osam sati. Ukoliko nema certifikovane organske klaonice do koje se moe stii za osam sati, ivotinja se moe transportovati i due.
SEKCIJA C PRILOZI Uvod u priloge U organskoj poljoprivredi odravanje plodnosti tla se postie recikliranjem minerala i organskim tvarima, tako da se hranjive tvari ine dostupnim usjevima aktivnou mikroorganizama iz tla. tetoine, bolesti i korovi se mogu suzbijati uzgajanjem razliitih kultura. Organska hrana se prerauje primarno putem biolokih, mehanikih i fizikih sredstava. Kriterij za evaluaciju proizvoda iz IFOAM osnovnih standarda se koristi za evaluaciju proizvoda. IFOAM osnovni standardi se mogu nai na internetskoj stranici www.ifoam.org
82
Prilog 1 Gnojiva i supstrati Opis supstanci, zahtjevi za sastav I. Biljno i ivotinjsko porijklo Gnojivo sa farme, urin Vermikompost (kompost od glista) Krvno brano, mesno brano, kosti, kotano brano Brano od kopita i rogova, brano od perja, riba i riblji proizvodi, vuna, krzno, dlake, mlijeni proizvodi Biorazgradiva prerada sporednih proizvoda, biljnog ili ivotinjskog porijekla, npr. sporedni proizvodi hrane, stone hrane, destilerije ili tekstilne prerade. Ostaci usjeva i povra, prekriva od slame i gnojiva, zelenino gnojivo, slama Drvo, kora od drveta, proizvodi od drveta Morske trave i proizvodi od morskih trava Treset (zabranjen kao kondicioner za zemljite) Uslovi za upotrebu
Za koritenje pri pravljenju rasadnog materijala u posudama
Biljni preparati i ekstrakti Kompost napravljen od sastojaka navedenih u ovom prilogu, ostaci/otpaci od gljiva, humus od glista i insekata, urbani kompost od odvojenih izvora koji se kontroliraju zbog kontaminacije II. Mineralno porijeklo bazna troka kreni i magnezijski dodatci krenjak, gips, lapor, kreda, vapno eerne repe, kalcijum-hlorid magnezij kamen, kieserit i epsemska so (magnezij sulfat) mineralni kalij (npr.sulfat potasa, kalijev klorid, kainit, silvanit, patentkalij)
Dobie se fizikim procedurama, ali nee biti obogaeno hemijskim procesima
prirodni fosfati pulverizirani kamen, kameno brano glina (npr. bentonit, perlit, vermiculit, zeolit) natrijev-hlorid elementi u tragovima sumpor III. Mikrobioloki biorazgradiva prerada sporednih proizvoda mikrobiolokog
83
porijekla, npr. sporedni proizvodi pivara i prerade u destilerijama. Mikrobioloki preparati zasnovani na prirodno pojavljujuim organizmima IV. Ostali Biodinamini preparati
84
Prilog 2 Zatitna sredstva za usjeve i regulatori rasta Opis supstanci, zahtjevi za sastav I. Biljno i ivotinjsko porijeklo Preparati od algi ivotinjski preparati i ulja Pelinji vosak Hitin nematicidi (prirodnog porijekla) Mlijeni proizvodi (npr. mlijeko, kazein) elatin Lecitin Prirodne kiseline (npr. sire) Neem (Azadirachta indica) Biljna ulja Biljni preparati Repelenti na biljnoj bazi Propolis Pyrethrum (Chrysanthemum cinerariaefolium) Uslovi za upotrebu
Sinergistini piperonil-butoksid je zabranjen nakon 2005
II. Mineralno porijeklo Hlorid od krea Glina (npr. bentonit, perlit, vermikulit, zeolit) Bakarne soli (npr. sulfat, hidroksid, oxiklorid, oktanat) Dijatomejska zemlja Laka mineralna ulja (parafin) Kreni sumpor (kalcijum-polisulfid) Kalijum-bikarbonat Kalijum-permanganat Kalcij-oksid Silikati (npr. Natrijev-silikat, kvarc) Natrij-bikarbonat Sumpor III.Mikroorganizmi Fungalni preparati Bakterijski preparati (e.g. Bacillus thuringiensis) Virusni preparati (e.g. granulosis virus) IV. Ostalo Biodinamini preparati Kalcijev-hidroksid Karbon-dioksid Etilni alkohol Homeopatski preparati Fizike metode (npr. hromatske zamke, mehanike zamke)
Maksimum 8 kg/ha godinje (prosjeno)
85
Feromoni samo u zamkama i zidnim draima Isputanje parazita, predatora i steriliziranih insekata Morska so i slana voda Soda Meki sapun Sumpor-dioksid
86
Prilog 3 Lista odobrenih aditiva i pomonih sredstava za proizvodnju Kada se supstance navedene u ovom prilogu mogu nai u prirodi, prirodni izvori imaju prednost. Supstance certifikovanog organskog porijekla imaju prednost. 3Intl sistem oznaavanj a INS 170 INS 181 INS 184 INS 220 INS 224 INS 270 INS 290 INS 300 INS 306 INS 322 INS 330 INS 331 INS 332 INS 333 INS 334 INS 335 INS 336 INS 341 INS 342 INS 400 INS 401 INS 402 INS 406 INS 407 INS 410 INS 412 INS 413 INS 414 INS 415 INS 440 INS 500 INS 501 INS 503 INS 504
3
Proizvod
Aditiv Pomono sredstvo u proizvodnji X X X X
Ogranienje / Napomena
Kalcij-karbonat Tanin Taninska kiselina Sumpor-dioksid Kalijev-metabisulfit Mlijena kiselina Karbon-dioksid Askorbinska kiselina Tokoferoli, miksani prirodni koncentrati Lecitin Limunska kiselina Natrijevi-citrati Kalijevi-citrati Kalcijevi-citrati Vinska kiselina Natrij-tartarat Kalij-tartarat Mono kalcij fosfat Amonij fosfat Alginina kiselina Natrijev-alginat Kalijev-alginat Agar Karaginan Locust bean gum Guar guma Tragacanth guma Arabic guma Xanthan guma Pektin Natrij-karbonati Kalij-karbonati Amonij-karbonati Magnezij-karbonati
X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X
Samo za vino Filtracijsko pomono sredstvo za vino Samo za vino Samo za vino
X X
X X
X X X
Samo za vino
Samo za dizanje brasna Ogranieno na 0.3 gm/l u vinu
Nemodificiran X X Samo za proizvode od ita, poslastice, kekse i biskvite
Aditivi za hranu mogu sadravati nosae koji e biti evaluirani
87
INS 508 INS 509 INS 511 INS 513 INS 516 INS 517 INS 524 INS 526
Kalij-hlorid Kalcij-hlorid Magnezij-hlorid Sumporna kiselina Kalcijev-sulfat Amonij-sulfat Natrijev-hidroksid Kalcijev-hidroksid
X X X
X X X
X X X X X X
Regulisanje pH vode tokom prerade eera Za sojine proizvode, poslastice i pekarski kvasac Samo za vino, ogranieno na 0.3 mg/l Za preradu eera za povrinski tretman za pekarske proizvode. Aditiv hrani za kukuruzno tortilja brano, pomono sredstvo u preradi eera
INS 551 INS 553 INS 901 INS 903 INS 938 INS 941 INS 948
Silikon-dioksid (amorphous) Talk Pelinji vosak Carnauba vosak Argon Nitrogen Oksigen Aktivni karbon Bentonit Kazein Dijatomejska zemlja Albumin od bjelanca Etanol elatin Isinglass Kaolin Perlit Preparati od kore drveta
X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X
Samo za proizvode voa i povra Samo za vino Samo za zaslaivae i vino Samo za vino Samo za vino, voe i povre Samo za vino
Samo za eer
88

