Studija o Provodjenju Direktive - Crossborder - Enhancing-Implementation - Frep - en

Machine Translated by Google
Studija o poboljšanju
provedbe križa
Direktiva o graničnoj zdravstvenoj zaštiti
2011/24/EU kako bi se
osigurala prava pacijenata u EU
Završno izvješće
Napisao
Za Glavnu upravu za zdravlje i sigurnost hrane
veljače/2022
DG SANTE
EUROPSKA KOMISIJA
Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane

Uprava B: Zdravstveni sustavi, medicinski proizvodi i inovacije
Jedinica B2: Prekogranična zdravstvena zaštita i kontrola duhana
E-pošta: SANTE-Cross-Border-Healthcare@ec.europa.eu
Europska komisija
B-1049 Bruxelles
Studija o poboljšanju
provedbe križa
Direktiva o graničnoj zdravstvenoj zaštiti
2011/24/EU kako bi se
Završno izvješće
2022 Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane U

PROJEKTNI TIM
ECORYS Nizozemska BV
Rosanne van Seben

Kuća Tessa u 't Veldu
Daniel Corver
Lucienne Berenschot
Tehnopolis grupa
Apolin terijer
Robert King
Peter Crow
Pravna mreža Spark
Alexandra Ongono Pomme

Erika Sander
Martina Ravaglia
PRAVNA OBAVIJEST
Ovaj je dokument pripremljen za Europsku komisiju, ali odražava samo stajališta autora, a Europska komisija nije odgovorna ni za kakve
posljedice proizašle iz ponovne uporabe ove publikacije. Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://www.europa.eu).
PDF ISBN: 978-92-76-47658-0 doi:10.2875/92318 EW-06-22-091-HR-N
Rukopis dovršen u prosincu 2021
Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2022. © Europska unija,

2022.
Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije provodi se Odlukom Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi
dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako nije drugačije navedeno, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je
licencom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna
uporaba dopuštena pod uvjetom da se navede odgovarajuće priznanje i da su navedene sve promjene.
Za bilo kakvu upotrebu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije, dopuštenje će možda trebati zatražiti izravno od
dotičnih nositelja prava.
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

2011/24/EU kako bi se osigurala prava pacijenata u EU
Sadržaj
SAŽETAK................................................. ................................................. .... 7 Izvršni

sažetak ............................................. ................................................. 9 Rječnik ... ................................................. .................................................
15 1 Uvod..................................................... ................................................. 17
1.1 Pozadina ................................................ ..............................................17 1.1.1 Prekogranična zdravstvena zaštita u
Europska unija..................................17 Administrativni postupci i prethodno odobrenje prema Direktivi..17 1.1 .2 1.1.3
Uloga nacionalnih kontaktnih točaka ......................................... ............18
1.1.4 Prethodne evaluacije i buduće evaluacije Direktive .................19
1.2 Ciljevi studije ................................................. ............................19 1.3 Vodič za

čitanje .................. ................................................. ..................19
2 Pristup i metodologija ................................................. ...................... 21
2.1 Radni paket 1.a – Mapiranje i analiza: Prethodno odobrenje ..................21 Razvoj alata za
odobrenja .........................................
mapiranje .............. ................................................21
22 2.1.3 Vodeća načela ............................
2.1 .1 2.1.2 Preslikavanje
.................................................23
prethodnog
2.2 Radni paket 1.b – Mapiranje i analiza: Administrativni postupci........23 2.3 WP2 – Pokazatelji za buduće praćenje i
evaluaciju Direktive .....25
2.3.1 Pregled literature i ciljani intervjui.................................................. 25 2.3.2 Radionica

dionika ............................................ ........................26 2.4 WP3 – Dogovori za konzultacije i provedba paketa alata za
2019. 27 Pisani upit s nacionalnim kontakt točkama........ ................................................. ......27 Online upitnik s ključnim
2.4.1 dionicima ................................... .27 3 Rezultati studije ................................................. .....................................

2.4.2 29
3.1 Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama?..................................29
3.1.1 Karakteristike sustava prethodnog odobrenja (PA) koji su na

snazi .................................................................................30 3.1.2 Sveobuhvatnost informacija u državama članicama s
PA-sustavom .............. ....30 3.1.3 Sveobuhvatnost informacija u MS bez PA-sustava.............31 3.1.4 Razumljivost
informacija za MS sa PA-sustavom...... 31 3.1.5 Razumljivost informacija za države članice i zemlje EGP-a i EFTA-e bez
sustava prethodne autorizacije.................. ................................................. .....31 3.1.6 Dosljednost
informacija ..................................... ........................32 3.2 Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom
odobrenju u 27 država članica EEA EFTA zemalja? .................................32 3.3 Kako bi se prethodno odobrenje moglo
racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama?. ................................................. ................................................. ....32

3.4 Na koje bi se načine administrativni postupci mogli poboljšati za dobrobit pacijenata u skladu s odredbama
Direktive? ...................................33 3.5 Kako su nacionalne kontakt točke preuzele alate za 2019. i kako bi dodatno
poboljšati informacije o pacijentima?................................................. .........................35 3.6 Koje su mehanizme savjetovanja
NCP uspostavili s pružateljima zdravstvenih usluga, zdravstvenim osiguravateljima i organizacijama pacijenata i postoji
li mogućnost za poboljšanje? ................................................. ............................................35
5

3.6.1 Aranžmani konzultacija iz perspektive NCP-a ..............................35 Aranžmani konzultacija iz perspektive

3.6.2 dionika......... ...........36
3.7 Koji su RACER pokazatelji prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

Direktive.................................. ................................................. .................36
na radionici –Pokazatelji
Prava pacijenata
za potrebe
. .................................39
evaluacije – prava pacijenata 3.7.3 Pokazatelji
................................36
za potrebe evaluacije 3.7.1 3.7.2
– ERN-
Sažetak rasprave
ovi ........... ................................41 3.7.4 Sažetak rasprave na radionici – Suradnja na rijetkim bolestima ....... .44
4 Zaključak i preporuke .................................................. ............. 47
4.1 S kojim se izazovima još uvijek suočavaju države članice kako bi bolje provele Direktivu u zaštiti prava
pacijenata? ................................................. .............47
Dodatak A Studije dobivene pretraživanjem literature WP1.a...................... 49 Dodatak B Mapiranje stavki korištenih u
uključenim studijama WP1.a. ......................... 53 Dodatak C Alat za mapiranje za WP1.a................ ..............................................
55 Dodatak D Stol studija ................................................ ................................. 57 Dodatak E Smjernice za
intervju ............. ................................................. ..... 59 Dodatak F Intervju za utvrđivanje opsega na razini
EU.................................. ................... 63 Dodatak G Predložak za prikupljanje podataka WP1.b. ................................................ 69
Dodatak H Organizacije sudionice na završnoj radionici dionika WP2 ……………………………………………………………………………………………
79 Dodatak I. Pisani upit o konzultacijama aranžmani za CBHC Direktivu
…………………………………………………………………………………………………83 Dodatak J Pisani upit o aranžmanima konzultacija s NCP-
ima .. ....... 87
6

SAŽETAK
U ovom izvješću predstavljamo metodologiju i rezultate za 'Studiju o poboljšanju provedbe Direktive o

prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se osigurala prava pacijenata u EU'. Svrha ove studije bila
je podržati rad Komisije na produbljivanju analize problema da je određenom broju pacijenata i dalje teško
pristupiti zdravstvenoj skrbi u drugoj državi članici i mnogih preostalih nedostataka u praktičnoj primjeni Direktive,
putem: ( 1) utvrđivanje mogućnosti i rješenja za poboljšanje dosljednosti i transparentnosti u primjeni Direktive;
(2) prikupljanje, mapiranje i analiziranje informacija iz 27 država članica, kao i zemalja EEA EFTA o specifičnim
područjima praktične provedbe Direktive; i (3) razvijanje interventne logike i kritičkog pregleda postojećih
pokazatelja praćenja za buduću evaluaciju Direktive.
U svjetlu ovih ciljeva primijenjene su različite istraživačke metode uključujući pregled literature, intervjue i pisane
upite s NCP-ovima, online upitnike s organizacijama pacijenata, zdravstvenim osiguravateljima i pružateljima
zdravstvenih usluga te radionice s NCP-ovima i organizacijama pacijenata.
Ključni nalazi ove studije su: Način na koji

se provode postupci prethodnog odobrenja uvelike se razlikuje među državama članicama i zemljama EEA EFTA.
Vodeća načela razvijena su kako bi se pružile preporuke za usmjeravanje i pojednostavljenje postupaka
prethodnog odobrenja; Određeni administrativni postupci i zahtjevi u državama članicama i zemljama EGP-
a i EFTA-e mogu se smatrati stvaranjem potencijalno neopravdanih prepreka za pacijente koji traže prekograničnu
zdravstvenu skrb prema Direktivi; Alati za 2019. i dalje mogu biti od pomoći za daljnje poboljšanje provedbe
Direktive. Većina država članica navela je da njihovu NCP implementira Toolbox. Čini se da organizacije
pacijenata, zdravstveni osiguravatelji i pružatelji zdravstvenih usluga nisu upoznati s Toolboxom; Ograničen broj
država članica provodi dogovore o savjetovanju između nacionalnih kontaktnih mjesta i relevantnih nacionalnih
dionika kao što su osiguravatelji zdravstvene zaštite, pružatelji usluga i organizacije pacijenata.
Kako bi se olakšalo buduće praćenje i evaluacija Direktive, izrađen je uži popis pokazatelja i dostavljena su
povezana stajališta dionika.
7

Izvršni sažetak
1 Pozadina
U ožujku 2011. godine donesena je Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu Direktiva). Direktiva pojašnjava prava pacijenata na traženje naknade za
zdravstvenu skrb primljenu u drugoj državi članici (MS) i osigurava da se ta prava mogu koristiti u praksi. Direktiva
utvrđuje određena pravila kojih se države članice Europske unije (EU) i zemlje EGP-a i EFTA-e moraju pridržavati
prilikom utvrđivanja administrativnih postupaka za prekograničnu zdravstvenu zaštitu prema Direktivi.
Iako općenito prema Direktivi ne bi trebalo biti potrebno prethodno odobrenje, države članice mogle bi se odlučiti
za takav sustav i mnoge su države članice to učinile. Prethodne studije o Direktivi pokazale su da informacije o
tretmanima za koje pacijenti trebaju zatražiti prethodno odobrenje nisu uvijek dovoljne. Što se tiče administrativnih
postupaka općenito, Komisija je to označila kao jedno od prioritetnih područja. Ako se ne riješe, administrativni
postupci imaju veliki potencijal da budu prepreka pacijentima da traže prekograničnu zdravstvenu skrb.
Prema članku 6. Direktive, države članice trebale bi pacijentima pružiti informacije o prekograničnoj zdravstvenoj
zaštiti uspostavom jedne ili više nacionalnih kontaktnih točaka za prekograničnu zdravstvenu skrb (u daljnjem
tekstu: NCP). U Direktivi se navodi da će države članice osigurati da se NCP-ovi savjetuju s organizacijama
pacijenata, pružateljima zdravstvenih usluga i zdravstvenim osiguravateljima. Do sada nije procijenjeno što ta
suradnja sadrži i postoje li ikakvi (formalni) dogovori o konzultacijama između NCP-a i dionika.
U 2015. godini provedena je Evaluativna studija Direktive 2011/24/EU i iako je niz pokazatelja već korišten u svrhu
praćenja, za buduće evaluacije bit će potreban kompletan skup pokazatelja za procjenu učinka Direktive.
2 Ciljevi studije S tim u vezi, ciljevi

ove studije bili su: 1. Podržati rad Komisije na produbljivanju analize gore
opisanih problema, identificirati opcije i rješenja za poboljšanje dosljednosti i transparentnosti u primjeni Direktive
pomoću analitičkih izvješća i razmjena dobrih praksi;
2. Prikupiti, mapirati i analizirati informacije iz 27 država članica, kao i zemalja EEA EFTA o specifičnim područjima
praktične provedbe Direktive; 3. Nadogradite postojeću literaturu i dostupne podatke o mobilnosti pacijenata i
razvijte intervencijsku logiku i kritički pregled postojećih pokazatelja praćenja za buduću evaluaciju Direktive u
skladu s alatima 41 i 42 iz Alata za bolju regulativu.
Konkretnije, obrađena su sljedeća pitanja studije: Kako se prethodno odobrenje

primjenjuje u državama članicama? Koji su temeljni razlozi za različite pristupe
prethodnom odobrenju u 27 država članica i zemljama EGP-a i EFTA-e (Island, Lihtenštajn i Norveška)? Kako
bi se prethodno odobrenje moglo racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama i zemljama EGP-a i
EFTA-e (moguće u odnosu na prethodnu obavijest) u skladu s člankom 8. Direktive? Na koje bi se načine
administrativni postupci mogli poboljšati za dobrobit pacijenata u skladu s odredbama Direktive?
9

Kako su NCP-ovi preuzeli paket alata za 2019. i kako bi se informacije o pacijentima mogle dodatno
poboljšati? Koje su mehanizme savjetovanja uspostavili NCP-ovi s pružateljima zdravstvenih
usluga, zdravstvenim osiguravateljima i organizacijama pacijenata i postoji li prostor za poboljšanje?
Koji su RACER indikatori prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

Direktiva?
Koji su izazovi s kojima se države članice još uvijek suočavaju kako bi bolje provele Direktivu u
zaštiti prava pacijenata?
3 Pristup i metodologija U svjetlu ciljeva i

studijskih pitanja, razlikovali smo tri radna paketa (WP). WP1 je podijeljen na WP1.a i WP1.b. U WP1.a.
cilj nam je bio mapirati i analizirati kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama.
U tu svrhu 1) razvili smo alat za mapiranje; i 2) mapirao i analizirao primjenu prethodnog odobrenja u
zemljama EU. Naknadno su razvijena Vodeća načela koja daju preporuke za usmjeravanje i
pojednostavljenje popisa i postupaka prethodnog odobrenja. WP1.b. bio je usmjeren na dobivanje
pregleda administrativnih postupaka u vezi s prethodnim odobrenjem i naknadom troškova
prekogranične zdravstvene zaštite prema Direktivi u svim državama članicama i zemljama EEA/EFTA-
e. S obzirom na ovaj cilj, informacije o administrativnim postupcima za prekograničnu zdravstvenu
zaštitu prikupljene su putem 1) sažetog pregleda literature; 2) Intervjui za ispitivanje opsega na
razini EU-a; i 3) nacionalno prikupljanje podataka. Radni paket 2 sastojao se od sljedećih aktivnosti za
podršku razvoju interventne logike i dugih popisa pokazatelja za Direktivu: 1) pregled literature i
ciljani intervjui; i 2) radionica za dionike. Na kraju, u WP3, cilj nam je bio steći uvid u dogovore o
savjetovanju između NCP-ova i različitih dionika, kao i informacije o tome kako države članice i zemlje
EGP-a i EFTA-e doživljavaju Toolbox 2019.
Stoga smo proveli: 1) pisane upite kod NCP-a; i 2) online upitnike s organizacijama pacijenata,
zdravstvenim osiguravateljima i pružateljima zdravstvenih usluga.
4 Rezultati istraživanja
Kompletni rezultati triju radnih paketa prikazani su u različitim analitičkim izvješćima, koja se
objavljuju kao zasebni dokumenti. Ovo izvješće daje sažetak rezultata i daje odgovore na pitanja
studije.
1. Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama?

U analitičkom izvješću o 'Mapiranju i analizi popisa prethodnog odobrenja' opisujemo kako se
prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e. Većina država
članica (20) i jedna država EGP-a i EFTA-e odlučile su implementirati sustav prethodnog odobrenja.
Iako su države članice i zemlje EGP EFTA svoje zakonodavstvo temeljile na jednom ili više kriterija za
prethodno odobrenje koji su navedeni u članku 8. Direktive, način na koji se sustavi prethodnog
odobrenja provode uvelike se razlikuje u svim državama članicama i zemljama EGP EFTA. Doneseni
su različiti izbori u načinu prevođenja kriterija u Prior
Popisi autorizacija i postupci za traženje prethodnog odobrenja. U većini država članica i zemalja
EEA EFTA gdje se provodi prethodno odobrenje, građani moraju podnijeti zahtjev s obrascem za
prijavu, zajedno s drugim (medicinskim) dokumentima. Obrasce zahtjeva i dokumente u većini
slučajeva ispituju nadležna državna tijela.
2. Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom odobrenju u 27 država članica/zemljama

EEA EFTA?
Razlozi za (ne)posjedovanje PA-sustava razlikuju se među državama članicama i zemljama EGP-a i
EFTA-e. Predstavnici zemalja članica MS i EEA EFTA naveli su da zaštita njihove zdravstvene zaštite
10

sustav je glavni razlog za implementaciju sustava prethodne autorizacije. Glavni razlozi nepostojanja sustava
prethodnog odobrenja povezani su s nedostatkom uočene potrebe za takvim sustavom, uglavnom povezanim
s (očekivanim) ograničenim brojem zahtjeva za prethodnim odobrenjem ili nedostatkom financijske prijetnje
zdravstvenom sustavu.
3. Kako bi se prethodno odobrenje moglo racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama?
Na temelju nalaza WP1.a, razvijena su Vodeća načela s preporukama za poboljšano pružanje informacija
građanima o sustavima prethodnog odobrenja prema Direktivi, u skladu sa pravnim zahtjevima Direktive i
komplementarna "Vodećim načelima i pokazateljima za praksa nacionalnih kontaktnih točaka (NCP) prema
Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU"1.
Ova Vodeća načela postavljaju ključna načela za pomoć NCP-ovima u pružanju informacija o prethodnom
odobrenju koje su transparentne, dostupne i razumljive pacijentima. Vodeća načela pokrivaju sljedeća glavna
područja: 1) transparentnost sustava prethodnog odobrenja; 2) jasnoću i dosljednost postupaka prethodnog
odobrenja; 3) razumljive informacije o prethodnom odobrenju.
4. Na koje bi se načine administrativni postupci mogli poboljšati za dobrobit pacijenata u skladu s odredbama
Direktive?
Ishod prikupljanja podataka za WP1.b. je skup nacionalnih izvješća za državu i analitičko izvješće sa
sažetkom ukupnih rezultata.2 Podaci prikupljeni na nacionalnoj razini analizirani su u svrhu utvrđivanja
mogu li se neki od administrativnih postupaka/zahtjeva za prekograničnu zdravstvenu skrb smatrati
potencijalno neopravdanu prepreku pacijentima u svjetlu članaka 7(7) i 9(1) Direktive. Konkretno, utvrđeni su
oni postupci/zahtjevi za koje se činilo da su potencijalno diskriminirajući/temeljeni na diskriminirajućim
kriterijima, ili nepotrebni i nerazmjerni s ciljem koji se želi postići, ili se činilo da predstavljaju potencijalno
neopravdane prepreke slobodnom kretanju pacijenata, usluga ili robe. Štoviše, pri procjeni prikupljenih
podataka s obzirom na pragove koji se ne mogu nadoknaditi za prekograničnu zdravstvenu skrb u zemljama,
također su uzeti u obzir zahtjevi članka 7. stavka 4. Direktive. Analiza podataka pokazala je da se određeni
administrativni postupci/zahtjevi u državama članicama EU-a i zemljama EGP-a i EFTA-e mogu smatrati
stvaranjem potencijalno neopravdanih prepreka za pacijente koji traže prekograničnu zdravstvenu skrb
prema Direktivi.
5. Kako su NCP-ovi preuzeli skup alata za 2019. i kako bi se informacije o pacijentima mogle dodatno
poboljšati?
Na temelju pisanog upita upućenog nacionalnim kontakt točkama, istraženo je kako su NCP-ovi preuzeli
paket alata za 2019. Potpuni rezultati ovog istraživanja predstavljeni su u izvješću o 'NCP dogovorima o
savjetovanju s ključnim dionicima'. Uočeno je da je 6 država članica navelo da smatraju Toolbox vrlo
korisnim; 16 država članica smatra da je Toolbox donekle koristan. Također, većina država članica (16)
navela je da njihov NCP implementira Toolbox, na primjer jer se informacije iz Toolboxa nalaze na web stranici
NCP-a. Na temelju online upitnika za dionike pokazalo se da organizacije pacijenata, zdravstveni osiguravatelji
i pružatelji zdravstvenih usluga nisu dobro upoznati s Toolboxom, pri čemu je samo jedan ispitanik naveo
da se Toolbox koristi u njihovoj organizaciji.
1
https://ec.europa.eu/health/sites/default/files/cross_border_care/docs/2019_ncptoolbox_
ncp_guiding_principles_crossborder_en.pdf.
2
Mapiranje i analiza upravnih postupaka: nacrt analitičkog izvješća'.
11

6. Koje su mehanizme savjetovanja NCP-ovi uspostavili s pružateljima zdravstvenih usluga, zdravstvenim osiguravateljima
i organizacijama pacijenata i ima li prostora za poboljšanje?
U našem izvješću o 'dogovorima NCP-a s ključnim dionicima', dogovori o savjetovanju mapirani su iz 1) perspektive NCP-
a; i 2) perspektive dionika. Čini se da većina država članica koje su odgovorile na pisani upit (26) imaju dogovore o
konzultacijama s organizacijama pacijenata (12), zdravstvenim osiguravateljima (11) i pružateljima zdravstvenih usluga
(13). Međutim, za značajan udio država članica ti dogovori za savjetovanje nisu održani tijekom prošle godine (7 država
članica nije bilo s organizacijama pacijenata, 4 države članice nisu imale zdravstvenih osiguravatelja, a 7 država članica
nije prošle godine s pružateljima zdravstvenih usluga). Organizacijama pacijenata, pružateljima zdravstvenih usluga i
zdravstvenim osiguravateljima čije su podatke za kontakt dali nacionalni kontakti također je postavljeno pitanje održavaju
li se konzultacije između njih i nacionalnih centara za kontakt. 13 od 21 dionika koji su odgovorili na pitanje, odgovorili su
pozitivno, što ukazuje da se održavaju konzultacije između njihove organizacije i NCP-a.
7. Koji su RACER pokazatelji prikladni za buduće praćenje i evaluaciju Direktive Logika intervencije razvijena je retrospektivno
za dva aspekta Direktive: jedan za prava pacijenata i drugi za suradnju za rijetke i složene bolesti, uključujući uspostavu
ERN-ova. Oni su pružili koristan pregled i osnovu za utvrđivanje dugog popisa kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja za
praćenje i evaluaciju Direktive, koji su predstavljeni u analitičkom izvješću o 'Logici intervencije i povezanim pokazateljima
za potrebe evaluacije'. Mješavina kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja može se koristiti u prvom stupnju za ocjenu
Direktive. Pokazatelji su povezani s logikom intervencije Direktive i strukturirani prema standardnim kriterijima ocjenjivanja
učinkovitosti, učinkovitosti, relevantnosti, koherentnosti i dodane vrijednosti EU-a.
5 Zaključak
U zaključku donosimo odgovor na posljednje studijsko pitanje:
8. S kojim se izazovima još uvijek suočavaju države članice kako bi bolje provele Direktivu u zaštiti prava pacijenata?
Prije svega, uočeno je da još uvijek ima prostora za poboljšanje u pogledu pružanja informacija pacijentima u kontekstu
prekogranične zdravstvene zaštite. Iz naših nalaza također se čini da se u svim državama članicama ne provode dogovori
o savjetovanju između NCP-a i dionika, iako Direktiva navodi da države članice moraju osigurati da se NCP-ovi savjetuju s
organizacijama pacijenata, pružateljima zdravstvenih usluga i zdravstvenim osiguravateljima. Iako ga je većina NCP-ova
već uvelike usvojila, skup alata za 2019. još uvijek bi mogao biti od pomoći u daljnjem poboljšanju provedbe Direktive.
Konkretno, pacijenti bi mogli imati koristi od bolje implementacije alata među organizacijama pacijenata, zdravstvenim
osiguravateljima i pružateljima zdravstvenih usluga, jer se čini da ti dionici općenito nisu dobro upoznati s alatima.
Drugo, s obzirom na informacije o prethodnom odobrenju, kao i postupcima prethodnog odobrenja, naša je studija
pokazala da u većini država članica još ima prostora za poboljšanje. Kako bi se pružile preporuke za poboljšanje
informacija koje se građanima pružaju o sustavima prethodnog odobrenja prema Direktivi, razvijena su Vodeća načela .
Svrha Vodećih načela o prethodnom odobrenju je postaviti ključna načela koja će pomoći NCP-u da pruže transparentnije,
pristupačnije i razumljivije informacije usmjerene na pacijenta, pokrivajući sljedeća glavna područja: 1) transparentnost
sustava prethodnog odobrenja; 2) jasnoću i dosljednost postupaka prethodnog odobrenja; 3) razumljive informacije o
prethodnom odobrenju.
12

Konačno, kako bi se olakšalo buduće praćenje i evaluacija provedbe Direktive, logika intervencije kao
i odgovarajući kvantitativni i kvalitativni pokazatelji razvijeni su kao dio tekuće studije. Uži popis
pokazatelja navedenih u ovoj studiji i povezana stajališta dionika pomoći će Komisiji da zauzme stav
o pokazateljima koji će se primijeniti za evaluaciju Direktive.
13

Glosar
Prekogranična zdravstvena zaštita: prekogranična zdravstvena zaštita odnosi se na liječenje izvan zemlje
država pacijentovog prebivališta, bez obzira na to je li podložna zakonima o socijalnom osiguranju druge države
članice. Liječenje se smatra prekograničnim kada je primljeno u bilo kojoj drugoj državi članici EU/EEA ili (ali samo
u slučaju primjene Uredbe) u Švicarskoj.
Direktiva: Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u
prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
EEA: Europski gospodarski prostor koji se sastoji od država članica Europske unije i tri zemlje Europske asocijacije
slobodne trgovine: Islanda, Lihtenštajna i Norveške.
EU: Europska unija
Država članica osiguranja: Država članica koja je prema Pravilniku nadležna dati osiguranoj osobi prethodno
odobrenje za odgovarajuće liječenje izvan države članice prebivališta i izdati obrazac S2. To će obično biti država
u čijem je sustavu socijalnog osiguranja pacijent osiguran.
Država članica liječenja: država članica na čijem se državnom području stvarno pruža prekogranično liječenje
ili, u slučaju telemedicine, država članica u kojoj pružatelj zdravstvenih usluga ima sjedište.
NCP: Nacionalna kontaktna točka. Prema Direktivi 2011/24/EU, sve države članice EU/EEA obvezne su odrediti
jednu ili više nacionalnih kontaktnih točaka koje pacijentima pružaju informacije o svim aspektima prekogranične
zdravstvene zaštite.
Prethodno odobrenje: odobrenje koje pacijenti moraju dobiti od svoje nacionalne ustanove zdravstvenog osiguranja
prije putovanja u inozemstvo kako bi im se zajamčila naknada za prekograničnu zdravstvenu skrb.
Uredbe: Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti i Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. kojom se utvrđuje postupak
za provedbu Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
15

