Sadraj

UVOD ..................................................................................................................................................... 1
1. METODOLOKI OKVIR RADA .................................................................................................. 3
1.1. Problem istraivanja ................................................................................................................ 3
1.2. Predmet istraivanja ................................................................................................................ 3
1.2.1. Kategorijalno pojmovni sistem............................................................................................ 3
1.3. Ciljevi istraivanja ................................................................................................................... 4
1.3.1. Nauni cilj ....................................................................................................................... 4
1.3.2. Drutveni cilj ................................................................................................................... 4
1.4. Nain istraivanja .................................................................................................................... 4
1.5. Vremensko (i prostorno) odreenje istraivanja ..................................................................... 4
2. EVOLUCIJA I FRAGMENTACIJA OTT TV TEHNOLOGIJE ................................................... 5
2.1. OTT: karakteristike, trendovi i rast ......................................................................................... 7
2.1.1. imbenici OTT razvoja ................................................................................................. 10
2.2. Primjena i primjeri OTT-a ..................................................................................................... 11
2.2.1. Govorne usluge.............................................................................................................. 13
2.2.2. Usluge slanja poruka ..................................................................................................... 14
2.2.3. Medijske (Video/Audio) usluge .................................................................................... 16
2.3. Poslovni modeli OTT igraa ................................................................................................. 17
3.JEDINSTVENA ARHITEKTURA ZA DOSTAVU VIDEO SADRAJA PREKO INTERNETA 19
3.1. Internet protokol televizija (IPTV) ........................................................................................ 20
3.2. Over The Top televizija (OTT TV) .................................................................................... 20
3.3. Prilagodljivi streaming (Adaptive Streaming) ....................................................................... 21
3.4. Jedinstvena arhitektura .......................................................................................................... 22
4. KLJUNA PITANJA OTT TEHNOLOGIJE ............................................................................... 25
4.1. Kvalitet video sadraja .......................................................................................................... 25
4.2. Viestruki naini kodiranja za ureaje sa specifinim video formatima i protokolima......... 26
4.3. Obrada videa za OTT i multiscreen....................................................................................... 27
4.4. Obrada sadraja, prednosti i mane......................................................................................... 28
4.5. Rangiranje prioriteta video kodiranja .................................................................................... 29
5. OVER THE TOP STREAMING, PRILAGODLJIVI STREAMING PROTOKOLI
(ADAPTIVE STREAMNIG PROTOCOLS) ........................................................................................ 30
5.1. OTT za telekom operatore ..................................................................................................... 31
5.2. OTT za davaoce sadraja....................................................................................................... 32
5.3. OTT za proizvoae elektronikih korisnikih ureaja ........................................................ 32
 5.4. OTT za prodavae elektronikih korisnikih ureaja............................................................ 33
5.5. Apple HTTP Live Streaming (HLS) ..................................................................................... 33
5.5.1. Princip rada HLS protokola ........................................................................................... 33
5.5.2. HLS ekosistem .............................................................................................................. 34
5.5.3. Prednosti i nedostaci HLS protokola ............................................................................. 35
5.6. Google WebM ....................................................................................................................... 36
5.6.1. Princip rada WebM protokola ....................................................................................... 37
5.6.2. WebM ekosistem ........................................................................................................... 38
5.6.3. Prednosti i nedostaci WebM protokola ......................................................................... 39
5.7. Microsoft Smooth Streaming ................................................................................................ 40
5.7.1. Princip rada Smooth Streaming protkola....................................................................... 41
5.7.2. Smooth Streaming ekosistem ........................................................................................ 41
5.7.3. Prednosti i nedostaci Smooth Streaming protkola ......................................................... 42
5.8. Adobe HTTP Dynamic Streaming ........................................................................................ 42
5.8.1. Princip rada HDS protokola .......................................................................................... 43
5.8.2. Prednosti i nedostaci HDS protkola .............................................................................. 44
5.9. MPEG DASH protokol ...................................................................................................... 44
5.9.1. Princip rada MPEG DASH protokola ........................................................................ 45
5.9.2. Prednosti i nedostaci MPEG DASH protkola............................................................. 45
6. PRIMJERI OTT PLATFORMI ..................................................................................................... 46
6.1. Netflix.................................................................................................................................... 46
6.1.1. Netflix video streaming platforma ................................................................................. 46
6.1.1.1. Pregled Netflix arhitekture .................................................................................... 47
6.1.1.2. Posluivanje Netflix klijenta ................................................................................. 49
6.1.1.3. Analiza manifest datoteke ..................................................................................... 52
6.2. Hulu ....................................................................................................................................... 61
6.2.1. Osnovne znaajke Hulu video servisa ........................................................................... 63
6.2.2. CDN strategija bazirana na iskoritenju resursa ............................................................ 63
6.2.2.1. Stopa prijenosa i CDN adaptacija .......................................................................... 64
6.2.2.2. Izvjetavanje o statusu ........................................................................................... 64
6.2.2.3. Strategija izbora CDN-a ........................................................................................ 65
6.2.3. Distribucija CDN servera .............................................................................................. 69
6.2.3.1. CDN serveri za Hulu desktop klijente ................................................................... 70
6.2.3.2. CDN serveri za mobilne klijente (HuluPlus) ......................................................... 70
6.2.3.3. CDN serveri za Hulu oglaavanje ......................................................................... 71
ZAKLJUAK ....................................................................................................................................... 72
LITERATURA ...................................................................................................................................... 74
POPIS SKRAENICA.......................................................................................................................... 75
POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 76
POPIS TABELA ................................................................................................................................... 78
 SAETAK

Do samo prije jednog desetljea niko ni u najluim mislima, osim moda najveih
entuzijasta i fanatika, nije slutio da e klasina (linearna) televizija, kao i cijeli sistem
informisanja skoro pa u potpunosti biti zamijenjen Internetom, odnosno da e Internet kao
jednistveni medij preuzeti ulogu svih tih medija. Televizija se sigurnim koracima kree ka
potpunom emitiranju odnosno prijenosu putem Internet protokola (IP). Meutim pojam
Internet televizija, koji je tema ovog rada, ne predstavlja televiziju u klasinom smislu.

Sa pojavom Internet televizije korisnici su stekli mogunost gledanja onih video sadraja
koje ele, kada to ele, bez obzira na mjesto na kojem se nalaze. Multiscreen rjeenja,
odnosno razliiti ekrani (PC, tableti, pametni telefoni) su uveliko dali na znaaju konstatciji
koja se odnosi na mjesto gledanja eljenih sadraja. Od kljune je vanosti napraviti
razgranienje izmeu IPTV i Internet OTT televizije, to je u radu, na vie mjesta, jasno
predstavljeno. OTT (Over the Top) televizija, kao to i samo ime govori, zaobilazi davaoce
Internet usluga, te bez ikakve obaveze prema njima dolazi do krajnjeg korisnika, a pri tome
koristei resurse i infrastrukturu ISP-a (Internet Service Provider). Iako Internet televizija
predstavlja veliku prijetnju klasinoj televiziji, kao i IPTV provajderima, kod nas joj nije
posveena panja koju zasluuje, stoga ovaj rad predstavlja odreenu polaznu taku ka
daljnjem istraivanju.

ABSTRACT

One decade ago, no one, not even in their wildest dreams, except maybe few enthusiasts
and fanatics could think that classic (linear) television, and also the whole information system
will be replaced by Internet, in other words that Internet, like single media, take over the part
of all other Medias together. Television is firmly heading towards complete broadcasting via
Internet protocol (IP). However, the term Internet television, which is the topic of this work,
doesn't represent television in the classical way.

With the discovery of Internet television, users gain possibility of watching the content
that they want, when they want, regardless where they are. Multiscreen solutions or different
screens (PCs, tablets, smartphones) made even more important the part regardless where
they are. From crucial importance is making the difference between IPTV and Internet OTT
television, which is explained on multiple occasions in this paper. OTT (Over the Top)
television, like the name says, bypasses the Internet providers, and without any obligations to
them comes to the end user, while using the resources and infrastructure of ISP (Internet
Service Provider). Although Internet television represents large threat to classical television,
and to IPTV providers, in our region still doesn't have the attention that deserves, hence this
work represents some start point towards later research.
UVOD

Od 1994. godine, kada je ABC (American Broadcasting Company) prvi put preko
Interneta emitirao World News Now, multimedijalno irenje je evoluiralo uz razliite
jedinstvene staze, to je do danas rezultiralo u dvije metode distribucije koje se najee
koriste, a to su OTT TV (Over the Top Television) i IPTV (Internet Protocol Television).

Uz sve veu koliinu video sadraja koji je dostupan online na Internetu, budunost
televizije se sve vie kree ka mediju koji preuzima primat Internetu. Ono to i laik moe
zakljuiti, odnosno pretpostaviti, jeste da video sadraj predstavlja najveeg kretatora prometa
na Internetu. U radu su izneseni detaljni podaci o koliini saobraaja koju kreira online video.

Iako OTT i IPTV na prvi pogled izgledaju vrlo slino, to su zapravo dvije razliite
tehnologije. Sami nazivi moda izgledaju zbunjujue, stoga je jedan od ciljeva ovog rada da
se objasne razlike, kao i prednosti i nedostaci, kako jedne tako i druge tehnologije.

IPTV je tradicionalni nain dostave sadraja preko upravljane mree, sa svim moguim
privilegijama. Iako se za streaming koristi Internet protokol (otuda IP u IPTV), ovo se ne
odnosi na javni Internet. To je zapravo privatna mrea kojoj nije mogu vanjski pristup.
Video stream-ovi se dostavljaju unutar te privatne mree, te im se moe pristupiti samo
pomou ureaja (set top box) izdanih od strane operatora. Primjeri IPTV servisa su
MojaTV, Open IPTV, HOME.TV itd.

Za razliku od IPTV-a, OTT TV servis koristi javni, otvoreni, slobodni Internet za dostavu
video stream-ova. Takav sadraj osim to je dostupan putem set top box ureaja, takoer
je dostupan i putem bilo kojeg ureaja koji ima pristup Internetu, kao to su tableti, pametni
telefoni i televizori sa Internet konekcijom.

Poto IPTV koristi privatnu, potpuno upravljanu mreu, operatori mogu omoguiti
tehnologije kao to je multicast za bolje iskoritenje mrenih resursa. Moda izgleda da IPTV
ima samo prednosti zbog stroge kontrole i garantovanog propusnog opsega, ali takoer ima i
svoje nedostatke zbog nemogunosti da posluuju korisnike koji ele da gledaju sadraj bilo
kada i bilo gdje. Ova injenica predstavlja jedan od razloga zbog kojeg OTT dostava video
sadraja postaje sve vie popularna. Operatori koji su uveli IPTV uveliko dodavaju OTT
usluge u sklopu svog servisa, a operatori koji su u razvoju ak i zaobilaze IPTV, te se
odluuju za uvoenje OTT servisa.

Ono to pravi najveu, a moglo bi se rei krucijalnu razliku izmeu Internet televizije i
IPTV jeste sam nain dostave sadraja krajnjim korisnicima. Pruaoci IPTV-a posjeduju
vlastitu mreu, te na taj nain, za slanje video stream-ova, uvijek imaju osiguran propusni
opseg, za razliku od OTT TV koja se mora izboriti sa best effort karakteristikama javnog
Interneta. Iz ovoga se dalje moe naslutiti i kakav je QoS (Quality of Service) kako kod
jednog tako i kod drugog servisa. Zbog injenice da se OTT bori sa best effort

1
karakteristikama javne mree, QoS nije zagarantovan, to nije sluaj sa IPTV, koji osigurava
visoku pouzdanost dostave video sadraja krajnjem korisniku.

2
 1. METODOLOKI OKVIR RADA

U ovom radu koristiti u metode i tehnike koje su adekvatne istraivanju pojava,

procesa, problema i fenomena koji se odnose na Internet OTT televiziju. Empirijska
provjerljivost postavljenih hipoteza uslovljava primjenu metoda teorijskih apstrakcija kao
sintetikog teorijskog metoda, ali i osnovnih metoda logikog miljenja i adekvatnih metoda
naunog saznavanja i istraivanja. Koritenjem takvih metoda mogue je zadovoljavajue
ostvarenje naunog i drutvenog cilja istraivanja. Primjena naunih metoda u procesu
naunog saznanja u ovom radu zasniva se na planiranim postupcima i orjentaciji istraivanja,
induktivnog i deduktivnog. Predmet istraivanja uslovie kriterijume primjene metoda i
tehnika za prikupljanje podataka. Osnova ovog istraivanja operedjeljena je na primjenu
analiza sadraja dokumenta, komparativne metode, metoda deskripcije, matematika metoda,
analize, sinteze i dr.

1.1.Problem istraivanja

Istraivanje problematike Internet televizije daje odgovore na nekoliko pitanja. Pitanje

koje se esto postavlja, a to predstavlja problem i ovog istraivanja je: Da li e i kada
Internet televizija u potpunosti potisnuti odnosno naslijediti televiziju u klasinom smislu ili
e doi do novog, poboljanog konzumiranja TV sadraja?

1.2.Predmet istraivanja

Predmet istraivanja ovog rada obuhvata teorijsko i praktino istraivanje dostave video
sadraja krajnjim korisnicima preko mrea za dostavu sadraja (CDN), kao kljunog
imbenika Internet televizije, jer pored sadraja koji treba dostaviti vano je uspostaviti nain
na koji e se to obavljati.

1.2.1. Kategorijalno pojmovni sistem

U svakom istraivanju potrebna je preciznost u upotrebi pojmova i termina, te otuda i

potreba njihova definiranja. U ovom istraivanju opredijelio sam se za sljedee:

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja zajedno

povezuje raunare i raunarske mree koritenjem istoimenog protokola (internetski
protokol = IP)

IPTV predstavlja nain dostave televizijskih sadraja bazirano na Internetskom protokolu,

preko vlastite, kontrolirane mree servis provajdera.

3
 OTT usluga se odnosi na uslugu koja se dostavlja krajnjem korisniku preko slobodnog
Interneta, s tim da davaoc sadraja nema nikakave obaveze prema Internet provajderu, iju
infrastrukturu koristi.

CDN (Content Distribution Network) predstavlja mreu za dostavu sadraja krajnjim

korisnicima.

Drugi pojmovi koriteni u ovom radu su ire poznati i optiji nauni pojmovi, pa ih nema
potrebe navoditi.

1.3.Ciljevi istraivanja

1.3.1. Nauni cilj

Nauni cilj ovog istraivanja je nauna deskripcija i nauna klasifikacija funkcioniranja

Internet televizije i OTT usluga sa posebnim osvrtom na Netflix i Hulu. Analiza dobijenih
rezultata teorijskog i praktinog istraivanja trebala bi da prezentira odreene smjernice za
daljnje usavravanje u domenu Internet televizije, a samim time i Netflix i Hulu servisa.
Znaaj ovog istraivanja upravo treba da se ispoljava u dobijanju validnih saznanja o nainu
funkcioniranja Internet televizije.

1.3.2. Drutveni cilj

Drutveni cilj obavezuje istraivanje da svojim rezultatom obezbijedi drutvenu

upotrebljivost bez obzira na doprinos nauci. Gledajui s tog aspekta drutveni cilj ovog
istraivanja moe se ostvariti potpunom implementacijom Internet OTT televizije koja e
nastaviti da se usavrava kako bi u potpunosti zadovoljila zahtjeve korisnika.

1.4.Nain istraivanja

Ovaj proces podrazumijeva precizno definiranje koritenih pojmova. Obzirom na

tematsko odreenje predmeta istraivanja utvruje se pristup hipotetikim stavovima o
znaaju Internet televizije. Istraivanje polazi od opredjeljenja koje e istraivanje usmjeriti
na prikupljanje i obradu empirijske grae i drugih naunih izvora.

1.5.Vremensko (i prostorno) odreenje istraivanja

Istraivanje je sprovedeno od 01. marta do 15. septembra 2015. godine na podruju

Federacije Bosne i Hercegovine.

4
 2. EVOLUCIJA I FRAGMENTACIJA OTT TV TEHNOLOGIJE

Internet kao globalno dostupna mrea, od svog nastanka 1980ih (prva Internet mrea je
stvorena 1. Januara 1983. godine 1 ), danas ima znaajno vei opseg, nego u protekle tri
decenije. U svom sadanjem obliku ima mogunost da prenosi itav obim usluga koje je
potrebno dostaviti korisniku telekomunikacijskih usluga. Omoguava korisniku pristup
gotovo svim uslugama informisanja, edukacije i zabave. Takoer omoguava pojedinane
komercijalne transakcije ukljuujui i maloprodaju, te je u tom smislu u potpunosti
redefinirano tradicionalno trite. ak se i personaliziranim uslugama, kao to je taxi vonja,
moe pristupiti jednim dodirom prsta. Sam porast opsega je donio temeljni pomak i u drugim
sferama, ukljuujui telekom i televiziju. Ranije, mree su se uobiajeno gradile oko
specifinih aplikacija, kao to su say voice, Internet ili Pay TV. Glasovni, tekstualni i
video sadraj danas su svedeni na mnogo manje bita nego to je to bilo u poetku.

Provajderi telekomunikacijskih usluga koji nude fiksnu i mobilnu telefoniju su trenutno

preplavljeni online sadrajem, poznatim kao over-the-top (OTT) aplikacije i usluge. Pojam
over-the-top (OTT) odnosi se na aplikacije i usluge koje su dostupne preko Interneta te koriste
mrene resurse operatora, nudei usluge pristupa Internetu, kao npr. socijalne mree,
pretraivai, stranice za prikupljanje amaterskih video sadraja. Najpoznatiji primjeri OTT-a
su Skype, Viber, WhatsApp, Chat On, Snapchat, Instagram, Kik, Google Talk, Hike, WeChat,
eCommerce stranice (Amazon, Flipkart itd.), Facebook messenger, iMessage, online video
igre i filmovi (Netflix, Pandora). Danas, korisnici mogu direktno online pristupiti ovim
aplikacijama sa bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme, koristei brojne razliite ureaje koji
imaju pristup Internetu. Za korisnika postaje izrazito teko razluiti da li postoji ekonomska
razlika u povezivanju mrea preko fiksne telefonije, mobilne telefonije ili preko raunara.
Ustvari, mlai korisnici imaju potekoe u pravljenju razlike izmeu ove tri mree, iz njihove
perspektive jedino to je bitno jeste povezanost (connectivity). Oni sve ovo vizualiziraju kao
cjelinu (jedan organizam) a ne kao slojeviti model meupovezanih mrea.