Prirucnik REC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik REC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu

Prirunik za pomo u tranziciji sa konvencionalne na organsku poljoprivredu

Seminar 1 Ideja organske poljoprivrede i problemi na koje nudi rjeenja

Ideja organske poljoprivrede

Ideja organske poljoprivrede

Odrivost organske poljoprivrede

Odrivost organske poljoprivrede

ODRIVOST ORGANSKE POLJOPRIVREDE

Treba imati na umu.

Odrivost organske poljoprivrede

eki........ Ako ima

2. Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

1. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

1.1. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

1.2. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

1.3. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

1.4. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

1.5. Funkcionalna odrivost organske poljoprivrede

2.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.1.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.2.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.3.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.4.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.5.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.7.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede

2.8.Ekonomska odrivost organske poljoprivrede Efekti na ivotnu sredinu i zdravlje ljudi

Odrivost organske poljoprivrede

Organski proizvodi u BiH

Razvoj organske poljoprivrede u svijetu

Razvoj organske poljoprivrede u svijetu

Razvoj organske poljoprivrede u svijetu

Organska pljoprivreda u svijetu

% 11,6 8 6,9 4,22 4,1 10 0,23 1,7

Zemlje sa najveim procentom organskih povrina

10 8 6.09 4.22 4.1

Lihtentajn Austria vajcarska Italija vedska V.Britanija Njemaka

Trite organskih proizvoda

Procenat zemljita pod organskom proizvodnjom po kontinentima

Evropa. 23% Australija. 42% Azija. 4% Afrika. 1% J.Amerika. 24% S.Amerika. 6%

Procenat porasta od 2007.godine

Razvoj organske poljoprivrede u BiH

Razvoj organske poljoprivrede u BiH

Certifikacija Uvod i osnovni pojmovi

CERTIFIKACIJA ORGANSKE PROIZVODNJE

Seminar 2 Osnove certifikacije

VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJU ORGANSKIH PROIZVODA

KRAV - vedsko tijelo za certifikaciju

Proizvodni sistem Metod organske proizvodnje kao i metoda obrade; Proizvod

Inspekcija Oblici inspekcije:

Mogu biti najavljene ili nenajavljene.

Certifikacijski program OK u 2004

Lokalni program certifikacije (prema OK standardima)

OK je ponudio 2 programa certifikacije: o Lokalni o Meunarodni

Samonikli proizvodi Prerada i rukovanje Pelarstvo

Samonikle proizvode Preradu i rukovanje

Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju) KORACI U PRAKSI

Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju)

Pred korak - Upoznati se sa standardima i pokuati prilagoditi proizvodnju prema standardima.

Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju)

Kako do certifikata (kako certificirati proizvodnju) 4. Pisanje i slanje izvjea

Kako do certifika (kako certificirati proizvodnju) 5. Odluka certifikacijeske kue

VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJU ORGANSKIH PROIZVODA

ZEMLJITE JE PRIRODNA TVOREVINA osnovna baza za proizvodnju organske materije

-Da li kontroliete plodnost zemljita i kako? _ _________________________________

-Kako moe poboljati plodnost zemljita?_ _ _________________________________

-Koja ubriva koristi na imanju i u kojim koliinama?_ _ _________________________

-Kako odreuje koliine ubriva?______ _ ___________________________________

-Da li spaljuje biljne ostatke na njivi (strnjika)?_ _________________________________________

-Kako odabire usjeve za narednu sjetvu?__ _ ___________________________________