1. Uvod
U ovom izvješću predstavljamo našu metodologiju i rezultate za 'Studiju o poboljšanju provedbe
Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU za osiguranje prava pacijenata u EU' (RfS
SANTE/2020/B2/026', za provedba Okvirnog ugovora NR SANTE/2016/A1/039 – LOT 1 (Zdravstvo).Ovu
studiju proveo je konzorcij Ecorys Nederland BV (Ecorys) Technopolis group i Spark Legal Network.
1.1 Pozadina
1.1.1 Prekogranična zdravstvena zaštita u Europskoj uniji
U ožujku 2011. usvojena je Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj

zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Direktiva).3 Direktiva pojašnjava prava pacijenata na traženje
naknade za zdravstvenu skrb primljenu u drugoj državi članici (MS ) i osigurava da se ta prava mogu
koristiti u praksi. Pruža okvir za prekograničnu zdravstvenu skrb i ima za cilj „uspostaviti pravila za
olakšavanje pristupa sigurnoj i visokokvalitetnoj prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti u Uniji i osigurati
mobilnost pacijenata u skladu s načelima koje je utvrdio Sud pravde i promicati suradnja u zdravstvenoj
skrbi između država članica, uz potpuno poštovanje odgovornosti država članica za definiranje
naknada socijalne sigurnosti u vezi sa zdravljem i za organizaciju i pružanje zdravstvene zaštite i
medicinske skrbi i naknada socijalne sigurnosti, posebno za bolest.”4
Direktiva utvrđuje uvjete pod kojima pacijent može tražiti zdravstvenu skrb u drugoj državi članici i
kada pacijenti imaju pravo na naknadu troškova od strane države članice osiguranja. Na nacionalnoj
razini donose se odluke o zdravstvenoj košarici na koju građani imaju pravo i povezanim financijskim
mehanizmima.5 Prije provedbe Direktive postojali su takozvani propisi o socijalnom osiguranju koji
reguliraju naknadu u slučaju da se troškovi zdravstvene zaštite snose u drugi MS.
1.1.2 Administrativni postupci i prethodno odobrenje prema Direktivi
Direktiva 2011/24/EU utvrđuje određena pravila kojih se države članice Europske unije (EU) i zemlje
EGP-a i EFTA-e moraju pridržavati prilikom utvrđivanja administrativnih postupaka za prekograničnu
zdravstvenu zaštitu prema Direktivi. Konkretno, ova se pravila primjenjuju u pogledu administrativnih
formalnosti potrebnih u svim zemljama za traženje i dobivanje prethodnog odobrenja za
prekograničnu zdravstvenu skrb prema Direktivi (gdje je primjenjivo), kao i onih potrebnih za traženje/
dobivanje naknade troškova prekogranične zdravstvene zaštite. - granična zdravstvena zaštita po
povratku.
Iako općenito prema Direktivi ne bi trebalo biti potrebno prethodno odobrenje, države članice mogle
bi se odlučiti za takav sustav i mnoge su države članice to učinile. Ako je takav sustav uspostavljen,
pacijenti bi trebali zatražiti prethodno odobrenje od države članice osiguranja prije korištenja
zdravstvene skrbi u drugoj državi članici. Prema članku 8. stavku 2. Direktive, prethodno odobrenje
ograničeno je na zdravstvenu skrb koja podliježe određenim uvjetima. Ako države članice smatraju
da je potrebno prethodno odobrenje, dužne su zdravstvene usluge koje podliježu prethodnom
odobrenju učiniti dostupnima javnosti na detaljnom i dovoljno definiranom užem izboru.6 Stoga bi
trebalo biti jasno i javno dostupno na koje se tretmane to odnosi i koji su temeljni kriteriji uključiti ove
tretmane na popis prethodnog odobrenja.
3
Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti.
4
Direktiva 2011/24/EU, uvodna izjava 10.
5
6
Direktiva 2011/24/EU, čl. 8(7).
17

Odobrenje se ne može odbiti u slučaju da pacijent ima pravo na liječenje u državi članici osiguranja, a pacijent ne može
primiti liječenje u vlastitoj državi članici u medicinski opravdanom roku.7
Prethodne studije o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti pokazale su da informacije o tretmanima za koje bi
pacijenti trebali zatražiti prethodno odobrenje nisu uvijek dovoljne.8 To može rezultirati time da pacijenti ne znaju koje
zdravstvene usluge podliježu prethodnom odobrenju i, posljedično, ograničenim brojem pojedinaca koji traže prethodno
odobrenje kada traže prekograničnu zdravstvenu skrb. S obzirom na administrativne postupke općenito, Komisija je to
identificirala kao jedno od prioritetnih područja s velikim potencijalom da djeluje kao prepreka pacijentima da traže
prekograničnu zdravstvenu skrb ako se i ne riješi. 9
1.1.3 Uloga nacionalnih kontaktnih točaka
Prema članku 6. Direktive, države članice trebale bi pacijentima pružiti informacije o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti
uspostavom jedne ili više Nacionalnih kontaktnih točaka za prekograničnu zdravstvenu skrb (u daljnjem tekstu: NCP-
ovi).10 Cilj NCP-ova je pomoći pacijentima u ostvarivanju njihovih prava s obzirom na prekograničnu skrb i trebao bi imati
odgovarajuće objekte za pružanje informacija o glavnim aspektima prekogranične zdravstvene zaštite.11 Ovo se odnosi
i na NCP u državi članici liječenja, kao i na NCP u državi članici osiguranja. U 2018. godini provedena je studija kako bi
se unaprijedilo pružanje informacija pacijentima o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.12 Jedan od ishoda ove
studije bio je skup alata za nacionalne kontaktne točke koji će im pomoći da poboljšaju svoju komunikaciju s pacijentima,
pružajući jasnu i pristupačnu informacije o svim aspektima povezanim s prekograničnom zdravstvenom skrbi. Dostavljen
je i priručnik za pacijente koji objašnjava njihova prava u vezi s prekograničnom zdravstvenom skrbi.13
Prema Direktivi, NCP-ovi će također blisko surađivati jedni s drugima i s Komisijom, na primjer davanjem podataka za
kontakt NCP-a u drugim državama članicama na zahtjev pacijenata.14 Štoviše, Direktiva navodi da države članice
moraju osigurati da se NCP-ovi savjetuju s pacijentima organizacijama, pružateljima zdravstvenih usluga i zdravstvenim
osiguravateljima.15 U svjetlu studije iz 2018. o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i poboljšanju pružanja informacija
pacijentima, primijećeno je da NCP općenito svoju suradnju s drugim dionicima smatraju 'vrlo dobrom'.16 Do sada
međutim, nije procijenjeno što ta suradnja zapravo sadrži i postoje li ikakvi (formalni) dogovori o savjetovanju između
NCP-a i dionika. Osim toga, prethodna studija pokazala je da NCP-ovi mogu djelovati vrlo različito diljem Europske unije,
pri čemu su, na primjer, neki NCP-ovi povezani sa zdravstvenim osiguravateljima, a drugi djeluju kao zasebne organizacije.17
7
8 Evaluativna studija o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (2011/24/EU). 2015.
9
Izvješće Komisije o primjeni Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti
(COM(2018) 651 final).
10
Direktiva 2011/24/EU, čl. 6.
11
12
Europska komisija. Studija o prekograničnim zdravstvenim uslugama: poboljšanje pružanja informacija pacijentima. 2018.
https://ec.europa.eu/health/cross_border_care/toolbox_nl.
13
14
15
Direktiva 2011/24/EU, članak 6(1).
16
Europska komisija. Studija o prekograničnim zdravstvenim uslugama: poboljšanje pružanja informacija pacijentima. 2018.
17
Europski glas potrošača u standardizaciji (ANEC) Prekogranična zdravstvena zaštita Pristup medicinskom liječenju u drugim
zemljama EU: stavovi i iskustva potrošača. 2018.
18

1.1.4 Prethodne evaluacije i buduće evaluacije Direktive
U 2015. godini provedena je Evaluativna studija Direktive 2011/24/EU.18 Ova studija imala je za cilj analizirati provedbu i
funkcioniranje Direktive. Za ovu evaluaciju korištena su brojna evaluacijska pitanja koja su grupirana u sljedeće tri teme:
„Naknada troškova“, „Kvaliteta i sigurnost“ i „Neopravdano kašnjenje“. Ovu studiju otežao je nedostatak kvantitativnih
podataka o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, a mogli su se pružiti uglavnom kvalitativni uvidi. Nadalje, podaci o
Direktivi prikupljani su godišnje slanjem upitnika u svaku državu članicu i EGP EFTA zemlju, ali su i ovdje postojala
ograničenja u pogledu prikupljanja podataka, pri čemu su države članice mogle pružiti informacije samo za dio pitanja
.19 Iako je niz pokazatelja već korišten u svrhu praćenja, za buduće evaluacije bit će potreban potpun skup pokazatelja
za procjenu učinka Direktive.
1.2 Ciljevi studije
U tom kontekstu, ciljevi ove studije bili su: 1. Podržati rad Komisije na
produbljivanju analize gore opisanih problema, identificirati opcije i rješenja za poboljšanje dosljednosti i transparentnosti
u primjeni Direktive putem analitičkih izvješća i razmjene dobre prakse;
2. Prikupiti, mapirati i analizirati informacije iz 27 država članica, kao i zemalja EEA EFTA o specifičnim područjima
praktične provedbe Direktive; 3. Nadogradite postojeću literaturu i dostupne podatke o mobilnosti pacijenata i razvijte
intervencijsku logiku i kritički pregled postojećih pokazatelja praćenja za buduću evaluaciju Direktive u skladu s alatima
41 i 42 iz Alata za bolju regulativu.
Konkretnije, obrađena su sljedeća pitanja studije: 1. Kako se prethodno odobrenje

primjenjuje u državama članicama? Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom
odobrenju u 27 država članica i zemljama EGP-a i EFTA-e (Island, Lihtenštajn i Norveška)? Kako bi se prethodno
odobrenje moglo racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e (moguće u odnosu
na prethodnu obavijest) u skladu s člankom 8. Direktive? Na koje bi se načine administrativni postupci mogli poboljšati
za dobrobit pacijenata u skladu s odredbama Direktive? Kako su NCP-ovi preuzeli paket alata za 2019. i kako bi se
informacije o pacijentima mogle dodatno poboljšati? Koje su mehanizme savjetovanja uspostavili NCP-ovi s
pružateljima zdravstvenih usluga, zdravstvenim osiguravateljima i organizacijama pacijenata i postoji li prostor za

poboljšanje?
Koji su RACER indikatori prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

Direktiva?
Koji su izazovi s kojima se države članice još uvijek suočavaju kako bi bolje provele Direktivu u zaštiti prava pacijenata?
1.3 Vodič za čitanje
Izvješće je strukturirano na sljedeći način:
18 Evaluativna studija o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (2011/24/EU). 2015.

19
Pogledajte, na primjer, Podatke država članica o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata prema Direktivi 2011/24/EU.
Godina 2017. https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/cross_border_care/docs/2017_msdata_en.pdf.
19

U 2. poglavlju predstavljamo opći pristup i metodologiju naše studije; Poglavlje 3 opisuje

rezultate studije i daje odgovore na istraživanja
pitanja od 1 do 7;
U 4. poglavlju razrađujemo naše zaključke, dajući tako odgovor na proučavanje
pitanje 8.
20

2 Pristup i metodologija
U svjetlu ciljeva i pitanja studije, razlikovali smo tri radna paketa (WP) u studiji. WP1 je podijeljen na WP1.a i WP1.b. U WP1.a
započeli smo s mapiranjem i analizom prethodnog odobrenja primijenjenog u državama članicama, a naknadno su
razvijena Vodeća načela o prethodnom odobrenju. Za potrebe WP1.b., administrativni postupci su mapirani i analizirani. U
WP2, indikatori su razvijeni i potvrđeni tijekom online radionice za potrebe budućeg praćenja i evaluacije. Radni paket 3
sastojao se od mapiranja dogovora o konzultacijama između NCP-a i dionika i istraživanja provedbe paketa alata za 2019.
o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
2.1 Radni paket 1.a – Mapiranje i analiza: prethodno odobrenje
U WP1.a. cilj nam je bio mapirati i analizirati kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama.
U tu smo svrhu 1) razvili alat za mapiranje, 2) mapirali i analizirali primjenu prethodnog odobrenja u zemljama EU.
Naknadno su razvijena Vodeća načela za pružanje preporuka za usmjeravanje i pojednostavljenje popisa i postupaka
prethodnog odobrenja
2.1.1 Razvoj alata za mapiranje
Pregled literature
Kako bismo mapirali sustave prethodne autorizacije, razvili smo alat za mapiranje. Polazna točka za izradu alata za
mapiranje bio je pregled literature prethodnih studija koje su također provele mapiranje u kontekstu prekogranične
zdravstvene zaštite. Relevantnu dokumentaciju o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti tražili smo uglavnom
pretraživanjem web stranica Ureda za publikacije Europske unije, te šire orijentirano pretraživanjem pomoću tražilica
Google i bibliometrijske baze podataka Google Scholar.
Nadalje, izvršili smo ručno pretraživanje i grudvanje temeljem referentnih lista dobivene dokumentacije. Osim toga je li
u studiji provedeno kartiranje, dobivene studije pregledane su prema sljedećim kriterijima za uključivanje: Datum
objave: rad objavljen od 2011. (godina u kojoj je Direktiva objavljena).
usvojen);
Zemljopisni opseg: EU i/ili pojedinačne države članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje EGP-a EFTA-e; Vrsta
studija: empirijsko istraživanje; objavljena i neobjavljena literatura (recenzirana i nerecenzirana); Tema studija:
prekogranična zdravstvena zaštita (Direktiva) u EU – po mogućnosti poseban fokus na prethodno odobrenje i/ili
odnos s prethodnim odobrenjem prema propisima o socijalnom osiguranju.
Istraživački tim je pročitao sažetke ili sažetke izvješća i, ako je potrebno, pregledao cijeli tekst izvješća, kako bi se
utvrdilo trebaju li izvješća biti uključena. Dodatak A daje pregled studija koje su dobivene i studija koje su uključene za
daljnju procjenu, na temelju gore navedenih kriterija. Nakon odabira studija i izvješća koja će biti uključena, procijenili
smo koje su specifične stavke mapiranja korištene u uključenim studijama. Dodatak B daje naznaku stavki mapiranja koje
su korištene u studijama, a koje su poslužile kao inspiracija za razvoj našeg alata za mapiranje.
Razvoj alata za mapiranje
Razvili smo alat za mapiranje (Dodatak C) kako bismo mapirali sustave prethodnog odobrenja koji su na snazi u državama
članicama i EGP-EFTA zemljama u vezi sa sljedećim ključnim temama:
21

1. Karakteristike PA-sustava na mjestu; 2.

Sveobuhvatnost informacija o PA; 3. Razumljivost
informacija o PA; 4. Dosljednost informacija o PA; 5.
Temeljni razlozi za uspostavljeni PA-sustav.
Za svaku ključnu temu razvijeno je nekoliko specifičnih analitičkih stavki.
2.1.2 Preslikavanje prethodnog odobrenja
Stolna studija
Kako bismo popunili alat za mapiranje, proveli smo studiju. Polazne točke za našu radnu studiju bile
su pojedinačne web stranice NCP-a (vidi Dodatak D). Na tim bi web stranicama trebale biti dostupne
informacije o prethodnom odobrenju po državama članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e, a registrirali
smo postoje li popisi prethodnog odobrenja ili ne, i ako postoje, koje su informacije bile dostupne u
vezi s tim popisima. Osim toga, pregledali smo godišnje izvješće Komisije o prekograničnoj
mobilnosti s informacijama o prethodnom odobrenju (npr. brojevi odobrenja, odbijanja i razlozi
odbijanja) (2019. godina).
Studiju su između prosinca 2020. i veljače 2021. provela dva obučena istraživača pomoću predloška
za prikupljanje podataka (tj. alata za mapiranje). Podaci su prikupljeni pomoću općih web stranica o
prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i posebnih web stranica posvećenih prethodnom odobrenju.
U prosjeku je našoj analizi web stranice trebalo 1,5 sat ili više po web stranici da dovrši prikupljanje
podataka i popuni alat za mapiranje. Očekivali bismo da su pacijenti manje obučeni i iskusni u
pronalaženju informacija na NCP web stranicama od naših istraživača, a samim time i manje
vješti. Svaku informaciju koju naši istraživači ne bi mogli pronaći stoga vjerojatno ni prosječni
pacijent ne bi mogao pronaći.
Terensko istraživanje
Kako bismo potvrdili dokumentarnu studiju o potpunosti i točnosti, zatražili smo od predstavnika
država članica da sudjeluju u bilateralnim razmjenama putem e-pošte ili intervjua (vidi Dodatak E za
vodič za intervjue). Nadalje, kada je bilo potrebno, tražili smo prijevode ili dodatne informacije u
slučaju da nisu pronađene na web stranici (primjerice u vezi s informacijama na PA-listi) tijekom ovih
razmjena. Terensko istraživanje također se smatra potrebnim kako bi se dobio uvid u temeljne razloge
ili detaljne informacije o PA-sustavima koji postoje. Ako je predstavnik države članice bio voljan
sudjelovati u intervjuu, proveden je polustrukturirani intervju prema vodiču za intervju koji se temeljio
na našem alatu za mapiranje. Ukupno su 23 države članice sudjelovale u intervjuu. Tri države
članice odgovorile su na pitanja intervjua putem e-pošte. Jedna zemlja EGP-a i EFTA-e odbila je zahtjev
za sudjelovanjem, a za preostale četiri države članice poslana su pitanja za intervju, ali odgovor na ta
pitanja nije dat.
Analiza i bodovanje mapiranja
Na temelju informacija prikupljenih alatom za konačno mapiranje, analizirali smo informacije za sve
specifične analitičke stavke. S obzirom na sveobuhvatnost tema i razumljivost pružanja informacija
o PA, razvijen je sustav bodovanja za ocjenjivanje dostupnih informacija po specifičnoj analitičkoj
stavci na ljestvici od 1 do 4 boda, pri čemu je 1 najniža, a 4 najviša. I za sveobuhvatnost i za
razumljivost određena je zasebna ukupna ocjena u rasponu od 2,5 (minimalna ocjena) do 10
(maksimalna ocjena). Ovo je bio ponderirani rezultat, za
22

pri čemu je broj dobivenih bodova podijeljen s ukupnim brojem bodova koji se mogao dobiti
pomnoženim s 10.
Virtualna validacijska radionica
Kako bi se potvrdili i raspravili rezultati vježbe mapiranja, organizirane su 2 poludnevne virtualne

radionice. Opći ciljevi radionice bili su:
1. Predstaviti i potvrditi rezultate mapiranja popisa prethodnog odobrenja; 2. Vodite

interaktivnu raspravu o rezultatima mapiranja prethodnog odobrenja
popisi;
3. Vodite istraživačku interaktivnu raspravu o tome kako racionalizirati i pojednostaviti Prior
Popisi ovlaštenja u državama članicama.
Radionici je prisustvovalo ukupno 44 sudionika iz 25 država članica i EEA EFTA zemalja. Nisu svi
sudionici prisustvovali oba dana radionice: 42 sudionika prisustvovalo je radionici 1. dana; 39 sudionika
prisustvovalo je radionici drugog dana. Pet država članica/EEA EFTA zemalja nije bilo zastupljeno na
radionici.
2.1.3 Vodeća načela
Studije su ukazale na potrebu za sveobuhvatnim i razumljivim informacijama u vezi s informacijama o

prethodnom odobrenju u kontekstu prekogranične zdravstvene zaštite.20 Detaljne informacije nisu
uvijek dane; informacije su složene i; postupci nisu jasni s web stranica. NCP-ovi mogu biti usmjereni
na usmjeravanje, pojednostavljenje i smanjenje popisa prethodnog odobrenja na temelju niza načela.
Na temelju naše analize razvili smo Vodeća načela koja će poslužiti kao preporuka za usklađivanje i
pojednostavljenje popisa prethodnih autorizacija. Vodeća načela testirana su i potvrđena na online
validacijskoj radionici u kojoj su sudjelovali NCP-ovi i Europski forum pacijenata (EPF). Osim toga,
Vodeća načela potvrdila je skupina stručnjaka za prekograničnu zdravstvenu skrb na zasebnom
sastanku.
2.2 Radni paket 1.b – Mapiranje i analiza: administrativni

postupci
WP1.b. bio je usmjeren na dobivanje pregleda nad administrativnim postupcima u vezi s prethodnim
odobrenjem i naknadom troškova prekogranične zdravstvene zaštite prema Direktivi 2011/24/EU u
svim državama članicama i državama EEA/EFTA-e. Tijekom studije napravljeno je nekoliko malih
promjena u cilju WP1.b. Konkretno, druga analiza Direktive koja je trebala biti provedena u okviru
ovog radnog paketa više nije bila usmjerena na odgovaranje na izvorno studijsko pitanje 421, koje je
bilo usredotočeno na sustave naknade.
Umjesto toga, ovaj se radni paket usredotočio na administrativne postupke utvrđene u državama
članicama i zemljama EGP-a/EFTA-e u vezi s prethodnim odobrenjem i naknadom troškova
prekogranične zdravstvene zaštite prema Direktivi. Nadalje, odlučeno je da nalazi WP1.b. predstavljeni
su tijekom radionice za Vodeća načela organizirane u okviru aktivnosti WP1.a.
20
Npr. Evaluativna studija o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (2011/24/EU), 2015.; Studija o poboljšanju
informiranja pacijenata, 2018.
21
Izvorno pitanje studije: "Na koje bi se načine sustavi naknade mogli poboljšati za dobrobit pacijenata u skladu s
odredbama Direktive?" Izmijenjeno u: „Na koje bi se načine administrativni postupci mogli poboljšati za dobrobit
pacijenata u skladu s odredbama Direktive?“
23

S obzirom na ciljeve WP1.b., informacije o administrativnim postupcima za prekograničnu zdravstvenu skrb prikupljene su
putem 1) sažetog pregleda literature; 2) Intervjui za ispitivanje opsega na razini EU-a; i 3) nacionalno prikupljanje podataka.
Sažeti pregled literature
Provedeno je sažeto istraživanje literature kako bi se identificirali relevantni izvori koji pružaju informacije o
administrativnim postupcima za prekograničnu zdravstvenu skrb u državama članicama i državama EGP-a/EFTA-e. Treba
napomenuti da tijekom ovog istraživanja nisu identificirani nikakvi izvori koji bi posebno pokrivali temu administrativnih
zahtjeva/postupaka za prethodno odobrenje i nadoknadu troškova prekogranične zdravstvene skrbi prema Direktivi. Bez
obzira na to, konzultirani dokumenti poslužili su za fino ugađanje istraživačkog protokola i pružanje relevantnih
pozadinskih informacija o studiji mreži nacionalnih pravnih stručnjaka.
Intervjui za ispitivanje opsega na razini EU-a
U cilju stjecanja razumijevanja bitnih pitanja na nacionalnoj razini u vezi s administrativnim postupcima za prethodno
odobrenje i nadoknadu prekograničnih troškova zdravstvene skrbi u državama članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e,
kontaktirano je nekoliko organizacija22 kako bi se zatražila njihova dostupnost za obavljanje intervjua. Od kontaktiranih,
jedan intervju je obavljen s AIM - Association Internationale de la Mutualité (Međunarodna udruga društava za uzajamnu
korist). Sugovornik nije identificirao nikakva posebna pitanja u vezi s administrativnim postupcima za prekograničnu
zdravstvenu zaštitu kao takvu, iako su pružene dodatne informacije u vezi s ukupnom primjenom i korištenjem Direktive
u državama članicama i zemljama EGP-a EFTA-e (vidi Dodatak F ).
Nacionalno prikupljanje podataka
Detaljno mapiranje administrativnih postupaka za prekograničnu zdravstvenu zaštitu prema Direktivi u državama
članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e uglavnom je provela mreža nacionalnih pravnih stručnjaka. Za ovu aktivnost razvijen
je detaljan protokol istraživanja koji se sastoji od predloška za prikupljanje podataka i uputa za nacionalne pravne
stručnjake o tome kako izvršiti svoj zadatak (vidi Dodatak G). Protokol istraživanja poslan je mreži nacionalnih pravnih
stručnjaka koji su obavljali zadatke prikupljanja podataka između 18. svibnja 2021. i 23. srpnja 2021.
S obzirom na mapiranje administrativnih postupaka/zahtjeva za prekograničnu zdravstvenu zaštitu utvrđenih u

nacionalnom zakonodavnom/regulatornom okviru u svakoj zemlji, nacionalni pravni stručnjaci prikupili su podatke kroz
dvije glavne aktivnosti: 1. Uredsko istraživanje: u okviru ove aktivnosti, nacionalni pravni stručnjaci stručnjaci su proveli
istraživanje i dovršili predložak za prikupljanje podataka (0. i 1. dio). Istraživanje se primarno temeljilo na zakonodavnim
i regulatornim izvorima koji uređuju proceduralne aspekte prekogranične zdravstvene zaštite u njihovim državama
članicama ili zemljama EGP-a i EFTA-e. Drugo, prikupljene informacije dopunjene su drugim komplementarnim izvorima,
kao što su web stranice nacionalnih tijela socijalne sigurnosti, pružatelja osiguranja, nacionalnih kontaktnih točaka
(NCP) itd.
2. Provjera s nacionalnim/regionalnim tijelima: u okviru ove aktivnosti, nacionalni pravni stručnjaci identificirali su i
kontaktirali relevantno nacionalno/regionalno tijelo kako bi provjerili točnost i dopunili prikupljene podatke. Sve
primljene povratne informacije bile su
22
HOPE - Europska bolnička i zdravstvena federacija; EURORDIS-Rare Diseases Europe; DKG – Deutsche
Krankenhausgesellschaft (Njemačko bolničko udruženje); i AIM - Association Internationale de la Mutualité
(Međunarodna udruga društava za uzajamnu korist).
24

ugrađeni u predložak za prikupljanje podataka.23 Nadalje, prikupljene podatke također su verificirala nacionalna
tijela (NCP) iz jedanaest država članica, na vlastitu inicijativu, nakon Radionice o vodećim načelima za pružanje
informacija o sustavima prethodnog odobrenja u državama članicama i EGP-u. Zemlje EFTA-e od 29. rujna
2021. Povratne informacije koje je Spark Legal Network primila od nacionalnih tijela uključene su u analizu.
2.3 WP2 – Pokazatelji za buduće praćenje i evaluaciju

Direktiva
Tijekom studije, radni paket 2 je podvrgnut novom pregledu i promjenama u vremenskim rokovima kao rezultat
objave programa rada Komisije za 2021. koji je uključivao evaluaciju Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Konkretno, izvorno studijsko pitanje 724 je izmijenjeno jer razvoj okvira za praćenje više nije bio potreban jer ne bi
bilo dovoljno vremena da države članice prikupe povezane podatke prije evaluacije Direktive. Unatoč tome, bio je
potreban razvoj interventne logike za Direktivu kao osnove za razvoj pokazatelja praćenja i evaluacije. Fokus prvotno
planirane validacijske radionice promijenio se na povratnu sesiju dionika o relevantnosti i izvedivosti dugog popisa
pokazatelja koji su razvijeni u studiji.
Što se tiče opsega, primjena prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti ostala je u fokusu, uključujući
članak 10. (međusobna pomoć i suradnja) i članak 11. (priznavanje recepata izdanih u drugoj državi članici)
Direktive, ali suradnja u rijetkim bolestima i uspostava europskih referentnih mreža (članci 12. – 13.) dodani su
opsegu u siječnju 2021. Naglašeno je da su ishod i učinak ERN-ova izvan opsega ove studije.
Sveukupno, WP2 se sastojao od sljedećih aktivnosti za podršku razvoju interventne logike i dugih popisa pokazatelja
za Direktivu: 1) pregled literature i ciljani intervjui; i 2) radionica za dionike.
2.3.1 Pregled literature i ciljani intervjui
Razvijene su dvije odvojene logike intervencije zajedno s povezanim pokazateljima za buduće praćenje i evaluaciju
Direktive; jedan za prava pacijenata i jedan za suradnju u vezi s rijetkim/složenim bolestima. Pregled literature i
ciljani intervjui korišteni su za prikupljanje relevantnih znanja. Pregled literature oslanjao se na dostupna izvješća
s web stranice Komisije o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i akademsku/sivu literaturu o problemima
i potrebama u vrijeme razvoja Direktive. Koristili smo brzu procjenu dokaza korištenjem ključnih riječi u
bibliometrijskim bazama podataka (Scopus i Google Scholar), kao i tražilicama za identifikaciju dodatnih izvješća.
Međutim, ta su izvješća pridonijela samo dijelovima logike intervencije i ostavila praznine koje je trebalo istražiti
pomoću ciljanih intervjua s ključnim dionicima.
23 Treba napomenuti da u nekim zemljama provjera prikupljenih podataka s relevantnim nacionalnim/regionalnim

tijelima nije bila moguća zbog nedostatka odgovora ili nedostupnosti tijela koje su kontaktirali nacionalni pravni
stručnjaci. U četiri zemlje prikupljene podatke provjerilo je više od jednog tijela u svakoj zemlji.
24
Pitanje izvorne studije: „Koji su RACER pokazatelji prikladni, koji je okvir praćenja (učestalost, način prikupljanja,
format) potreban za prikupljanje podataka kako bi se zadovoljile potrebe praćenja i evaluacije za procjenu učinka
Direktive?“ Izmijenjeno u: "Koji su RACER pokazatelji prikladni za buduće praćenje i evaluaciju Direktive?"
25