Sam prijenos je odvojen od sadraja, omoguavajui OTT aplikacijama i davaocima OTT

sadraja da direktno komuniciraju sa krajnjim korisnicima. Provajderi su iskljueni iz
navedenog procesa, bez ikakve kontrole nad sadrajem ili aplikacijama. Prelazak na LTE
(Long Term Evolution) tehnologiju sa all-IP arhitekturom e dodatno olakati trend
raskidanja veze izmeu prijenosa i sadraja, odnosno sadraj e se sve manje dostavljati sa
osnovne mree.

OTT usluge u sutini provajderima omoguavaju samo prihode od poveanog protoka

podataka odnosno od Internet konekcije koju korisnici koriste za razliite aplikacije. Prema
tome provajderi ne ostvaruju nikakve druge prihode, osim onih za prijenos ili propusni opseg.
Takoer nisu ukljueni ni u sam proces planiranja, prodaje ili omoguavanja OTT aplikacija.

Sa druge strane, davaoci OTT usluga ne samo da koriste infrastrukturu

telekomunikacijskih provajdera kako bi doli do korisnika i prodali im svoje

[1] Internet, Historija, [07.07.2015] https://bs.wikipedia.org/wiki/Internet

5
proizvode/usluge, nego se i natjeu sa uslugama koje tradicionalno nude telekomunikacijski
provajderi. Pored telekomunikacijskih provajdera i njihovih usluga, OTT aplikacije se takoer
natjeu sa jakim rivalima kao to su e-commerce stranice, bankarstvo i sl.

Trenutno glavni izvori Internet prometa su 2 Google, Yahoo, MySpace, Youtube,

Facebook, Windows Live, eBay, Wikipedia.org, msn.com i Cragilist, ovim redoslijedom.
Veina ovih portala su zapravo domaini OTT usluga (pruaju host usluge OTT
aplikacijama). Usluge na Internetu mogu biti iroko kategorizirane kao na slici 13. Pored web
sadraja i drutvenih medija, OTT komunikacije i OTT mediji igraju sve veu ulogu i u
podruju Internet domena.

Internet

OTT OTT Commerce Internet Social Web

Communications Media Cloud Services media content

User User
Voice/Video eCommerce Platform as a Rich Web
Generated generated
service applications
content

Application as
Messaging Production Financial IM based Curated
a service
content services

Audio/Video Others

Gaming

Slika 1. Kategorizacija usluga na Internetu

Pojava pametnih telefona (smartphone) i njihova dostupnost (zbog pada cijena i velikog
broja uesnika na tritu), jedan je od kljunih faktora doprinosu brzog razvoja i rasta OTT-a.
Sveprisutna digitalizacija umnogome je smanjila trokove ouvanja, reprodukcije i
distribucije sadraja, to je za posljedicu imalo eksplozivan rast ponude online sadraja.
Porast protoka podataka, te rastui zahtjevi za veim irokopojasnim brzinama od strane OTT
aplikacija, prevode se u potrebu za velikim investicijama u mrenu infrastrukturu provajdera.
Meutim, paradoks je u tome to OTT igrai za razvoj novih usluga kao platformu koriste
irokopojasnu mreu telekomunikacijskog provajdera.

[2] Prema Alexa Global Traffic Rankings

[3] Policy and Regulatory Framework for Governing Internet Applications by Detecon Consulting

6
 2.1.OTT: karakteristike, trendovi i rast

OTT provajder se moe definisati kao provajder ICT (Information Communication

Technology) usluga, koji niti upravlja mreom niti zakupljuje mreni kapacitet
telekomunikacijskog provajdera. Umjesto toga, OTT provajderi se oslanjaju na Internet i
pristupne brzine mree (koje se kreu od 256 kbp/s za slanje poruka, do raspona u Mbp/s (od
0,5 do 3) za video streaming) kako bi doli do krajnjih korisnika, zaobilazei mreu
provajdera telekomunikacijskih usluga.4

Usluge koje se nalaze ispod OTT kiobrana, uobiajeno su vezane za medije i

komunikaciju, i generalno su besplatne ili jeftinije u poreenju sa tradicionalnim metodama
dostave. Na slici 2 je prikazano kako funkcionie Internet, te protok podataka izmeu krajnjih
korisnika ili izmeu servera i korisnika, preko mree provajdera Internet usluga.

Slika 2. Kako funkcionie Internet?

OTT provajderi mogu pristupiti kupcima ili krajnjim korisnicima na dva naina. Kao to
je prikazano na slici 3, OTT usluge koriste ve uspostavljenu fiksnu ili mobilnu mreu na
koju su spojeni korisnici. U ovom sluaju, telekomunikacijski provajder je takoer provajder
Internet usluga (ISP Internet Service Provider), obezbjeujui konekciju i propusni opseg.

[4] Mahangar Doorsanchar Bhawan: "Regulatory framework for Over the top (OTT) services"; Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi, India 2015 godine

7
 Drugi nain je prikazan na slici 4, gdje OTT usluge koriste propusni opseg Wi-Fi
operatora ili kablovskih operatora.

Slika 3. OTT preko TSPs (Telecommunications Service Providers)

Slika 4. OTT preko Wi-Fi i Cable TV (Other Service Providers)

8
 Zadnja taka konekcije u ovom sluaju je Wi-Fi hot spot ili konekcija kablovskog
operatora sa krajnjim korisnikom.

Pojava pametnih telefona sa multimedijalnim i naprednim komunikacijskim funkcijama

revolucionizirala je trite OTT usluga. Veim procesorskim snagama, laganim i
prilagodljivim interfejsom uz podrku velikih konekcijskih brzina, omogueno je lake
inoviranje i prihvatanje OTT aplikacija.

Veza izmeu penetracije pametnih telefona i razvoja OTT usluga predstavlja taku
preokreta u sloenom strategijskom odnosu izmeu telekomunikacijskih provajdera i OTT
provajdera, zbog toga to odreuje trine cijene, nagrade i daje podstrek novim investicijama
kako za telekomunikacijske provajdere tako i za OTT igrae.

Jo jedan razlog brzog razvoja OTT usluga i njihove nezavisnosti od provajdera, jeste
kompjuterizacija bankarskog sistema i porast broja online bankarskih transakcija. Ranije,
kada korisnik kupi aplikaciju ili odreeni sadraj, provajder sadraja je morao ekati
telekomunikacijskog provajdera da uradi biling pa da tek onda sa njim podijeli prikupljeni
prihod. Meutim, sa Internet bankarstvom to izgleda drugaije, provajder sadraja moe
nezavisno naplaivati i direktno dobivati novac od korisnika.

Na osnovu usluga koje nude, razlikujmeo tri tipa OTT aplikacija:

slanje poruka i govorne usluge (komunikacijske usluge);

aplikacijski ekosistemi, povezani sa drutvenim mreama i e-commerce; i
video/audio sadraj.
Tabela 1. Tipovi OTT usluga

OTT Primjeri Minimalna Izazovi za Implikacije za

brzina za dobar mrene mrene
kvalitet usluge operatore operatore
Slanje poruka i VoIP, Skype, Chat <1MBps Zamjena za fiksnu i Konkurencija,
govorne usluge sa i bez videa, mobilnu telefoniju, gubitak vrijednosti
(komunikacijske Gmail, WhatsApp, zamjena za SMS tradicionalnih
usluge) Wechat, Line, usluga
Viber
Aplikacijski Drutvene mree, <1MBps Jo jedan nain Konkurencija,
ekosistemi Facebook, komunikacije ( u gubitak prihoda od
Linkedin, Twiter, sluaju e-commerce tradicionalnih
Instagram, Wechat, aplikacija, jo jedno usluga
razne e-commerce trite)
aplikacije kao to su
m-plaanje, m-
novanik (Amazon,
Flipkart, Snapdeal,
Alibaba)
Audio/video sadraj OTT-TV, OTT 4-10 MBps Zamjena klasinoj Nije direktna
Video, Streaming i televiziji konkurencija/pad
video na zahtjev gledanosti (manje
(VoD), Netflix, oglaavanja) za
Netmovies, Hulu, tradicionalne TV
Cuevana TV, servise
YouTube

9
 OTT moe uticati na prihode svih aplikacija u realnom vremenu video, govor, slanje
poruka. Ostale aplikacije ije se usluge ne odvijaju u realnom vremenu su e-plaanje, e-
bankarstvo, aplikacije za zabavu, lokacijsko bazirane aplikacije i digitalno oglaavanje.

U tabeli 1 je prikazano kako OTT potencijalno moe negativno uticati na

telekomunikacijske provajdere ili druge srodne poslovne subjekte.

2.1.1. imbenici OTT razvoja

OTT e u budunosti predstavljati model usluga za komunikaciju i medije, kao i za itav

niz drugih aplikacija, poput e-trgovina (e-commerce), m-plaanje, e-zdravstvo (e-health), e-
obrazovanje (e-education), pametne mree (smart grids) kao i digitalnu ekonomiju u cjelini.

Iako je uspon OTT usluga stvorio ozbiljnu zabrinutost kod tradicionalnih telekom
operatora, takoer je stvoreno i okruenje za inovaciju i razvoj alternativnih usluga. Oni
najekstremniji smatraju da se operatori trebaju iskljuivo fokusirati na ulogu nosioca bita
(usluge prijenosa podataka), a ne da ostanu integrirane kompanije koje nude i infrastrukturu i
usluge (npr. IPTV). Meutim postoji i druga strana ove prie. Izgradnja takvih mrea
zahtijevala bi znaajne investicije telekom operatora. Sa poveanjem broja korisnika koji se
spajaju na Internet, mrea telekom operatora bila bi pod stalnim naporom, ime dolazi do
rizika vrlo brzog dosezanja kapaciteta back-end servera. To e zahtijevati stalne nadogradnje,
stvarajui nove trokove za operatore koji se odlue za izgradnju takvih mrea.5

Dostupnost brzog Interneta otvorila je brojne mogunosti za OTT aplikacije. OTT

TV/Video ukljuuje distribuciju video ili televizijskih sadraja preko Interneta, na brojne
ureaje (pametni telefoni, raunari, tableti itd.) koje koristi korisnik. Ovaj video sadraj
omoguen je besplatno putem Interneta, npr. YouTube video sadraj, kao i druge stranice koje
nude video streaming. OTT TV se razlikuje od IPTV (Internet Protocol Television), koja
takoer omoguuje televiziju preko Interneta, ali sa kontroliranim pristupom.

Kada su u pitanju govorne usluge, situacija je drugaija jer se neupravljane IP govorne

usluge, kao to su Skype, WeChat ili Gmail video chat, mogu koristiti pri niim pristupnim
brzinama. Oito je da ove usluge negativno utiu na prihode telekom operatora. Naprimjer
svaki Skype poziv koji zaobie telekom operatora je unaprijed izgubljeni prihod.

Slino tome SMS usluge koje su tradicionalno bile najprofitabilnije za mobilne operatore,
danas imaju trend brzog opadanja, odnosno stvaraju manje prihoda nego ranije. Glavni razlog
je razvoj i brzo napredovanje OTT aplikacija WeChat i Whatsapp.

Dok za OTT govorne usluge kapacitet mree moe biti znaajno ogranienje, za SMS
aplikacije je manje bitan kapacitet i sposobnost mree zbog toga to ne koriste veliki protok
podataka ve su osjetljive na latenciju (latency) mree. Kao primjer se moe navesti, da se sve

[5] Mahangar Doorsanchar Bhawan: "Regulatory framework for Over the top (OTT) services"; Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi, India 2015 godine

10
veom penetracijom pametnih telefona, poveava prijetnja aplikacija poput Whatsapp, za
telekom operatore, po pitanju tekstualnih poruka pa ak i po pitanju govornih usluga.

Jedan od glavnih pokretaa OTT aplikacijskih usluga jeste i Cloud (eng. oblak) servis.
Ideja koja stoji iza Cloud-a sastoji se u pohranjivanju (spremanju) sadraja na udaljene
servere kojima se moe pristupiti putem Interneta, tako da se do pohranjenog sadraja moe
doi koritenjem razliitih ureaja i sa bilo kojeg mjesta, umjesto spremanja na lokalni hard
disk. Apple, Google, Amazon, Microsoft i Dropbox nude razliite vrste Cloud usluga.

Sa pojavom Cloud servisa, korisnici su sada u mogunosti da uitaju (upload) sve svoje
podatke (fotografije, dokumente, video snimke, itd.) na Cloud koji se nalazi na nekoj
udaljenoj lokaciji. Funkcija pristupa podacima sa razliitih ureaja daje korisniku npr.
mogunost pregledavanja fotografije, koju je ranije uitao na Cloud sa pametnog telefona,
bilo gdje i na bilo kojem ureaju. Meutim ove usluge su mnogo zahtjevne za mreu uslijed
preuzimanja velikih koliina podatka. Takoer sinhronizacijom podataka sa Cloud-om
svaki put kada se aplikacija koristi, zauzima se mnogo vie propusnog opsega za razliku od
tradicionalnih back-up, odnosno tehnologija selektivnog uitavanja i preuzimanja podataka.

2.2.Primjena i primjeri OTT-a

Sa telekomunikacijskog regulatornog gledita postoje dvije kategorije OTT usluga:

komunikacijske OTT usluge koje su u direktnoj konkurenciji sa licenciranim

komunikacijskim uslugama (real-time usluge) koje nudi telekom operator, i
ostale usluge koje nisu u okviru telekom licenciranih usluga, a ponuene su korisniku
(non-real-time usluge) kao OTT aplikacije i sadraj, npr. rezervacija ulaznica,
trgovanje dionicama, gaming itd.

Neki od naina upotrebe OTT-a prikazani su u tabeli 2.

11
 Tabela 2. Primjena OTT-a

Kategorija Upotreba OTT-a Frekventnost Prepreke u

upotrebe OTT-a korienju OTT-a
Slanje poruka Visoka Slaba mrea
Komunikacija
VoIP Visoka Slaba mrea
Drutvene mree Visoka
Preuzimanje sadraja
Visoka
sa Web-a
Igrice Visoka Nedostatak lokalnog
Zabava Instant slanje poruka Visoka sadraja, siromane
Sluanje muzike na mrene usluge
Umjerena
Internetu
Gledanje videa Umjerena
Prijenos uivo Niska
Sigurnost i
privatnost,
nedostatak
Online trnica e-commerce stranice Umjerena
povjerenja, niska
penetracija
plastinog novca
Rezervacija ulaznica Visoka Sigurnost i
Bankarske privatnost, loe
Visoka
Finansije transakcije mrene usluge, niska
Trgovanje i Niska penetracija
virijednost dionica plastinog novca
Nedostatak
Uenje na daljinu i
Obrazovanje Umjerena prilagodbe, loe
kolaborativne usluge
mrene usluge
Informacije Visoka Nedostatak
Zdravstvo Udaljeno praenje i povjerenja, loe
Niska
dijagnostike usluge mrene usluge
Elektronska pota Visoka
Preuzimanje
Visoka Manjak aplikacija na
aplikacija
Ostalo lokalnom jeziku, loe
Stranice za traenje
Umjerena mrene usluge
posla
Mape i upute Umjerena

Na slici 56su prikazana tri glavne podruja gdje us OTT komunikacijske usluge ule na
trite, a to su:

govorne suluge;
slanje poruka i
video.

[6] A.T. Kearney Analysis

12
 Slika 5. "Bojno polje" OTT komunikacijskih usluga

2.2.1. Govorne usluge

Procijenjeno je da je u 2013 godini putem Skype ostvareno oko 214 milijardi minuta
meunarodnih on-net razgovora (mnogo vie izmeu dvije Skype aplikacije, nego izmeu
Skype i obinog telefona). U samom razvoju, Skype saobraaj je iznosio gotovo 40%
cjelokupnog konvencionalnog meunarodnog telekom trita, sada daleko nadmauje u broju
minuta cjelokupnu globalnu telekom industriju. Slika 6 prikazuje rast minuta Skype
saobraaja on-net, na godinjem nivou (Skype-to-Skype).

Slika 6. Porast Skype saobraaja

13
 Sa inovacijama OTT usluga, Full HD glas polako postaje realnost za korisnike irom
svijeta. Kvalitet poziva putem Skype-a i Google Voice se brzo poboljava, pa se ak na nekim
tritima podudara sa kvalitetom poziva ostvarenih na tradicionalni nain (komutacijom
kanala).

Od VoIP provajdera se oekuje da ponude vie komunikacijskih usluga, u skladu sa

potrebama trita. Skype i Viber ve pruaju i govorne i usluge slanja poruka. Telekom
operatori, danas, govor uglavnom prenose komutacijom kanala. Pretpostavka je da e u
budunosti klasina telefonija u potpunosti migrirati sa komutacije kanala na VoIP7, to je
prikazano na slici 7 (VoIP saobraaj se odnosi na meunarodni saobraaj noen kao VoIP od
strane operatora, bez PC-to-PC saobraaja).

Slika 7. Meunarodni pozivi 1993-2013, i stope rasta8

Sve dok klasina telefonija u potpunosti ne migrira na VoIP, OTT igrai e morati da se
povezuju sa telekom operatorima. Meutim injenica je da se i VoIP saobraaj odvija kroz
cijevi operatora telekomunikacijskih usluga. Zbog ove injenice, a pogotovo zbog brzog
razvoja OTT aplikacija koje pruaju govorne usluge, prihodi telekom operatora od govornih
usluga (koji ine veliki dio od ukupnih prihoda) osjeaju posljedice u vidu konstantnog pada.
Pitanje koje se logino namee jeste, na koji nain se sve ovo moe regulisati, te da li je
uopte regulacija odgovor na ovu tehnoloku evoluciju u telekom sektoru.

2.2.2. Usluge slanja poruka

U 2013-oj godini, meunarodni SMS saobraaj je iznosio oko 8,16 biliona poruka 9 ,
meutim to je mnogo manje u poreenju sa 18,3 biliona poruka koje su ostvarili OTT igrai.