Pregled literature također je bio koristan za razumijevanje dostupnih zdravstvenih pokazatelja. Na

primjer, OECD ima godišnje izvješće „Zdravlje na prvi pogled”25 koje predstavlja usporedive podatke
i trendove tijekom vremena o zdravlju stanovništva i učinkovitosti zdravstvenog sustava, uključujući
i u EU. Za rijetke bolesti, od pomoći su bili rezultati radne skupine radne skupine za rijetke bolesti o
zdravstvenim pokazateljima26, preporuke EUCERD-a o ERN-ovima27 i posebna literatura povezana s
Direktivom.
2.3.2 Radionica dionika
Održana je radionica za dionike koja je imala sljedeće glavne ciljeve: Predstaviti logiku
intervencije Direktive i dugu listu pokazatelja; Provedite interaktivnu anketu i kratku
raspravu o relevantnosti i izvedivosti dugog popisa potencijalnih pokazatelja za potrebe evaluacije;
Osigurajte Europskoj komisiji naznake o relevantnosti i izvedivosti
ključnih pokazatelja koji su ušli u uži izbor;
Radionica je bila usredotočena na logiku intervencije i povezane pokazatelje i nije predstavljala

forum za raspravu o tome kako Direktiva trenutno funkcionira. Ovo je predmet posebne
evaluacijske studije.
Tijekom radionice dionika bile su odvojene u dvije sesije. Prva sesija bila je usmjerena na prava
pacijenata iz Direktive, druga je bila usmjerena na dio koji uključuje suradnju u rijetkim i složenim
bolestima i funkcioniranje Europskih referentnih mreža (ERN). Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji
korišteni u logici intervencije za oba dijela procijenjeni su i raspravljeni gdje je to bilo moguće tijekom
radionice dionika.
Prvoj raspadnoj sjednici nazočilo je 35 dionika koji su pokrivali nacionalne kontakt točke i predstavnike
ministarstava zdravlja, tijela zdravstvenog osiguranja i pružatelja zdravstvenih usluga, kao i osoblje
Komisije kao promatrače. Međutim, predstavnici udruga pacijenata nisu prisustvovali raspravi o
pravima pacijenata stoga se njihovo stajalište možda neće u potpunosti odražavati u raspravi.
Od sudionika radionice zatraženo je da glasaju o relevantnosti (visoka relevantnost ili niska

relevantnost) i izvedivosti (visoka izvedivost ili niska izvedivost) svakog predstavljenog pokazatelja.
U slučajevima u kojima se pokazatelji smatraju slabo relevantnim, o pokazateljima se nije dalje
raspravljalo. Pokazatelji koji su ušli u uži izbor bili su oni za koje se glasovalo da su vrlo relevantni i
vrlo izvedivi za prikupljanje podataka. Neki pokazatelji, iako su se smatrali vrlo relevantnim, bili su
niske izvedivosti i poticala se rasprava o tim pokazateljima. Rasprave s dionicima imale su za cilj
razumijevanje izazova prikupljanja podataka i procjenu mogu li ti pokazatelji ući u uži izbor (možda
s ograničenjima) za evaluaciju. Konkretno, studijski tim je iznio sljedeća pitanja za poticanje rasprava:
Tko trenutno drži podatke? Jesu li dostupni osnovni podaci prije 2011.? Postoji li dogovoreni
cilj za ove pokazatelje? Je li izvedivo za male/velike zemlje? Je li izvedivo u (de)centraliziranim
sustavima? Mogu li se pokazatelji učiniti izvedivijima?
25 Zdravlje na prvi pogled 2020.: OECD pokazatelji, OECD. https://webgate.ec.europa.eu/

26
chafea_pdb/assets/files/pdb/20082291/ 20082291_d04_01_oth_en_ps.pdf. https://ec.europa.eu/health/sites/default/files/
ern/docs/eucerd_rd_ern_en_0.pdf.
27
26

Međutim, vrijeme dostupno za detaljne rasprave bilo je ograničeno, ali su vrijedni komentari i
povratne informacije na internetskom forumu sustavno prikupljeni i korišteni u pripremi ovog
konačnog analitičkog izvješća. Nezavisni studijski tim naposljetku je dao prijedlog ako pokazatelji
s niskom izvedivošću budu uključeni u uži izbor.
Drugoj raspadnoj sjednici nazočilo je 25 dionika koji su pokrivali koordinatore ERN-a i pružatelje
zdravstvenih usluga, jedan NCP, predstavnika Ministarstva zdravlja, predstavnike pacijenata, kao i
osoblje Komisije kao promatrače. Popis registriranih organizacija nalazi se u Dodatku H.
2.4 WP3 – Organizacija konzultacija i provedba

Kutija s alatima 2019
Kako bismo dobili uvid u dogovore o konzultacijama između NCP-a i organizacija pacijenata,
zdravstvenih osiguravatelja i pružatelja zdravstvenih usluga, kao i informacije o tome kako države
članice i zemlje EGP-a i EGP-a doživljavaju Toolbox 2019., proveli smo: 1) pisane upite s NCP-ovima;
i 2) online upitnike s organizacijama pacijenata, zdravstvenim osiguravateljima i pružateljima
zdravstvenih usluga.
2.4.1 Pisani upit kod NCP-a
Predstavnici NCP-a svih država članica i zemalja EGP-a i EFTA-e pozvani su da ispune online pisani
upit o dogovorima o savjetovanju i provedbi Toolboxa za 2019. (vidi Dodatak I). Pisani upit ispunio
je 41 ispitanik iz 26 različitih država članica i EGP-EFTA zemalja. Stoga je za nekoliko država članica
ili zemalja EEA EFTA više od jednog ispitanika ispunilo pismeni upit. Od četiri države članice ili
zemlje EGP-a i EFTA-e nije bilo odgovora. 29 ispitanika navelo je da su predstavnici NCP-a, osam su
bili predstavnici Stručne skupine za prekograničnu zdravstvenu zaštitu, dvoje su predstavljali
oboje, a dvoje ispitanika je navelo 'ostalo'.
2.4.2 Online upitnik s ključnim dionicima
Nakon pisanog upita s NCP-ovima, proveli smo online upitnike s malim uzorkom ključnih dionika,
uključujući organizacije pacijenata, pružatelje zdravstvenih usluga i zdravstvena osiguravatelja
(vidi dodatak J). U sklopu pisanog upita s NCP-ovima, pitali smo s kojim organizacijama imaju
kontakte i/ili dogovore, kao i kontakt podatke tih organizacija. Podatke za kontakt različitih
organizacija (uglavnom organizacija pacijenata i zdravstvenih osiguravatelja) dostavilo je jedanaest
zemalja EU-a. Zamolili smo te organizacije da popune anketu i primili smo 23 odgovora iz devet
različitih država članica i zemalja EGP-a, EFTA-e. Međutim, treba napomenuti da mnogi ispitanici
nisu ispunili upitnik.
27

3 Rezultati istraživanja
Kompletni rezultati triju radnih paketa predstavljeni su u različitim analitičkim izvješćima, koja su
objavljena na drugim mjestima. Donja tablica pokazuje koja izvješća daju odgovore na koja pitanja
studije. U odlomcima nakon tablice predstavljamo sažetak rezultata studije dajući odgovore na
pitanja studije.
Tablica 2.1 Studijska pitanja i povezana analitička izvješća
Studijsko pitanje Raditi izvješće

paket
1. Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u WP1.a Mapiranje i analiza

državama članicama? Popisi prethodnih autorizacija:
2. Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom analitički izvještaj
odobrenju u 27 država članica EEA EFTA zemalja?
3. Kako bi prethodno odobrenje moglo biti WP1.a Vodeća načela za pružanje informacija o
pojednostavljeno ili pojednostavljeno u državama članicama
i zemljama EGP-a i EFTA-e (moguće u odnosu na prethodnu Prior Autorizacija
obavijest) u skladu s člankom 8. Direktive? sustava u cijeloj članici

Države
4. Na koje bi se načine administrativni postupci mogli poboljšati WP1.b Mapiranje i analiza
za dobrobit pacijenata u skladu s odredbama Direktive? Upravni
Postupci: Nacrt
analitički izvještaj
5. Kako su NCP-ovi preuzeli skup alata za 2019. i kako bi se WP3 Mapiranje dogovora NCP konzultacija s
informacije o pacijentima mogle dodatno poboljšati? ključnim dionicima: analitičko izvješće
6. Koje mehanizme savjetovanja imaju NCP-ovi
uspostaviti s pružateljima zdravstvenih usluga,

organizacijama zdravstvenih
osiguravatelji
pacijenata
i i ima li prostora za
poboljšanje?
7. Za što su RACER indikatori prikladni WP2 Logika intervencije i povezani pokazatelji
buduće praćenje i evaluacija Direktive? za
svrhe evaluacije
3.1 Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama?
U analitičkom izvješću o 'Mapiranju i analizi popisa prethodnog odobrenja' opisano je kako se

prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama i zemljama EGP-a i EFTA-e. U odlomcima u
nastavku dajemo sažetak 1) karakteristika sustava prethodnog odobrenja, 2) sveobuhvatnosti
informacija u državama članicama i zemljama EGP EFTA sa sustavom prethodnog odobrenja, 3)
sveobuhvatnosti informacija u državama članicama i zemljama EGP EFTA bez sustava prethodnog
odobrenja , 4) razumljivost informacija o prethodnom odobrenju u državama članicama sa i bez
sustava prethodnog odobrenja i 5) dosljednost informacija s obzirom na prethodno odobrenje.
29

3.1.1 Karakteristike postojećih sustava prethodnog odobrenja (PA).
Većina država članica (20) i jedna država EGP-a i EFTA-e odlučile su implementirati sustav prethodnog
odobrenja. Za drugu zemlju EGP-a EFTA-e to je ostalo nejasno. Na temelju podataka o prekograničnoj
mobilnosti iz 2017. za ovu se zemlju također smatra da ima sustav prethodne autorizacije. 7 država
članica i 1 država EGP-a i EFTA-e nemaju uspostavljen PA-sustav.
Način na koji se provodi sustav prethodnog odobrenja uvelike se razlikuje u svim državama članicama
i zemljama EGP-a i EFTA-e. Iako su države članice i zemlje EGP-a i EFTA-e svoje zakonodavstvo temeljile
na jednom ili više kriterija za prethodno odobrenje koji su navedeni u članku 8. Direktive, doneseni
su različiti izbori u načinu na koji se to prevodi na popis prethodnih odobrenja. Države članice i
zemlje EGP-a EFTA-e obvezne su zdravstvene usluge koje podliježu prethodnom odobrenju učiniti
dostupnima javnosti na detaljnom i dovoljno definiranom užem popisu, ali primijećeno je da se 5
država članica i jedna država EGP-a EFTA-e pozivaju samo na opće kriterije na svojim popisima
prethodnog odobrenja . Jedan MS upućuje na opće kriterije i uključuje popis primjera tretmana koji
zadovoljavaju određeni kriterij, ali ostavlja popis neiscrpljen. Za preostalih 14 država članica (za jednu
državu to je ostalo nejasno), izrađeni su popisi prethodnog odobrenja koji navode za koje je stvarno
liječenje i/ili medicinsku opremu potrebno prethodno odobrenje, ali sadržaj popisa prethodnog
odobrenja značajno se razlikuje, u rasponu od 6 do 180 zasebnih predmeta. Stoga su s jedne strane
države članice izradile vrlo općenite i široke popise prethodnog odobrenja, dok su s druge strane
druge države članice sastavile opsežan popis tretmana.
Postupak za traženje prethodnog odobrenja razlikuje se među državama članicama i zemljama EGP-
a i EFTA-e u kojima se provodi prethodno odobrenje. Građani trebaju zatražiti prethodno odobrenje
putem obrasca zahtjeva, zajedno s drugim (medicinskim) dokumentima, a različite obrasce zahtjeva i
dokumente u većini slučajeva pregledavaju nadležna državna tijela. U nekim od analiziranih država
članica nacionalno zdravstveno osiguranje ili regionalna tijela ispituju zahtjeve za prethodno odobrenje.
Maksimalno vremensko razdoblje za rješavanje zahtjeva za prethodno odobrenje kreće se između 5 i
60 dana, iako neke države članice imaju dostupne brze postupke u slučaju da je potrebna hitna skrb
u inozemstvu. U većini država članica ne postoji postupak za retroaktivno odobravanje prethodnog
odobrenja i odobravanje naknade u pojedinačnim slučajevima ako prethodno odobrenje nije izdano
prije liječenja. U 5 država članica postoji postupak retroaktivnog odobrenja prethodnog odobrenja
za pojedinačne hitne ili izvanredne situacije, u kojima se može dokazati da se prethodno odobrenje
nije moglo dobiti u dovoljnom vremenskom roku.
3.1.2 Sveobuhvatnost informacija u MS-ovima s PA-sustavom
Pacijentima su potrebne sveobuhvatne informacije kako bi mogli donijeti promišljenu odluku o

prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Prvo, pacijenti bi trebali imati pristup informacijama koje
pojašnjavaju razlike između EU Uredbe 883/2004 i EU Direktive 2011/24/EU; 9 država članica pružilo
je ove informacije općenito. 5 država članica također je dostavilo informacije koje objašnjavaju da
će se, u slučaju ispunjenja uvjeta propisanih Uredbom, prethodno odobrenje izdati u skladu s tom
Uredbom, koja je općenito povoljnija za pacijenta. Osim toga, 4 države članice ističu prava pacijenata
prema Direktivi kada je prethodno odobrenje odbijeno prema Uredbi ili da procjenjuju bi li se PA
moglo izdati prema Direktivi kada je PA odbijeno prema Uredbi. Nadalje, pacijenti bi trebali imati
pristup jasnom objašnjenju o tome postoji li sustav prethodnog odobrenja kako je definirano
Direktivom i kako izgleda PA-postupak. Uočeno je da 17 država članica i 1 država EGP-a i EFTA-e
opisuju postupak prethodnog odobrenja na svojim web stranicama. Stoga za 4 države članice i 1
državu EGP-a i EFTA-e postupak prethodnog odobrenja nije bio opisan na web stranici.
30

Potom bi trebalo biti jasno za koje tretmane i/ili medicinsku opremu je potrebno prethodno odobrenje i stoga postoji
li popis prethodnih odobrenja. Prema našoj analizi, za one države članice sa sustavom prethodnog odobrenja, u
16 država članica jasno je da postoji popis prethodnog odobrenja. Nadalje, u slučaju da je za određene tretmane
potrebno prethodno odobrenje, procijenjena je dostupnost popisa prethodnog odobrenja i uočeno je da, od onih
država članica koje imaju sustav prethodnog odobrenja, ukupno 15 država članica daje popis prethodnog
odobrenja na svojoj web stranici NCP-a .
3.1.3 Sveobuhvatnost informacija u MS bez PA-sustava
Također, za države članice bez sustava prethodnog odobrenja, pacijenti bi trebali imati pristup informacijama koje
pojašnjavaju razlike između Uredbe EU 883/2004 i Direktive EU 2011/24. 3 države članice bez prethodnog
odobrenja pružaju ove informacije na općenit način. Niti jedna od država članica bez sustava prethodnog
odobrenja nije na svojim web stranicama pružila informaciju da se u slučaju ispunjenja uvjeta propisanih Uredbom
883/2004 može izdati prethodno odobrenje i nadoknaditi troškovi u skladu s tom Uredbom, a samo je 1 predstavnik
države članice naveo u intervjuu da te podatke daju pacijentima kada ih zatraže. 3 države članice bez prethodnog
odobrenja izjavile su da pružaju informacije o pravima pacijenata prema Direktivi kada je prethodno odobrenje
odbijeno prema Uredbi ili da procjenjuju može li se prethodno odobrenje izdati prema Direktivi. U slučaju da
države članice nisu implementirale sustav prethodnog odobrenja, ipak bi moglo biti od pomoći pacijentima da
imaju jasno objašnjenje postoji li prethodno odobrenje. Četiri države članice navode na svojoj web stranici NCP da
prethodno odobrenje nije potrebno kada se traži zdravstvena skrb u drugoj državi članici prema Direktivi.
3.1.4 Razumljivost informacija za MS s PA-sustavom
Predstavljanje razumljivih informacija ublažit će rizik od isključenja pacijenata ili odvraćanja pacijenata od traženja
zdravstvene skrbi u drugoj zemlji. Ukupno je 17 država članica i 1 država EGP-a i EFTA-e pružilo informacije na
engleskom uz materinji jezik, a 2 države članice pružile su informacije na trećem jeziku. 4 države članice pružaju
informacije samo na materinjem jeziku. 7 država članica i 1 država EGP-a i EFTA-e imale su dostupne opcije za
osobe sa smanjenim senzornim funkcioniranjem (vidom). Nadalje, analizirali smo je li lako pronaći opće informacije
o prethodnom odobrenju. Za većinu država članica (14) utvrđeno je da je podatke bilo lako pronaći, primjerice zato
što je na web stranici bilo dostupno zasebno zaglavlje ili odjeljak za prethodno odobrenje. Za 5 država članica i 1
zemlju EGP-a, EFTA-e, informacije su primljene kao umjereno lake za pronaći, a za 2 države članice i 1 zemlju EGP-
a, EFTA-e, smatralo se da ih je teško pronaći. Također je procijenjeno jesu li opće informacije o prethodnom
odobrenju pružene u laičkom smislu te se smatra da su informacije lako razumljive za 9 država članica. Za 2
države članice to je percipirano kao složeno i nejasno, za preostale države članice/EEA EFTA zemlje percipirano
je kao umjereno jasno.
Nadalje, od onih država članica koje su provele prethodno odobrenje, sam popis prethodnih odobrenja definiran
je kao lako razumljiv za 12 država članica, a postupak prethodnog odobrenja za 9 država članica.
3.1.5 Razumljivost informacija za države članice i EGP EFTA zemlje

bez sustava prethodne autorizacije
Što se tiče jezika, 7 država članica i 1 zemlja EGP-a EFTA-e bez prethodnog odobrenja pružile su informacije na
engleskom jeziku uz materinji jezik(e). 5 država članica bez prethodnog odobrenja imale su dostupne opcije za
osobe sa smanjenim osjetilnim funkcioniranjem, od kojih je većina imala opciju povećanja veličine teksta. Također
smo utvrdili jesu li informacije o prethodnom odobrenju lako pronaći za one države članice koje nemaju sustav
prethodnog odobrenja. 4 države članice i 1 država EGP-a i EFTA-e omogućili su jednostavan pristup
31

informacije o prethodnom odobrenju, 1 MS je ocijenjeno umjereno, a 1 je ocijenjeno da ga nije lako pronaći. 2

države članice bez sustava prethodnog odobrenja pružile su informacije o prethodnom odobrenju koje je bilo
lako razumjeti, 3 države članice percipirane su kao umjereno jasne, 3 države članice/zemlje EGP-a EFTA-e ocijenjene
su kao da pružaju nejasne informacije.
3.1.6 Dosljednost informacija
I za države članice s uspostavljenim sustavom prethodnog odobrenja i za države članice koje nemaju takav
sustav, važno je da informacije o prethodnom odobrenju budu dosljedne. Većina predstavnika država članica
navodi da nisu svjesni nikakvih nedosljednosti. Općenito, primijećeno je da opseg koordinacije i komunikacije u vezi
s Direktivom ovisi o strukturi različitih organizacija. U nekim državama članicama, NCP su isprepleteni sa
zdravstvenim osiguravateljima. U drugim državama članicama, NCP-ovi su organizirani izvan sustava i mogu
funkcionirati kao 'pas čuvar' za zdravstvene osiguravatelje i pružatelje zdravstvenih usluga. U vezi s informacijama
o postupku prethodnog odobrenja i sadržaju popisa prethodnog odobrenja, uočeno je da u većini država članica
koje su provele prethodno odobrenje postoji malo ili nimalo koordinacije i komunikacije između nadležnog tijela i
drugih dionika o ovoj specifičnoj temi.
3.2 Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom odobrenju u 27 država

članica EGP-EFTA zemalja?
Razlozi za (ne)postojanje sustava prethodnog odobrenja razlikuju se među državama članicama i zemljama EGP-a i
EFTA-e. Što se tiče postojanja popisa prethodnog odobrenja, predstavnici država članica i EGP-a EFTA-e naveli su
da je zaštita njihovog zdravstvenog sustava glavni razlog za provedbu sustava prethodnog odobrenja. U skladu s
tim, neke države članice i predstavnici zemalja EGP-a i EFTA-e objasnili su da je uvođenje sustava prethodnog
odobrenja bila politička odluka . U vrijeme kada je Direktiva implementirana, učinak na njihove zdravstvene sustave
bio je neizvjestan, a za neke države članice i zemlje EGP-a i EFTA-e uvođenje sustava prethodnog odobrenja služilo
je kao sredstvo za praćenje učinka Direktive na vlastite zdravstvene sustave. Ostali razlozi za postojanje sustava
prethodnog odobrenja koji su spomenuti uključuju: 1) pružanje pacijentima sigurnosti osiguranja; 2) usklađenost s
nacionalnim zdravstvenim sustavom. Glavni razlozi za neprovođenje ili uklanjanje sustava prethodnog odobrenja
povezani su s nedostatkom uočene potrebe za takvim sustavom. S druge strane, ovaj razlog za nedostatak
percipirane potrebe bio je uglavnom povezan s (očekivano) ograničenim brojem zahtjeva za prethodnu autorizaciju
ili nedostatkom financijske prijetnje zdravstvenom sustavu.
3.3 Kako bi se prethodno odobrenje moglo racionalizirati ili pojednostaviti u državama

članicama?
Kao rezultat WP1.a., u skladu s Direktivom i komplementarno "Vodećim načelima i pokazateljima za rad nacionalnih
kontaktnih točaka (NCP) prema Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU"28, Vodećim načelima
razvijeni su kako bi pružili preporuke za poboljšanje informacija koje se građanima pružaju o sustavima
prethodnog odobrenja prema Direktivi. Svrha ovih Vodećih načela je postaviti ključna načela koja će pomoći NCP-
ovima da pruže transparentnije, pristupačnije i razumljivije informacije usmjerene na pacijenta o prethodnom
odobrenju. Vodeća načela pokrivaju sljedeća glavna područja: 1) transparentnost prethodnog odobrenja
28
https://ec.europa.eu/health/sites/default/files/cross_border_care/docs/
2019_ncptoolbox_ncp_guiding_principles_crossborder_en.pdf.
32

sustavi; 2) jasnoću i dosljednost postupaka prethodnog odobrenja; 3) razumljive informacije o prethodnom odobrenju.
Načela su namijenjena i državama članicama i zemljama EGP-a EFTA-e sa i bez sustava prethodnog odobrenja, no
prvenstveno su usmjerena na države članice i zemlje EGP-a EFTA-e u kojima pacijenti moraju zatražiti prethodno
odobrenje od države članice osiguranja (gdje je pacijent osiguran) prije traženja zdravstvene zaštite prema
Direktivi u drugoj državi članici i zemlji EGP-a EFTA-e. Vodeća načela ostavljaju prostor za postojeće organizacijske
razlike između država članica i zemalja EGP-a i EFTA-e (uključujući jedinstveni postupak prethodnog odobrenja u
skladu s Direktivom i Uredbama).
3.4 Na koji bi se način administrativni postupci mogli poboljšati za dobrobit pacijenata u

skladu s odredbama Direktive?
Ishod prikupljanja podataka za WP1.b. bio je skup nacionalnih izvješća o zemljama i sažetak rezultata predstavljenih
u analitičkom izvješću o 'mapiranju i analizi administrativnih postupaka: nacrt analitičkog izvješća'.
Podaci prikupljeni na nacionalnoj razini analizirani su u svrhu utvrđivanja mogu li se bilo koji od administrativnih
postupaka/zahtjeva za prekograničnu zdravstvenu skrb smatrati potencijalno neopravdanom preprekom za pacijente
u svjetlu članaka 7. stavka 7. i 9. stavka 1. Direktiva. Konkretno, oni postupci/zahtjevi koji su se, na temelju ove
procjene, činili potencijalno diskriminirajućima/temeljenima na diskriminirajućim kriterijima, ili nepotrebnim i
nerazmjernim s ciljem koji se želi postići, ili potencijalno neopravdanim preprekama slobodnom kretanju pacijenata,
usluga odnosno robu. Štoviše, pri procjeni prikupljenih podataka s obzirom na pragove koji se ne mogu nadoknaditi
za prekograničnu zdravstvenu skrb u zemljama, također su uzeti u obzir zahtjevi članka 7. stavka 4. Direktive.
Posebno u pogledu nadoknade, primijećeno je da je identifikacija potencijalno diskriminirajućih zahtjeva provedena

u svjetlu članka 7. stavka 7., prema kojem države članice i zemlje EGP-a i EFTA-e mogu primijeniti iste administrativne
formalnosti koje bi primijenile da se tretman pruža u zemlji. Štoviše, tamo gdje su utvrđene potencijalne prepreke,
također je razmatrano mogu li se smatrati objektivno opravdanima s obzirom na razloge navedene u istoj odredbi
Direktive.
Za identifikaciju potencijalnih problema u vezi s upravnim postupcima u obzir su uzeti i drugi čimbenici. Na primjer,
ako se utvrdi da samo nekoliko zemalja nameće određene dodatne zahtjeve u usporedbi s drugima za postizanje
istog cilja, može biti potrebna daljnja procjena nužnosti i proporcionalnosti prijašnjih zahtjevnijih zahtjeva.
Štoviše, administrativni postupci/zahtjevi koji su već smatrani preprekama pacijentima u prethodnim izvješćima
Komisije o temi prekogranične zdravstvene zaštite također su korišteni kao primjeri/mjerila/pokazatelji za ovu
analizu.
Gdje god je bilo dostupno, također je razmotreno svako opravdanje ili svrha za identificirane opterećujuće zahtjeve.
Analiza podataka pokazala je da se određeni administrativni postupci/zahtjevi u državama članicama EU-a i zemljama
EGP-a i EFTA-e mogu smatrati stvaranjem potencijalno neopravdanih prepreka za pacijente koji traže prekograničnu
zdravstvenu skrb prema Direktivi.
S obzirom na postupke prethodnog odobrenja, potencijalni problemi identificirani su u 21 državi članici i zemljama
EGP-a i EFTA-e. Na primjer, u jednoj zemlji EEA EFTA, ova procjena
33

u vezi s nedostatkom informacija i/ili jasnoćom zahtjeva koji se odnose na administrativne postupke za prethodno
odobrenje; u drugoj državi članici smatra se da činjenica da je prethodno odobrenje izborno, ali se unatoč tome
preporučuje, može izazvati nesigurnost kod pacijenata u pogledu opsega njihovih obveza (osim činjenice da kada
pacijenti odluče iskoristiti ovu mogućnost, vrlo opširne informacije moraju biti navedene u zahtjevu, što se ne čini
potrebnim u većini drugih zemalja). U drugoj državi članici pronađene su nedosljednosti u informacijama koje se
daju pacijentima o zahtjevima postupka (tj. razlike između zahtjeva u zakonodavnom okviru i onih uključenih u
predloške modula zahtjeva za prethodno odobrenje). U tri zemlje potencijalno utvrđene prepreke ticale su se
potrebe da pacijenti, zajedno sa zahtjevom, podnesu dokumentaciju koju je izdao izravno inozemni pružatelj
zdravstvenih usluga (bilo kojom se potvrđuju informacije o zdravstvenoj skrbi koju će dobiti u inozemstvu ili o
pružatelju zdravstvene skrbi i/ili njegovoj dostupnosti pružiti traženu uslugu) za koje se čini da se ne traže u
većini zemalja. U drugim državama članicama potencijalno se mogu pojaviti prepreke za pacijente do te mjere da
se od njih može tražiti da daju informacije o dostupnosti zdravstvene skrbi i/ili vremenu čekanja na uslugu u zemlji
osiguranja. U jednoj od spomenutih država članica takve informacije moraju se dostaviti putem potvrda iz najmanje
dvije bolnice u državi članici. S jedne strane, čini se da je svrha ovog zahtjeva u skladu s Direktivom (tj. usmjerena
na procjenu može li se liječenje pružiti u zemlji osiguranja unutar razumnog vremenskog okvira); međutim, s
druge strane, nužnost i razmjernost traženja takvih informacija od podnositelja zahtjeva mogla bi se dodatno
procijeniti, jer se čini da tijelo koje rješava zahtjeve treba procijeniti (a ne podnositelj zahtjeva dokazivati) može li
se tražena zdravstvena zaštita pružiti u zemlji zdravstvenog osiguranja u razumnom vremenskom roku (i, ako je
tako, dati pacijentu pojedinosti o dostupnosti usluge u njegovoj zemlji). Nadalje, u nekim državama članicama
moglo bi se pružiti više jasnoće za pacijente o tome hoće li i u kojim slučajevima dokumenti koje su dostavili
strani/neugovoreni liječnici biti prihvaćeni kao dokaz prethodnog odobrenja (u skladu s člankom 7. stavkom 7.
Direktive). Konačno, samo u državama članicama utvrđeno je da su ovjereni prijevodi navedeni kao obvezni zahtjev
u nacionalnim izvorima.
Prikupljeni podaci o postupcima prethodnog odobrenja također su poslužili za razvoj „Vodećih načela za pružanje
informacija o sustavima prethodnog odobrenja u državama članicama”, s ciljem pružanja smjernica o tome kako
se administrativni postupci za PA mogu poboljšati za dobrobit pacijenata u skladu s s odredbama Direktive.
Što se tiče postupaka nadoknade, potencijalni problemi također su identificirani u 12 država članica i zemalja EGP-
a i EFTA-e. Što se tiče prethodnog odobrenja, u jednoj zemlji EGP-a i EFTA-e ova se procjena odnosila na nedostatak
informacija i/ili jasnoće zahtjeva koji se odnose na administrativne postupke za traženje naknade. U jednoj državi
članici čini se da se potencijalna prepreka za pacijente odnosi na zahtjev prema kojem sva dokumentacija koju
pacijenti predaju mora biti zakonski izdana i ovjerena od strane nacionalnog tijela te mora biti službeno prevedena.
U drugoj državi članici utvrđeno je da zahtjev za nadoknadom troškova treba sadržavati procjenu "učinkovitosti
liječenja", što se može smatrati potencijalnom preprekom za pacijente koji bi se mogli suzdržati od pristupa
prekograničnoj zdravstvenoj skrbi ako bi nadoknada troškova zapravo bila na temelju aleatorne procjene (tj.
učinkovitosti koja se ne može procijeniti ex ante). U DČ, uz zahtjev za nadoknadu troškova, pacijenti su dužni
navesti jesu li podnijeli zahtjev za nadoknadu troškova kod privatnog osiguravajućeg društva, dok u drugoj DČ
moraju navesti imaju li putno osiguranje s medicinskim pokrićem. Takvi zahtjevi također bi se potencijalno mogli
uzeti u obzir
34

kao neopravdane prepreke, ovisno o tome mogu li i u kojoj mjeri utjecati na pravo pacijenata na naknadu troškova,
kao i s obzirom na to da pacijenti u većini zemalja nisu dužni dati takve podatke.
Osim toga, u dvije države članice pacijenti trebaju dostaviti (bilo uz zahtjev ili na računu koji treba dostaviti da
potkrijepi zahtjev) posebno tehničke podatke o zdravstvenoj skrbi pruženoj u inozemstvu (npr. klasifikacijske šifre
liječenja), što se može činiti posebno teškim za biti poznati pacijentima. U jednoj od tih država članica jedan od
uvjeta za zahtjeve za nadoknadu troškova također je podnošenje „prihvatljivog dokaza o plaćanju” i s obzirom na
to da nema dodatnih specifikacija ovog širokog pojma, pacijentima se možda neće činiti jasnim što će u praksi
biti prepoznati kao 'prihvatljiv' dokaz nakon povratka. U jednoj zemlji, karte za let moraju se podnijeti sa zahtjevima
za povrat novca, au četiri države članice mogu se tražiti ovjereni prijevodi, koji se ne čine potrebni za istu svrhu u
drugim državama članicama. Konačno, u drugim državama članicama utvrđeno je da su potencijalne prepreke za
pacijente povezane s postojanjem pragova koji se ne mogu nadoknaditi, što može zahtijevati detaljniju procjenu
u odnosu na zahtjeve članka 7. Direktive.
3.5 Kako su NCP-ovi preuzeli skup alata za 2019. i kako bi se informacije o pacijentima
mogle dodatno poboljšati?
Na temelju pisanog upita upućenog nacionalnim kontakt točkama, istraženo je kako su NCP-ovi preuzeli paket
alata za 2019., čiji su potpuni rezultati predstavljeni u izvješću o „dogovorima NCP-a o savjetovanju s ključnim
dionicima”. Uočeno je da je šest država članica navelo da smatraju Toolbox vrlo korisnim; 16 pronaći Toolbox
koristan u određenoj mjeri. Također, većina država članica (16) navela je da njihov NCP implementira Toolbox, na
primjer jer se informacije iz Toolboxa nalaze na web stranici NCP-a. Na temelju online upitnika za dionike pokazalo
se da organizacije pacijenata, zdravstveni osiguravatelji i pružatelji zdravstvenih usluga nisu dobro upoznati s
Toolboxom, a samo je jedan ispitanik naveo da se Toolbox koristi u njihovoj organizaciji.
3.6 Koje su mehanizme savjetovanja NCP-ovi uspostavili s pružateljima zdravstvenih

usluga, zdravstvenim osiguravateljima i organizacijama pacijenata i ima li prostora
za poboljšanje?
U našem izvješću o 'dogovorima NCP-a o savjetovanju s ključnim dionicima', dogovori o savjetovanju mapirani su
iz 1) perspektive NCP-a i 2) iz perspektive dionika. Sažetak rezultata o uspostavljenim mehanizmima konzultacija iz
njihove perspektive dan je u sljedeća dva odlomka.
3.6.1 Organizacija konzultacija iz perspektive NCP-a
Čini se da većina država članica koje su odgovorile na pisani upit imaju dogovore o konzultacijama s organizacijama
pacijenata (12), zdravstvenim osiguravateljima (11) i pružateljima zdravstvenih usluga (13). Međutim, za značajan
udio država članica ti dogovori za savjetovanje nisu održani tijekom prošle godine (za 7 ne s organizacijama
pacijenata, za 4 ne s zdravstvenim osiguravateljima, a za 7 ne tijekom prošle godine s pružateljima zdravstvenih
usluga). Na pitanje kada se te konzultacije održavaju, velika većina (17 država članica) navela je da se održavaju
samo povremeno na zahtjev.
Prevodeći ovo na učestalost konzultacija, čini se da to odgovara "iznimno" za priličan udio država članica (8).
Svi ispitanici su upitani je li proces konzultacija formalno uređen kroz (pisane) dogovore o konzultacijama između
NCP-a i pacijenta
35

organizacijama, zdravstvenim osiguravateljima ili pružateljima zdravstvenih usluga. Ovo je pitanje također
postavljeno onim ispitanicima koji su naveli da se ne konzultiraju s dionicima, jer iako se konzultacije možda ne
održe, formalizirani proces može postojati. Rezultati su pokazali da takav formalizirani proces postoji u manje od
jedne trećine država članica, pri čemu je 6 država članica navelo da postoji kod organizacija pacijenata, 9 kod
zdravstvenih osiguravatelja i 7 kod pružatelja zdravstvenih usluga. Za one ispitanike koji su naveli da imaju
formalne dogovore s organizacijama pacijenata, zdravstvenim osiguravateljima i/ili pružateljima zdravstvenih
usluga, ispitanici iz 5, 7 i 5 država članica naveli su da se ti dogovori o savjetovanju sklapaju u suradnji s dionicima.
Unatoč tome što se čini da se dogovori za savjetovanje ne odvijaju na strukturnoj osnovi, velika je većina (28
ispitanika iz 22 različite države članice) navela da se ne suočavaju s izazovima. Oni koji su ukazali na postojanje
izazova, na primjer su izjavili da je teško uključiti dionike.
3.6.2 Aranžmani konzultacija iz perspektive dionika
Organizacije pacijenata, pružatelji zdravstvenih usluga i zdravstveni osiguravatelji također su upitani održavaju li
se konzultacije između njih i NCP-ova. 13 od 21 dionika koji su odgovorili na pitanje, odgovorili su pozitivno, što
ukazuje da se održavaju konzultacije između njihove organizacije i NCP-a. Od ovih 13, 4 su navela da je NCP
odgovoran za te konzultacije; 6 da je to zajednička odgovornost. Što se tiče formalnih dogovora, samo su 2 dionika
navela da su formalno dogovoreni, što se radi u suradnji s njihovom organizacijom. Samo je 1 ispitanik naveo da
postoji proces za evaluaciju i poboljšanje procesa konzultacija, koji se sastoji od skupine stručnjaka koji daju
smjernice za suradnju.
3.7 Koji su RACER indikatori prikladni za buduće praćenje i evaluaciju Direktive
Logika intervencije razvijena je retrospektivno za dva aspekta Direktive: jedan za prava pacijenata i drugi za suradnju
za rijetke i složene bolesti, uključujući uspostavu ERN-ova. Oni su pružili koristan pregled i osnovu za utvrđivanje
dugog popisa kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja za praćenje i evaluaciju Direktive, koji su predstavljeni u
analitičkom izvješću o 'Logici intervencije i povezanim pokazateljima za potrebe evaluacije. U sljedećim odjeljcima
navedeni su kvalitativni i kvantitativni pokazatelji zajedno s potencijalnim izvorima podataka za svaki od kriterija
evaluacije. Oni su ocijenjeni i raspravljeni gdje je to bilo moguće tijekom radionice dionika. U nastavku se nalazi i
sažetak rasprava na radionici.
3.7.1 Pokazatelji za potrebe evaluacije – prava pacijenata
Trenutna studija imala je za cilj nadgraditi prethodna izvješća u području prekogranične zdravstvene zaštite i
postojeći skup dokaza iz pregleda literature te utvrditi kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja koji se
mogu koristiti u prvom stupnju za evaluaciju Direktive. Oni su povezani s logikom intervencije Direktive i strukturirani
prema standardnim kriterijima ocjenjivanja učinkovitosti, učinkovitosti, relevantnosti, koherentnosti i dodane
vrijednosti EU-a.
Učinkovitost
Pokazatelji u ovom odjeljku razmatraju koliko su Direktiva i povezane aktivnosti bile uspješne u postizanju (ili
napredovanju) prema svojim ciljevima. Stoga bi pokazatelji učinkovitosti trebali mjeriti učinke Direktive.
36

Kvalitativni pokazatelji • Percepcija Kvantitativni pokazatelji • Broj Izvori podataka
o jasnoći odgovornosti u vezi s dolaznih i odlaznih pacijenata po EU Kvalitativno

prekograničnom zdravstvenom skrbi; Intervjui
• Percepcija o jasnoći pravila o državi članici po godini (po kategoriji Ciljana anketa (organizacije pacijenata,
nadoknadi troškova prekogranične liječenja ako je dostupno); • Broj
zdravstvene skrbi; • Percepcija o Zdravstveni radnici, tijela za zdravstveno osiguranje,
opsegu i jasnoći informacija koje ljudi koji NCP-ovi)
pružaju NCP (prava i ovlaštenja). su dobili naknadu za zdravstvenu Studija slučaja
skrb pruženu u drugom Podaci Eurobarometra
Država članica; • Komisija on-line javno savjetovanje
Broj postupaka prethodne
autorizacije koji
nisu prethodni
protiv Kvantitativno
postupci autorizacije (zaprimljeni, Godišnja izvješća o podacima
odbijeni i autorizirani zahtjevi); • Broj Pregled nacionalnih dokumenata
prethodnih obavijesti (ako se provode) Ciljana anketa (NCP/zdravstvena
o iznosu koji treba nadoknaditi
troškovima
i osiguranja)
liječenja; • Ukupni iznos (u eurima)
koji Zahtjev za podacima od pučkog
nadoknađuje svaka država (za pravobranitelja, suda, ministarstava
zdravstvenu skrb sa i bez prethodnog zdravstva o pritužbama pacijenata
odobrenja).
Registri pacijenata
Nacionalne smjernice
Učinkovitost
Pokazatelji u odjeljku učinkovitosti razmatraju odnos između razine inputa (troškova i resursa)
dostupnih Direktivi u usporedbi s rezultatima i koristima koje generiraju različiti dionici.
Kvalitativni pokazatelji • Percepcija Kvantitativni pokazatelji • Izvori podataka
administrativnog opterećenja pacijenata, Administrativni troškovi za obradu Kvalitativno

zdravstvenih radnika i tijela zahtjeva za prethodno odobrenje i Intervjui (zdravstveni radnici, tijela
zdravstvenog osiguranja (opterećenje nadoknada (uključujući troškove zdravstvenog osiguranja, NCP)
treba definirati kao dodatno
na nacionalne
u odnosu prijevoda, prilagodbu zdravstvenom
sustavu Ciljana anketa
situacije). i izračun iznosa koji treba nadoknaditi);
vremena Komisija on-line javno savjetovanje
čekanja za obradu zahtjeva za
prethodnu autorizaciju; •
Administrativno vrijeme čekanja za Kvantitativno
• Administrativni obradu Ciljana anketa (fondovi zdravstvenog
zahtjeva za nadoknadu; • Broj pritužbi osiguranja, NCP)
pacijenata na administrativne Godišnja izvješća o podacima
postupke.
Relevantnost
Pokazatelji relevantnosti promatraju promjene u potrebama utvrđenim tijekom procjene utjecaja i

trenutne potrebe te njihov odnos s navedenim ciljevima Direktive.
Kvalitativni pokazatelji Kvantitativni pokazatelji Izvori podataka
37

• Percepcija trenutnih i budućih potreba N/A Kvalitativno

građana EU za prekograničnom Intervjui (zdravstveni radnici, tijela
zdravstvenom skrbi; • Percepcije zdravstvenog osiguranja, NCP)
tehnološkog razvoja s implikacijama Ciljana anketa
na aktivnosti koje provode NCP, na Komisija on-line javno savjetovanje
zdravstveni radnici, tijela zdravstvenog
osiguranja; • Percepcije tehnološkog
razvoja s implikacijama na suradnju
država članica u prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti.
na
Koherentnost
Pokazatelji u ovom odjeljku razmatraju sinergije različitih članaka i povezanih radnji omogućenih Direktivom (unutarnja
usklađenost) koje utječu na njenu konačnu izvedbu. Slično tome, koherentnost će promatrati koliko je Direktiva u skladu s
radnjama povezanih dijelova zakonodavstva koji se odnose na prekograničnu zdravstvenu skrb.
Kvalitativni pokazatelji • Kvantitativni pokazatelji • Broj Izvori podataka
Percipirana jasnoća odnosa između pokrenutih sudskih procesa oko Kvalitativno

Intervjui (tijela za
Direktiva i socijalna upravni zdravstveno osiguranje, NCP)
Uredba o Koordinacija postupci. Ciljana anketa
sigurnosti. Kvantitativno
Podaci zahtjev iz
pučki pravobranitelj, sud, ministarstva

pacijenata
zdravlje na
pritužbe
EU dodana vrijednost
Naposljetku, pokazatelji dodane vrijednosti na razini EU-a uzimaju u obzir one promjene koje se mogu pripisati intervenciji
EU-a koja je izvan svake nacionalne akcije.
Kvalitativni pokazatelji Kvantitativni pokazatelji Izvori podataka
• Percipirano korist od N/A Kvalitativno

potporu koju EU pruža pacijentima Intervjui (tijela za
u vezi s prekograničnom zdravstveno osiguranje, NCP,
zdravstvenom skrbi ministarstva zdravstva)
usluge; • Ciljana anketa
Percipirano korist od Studija slučaja
potporu koju EU pruža državama
članicama
s obzirom na prekograničnu
suradnju u zdravstvu.
38

3.7.2 Sažetak rasprave na radionici – Prava pacijenata
Gore navedeni kvalitativni i kvantitativni pokazatelji procijenjeni su i raspravljeni gdje je to bilo moguće tijekom radionice
dionika.
Pokazatelji učinkovitosti
Velika većina sudionika složila se da su svi kvalitativni pokazatelji o percepcijama o jasnoći odgovornosti, ulogama
naknade troškova i informacijama koje pružaju NCP vrlo relevantni i vrlo izvedivi za prikupljanje. S druge strane, niz
kvalitativnih pokazatelja smatralo se neizvedivim za prikupljanje: opseg i jasnoća informacija koje pružaju zdravstveni
radnici, kontinuitet skrbi, promjena u suradnji država članica u prekograničnom pružanju zdravstvene zaštite i promjena
u usporedivosti sigurnosti i kvalitetu zdravstvene skrbi diljem EU (što bi povećalo transparentnost i usporedivost
zdravstvene skrbi u EU). To su ipak informacije koje mogu pružiti pacijenti i njihovi predstavnici.
Glavni (u smislu relevantnosti i izvedivosti) kvantitativni pokazatelji učinkovitosti bili su (i) broj postupaka prije davanja
odobrenja u odnosu na postupke bez prethodnog odobrenja (podijeljeno na primljene, odbijene i odobrene zahtjeve); broj
prethodnih obavijesti (ako se provode) o iznosu koji treba nadoknaditi i trošku liječenja; ukupni iznos koji nadoknađuje
svaka država (za zdravstvenu skrb sa i bez prethodnog odobrenja). Ove „sirove podatke” države članice navode u
godišnjem izvješću o podacima uz neke iznimke.
Daljnji pokazatelji su ušli u uži izbor gdje je, iako je izražena zabrinutost zbog izvedivosti, relevantnost ovih pokazatelja
visoka: (i) Broj dolaznih i odlaznih pacijenata po državi članici EU godišnje; (ii) Broj ljudi koji su dobili naknadu za
zdravstvenu skrb pruženu u drugoj državi članici. Ti se podaci također navode u godišnjem izvješću Komisije o
podacima, no pojavljuju se problemi s izvješćivanjem koji su objašnjeni u tim izvješćima Komisije. Konkretnije, sudionici
su objasnili da se u nekim zemljama (npr. Austriji, Nizozemskoj) naknade od osiguranih osoba koje primaju prekogranične
zdravstvene tretmane za koje nije potrebno prethodno odobrenje tretiraju kao domaći zahtjevi za naknadu i stoga se
posebno ne bilježe. Posebno se bilježe samo slučajevi u kojima prethodno odobrenje nije izvršeno zbog hitne
medicinske pomoći tijekom privremenog boravka u inozemstvu. Nadalje, razlika u izvješćivanju podataka o prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti između Direktive i Uredbe možda neće biti utvrđena (npr. Francuska).
Ostali pokazatelji koji su bili na dugom popisu smatrani su niskom relevantnošću i neizvedivim za prikupljanje: (i) Broj
novih bilateralnih sporazuma između država članica koji se mogu pripisati Direktivi; (ii) Broj prekograničnih pritužbi
pacijenata na pružatelje zdravstvenih usluga; (iii) Ishode prijavljenih prekograničnih pacijenata; i (iv) Promjena udaljenosti
koju su pacijenti priješli do prekogranične zdravstvene ustanove.
Pokazatelji učinkovitosti pokrivaju troškove i koristi sustava. Iako se različiti troškovi obično plaćaju unaprijed, koristi se
skupljaju godinama i često ih je teže unovčiti. Ipak, jedan kvalitativni i više kvantitativnih pokazatelja ušli su u uži izbor.
Kvalitativni pokazatelj zadržan je percepcija administrativnog opterećenja pacijenata, zdravstvenih radnika i tijela
zdravstvenog osiguranja. Dionici su komentirali da bi administrativno opterećenje trebalo definirati kao dodatno uz
nacionalne situacije. Ako je posebno dodatno
39

zadaci/radnje su definirani po slučaju, procjena se može napraviti na temelju prosječnih troškova. Ovaj pokazatelj je
ažuriran u skladu s tim.
Kvantitativni pokazatelji uključuju administrativno vrijeme čekanja za obradu (tj. vrijeme obrade) zahtjeva za (i) prethodno
odobrenje i (ii) naknade. Ti se podaci također navode u godišnjem izvješću Komisije o podacima, no pojavljuju se
problemi s izvješćivanjem koji su objašnjeni u tim izvješćima Komisije.
Ostali kvantitativni pokazatelji imali su manju izvedivost, ali zbog njihove visoke relevantnosti, predlažemo da ih uključite
u uži izbor. Prvi su administrativni troškovi za obradu zahtjeva za prethodnu autorizaciju i nadoknada. Sudionik radionice
objasnio je da zdravstveni djelatnici i osiguravatelji obično imaju približan prosječni FTE resurs raspoređen za obradu
određene skupine pacijenata ili poslovne operacije. Ove vrste kvantifikacija obično se koriste za opće planiranje usluga i
resurse i trebaju biti dostupne za analizu troškova i koristi.
Drugi pokazatelj s nešto manjom izvedivošću prikupljanja podataka je broj pritužbi pacijenata na administrativne
postupke. Sudionici radionice dodali su da su države članice dužne uspostaviti službeni postupak za pritužbe i žalbe,
au nekim državama članicama i centraliziranu evidenciju primljenih pritužbi. Predloženo je da, iako mnogi pacijenti
pristupaju prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti preko privatnih pružatelja usluga koji ne odgovaraju izravno NCP-ovima,
osiguravajućim tijelima ili uredima pučkog pravobranitelja, informacije o pritužbama pacijenata trebaju biti dostupne i o
javnim i o privatnim pružateljima usluga (moguće nakon jamstva odgovarajućeg pružanja osjetljivih informacija na
pravoj razini agregacije). Međutim, potrebno je daljnje istraživanje postupaka pritužbi pacijenata kao izvora podataka
kako bi se provjerila izvedivost ovog pokazatelja o učinkovitosti administrativnih postupaka u kontekstu prekogranične
zdravstvene zaštite.
Indikatori relevantnosti
Svi pokazatelji relevantnosti su kvalitativne prirode i sudionici radionice sugerirali su da bi bilo teže prikupiti podatke o
takvim aspektima. Unatoč tome, studijski tim je predložio da se oni zadrže u užem izboru jer prema njihovom iskustvu
dionici mogu pružiti takve informacije putem ankete i intervjua. Jedan primjer je percepcija o sadašnjim i budućim
potrebama građana EU-a za prekograničnom zdravstvenom skrbi. Dok je bilo
na radionici je predloženo korištenje ankete Eurobarometar, također je predloženo da takva pitanja mogu biti dio
Komisije na internetskom javnom savjetovanju. Budući da organizacije pacijenata nisu bile zastupljene na radionici, javno
savjetovanje može predstavničkim tijelima pružiti priliku da doprinesu.
Indikatori koherentnosti
Pokazatelji koherentnosti uključuju jedan kvantitativni i jedan kvalitativni pokazatelj. Kvantitativni pokazatelj govori o broju
pokrenutih sudskih postupaka o upravnim postupcima. Iako ove informacije možda nisu dostupne u svim državama
članicama, reprezentativni odabir ili studije slučaja mogu pružiti uvid u trendove. Kvalitativni pokazatelj koji treba prikupiti
radi dosljednosti je percipirana jasnoća odnosa između Direktive i Uredbe o koordinaciji socijalne sigurnosti.
EU pokazatelji dodane vrijednosti
Predložena su dva kvalitativna pokazatelja za mjerenje EU dodane vrijednosti Direktive o percipiranoj dobrobiti podrške
koju EU pruža (i) pacijentima i (ii) državama članicama u pogledu prekograničnih zdravstvenih usluga. Za potonje je
koristan izvor podataka
40

Studija Komisije o projektima prekogranične suradnje u zdravstvu u 2018.29 DG REGIO također ima
korisne informacije o ulaganjima u države članice. Međutim, u oba slučaja evaluacija bi trebala
procijeniti pripisivi učinak Direktive na prekograničnu zdravstvenu zaštitu.
3.7.3 Pokazatelji za potrebe evaluacije – ERN
Trenutna studija imala je za cilj nadogradnju dostupnih podataka i utvrđivanje mješavine kvantitativnih
i kvalitativnih pokazatelja koji se mogu koristiti u prvom stupnju za ocjenu Direktive za mjerenje
napretka koji je postignut na ERN-ovima. Oni su također bili povezani s specifičnom logikom intervencije
i strukturirani prema standardnim kriterijima evaluacije učinkovitosti, učinkovitosti, relevantnosti,
koherentnosti i dodane vrijednosti EU-a.
Učinkovitost
Pokazatelji u ovom odjeljku razmatraju koliko su ERN-ovi i povezane aktivnosti bili uspješni u
postizanju (ili napredovanju) prema svojim ciljevima. Stoga bi pokazatelji učinkovitosti trebali mjeriti
učinke procesa (a ne rezultate i utjecaje) povezane s ERN-ovima. Predloženi su pokazatelji za 4
dimenzije učinkovitosti ERN-ova: Podrška dijagnozi i liječenju pacijenata s rijetkim i složenim
bolestima, Utjecaj istraživanja na rijetke i niske prevalence i složene bolesti, Dijeljenje znanja koje
pomaže pacijentima s rijetkim bolestima i složenim stanjima da dobiju dijagnozu i liječenje i svijest
o dostupnim alatima za dijagnosticiranje i liječenje pacijenata s rijetkim bolestima i složenim stanjima.
Kvalitativni pokazatelji Potpora Kvantitativni pokazatelji Izvor podataka
dijagnozi i liječenju pacijenata s rijetkim i složenim bolestima • Percepcija CPMS sustava kao prikladne Kvalitativno
platforme za (i) razmjenu povjerljivih podataka o pacijentima i (ii) omogućavanje suradnje među zdravstvenim Intervjui sa
• Broj uspostavljenih
radnicima; • Percepcija relevantnosti ERN registara; • Percepcija ERN-ova;
učinaka izostanka • Brojna
naknade država
pružanje HCP članovi ERN-a
panela. članica s
HCP (punopravni članovi i pridruženi Ciljano
partneri) u ERN-ovima; pregled
• Ukupan broj pacijenata koje su liječili članovi ERN- Studija slučaja
ai Komisija
Pridruženi partneri (ako je moguće prema on-line javno

rijetkoj bolesti i složenom stanju); • Ukupan savjetovanje
broj bolnica koje sudjeluju u ERN-ovima (ukupno

i po Kvantitativno
Kontinuirano
MS); praćenje
• Ukupan broj pružatelja zdravstvenih usluga ERN-ovi
(specijaliziranih jedinica) koji sudjeluju u ERN- Ciljana

ovima (ukupno i prema anketa
MS); CPMS
• Ukupan broj pridruženih partnera (AP) zastupljenih ERN podaci
u kolekcija
ERN-ovi; Intervjui sa
• Broj ERN virtualnih savjetodavnih panela (ukupno EK, ERN i tijela javne
i po ERN-u); • Broj uspostavljenih ERN registara; vlasti
29
2018_crossbordercooperation_frep_en.pdf.
41

Kvalitativni pokazatelji Kvantitativni pokazatelji • Promjena Izvor podataka
broja rijetkih/složenihu bolesti obuhvaćenih ERN-

ovima; • Broj pacijenata u obuhvatu svih ERN-
ova; • Broj sa zakonodavstvom/postupkom za
potporu ERN aktivnostima.
od MS
Utjecaj istraživanja na rijetke i niske prevalencije i složene bolesti • Percipirana promjena u

obujmu • Uspostavljena suradnja brojnih istraživanja rijetkih/složenih;
Broj kliničkih ispitivanja od
bolesti /ustudija
Europi;• • istraživanje
Uočena promjena na
u kvaliteti provedenih
istraživanjaod strane
• Broj svih rijetkim/složenim
ERN-ova;
publikacija istraživanja
po svim suradnjama i na
ERN-ovima. bolesti
u Europi; • Percipirana promjena u obuhvatu rijetkih
Percipirana
bolesti ciljanih
važnost
istraživanja
ERN registara
u Europi;
za poboljšanje
•
istraživanja rijetkih/složenih bolesti u Europi.
na
Razmjena znanja koja pomaže pacijentima s rijetkim bolestima i složenim stanjima da dobiju dijagnozu i
liječenje • Percipirana relevantnost i učinkovitost sadržaja obuke koji pružaju ERN-ovi;
• Broj aktivnosti obuke koje su organizirale
koordinacije/članovi svih
• Percipirana važnost ERN-a ERN-