[7] Fraunhofer: www.iis.fraunhofer.de/audio

[8] TeleGeography, PriMetrica, Inc 2013
[9] The State of Global Mobile Consumer, Deloitte 2013

14
Istraivanja pokazuju da je broj poruka u 2014-oj putem OTT-a bio duplo vei. OTT slanje
poruka pored klasinog (privatnog) odnosno direktnog slanja poruka ukljuuje i jedan prema
vie nain slanja poruka, za razliku od tradicionalnog SMS-a koji uglavnom omoguuje
privatni odnosno direktni nain. OTT aplikacije za slanje poruka posjeduju irok spektar
mogunosti, kao to su govorne i video poruke koje omoguuje aplikacija Facetime, poruke
koje koriste informacije o lokaciji (Ola, Uber i sl.), ili dijeljenje fotografija, na Instagram-u ili
Snapchat-u.

Brzim razvojem OTT servisa za slanje poruka, nastupio je trend zamjene SMS poruka
OTT porukama. U januaru 2015 godine WhatsApp je imao 700 miliona10 mjeseno aktivnih
korisnika irom svijeta. WhatsApp je sam dnevno prenosio oko 30 milijardi poruka, dok je
ovaj broj u aprilu 2014 godine porastao na 64 milijarde. Apple iznosi brojke od oko 40
milijardi poruka dnevno u januaru 2014 godine, putem iMessage aplikacije na oko 800
miliona iOS ureaja.

Korisnika baza OTT usluga za slanje poruka je porasla na vie od jednu milijardu
korisnika u zadnjih 5 godina (slika 8). Ovo ima ogroman uticaj na sve operatore
telekomunikacijskih usluga irom svijeta.

Slika 8.Globalni OTT servisi za slanje poruka

Korisnici danas na raspolaganju imaju nekoliko tekst baziranih OTT usluga, koje kotaju
malo, te takoer postoje besplatne OTT alternative tradicinalnom SMS-u. Prisutne su dvije
razliite OTT alternative:

komunikacijski sistemi specifini za odreene operativne sisteme (OS), kao to su

iMessage (Apple) i Blackberry Messenger (Blackberry). Ovo su tzv. zatvoreni
komunikacijski sistemi koji samo omoguavaju komunikaciju izmeu korisnika istih
operativnih sistema. Ovi zatvoreni sistemi imaju sloen proces enkripcije ime pruaju
sigurnu beinu razmjenu podataka. Svaki sistem ima dodijeljen enkripcijski klju koji
je spremljen i na serveru i na mobilnom telefonu. Informacije koje se prenose izmeu

[10] http://www.cnet.com/news/facebooks-whatsapp-messaging-service-tallies-700-million-monthly-
activeusers/

15
 korisnika se enkriptiraju i dekriptiraju korienjem pristupnog koda. Ovo omoguava
da beini prijenos podataka bude siguran i povjerljiv;
aplikacije treih strana, kao to su WhatsApp i Viber, su otvoreni sistemi, rade na svim
platformama i na svim ureajima.

Oba seta aplikacija obeavaju bogato korisniko iskustvo kada se porede sa

tradicionalnim SMS-om koji nude telekom operatori. tavie, ove usluge su dostupne po
cijenama koje su znatno nie od klasinog slanja SMS poruka. Potrebno je naglasiti da je
komunikacija izmeu dva korisnika nemogua ukoliko oba nemaju instaliranu OTT aplikaciju
na svom pametnom ureaju, to nije sluaj kod SMS slanja poruka. Zbog ovoga je
Australijska komisija za regulaciju konkurencije i korisnikih prava (ACCC Australian
Competition and Consumer Commission) 11 OTT aplikacije za slanje poruka okarakterisala
kao nedovoljno efektivnu zamjenu komunikacijskim uslugama koje pruaju telekom
operatori.

OTT aplikacije za slanje poruka su najpopularnije u zemljama u kojima je SMS trite

najslabije (razlog slabosti trita su visoke cijene SMS poruka, pa OTT aplikacije privlae sve
vie korisnika). Prema istraivanju koje je 2012 godine provedeno u paniji, 63% korisnika
pametnih telefona koriste OTT aplikacije za slanje poruka, zbog visokih cijena SMS poruka.

Pored trokovne prihvatljivosti, OTT aplikacije su popularne i zbog dodatnih mogunosti

koje pruaju, uz klasinu razmjenu tekstualnih poruka. Slanje videa i fotografija preko ovih
aplikacija je mnogo lake i jeftinije kada se poredi sa SMS-om i MMS-om. Pretpostavlja se da
e telekom operatori irom svijeta u 2016 godini izgubiti 50 milijardi dolara prihoda od slanja
poruka, zbog OTT aplikacija.

2.2.3. Medijske (Video/Audio) usluge

Prijenos video, audio i drugih medijskih sadraja preko Interneta moe se nazvati kao
OTT medija. Ovo se odnosi na sadraj treih strana dostavljen krajnjem korisniku preko
mree operatora telekomunikacijskih usluga. Porast OTT medijskog saobraaja je podveden u
okviru porasta Internet saobraaja. Meutim OTT medijske aplikacije su jedne od rijetkih
OTT usluga koje zapravo donose velike prihode za telekom operatore. Slika 9 prikazuje
prognozirani rast OTT video prihoda, s tim da veina dolazi od reklama (oglaavanja).

Web stranice kao to je YouTube postaju sve vie popularne. Procjenjuje se da oko 100
sati korisniki kreiranog video sadraja svake minute bude uitano na YouTube, to u SAD-u
zauzima oko 17,1% ukupnog downstream saobraaja. Slino tome, Netflix, Spotfy, pa ak i
video zapisi koji se prenose preko Facebook-a sve vie optereuju mreu.

[11] Domestic Mobile Terminating Access Service Declaration Inquiry by ACCC in June 2014

16
 Slika 9. Prognozirani rast OTT medijskih prihoda12

2.3.Poslovni modeli OTT igraa

Stotine hiljada OTT aplikacija su se pojavile uslijed niskih cijena ulaganja u kreiranju
baze za pruanje usluga u Internet okruenju. Kao primjer moe se navesti WhatsApp
Messenger koji moe raditi na operativnim trokovima od 10 centi po pretplatniku godinje.
Posao je odriv ak i sa nominalnom naplatom manjom od jednog dolara godinje.13 Meutim
WhatsApp aplikacija je besplatna u zemljama koje su u razvoju, kao to je Indija. U Bosni i
Hercegovini prva godina korienja aplikacije se ne plaa, meutim da bi nastavili koristiti
uslugu nakon isteka prve godine potrebno je platiti 0,99 dolara, za dodatnu godinu.

Poslovni modeli veine OTT aplikacija su uglavnom voeni oglaavanjem. irom svijeta
njihovi prihodi od oglaavanja su porasli sa 121,47 milijardi u 2013 godini na 146,42 milijardi
dolara u 2014 godini. Ali i novi modeli kao to je kupovanje virtualnih dobara u okviru
aplikacije (naljepnice, igrice i sl.) donose sve vie prihoda, i imaju eksponencijalan rast.
Primjer je aplikacija WeChat koja je u 2014 godini od ukupnih 1,1 milijardi dolara prihoda,
85% ostvarila od online gaming-a, ostatak prihoda je ostvaren prodajom naljepnica, od
sponzorisanih rauna i od m-plaanja. Danas, trgovci koristei WeChat prodaju raznovrsne
proizvode i usluge, od voa, taxi vonje, pa do pametnih telefona, karti za kino, police
osiguranja i sl.

Neki od poslovnih modela koji se esto koriste u OTT okruenju su prikazani u tabeli 3.14

[12] Mahangar Doorsanchar Bhawan: "Regulatory framework for Over the top (OTT) services"; Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi, India 2015 godine
[13] Analysys Mason, 2013
[14] Policy and Regulatory Framework for Governing Internet Applications by Detecon Consulting

17
 Tabela 3. Poslovni modeli OTT igraa

Oglaavanje Prihodi nastali prodajom Google, Facebook, Line,

oglasnog prostora ili Pinger, aplikacije kao to su
prikupljanjem informacija Spider Man, Angry Birds i sl.
koje se prodaju oglaivaima
Hardware Usluge daju dodatnu Apple, Blackberry, Nokia,
vrijednost ureaju i Samsung
promoviraju prisutnost na
tritu u okviru segmenta koji
je definisan od strane
vlasnika ureaja
Kupovanje u sklopu Korisnici mogu kupiti Kakao, Line, Tencent
aplikacije dodatne znaajke, kao to su (Wechat), aplikacije kao to
naljepnice, ili preuzeti sadraj su Bad Land, Device 6
kao to su igrice
Licenciranje software-a Usluge mogu biti u paketu sa Microsoft/Skype, aplikacije
hardware-om ili ponuene na kao to su Minecraft, Heads
white label osnovi Up i sl.
Pretplata Naplaivanje s vremena na Microsoft/Skype, Viber,
vrijeme za osnovnu uslugu ili WhatsApp, payTV usluge
dodatne mogunosti
Naplaivanje prema Prihodi od off-net poziva i Microsoft/Skype, Viber
potroenim jedinicama poruka ili ukidanja dolazeih
poziva

18
 3. JEDINSTVENA ARHITEKTURA ZA DOSTAVU VIDEO SADRAJA
PREKO INTERNETA

Primjena OTT usluga i IPTV rjeenja za dostavu video sadraja na mnotvo

multimedijalnih ureaja, danas je iroko rasprostranjena, te njihova svakodnevna upotreba je
uobiajena pojava. Video u svojim razliitim oblicima (TV, video na zahtjev VoD i
Internet) je u 2014 godini inio oko 91% ukupnog Internet saobraaja irom svijeta, s tim da
e mobilni ureaji u 2015 godini mjeseno generirati 6,3 EB (exabyte) saobraaja, od ega e
se oko dvije treine odnositi na video.

Iako obje tehnologije koriste IP mree za dostavu svojih sadraja krajnjim korisnicima,
one su u sutini vrlo razliite, kako po pitanju arhitekture, tako i po izabranoj ruti du njihove
staze evolucije. Osnovna razlika izmeu ove dvije tehnologije jeste ta da su OTT usluge
dostupne na bilo kojem ureaju koji ima mogunost povezivanja na irokopojasni Internet,
neovisno o tipu mree (Digital Subscriber Lines xDSL, optika, 802.11 a,b,g,n Wi Fi, Long
Term Evolution LTE, mree tree generacije 3G) koristei HTTP protokol (Hyper Text
Transfer Protocol). Ovaj prijenos se obavlja preko neupravljane mree (ponekad se naziva
slobodni Internet Open Internet) koristei inteligentnu tehnologiju na krajnjim takama kako
bi se dobio najbolji mogui kvalitet primjenom IP best effort pristupa.

Za razliku od OTT-a, IPTV prijenos se obavlja preko upravljane vlasnike mree

primjenjujui razliite protokole (Internet Group Management Protocol IGMP, Real Time
Streaming Protocol RTSP, Real Time Messaging Protocl RTMP), na korisniki set top
box ili raunar. Upotrebom osnovne (vlasnike, upravljane) mree prijenos podataka moe
biti prioritiziran, osiguravajui da sama dostava bude u skladu sa strogim zahtjevima
postavljenim za prijenos video sadraja.

Telekom operatori su tipian primjer upravljanog modela, te veina njih prua kompletan
set usluga ukljuujui IPTV i usluge pristupa Internetu preko svoje vlastite mree,
osiguravajui korisniku visokokvalitetnu uslugu s kraja na kraj (end to end). Kod
neupravljanog modela, odnosno kod pruanja usluga preko neupravljane mree, ulogu
provajdera, nosioca usluge moe obavljati Internet portal kao to je Google. Stoga se ne moe
garantovati mogunost pruanja usluga slinog kvaliteta kao to su kod upravljanog modela,
jer ne postoji garancija za kvalitetan prijenos usluga preko slobodnog Interneta.

Sa poslovne take gledita OTT zahtijeva manje kapitalne trokove (CAPEX) i

omoguava davaocima sadraja da budu bri i fleksibilniji prilikom dostave njihovog sadraja
na trite. Kako OTT TV koristi ve postojeu mreu i ne zahtijeva posebnu rezervaciju
propusnog opsega, sadraj moe lako biti dostavljen na bilo koji ureaj, bilo gdje i bilo kada.

19
 3.1.Internet protokol televizija (IPTV)

IPTV se moe odnositi na bilo koji televizjski servis (linearni ili video na zahtjev VoD)
koji moe pouzdano dostavljati multimedijalne podatke najee kodirane po konstatnoj stopi,
preko rezervisanog propusnog kanala, koristei mrenu infarstrukturu koja je upravljana ili od
strane Internet provajdera ili mrenog provajdera.

Ova rezervacija je jednostavna za pruanje ali moe biti skupa za implementaciju, jer
zahtijeva kombinaciju rezervacije propusnog opsega i kontrole pristupa sadraju, time
stvarajui potrebu kreiranja i tehnikih i komercijalnih veza izmeu davaoca sadraja i
pruatelja osnovnih usluga.

Dostupni opseg je podijeljen izmeu prihvaenih korisnikih sesija. Kada korisnik

pokua da pokrene novu sesiju, napravi se zahtjev za rezervaciju propusnog opsega, i ukoliko
postoji dovoljno raspoloivog propusnog opsega kreira se sesija. Ovaj proces se ponavlja sve
dok se ne iscrpi cijeli propusni opseg, nakon ega nove sesije bivaju odbijene.

Uspjeh multimedijalnih stranica kao to su YouTube i MySpace, je dokaz da je u praksi

mogua pouzdana dostava OTT sadraja bez potrebe za rezervacijom resursa i garantovanja
kvaliteta usluge (Quality of Service QoS).

3.2.Over The Top televizija (OTT TV)

Poto OTT sistemi nemaju nain da iskoriste sloj upravljanja mreom, kako bi
implementirali rezervaciju propusnog opsega, prioritizaciju saobraaja i zatitu od
preoptereenja, oni moraju koristiti druge metode za dostavu svojih sadraja. Ovaj nedostatak
QoS rezervisanja i problem zadnjeg kilometra (odnosi se na tehnoloke i trokovne
probleme pri povezivanju krajnjeg korisnika sa mreom) vodio je ka upotrebi prilagodljivih
streaming protokola, adaptive streaming protocols (Microsoft Smooth Streaming, Apple
HTTP Adaptive Bitrate Streaming, Adobe HTTP Dynamic Streaming i Live Adaptive
Streaming od WideVine), koji dinamki nadgledaju propusni opseg i video performanse
krajnjeg korisnika, te zatim optimiziraju kvalitet videa birajui izmeu nieg i vieg kvaliteta
protoka podataka.

Na slici 10 je prikazan trenutni nain distribucije sadraja.15

Biblioteka sadraja, sadri sve unaprijed snimljene emisije (sadraj) koje mogu biti
kombinovane sa ivim prijenosima, koje se dalje emituju tradicionalnim metodama:
zemaljskim, satelitskim i kablovskim. Prijenos moe biti i multicast preko IPTV arhitekture
na korisniki set top box, upotrebom razliitih protokola.

[15] Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan, Appleby, Steve, Nillson Mike: A Unified Arhitecture for
Video Delivery Over the Internet, Faculty of Computing and Engineering, University of Ulster,
Coleraine, Northern Ireland 2011. godine

20
 Slika 10. Trenutne tehnike dostave multimedijskog sadraja preko upravljanih i neupravljanih IP mrea

OTT arhitektura uzima postojei sadraj iz biblioteke sadraja, te poslije kompresije prenosi
pojedinano svakom IP ureaju koji posjeduje prilagodljive streaming protokole, ime je
omogueno gledanje sadraja. Budui da se OTT arhitektura ne oslanja na specifinu mrenu
infrastrukturu niti na tehnike ekspertize, ona omoguava kreiranje medijskog vora za
pruanje irokog spektra sluga.

3.3.Prilagodljivi streaming (Adaptive Streaming)

Prilagodljivi (adaptive) streaming je tehnika prebacivanja stream-a, pri emu je odreeni

sadraj kodiran u nekoliko kopija razliitog kvaliteta i sa razliitim zahtijevanim brzinama
(bitrates). Ove razliite datoteke su pohranjene u segmentima ili komadiima (chunks), obino
u rasponu trajanja izmeu dvije do pet sekundi. Komadii mogu biti pohranjeni fiziki kao
posebna datoteka po komadiu, ili logiki kao jedna datoteka sa strukturom adresiranja koja
omoguuje individualni pristup bilo kojem komadiu. Kao to je svaka kopija kodirana sa
razliitim nivioma kvaliteta, takoer i komadii od kojih se kopija sastoji variraju u kvalitetu.

Kada je pokrenuta streaming sesija, klijent dobiva manifest u kojem je dokumentiran broj
dostupnih stream-ova razliitog kvaliteta. Tijekom prijenosa streaming protokol moe
procijeniti stanje mree i pokuati optimizirati kvalitet zahtijevajui iz manifesta komadi koji
je pogodan za trenutne uvjete mree, zatim se tehnikom progresivnog preuzimanja odabrani
komadi pohranjuje. Sama odluka o kvaliteti odvija se na strani klijenta tokom emitovanja, i
ovaj proces u konanici kreira optimalno streaming rjeenje. Klijent je odgovoran za
nadgledanje trenutnih uvjeta na mrei, kao i da reaguje na bilo kakve promjene koje se
pojave, a mogle bi uticati na vrijeme prijenosa za naredni video segment. Vrijeme prijenosa

21
e varirati ovisno o kvalitetu video segmenta kao i uvjetima na lokalnoj mrei, stoga krajnji
klijent mora odabrati odgovarajui segment koji minimizira vjerovatnost kanjenja, s ciljem
da nivo kvaliteta bude to je mogue vii.

Ve je ranije spomenuto da je u sluaju IPTV-a, potrebna rezervacija propusnog opsega i

kontrola pristupa da bi se garantovala kvaliteta usluga (QoS), dok je OTT TV u mogunosti
da dostavlja sadraj prilagoavajui sam taj video sadraj dostupnom propusnom opsegu kao i
best effort prirodi mree.

Stoga ova adaptacija ili prilagoavanje video sadraja moe dovesti do sluaja gdje e se
promijeniti tradicionalni odnos i SLA (Service Level Agreements) izmeu mrenog operatora
i davaoca sadraja, poto trokovi povezani sa distribucijom sadraja vie nee biti precizno
predstavljeni protokom bita niti koliinom saobraaja.

Davaoci sadraja e u budunosti vjerovatno eljeti SLA baziran na doivljenom

iskustvu, odnosno kvalitetu, pri emu e mreni operator pristati na dostavu sadraja, kako bi
udovoljio odreenim ogranienjima po pitanju perceptualnog kvaliteta. Takva ogranienja
mogu biti definisana ili automatskim mjerenjem kavliteta izlaznih parametara ili na osnovu
odreenih referenci kodiranih u video sadraj, koje bi se usluaju nekog spora mogle porediti
sa kvalitetom videa koji je stvarno dostavljen, kako bi se utvrdilo da li je zadovoljen SLA.

Ova vrsta SLA dovodi do problema i izlae operatora riziku, zbog toga to mreni
operatori garantuju QoS, za razliku od best effort Internet usluga kod kojih kvalitet nije
zagarantovan. Ovo vodi ka mnogim istraivanjima koja se odnose na doivljeno iskustvo
odnosno na doivljeni kvalitet videa i nainima kojima se doivljeni kvalitet moe mjeriti.

3.4.Jedinstvena arhitektura

Kombinacija i integracija OTT TV sa IPTV e stvoriti novu ponudu usluga, koja e

omoguiti IPTV operatorima da proire postojei set sa novim uslugama za iru i raznovrsniju
publiku. Takoer otvara se i prostor za mogue poveanje prihoda od oglaavanja i
profiliranja kupaca.

Kombinacijom obje arhitekture, televizijski emiteri e biti u mogunosti pruiti mnotvo

novih usluga, brzo proiriti postojeu geografsku rasprostranjenost, bez znaajnih kapitalnih
ulaganja. Klju spajanja dvije tehnologije je da krajnji korisnici vide uslugu samo sa jednim
znakom.

OTT platforma integrirana sa hibridnim korisnikim set top box-om e omoguiti

davaocima sadraja da kombiniraju postojee linearne televizijske usluge sa novim uslugama
na zahtjev, kao i da promoviu sadraj koristei jedinstveni elektronski programski vodi
(Electronic Program Guide EPG). Usluge na zahtjev mogu biti kombinacija sadraja koji se
emituje i pohranjenog sadraja. Televizija je uglavnom sastavljena od emitovanja unaprijed
snimljenog sadraja sa vrlo malo sadraja koji se emituje uivo. Postoji veliki broj

22
televizijskih stanica koje su nita drugo do emiteri ve postojeeg (unaprijed snimljenog)
sadraja.

U kontekstu ovog ujedinjenja, glavni izazov predstavlja predloeno razdvajanje

arhitekture u tri podsloja. Ovi slojevi imaju odgovornosti za razliite aspekte korisnikog
iskustva:

kako korisnik zamilja da se usluga prua?

kako zapravo sadraj stigne do korisnika?
i na kraju kako je sadraj prikazan korisniku?

Ova tri sloja opisana su u nastavku:

1) Prezentacija usluge

Ovaj sloj je odgovoran za prikaz naina pruanja usluge koju korisnik pregledava. Kao
primjer se moe navesti tradicionalno (linearno) emitirani sadraj, usluge na zahtjev ili
catch up usluge.

2) Dostava

Dostava se odnosi na metode koje se koriste za distribuciju sadraja od izvora do

korisnika (unicast, multicast, caching). Vaan aspekt ovog sloja je da program ne mora
obavezno biti dostavljen prezentovanom metodom. Naprimjer linearni program ili usluga
mogu biti dostavljeni kombinacijom usluga na zahtjev ili pohranjivanjem sadraja.
Takoer usluga koja se nudi na zahtjev ustvari moe biti pohranjena na korisnikom set
top box u.

3) Playout

Playout karakterie kodiranje sadraja unaprijed, bez obzira na dostavu ili prezentaciju
usluge.

Na slici 11 je prikazano kako bi ova predloena jedinstvena arhitektura mogla izgledati.

Sadraj iz komprimirane biblioteke se moe kombinirati sa ivim prijenosima i reklamama
kako bi se kreirao jedinstveni stream koji se prenosi koristei unicast ili multicast, te se moe
prikazati kao video na zahtjev (VoD), linearna televizija ili catch up televizija. Poto su
stream-ovi prikladni ureajima za pregledavanje, iskoritenost propusnog opsega treba biti
uveana. Multicast e biti dostupan uz redukciju saobraaja u jezgru mree, uz poboljanje
postojeih Over the Top usluga.

23
 Slika 11. Predloena jedinstvena arhitektura

Jedinstvena arhitektura takoer ima svoje probleme, a neka od pitanja sa kojima e se

morati suoiti su:

Neprilagodljivi (non-adaptive) stream-ovi pate zbog neiskoritenosti propusnog

opsega, to dovodi do zaguenja (na kraju smanjujui kvalitet video reprodukcije), a
poto je TCP saobraaj prilagodljiv moe doi i do nepravedne alokacije propusnog
opsega;
IP multicast model prua samo osnovni okvir za grupnu komunikaciju. Ovo moe
znaiti da je potrebno implementirati aplikacijski multicast sloj za prevazilaenje ovih
ogranienja;
Over the Top multimedijski sadraj je slabo distribuiran preko Interneta, te
zahtijeva metodu koja e inkorporirati OTT sadraj u cjelokupni sistem;
Internet je heterogena mrea koja se sastoji od razliitih ureaja sa razliitim
karakteristikama procesiranja, pohrane i prikazivanja. Jedna sesija na jedinstvenoj
arhitekturi mogla bi obuhvatiti mnogo ovih ureaja, te mora biti u stanju prilagoditi se
da u potpunosti iskoristi sve resurse;
Tradicionalni SLA vie nee biti pogodan, percepirani kvalitet e postati mnogo
prihavtljiviji, poto ukupna koliina saobraaja nee biti mjerilo korisnikog iskustva.

24
 4. KLJUNA PITANJA OTT TEHNOLOGIJE

Kada emiteri i drugi proizvoai sadraja procjenjuju OTT i multiscreen rjeenja za

kodiranje videa trebaju imati na umu nekoliko kljunih tehnolokih pitanja:

kvalitet videa: QoS (Quality of Service) i korisniki doivljaj QoE (Quality of

Expirience);
razni sistemi viestrukog kodiranja i transkodiranja koji su potrebni za podravanje
raznih ureaja kao i video zapisa;
arhitekture za obradu video sadraja koje koriste razliiti proizvoai opreme.

Ukoliko davaoci sadraja ele da uine sadraj dostupnim bilo gdje i bilo kada, oni se
suoavaju sa primarnom potekoom, a to je osiguravanje najvie mogue kvalitete na
irokom spektru korisnikih ureaja. Problem moda zvui jednostavan za rijeiti, ali traeno
rjeenje sadri mnoge izazove. Dobra polazna taka jeste kvalitetu videa uiniti sreditem
panje.

4.1.Kvalitet video sadraja

Video kvalitet ukljuuje tri tehnike karakteristike16:

kvalitet izvornog videa, iji krajnji rezultat, kao to je sluaj sa klasinom televizijom,
moe biti onoliko dobar koliko je dobar kvalitet izvora;
QoS, odnosi se na dostavu video sadraja preko mree bez bilo kakve greke, te se
bavi sa integritetom video stream-a;
QoE, koji ukljuuje doivljeni kvalitet i odziv aplikacija.

OTT davaoci sadraja se moraju boriti sa best effort karakteristikama dostave preko
otvorenog (slobodnog) Interneta, dok televizijski provajderi (IPTV) bazirani na pretplati
koriste mreu posveenu samo prijenosu TV sadraja. Televizijski provajderi upravljaju
dostavom s kraja na kraj, stoga je QoS visok, a zauzvrat je osiguran i visok QoE.

Meutim i OTT i televizijski provajderi podloni su nepredvidivim uvjetima okoline. Na

primjer, prilikom odreenih radova rovokopa moe presjei kabal koji vodi prema nekoj kui
ili ak odsjei cijelu trasu. Stari fiksni pristup moe degradirati uslijed oksidacije. Wi Fi teko
izlazi na kraj sa zidovima i drugim preprekama. Satelitska televizija se suoava sa
interferencijom uslijed atmosferskih uvjeta, vremenskih prilika, kao i uslijed prepreka koje se
nalaze na putu signala.

[16] Steven Hawley: "OTT Technologies and strategies for broadcaster", GIGAOM PRO, 14 novembar 2012
godine

25
 4.2.Viestruki naini kodiranja za ureaje sa specifinim video formatima i protokolima

Iako se u veini sluajeva za online dostavu video sadraja koristi MPEG4/H.264 video
format, ne postoji jedinstveni format za spremnik (container). Umjesto toga postoje vlasniki
Adobe, Apple, Microsoft, Google kao i nekoliko open source formata za spremnik. Razliiti
ureaji podravaju razliite formate, a svaki format ima vlastitu metodu za zatitu sadraja
(enkripcija i DRM). Ova fragmentacija dovodi do toga, da bi se dolo do vie potroaa,
proizvoai sadraja su prisiljeni da podravaju vie formata za spremnik. U tabeli 4 su
prikazani uobiajeni OTT formati, ukljuujui i njihove tipove spremnika i transport stream-
ova.
Tabela 4. Vrste videa, spremnika, naina transporta i zatite prema specifinim korisnikim ureajima

Krajnji Tehnologija Video kodek Vrsta Zatita/DRM

korisniki transporta
ureaj
AES enkripcija,
Multicast IPTV MPEG2, H.264 MPEG TS CAS (Conditional
Set top box
Access System)
(IPTV, televizija
IPTV primjenom MPEG
na pretplatu) Microsoft
Microsoft VC-1, H.264 TS/Microsoft
PlayReady
Mediaroom Smooth Streaming
MPEG TS
Apple HTTP Live AES enkripcija,
H.264 komadii (chunks)
Streaming (HLS) otvoreni DRM
preko HTTP
Microsoft Smooth Fragmentirani AES enkripcija,
H.264, VC-1
Streaming MP4 preko HTTP PlayReady DRM
OTT set top box Adobe HTTP
Fragmentirani AES enkripcija,
Dynamic H.264
MP4 preko HTTP Adobe Access
Streaming (HDS)
TS komadii ili Uobiajena AES
MPEG-DASH H.264 fragmentirani enkripcija,
MP4 preko HTTP otvoreni DRM
Microsoft
Microsoft Windows Media
WMV/VC-1 ASP
Windows Media DRM/PlayReady
DRM
Microsoft Smooth
Fragmentirani AES enkripcija,
Streaming H.264, VC-1
MP4 preko HTTP PlayReady DRM
(Silverlight)
Adobe HDS Fragmentirani
H.264, VP8 Adobe Access
PC/Mac (Flash) MP4 preko HTTP
Adobe RTMP
H.264, VP8 RTMP/RTMPE Nije definisano
(Flash)
Apple HLS MPEG TS
AES enkripcija,
(Quicktime za H.264 komadii preko
otvoreni DRM
Mac) HTTP
Apple .MOV RTP/progresivno
H.264, MPEG4
(Quicktime za preuzimanje Nije definisano
SP
PC) (.MOV)

26
Apple iOS (iPad, MPEG TS
AES enkripcija,
iPhone, iPod Apple HLS H.264 komadii preko
otvoreni DRM
touch) HTTP
3GPP (prirodno
RTSP/RTP ili
podran na prvoj H.264, MPEG4
3GP progresivno OMA
generaciji SP
preuzimanje
Android player-a)
Apple HLS
Google Android
(prirodno podran MPEG TS
(tableti i pametni AES enkripcija,
na drugoj H.264 komadii preko
telefoni treih otvoreni DRM
generaciji HTTP
strana; Google
Android player-a)
Nexus)
RTMP ili HTTP
Adobe Flash Flash .FLV Dynamic Adobe Access
Streaming
WebM kodek
Google WebM HTTP Widevine
(ranije VP8)
Microsoft Microsoft Smooth Fragmentirani AES enkripcija sa
H.264, VC-1
Windows Phone Streaming MP4 preko HTTP PlayReady DRM

4.3.Obrada videa za OTT i multiscreen

Rjeenja za kodiranje videa obrauju i pakiraju video sadraj za televiziju baziranu na

pretplati i OTT distribuciju. Obrada videa je jedan od vie kriterija potrebnih za evaluaciju
rjeenja za kodiranje.

Postoje dva opta arhitekturalna pristupa za multiscreen video kodere. Jedan pristup
kombinira kodiranje, transkodiranje i pakovanje u jednom sistemu, jednom procesu. Drugi
pristup ima dvije forme. U jednoj od njih kodiranje je u headend-u, dok je transkodiranje i
pakiranje u oblaku ili na samom rubu mree. Druga forma podrazumijeva kodiranje i
transkodiranje u headend-u, a pakovanje u oblaku ili na rubu mree.

Prva opcija u jednom koraku proizvodi sve video formate za ekrane svih veliina.
Trokovi distribucije (mree) ovise o broju klijenata. Druga i trea opcija su najbolje kada je
dostupni propusni opseg od headend-a ka CDN-u veoma nizak, zato to je potreban samo
jedan stream za distribuciju u oblak ili do ruba (gdje se vri sva multiscreen obrada).

Emiteri i provajderi video sadraja imaju tendenciju da favoriziraju ureaje koji pruaju
kompresiju i pakiranje sadraja na jednom mjestu. Ovo im omoguava da skrate vrijeme do
isporuke sadraja, kombinirajui dva koraka na jednoj lokaciji te ga direktno proslijeuje
CDN-u za distribuciju. Pruaoci usluga vole da razdvoje kompresiju od pakiranja, zato to
mogu kodirati video sadraj u centarliziranom headend objektu a zatim kreirati prilagoene
pakete na rubu mree za konanu distribuciju ka potroaima.

27
 4.4.Obrada sadraja, prednosti i mane

Postoje tri arhitekturalna pristupa obradi sadraja:

procesorski (CPU) baziran pristup (ili pristup temeljen na softveru);

pristup baziran na jedinici za grafiku obradu (GPU) i CPU baziran pristup;
pristup baziran na aplikaciji sa specifinim integrisanim spojem (ASIC Application
Specific Integrated Circuit).

Ovi pristupi su uporeeni u tabeli 5. Procesorski (softverski) baziran pristup kodiranja

podrazumijeva odvojeno logiko kodiranje od procesorskog hardvera, to uglavnom
predstavlja fleksibilnije i manje ovisno rjeenje o tehnologiji proizvoaa procesora. Ovo je
historijski bilo podrazumijevano kao bolje rjeenje za kodiranje sadraja koji se dostavlja na
zahtjev a ne za kodiranje ivog videa u realnom vremenu. Meutim pojavom brih procesora,
trenutna rjeenja postala su potpuno adekvatna za aplikacije u realnom vremenu. Kada je u
pitanju multiscreen scenarij, sa pojavom novih video formata, CPU bazirana rjeenja su
prihvaena poto proizvoa moe nastaviti sa koritenjem istog hardvera.
Tabela 5. Poreenje CPU, GPU i ASIC baziranih kodera

Arhitektura kodiranja CPU bazirana CPU i GPU bazirana ASIC bazirana

Pogodnost ivog
OK: brzina procesora
prijenosa (live OK OK
je vaan faktor
streaming)
Pogodnost za
Visoka Visoka Visoka
sadraje na zahtjev
Pogodnost za
Visoka: rjeenje se
proizvoae videa Nije mogue: rjeenje
moe korsistiti
koji standardiziraju Visoka se pokree na
direktno sa police
svoje poslovanje na specifinom hardveru
(of-the-shelf)
hardveru
Zbijenost fizikog
Srednja Visoka Visoka
prostora
Energetska
Srednja Visoka Visoka
uinkovitost
Fleksibilnost za
Visoka Srednja Niska
razliita rjeenja
Mogunost
prilagoavanja novim
Visoka Srednja Niska
rezolucijama bez
dodatnih izmjena
Zavisnost o evoluciji
tehnologije
Niska Srednja Visoka
proizvodnje
procesora

28
 Na primjer, kada MPEG-DASH postane mnogo vie rasprostranjen, proizvoai e moi
da ga podre samo mijenjanjem softvera, bez potrebe za nadogradnjom hardvera. GPU i ASIC
bazirana rjeenja su koncipirana na nain da se iskoriste procesorski resursi grafikih jedinica
za rad na transkodiranju MPEG2 video ulaza u MPEG4/H.264 izlaza za multiscreen. U
principu, ip bazirana rjeenja (ASIC i GPU) koriste direktnu prednost procesorskih
karakteristika koje su ugraene u procesor, a koje oni koriste kao prednost za kreiranje veih
brzina. Kao rezultat toga, neki vide ova rjeenja pogodna i za kodiranje u realnom vremenu
kao i za kodiranje videa koji se dostavlja na zahtjev.

Nedostatak ASIC baziranog pristupa jeste taj da je ASIC dizajniran samo za kreiranje
odreenih video rezolucija. Proizvoai sadraja imaju problem kada se na tritu pojavi novi
oblik ekrana (novi ureaj), kao to je iPad 3, ili novi video format, kao to je H.265,
platforma kodiranja bazirana na ASIC-u esto ih ne podrava. Korisnici mogu biti
nezadovoljni zbog toga to se video ne prikazuje u punoj rezoluciji, dok je dobavljau moda
potrebno jo vremena da uvede novi ip koji e omoguiti video u punoj rezoluciji.

4.5.Rangiranje prioriteta video kodiranja

Prioriteti moraju biti uspostavljeni u dva kljuna podruja:

koji formati bi trebali biti prvi a kojima bi trebalo limitirati resurse i

koji arhitekturalni pristup kodiranju je najpogodniji za pojedine vrste online dostave
sadraja.

Proizvoai sadraja za online dostavu moraju podrati (tj. transkodirati) sve tri velike
vlasnike ABR (Adaptive Bitrate) tehnologije: Apple HLS, Microsoft Smooth Streaming, i
Adobe HTTP Dynamic Streaming. Moraju podravati ove tehnologije ukoliko ele da
maksimiziraju svoj trini potencijal.

Platforme kodiranja video sadraja ukljuuju dvije arhitekturalne alternative. Platforme

koje kombiniraju kodiranje videa i proces pakovanja u ABR stream-ove su pogodne za OTT
provajdere koji predstavljaju video direktno ka CDN-u, a koji potom distribuira sadraj
krajnjim korisnicima. A platforme koje razdvajaju kodiranje od pakovanja daju vie
fleksibilnosti provajderima usluga sa slojevitom kontrolisanom mreom za dostavu.

Obrada videa ukljuuje dva glavna pristupa: softverski i hardverski. Softverski baziran
pristup (CPU) se apstarahuje iz procesora, to ga ini fleksibilnijim i manje vezanim za
postojee sposobnosti pojedinih ipova. Hardverski baziran pristup koristi direktnu prednost
procesorskih resursa ipa, ali ukoliko ip ne podrava novije zahtjeve, prodava sadraja e
ovisiti razvojnom ciklusu proizvoaa hardvera.