Smjernice kliničke prakse; • Percipirana ovi; • Broj pružatelja zdravstvenih usluga koji
promjena znanja o rijetkim i složenim bolestima za sudjeluju u aktivnostima obuke; • Broj razvijenih
zdravstvene radnike unutar postojećih ERN- najboljih praksi za mjerila kvalitete i sigurnosti; •
ova; • Percipirana promjena znanja o rijetkim i Broj kliničke prakse
složenim bolestima za zdravstvene radnike izvan
postojećih ERN-ova; • Percipirana promjena u
svijesti i korištenju alata i resursa dostupnih Smjernice javno dostupne.
na razini EU za zdravstvene radnike unutar
postojećih ERN-ova; • Percipirana promjena u
svijesti i korištenju alata i resursa dostupnih
na razini EU za zdravstvene radnike izvan
postojećih ERN-ova.
Svijest o dostupnim alatima za dijagnosticiranje i liječenje pacijenata s rijetkim bolestima i složenim

stanjima • Percipirana promjena profesionalne svijesti o alatima dostupnim na razini Unije; • Opis učinka
aktivnosti podizanja svijesti od strane EK-a za poboljšanje
• Broj
suradnje
aktivnosti
država
podizanja
članica.
svijesti o Orphanet bazi
podataka; • Broj aktivnosti podizanja svijesti o
Uredbi 883/2004; • Udio zdravstvenih radnika
koji koriste alate dostupne na razini Unije.
42

Učinkovitost
Pokazatelji u odjeljku učinkovitosti razmatraju odnos između razine inputa (troškova i resursa)
dostupnih ERN-ovima u usporedbi s rezultatima i koristima koje generiraju različiti dionici.
Kvalitativni pokazatelji Kvantitativni pokazatelji30 Izvor podataka
Troškovi i koristi ERN sustava • Percepcija ravnoteže Kvalitativno

troškova i koristi od uspostave ERN sustava od strane n/a Intervjui
dioničke skupine; • Percepcija razine resursa koje sa
države članice osiguravaju nacionalnim dionicima
članovima ERN-a; • Percepcija razine resursa koje EK Komisija

osigurava koordinatorima
on-line javnost
konzultacija
Grupa, ERN koordinatori i Odbor država članica;
• Percepcija ravnoteže troškova i koristi ERN sustava

u odnosu na tradicionalne modele usluge; •
Percepcija ravnoteže troškova i koristi od
postavljanja ERN sustava (npr. CPMS sustav, web
stranica, prevoditeljski alat); • Percepcija koristi
rane dijagnoze i pristupa liječenju za kvalitetu
života bolesnika; • Percepcija prednosti šire
stručnosti dostupnih od stručnjaka koji sudjeluju u
virtualnim konzultacijama; • Percepcija troškova
i koristi u odnosu na tradicionalni model.
Relevantnost
Pokazatelji relevantnosti promatraju promjene u potrebama utvrđenim na početku ERN-ova i trenutne

potrebe te njihov odnos s ciljevima ERN-a.
Kvalitativni pokazatelji Kvantitativni pokazatelji Izvor podataka
Relevantnost za zadovoljavanje potreba pacijenata s rijetkim i složenim bolestima Kvalitativni • Percipirana važnost ERN-
ova za • Broj poznatih rijetkih bolesti koje zadovoljavaju potrebe
u rijetkim
pacijenata;
bolestimai ikompleks
stanjima koja
niskenisu
prevalencije
obuhvaćena Intervjui
• Uočene
složenim sa
praznine
stanjima koja nisu obuhvaćena ERN-ovima. ERN-ove.
organizacije
pacijenata, javna
tijela
Kvantitativno
ERN prikupljanje podataka
Ciljana anketa
30 Imajte na umu da iako se troškovi i koristi mogu kvantificirati iu nekim slučajevima unovčiti, oni zahtijevaju
relevantne podatke i odgovarajuće (zdravstvene) ekonomske modele. Stoga je moguće da će se troškovi i
koristi ERN sustava oslanjati na kvalitativnu procjenu ovih aspekata. Kao primjer složenosti mjerenja koristi,
pogledajte članak o prednostima kvalitete života na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics explained/
index.php?title=Quality_of_life_indicators_-_measuring_quality_of_life.
43

Koherentnost
Pokazatelji u ovom odjeljku razmatraju sinergije različitih članaka i povezanih radnji omogućenih Direktivom (unutarnja
koherentnost) koje utječu na provedbu i upravljanje ERN-ovima. Slično tome, koherentnost će promatrati koliko je Direktiva
u skladu s radnjama srodnih dijelova zakona koji se odnose na ERN-ove.
Doprinos aktivnostima o rijetkim bolestima i složenim stanjima kao što je baza podataka Orphanet • Kvalitativno
Percepcija komplementarnosti i sinergije koju stvara Intervjui sa
• Broj država članica koje su usvojile zakonske EK i tijela javne vlasti

ili
nacionalne strategije/postupke za integraciju
ERN-ova u
Direktiva za potporu uzroku rijetkih bolesti u svoje nacionalne sustave Studije slučaja
Europi (uključujući sudjelovanje ERN-ova u

drugim inicijativama EU-a kao što je EJP RD) Kvantitativni
ERN podaci
kolekcija
Ciljana anketa
EU dodana vrijednost
Naposljetku, pokazatelji dodane vrijednosti na razini EU-a uzimaju u obzir one promjene koje se mogu pripisati intervenciji
EU-a koja je izvan svake nacionalne akcije.
ERN dodana vrijednost za pacijente s rijetkim i složenim bolestima • Percepcija dodane Kvalitativno
vrijednosti • Ukupan broj organizacija pacijenata zastupljenih u Razgovori s EK
ERN-ovi imaju više od nacionalnih akcija država i javnim tijelima
članica ERN-ovi
Studije slučaja
Kvantitativno
ERN prikupljanje
podataka
Ciljana anketa
3.7.4 Sažetak rasprave na radionici – Suradnja na rijetkim bolestima
Rasprave na radionici bile su usredotočene na pokazatelje koji su bili vrlo relevantni, ali su imali relativno nisku izvedivost
u smislu prikupljanja podataka. Sudionici su bili u velikoj mjeri angažirani i njihove su povratne informacije dale uvid u to
koji su pokazatelji najprikladniji i najpraktičniji.
Opće točke koje su sudionici iznijeli bile su zabrinutosti oko metoda prikupljanja podataka za kvalitativne pokazatelje. Te
su zabrinutosti uključivale identifikaciju pravih kontakata za informiranje o pokazatelju i praktične metode korištene za
dopiranje do relevantnih kontakata. Jedno pitanje koje se često postavljalo bilo je da je mogućnost prikupljanja podataka
promjenjiva ne samo od države članice do države članice, već i od ERN-a do ERN-a. Jedan pokazatelj može biti izvedivo
prikupiti u jednoj državi članici ili za jedan ERN, ali manje za drugu. Sudionici su se složili da bi daljnja rasprava o
pokazateljima bila od koristi. U daljnju raspravu trebalo bi uključiti i Radnu skupinu za praćenje i ostale koordinatore koji
nisu mogli prisustvovati radionici.
44

Za pokazatelje učinkovitosti u dijagnozi i liječenju, sudionici su prvo postavili pitanja o dostupnosti prikupljanja podataka
o utjecaju izostanka nadoknade troškova na pružanje panela. Za ovaj kvalitativni pokazatelj postojala je sugestija da
ciljanje članova ERN-a na pitanja o utjecaju izostanka nadoknade može učiniti pokazatelj izvedivim za prikupljanje
podataka. Također su se pojavili problemi s prikupljanjem podataka za promjenu vremena do dijagnoze pacijenata. Unatoč
dogovoru da je vrijeme do postavljanja dijagnoze vrlo relevantan pokazatelj, izvedivost prikupljanja kvantitativnih takvih
podataka dovedena je u pitanje. Bilo je malo rasprava o izvedivosti prikupljanja podataka za pokazatelje oko broja
pacijenata s rijetkim bolestima i složenim stanjem koji primaju skrb u drugoj državi članici, no većina je glasovala da
prikupljanje podataka ne bi bilo izvedivo. Mišljenje o izvedivosti pokazatelja broj država članica sa zakonodavstvom/
postupkom za podršku aktivnostima ERN-a bilo je podijeljeno, ali je postojao dogovor da je to važan pokazatelj za
procjenu integracije ERN-ova u nacionalne sustave.
Percipirana promjena u opsegu istraživanja rijetkih/složenih bolesti u Europi bila je prvi pokazatelj o kojem se raspravljalo
za odjeljak o pokazateljima učinkovitosti za
istraživački utjecaj. Nakon pojašnjenja da je ovo trebao biti kvalitativni pokazatelj, postignut je dogovor da bi moglo biti
izvedivo prikupiti ovaj pokazatelj. Zabrinutost je također izražena oko kvantitativnog pokazatelja broja kliničkih ispitivanja
koja provode ERN-ovi. Raspravljalo se o tome da se ove informacije lakše prikupljaju za neke ERN-ove nego za druge.
Klinička ispitivanja ne provode sami ERN-ovi pa podacima može biti teško pristupiti. Unatoč zabrinutostima, radna
skupina za kontinuirano praćenje ERN-a već je uključila ovaj pokazatelj u niz ključnih pokazatelja ERN-a. Potrebno je
dodatno istražiti probleme s kojima se određeni ERN-ovi suočavaju s prikupljanjem podataka o kliničkim ispitivanjima i
zašto.
Za pokazatelje učinkovitosti o svijesti o alatima za dijagnosticiranje i liječenje bolesnika s rijetkim bolestima i složenim
stanjima detaljnije su razmotrena dva pokazatelja. Prvi je bio broj aktivnosti podizanja svijesti o Uredbi 883/2004
(kvantitativno). U anketnom glasovanju o isplativosti prikupljanja podataka za ovaj pokazatelj bila su podijeljena mišljenja,
no u raspravi koja je uslijedila davana su pojašnjenja i prijedlozi za njegovo prihvaćanje. Bilo je sugestija da bi ove
aktivnosti podizanja svijesti o Uredbi 883/2004 mogle potjecati od NCP-ova, a možda i prikupljati od njih. Slično je
podijeljeno mišljenje o izvedivosti prikupljanja podataka za pokazatelj o broju upućivanja pacijenata s rijetkim bolestima
i složenim stanjima od strane zdravstvenih radnika u druge države članice prema Uredbi 883/2004. Pitanja pokrenuta
tijekom rasprave o ovom pokazatelju nastala su zbog razlika u procesima između država članica. U nekim državama
članicama ti se podaci ne prikupljaju sustavno ili ih je teško dobiti od tijela socijalne sigurnosti ili zdravstvenih
osiguravatelja. Iz tih je razloga ovaj pokazatelj odbijen.
Od pokazatelja učinkovitosti dijeljenja znanja, prvo se raspravljalo o percipiranoj relevantnosti ERN kliničkih smjernica.
Iako se tijekom ankete o glasovanju smatralo da ovaj pokazatelj ima malu izvedivost, kasnija rasprava je sugerirala da bi
mogao biti izvediv zbog svoje kvalitativne prirode. Druga dva pokazatelja izglasana su kao vrlo relevantna, ali imaju nisku
izvedivost prikupljanja podataka. Ovi pokazatelji su percipirana promjena znanja o rijetkim i složenim bolestima za
zdravstvene radnike izvan postojećih ERN-ova i percipirana promjena u svijesti i korištenju alata i resursa dostupnih na
razini EU za zdravstvene radnike izvan postojećih ERN-ova. Za pokazatelje poput ovih, gdje je izvedivost niska, ali su vrlo
relevantni, studije slučaja ili anketa mogu biti korisni pristupi prikupljanju podataka. Na kraju za ovaj odjeljak, broj svake
vrste
45

smatra se da je teško prikupiti podatke za aktivnosti razmjene znanja između ERN-ova (ukupno i po rijetkoj bolesti i
složenom stanju), jer je sugerirano da je, barem sa stajališta NCP-a, teško održavati pregled tekućih aktivnosti razmjene
znanja .
Rasprava o pokazateljima učinkovitosti bila je usredotočena na poteškoće povezane s kvantificiranjem troškova i koristi
povezanih sa složenim mrežama kao što su ERN-ovi, gdje stručne savjete može pružiti nekoliko stručnjaka iz mnogih
država članica. Izračunavanje troškova i koristi unutar ove složenosti na kvantitativni način ima mnogo poteškoća.
Kao takvi, kvalitativni pokazatelji učinkovitosti s manjom izvedivošću bili su favorizirani u odnosu na kvantitativne
pokazatelje. Zbog ovih rasprava tri su kvantitativna pokazatelja promijenjena u kvalitativne pokazatelje. Ovi pokazatelji bili
su dobrobiti ranije dijagnoze i pristupa liječenju u kvaliteti života pacijenata, dobrobiti šire stručnosti dostupnih od
stručnjaka koji sudjeluju u virtualnim konzultacijama te omjer troškova i koristi u odnosu na tradicionalni model.
Indikatori relevantnosti i koherentnosti
Za detaljnu raspravu iznijet je samo jedan pokazatelj od onih za relevantnost i koherentnost. Svi su prihvaćeni zbog
relevantnosti, a samo je "udio zdravstvenih radnika koji koriste bazu podataka Orphanet" predložen kao nizak.
EU pokazatelji dodane vrijednosti
Na kraju, za dodanu vrijednost EU-a, detaljnije se raspravljalo o 2 pokazatelja. Prva, percepcija dodane vrijednosti koju ERN-
ovi imaju izvan nacionalnih radnji država članica, imala je malu izvedivost na temelju ankete glasovanja. Nije bilo daljnjih
rasprava o ovom pokazatelju, ali se činilo da je vrlo relevantan i da bi se mogao prikupiti zbog svoje kvalitativne prirode.
Posljednji pokazatelj o kojem se raspravljalo bio je broj prekograničnih uputnica izvan zemlje prebivališta pacijenta (ali
još uvijek unutar EU/EEA). Rasprava o ovom pokazatelju potvrdila je poteškoće s dostupnošću podataka u nekim
državama članicama jer tijela socijalne sigurnosti ne prikupljaju sustavno informacije – kao što je gore navedeno. Zbog
te činjenice, pokazatelj se nije smatrao praktičnim
koristiti.
46

4 Zaključak i preporuke
4.1 S kojim se izazovima još uvijek suočavaju države članice kako bi bolje provele
Direktivu u zaštiti prava pacijenata?
Nadovezujući se na analizu web stranice koja je provedena u svjetlu studije za poboljšanje pružanja informacija u
2018. ,31 trenutna studija pokazala je da općenito još ima prostora za poboljšanje u pogledu pružanja informacija
pacijentima u kontekstu prekogranične zdravstvene zaštite. Na primjer, primijećeno je da manje od polovice web
stranica NCP-a pruža informacije o razlici između Uredbe i Direktive, a općeniti su nedostajali detaljni podaci o
pravima pacijenata. Štoviše, čini se da su informacije o prethodnom odobrenju nedostatne u mnogim državama
članicama, a dostupnost u pogledu popisa prethodnih odobrenja jedva da se poboljšala od 2018.: od 20 država
članica i 1 zemlje EGP-a i EFTA-e koje su provele prethodno odobrenje, 14 država članica ima iscrpno prethodno
odobrenje Popis autorizacija dostupan do danas (u usporedbi s 13 država članica u 2018.). Osim toga, pokazalo se
da se sadržaj popisa prethodnih odobrenja značajno razlikuje, s vrlo općenitim i širokim popisima prethodnih
odobrenja s jedne strane i opsežnim popisima s čak 180 zasebnih stavki s druge strane. Nadalje, analiza podataka
pokazala je da se u svim državama članicama određeni administrativni postupci ili zahtjevi za povrat troškova, kao
i prethodno odobrenje, mogu smatrati stvaranjem potencijalno neopravdanih prepreka za pacijente koji traže
prekograničnu zdravstvenu skrb prema Direktivi.
Kako bi se pružile preporuke za poboljšanje informacija o prethodnom odobrenju, razvijena su Vodeća načela .
Vodeća načela u skladu su s Direktivom i komplementarna su "Vodećim načelima i pokazateljima za rad nacionalnih
kontaktnih točaka (NCP) prema Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU"32. Svrha Vodećih
načela o prethodnom odobrenju je postaviti ključna načela koja će pomoći NCP-u da pruže transparentnije,
pristupačnije i razumljivije informacije usmjerene na pacijenta, pokrivajući sljedeća glavna područja: 1)
transparentnost sustava prethodnog odobrenja; 2) jasnoću i dosljednost postupaka prethodnog odobrenja; 3)
razumljive informacije o prethodnom odobrenju.
Što se tiče dogovora o savjetovanju između NCP-a i organizacija pacijenata, pružatelja zdravstvenih usluga i
zdravstvene skrbi, čini se da se oni ne provode u svim državama članicama na strukturnoj osnovi, iako to Direktiva
zahtijeva. Štoviše, u onim državama članicama u kojima se organiziraju konzultacije, to se često ne događa na
redovitoj ili strukturnoj osnovi. U isto vrijeme, čini se da velika većina država članica smatra da se ne susreću s
izazovima u vezi s dogovorima o savjetovanju. To bi moglo pokrenuti pitanja o tome koja bi trebala biti svrha
savjetovanja NCP-a s ključnim dionicima.
Skupina alata za 2019. koju je već široko usvojila većina NCP-ova mogla bi još uvijek biti od pomoći u daljnjem
poboljšanju provedbe Direktive. Konkretno, pacijenti bi mogli imati koristi od bolje primjene alata među
organizacijama pacijenata, zdravstvenim osiguravateljima i pružateljima zdravstvenih usluga, jer se čini da ti dionici
općenito nisu dobro upoznati s alatima za pružanje informacija o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Konačno, kako bi se olakšalo buduće praćenje i evaluacija provedbe Direktive, logika intervencije kao i odgovarajući
kvantitativni i kvalitativni pokazatelji razvijeni su kao dio tekuće studije. Treba ipak napomenuti da
31
Europska komisija. Studija o prekograničnim zdravstvenim uslugama: poboljšanje pružanja informacija pacijentima.
2018.
32
2019_ncptoolbox_ncp_guiding_principles_crossborder_en.pdf.
47

općenito, dionici su bili zabrinuti zbog dosljedne dostupnosti podataka u svim državama članicama
(i u svim ERN-ovima) i povezanim opterećenjem koje bi dodatno prikupljanje podataka predstavljalo
nacionalnim tijelima, tijelima zdravstvenog osiguranja i pružateljima zdravstvenih usluga.
Uži popis pokazatelja navedenih u ovoj studiji i povezana stajališta dionika pomoći će Komisiji da
zauzme stav o pokazateljima koji će se primijeniti za evaluaciju Direktive.
48
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se osigurala prava pacijenata u EU
Dodatak A Studije dobivene pretraživanjem literature WP1.a.
Br. naslova Autor ili organizacija Godina In- ili
isključujući
Dodatak A
1 Izvješće Komisije o primjeni Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj Izvješće Komisije Europskoj 2015 Isključujući
zdravstvenoj zaštiti (COM(2015) 421 final od 4. rujna 2015.) Parlament i Vijeće
2 Izvješće Komisije o primjeni Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj Izvješće Komisije Europskoj 2018 Isključujući
zdravstvenoj zaštiti (COM (2018) 651 final od 21. rujna 2018.) Parlament i Vijeće
3 Studija o prekograničnim zdravstvenim uslugama: poboljšanje informacija Napisao konzorcij Ecorysa, KU Leuven i GfK Belgija. Naručitelj 2018 Uključujući
pružanje pacijenata Europske komisije, Izvršna agencija za potrošače, zdravlje,
poljoprivredu i hranu Napisao Gesundheit Österreich Forschungs und
Planungs GmBH. Naručila Europska komisija, Glavna uprava za
4 Studija o prekograničnoj suradnji: kapitaliziranje postojećih inicijativa zdravlje i sigurnost hrane i potrošače, Izvršna agencija za zdravlje, 2018 Uključujući
za suradnju u prekograničnim regijama poljoprivredu i hranu. Financira Zdravstveni program Europske unije.
5 Evaluativna studija o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (uključujući Napisao KPMG Advisory Spa, Technopolis grupa, Empirica GmBH. 2014- Uključujući
Nacionalne kontaktne točke (NCP) Naručila Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost 2015
hrane.
6 Izvješće Europskog parlamenta o provedbi križa Europski parlament, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane 2018 Isključujući
Direktiva o graničnoj zdravstvenoj zaštiti (2018/2108(INI))
7 Izvješće Revizorskog suda o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti Europski revizorski sud 2019 Isključujući
8 Pristup definiranju koncepta "visoko specijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske Napisao konzorcij Ecorysa, Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu i EPOS- 2014 Uključujući
opreme" utemeljen na literaturi a za upravljanje zdravljem. Naručila Europska komisija, Glavna uprava
za zdravlje i sigurnost hrane.
Dodatne reference dobivene pretraživanjem Potencijalne prepreke

9 za pružatelje zdravstvenih usluga u prekograničnoj skrbi. Napisao konzorcij Ecorys, Erasmus University of Rotterdam i Spark 2017 Uključujući
Klijent: Europska komisija. Legal Network and Consultancy Ltd. Naručio European
49
Br. naslova Autor ili organizacija Godina u- ili

isključujući
Komisija, Izvršna agencija za potrošače, zdravstvo,
poljoprivredu i hranu Jedinica za zdravstvo.
10 Studija zdravstvenog sektora EU. Pripremio: EY u konzorciju s Technopolisom. 2017- Isključujući
Financira: Europska investicijska banka. 2018
12 Prekogranična zdravstvena zaštita u Europskoj uniji: procjena različitih oblika Napisali Ried, W. (Sveučilište Greifdwald) i Rau, HF 2017 Isključujući
financiranja. Inženjerski menadžment u proizvodnji i uslugama: 9(2); 13 (Sveučilište Greifdwald)
Direktiva o prekograničnoj skrbi: status provedbe. Eurohealth International,
22(1); Napisao Palm, W. (Službenik za razvoj diseminacije, 2016 Isključujući
Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike)
14 Prekogranična zdravstvena zaštita u Europi. Sažetak politike 14. Europski Napisali Footman K. et al. Uredili Regionalni ured SZO 2014 Uključujući
opservatorij za zdravstvene sustave i politike; za Europu i Europski opservatorij za zdravstvene sustave
i politike Uredili Wismar M. et al. Naručio Europski
15 Prekogranična zdravstvena zaštita u Europskoj uniji. Mapiranje i analiziranje opservatorij za zdravstvene sustave i politike 2011 Uključujući
prakse i politike.
16 činjenica i trendova iz saveznog zdravstvenog izvješćivanja u Njemačkoj Lampert T. i Kroll LE. Izdavač Institut Robert Koch, 2014 Isključujući
Berlin. GBE Compact 5(2).
17 Prekogranična zdravstvena zaštita. Pristup liječenju u drugoj EU ANEC Europsko udruženje za koordinaciju zastupanja 2018 Isključujući
zemlje: stavovi i iskustva potrošača potrošača u normizaciji aisbl.
Financijsku potporu Europske unije i EFTA-e
18 Usluge dijalize za turiste u regiji Veneto: kvalitativna studija Napisali Footman K. et al. 2014 Isključujući
19 Studija o pravima pacijenata u Europskoj uniji (vježba mapiranja): Napisao PRE-MAX Consortium. Naručitelj Europske 2016. Uključujući
komisije, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane
Urednici Glinos IA i Wismar M.
20 Bolnice i granice; sedam studija slučaja o prekograničnoj suradnji i interakcijama 2013 Isključujući
zdravstvenih sustava Naručio Europski opservatorij za zdravstvene sustave i
politike, Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i
21 Izvješće; Javna rasprava o mjerama za poboljšanje priznavanja recepata izdanih potrošače 2012 isključujući
u drugoj državi članici (članak 11. Direktive
2011/24/EU)
22 Posebno Eurobarometar 425 “Prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti Proveo TNS Opinion & Social na zahtjev Europske 2015 Uključujući
u Europskoj uniji” komisije, Opće uprave za zdravlje i potrošače (SANCO)
50

isključujući
23 Studija o prevođenju i višejezičnosti: javna služba prevođenja u Napisao prof. CV Angelelli. Komisije od strane Opće uprave za 2015 Uključujući
prekograničnu zdravstvenu zaštitu prevođenje Europske komisije.
24 Planirana prekogranična zdravstvena zaštita: Upitnik PD S2 Pacolet, J. & De Wispelaere F. (KU Leuven) 2015 Uključujući
Komisija od strane Europske komisije.
25 Mapiranje HTA metodologija u EU i Norveškoj Napisao Science & Policy, autor FB 2018 Uključujući
Kristensen. Naručitelj Europske komisije, Glavna uprava za zdravlje i
sigurnost hrane Napisao Gesundheit Österreich Forschungs- und
Planungs GmBH. Po narudžbi Europske komisije, Glavna uprava za
26 Studija o boljoj prekograničnoj suradnji za skupi kapital zdravlje i sigurnost hrane Proveli Delecosse E. et al. Koordinira Glavna 2016 Isključujući
ulaganja u zdravstvo uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku-jedinica za
interreg.
27 Europska prekogranična suradnja u zdravstvu: teorija i praksa 2018 Isključujući
Prekogranična suradnja i unutarnje granice Napisali Pacolet, J. &

28 Izvješće o praćenju naknade troškova zdravstvene zaštite za De Wispelaere F. (HIVA KU Leuven). Naručitelj Europske komisije, 2017 Uključujući
referentne godine 2014. i 2015 Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
Napisali Pucher, J. et al. (Metis
Komisija
GmBh, od
Panteia
straneBV,
Europske
AEIDL i CASE).
komisije,
Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Napisali Pacolet, J. & De
29 Ublažavanje pravnih i administrativnih prepreka u pograničnim regijama EU-a Wispelaere F. (KU Leuven) Komisija od strane Europske komisije za 2017 Uključujući
Opću upravu za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje.
30 Pravo na bolesničke naknade i njihovo korištenje od strane osoba s prebivalištem u državi članici 2016. Uključujući
koja nije nadležna država članica. Izvješće o S1 prijenosnim dokumentima
31 Zdravstveni turizam u EU Mainil, T., Eijgelaar E, Klijs J., Nawijn, J., Peeters P. Istraživanje za 2017 Isključujući
Odbor TRAN Zdravstveni turizam u EU: opće istraživanje, Europski
parlament, Odjel za strukturne i kohezijske politike.
51

isključujući
32 Odgovori regionalne zdravstvene politike na COVID-krizu Napisala Rosella Soldi (Progress Consulting Srl). Naručio 2020 Isključujući
Europski odbor regija.
33 Potencijalni utjecaji COVID-19 na regije i gradove EU-a Napisali Spatial Foresight, t33 i ÖIR. 2020 Isključujući
Naručio Europski odbor regija Napisali Pacolet, J. & De
Wispelaere F. (KU Leuven). Naručilo Europsko
34 Izvješće o praćenju naknade troškova zdravstvene zaštite za povjerenstvo, glavna uprava za zapošljavanje, socijalna 2015 Uključujući
referentne godine 2013. i 2014 pitanja i uključivanje Napisali Health Connect Partners i
Empirica.
35 Podaci država članica o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata slijede 2017 Uključujući
Direktiva 2011/24/EU Naručila Europska komisija, glavna uprava za zdravlje i
sigurnost hrane
52

Dodatak B Stavke mapiranja korištene u uključenim studijama WP1.a.