29
 5. OVER THE TOP STREAMING, PRILAGODLJIVI STREAMING
PROTOKOLI (ADAPTIVE STREAMNIG PROTOCOLS)

OTT (Over the Top) streaming predstavlja dostavu video i audio sadraja preko
Interneta na razliite tipove ureaja. Za razliku od tradicionalne IPTV, ne postoji potreba za
namjenskom mreom ili infrastrukturom obezbijeenom od strane operatora, zato to OTT
koristi IP protokol za prijenos preko neupravljane mree (slobodnog Interneta).

OTT TV se razlikuje od IPTV jer prenosi sadraj koristei HTTP protokol, koriten
decenijama unazad za prijenos web sadraja preko Interneta. HTTP se temelji na TCP
transportnom protokolu koji posjeduje vie praktinih mogunosti nego UDP protokol.
Jednostavnije je pratiti TCP vezu nego UDP vezu. Kao rezultat toga, TCP veza moe biti lako
upravljana kroz vatrozid (firewalls), NAT (Network Address Translation) sisteme, kune i
uredske mree. Takoer omoguava bilo kojem klijentu sa dovoljnim web hosting
kapacitetima da emitiraju video i audio sadraj publici irom svijeta, preko slobodnog
Interneta.

HTTP se ve koristi kao rjeenje za prijenos videa na zahtjev (VoD) koji je ugraen u
web stranice, a posebno na Adobe Flash baziranim stranicama, kao tu su YouTube, Hulu i
DailyMotion. Meutim HTTP ne podrava prijenos u realnom vremenu, ve se oslanja na
tehniku progresivnog preuzimanja medijskih podataka. Preglednik preuzima sadraj sa HTTP
web posluitelja, i kada preuzme dovoljnu koliinu podataka, reprodukuje preuzeti sadraj ali
nastavlja da preuzima ostatak datoteke.

Glavni nedostatak ovog pristupa je duina vremena potrebna da se popuni poetni

spremnik (buffer). Jo jedan problem koji se povezuje sa HTTP protokolom, jeste kvalitet
prijenosa, koji zavisi od IP veze. Moe doi do odugovlaenja u prijenosu sadraja, ukoliko
postoje fluktuacije propusnog opsega, to dalje dovodi do smrzavanja slike. Kao posljedica,
javlja se nemogunost koritenja ovog rjeenja za emitovanja kanala uivo.

Donedavno, ivi prijenos je bio mogu samo za IPTV operatore preko upravljane mree
primjenom UDP multicast protokola. Pojavom OTT streaming-a, stigao je i novi pristup, te je
sada mogue postizanje visokih nivoa kvaliteta preko HTTP, za emitovanje sadraja uivo
preko Interneta.

Ako uzmemo u obzir sve prethodno napisano, moemo sumirati koji su to izazovi sa
kojima se suoavaju davaoci OTT usluga17:

Video i audio sadraj bi trebao biti dostupan na bilo kojem mjestu gdje je mogu
pristup Internetu. Stoga se HTTP mora koristiti kao transportni protokol za ove vrste
sadraja;
HTTP bi se trebao koristiti za ive televizijske prijenose kao i za usluge videa na
zahtjev (VoD);

[17] Lionel Bringuier: "OTT Streaming 2nd edition", Anevia, septembar 2011 godine

30
 Poto je slobodni Internet po definiciji neupravljana mrea, propusni opseg na strani
krajnjeg korisnika ne moe biti kontroliran. To moe dovesti do niske kvalitet
streaming-a i negativno uticati na korisniko iskustvo gledanja televizije. Ovo pitanje
je od posebne vanosti za mobilne mree;
Predloena tehnologija mora biti prilagoena za upotrebu na cijelom setu korisnikih
ureaja (PC web preglednik, STB/TV, mobilni telefoni, tableti, itd). Ovo znai da
instalacija mora biti jednostavna, te da zahtjevi po pitanju sistemskih resursa budu
prihvatljivi svim ureajima;
Takoer bi trebalo biti lako integrirati u postojee digitalne TV radne procese i
ekosisteme, jer se veina sadraja distribuira pomou ovih kodeka i protokola (codecs,
DRM, itd.).

Trenutno postoje etiri velika igraa koja predlau svoja OTT rjeenja. Ove kompanije su
takoer tehnoloki divovi koji grade povezani svijet u kojem ivimo:

Apple, promovira svoj HLS standard;

Google, gura u prvi plan svoju WebM tehnologiju;
Microsoft, sa svojim Silverlight Smooth Streamnig i
Adobe, i njegov HTTP dynamic Streaming

Ove kompanije su ve postigle znaajan uspjeh u razliitim oblastima telekomunikacija i

Interneta. Pa se sa odreenom sigurnou moe tvrditi da e bitka izmeu ovih protokola biti
duga, ako se ima na umu da su se Apple, Google i Microsoft borili oko prevlasti na polju
personalnih raunara i Internet preglednika, zatim su se borili na tritu mobilnih telefona, a
sad napadaju na dnevni boravak.

Druge tradicionalno telekomunikacijski orjentirane organizacije kao to su 3GPP i

MPEG-LA su se takoer ukljuile u bitku sa svojim MPEG-DASH protokolom.

5.1.OTT za telekom operatore

Sve do danas, dostava visoko kvalitetnog video sadraja je bila u monopolu igraa sa
vlastitom upravljanom mreom, kao to su telekom operatori i davaoci Internet usluga (ISPs).
Revolucija je poela 2002. godine kada je Fastweb (Italija) meu prvima predloio prijenos
video sadraja preko IP mree. Francuska je takoer odigrala znaajnu ulogu kada je France
Telecom besplatno lansirao IPTV platformu i uslugu video na zahtjev 2003. godine.

Kao to je ranije navedeno, pojava OTT-a znaila je da vie nije potrebno imati vlastitu
upravljanu mreu da bi se osigurala dostava visoko kvalitetnog video sadraja. Ovo
predstavlja prijetnju za telekom operatore koji strahuju od dezintermedijacije (uklanjanje
posrednika u lancu dostave video sadraja u ovom sluaju upravljane mree telekom
operatora), te oni postaju samo davaoci Internet propusnog opsega, pozicija protiv koje se oni
godinama bore.

31
 Meutim telekom operatori ipak trae svoju poziciju u OTT okruenju. Veina njih
trenutno gradi nove ponude koje e im omoguiti da dou do novih korisnika, pa ak i da
proire ponudu svojih video sadraja pretplatnicima drugih mrea.

Pored proirenja svoje ponude i privlaenja novih korisnika, OTT predstavlja priliku kao
kratkorono rjeenje za multiscreen konvergenciju (dostava video sadraja na razliite
korisnike ureaje), zbog toga to se HTTP koristi na personalnim raunarima, set top box,
televizorima i mobilnim telefonima spojenim na mreu. U proteklih nekoliko godina
konvergencija telekom infrastrukture je graena oko IMS-a (IP Multimedia Subsystems).
Meutim, OTT bi mogao biti bri i laki put do multiscreen video konvergencije, prije nego
to IMS rjeenje bude iroko prihvaeno.

5.2.OTT za davaoce sadraja

Stvaranjem direktne veze izmeu davaoca sadraja (TV kanali, prikupljai (agregatori)
sadraja, satelitski i kablovski emiteri) i krajnjih korisnika, OTT omoguava da se pojavljuju
novi igrai na tritu. Ova direktna veza prua mogunost davaocima sadraja da promoviraju
svoje video usluge direktno gledaocima.

Davaoci sadraja su pretrpjeli tete uslijed borbe izmeu telekom operatora i emitera za
prevlast nad krajnjim korisnicima, stim da su telekom operatori izali kao pobjednici iz ove
bitke sticanjem znaajne prednosti kroz triple play paket usluga, koji izmeu ostalog
ukljuuje IPTV i usluge videa na zahtjev. Sa OTT, davaoci sadraja e biti u mogunosti da
povrate izgubljeno, i ak steknu odreenu prednost, kroz marketing (oglaavanje) i dostavu
njihovih sadraja direktno na televizore i mobilne telefone koji su spojeni na Internet.

5.3.OTT za proizvoae elektronikih korisnikih ureaja

Prije pojave OTT tehnologija, online dostava video sadraja je uglavnom bila ograniena
na PC, kao i neke high end mobilne telefone. Meutim to je danas drugaije, pojavom
televizora (Connected TV) koji imaju mogunost spajanja na Internet. Connected TV
omoguuje proizvoaima elektronikih korisnikih ureaja da daju dodatnu vrijednost
dostavi TV sadraja, zbog toga to omoguava direktan kontakt izmeu gledaoca i davaoca
usluga.

Stvorena su nova partnerstva izmeu proizvoaa televizora i davaoca sadraja kako bi

poboljali njihovu zajedniku ponudu. Jo jedno novo trite za OTT sadraj jesu i tableti.
Kao to je skoro na svakom polju telekomunikacija prisutan rat izmeu proizvoaa, davaoca
usluga, tako je i rat na tritu tableta zapoeo Apple sa svojim iPad tabletom. Ovaj rat e i u
narednim godinama nastaviti da bjesni, zbog estoke konkurencije i hardevrskih i softverskih
proizvoaa.

32
 5.4.OTT za prodavae elektronikih korisnikih ureaja

Pored prethodno navedenih primjera OTT igraa, postoje i novi igrai koji vide svoju
priliku u OTT-u, a to su prodavai elektronikih korisnikih ureaja, koji ve imaju
partnerstva na tritima fiksne i mobilne telefonije, kao i sa mobilnim virtualnim mrenim
operatorima (MVNO Mobile Virtual Network Operators).

Ovi prodavai imaju jaku lokalnu bazu klijenata. Njihov osnovni posao je da dostave
ureaje do potroaa, kao to su televizori, tableti i drugi ureaji koji imaju mogunost
reprodukcije videa. OTT moe omoguiti da oni iskoriste svoj CRM (Customer Relationship
Management) sa komplementarnom ponudom video sadraja, povezanom sa elektronikim
korisnikim ureajima koje oni distribuiraju.

5.5.Apple HTTP Live Streaming (HLS)

Apple je predstavio HTTP Live Streaming (HLS) u junu 2009. godine kroz operativni
sistem iPhone OS 3.0 (koji je u meuvremenu preimenovan u iOS operativni sistem). Ovo
ini HLS najstarijim protokolom za OTT streaming od svih koji e biti obraeni u ovom radu.

Danas je HLS streaming bez sumnje najrasprostanjeniji protokol koji se koristi u OTT-u,
poto je dostupan na svim Apple ureajima (iPhone, iPad, iPod, Apple Watch) i na
odreenom broju set top box.

Prvi veliki dogaaj koji je bio emitovan uivo preko HLS-a jeste izlaganje Steve Jobs-a
1. septembra 2010. godine. To je ujedno bio i dan kada je Jobs najavio drugu verziju Apple
TV, set top box usmjeren prema HLS streaming-u.

Uspjeh iPad ureaja se u velikoj mjeri temeljio na korisnikoj potrebi da iPad koriste za
gledanje video sadraja. Studija provedena od strane MeFeedia pokazuje da su vlasnici iPad
ureaja gledali tri puta vie online video sadraja nego tradiconalni web korisnici. Netflix i
Hulu, koji nude Flash bazirane stranice, su pokrenuli svoje aplikacije za iPad. U julu 2011.
godine BBC je pokrenuo svoju meunarodnu verziju iPad aplikacije nazvanu iPlayer koja
omoguuje pretplatnicima irom svijeta da gledaju omiljene BBC emisije, a sve to
zahvaljujui OTT tehnologiji.

5.5.1. Princip rada HLS protokola

Nain rada HLS-a zasnovan je na radu sa segmentiranim TS (Transport Stream)

baziranim video stream-ovima ili datotekama. Kao prenosnika HLS koristi MPEG transportni
sistem, koji se takoer koristi za satelitsko emitovanje i za IPTV na upravljanim mreama.

33
Kodeci koje koristi HLS jesu MPEG H.264 za video i AAC (Advanced Audio Coding) za
audio, godinama nairoko koriteni u industriji emitovanja video i audio sadraja.

Pristup koji koristi Apple je baziran na upotrebi dokazanih standarda, uz blago

modificiranje kako bi odgovarali zahtjevima OTT tehnologije. to utjecaj modifikacija na
postojee standarde i tehnologije bude manji, bra e biti integracija HLS-a u postojee
ekosisteme.

Nain da se postigne HLS streaming je da se:

Kodira video u H.264/ITS format, sa razliitim bitskim brzinama (bitrate);

Koristi stream segmenter kako bi se generirali komadii (chunks) sadraja, i
generirala playlist datoteka (m3u ili m3u8) koja ukazuje odakle e se preuzeti ranije
generirani komadii sadraja;
Distribuira putem HTTP posluitelja, i prui odgovarajui caching

Dodatna snaga HLS-a jeste njegova sposobnost inteligentnog implementiranja

prilagodljivog (adaptive) bitrate streaming-a. Suprotno tehnikama koje se koriste u mobilnom
RTP (Real Time Protocol) streaming-u, kod HLS streaming-a ureaj krajnjeg korisnika
odluuje o kvaliteti stream-a, prema dostupnom propusnom opsegu. Ovaj pristup ima za cilj
da osigura neprekidan video streaming, stvarajui pozitivno korisniko iskustvo preko
neupravljane mree18:

Indeks datoteka je generirana da pokazuje dostupnost razliitih profila (streaming

kvaliteta) za jedan kanal ili odreeni sadraj;
Na osnovu vremena potrebnog za preuzimanje komadia, ureaj za primanje (PC,
mobilni telefon, STB) trai najpogodniju bitsku brzinu (bitrate);
Svaki komadi traje do 10 sekundi, tako da ureaj za primanje moe automatski
prilagoditi streaming, u ovom sluaju svakih 10 sekundi.

5.5.2. HLS ekosistem

HLS je prirodno podran na svim Apple ureajima koji koriste iOS verziju 3.0 i sve
novije verzije: iPhone, iPad i iPod, kao i na Macintosh raunarima koji rade na Mac OS X
Snow Leopard operativnom sistemu. Multimedijalni okvir koji se koristi je QuickTime X
Player, razvijen od strane Apple za sve njihove prozvode.

Meutim, iako je Apple odluio da neke svoje software, kao to su iTunes i Safari,
omogui na Windows baziranim raunarima, QuickTime X Player jo uvijek nije podran na
raunarima koji su na Windows operativnom sistemu. Kao rezultat toga ne postoji slubeni
klijent za HLS streaming sistem na drugim ureajima osim na onim koje je proizveo Apple.

[18] Lionel Bringuier: "OTT Streaming 2nd edition", Anevia, septembar 2011 godine

34
 Budui da je princip rada koji stoji iza HLS streaming-a prilino jednostavan, tako je i
kreiranje multimedijalnog klijent software-a za HLS streaming predstavljalo jednostavan
zadatak. Verimatrix, Widevine, NDS, Latens i SecureMedia su neki od primjera DRM
kompanija koje pruaju rjeenje za Windows bazirane raunare, kako bi mogli reproducirati
medijski sadraj sa HLS posluitelja.

Meutim HLS klijenti nisu ogranieni samo na Apple, PC i trita mobilnih telefona, oni
takoer pronalaze svoje pozicije i meu proizvoaima set top box ureaja. Airties, Netgem i
Amino, ve pruaju STB sposoban za reproduciranje medijskih sadraja sa HLS posluitelja.
Anevia ViaMotion Origin posluitelj je u stanju da posluuje HLS kompatibilne STB,
pogotovo hibridne STB koji kombiniraju IPTV i OTT TV, ili ak DVB (Digital Video
Brodacasting) i OTT TV. Oekuje se da e se na tritu pojaviti i mnogi drugi ureaji, stoga
Apple eli da HLS postane industrijski standard, te su dostavili nacrt IETF-u (Internet
Engineering Task Force) kako bi HLS postao RFC, pod nazivom HTTP Live Streaming.

5.5.3. Prednosti i nedostaci HLS protokola

Prednosti:

Prema podacima koje iznosi Apple, do marta 2015. godine prodano je oko 700 miliona
iPhone pametnih telefona, nita manje impresivni nisu ni podaci vezani za iPod
ureaje, oko 350 miliona prodanih ureaja do septembra 2012. godine, a broj prodanih
iPad ureaja do oktobra 2014. godine iznosi oko 225 miliona. Sve ove iznesene brojke
nam govore da je potencijalna publika za HLS streaming ogromna, posebno kada su u
pitanju prijenosni ureaji;
Prua jednostavan i efikasan prilagodljivi bitrate sistem, kako bi se izborio sa
injenicom da propusni opseg nije upravljan na slobodnim mream;
Lako ga je integrirati na strani prijemnog ureaja, i stoga HLS streaming je mogu na
irokom spektru STB-a i drugih ureaja. injenica da je izabran H.264 kodek
implicira da su mnogi proizvoai u stanju pruiti H.264 hardware dekodere ve
danas;
Zasniva se na Transport Stream (TS) prijenosnoj tehnologiji, to omoguuje laganu
integraciju u postojei digitalni TV svijet. Mnogi DRM IPTV provajderi su ve
usvojiili ovaj standard.

Nedostaci:

Prilagodljivi bitrate se nalazi iskljuivo u korisnikom ureaju. Ovaj demokratski

pristup moe sprijeiti neke upotrebe u profesionalnom/poslovnom svijetu gdje bi
administratori mogli eljeti da dotjeraju dostupnu kvalitetu videa za odreene
specifine sadraje;
Zbog injenice da Apple nije pruio vlastiti multimedijalni okvir za Windows
raunare, ne postoji prirodna podrka na glavnim web preglednicima, te sam nedostatk

35
 dodataka za olakavanje integracije oteava mogunost da HLS postane web TV
standard;
Samo ogranienje na MPEG standard, znai da davaoci HLS kompatibilne opreme
mogu biti obavezni da plaaju licencu MPEG LA organizaciji. Moda za Apple ne
predstavlja problem da plaa dodatnih nekoliko centi za kupovanje licence, kada
prodaju svoje iPhone, iPad, iPod ureaje za nekoliko stotina dolara, meutim to moe
predstavljati prepreku za free and open source igrae, posebno za pruaoce web
preglednika koji ne prodaju svoje proizvode. Mozzila Foundation ili Opera Software
bili bi nezadovoljni ukoliko bi morali plaati naknade MPEG LA organizaciji svaki
put kada se njihov preglednik preuzme. Nedavno je MPEG LA odluila da ublai
svoju politiku u vezi slobodnog sadraja preko Interneta, ali njihov globalni stav ostaje
nejasan;
DRM ifriranje se vri kroz ifriranje cjelokupnih komadia (chunks). Time je i
transportni sloj ifriran, to je prepreka za neke funkcije, kao to je dinamiki prikaz
prilikom premotavnja sadraja.