Studija Relevantne stavke ili teme mapiranja Javno:
2. Studija o prekograničnim prava i zahtjevi pacijenata (odredbe i uvjeti nadoknade), prethodno odobrenje
zdravstvenim uslugama:
poboljšanje (postupak i koja zdravstvena njega podliježe), informacije o direktivama i
pružanja informacija pacijentima propisima o socijalnom osiguranju, trebaju biti lako dostupni, engleski i službeni
jezik , kontakt podatke NCP-ova u drugim državama članicama. Na zahtjev:
Standardi kvalitete i sigurnosti, podaci o pružateljima zdravstvenih usluga
Geografski podaci (država, klasifikacija, kratki opis, naziv projekta, akronim,
ciljevi, tematski fokus, rezultati postignuća). Financijska struktura (proračun,
4. Studija o prekograničnoj financiranje iz EU-a, instrumenti financiranja, početak i kraj projekta, kontakt
suradnji: kapitaliziranje podaci na web stranici).
postojećih inicijativa za suradnju
u
5. Evaluativna studija o Direktivi Komunikacijski kanali (e-mail, telefon, ured), pomoć u pronalaženju informacija
o prekograničnoj zdravstvenoj (FAQ, mediateka, najposjećenije stranice), usporedba pružatelja zdravstvenih
zaštiti (uključujući nacionalne
kontaktne usluga, informacije o pravima pacijenata (liječenje u drugim državama
točke (NCP)) članicama, mehanizmi za rješavanje sporova, šteta, odgoda, čekanje vrijeme,
pristup elektroničkim medicinskim kartonima, pristup bolnicama za pacijente s
invaliditetom, žalbeni postupak, pacijenti s rijetkim bolestima); Kvaliteta i
sigurnost; kontakt informacije drugih NCP-ova; jezik web stranice Isplativost:
Udio prosječnih troškova opreme (ALEC po aktivnosti) je najmanje 2,92%
8. Pristup temeljen na troškova intervencije (srednji IC). Udio prosječnih troškova opreme (ALEC po
literaturi za definiranje “visoko aktivnosti) je najmanje 19,22% troškova intervencije (min IC). Udio minimalnih
specijalizirane i konceptualne
troškovno troškova opreme (MLEC po aktivnosti) iznosi najmanje 1,15% minimalnih
intenzivne medicinske troškova intervencije ili najmanje 0,37% srednjih troškova intervencije.
infrastrukture ili medicinske
opreme
9. Potencijalne prepreke za
pružatelje zdravstvenih usluga
u prekograničnoj skrbi. Klijent: Priznavanje kvalifikacija (broj popratnih dokumenata, obrazac za prijavu),
Europska komisija. poznavanje jezika, registracija u regulatornom tijelu, registracija u udruzi javnih
liječnika opće prakse,
Lokacija ordinacije, vrsta dostupne prakse (samozapošljavanje, lokalna
djelatnost, tvrtka), osiguranje, registracija poduzeća (tvrtka ili samostalna
djelatnost), ostale registracije, pokrivenost zdravstvenim sustavom (predbilježba
na listi čekanja, sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama) sustav,
pokrivenost zdravstvenim sustavom proizlazi iz upisa u udrugu javnih liječnika
opće prakse, pokrivenost zdravstvenim sustavom proizlazi iz upisa u regulatorno
tijelo, upisa u specijalistički registar, zaposlenja u javnom sektoru)
15. Prekogranična Zakonska i kvazi-pravna prava te horizontalni (građansko pravo) i vertikalni

zdravstvena zaštitauniji.
u Europskoj (javnopravni) pristup zaštiti prava pacijenata
Mapiranje i analiza praksi i
politika.
21. Studija o pravima pacijenata Samoodređenje: pravo na informirani pristanak; povjerljivost (pravo na privatnost
u Europskoj uniji (vježba i pristup medicinskom kartonu); Izbor (Pravo na izbor pružatelja zdravstvenih
mapiranja): usluga); Kvaliteta i sigurnost (pravo na sigurno i visokokvalitetno primljeno
liječenje, uključujući sljedeće pitanje za procjenu: pod kojim uvjetima je
prethodno odobrenje za prekograničnu skrb u vašoj zemlji a) dodijeljeno na
temelju toga da se specifično liječenje može pružiti pod boljim uvjetima u
druga MS; b) odbijeno na temelju činjenice da bi pacijent bio izložen
neprihvatljivom riziku za sigurnost pacijenta ako bi se liječenje odvijalo u drugoj
državi članici; c) odbijeno na temelju toga što prekogranični pružatelj
zdravstvenih usluga izražava ozbiljnu i specifičnu zabrinutost u vezi s
poštivanjem standarda i smjernica o kvaliteti skrbi i sigurnosti pacijenata,
uključujući odredbe o nadzoru?
53

Studija Relevantne stavke ili teme mapiranja

24. Prava pacijenata u Podaci o medicinskom liječenju u drugoj zemlji EU-a, problemi s povratom
prekograničnoj zdravstvenoj troškova, spremnost na putovanje u drugu zemlju EU-a i razlozi po zemlji, koje
zaštiti u Europskoj uniji tretmane ste spremni primiti po zemlji, zadovoljstvo liječenjem, razlozi
nevoljkosti za liječenje u drugoj zemlji
25. Studija o javnoj službi Prijevod: čovjek/stroj, tumačenje: licem u lice, telefonska ili video konferencija
prevođenja u prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti
26. Planirana prekogranična Broj izdanih, primljenih, odbijenih, prihvaćenih PD S2

PD
zdravstvena zaštita: UpitnikS2
27. Mapiranje HTA metodologija
u EU i Norveškoj 32. Pravo na i Izbor metodologije za odgovaranje na često postavljana pitanja u ocjenjivanju
korištenje bolesničkih naknada
od strane osoba koje borave u
državi članici koja nije PD S1 izdani, primljeni, glavni tokovi između nadležne države članice i države
nadležna država članica. članice prebivališta,
Izvješće o prijenosnim
dokumentima S1 36. Izvješće
o praćenju naknade troškova
zdravstvene zaštite za
referentne godine 2013. i 2014.
Broj prijenosnih isprava S2 izdanih po članu paušalu
Države
37. Podaci država članica o - Zahtjevi za informacije koje su primile Nacionalne kontaktne točke -
prekograničnoj zdravstvenoj
zaštiti Zdravstvena skrb koja podliježe prethodnom odobrenju: Broj zahtjeva za
pacijenata prema Direktivi
2011/24/ prethodno odobrenje: zahtjevi, odobrenja, odbijanja i povlačenja, Osnova
EU zahtjeva za prethodno odobrenje gdje je odobrenje izdano, Razlozi odbijanja
prethodnog odobrenja, Vrijeme obrade koji se odnose na zahtjeve za prethodno
odobrenje, iznose nadoknađene za liječenje koje zahtijeva prethodno odobrenje,
gdje pacijenti putuju kada je potrebno prethodno odobrenje. - Broj zahtjeva za
nadoknadu troškova za prekograničnu njegu gdje prethodno odobrenje nije
potrebno prema Direktivi: Broj zahtjeva za nadoknadu za CB njegu gdje nije
potrebna PA; vrijeme obrade u vezi sa zahtjevima za nadoknadu; nadoknađeni
iznos; kamo pacijenti putuju kada PA nije potrebna.
54

Dodatak C Alat za mapiranje za WP1.a.

Alat za mapiranje PA-liste ZEMLJA
# Specifična analitička stavka (SAI) Izvor Odgovori Bodovanje

Žuto: sve zemlje
Zeleno: zemlje s PA
Karakteristike PA-sustava
1) Web stranica, 2) intervju Da Ne
1 Postoji li PA-lista kako je definirana direktivom?
za provjeru MS
1) web stranica; 2) zahtjev Tretmani* Indikacije/bolesti* Uređaji/oprema**
2 Što je uključeno u PA-listu?
Predstavnik MS za
1) web stranica; 2) zahtjev
3.a. Prema kojim je kriterijima potreban PA? Predstavnik MS za
informacije u slučaju da nije
Prema kojim kriterijima treba izdati PA za tretmane i 1) web stranica; 2) zahtjev

3.b indikacije koje su na PA-listi? Predstavnik MS za
Prema kojim kriterijima treba odbiti PA za tretmane i indikacije koje su na 1) web stranica; 2) zahtjev
3.c. PA listi? Predstavnik MS za
Zašto su temeljni razlozi za to/nema PA Pisani upit/intervju

4 sustav? Predstavnik MS-a
Kakav je postupak za podnošenje zahtjeva za PA? (npr. obrazac na

1) web stranica; 2) zahtjev
web stranici, slanje pisma, putem predstavnika NMS-a, putem
5 Predstavnik MS za
osiguranja i koje popratne dokumente podnositelj zahtjeva treba informacije u slučaju da nije
dostaviti, itd.)
Koji je stvarni rok za rješavanje zahtjeva? 1) književnost*; 2) web stranica; 3) zatražiti informacije od
predstavnika države članice
6
u slučaju da nije
ilddi osvijetljen t
Postoji li postupak za izdavanje, u pojedinačnim slučajevima, 1) Web stranica, 2) zahtjev Da, gdje je pacijent Da, tamo gdje se Da, drugo Ne
retroaktivnog odobrenja/odobrenja naknade čak i ako prethodno Predstavnik MS za nije podnijelo zahtjev za pacijenta,
se, ali odobrenje
primjenjivalo
prije
odobrenje nije izdano informacije u slučaju da nije liječenja je bilo
7 tretman
pronađeno pruža bez čekanja
odluke
Sveobuhvatnost: mjera u kojoj su informacije dostatne Je li jasno postoji li

PA-lista kako je definirana u Direktivi? Da Ne
8 Web stranica
4 = da; 1 = br
Postoje li dostupne informacije koje pojašnjavaju razlike Web stranica Da Ne
između Uredbe EU 883/2004 i Direktive EU 24/2011, objašnjavajući
da u slučaju da su ispunjeni uvjeti iz
9.a.
Uredba 883/2004 ispunjeni, prethodno odobrenje će biti
dodijeljena u skladu s tom Uredbom osim ako pacijent
zatražite drugačije. 4 = da; 1 = br
Kada će PA prema Uredbi biti odbijen, pružaju li države članice Web stranica Da Ne
9.b. informacije o pravima pacijenata prema Direktivi?
4 = da; 1 = br
Kada će PA prema Uredbi biti odbijen, procjenjuje li država članica 1) web stranicu, 2) zahtjev može li Da Ne
se PA izdati prema Direktivi? Predstavnik MS za
9.c.
informacija u slučaju da nije
pronađeno 4 = da; 1 = br
Jesu li PA-liste dostupne s web stranice predstavnika NMS-a? Da, na web stranici Da, na upit Ne
10 Web stranica
4 = da, web stranica; 3 = da, na zahtjev; 1 = br
Kategorije uključujući Kategorije s nekoliko Vrlo široke kategorije
potpuni popis primjera
11 Je li PA-popis (tj. tretmani/indikacije/uređaji) opisan u tretmana
Web stranica
kategorijama ili detaljno?
4 = da, potpuni popis; 3 = da, nekoliko primjera; 2= široke kategorije briga; 1= ne

Da Ne
12 Je li PA-procedura navedena na web stranici? Web stranica
4 = da; 1 = br
Da, na web stranici Da, na upit Ne
13 Je li obrazac za prijavu za PA dostupan na web stranici? Web stranica
4 = da, web stranica; 3 = da, na zahtjev; 1 = br
Postoje li informacije o vremenskom roku za rješavanje zahtjeva? Da Ne
14 Web stranica
4 = da; 1 = br
Razumljivo: u kojoj su mjeri informacije razumljive svim pacijentima

Jesu li informacije o PA-listi i postupku dostupne u Web stranica Zavičajni jezik Engleski (u potpunosti) Drugi jezik
Engleski i materinji jezik? (u potpunosti) (npr.
nacionalni drugi
15
engleski (djelomično) drugi jezik (djelomično)
(npr. drugi nacionalni jezik) 4 = da, materinji i engleski potpuno; 3 = da, materinji i djelomično engleski; 2 = br
materinji i drugi jezik; 1 = samo izvorni
Jesu li opcije dostupne za osobe sa smanjenim osjetilnim funkcijama Web stranica Čitaj na glas ostalo Ne
16 (npr. čitanje naglas, drugi dodaci za funkciju pretvaranja teksta u
govor; povećana veličina teksta, različite boje Je li lako pronaći 4 = da, čitanje naglas ili drugo; 1 = br
informacije o PA? Da, vrlo lako (tamo Da, umjereno je Ne, nije lako (teško
zaseban (morate pretražiti
očistitizaglavlje/
odjeljak, a nema ga je i vremenski
17 Web stranica invazivno pronaći)

za PA) zasebno
zaglavlje/očisti
4 = da, vrlo lako; 3 = da umjereno; 1 = ne, nije lako
odjeljak)
Jesu li opće informacije o PA (npr., uključujući informacije o tome što Da, vrlo jasno (npr. na Da, umjereno jasno Ne
18 je PA) dane u laičkim terminima? (tj. je li lako razumljiv ili se radi o Web stranica zasebnom letku)
pravnom ili medicinskom žargonu) 4= da, vrlo jasno; 3 = umjereno; 1=ne
Da, vrlo jasno (npr. na Da, umjereno jasno Ne
Je li sam PA-list dostupan u laičkim terminima? (tj. je li lako
19 Web stranica zasebnom letku)
razumljiv ili je to pravni ili medicinski žargon)
4= da, vrlo jasno; 3 = umjereno; 1=ne
Je li PA-postupak/zahtjev dat na laički način? (tj. je li lako razumljiv ili se Da, vrlo jasno (npr. na Da, umjereno jasno Ne
radi o pravnom ili medicinskom žargonu) zasebnom letku)
20 Web stranica
4= da, vrlo jasno; 3 = umjereno; 1=ne 4= da,

Broj telefona E-mail Ne broj telefona i email; 3 = da, samo broj telefona; 2 = da, samo e-pošta;
21 Jesu li podaci za kontakt dostupni u slučaju pitanja? Web stranica
1 = ne ili drugo
Da Ne
22 Jesu li dostupna često postavljana pitanja (FAQ) o PA? Web stranica
4 = da; 1 = br
Dosljedno: u kojoj mjeri postoji dostatna koordinacija između strana u pogledu pružanja informacija
Postoji li koordinacija između predstavnika NMS-a i organizacija Da Ne Navedite:
23 Intervju s predstavnikom MS-a
pacijenata na PA-listama? 4 = da; 1 = br
Postoji li koordinacija između predstavnika NMS-a i pružatelja/platitelja zdravstvenog Da Ne Navedite:
24
osiguranja MS-a na PA-listama? predstavnik Postoji li koordinacija između predstavnika
NMS-a i 4 = da; 1 = br
zdravstvenih Intervju MS pružatelja skrbi na PA-listama? Da Ne Navedite:
25
predstavnik 4 = da; 1 = br
Postoje li signali da postoje nedosljednosti u Intervju MS Da Ne Navedite:
26
4 = ne; 1 = da
(davanje informacija o) PA? predstavnik
Valjano: jesu li razlozi za usvajanje sustava prethodnog odobrenja opravdani?
Kako je MS odredio koje tretmane/indikacije/uređaje Intervju MS treba uključiti na PA-listu,
tj. koje kriterije oni reprezentativni/pismeno primjenjuju kako bi utvrdili da su
indikacije/uređaji
tretmani/ zahtjevni
27
za ispitivanje troškova i visoko specijalizirani.
Možemo li potvrditi jesu li tretmani/indikacije/uređaji na Da, očito Upitno Ne

SAI #2 i #3 u usporedbi s
28 PA-list zadovoljavaju kriterije troškovno intenzivne i
literaturom*
visokospecijalizirane zdravstvene zaštite na temelju literature?
Što se tiče transparentnosti; su informacije o tome zašto su određeni Da, na vrlo detaljan način Da, ali vrlo Da, ali samo Ne
29 tretmani/indikacije/uređaji uključeni u PA Web stranica općenite (sažete) pozivajući se na članak 8
popis? informacije
1) književnost*; 2) zahtjev Navedite:

Predstavnik MS za
30 Koliki je broj primljenih zahtjeva za PA? informacije u slučaju da nije
uvršten u književnost

Predstavnik MS-a za
31 Koliki je broj odbijenih zahtjeva za PA? informacije u slučaju da
nije uključeno u literaturu

Predstavnik MS za
32 Koliki je broj prihvaćenih zahtjeva za PA? informacija u slučaju da nije

Predstavnik MS za
33 Koliki je broj zahtjeva za PA koji se povlače? informacije u slučaju da nije

Predstavnik MS za
34 Koji su glavni razlozi odbijanja PA?
Jesu li informacije o pritužbama pacijenata dostupne na PA-listama u Zahtjev za MS Da Ne Navedite:

mjesto? Ako da, navedite glavne pritužbe (kategorije) predstavnik za ovo
35 informacije ili relevantni
izvori/osoba za kontakt (npr.
organizacija pacijenata)
Jesu li dostupne informacije o pritužbama pacijenata na Zatražite od Da Ne Navedite:

postupak PA? Ako da, navedite glavne pritužbe (kategorije) predstavnika MS-a ove
36 informacije ili relevantne
izvori/kontakt osoba
(npr. pacijent
od ) Da Ne
Jesu li dostupne informacije o pritužbama pacijenata na PA-odluke Zahtjev MS (odbijanja)?
Ako Navedite:
ja
da, navedite glavne pritužbe (kategorije) reprezentativne za ovu informaciju ili relevantne
37
izvori/kontakt osoba
(npr.
organizacija pacijenata)
55

Dodatak D Dokumentarna studija
Opće web mjesto države članice Link korišten za informacije o PA

Austrija https://www.gesundheit.gv.at/service/ https://www.gesundheit.gv.at/service/patientenmobilitaet/
patientenmobilitaet/kontaktstelle- versicherungsmitgli edstaat/vorabgenehmigung https://
patientenmobilitaet www.cross- www.health.belgium.be/nl/for-which-geneeskundige-
Belgija borderhealthcare.be care-you-must-give-a- prethodni zahtjev za dopuštenje
https://www.nhif.bg/page/62
Bugarska www.nhif.bg
Hrvatska www.hzzo.hr http://www.hzzo.hr/en/national contact-point-

ncp/using-healthcare another-member-state
eueeaswitzerland/planned-3 https://
www.moh.gov.cy/moh/cbh/cbh . nsf/page15_en/
Cipar www.moh.gov.cy/cbh page15_en?OpenDocu ment
Češka Republika www.kancelarzp.cz https://www.kancelarzp.cz/cs/pojistenc i/prava-naroky-

eu/narok kategorie/cesta-za-zdrav-peci https://en.stps.dk/
en/citizens/national contact-point- za-prekogranično-u-
Danska http://stps.dk/da/borgere/intern eueea/reimbursement-of-healthcare purchased-abroad/
ationalsygesikring/nationaltkonta https://www.haigekassa.ee/en/kontakt punkt/planned-
ktpunktforbehandling-i-eueoes medical-treatment inozemstvu
Estonija www.haigekassa.ee/kontaktpunk t
Finska www.eu-healthcare.fi https://www.eu-healthcare.fi/health services-abroad/

i-want-to-go-abroad for-treatment/seeking-treatment
inozemstvo-with-a-prior-authorisation/ https://
www.cleiss .fr/particuliers/partir /soins/ue/soins-
Francuska http://www.cleiss.fr/presentation /pcn.html programmes-ue eee_en.html#autorisation https://
www.eu patientsen.de/en/behandlung_ausland/g
eplante_behandlung_1/kostentraeger_ eu/
Njemačka www.eu-patienten.de kostentraeger_eu_2.jsp https://eu healthcare.eopyy.gov.gr/
en/3_1.aspx
Grčka https://eu
healthcare.eopyy.gov.gr/gr/hom
e.aspx
Mađarska http://www.patientsrights.hu/ http://www.eubetegjog.hu/elozetes engedelyezesi-
kotelezettseg-ala tartozo-ellatasok.html https://
www2.hse.ie/services/cross border-directive/before-
Irska http://hse.ie/eng/services/list/1/schems/cbd/ you-go foreign.html http:// www.salute.gov.it/
CBD.html portale/cureU E/dettaglioContenutiCureUE.jsp?
lingua =english&id=3812&area=cureUnioneEu
Italija http://www.salute.gov.it/portale/ temi/p2_4.jsp? ropea&menu=vuoto http://www.vmnvd.gov.lv/en/cross

lingua=english&ar ea=healthcareUE border-healthcare-contact point/provision -of-services-
in-the-eu https://www.ncp.lt/?p=71&lng=en
Latvija www.vmnvd.gov.lv
Litva https://www.ncp.lt/
57

Opće web mjesto države članice Luksemburg Link koji se koristi za informacije o PA https://
www.mediateursante.lu cns.public.lu/en/assure/vie privee/a-etranger/

traitement etranger/pays-membre-ue-eee
suisse.html
Malta http://health.gov.mt/en/cbhc/Pa ges/Cross- https://deputyprimeminister.gov.mt/en/cbhc/Pages/

Border.aspx Cross-Border.aspx https://cbhc.hetcak.nl/nl/meer-over
Nizozemska www.cbhc.nl behandeling-in-een-ander-eu-land http:/ /
www.kpk.nfz.gov.pl/pl/treatment in-another-country/
Poljska http://www.kpk.nfz.gov.pl/en/ planned-treatment-prior-consent-for-treatment-outside-
country.html#informacje-dla-patinta https://diretiva.
min saude.pt/autorizacao-previa/
Portugal http://diretiva.min-saude.pt/
Rumunjska www.cnas-pnc.ro www.cnas-pnc.ro
Slovačka www.udzs-sk.sk http://www.udzs-sk.sk/postupy-pre doppline-

kategorie-osob http://www.nkt z.si/wps/portal/nktz/
Slovenija http://www.nkt z.si/ home/abroad/plan ned/!ut/p/z1 /
wps/portal/nktz/home rc5BT8JQDMDxr_I87Ehac FE4DgIDFDXGkPEuprAyHoy
sRUkfno3PMAH4Njml_YPFhKwQieXkTov
lNfzwj59h-3hJH58x0m3N0KMcD7-
Gn30OthvwxTsLcC3zxrELzh_HYYYP4fN
hU45G8wysAXppuVk7SHJvJOMlqWnFJIi
JxFOzZ5Tt6LcaMmkexY1_8KkRzbqDZ8
3dKy0llfhi6a0Mk5MlfsTi6PmpdseDjYCu
_KifFZIZKet3wB_eHlZiQZ40xDgvRuKnV 10q-jhD4HTOos!/
https://www.mscbs.gob.es/en/pnc/ciud adanoEsp/
infAutorizPrevia.htm https://www.forsakringskassan.se/
priv atpers/travel_work_study_or_fa_v ard_outomlands/
Španjolska https://www.mscbs.gob.es/pnc/h ome.htm planered_vard_tomlan ds
www.forsakringskassan.se
Švedska
EGP NAKON Opća web stranica Link korišten za informacije o PA

zemlja
Island http://www.sjukra.is/english https://www.sjukra.is/english/health insurance-
abroad/medical-treatment inozemstvo/ https://
www.llv.li/inhalt/117352/amtss tellen/nationale-
Lichtenstein https://www.llv.li/inhalt/117352/amtsstellen/ kontaktstellen
nationale kontaktstellen
Norveška https://helsenorge.no/norwegian -national- https://www.helsenorge.no/en/treatme nt-abroad/

contact-point-for healthcare1 hospital-treatment-and other-specialist-health-services-
in-eea countries/
58

Dodatak E Smjernice za intervju

Ime
Organizacija/udruga
Datum
Intervjuer
Pozadina i objašnjenje
Po nalogu Europske komisije, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), ECORYS Nederland BV,
Technopolis i Spark Legal Network provode studiju za poboljšanje provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj
zaštiti 2011/24/EU kako bi se osiguralo prava pacijenata u EU.
Mnoge države članice uvele su sustav prethodne autorizacije prema Direktivi 2011/24/EU. Jedan od ciljeva studije
je razviti Vodeća načela koja će poslužiti kao preporuka za racionalizaciju i pojednostavljenje prethodnog odobrenja
(PA). U tu svrhu trenutačno mapiramo i analiziramo primjenjuje li se PA PA u državama članicama i na koji način te
koje se informacije o ovoj temi nalaze na web stranicama država članica.
Cilj ovog intervjua je potvrditi i nadopuniti rezultate analize naše web stranice. Imajte na umu da ovaj vodič za
intervju uključuje opća pitanja koja će vam pružiti smjernice tijekom intervjua, a koja ćemo specificirati tijekom
intervjua ako je relevantno. Osim toga, ne očekujemo da imate odgovore na sva pitanja i također je moguće i
cijenimo da podijelite dodatne informacije ili relevantne izvore putem e-pošte nakon intervjua.
Željeli bismo vam zahvaliti na vašem vremenu za sudjelovanje u ovom intervjuu. Sve informacije koje nam
dostavite smatrat ćemo povjerljivima i nećemo ništa citirati bez vašeg dopuštenja.
I. Karakteristike PA-sustava
1. Postoji li PA-lista kako je definirana direktivom?

2. Zašto su temeljni razlozi za ovaj/bez razglasa? Mislite li da ovi temeljni razlozi još uvijek vrijede?
3. Što je uključeno u PA-listu? a. Je li moguće

podijeliti PA-listu s nama? (ako je primjenjivo) b. Uključuje li PA-lista medicinske
tretmane koji zahtijevaju bolnički smještaj dotičnog pacijenta na najmanje jednu noć (u državi članici
osiguranja ili u državi članici liječenja?) c. Uključuje li PA popis sve zdravstvene subjekte PA iz članka 8.
stavka 2. Direktive 2011/24/EUEU? (a) uključuje noćenje ili zahtijeva korištenje visoko specijalizirane i skupe
medicinske infrastrukture ili medicinske opreme; (b) uključuje tretmane koji predstavljaju poseban rizik za
pacijenta ili stanovništvo; ili (c) koju pruža pružatelj zdravstvene skrbi što bi, od slučaja do slučaja, moglo
izazvati ozbiljne i posebne nedoumice u vezi s kvalitetom ili sigurnošću skrbi, s izuzetkom zdravstvene skrbi
koja podliježe zakonodavstvu Unije osiguravanje minimalne razine sigurnosti i kvalitete u cijeloj Uniji 4.
Postoje li informacije o tome zašto su određeni tretmani/medicinska oprema uključeni
na PA-listi?
5. Koji se kriteriji koriste za procjenu je li PA (ako je primjenjivo): a. Prema kojim je
kriterijima potreban PA? (ako je primjenjivo)
59

b. Prema kojim kriterijima treba izdati odobrenje za liječenje/medicinsku opremu koja

su na PA-listi? (ako je primjenjivo)
c. Prema kojim kriterijima PA treba odbiti za tretmane/medicinsku opremu koja
su na PA-listi? (ako je primjenjivo)
6. Koja je procedura za podnošenje zahtjeva za PA i koji je vremenski period za PA-zahtjeve
s kojim se treba pozabaviti? (ako je primjenjivo)
7. Postoji li postupak za izdavanje, u pojedinačnim slučajevima, retroaktivnog odobrenja/odobrenja naknade čak i ako
prethodno odobrenje nije izdano? (ako je primjenjivo)
II. Informacije koje se pružaju pacijentima
1. Mogu li pacijenti pronaći informacije na web stranici NCP-a o tome postoji li PA-lista kako je definirana direktivom? a.
Mislite li da su informacije o PA jasne i lako dostupne pacijentima?
2. Ako je potreban PA, mogu li pacijenti pronaći informacije o PA-proceduri na stranici

NCP web stranica?
b. Mislite li da su informacije o PA-postupku jasne i lako dostupne
pacijenti?
c. Postoji li obrazac za prijavu dostupan na web stranici NCP-a i informacije o
rok za rješavanje zahtjeva? (ako je primjenjivo)
3. Jesu li PA-liste dostupne na web stranici NCP-a i jesu li ih pacijenti lako pronaći? (ako
primjenjiv) d.
Je li popis PA (tj. tretmana/medicinske opreme) koji je dostupan pacijentima opisan u kategorijama ili detaljno? e. Daju
li se pacijentima informacije o tome zašto su određeni tretmani/medicinska oprema uključeni na popis PA? Postoje
li ove informacije općenito (u slučaju da nisu dane pacijentima)?
f. Mislite li da je sam PA-list lako razumljiv pacijentima?

4. Jesu li dostupne informacije koje pojašnjavaju razlike između EU 5. Uredbe 883/2004 i EU
Direktive 2011/24, objašnjavajući da:
g. u slučaju da su ispunjeni uvjeti iz Uredbe 883/2004, prethodno će se odobrenje izdati u skladu s tom Uredbom osim
ako pacijent ne zatraži drugačije?
h. Prava pacijenata prema Direktivi u slučaju odbijanja PA prema Uredbi? ja Kada nadležno tijelo odbije PA prema
Uredbi, procjenjuje li
može li se PA izdati prema Direktivi?
III. Koordinacija na PA-listi
1. Postoji li koordinacija između NCP-a i organizacija pacijenata na PA-listama?

2. Postoji li koordinacija između NCP-a i pružatelja/platitelja zdravstvenog osiguranja na PA
popisi?
3. Postoji li koordinacija između NCP-a i pružatelja zdravstvenih usluga na PA-listama?
4. Postoje li signali da postoje nedosljednosti u (pružanje informacija o)
DOBRO?
IV. Operacionalizacija PA-sustava (ako je primjenjivo)
1. Znate li koliko je zahtjeva (približno) za PA (na godišnjoj razini):

a. Primljeno; b.
Odbijeno; c.
Prihvaćeno; d.
povučena?
2. Koji su glavni razlozi odbijanja PA?
60

3. Jesu li dostupne informacije o pritužbama pacijenata na PA-listama? Ako da, učinite li

znate koje su glavne pritužbe? (kategorije) (ako je primjenjivo)
4. Jesu li dostupne informacije o pritužbama pacijenata na proceduru PA? Ako da, učinite
5. Jesu li dostupne informacije o pritužbama pacijenata na odluke PA (odbijanja)? Ako da, učinite
Zahvaljujemo na Vašoj suradnji.
61

Aneks F Intervju za utvrđivanje opsega na razini EU
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se osigurala
prava pacijenata u EU.
Intervju na razini EU, 23.6.2021
Uvod u profil
Međunarodno udruženje društava za uzajamnu korist (AIM) međunarodna je krovna organizacija federacija
zdravstvenih uzajamnih društava i tijela zdravstvenog osiguranja koja broji 55 članova iz 28 zemalja diljem Europe,
Latinske Amerike, Afrike i Bliskog istoka. Njegova je uloga promicati univerzalni pristup zdravstvenoj skrbi i zaštiti
zdravlja na temelju solidarnosti i demokracije te razmjenjivati najbolje prakse sa svojim članicama.
Pitanja
P.1. Trenutačni problemi s kojima se suočavaju pacijenti u vezi s administrativnim postupcima/zahtjevima Na

temelju vašeg znanja, s kojim se trenutnim problemima suočavaju pacijenti diljem EU-a u vezi s administrativnim
postupcima povezanim s prethodnim odobrenjem (PA) i povratom troškova prekogranične zdravstvene zaštite
prema Direktivi 2011/ 24/EU?
Sugovornik napominje da je jedan od odgovora članova AIM-a da Direktiva 2011/24/EU ('Direktiva') nema veliki
opseg u državama članicama. Glavna shema prekogranične zdravstvene zaštite koja se koristi je ona prema
Uredbi (EZ) 883/2004 ('Uredba'), zbog činjenice da pacijenti ne moraju platiti unaprijed, što je poželjno za pacijente
diljem država članica. To mišljenje dijelili su članovi AIM-a u većini država članica (između ostalih, Austrija,
Njemačka, Francuska).
Štoviše, među preprekama s kojima se pacijenti suočavaju u vezi s prekograničnom zdravstvenom zaštitom
identificirano je sljedeće: 1. Jezične barijere: posebno kada su u pitanju medicinska pitanja koja pacijenti preferiraju
ostati kod kuće i radije govoriti na svom jeziku.

2. Razlike u cijenama: prema Direktivi, ako odete u inozemstvo, novac vam se vraća tek po povratku u svoju zemlju,
a ako je liječenje u inozemstvu bilo skuplje od domaćeg, povrat neće biti pun, stoga se i to uzima u obzir
barijera.
3. Registracija na platformi e-zdravlja (posebno za Litvu): u Litvi je za zdravstvene usluge obavezna registracija putem
nacionalne platforme e-zdravlja, koja međutim nije dostupna stranim pacijentima. To bi posebno moglo postati
prepreka za pacijente koji nisu pravilno registrirani.
Štoviše, ako pacijenti odluče ići preko granice, skloni su odabrati susjedne zemlje. U Litvi, na primjer, mnogo ljudi
govori poljski, a razlike u cijenama u usporedbi s Poljskom nisu tako velike, stoga postoji velika mobilnost u ovom
pograničnom području. To je slučaj s drugim susjednim državama članicama, poput Belgije, Francuske, Njemačke
i Nizozemske (također uzimajući u obzir da se u Belgiji govore i francuski i nizozemski, pa jezične barijere nisu veliki
problem).
Što se tiče administrativnih postupaka, neki članovi AIM-a spomenuli su da bi se vrijeme za te postupke moglo
smanjiti. Na primjer, tamo u Litvi
63

Čini se da postoje neki računovodstveni postupci koji traju 10 dana, a koji bi se mogli skratiti.
Q.2. Diskriminatorni zahtjevi Jeste li upoznati s

bilo kojim zahtjevima u cijeloj EU (npr. uvjeti, kriteriji prihvatljivosti te regulatorne i administrativne formalnosti) koji
se odnose na administrativne postupke za PA i nadoknadu troškova prekogranične zdravstvene zaštite, a koji se
mogu smatrati diskriminirajućim?
Ako da, možete li navesti primjere i razloge za takvu ocjenu?
Sugovornik napominje kako se AIM i njegove članice temelje na načelima solidarnosti i demokracije, a poseban cilj
AIM-a (pa samim time i njegovih članica) je omogućiti pristup zdravstvenoj zaštiti svima. Stoga ispitanik ukazuje da
članice AIM-a nisu naznačile nikakve zahtjeve koji bi se mogli smatrati diskriminirajućima posebno u pogledu
administrativnih postupaka u vezi s prekograničnom zdravstvenom zaštitom prema Direktivi (i da, na primjer,
članice AIM-a ne postavljaju rizik- procedure odabira, posebno s obzirom na gore navedenu svrhu omogućavanja
pristupa zdravstvenoj skrbi svima).
Međutim, ono što se doista smatra diskriminirajućim je primjena Direktive u cjelini, zbog činjenice da, u usporedbi s
povoljnijim sustavom izravnih doprinosa prema Uredbi, u primjeni Direktive pacijenti moraju platiti -front za
zdravstvenu skrb primljenu u inozemstvu. Ovaj sustav se smatra diskriminirajućim jer si samo imućniji pacijenti
mogu priuštiti odlazak u inozemstvo i predvidjeti troškove zdravstvene zaštite, dok si manje imućni to ne mogu
priuštiti (što prema Uredbi nije slučaj). Sugovornik navodi da je njihova udruga već postavila ovo pitanje Europskoj
komisiji te da je u to vrijeme bilo rasprava na razini EU-a u vezi s potencijalnom 'shemom vaučera' za rješavanje tog
pitanja, što se na kraju nije smatralo održivim rješenjem (npr. zbog administrativnih razloga). Stoga trenutno
sustav nadoknade prema Direktivi nije dostupan svima i stoga se smatra diskriminirajućim.
Q.3. Prepreke slobodnom kretanju Jeste li

upoznati s bilo kakvim zahtjevima na nacionalnoj razini (uvjeti, kriteriji prihvatljivosti te regulatorne i administrativne
formalnosti) koji se odnose na administrativne postupke za PA i nadoknadu troškova prekogranične zdravstvene
skrbi koji mogu predstavljati prepreku slobodnom kretanju pacijenata? ?
Ako da, možete li navesti primjere i razloge za takvu ocjenu?
Sugovornik napominje da AIM i njegovi članovi nisu utvrdili nikakve posebne prepreke u pogledu administrativnih
formalnosti i postupaka kao takvih u bilo kojoj državi članici. Sugovornik također napominje da to može biti i zbog
činjenice da se Direktiva ne koristi toliko u usporedbi s Uredbom, stoga nema puno informacija o tome.
Međutim, ponovno u pogledu cjelokupne primjene Direktive, mogu se pojaviti neke prepreke zbog načina na koji se
informacije o naknadi troškova za prekograničnu zdravstvenu skrb priopćavaju pacijentima diljem EU-a. Na primjer,
također s obzirom na način na koji se informacije pružaju na razini EU-a, pacijenti mogu percipirati da je sustav
jednostavan, tj. da mogu otići u inozemstvo po zdravstvenu skrb i da će dobiti naknadu po povratku. Međutim, kada
je riječ o
64

praktične primjene pravila Direktive, sustav nije tako jednostavan: na primjer, nadoknada troškova nije automatska,
ali se zdravstvena skrb nadoknađuje samo ako je pokrivena zdravstvenom zaštitom zemlje osiguranja i, naravno ,
nadoknada je također ograničena na iznos koji bi bio pokriven/nadoknađen da je liječenje pruženo u domovini.
Dakle, doista, pacijenti mogu ići preko granice, ali kada je zdravstvena skrb u drugoj zemlji skuplja, pacijenti neće
dobiti punu naknadu. Stoga, iako je formalno slobodno kretanje pacijenata odobreno, ova situacija može spriječiti
ljude da se kreću u praksi. Sugovornik napominje da navedeni sustav naknade naravno proizlazi upravo iz pravila i
načela Direktive kao takve (tj. usklađen je s Direktivom). No, problem je u tome što pacijenti ova pravila ne percipiraju
uvijek ispravno, pa bi zbog toga još važnije obratiti više pozornosti na to kako se informacije daju u vezi s
primjenom tih pravila. Stoga se pogrešna percepcija koju pacijenti imaju o pravilima smatra preprekom.
Sugovornik još jednom napominje da je ovo pitanje postavljeno Europskoj komisiji te da je naznačeno da su NCP-
ovi u državama članicama zaduženi za točne informacije pacijentima. Međutim, prema mišljenju članova AIM-a,
iako je istina da su NCP-ovi odgovorni za pružanje informacija, unatoč tome na razini EU Europska komisija bi
trebala promicati pravila na drugačiji način (kao što je trenutno poruka koja se pojavljuje – i percepcija da pacijenti
imati – jest da pacijenti mogu ići bilo gdje kako bi dobili zdravstvenu skrb i bit će im nadoknađena, što u praksi nije
u potpunosti točno i nije tako jednostavno). Dakle, ovo je nešto što bi se moglo poboljšati u budućnosti: mnogi
igrači su odgovorni za pružanje informacija, ali te informacije treba pružiti na isti način.
Štoviše, složenost sustava zdravstvene skrbi i nadoknade troškova u određenim zemljama mogla bi biti prepreka.
Na primjer, u zemljama poput Belgije, Francuske i Njemačke postoji mnogo zasebnih ugovora osim Direktive i
Uredbe.
Međutim, kada se ti sustavi objasne pacijentima, vrlo su složeni i ne razumiju se dobro.
Naposljetku, i sustavi prethodnog odobrenja (PA) kao takvi mogu biti prepreka, a pitanje se vrlo često postavljalo u
vezi sa stvarnom potrebom zahtijevanja PA. Na primjer, u Litvi je primijećeno da odluka o uspostavi PA sustava nije
donesena, također s obzirom na činjenicu da u svakom slučaju, s obzirom na jezične barijere itd., ne bi očekivali
veliku upotrebu sustava . Neki članovi AIM-a naveli su da zahtjevi PA dodaju razinu složenosti sustavu, pa se stoga
može raspravljati o tome je li PA neophodan. Međutim, treba napomenuti da to nije bilo stajalište svih članova
AIM-a i da se podrazumijeva da države članice mogu imati različite razloge zašto imaju/žele imati PA sustav za
određene vrste zdravstvene skrbi, također s obzirom na različite tokove dolazni/odlazni pacijenti u različitim zemljama.
Q.4. Objektivna opravdanja Jeste li svjesni

bilo kakvih prevladavajućih objektivnih opravdanja na nacionalnoj razini za prakse identificirane pod Q.2 i Q.3. iznad?
(npr. zahtjevi planiranja koji se odnose na osiguravanje dovoljnog i trajnog pristupa uravnoteženom rasponu
visokokvalitetnog liječenja u dotičnoj državi članici ili na želju da se kontroliraju troškovi; i izbjegavanje rasipanja
financijskih, tehničkih i ljudskih resursa).
Ako da, možete li dodatno objasniti i navesti primjere?
65

Sugovornik napominje da u primjeni Direktive nisu identificirane nikakve posebne administrativne

formalnosti koje se smatraju diskriminirajućim i/ili preprekama (pa stoga nije identificirano ni
posebno opravdanje/svrha u tom smislu).
Međutim, u vezi s odlukama o odobravanju/odbijanju prema Direktivi, ispitanik navodi da su članovi

AIM-a spomenuli da ako moraju odbiti zahtjeve povezane s Direktivom, takva se odbijanja obično
temelje na činjenici da vrsta zdravstvene zaštite nije bila u zdravstvenoj zaštiti košaricu pacijenta
i/ili kako bi se izbjeglo rasipanje financijskih, tehničkih i ljudskih resursa (na primjer kada su
tretmani dostupni u zemlji osiguranja po nižim troškovima).
Q.5. Nerazmjerni zahtjevi Jeste li upoznati s

bilo kojim nacionalnim zahtjevom koji se odnosi na administrativne postupke za prethodno
odobrenje i nadoknadu troškova prekogranične zdravstvene zaštite koji se može smatrati
nerazmjernim s ciljem koji se želi postići?
Ako da, možete li dodatno objasniti i navesti primjere?
Sugovornik napominje da nisu utvrđeni nikakvi posebni nesrazmjerni zahtjevi i formalnosti u

odnosu na administrativne postupke kao takve.
Međutim, ispitanik ukazuje na to da ne postoji obveza razmatranja društvenih čimbenika u procesu

donošenja odluka kada je riječ o primjeni Direktive (npr. kada se odlučuje o dodjeli ZP-a i sl.). Na
primjer, onkološki pacijenti možda žele liječenje u inozemstvu ne zbog specifične vrste
zdravstvene zaštite, već zbog činjenice da žele biti bliže članovima obitelji; isto bi se moglo
odnositi na žene koje moraju roditi, a koje možda žele putovati u inozemstvo gdje bi mogle
imati više podrške.
Stoga, sugovornik ukazuje da bi uzimanje u obzir društvenih čimbenika pri odlučivanju o
odobravanju/prihvatanju zahtjeva prema Direktivi moglo biti nešto o čemu bi vrijedilo razgovarati
u budućnosti, jer ponekad nisu samo troškovi ti koji tjeraju ljude na odlazak u inozemstvo.
P.6. Covid-19
Jeste li svjesni toga i u kojoj je mjeri kriza COVID-19 utjecala na administrativne zahtjeve i postupke
za pacijente koji traže prethodno odobrenje ili naknadu za prekograničnu zdravstvenu skrb prema
Direktivi? Predviđate li da će se neka od promjena, ako ih bude, pretvoriti u relevantne dugotrajne,
strukturne promjene (npr. bit će 'nova normala')?
Sugovornik ukazuje da se situacija njezinih članova zaista znatno promijenila. Proces digitalizacije
u mnogim državama članicama prije pandemije bio je malo blokiran, ne nužno zbog osiguravajućih
društava/fondova, već i zbog liječnika koji nisu baš bili za proces digitalizacije. Međutim,
telemedicina je doživjela značajno ubrzanje u vrlo kratkom vremenu zbog krize Covid-19. Kriza je
pokazala da su neke stvari, o kojima se dugo raspravljalo, zapravo moguće i vrlo brzo provedive.
Iako je sugovornica svjesna da telemedicina ne spada u okvir sadašnje studije i istraživanja,

napominje da će se o tome morati voditi računa u budućnosti, posebno kada je u pitanju nadoknada
troškova. Sve je povezano: kao što je već spomenuto, pacijenti više vole ostati u svojim
domovinama. Ali ako je telemedicina
66

moguće, pacijenti bi pozdravili njegovu upotrebu, ali to onda može stvoriti neke komplikacije u
pogledu nadoknade. U nekim državama članicama, na primjer, nije baš jasno kako se ova vrsta
zdravstvene skrbi nadoknađuje (npr. putem neke vrste kodova itd.). Stoga se ovo pitanje mora dalje
razvijati, jer je kriza Covid-19 pokazala da će se, iako su fizički kontakti i pregledi i dalje važni, više
koristiti digitalne usluge, a to će utjecati na korištenje prekogranične zdravstvene zaštite. Sugovornik
također spominje da, zapravo, nemaju svi članovi AIM-a jasno kako bi trebali postupiti u pogledu
nadoknade troškova telemedicine, a postupci se razlikuju u različitim državama članicama (na
primjer, u Belgiji se telemedicina nadoknađuje na temelju sustava korespondencije kodova). – tj.
korespondencija telemedicinske službe sa službom fizičke zdravstvene zaštite – dok u Nizozemskoj
to nije bio slučaj). Sugovornik ističe da je telemedicina posebno relevantna kada je riječ o rijetkim
bolestima, za koje ne mora nužno biti poznato u domovini pacijenata, a u vezi s kojima prve
konzultacije s liječnicima putem digitalnih alata mogu postati važne. Sugovornik napominje da,
međutim, države članice idu različitim brzinama u pogledu ovog procesa digitalizacije, stoga, dok je
u nekim zemljama taj pomak već moguć, druge države članice možda još nisu spremne za te
promjene u smislu operativnosti itd.
Bilo koji drugi komentari/uvidi
Sugovornik nema dodatnih komentara. Ponovno se ističe važnost pružanja jasnijih informacija
pacijentima u vezi sa složenošću sustava, kao i relevantnost Uredbe. Unatoč tome, napominje se da
Direktiva daje dodanu vrijednost budući da dopušta i naknadu za liječenje u privatnim bolnicama.
Predložena relevantna literatura/izvori:

N/A
67

Dodatak G Predložak za prikupljanje podataka WP1.b.

S obzirom na dovršetak ovih aktivnosti, predložak za prikupljanje podataka predstavljao je tri dijela
(0. dio, 1. dio i 2. dio), od kojih je svaki imao za cilj dovršetak određenog koraka.
Dio 0: Preliminarna procjena: u ovom dijelu nacionalni pravni stručnjaci utvrdili su: i) jesu li pravila
koja utvrđuju administrativne zahtjeve za PA i nadoknadu utvrđena na nacionalnoj razini ili na
decentraliziranoj/regionalnoj razini; i ii) najrelevantnije tijelo koje treba kontaktirati radi provjere
prikupljenih podataka (npr. nacionalno sigurnosno tijelo/osiguravajući fond);
Dio 1: Upitnik: u ovom dijelu nacionalni pravni stručnjaci ispunili su detaljan upitnik, podijeljen u
sljedeća dva odjeljka: Dio 1: Postupci prethodnog odobrenja (PA): usmjereni na identifikaciju i
opisivanje: i) nacionalnih pravila i zahtjeva koji se odnose na postupci za traženje PA za
prekograničnu zdravstvenu skrb prema Direktivi; ii) pružaju li konzultirani nacionalni izvori
opravdanje/svrhu utvrđenih zahtjeva. Ovaj dio upitnika bio je relevantan samo za zemlje koje su
uspostavile PA sustav prema Direktivi; Odjeljak 2: Nadoknada: usmjeren na utvrđivanje i opisivanje:
i) nacionalnih pravila i zahtjeva koji se odnose na postupke za traženje nadoknade troškova
prekogranične zdravstvene skrbi prema Direktivi; ii) primjenjuju li se zahtjevi i na domaćem
tržištu; i iii) pružaju li konzultirani nacionalni izvori opravdanje/svrhu utvrđenih zahtjeva; Dio
2: Kontrolni popis za provjeru s nacionalnim/regionalnim tijelom: u ovom dijelu nacionalni pravni
stručnjaci ispunili su kontrolni popis, s ciljem praćenja jesu li informacije sadržane u svakom
pitanju iz Dijela 1 validirane, verificirane i/ili dopunjene tijekom verifikacije javiti se nadležnom
tijelu.
69
Dio 0: Preliminarna procjena (Zadatak 0)
1. Navedite jesu li pravila koja uređuju administrativne postupke/zahtjeve za podnošenje zahtjeva za PA i

naknade prema Direktivi 2011/24/EU u vašoj zemlji navedeni su na:
A. Nacionalna razina
B. Decentralizirana/regionalna/lokalna razina
U slučaju (1.B): Navedite dvije najrelevantnije jurisdikcije u vašoj zemlji (tj. u smislu stanovništva):
Regija/jurisdikcija: 1:
Regija/jurisdikcija 2:
NAPOMENA: U slučaju (1.B) predložak za prikupljanje podataka (1. dio) treba ispuniti dva puta, jednom za svaku od dvije gore navedene najrelevantnije regije/jurisdikcije.
2. Navedite nacionalno tijelo koje je najprikladnije za provjeru točnosti podataka prikupljenih u Dijelu 1 i
opravdati svoj odabir.
Ovisno o karakteristikama vašeg nacionalnog zdravstvenog sustava, relevantno tijelo može biti: a) nacionalno tijelo socijalne sigurnosti; ili b)
fond osiguranja. U potonjem slučaju navedite najreprezentativniji fond (npr. onaj s najvećim brojem afilijacija).
Tijelo koje treba kontaktirati za Zadatak 2:
(U slučaju 1.B, navedite dva relevantna tijela, po jedno za svaku regiju/jurisdikciju)
Razlozi za odabir:
70
1. dio: Upitnik (1. zadatak)
*Napomena 1: U slučajevima kada su administrativni zahtjevi utvrđeni u zakonodavnom/regulatornom okviru na decentraliziranoj/regionalnoj/lokalnoj razini,
ispunite predložak za prikupljanje podataka dva puta, jednom za svaku od dvije najrelevantnije regije/jurisdikcije (npr. u smislu stanovništva).
*Napomena 2: Postavljanje sustava prethodnog odobrenja (PA) nije obavezno za države članice. Ako vaša zemlja nema uspostavljen sustav PA prema Direktivi 2011/24/EU, Odjeljak 1
neće morati biti dovršen.
ODJELJAK 1
PRETHODNI POSTUPAK OVLAŠĆENJA
Svrha i/ili opravdanost zahtjeva

Pitanja Odgovor Izvori
1. Koje nacionalne zakonske i/ili Odgovor: Izvor(i): N/A

regulatorne odredbe određuju
zahtjeve u
vezi s postupcima PA za
prekograničnu zdravstvenu
skrb prema Direktivi 2011/24/
EU?
2. Je li ovo isti postupak kao za PA Odgovor: N/A

prema Pravilniku o koordinaciji Da Ne
socijalne sigurnosti?
3. Koje je tijelo nadležno za rješavanje Odgovor: Izvor(i): N/A

prijava PA? (npr. gdje the
i kome se moraju Ako se vaš nacionalni zdravstveni sustav temelji na više
podnijeti PA zahtjevi?) pružatelja/fondova osiguranja, navedite najvažnijeg/
relevantnog pružatelja osiguranja u vašoj zemlji (npr. na
temelju broja povezanih društava).
4. Tko ima pravo podnijeti zahtjev za PA? Odgovor: Izvor(i):

(npr. mogu li se pacijenti sami prijaviti,
ili liječnica podnosi/djelomično - Ako je uključen nacionalni liječnik, postoji li zahtjev da
ispunjava zahtjev i sl.) taj liječnik ima ugovor s nacionalnim pružateljem
osiguranja u državi EU/EEA EFTA koja izdaje PA?
71
ODJELJAK 1

Odgovor: Izvor(i):
5. Postoji li poseban prijavni obrazac/
modul koji osoba koja traži PA treba Ako da, navedite: - Koji su
podnijeti? podaci potrebni; Jesu li informacije obavezne,
-
neobvezne ili preporučene?
- Jesu li ovaj prijavni obrazac/moduli dostupni

online?
- Mora li se obrazac predati u papirnatom obliku ili se može
predati elektronički?
6. Što (ostala) Odgovor: Izvor(i):
dokumentacija mora biti dostavljena Ako je primjenjivo, navedite: - Koji su
kako bi se potkrijepio zahtjev za PA? dokumenti i koji podaci potrebni; - Postoje li zahtjevi o tome
tko mora izdati dokumente (npr. liječnik s ugovorom od
strane nacionalnog pružatelja osiguranja u državi EU/EEA
EFTA koja izdaje PA ili bilo koji liječnik);
- Da li je podnošenje dokumentacije neobvezno, obavezno

ili preporučeno.
7. Postoje li troškovi povezani s obradom Odgovor: Izvor(i):

zahtjeva za PA? Izravni troškovi:
Neizravni troškovi:
- Izravni troškovi (npr. fiksni

troškovi za podnošenje ili
podnošenje zahtjeva za PA).
- neizravni troškovi (npr.
prijevoda itd.). marke,
8. Postoje li posebni vremenski zahtjevi Odgovor: Izvor(i):

povezani sa zahtjevom za PA?
72
ODJELJAK 1

(npr. vrijeme u kojem osoba koja - Ako da, koje su posljedice ako se rokovi propuste od strane
podnosi zahtjev mora podnijeti zahtjev podnositelja zahtjeva ili zamoljenog tijela?
za PA i/ili vrijeme u kojem zamoljeno
tijelo mora donijeti odluku o zahtjevu
za PA itd.).
9. Postoje li razlike u proceduralnim/ Odgovor: Izvor(i):

administrativnim zahtjevima za Ako da, objasnite razlike (npr. postoje li razlike u
podnošenje zahtjeva za PA na temelju,
na pogledu modula koje treba ispuniti, informacija ili
primjer, vrste liječenja za koje se traži dokumenata koje treba dostaviti, troškova,
PA, profila osigurane osobe ili bilo vremenskih ograničenja itd.?)
kojeg drugog kriterija?
10. Postoji li poseban PA obrazac Odgovor: Izvor(i):

(tj. obrazac koji se koristi za
izdavanje/odobrenje PA) i, ako
je odgovor pozitivan, koji
obrazac?
11. Molimo navedite sve druge Odgovor: Izvor(i):
administrativne zahtjeve u vašoj zemlji
u vezi s postupkom PA za prekograničnu
zdravstvenu skrb.
73
ODJELJAK 2
POSTUPAK NAKNADE TROŠKOVA
Primjenjuju li se
utvrđeni zahtjevi
iu zemlji? (tj. je zahtjev Svrha i/ili
opravdanost
Pitanja Odgovor: Izvori zahtjeva
ne
diskriminirajuće?)
1. Koje nacionalne zakonodavne i/ili Odgovor: Izvor(i): N/A N/A
regulatorne odredbe utvrđuju
u vezi zahtjeve
s
postupcima naknade za prekograničnu
zdravstvenu skrb prema Direktivi 201/24/
EU?
2. Je li ovo isti postupak kao i za naknadu Odgovor: N/A N/A

prema Pravilniku o koordinaciji Da Ne
socijalnog osiguranja? tijelo je/su
odgovorni za obradu zahtjeva za
3. Što naknadu? (npr. kome
gdje i se Odgovor: Izvor(i): N/A N/A
podnose zahtjevi za naknadu?) Ako se vaš nacionalni zdravstveni sustav temelji na više
pružatelja/fondova osiguranja, navedite najvažnijeg/
relevantnog pružatelja osiguranja u vašoj zemlji (npr. na
temelju broja povezanih društava).
4. Postoji li poseban obrazac zahtjeva/modul Odgovor: Izvor(i): Da

koji osoba koja traži naknadu treba Ako da, navedite: - Koji su Ne
predati? podaci potrebni; Jesu li informacije obavezne,
-
neobvezne ili preporučene?
- Jesu li ovaj prijavni obrazac/moduli dostupni

online?
- Mora li se obrazac predati u papirnatom obliku ili se može
predati elektronički?
74
5. Što (ostala) Odgovor: Izvor(i): Da

dokumentacija mora biti dostavljena Ako je primjenjivo, navedite: - Koji su Ne
kako bi se potkrijepio zahtjev za povrat? dokumenti potrebni; - Da li je podnošenje
a dokumentacije neobvezno, obavezno ili preporučeno.
6. Postoje li troškovi povezani s obradom Odgovor: Izvor(i): Da

zahtjeva za povrat? Izravni troškovi: Ne
Neizravni troškovi:
- Izravni troškovi (npr. fiksni

troškovi za podnošenje ili
podnošenje zahtjeva za
povrat, oduzeti odrazmjerni
iznosa koji
se može nadoknaditi).
- Neizravni troškovi (npr.