5.6.Google WebM

WebM streaming protokol je predstavljen u maju 2010. godine, na godinjoj Google I/O
(Input/Output) konferenciji. Na samoj promociji protokola bilo je jasno da WebM cilja ka
pruanju OTT rjeenja koje bi bilo osloboeno od plaanja bilo kakvih naknada, te da se
moe koristiti na slobodnoj osnovi od strane svih Internet kompanija i zajednica.

Da bi se to postiglo, Google je odluio pruiti svoj VP8 video kodek u okviru BSD
licence (familija besplatnih softverskih licenci, uz nametanja minimalnih ogranienja na
redistribuciju obuhvaenih software).

Audio kodek koji koristi WebM je Vorbis, a multimedijalni spremnik je baziran na

Matroska Media Container. Dok su Vorbis i Matroska ve poznati i koriste se u odreenim
proizvodima digitalne medijske industrije, VP8 je potpuno novi kodek, izvorno razvijen od
strane On2 Technologies, prije nego to ga je kupio Google poetkom 2010. godine.

Nekoliko dana nakon objavljivanja, WebM format je ve bio podran od strane 40

softverskih izdavaa i prodavaa hardvera, ukljuujui ARM, Intel, Mozilla Foundation i
Opera Software.

36
 5.6.1. Princip rada WebM protokola

Filozofija funkcionisanja WebM protokola se razlikuje od drugih OTT tehnika. WebM ne

zahtijeva segmentaciju medijskog sadraja u komadie (chunks), zato to se kod WebM
protokola jedan medijski stream vidi kao jedna datoteka.

Za WebM streaming uivo ili streaming videa na zahtjev potrebno je:

Kodirati video i audio sadraj VP8 i Vorbis kodecima, u vie razliitih prijenosnih
brzina (bitrate);
Kreirati WebM datoteku, koja mora biti automatski osvjeavana kada je u pitanju ivi
streaming;
Koristiti HTTP posluitelj za dostavu WebM datoteke.

Treba imati na umu da kod ivog TV streaming-a postoji dodatna sloenost, zato to se
multipleksiranje mora vriti konstatno, to dovodi do toga da rezultujua datoteka tokom
vremena nikada nee biti ista. Kao rezultat toga, caching kod WebM je mnogo tei nego
kada se rukuje sa komadiima (chunks) video zapisa.

Ovo oteava integraciju funkcija koje daju dodatnu vrijednost, kao to su:

trick play (funkcija koja se koristi u digitalnim video sistemima i video na zahtjev
uslugama, kako bi se prikazale vizualne povratne informacije tokom premotavanja
sadraja, unaprijed ili unazad, kao npr. kod analognih sistema video rekorder VCR.
Ova funkcija manipulie video stream-om, kako bi prikazala samo odreene sliice
sadraja.19);
playlist
circular buffer (odnosi se na podruje u memoriji koje se koristi za spremanje
dolaznih podataka. Kada je buffer popunjen, novi podaci se spremaju na poetku istog
buffer-a, preko starih podataka, slika 12).20

Meutim, integracija nije nemogua, Anevia je uspjeno razvila potpuno funkcionalno

OTT rjeenje bazirano na WebM protokolu, koje omoguava ivi TV streaming kao i
streaming videa na zahtjev. Te su kao prednost WebM protkola naveli da se moe izravno
koristiti kao format za skladitenje.

Prilagodljivi (adaptive) bitrate proces je takoer vrlo razliit od ostalih OTT rjeenja,
zbog posluitelja (servera) koji odabire audio/video streaming bitrate prije procesa
multipleksiranja. Posluitelj ima izlazni buffer u koji gura sve pakete koji su spremni za
slanje. Kako alje sadraj buffer-a na mreu, istovremeno provjerava da li ima dovoljno
propusnog opsega do klijenta. Ukoliko nema, smanjuje bitrate i nastavlja proces.

[19] http://en.wikipedia.org/wiki/Trick_mode
[20] http://www.boost.org/doc/libs/1_58_0/doc/html/circular_buffer.html

37
 Slika 12. Circular buffer

5.6.2. WebM ekosistem

Prema svemu sudei, WebM je izabran da bude voen od strane cjelokupne Internet
zajednice. Podran je od strane gotovo svakog web preglednika, koji moe biti pokrenut na
Windows, MacOS X ili Linux OS operativnom sistemu.

WebM je prirodno podran na svim modernim web preglednicima, poevi od Mozilla

Firefox, Opera, Chrome/Chromuim, te takoer pomou dodataka moe biti ugraen i u druge
web preglednike. Stoga, Microsoft Internet Explorer, Apple Safari (desktop verzija) i bilo koji
Linux preglednik, spojen na GStreamer multimedijalni okvir, moe da reproducira sadraj sa
WebM posluitelja.

WebM takoer ima vrstu vezu sa novim HTML5 <video> tag, zato to su kodeci VP8 i
H.264 podrani HTML5 standardima. VP8 kodek je besplatan, a kao to je poznato, Internet
zajednica voli sve to je besplatno. Stoga je za oekivati da e VP8 i H.264 kodeci u
budunosti koegzistirati u okviru <video> tag, kao to danas koegzistiraju JPEG i PNG u
okviru <img> tag.

Na set top +box strani Google eksperimentira sa mnogim prijedlozima (Sony HD TV je

inkorporirao Google TV platformu) kako bi stvorili svoj TV ekosistem, koji bi bio direktan i
vie nego jednostavan odgovor na Apple TV.

Posljednji, ali ne i najmanje vaan dio ekosistema odnosi se na mobilni streaming, pa je

Android poeo da podrava WebM sa verzijom 2.3.3 u februaru 2011. godine. injenica da
Android operativni sistem koriste mnogi proizvoai mobilnih telefona, kao to su Motorola,

38
HTC, Samsung, Sony, Huawei i mnogi drugi, pokazuje da WebM moe imati ogroman uspjeh
u svijetu mobilnih telefona. U augustu 2011. godine Google je kupio Motorola Mobility,
proizvoaa hvaljenih Xoom Android tableta, ali i velikog igraa u STB industriji, to moe
umnogome doprinijeti u pokuaju stvaranja Google TV ekosistema.

5.6.3. Prednosti i nedostaci WebM protokola

Prednosti:

Izbor Matroska Media Containera kao multimedijalnog spremnika je izuzetno

zanimljiv. Matroska koristi EBML (Extensibile Binary Meta Language),
pojednostavljenu binarnu ekstenziju XML (EXtensibile Markup Language). Ovo
omoguava poveanje sposobnosti spremnika, bez prekidanja kompatibilnosti sa
starijim parserima (program, esto dio kompajlera, koji prima inpute u obliku
izvornih sekvencijalnih programskih instrukcija, interaktivnih online naredbi, koje
potom razbija u dijelove (npr. objekte, metode i njihove karakteristike), koji mogu biti
upravljani drugim programima npr. drugim komponentam u kompajleru) 21 . Na
primjer, ve ukljuuje menu sistem (slian poglavljima kod DVD-a), podrava
viestruke audio i video zapise sa etiketama zalijepljenim za njih, istu 3D tehniku,
zatvorene zapise i titlove, itd. tavie, Matroska koristi manje propusnog opsega od
TS (Transport Stream) enkapsulacije ovo je veoma vano, pogotovo za mobilne
ureaje;
Prirodno podrana reprodukcija za tri glavna i najpopularnija web preglednika,
takoer predstavlja prednost. Pri gledanju Flash baziranog video zapisa na Linux OS,
postoje vjerovatnoe da dodaci nisu nuno stabilni;
Prilagodljivi (adaptive) bitrate je upravljan od strane posluitelja, ali postoje trikovi
koji mogu omoguiti klijentskom softveru da upita posluitelja za promjenu bitrate-a,
ili u nii ili u vii.

Nedostaci:

Nedovoljna dostupnost ipova za VP8 hardware dekodere predstavlja znaajan

nedostatak za WebM. Kada se uporedi sa podrkom koju ima H.264, koji je postao
vrlo est na srednje i iroko rasprostranjenim mobilnim ureajima, uvidi se koliko je
teko nametnuti novi kodek cjelokupnoj industriji. Rockchip je rane 2011. godine bio
prvi proizvoa koji je napravio ip sposoban za 1080p VP8 dekodiranje. Zatim je
sredinom 2011. godine ZiiLabs i Nvidia izala sa svojim Tegra 2 ipom, sposoban da
kodira i dekodira VP8 zajedno sa H.264. Nvidia Tegra 2 postaje sve vie popularan
meu proizvoaima tableta i pametnih telefona, pogotovo kod onih koji su zasnovani
na Android operativnom sistemu;

[21] http://searchsoa.techtarget.com/definition/parser

39
 Pored problema sa kodekom, a za razliku od HLS, injenica je da STB moraju
podravati Matroska multimedijalni spremnik. Iako ovo ne predstavlja znaajan
problem za igrae u web okruenju, mogao bi predstavljati za satelitske emitere, koji
tradicionalno podravaju TS (Transport Stream). Meutim, ovo bi moglo biti
uravnoteeno zbog injenice da odreeni STB rade preko Opera preglednika, koji
podrava WebM standard (ak i kada se ide preko Opera preglednika, STB trenutno
samo podrava H.264 kodek);
Takoer postoji i problem sa WebM caching, koji moe biti nezgodan. Jedino se
moe primijeniti pomou posveenog IP streaming posluitelja, koristei web
caches;
Zvanino, WebM ne ukljuuje DRM sisteme. Meutim Matroska moe vrlo lako
podrati enkripciju, ak iako DRM omoguene .mkv datoteke jo uvijek nisu veoma
este. Poto je Widevine kupljen od strane Google, pitanje je vremena kada e DRM
biti dostupan za WebM.

5.7.Microsoft Smooth Streaming

Smooth Streaming je streaming protokol koji je pruen kao dodatak za Silverlight 3.0
(alternativa Flash-u), a njegove specifikacije Microsoft je objavio u septembru 2009. godine.
Video streaming je bio glavna prednost Silverlight-a, a tim koji je bio zaduen za dizajniranje
Smooth Streaming-a je formiran od inenjera koji su ve radili na Zune softveru.

Kada je u pitanju dostava HD sadraja, Microsoft je u septembru 2010. godine izazvao

brojne reakcije kada je Stephen McGill, ef britanskog Xbox odjela, rekao:Ljudi su se suoili
sa promjenama od DVD-a ka digitalnom streamingu, tako da mi moemo ve sada ponuditi
potpuni HD 1080p Blu ray streaming kvalitet, bez preuzimanja, bez odlaganja. Dakle, kome
treba Blu ray?

Microsoft je odluio da podri H.264 i AAC kodeke. Izbor je voen injenicom da se

obezbijedi lake hardversko dekodiranje u cilju postizanja HD (720p/1080p) streaming-a na
web aplikacijama. Smooth Streaming takoer podrava Microsoft-ov vlastiti WMA kodek,
kao i SMPTE standard VC-1, ili bilo koji drugi kodek podran od strane 3GPP
multimedijalnog spremnika. Prve verzije Smooth Streaming-a su uveliko testirane, prije
zvaninog objavljivnja. Na primjer, koriten je za web prijenos sahrane Michaela Jackosna i
za HD prijenos teniskog turnira Roland Garros.

40
 5.7.1. Princip rada Smooth Streaming protkola

Smooth Streaming se temelji na fragmentiranim datotekama sa PIFF (Protected

Interoperabile File Format) spremnikom, koji je izveden iz 3gp formata i SSTP (Smooth
Streaming Transport Protocol) sloja.

Opi princip rada je vrlo slian onome kod HLS protokola:

Kodirati video sa H.264 kodekom i audio sa AAC (ili VC-1/VMA) kodekom, u

razliitim prijenosnim brzinama (bitrates);
Koristiti stream segmenter za generiranje fragmenata, te ih multipleksirati u PIFF
spremnik;
Distribuirati putem HTTP web posluitelja, i pruiti odgovarajui chacing.

itav proces zapoinje sa zahtjevom za manifest koji klijentski software alje

posluitelju. U manifestu su navedeni svi dostupni multimedijski sadraji i njihove prijenosne
brzine. Klijent zatim trai jedan ili vie fragmenata sa HTTP posluitelja. Kao i kod HLS-a, i
kod Smooth Streaming protkola klijent je taj koji upravlja izborom prijenosne brzine.

Takoer bi trebalo napomenuti da je DRM dobro integriran u Smooth Streaming

protokolu, uz mogunost koritenja nekoliko DRM slojeva u okviru jedne datoteke.

5.7.2. Smooth Streaming ekosistem

Smooth Streaming ekosistem je u potpunosti upravljan od strane Microsoft-a. Nijedan

certificirani program, dekoder, posluitelj ili klijent nije u mogunost da se integrira u Smooth
Streaming ekosistem. Za streaming posluitelja, Microsoft je jedino dozvolio certifikaciju
njihovog IIS 7.0 posluitelja.

Ovo je udan potez Microsoft-a, budui da su specifikacije za Smooth Streaming

protokol dostupne javnosti. Pojedini pruaoci streaming posluitelja, mogu pruiti posluitelje
koji su u potpunosti u skladu sa objavljenim specifikacijama iz Microsoft-a. Ipak integracijski
proces ne bi trebao stvarati vie problema nego bilo koji drugi interoperabilni projekti.

Gledano sa strane mobilnih telefona, Microsoft je mnogo toga stavio na kocku kada su
izali na trite sa Windows Phone 7. Postalo je jasno da je to njihova zadnja nada za povratak
na trite pametnih telefona, kako bi uzeli odreeni dio trinog kolaa od Apple iOS i
Google Android platformi. Windows Phone 7 operativni sistem e podravati Silverlight
Smooth Streaming, ali nije bilo jasno da li e podravati neke druge OTT streaming sisteme.
Microsoft eli da njegov OTT protkol bude iroko usvojen i na drugim mobilnim
platformama, pa je od 2011. godine Smooth Streaming dostupan i na iOS i Android
operativnom sistemu.

41
 5.7.3. Prednosti i nedostaci Smooth Streaming protkola

Prednosti:

Smooth Streaming prirodno podrava viestruke audio zapise i viestruke titlove. Ovo
prua mogunost da se doivi isto iskustvo gledanja kao i kod digitalne televizije
(DVB T ili DVB S TV);
Za razliku od drugih OTT sistema, DRM je vrlo dobro integriran u Smooth Streaming.
Naravno, Microsoft ima svoje PlayReady rjeenje (tehnologija za zatitu sadraja),
koje je iroko prihvaeno, stim da su specifikacije koje je objavio Microsoft dovoljno
precizne da omogue DRM prodavaima da predloe vlastito DRM rjeenje za
Smooth Streaming;
Na polju web streaming-a, Microsoft Smooth Streaming je izgradio snanu poziciju
zahvaljujui uspjenim ivim HD prijenosima (720p/1080p) velikih dogaaja. Video
kvaliteta prijenosa ivih dogaaja je mnogo hvaljena, u odnosu na onu koja je u isto
vrijeme bila pruana na Flash baziranim stranicama. Sve ovo proizilazi iz injenice da
Microsoft Silverlight player analizira kapacitete dekodiranja klijentske strane, prije
nego to odabere video visoke kvalitet, kako bi se osigurao neometan rendering;
Ono to bi u isto vrijeme moglo predstavljati i prednost i nedostatak je injenica da su
specifikacije koje je objavio Microsoft vrlo detaljne i ilustrovane sa mnogo primjera.
Ovo omoguava lake razumijevanje principa rada Smooth Streaming-a, meutim
potrebno je mnogo vie vremena za njegovu implementaciju.

Nedostaci:

Kao to je ve pomenuto Microsoft specifikacije su vrlo detaljne, tako da sama

implementacija rjeenja zahtijeva mnogo vremena. Rezultat toga je da Smooth
Streaming moda nee biti brzo usvojen kao HLS protokol, koji je dizajniran kao
jednostavna derivacija TS standarda;
Iako je Smooth Streaming dizajniran za web streaming, on je uvijek upravljan kroz
Sliverlight dodatak. ak i Microsoft-ov Internet Explorer zahtijeva vanjski dodatak.
Kao i HLS, Smooth Streaming je ogranien injenicom da je nemogue upravljati
propusnim opsegom, iz centralizirane take na mrei, sve se iskljuivo odluuje na
strani korisnikog ureaja;
Poto se Smooth Streaming temelji na patentiranim audio i video kodecima, njegovo
koritenje moe biti predmet naplate od strane MPEG LA i Microsoft-a.

5.8.Adobe HTTP Dynamic Streaming

Ako pogledamo ukupan broj video zapisa emitovanih preko Interneta od poetka ovoga
stoljea, jasno je da je Adobe dao ogroman doprinos sa nevjerovatnim brojem Flash baziranih
video zapisa koji su dostupni na YouTube, Dailymotion, Hulu i stotinama drugih video

42
baziranih stranica. Meutim, veina tih video zapisa su snimljeni u .FLV formatu (bez ivih
prijenosa), nezatieni bilo kakvim DRM-om, i oito bez implementacije prilagodljivih
(adaptive) bitrate mehanizama.

Adobe Flash (ranije Macromedia Flash) je ugledao svjetlo dana jo 1996. godine, te
prema statistikim podacima koje je Adobe iznio 2010. godine, Flash player je dosegao do
98% svih web korisnika u SAD-u i 99,3% PC i Mac desktop raunara. Prva verzija Flash-a
sposobna za reprodukciju video zapisa, jeste verzija 6, objavljena u martu 2002. godine, a
snaan OTT odgovor koji je Adobe ponudio Apple-u i Microsoft-u doao je sa HTTP
Dynamic Streaming (HDS), verzija 10.1, objavljena u junu 2010. godine. Ova verzija
popunila je praznine koje su postojale u video streaming-u, omoguavajui prilagodljive
bitrate mehanizme, ivi stremaing i vlastitu Adobe zatitu sadraja, ukljuujui DRM sistem
(Flash Access).

5.8.1. Princip rada HDS protokola

Na tehnikoj razini, princip rada HDS-a je prilino slian principu rada Microsoft
Smooth Streaming. Tipian video stream se sastoji od:

XML bazirane manifest datoteke (.f4m);

Segmentiranih datoteka (.f4f) koje sadre MPEG 4 komadie (chunks);
Indeks datoteka (.f4x) koje sadre konkretne informacije o fragmentima segmentiranih
datoteka.

HDS podrava H.264 i VP6 kodeke za video i AAC ili MP3 za audio. Manifest datoteka
.f4m sadri bootstrap, to je ekvivalentno inicijalizacijskom segmentu MPEG DASH, na
osnovu ovoga video player zna sa kojim segmentom da pone reprodukciju sadraja. Pomou
ove manifest datoteke, HDS takoer pokazuje da li je dostupan multi bitrate, tako da video
player moe utvrditi koji sadraj je najbolji za reprodukciju. Video player je napisan u
ActionScript objektno-orjentiranom programskom jeziku, a moe da radi kroz Flash Plugin
(verzija 10.1 i iznad) ili Adobe AIR okviru. Adobe prua vlastiti video player pod nazivom
Open Source Media Framework (OSMF), a za pozitivno korisniko iskustvo gledanja, ve
postoji mnogo flash/javascript video player-a dostupnih na Internetu, koji su u potpunosti
prilagodljivi i spremni za reprodukciju HDS video stream-ova.

to se tie zatite sadraja, jedini DRM sistem koji je integriran u HDS jeste Adobe-ov
vlastiti sistem Flash Access Server. To je sistem kodiranja koji raspolae sa mnogo opcija,
dajui administratoru izbor vrlo zanimljivih naina za kontrolu pristupa, takoer je u stanju da
ifrira i transportni sloj kao i video komadie, a sve u cilju maksimalne zatite. Nedostatak
ovog dvostrukog sistema enkripcije jeste potrebna procesorska snaga, to bi moglo sprijeiti
HDS da radi na jeftinim ureajima i jeftinim set top box.

43
 5.8.2. Prednosti i nedostaci HDS protkola

Prednosti:

Adobe je, u ranoj historiji Interneta, uspio u namjeri da nametne svoj protokol kao
obavezni dodatak (plug in) za bogatije web iskustvo. Danas, Flash dodatak ima
spsobnost automatskog auriranja, pa su anse da svaki moderni raunar moe
reproducirati bilo koji Adobe HDS stream;
Manifest datoteke pruaju zanimljiv memorijski i mreni otisak, jer su u zip-ovane i
base64 kodirane;
VoD aplikacije preko HDS-a su iroko dokumentovane od strane Adobe-a, takoer
pruaju odreene uzorke izvornog koda kako bi pomogli Internet zajednici da razvije
korisne usluge (npr. kako kreirati descrambler ureaj koji obnavlja sliku i zvuk koji
su prethodno kodirani za Premium televiziju, kako bi player dostupan u okviru Flash
dodatka mogao reproducirati odreeni Premium sadraj).

Nedostaci:

Pored injenice da na Apple ureajima nije dostupan Flash dodatak, takoer je

zabrinjavajue za Adobe da podrka za Flash dodatak zavisi od verzije Android
operativnog sistema na odreenim Android tabletima i pametnim telefonima, pa ak i
o prodavaima hardware;
Jedini DRM podran od strane HDS protokola jeste Flash Access, koji se direktno
prua sa Adobe-ovog posluitelja. Za razliku od VoD aplikacija gdje je Adobe uinio
svu dokumentaciju dostupnom, to nije sluaj sa DRM sistemom o kojem postoji
nekolicina informacija. Kako bi se dobile valjane informacije potrebno je na odreeni
financijski nain pruiti podrku Adobe-u;
Kako i za Apple-ov HLS, tako i kada je u pitanju HDS protkol, ne postoji nain da se
reproducira vie od jednog audio zapisa. Meutim postoji beta verzija koja prua
alternativu i omoguuje vie audio zapisa ali samo na VoD datotekama, ne i za ivi
prijenos.

5.9.MPEG DASH protokol

Na osnovu svega napisanog u prethodnim poglavljima, dolazi se do zakljuka da trite

OTT tehnologija i dalje predstavlja bojno polje, stim da se pobjednik jo uvijek ne nazire.
etiri glavna kandidata dolaze sa Internet trita, bez znaajnih historjiskih korijena u
emitovanju i telekomunikacijama.

3GPP i OIPF (Open IPTV Forum) 2010. godine objavile su vlastite specifikacije za
prilagodljive (adaptive) streaming protkole, Adaptive HTTP Streaming (AHS, dio 3GPP R9) i
HTTP Adaptive Streaming (HAS), ali usvajanje ovih protokola je jo uvijek u poetnoj fazi.
MPEG LA i ISO organizacija su preuzele vodstvo kreiranjem jedisntvenog industrijskog

44
standarda, kako bi se ujedinio prilagodljivi streaming preko HTTP protkola, MPEG DASH
(Dynamic Adaptive Streaming over HTTP). Prvi nacrt DASH specifikacija objavljen je u
februaru 2011. godine.

5.9.1. Princip rada MPEG DASH protokola

Tehniki principi su vrlo slini prethodno opisanim OTT tehnikama. Bazira se na:

Manifest XML datoteci koja se ponaa kao Playlist-a te sadri opis medijskog
sadraja, slino Microsoft Smooth Streaming-u;
Formatu dostave za video komadie (chunks), koji moe biti produetak :
- ISO Base datoteke, slino MPEG4 spremniku (fragmentirani MPEG4, kao kod
Smooth Streaming ili Adobe Dynamic Streaming)
- MPEG-2 Transport Stream (kao kod HLS-a)
- 3GP spremnika

Zbog sve vee potranje, MPEG DASH uvodi opcionalnu funkciju inicijalizacijski
segment. Inicijalizacijski segment je u MPEG2-TS formatu i sadri jedan program, tzv.
program specifinih informacija (PAT, PMT), kao i neke opcionalne kodeke i DRM
informacije. Prednost je u tome da nije potrebno duplicirati ove informacije u slijedeim
media segmentima. Ovo omoguuje brzo prebacivanje kanala, to dalje doprinosi poboljanju
kvaliteta korisnikog doivljaja, slino tradicionalnoj televiziji.

5.9.2. Prednosti i nedostaci MPEG DASH protkola

Prednosti:

Sa isto tehnnikog stajalita, MPEG DASH izgleda kao najbolji od svih prethodno
opisanih OTT tehnika. Iskoritene su prednosti svih starijih tehnologija, a takoer je
zadrana kompatibilnost;
Zbog injenice da je standard podran od strane ISO i MPEG LA, moe stei
odreeni legimitet za telekom operatore, poto je bolje dizajniran da zadovolji
specifinu praksu u telekom industriji, za razliku od OTT tehnologija koje su
dizajnirane za web.

Gledano sa strane korisnika, nedostatak je da postoji vrlo malo igraa koji u potpunosti
implementiraju MPEG DASH specifikacije (preliminarni rad je uraen na VLC-u, sa
jednostavnim live 3GP profilom).

45
 6. PRIMJERI OTT PLATFORMI

6.1.Netflix

Netflix je vodei pretplatniki orjentisan provajder koji kao usluge nudi online gledanje
filmova i TV emisija. On privlai vie od 23 miliona pretplatnika u SAD i Kanadi, te moe
pruiti HD stream sa prosjenom brzinom od 3,6 Mbps. Zapravo, Netflix je jedan od najveih
pojedinanih izvora Internet saobraaja u Americi, konzumirajui 29,7% vrnog downstream
saobraaja. Njegov dizajn i odluke o upravljanju prometom imaju znaajan utjecaj na mrenu
infrastrukturu.

Dizajniranje platforme sa tako velikim razmjerama i brzim rastom video streaming-a,

takoer sa velikom dostupnou i skalabilnosti je veliki tehniki izazov. Veina funkcija se
obavljala i bila smjetena u Netflix vlastitom podatkovnom centru. Nedavno je Netflix
pribjegao koritenju cloud usluga (oblak), zatim mrea za distribuciju sadraja (CDN
Content Distribution Networks) kao i drugih javnih raunarskih usluga. Amazon AWS oblak
(cloud) je zamijenio in-house IT (informatiku tehnologiju smjetenu unutra Netflix centra), a
Amazon SimpleDB, S3 i Cassandra (distribucijski database menadment sistem) se koriste za
pohranu podataka. Streaming videa se vri sa viestrukih CDN-a i UltraDNS-a. Microsoft
Silverlight se koristi kao platforma za reprodukciju videa Netflix desktop korisnicima.

Krajnji rezultat je zapanjujui, Netflix je uspio da izgradi svoj servis za dostavu video
sadraja preko Interneta sa vrlo malo vlastite infrastrukture. Netflix arhitektura je dizajnirana
da posluuje velike koliine sadraja, kombinirajui vie usluga tree strane. Ova arhitektura
se moe smatrati obrascem, odnosno vodiem za skalabilne provajdere sadraja koji ne
posjeduju mnogo infrastrukture.

6.1.1. Netflix video streaming platforma

Na poetku ovog poglavlja predstavit u pregled Netflix video streaming arhitekture.

Arhitektura e biti secirana pomou praenja prometa, DNS rezolucije i WHOIS
pretraivanja. Zatim e biti prezentovana vremenska crta posluivanja jednog Netflix klijenta,
kao primjer za ilustraciju interakcije izmeu Netflix player-a i razliitih servisnih komponenti.

Nadalje e biti prikupljeno veliki broj manifest datoteka koritenjem Tamper Data
dodatka22, zatim e biti analizirano kako geografska lokacija, klijentske sposobnosti i tip
sadraj utiu na parametre streaming-a.

[22] "Tamper Data" addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/tamper-data

46
 Fokus e biti i na Netflix CDN strategiji. Koristei dummynet23 kako bi se istraio svaki
pojedinani CDN propusni opseg, otkriveno je kako Netflix koristi vie CDN-a za suoavanje
sa fluktuacijom propusnog opsega.

6.1.1.1.Pregled Netflix arhitekture

Kako bi se posmatralo osnovno ponaanje usluga, potrebno je kreirati novi korisniki

raun, prijaviti se na Netflix web stranici i pokrenuti film. Tokom ove aktivnosti pratiti e se
saobraaj i biljeiti host imena servera ukljuenih u proces. Zatim e se izvriti DNS
rezolucija (proces pretvaranja IP adrese iz tekstualne forme u brojanu) kako bi se prikupila
kanonska imena (CNAMEs) i IP adrese svih servera koje je kontaktirao preglednik.
Tabela 6. Najvanija host imena

Host ime Organizacija

www.netflix.com Netflix
signup.netflix.com Amazon
movies.netflix.com Amazon
agmoviecontrol.netflix.com Amazon
nflx.i.87f50a04.x.lcdn.nflximg.com Level 3
netflix-753.vo.llnwd.net Limelight
netflix753.as.nflximg.com.edgesuite.net Akamai

Takoer je provedena WHOIS pretraga za utvrivanje vlasnika pojedinih IP adresa. U

tabeli 4 su sumirana najvanija host imena i njihovi vlasnici, a na slici 13 je prikazana
osnovna arhitektura za Netflix video streaming platformu.

Sastoji se od etiri kljune komponente:

Netflix podatkovni centar;

Amazon cloud (oblak);
CDN-ovi (Content Distribution Networks);
Player.

Netflix podatkovni centri

Analize pokazuju da Netflix koristi svoj vlastiti prostor za IP adrese koje dodjeljuju host
imenu www.netflix.com. Ovaj server prvenstveno obavlja dvije kljune funkcije:

Registracija novih korisnikih rauna i prikupljanje informacija o nainu plaanja

(kreditna kartica ili Paypal raun);
Presumjeravnje korisnika na movies.netflix.com ili signup.netflix.com, ovo je bazirano
na tome da li je korisnik prijavljen ili ne, respektivno.

[23] "Dummynet" http://info.iet.unipi.it/luigi/dummynet/

47
 Ovaj server ne ostvaruje interakciju sa klijentom tijekom reprodukcije filma.

Slika 13. Netflix arhitektura

Amazon oblak

Osim host imena www.netflix.com koji se posluuje od strane Netflix-a, veina drugih
Netflix servera, kao to su agmoviecontrol.netflix.com i movies.netflix.com, se posluuju sa
Amazon oblaka. Netflix koristi razne Amazon oblak bazirane usluge, u rasponu od EC2
(Elastic Compute Cloud) i S3 (Simple Storage Service), do SDB (Simple Database Service) i
VPC (Virtual Private Cloud). 24

Kljune funkcije, kao to su umetanje sadraja, dnevnik snimanja/analiza, DRM, CDN

usmjeravanje, korisnika prijava, i podrka mobilnim ureajima se obavljaju u Amazon
oblaku.

Mree za distribuciju sadraja (CDN)

Netflix koristi vie CDN-a za dostavu video sadraja korisnicima. Kodirani i DRM
zatieni video zapisi su smjeteni u Amazon oblaku i kopirani u CDN-ove. Netflix koristi tri
mree za distribuciju sadraja: Akamai, LimeLight i Level-3. Za isti video, sa istom razinom
kvaliteta, isti kodirani sadraj se isporuuje sa sva tri CDN-a.

[24] Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li
Zhang, "Understanding and Improving Multi-CDN Movie Delivery", University of Minesota, Bell
Labs/Alcatel-Lucent

48
 Player

Netflix koristi Silverlight za preuzimanje, dekodiranje i reprodukciju filmova na desktop

web preglednicima. Run-time okruenje za Silverlight je dostupno kao dodatak za veinu web
preglednika. Takoer postoje player-i za mobilne telefone i druge ureaje kao to su Wii,
Roku i sl. U ovom radu fokus e biti na Silverlight player-u za desktop klijente.

Netflix koristi DASH protokol za streaming. Kao to je ve opisano kod DASH protkola,
svaki video je kodiran u nekoliko razliitih nivoa kvaliteta, te je podijeljen u male komadie
(chunks) video segmente sa duinom trajanja od nekoliko sekundi. Klijent preko HTTP-a
trai jedan po jedan video komadi. Sa svakim preuzetim komadiem, mjeri se propusni
opseg, te se pokree algoritam za provjeru bitrate-a kako bi se utvrdila kvaliteta sljedeeg
traenog komadia. DASH omoguava player-u da se slobodno kree izmeu razliitih nivoa
kvaliteta.

6.1.1.2.Posluivanje Netflix klijenta

U ovom poglavlju e biti poblii osvrt na interakciju izmeu klijentskog web preglednika
i raznih web servera koji su ukljueni u proces video reprodukcije. Na slici 14 je prikazana
vremenska crta uz koju je pruena usluga streaming-a desktop klijentima, te takoer prikazuje
i serverske jedinice koje su ukljuene u proces. Na X osi je prikazano vrijeme od poetka
eksperimenta do pete minute, a na Y osi je prikazana lista sa razliitim aktivnostima.

Slika 14. Vremenska linija posluivanja Netflix klijenta

Klijent prvo preuzima Microsoft Silverlight aplikaciju sa movies.netflix.com i provjerava

autentinost korisnika. Nakon autentifikacije, player dohvaa manifest datoteku iz glavnog
servera na agmoviecontrol.netflix.com, te na osnovu ovoga poinje sa preuzimanjem trickplay
podataka i audio/video komadia sa razliitih CDN-a. Klijentski izvjetaji se periodino alju
glavnom serveru. Detalji daljih pojedinanih aktivnosti e biti opisani u nastavku.

Preuzimanje Silverlight player-a i autentifikacija korisnika

Reprodukcija videa na desktop raunaru zahtijeva Microsoft Silverlight dodatak u okviru

preglednika, koji se instalira na sam raunar. Kada korisnik klikne na Play now (reprodukuj

49
sada) opciju, preglednik poinje da preuzima Silverlight aplikaciju, a nakon toga ta aplikacija
poinje preuzimati i reprodukovati video sadraj. Ova mala Silverlight aplikacija se preuzima
za svaku video reprodukciju.

Netflix manifest datoteka

Netflix video streaming je kontroliran uputama koje se nalaze u manifest datoteci, a koju
Silverlight klijent preuzima. Manifest datoteka prua DASH player metapodatke za obavljanje
prilagodljivog video streaming-a. Manifest datoteke su specifine za svakog klijenta, tj. one se
generiraju prema reprodukcijskim mogunostima klijenta. Na primjer, ako korisniki player
pokazuje da je sposoban za rad sa H.264 kodiranim video zapisom, H.264 format videa je
ukljuen u manifest datoteku. Ukoliko player pokazuje da samo moe reproducirati .wmv
format, samo je .wmv format videa ukljuen.

Slika 15. Lista CDN-ova u okviru manifest datoteke

Manifest datoteka je dostavljena do krajnjeg korisnika putem SSL veze, a time se i

sadraj datoteke ne moe itati preko ice, koristei alat za hvatanje paketa kao to je
tcpdump ili wireshark. Za izvlaenje podataka iz manifest datoteke koriten je Firefox web
preglednik i Tamper Data dodatak. Izvueni podaci iz manifest datoteke su u XML formatu,
te sadre nekoliko kljunih informacija, ukljuujui listu CDN-ova, lokaciju trickplay
podataka, URL video i audio komadia za razliite nivoe kvaliteta, i vremenske parametre kao
to su time-out interval, interval biranja i sl.

Manifest datoteka takoer otkriva interesantne informacije o arhitekturi Netflix sistema.

Na primjer, pokazuje da Netflix koristi tri mree za distribuciju sadraja (CDN) kako bi
dostavljao video. Razliiti rang je dodijeljen razliitim mreama za distribuciju sadraja, da

50
ukae klijentu koji CDN je vie poeljan od ostalih. Dio jedne manifest datoteke je prikazan
na slici 15, pri emu je Level-3 prikazan kao najpoeljniji CDN za ovog klijenta.

Preuzimanje audio i video komadia

Kao to je prikazano na slici 14 audio i video sadraj se preuzima u komadiima. Sesije

preuzimanja su ee na poetku, kako bi se napunio spremnik player-a. Kada je spremnik
dovoljno ispunjen, preuzimanje postaje periodino.

Slika 16. Jedan nivo kvaliteta video sadraja koji je spreman za preuzimanje

Interval izmeu poetka dva uzastopna preuzimanja je oko etiri sekunde, to je i duina
reprodukcije tipinog komadia. Manifest datoteka sadri vie nivoa kvaliteta audio i video
komadia. Za svaki nivo kvaliteta, sadri URL-ove za pojedinani CDN, kao to je prikazano
na slici 16.