prijevodi, pečati itd.).
7. Postoje li neki posebni vremenski zahtjevi Odgovor: Izvor(i): Da

povezani sa zahtjevom za povrat? (npr. Ako da, koje su posljedice u slučaju propuštanja rokova od Ne
vrijeme u kojem se moraju podnijeti strane podnositelja zahtjeva ili zamoljenog tijela?
zahtjevi za naknadu i/ili vrijeme u kojem
zamoljeno tijelo mora obraditi ili zahtjev i/
nadoknaditi troškove, itd.).
8. Postoje li nenadoknadivi pragovi, odbici Odgovor: Izvor(i): Da

(osim odbitaka za gore navedene Ako da, navedite pragove. Ne
administrativne troškove) itd.?
9. U slučajevima kada je PA (ili prethodna Odgovor: Izvor(i): Da

obavijest) već izdana, je li zaseban/ Ako da, molimo opišite pojednostavljeni postupak. Ne
pojednostavljeni postupak dostupan za
75
tražiti
naknadu?
*primjenjivo samo ako zemlja ima PA

sustav.
10. Postoje li dodatni administrativni/ Odgovor: Izvor(i): Da
postupovni zahtjevi za nadoknadu Ako da, objasnite razlike (npr. postoje li razlike u Ne
ovisno o, na primjer, vrsti liječenja
za pogledu modula koje treba ispuniti, informacija ili
koje se traži nadoknada, ili dokumenata koje treba dostaviti, troškova, vremenskih
profilu osigurane osobe, ili bilo ograničenja itd.?)
kojem drugom kriteriju?
11. Molimo navedite sve druge Odgovor: Izvor(i): Da

administrativne zahtjeve u vašoj Ne
zemlji u vezi s postupcima
nadoknade troškova
prekogranične zdravstvene
zaštite.
76
2. dio: Kontrolni popis za provjeru s nacionalnim/regionalnim tijelom (2. zadatak)
Naziv tijela:
Ime osobe:
Položaj osobe:
Država/regija:
Datum poziva za provjeru:
Aspekti koje treba provjeriti Komentari

Predložak za prikupljanje podataka Označite kućice ako je podatke u predlošku za prikupljanje podataka Uključite sve dodatne komentare i/ili informacije koje je
provjerilo i/ili dopunilo nacionalno tijelo dostavilo kontaktirano tijelo
Odjeljak 1 – Prethodno odobrenje
Za svako pitanje provjerite točnost i/ili popunite praznine

za: Odgovore (Stupac 2) Izvore (Stupac 3)
Pitanje 6
Opravdanje/svrhu identificiranih zahtjeva (Stupac 4) Pitanje 1
Pitanje 7 Pitanje
Pitanje 2 Pitanje
8 Pitanje 9
3 Pitanje 4
Pitanje 10
Pitanje 5
Pitanje 11
Odjeljak 2 - Naknada
Za svako pitanje provjerite točnost i/ili popunite praznine

za: Odgovore (2. stupac) Izvore (3. stupac) Pitanje 6
Primjenjuje li se zahtjev u zemlji Pitanje 1
Pitanje 7 Pitanje
Pitanje 2 Pitanje
8 Pitanje 9
3 Pitanje 4
Pitanje 10
(Diskriminirajuća Pitanje 5
Pitanje 11
procjena) (Stupac 4) Opravdanost/svrha
identificiranih zahtjeva (Stupac 5)
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi

se osigurala prava pacijenata u EU
Dodatak H Organizacije sudionice na završnoj radionici dionika WP2
Organizacija Član Izdvojena soba
država
Austrijski zavod za javno zdravstvo Austrija Opća prava pacijenata
Ministarstvo zdravlja Austrija Opća prava pacijenata
Belgijsko ministarstvo zdravlja Belgija Opća prava pacijenata
FPS javno zdravstvo Belgija Opća prava pacijenata
Međunarodno udruženje društava za uzajamnu korist (AIM) Belgija Opća prava pacijenata
Nacionalni zavod za zdravstveno i invalidsko osiguranje (INAMI Belgija Opća prava pacijenata
INAMI)
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Hrvatska Opća prava pacijenata
Zavod za zdravstveno osiguranje češki Opća prava pacijenata
Republika
Ministarstvo zdravlja češki Opća prava pacijenata
Republika
Estonski fond za zdravstveno osiguranje Estonija Opća prava pacijenata
Vijeće europskih stomatologa Europa Opća prava pacijenata
Europska komisija Europa Opća prava pacijenata
Jonathan Olsson Consulting Europa Opća prava pacijenata
Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva Finska Opća prava pacijenata
NCP Finska Finska Opća prava pacijenata
CLEISS Pariz Francuska Opća prava pacijenata
Ministarstvo zdravlja Francuska Opća prava pacijenata
Njemačka agencija za vezu, zdravstveno osiguranje - međunarodno (DVKA) Njemačka Ukupni pacijent
prava
Federalno ministarstvo zdravstva Njemačka Opća prava pacijenata
NCP Njemačka Njemačka Opća prava pacijenata
EOPYY Nacionalna organizacija za pružanje zdravstvenih usluga Grčka Opća prava pacijenata

država
Ministarstvo ljudskih kapaciteta Mađarska Opća prava pacijenata
Islandsko zdravstveno osiguranje Island Opća prava pacijenata
Zavod za zdravstvo Irska Opća prava pacijenata
Izvršni direktor zdravstvene službe Irska Opća prava pacijenata
Nacionalna zdravstvena služba Latvija Opća prava pacijenata
Nacionalni fond za zdravstveno osiguranje Litva Opća prava pacijenata
Državna agencija za akreditaciju zdravstvene zaštite Litva Opća prava pacijenata
Državni fond pacijenata Litva Opća prava pacijenata
Ministarstvo zdravlja Malta Opća prava pacijenata
euSpriječiti Nizozemska Opća prava pacijenata

s
Ministarstvo zdravstva, socijalne skrbi i sporta Nizozemske - Zdravlje Nizozemska Opća prava pacijenata
Odjel za osiguranje s
NCP Nizozemska (CPK) Nizozemska Opća prava pacijenata

s
Nacionalna zdravstvena zaklada Poljska Opća prava pacijenata
Nacionalna kuća zdravstvenog osiguranja Rumunjska Opća prava pacijenata
Ministarstvo zdravlja Slovačka Opća prava pacijenata
Ministarstvo zdravlja Španjolska Opća prava pacijenata
Nacionalni odbor za zdravstvo i socijalnu skrb Švedska Opća prava pacijenata
Dječji institut za istraživanje raka sv. Ane (CCRI) Austrija Rijetke/složene

bolesti
Europa za rijetke bolesti (EURORDIS) Belgija Rijetke/složene

bolesti
MetabERN Belgija Rijetko/složeno

bolesti
AVManjina češki Rijetko/složeno
Republika bolesti
Češka udruga za rijetke bolesti češki Rijetke/složene
Republika bolesti

država
Europska komisija Europa Rijetko/složeno

bolesti
EUREGHA Europa Rijetke/složene

bolesti
Europski društveni opservatorij (OSE) Europa Rijetke/složene

bolesti
Stalni odbor europskih liječnika (CPME) Europa Rijetko/složeno

bolesti
Javna pomoć - pariške bolnice (ERN ITHACA) Francuska Rijetko/složeno

bolesti
ERN EPICARE Francuska Rijetke/složene

bolesti
ERN Euro NMD Francuska Rijetke/složene

bolesti
ERN EuroBloodNet Francuska Rijetko/složeno

bolesti
ERN PLUĆA Francuska Rijetko/složeno

bolesti
Lyonski civilni hospiciji Francuska Rijetke/složene

bolesti
Sveučilišne bolnice u Strasbourgu Francuska Rijetke/složene

bolesti
ERN LUNG (sveučilišna bolnica u Frankfurtu) Njemačka Rijetko/složeno

bolesti
Sveučilišni medicinski centar Hamburg-Eppendorf (UKE) Njemačka Rijetko/složeno

bolesti
ERN ReCONNET Italija Rijetke/složene

bolesti
MetabERN Italija Rijetke/složene

bolesti
Dječja klinička sveučilišna bolnica Latvija Rijetko/složeno

bolesti
Radboudumc Nizozemska Rijetko/složeno

s bolesti
Sveučilišni medicinski centar Utrecht Nizozemska Rijetke/složene

s bolesti
Pomeransko medicinsko sveučilište u Szczecinu Poljska Rijetke/složene

bolesti
ERN TransplantChild Španjolska Rijetko/složeno

bolesti
ERN GENTURIS (Hospital Germans Trias) Španjolska Rijetko/složeno

bolesti
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se osigurala prava
pacijenata u EU
Dodatak I. Pisani upit o aranžmanima konzultacija za CBHC

Direktiva
Hvala što ste sudjelovali u ovoj anketi. Jedan od ciljeva naše studije je jačanje NCP mreže prekogranične zdravstvene
zaštite. Cilj nam je to učiniti kroz organizaciju i moderiranje radionice za predstavnike NCP-a, koja će se održati u svrhu
izgradnje kapaciteta i razmjene dobrih praksi. Specifične teme o kojima će se raspravljati tijekom ove radionice su: •
Dogovori o konzultacijama između NCP-a i 1) organizacija pacijenata, 2) zdravstvene skrbi
pružatelji usluga i 3) zdravstveni osiguravatelji;

• Implementacija Toolboxa za prekograničnu zdravstvenu skrb.
U pripremi ove radionice željeli bismo prikupiti informacije o ovim temama.

Stoga Vas pozivamo da ispunite ovaj kratki upitnik. Ova se anketa nadovezuje na informacije koje su već ranije prikupljene
za Radni paket 1, posebice na stupanj u kojem postoji koordinacija između NCP-a i organizacija pacijenata, pružatelja
usluga zdravstvenog osiguranja i pružatelja zdravstvenih usluga o čemu se raspravljalo tijekom razgovora o prethodnom
odobrenju.
Unaprijed vam puno zahvaljujemo na suradnji u ovome! Vaš doprinos je vrlo vrijedan za
nas.
1. Koju državu članicu predstavljate?

2. Možete li naznačiti jeste li predstavnik NCP-a, predstavnik Stručne skupine za prekogranično zdravstvo ili drugi koji je
na neki drugi način uključen u prekograničnu zdravstvenu skrb?
3. Iz koje ste organizacije?
Dogovori o savjetovanju s ključnim dionicima Članak 6. stavak 1. Direktive

navodi da će države članice osigurati da se NCP-ovi savjetuju s organizacijama pacijenata, pružateljima zdravstvenih
usluga i zdravstvenim osiguravateljima. Tijekom trećeg radnog paketa studije, cilj nam je mapirati dogovore o savjetovanju
NCP-a s 1) organizacijama pacijenata, 2) pružateljima zdravstvenih usluga i 3) zdravstvenim osiguravateljima. Za prvi
radni paket o prethodnom odobrenju već smo prikupili neke informacije o dogovorima za savjetovanje.
Nadovezujući se na ove informacije, željeli bismo prikupiti više informacija o formalnim i neformalnim dogovorima o
konzultacijama između NCP-a i ključnih dionika.
1. Održavaju li se konzultacije između NCP-a i...? a. Organizacije pacijenata

b. Zdravstveni osiguravatelji c. Pružatelji zdravstvenih usluga
2. Je li NCP odgovoran za koordinaciju ovih konzultacija s …?

a. Organizacije pacijenata b.
Zdravstveni osiguravatelji c.
Pružatelji zdravstvenih usluga
3. Jesu li ove konzultacije održane u prošloj godini, s …?
4. Kada se ove konzultacije održavaju?
a. Povremeno na zahtjev (na primjer samo kada se pojave pitanja i odluke su potrebne
izraditi za određenog pacijenta)
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se

b. Oba
c. Ostalo (molimo navedite
5. Koliko često se NCP savjetuje s dionicima? a. Na
godišnjoj bazi b. Na mjesečnoj bazi c. Iznimno d.
Ostalo (molimo navedite
6. Možete li, molim vas, razraditi (npr. navodeći primjere) o čemu se raspravljalo tijekom njih
konzultacije između NCP-a i: a. Organizacije
pacijenata b. Zdravstveni osiguravatelji c.
7. Kada se održavaju konzultacije, koja se metoda komunikacije koristi?

a. E-
pošta b.
Telefon c. Ovisi o situaciji d. Ostalo
(molimo navedite
8. Izrađuju li se zapisnici konzultacija i dijele li ih dionici?
Organizacija konzultacija 9. Je li
proces konzultacija formalno uređen putem (pisanih) konzultacija
dogovore između NCP-a i: a. Organizacije
pacijenata b. Zdravstvena osiguranja
c. Pružatelji zdravstvenih usluga

10. Jesu li ovi dogovori za savjetovanje napravljeni u suradnji s …?
11. Možete li, molim vas, pojasniti što ovi dogovori o savjetovanju sadrže između
NCP i: a.
Organizacije pacijenata b.
Zdravstvena osiguranja
c. Pružatelji zdravstvenih usluga
12. Postoje li izazovi u pogledu konzultacija između NCP-a i...? a. Organizacije pacijenata b.
Zdravstveni osiguravatelji c. Pružatelji zdravstvenih usluga
13. Možete li pojasniti izazove s kojima se suočavate u vezi s konzultacijama s organizacijama pacijenata?
14. Možete li pojasniti izazove s kojima se susrećete u vezi konzultacija sa zdravstvenim osiguravateljima?
15. Možete li pojasniti izazove s kojima se suočavate u vezi s konzultacijama s pružateljima zdravstvenih
usluga? 16.
Postoji li proces za procjenu i poboljšanje sustava konzultacija između NCP-a i...? a. Organizacije
pacijenata b. Zdravstveni osiguravatelji c. Pružatelji zdravstvenih usluga
17. Možete li, molim vas, razraditi postojeći postupak za procjenu i poboljšanje sustava savjetovanja
između NCP-a i organizacija pacijenata?
Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 2011/24/EU kako bi se osigurala prava
pacijenata u EU
18. Možete li, molim vas, razraditi postojeći postupak za ocjenu i poboljšanje sustava savjetovanja između NCP-a i zdravstvenih
osiguravatelja?
19. Možete li, molim vas, razraditi postojeći postupak za procjenu i poboljšanje sustava konzultacija između NCP-a i pružatelja
zdravstvenih usluga?
Kontakt podaci
Nakon što dobijemo uvid kroz odgovore iz ovog pisanog upita, provest ćemo online upitnike s organizacijama pacijenata,
pružateljima zdravstvenih usluga, zdravstvenim osiguranicima. Cilj je istražiti perspektive ovih dionika o dogovorima o
savjetovanju s nacionalnim kontakt točkama i prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga vas ljubazno molimo da ispunite
podatke za kontakt organizacija pacijenata, zdravstvenih osiguravatelja i/ili pružatelja zdravstvenih usluga s kojima NCP vaše
države članice ima kontakt ili (službene ili neformalne) dogovore za konzultacije.
20. Možete li ispuniti podatke za kontakt organizacija pacijenata, zdravstvenih osiguravatelja i/ili pružatelja zdravstvenih usluga
s kojima NCP vaše države članice ima kontakt ili (službene ili neformalne) dogovore za konzultacije?
Kutija s alatima za 2019. U

2018. razvijena je Kutija s alatima o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Kutija alata sadrži relevantne informacije o pravnom
okviru prekogranične zdravstvene zaštite, pokrivajući i Direktivu 2011/24/EU i Uredbe o socijalnom osiguranju (EZ) 883/2004 i
987/2009. Ovaj paket alata namijenjen je pacijentima i nacionalnim kontaktnim točkama (NCP) uspostavljenim u svakoj zemlji
EU-a za pružanje informacija pacijentima koji traže zdravstvenu skrb u drugoj zemlji EU-a. Dio za nacionalne kontaktne točke
(NCP) usredotočen je na to kako NCP mogu poboljšati svoju komunikaciju s pacijentima, pružajući im jasne i dostupne
informacije o svim aspektima pristupa inozemstvu. https://ec.europa.eu/health/cross_border_care/toolbox_nl
medicinski liječenje
21. Smatrate li Toolbox korisnim?

a. Vrlo korisno b. Od
pomoći, u određenoj mjeri c. Ne, nije
od pomoći d. Ne znam
22. Implementira li Toolbox NCP vaše države članice?

a. Ako da, možete li pojasniti kako NCP u vašoj državi članici implementira Toolbox 2019? (npr. jesu li tekstovi alata
kopirani i objavljeni na web stranici NCP-a?)
b. Ako ne, možete li pojasniti zašto Toolbox nije implementiran? 23.
Nedostaju li neke informacije u Toolboxu? a. Ako da, možete li
pojasniti informacije koje nedostaju u Toolboxu? 24.
Postoje li izazovi s kojima se još susreću u vezi s pružanjem informacija
pacijenata na prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti?
25. Možete li navesti najvažnije izazove s kojima se još uvijek suočavate u vezi s
pružanje informacija pacijentima o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti?
26. Možete li elaborirati sve izazove s kojima se još uvijek suočavate u pogledu pružanja usluga
informacije pacijentima o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti?
27. Možete li navesti jednu do tri dobre prakse u području prekogranične zdravstvene zaštite u koju je uključena vaša država
članica?
Hvala 28.
Imate li dodatnih komentara u vezi s provedbom križa
direktiva o graničnoj zdravstvenoj zaštiti?

Vaši odgovori su evidentirani!

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za ispunjavanje ankete, vaš doprinos nam je vrijedan.

Prilog J Pismeni upit o dogovoru o konzultacijama s

NCP-ovi
Pisani upit o dogovorima o konzultacijama za Direktivu o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Hvala vam na
sudjelovanju u ovoj anketi. Jedan od ciljeva naše studije je jačanje prekogranične mreže zdravstvene zaštite
Nacionalne kontaktne točke (NCP). Trenutačno istražujemo dogovore o konzultacijama između NCP-a i 1)
organizacija pacijenata, 2) pružatelja zdravstvenih usluga i 3) zdravstvenih osiguravatelja.
Željeli bismo istražiti perspektivu dionika o dogovorima za savjetovanje s NCP-ima i izazove s kojima se susrećete
u vezi s prekograničnom zdravstvenom skrbi. Stoga Vas pozivamo da ispunite ovaj kratki upitnik. Za završetak će
biti potrebno otprilike 5-10 minuta.
Unaprijed vam puno zahvaljujemo na suradnji! Vaš doprinos je vrlo vrijedan za nas.
Opće informacije 1. U kojoj

je državi članici EU sjedište organizacije za koju radite?
2. Možete li naznačiti radite li za organizaciju pacijenata, pružatelja zdravstvenih usluga, osiguravatelje zdravstvene
skrbi ili druge osobe koje su na neki drugi način uključene u prekograničnu zdravstvenu skrb?
3. Iz koje ste organizacije?
Dogovori o konzultacijama s nacionalnom kontaktnom točkom (NCP)

Članak 6. stavak 1. Direktive navodi da države članice osiguravaju da se NCP konzultiraju s organizacijama
pacijenata, pružateljima zdravstvenih usluga i zdravstvenim osiguravateljima. Tijekom studije, cilj nam je mapirati
dogovore o savjetovanju NCP-a s 1) organizacijama pacijenata, 2) pružateljima zdravstvenih usluga i 3) zdravstvenim
osiguravateljima. Željeli bismo prikupiti više informacija o formalnim i neformalnim dogovorima o konzultacijama
između NCP-a i ključnih dionika.
Sljedeće pitanje odnosi se na neformalne konzultacije koje uključuju sve kontakte koje imate s NCP-om.
1. Održavaju li se konzultacije između vaše organizacije i NCP-a?

2. Tko je odgovoran za koordinaciju ovih konzultacija s NCP-om? a. Vaša organizacija b. NCP c.
3. Jesu li ove konzultacije održane u prošloj godini s NCP-om?

4. U koju svrhu se održavaju te konzultacije?
a. Redovito (bez izravnog razloga/potrebe za raspravom o konkretnom slučaju pacijenta) b. Povremeno na
zahtjev (na primjer, samo kada se pojave pitanja ili je potrebna odluka
izraditi za određenog pacijenta) c. Oba d.
5. Koliko se često održavaju te konzultacije? a. Na godišnjoj

bazi b. Na mjesečnoj bazi c. Iznimno d. Ostalo (molimo
navedite

6. Možete li, molim vas, razraditi (npr. navodeći primjere) o čemu se raspravlja tijekom
te konzultacije s NCP-om?
7. Kada se održavaju konzultacije, koja se metoda komunikacije koristi?
a. E-pošta
b. Telefon c. Ovisi
o situaciji d. Ostalo (molimo navedite
8. Sastavljaju li se zapisnici konzultacija i dijele li sudionici?
Dogovori o konzultacijama s nacionalnom kontaktnom točkom (NCP)

Sljedeća pitanja odnose se na formalne dogovore o konzultacijama s NCP-om, što uključuje kontakt koji je formalno
dogovoren, planiran i dogovoren.
9. Je li proces konzultacija formalno uređen kroz (pisane) dogovore o konzultacijama između vaše organizacije i NCP-a?
10. Jesu li ovi dogovori za savjetovanje napravljeni u suradnji s vašim

organizacija?
11. Možete li pojasniti što ovi dogovori o konzultacijama između vaše organizacije i NCP-a sadrže?
12. Postoje li izazovi u pogledu konzultacija između NCP-a i vašeg

organizacija?
13. Možete li pojasniti izazove s kojima se suočavate u vezi s
konzultacije s NCP-om?
14. Postoji li postupak za procjenu i poboljšanje procesa savjetovanja
između NCP-a i vaše organizacije?
15. Možete li, molim vas, razraditi postojeći proces za ocjenu i poboljšanje sustava konzultacija između NCP-a i vaše
organizacije?
16. Postoje li izazovi u vezi s pružanjem informacija pacijentima
o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti?
17. Možete li navesti najvažnije izazove s kojima se suočavate u vezi s informacijama

odredbe o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata?
18. Možete li razraditi sve izazove s kojima se suočavate u vezi s pružanjem informacija pacijentima o prekograničnoj
zdravstvenoj zaštiti?
Alat za prekograničnu zdravstvenu skrb

U 2018. razvijen je Toolbox on Crossborder Healthcare. Kutija alata sadrži relevantne informacije o pravnom okviru
prekogranične zdravstvene zaštite, pokrivajući i Direktivu 2011/24/EU i Uredbe o socijalnom osiguranju (EZ) 883/2004 i
987/2009.
Ovaj paket alata namijenjen je pacijentima i nacionalnim kontaktnim točkama (NCP) uspostavljenim u
svakoj zemlji EU-a za pružanje informacija pacijentima koji traže zdravstvenu skrb u drugoj zemlji EU-a.
Dio za nacionalne kontaktne točke (NCP) usredotočen je na to kako NCP mogu poboljšati svoju komunikaciju s pacijentima,
pružajući im jasne i dostupne informacije o svim aspektima pristupa liječenju u inozemstvu.
19. Je li vaša organizacija upoznata s Toolboxom za prekograničnu zdravstvenu skrb?

20. Koristi li vaša organizacija Toolbox? 21.
Ako ne, zašto ne koristite Toolbox? 22.
Ako da, mislite li da je Toolbox od pomoći? a. Iznimno
korisno b. Vrlo korisno c. Umjereno pomaže d. Malo pomaže e.
Uopće nije od pomoći

23. Mislite li da je Toolbox jasan? a. Izuzetno jasno b.

Vrlo jasno c. Umjereno vedro d. Pomalo jasno e.
Uopće nije jasno 24. Mislite li da je Toolbox
dovršen?
f. Da
g. Ne, navedite
Dobre prakse Neki

primjeri dobrih praksi su: 1) Suradnja koja Francuskinjama omogućuje rađanje u Belgiji: prekogranična suradnja u
Ardenima; 2) Usluge dijalize za turiste u regiji Veneto; 3) Inicijative za prekogranično liječenje pacijenata oboljelih od
Corone.
25. Postoje li kakvi primjeri/dobre prakse prekogranične zdravstvene zaštite

upoznat s?
Ako da, možete li pojasniti i dati više informacija o ovoj praksi
Hvala 26. Imate

li dodatnih komentara u vezi s provedbom
direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti?
Vaši odgovori su evidentirani!

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za ispunjavanje ankete, vaš doprinos nam je vrijedan.

Studija o Provodjenju Direktive - Crossborder - Enhancing-Implementation - Frep - en

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija o Provodjenju Direktive - Crossborder - Enhancing-Implementation - Frep - en

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Machine Translated by Google

Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane

2022 Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane U

Rosanne van Seben

Pravna mreža Spark

Alexandra Ongono Pomme

PDF ISBN: 978-92-76-47658-0 doi:10.2875/92318 EW-06-22-091-HR-N

Rukopis dovršen u prosincu 2021

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2022. © Europska unija,

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

SAŽETAK................................................. ................................................. .... 7 Izvršni

1.1 Pozadina ................................................ ..............................................17 1.1.1 Prekogranična zdravstvena zaštita u

1.1.4 Prethodne evaluacije i buduće evaluacije Direktive .................19

1.2 Ciljevi studije ................................................. ............................19 1.3 Vodič za

2 Pristup i metodologija ................................................. ...................... 21

2.3.1 Pregled literature i ciljani intervjui.................................................. 25 2.3.2 Radionica

2.4.1 dionicima ................................... .27 3 Rezultati studije ................................................. .....................................

3.1 Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama?..................................29

3.1.1 Karakteristike sustava prethodnog odobrenja (PA) koji su na

racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama?. ................................................. ................................................. ....32

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

3.6.1 Aranžmani konzultacija iz perspektive NCP-a ..............................35 Aranžmani konzultacija iz perspektive

3.7 Koji su RACER pokazatelji prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

4 Zaključak i preporuke .................................................. ............. 47

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

U ovom izvješću predstavljamo metodologiju i rezultate za 'Studiju o poboljšanju provedbe Direktive o

Ključni nalazi ove studije su: Način na koji

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

2 Ciljevi studije S tim u vezi, ciljevi

Konkretnije, obrađena su sljedeća pitanja studije: Kako se prethodno odobrenje

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

Koji su RACER indikatori prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

3 Pristup i metodologija U svjetlu ciljeva i

1. Kako se prethodno odobrenje primjenjuje u državama članicama?

2. Koji su temeljni razlozi za različite pristupe prethodnom odobrenju u 27 država članica/zemljama

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

3. Kako bi se prethodno odobrenje moglo racionalizirati ili pojednostaviti u državama članicama?

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

EU: Europska unija

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

U ožujku 2011. usvojena je Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj

1.1.2 Administrativni postupci i prethodno odobrenje prema Direktivi

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

1.1.3 Uloga nacionalnih kontaktnih točaka

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

1.1.4 Prethodne evaluacije i buduće evaluacije Direktive

1.2 Ciljevi studije

Konkretnije, obrađena su sljedeća pitanja studije: 1. Kako se prethodno odobrenje

pružateljima zdravstvenih usluga, zdravstvenim osiguravateljima i organizacijama pacijenata i postoji li prostor za

Koji su RACER indikatori prikladni za buduće praćenje i evaluaciju

1.3 Vodič za čitanje

Izvješće je strukturirano na sljedeći način:

18 Evaluativna studija o Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (2011/24/EU). 2015.

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

U 2. poglavlju predstavljamo opći pristup i metodologiju naše studije; Poglavlje 3 opisuje

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

2.1 Radni paket 1.a – Mapiranje i analiza: prethodno odobrenje

2.1.1 Razvoj alata za mapiranje

Razvoj alata za mapiranje

Studija o poboljšanju provedbe Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

1. Karakteristike PA-sustava na mjestu; 2.