51
 6.1.1.3.Analiza manifest datoteke

Manifest datoteka se dostavlja preko SSL veze. Za itanje datoteke je koriten Tamper
Data dodatak za Firefox web preglednik. S obzirom da manifest datoteke sadre obilje
informacija, proveden je veliki broj eksperimenata prikupljanjem i analiziranjem odreenog
broja manifest datoteka. Fokus je na razumijevanju kako geografske lokacije, klijentske
sposobnosti i tip sadraja (npr. popularan vs manje popularan, filmovi vs TV emisije) mogu
uticati na parametre streaming-a. Koriteno je 6 razliitih korisnikih rauna, 25 filmova
razliite popularnosti, tipa i starosti, 4 raunara sa Mac i Windows operativnim sistemima na
etiri razliite lokacije. Sa svakog raunara izvrena je prijava na Netflix web stranicu
koritenjem razliitih rauna, zatim je izvrena reprodukcija svih filmova kako bi se prikupile
manifest datoteke.

Rangiranje mrea za distribuciju sadraja i korisniki rauni

Netflix manifest datoteke rangiraju CDN-ove da ukau na to koji CDN-ovi su

najpoeljniji. Rangiranjem CDN-ova odreuje se sa kojeg CDN-a klijent preuzima video, to
takoer moe uticati na korisniki doivljaj kvaliteta. Kako bi se razumjeli faktori koji utiu
na rangiranje CDN-ova potrebno je analizirati prikupljene manifest datoteke. Za ovu analizu
napravljena je tabela u kojoj su izlistani CDN-ovi po rangu za svaku kombinaciju korisnikih
rauna, klijentskih raunara, ID filma i vremenski period u toku dana. Analiza ove tabele
pokazuje da je CDN rangiranje samo bazirano na korisnikom raunu. Za dati korisniki
raun, CDN rangiranje u manifest datoteci ostaje nepromijenjeno bez obzira na tip filma,
raunar, lokaciju i vrijeme u toku dana. Nadalje, za isti film, raunar, lokaciju i otprilike isto
vrijeme, dva razliita korisnika mogu imati razliit CDN ranking. Takoer, CDN ranking za
svaki korisniki raun ostaje nepromijenjen nekoliko dana. Kao to je prikazano u nastavku,
ranking je nezavisan i od dostupnog propusnog opsega za svaki CDN.

Audio/Video bitrates

Netflix dostavlja video u vie formata i bitrate-a. Kada Netflix klijent zatrai manifest
datoteku od Netflix-a, klijent ukazuje na format sadraja koji moe reproducirati. Netflix
server alje natrag manifest datoteku na osnovu klijentskog zahtjeva. Na primjer Netflix
klijent koji radi na starijem raunaru (Thinkpad T60 sa Windows XP) i novijem raunaru
(Macbook Pro sa Snow Leopard) imaju razliite mogunosti te dobivaju razliite formate i
bitrate videa za preuzimanje. Na temelju klijentske sposobnosti, server u povratnoj manifest
datoteci alje URL-ove za video i audio komadie. U principu, manifest datoteke sadre
informacije o video komadiima kodiranim u bitrate rasponu izmeu 100Kbps i 1750 Kbps (i
izmeu 2350 Kbps i 3600 Kbps za video dostupan u HD-u). Video koji je dostupan u HD-u
moe biti dostavljen u do 14 razliitih bitrate-a, dok video koji nije u HD rezoluciji moe biti

52
dostavljen u do 12 razliitih birate-a. Pri pokuaju da se odredi optimalna stopa reprodukcije,
Netflix klijenti ne pokuavaju sa svim dostupnim bitrate-om.

Strategija odabira CDN-a

Vidjeli smo da Netflix klijent, za preuzimanje videa, moe odabrati razliiti video bitrate
i razliite CDN-ove. U ovom dijelu e biti, pomou eksperimenta, objanjeno kako Netflix
donosi takve odluke kada je propusni opseg dinamian.

Pokrenut je jedan film od poetka. Kada je poela reprodukcija, postepeno je priguivan

dostupni propusni opseg na najvie rangiranom CDN-u, u manifest datoteci. Za priguivanje
ulaznog propusnog opsega ka klijentu koriten je dummynet. Na poetku, serveru iz svakog
CDN-a je dozvoljeno da alje podatke brzinom od 3900 Kbps. Nakon svake minute,
smanjivan je dostupni propusni opseg trenutnog CDN-a za 100 Kbps sve dok nije dostignuta
brojka od 100 Kbps. U tom trenutku zapoeto je guenje propusnog opsega sljedeeg CDN-a
na isti nain. Sva zapaanja su prikazan na slici 17, gdje X osa predstavlja vrijeme od poetka
reprodukcije, a Y osa predstavlja i prigueni propusni opseg i stopu reprodukcije. U ovom
sluaju, Level3, LimeLight i Akamai CDN-ovi su rangirani kao prvi, drugi i trei,
respektivno.

Slika 17. Mijenjanje CDN-ova

Klijent zapoinje preuzimanje video komadia od prvog CDN. U poetku kree sa malim
brzinama preuzimanja, te postepeno poveava brzinu preuzimanja. Kada je smanjen dostupni
propusni opseg za prvi CDN, pri emu su ostali CDN-ovi ostali netaknuti, primijeeno je
neto zanimljivo. Umjesto prelaska na drugi CDN, koji nije zaguen, klijent nastavlja sa
smanjenjem bitrate-a i ostaje na prvom CDN-u. Tek kada vie ne moe podrati ni veoma
nizak nivo kvaliteta (tj. kada dostupni propusni opseg prvog CDN dostigne 100 Kbps), prelazi
na drugi CDN. Ponavlja se gotovo isto ponaanje, kada je prvi CDN ostavljen na 100 Kbps, te
postepeno smanjivan dostupni propusni opseg drugog CDN-a, pri emu trei CDN ostaje
netaknut. Openito, Netflix klijent ostaje s istim CDN-om to je mogue due, ak i ako se pri
tome degradira nivo kvaliteta reprodukcije.

53
 Mjerenje performansi CDN-ova

Iz prethodnih poglavlja uoeno je da je Netflix CDN rangiranje vezano za svaki

korisniki raun i ostaje nepromijenjeno tokom nekoliko dana. ak i promjena geografske
lokacije korisnika ne utie na bilo kakve promjene u rangiranju CDN-ova. Ovakva strategija
vodi ka sljedeim pitanjima:

Kako funkcionie svaki CDN? Moe li odabrani CDN server dosljedno podravati
propusni opseg potreban za visoko kvalitetni stremaing?
Kako se razliiti CDN-ovi porede po pitanju performansi? Je li odreeni CDN
umnogome bolji ili loiji od ostalih?
Koliko daleko od optimalnog je trenutna Netflix strategija?
Da li je mogue poboljanje strategije, kojim bi se podrao vei propusni opseg
prilikom dostave sadraja?

U nastavku e biti fokus na gore navedenim pitanjima tako to e se provesti opseni

eksperimenti mjerenja na razliitim mjernim takama, irom SAD-a, za sva tri CDN-a koja
Netflix koristi.

Izmeu svake mjerne take i datog CDN servera, mjerena je propusnost propusnog
opsega preuzimanjem vie video komadia sa CDN servera. URL-ovi video datoteka su
prikupljeni iz manifest datoteka, za sva tri CDN-a. Ovdje je iskoritena injenica koja je
ujedno predstavljala i prednost, da URL-ovi u manifest datoteci ostaju validni jo nekoliko
sati od trenutka kada je manifest datoteka generirana, te takoer i injenica da URL-ovi nisu
vezani za klijentsku IP adresu. Nadalje, opseg preuzimanja se moe podesiti bez ikakvog
utjecaja na valjanost URL-a. Kada su ekstraktovani URL-ovi za sva tri CDN-a, upuen je
GET zahtjev sa svih mjernih taaka, sa izmijenjenim opsegom, kako bi se preuzimali video
komadii iste veliine.

Slika 18. Najbolji CDN za svaku mjernu taku

Kako bi se osiguralo poreenje izmjerenih propusnih opsega, upuen je GET zahtjev,

kratkog trajanja, ka sva tri CDN-a, ronud-robin redoslijedom. Konkretnije, mjerenje je
ponovljeno u vie rundi, pri emu je svaka runda trajala 96 sekundi. Runda je dalje
podijeljena u 4 slota sa po 24 sekunde za svaki slot. Prva tri slota svake runde odgovaraju

54
svakom od tri CDN-a, respektivno, te su preuzimani video komadii veliine 1,8 MByte.
Zadnji slot svake runde je namijenjen za zajedniko mjerenje sva tri CDN-a, tj. istovremeno
je upuen GET zahtjev ka sva tri CDN-a, pri emu svaki zahtijeva video komadie veliine
0,6 MByte. Namjera je bila da se sazna koliko propusnosti se moe dobiti ako se sva tri CDN-
a koriste istovremeno. Bazirano na viestrukim probnim mjerenjima izabrana je veliina
komadia i duina trajanja slotova. Prilikom probnih mjerenja, zakljueno je da ove brojke
nee ometati druge eksperimente, te da je veliina komadia dovoljno velika da omoguuje
dobru procjenu propusnog opsega. Takoer su upuivane keep-alive poruke svake sekunde ka
svakom serveru, kada nije postojao prijenos podataka, kako bi se osiguralo da je TCP sesija
jo uvijek iva.

Mjerenje je vreno dva sata. Na osnovu vremena preuzimanja, izraunata je trenutna

propusnost (tj. propusnost za svaki GET zahtjev), prosjena jednodnevna propusnost
(prosjena propusnost tokom dva sata), kao i ukupna prosjena propusnost (tokom itavog
procesa mjerenja). Ova mjerenja omoguavaju ispitivanje performansi CDN-ova u vie
vremenskih okvira.

1. Cjelokupni CDN uinak

Na slici 19 prikazan je poloaj svih mjernih taaka kao i CDN-ovi sa najveom

prosjenom propusnosti na svakoj mjernoj taki, tokom perioda mjerenja. Kako rezultati
pokazuju, nijedan CDN ne nadmauje ostale. Slika 20 pokazuje CDF (Cumulative
Distribution Function) prosjene propusnosti za PlanetLab vorove (koji su se koristili za
potrebe ovog eksperimenta), tokom cjelokupnog perioda mjerenja. Dostupni propusni opseg
za razliite PlanetLab vorove znaajno varira od lokacije do lokacije, u rasponu od 3 Mbps
do vie od 200 Mbps. Meutim CDF krivulje sa sva tri CDN-a su blizu jedne drugima,
ukazujui na slian cjelokupni unak.

Slika 19. CDF krivulje prosjene propusnosti za sva tri CDN-a, izmjerena na 83 PlanetLab vora

Na slikama 20 je prikazan prosjeni propusni opseg pojedinanih lokacija za PlanetLab

vorove u rezdencijalna domainstva, respektivno. Propusni opseg CDN-ova mjeren na
PlanetLab vorovima je mnogo vei nego onaj mjeren u rezidencijalnim domainstvima.

55
 Ovo je zbog injenice da se veina PlanetLab vorova nalazi na univerzitetima, koji
obino imaju bolje pristupne veze. Takoer ukazuje na injenicu da je u veini sluajeva,
zadnja milja (last mile) jo uvijek usko grlo za streaming video sadraja.

Slika 20. Prosjeni propusni opseg za sva tri CDN-a na razliitim PlanetLab vorovima i rezidencijalnim domainstvima,
tokom cijelog perioda mjerenja

Meutim, ak i rezidencijalna domainstva sa relativno niskim propusnim opsegom, npr.

kua 1 (home 1) i kua 2 (home 2) na slici 20, mogu podrati 1,3 Mbps, to je dovoljno za
reprodukciju videa standardne rezolucije (SD).

Takoer, zanimljivo je napomenuti da rezidencijalna domainstva 4, 9 i 11 imaju

znaajno drugaiji propusni opseg od razliitih CDN-ova. Konkretno, CDN B uveliko
nadmauje sve ostale. Zakljuak je da ove tri kue koriste istog pruatelja usluga. Stoga je
mogue da CDN B ima bolju prisutnost u mrei ovog operatora.

2. Varijacije dnevnog propusnog opsega

Nadalje, ispitana je varijacija propusnog opsega na razliitim lokacijama sa razliitih

CDN-ova u vie razliitih vremenskih okvira.

Slika 21. Koeficijent varijacije prosjenog jednodnevnog propusnog opsega na razliitim PlanetLab vorovima

56
 Izraunat je koeficijent varijacije dnevnog propusnog opsega na svim PlanetLab
vorovima, raunanjem odnosa izmeu standardnog odstupanja i srednje vrijednosti, na
svakoj lokaciji. Na slici 21 je prikazan koeficijent varijacije za prosjeni propusni opseg na
razliitim PlanetLab vorovima, tokom vie dana. Uoen je dosta visok koeficijent varijacije
na veini vorova. Prosjean koeficijent varijacije iznosi 0.33, 0.30, 0.30 za CDN A, B i C,
respektivno. Na veini lokacija postoje znaajne varijacije u dnevnom propusnom opsegu za
sva tri CDN-a. Na slici 22 je prikazano nekoliko lokacija, koje sumiraju prosjeni
jednodnevni propusni opseg, tokom perioda mjerenja na jednom PlanetLab voru i dva
rezidencijalna domainstva, respektivno. Rezultati pokazuju znaajne varijacije prosjenog
propusnog opsega na dnevnoj bazi.

Slika 22. Prosjeni jednodnevni propusni opseg na PlanetLab vorovima i rezidencijalnim domainstvima, tokom vremena

Nadalje, slike 21 i 22 pokazuju da se performanse rangiranih CDN-ova mijenjaju tokom

vremena. Iako je najnia CDN propusnost na sva tri vora iznad 3 Mbps, to je dovoljno da
podri video standardne rezolucije (SD), znaajne varijacije i razlike u propusnom opsegu i
rangiranja CDN-ova ukazuju na dobar potencijal za dodatno poveanje propusnog opsega za
buduu isporuku videa visokog kvaliteta, ukoliko se bude koristila bolja strategija odabira
CDN-a.

3. Varijacija trenutnog propusnog opsega

Takoer je ispitana varijacija trenutne propusnosti, tijekom dvosatne video reprodukcije.

Ovo je vano, jer DASH player konstantno prati dostupni propusni opseg, kako bi odluio
koji nivo kvaliteta videa da preuzima. Mala propusnost moe znaajno uticati na korisniko
iskustvo gledanja, poto je dva sata tipina duina trajanja filma. Slike 23 i 24 prikazuju
usporedbu tri CDN-a za iste PlanetLab i rezidencijalne vorove. Iako je varijacija znaajna,
postoji obrazac po kojem se propusni opseg mijenja. Na primjer, prousni opseg za CDN B
(PlanetLab) na slici 23, varira izmeu dva nivoa, jedan je oko 35 Mbps a drugi oko 20 Mbps.
Prosjeni koeficijent varijacije za dvosatni period je 0,19, 0,21 i 0,18 za CDN A, B i C na
rezidencijalnim vorovima, respektivno.

57
 Slika 23. Trenutna propusnost za sva tri CDN-a na PlanetLab voru i rezidencijalnom domainstvu 7

Slika 24. Trenutna propusnost za sva tri vora na rezidencijalnom domainstvu 9

Alternativne strategije dostave videa

Iz studije mjerenja uoeno je da Netflix statstiki dodjeljuje jedan CDN korisnicima na

dui vremenski period. Iako su sva tri CDN-a dostupna, svaki korisnik u veini sluajeva
koristi samo jedan CDN. Ostali CDN-ovi slue samo kao rezerva, i koriste se samo ukoliko
trenutni CDN server ne moe podrati ni najniu video kvalitetu. S druge strane, studija
takoer pokazuje da dostupni propusni opseg na sva tri CDN-a znaajno varira tijekom
vremena i na razliitim geografskim lokacijama, to je prikazano na slici 18, gdje od 83
PlanetLab lokacije CDN A, B i C imaju najbolji uinak na 30, 28 i 25 lokacija, respektivno.

Studija mjerenja na rezidencijalnim host domainstvima pokazuje sline rezultate. Ako

su korisnici vezani za lo CDN izbor, kvalitet videa koji gledaju moe patiti, iako im drugi
CDN-ovi mogu pruiti bolje iskustvo i kvalitet gledanja videa. Uz dodatno poboljanje
iskustva gledanja nesretnih korisnika, istraivanje potencijalnih naina poveanja
propusnog opsega za dostavu videa, moe u budunosti otvoriti vrata za nove usluge koje

58
zahtijevaju dosta propusnog opsega, npr. 3D filmovi ili gledanje vie filmova u istom
domainstvu.

1. Prostor za napredak

Ako se vodimo tragom trenutne propusnosti, optimalna strategija selekcije CDN-a jeste
izbor najboljeg CDN-a u svakom vremenskom trenutku. Iako ovo ne moe biti provedeno u
praksi, jer je nemogue unaprijed znati trenutnu propusnost, ova teoretska optimalna strategija
omoguuje otkrivanje najveeg propusnog opsega koji svaki klijent moe dobiti ako se koristi
najbolji CDN u bilo kojem trenutku.

U nastavku e se prosjeni propusni opseg postignut optimalnom strategijom, posmatrati

kao gornja granica za prosjeni propusni opseg. Slika 24 prikazuje prosjeni propusni opseg i
gornju granicu za rezidencijalna domainstva i PlanetLab vorove, respektivno.

Slika 25. Prosjena propusnost za sva tri CDN-a i gronja granica na rezidencijalnim i PlanetLab vorovima

Koriten je prosjeni propusni opseg na sva tri CDN-a kako bi se prikazala statika
strategija dodjele CDN-ova. Stvarno stanje, naravno moe biti bolje ili loije ovisno o tome
koji CDN je izabran, ali ipak se dobije oekivana vrijednost. Takoer je prikazan propusni
opseg ako je izabran najbolji CDN, onaj sa najveim prosjenim propusnim opsegom. Za
veinu rezidencijalnih domainstava gornja granica je mnogo bolja od sluaja sa prosjenim
propusnim opsegom CDN-a, i veoma blizu sluaju sa izabranim najboljim CDN-om.
Konkretno, gornja granica je za 17% i 33% bolja od sluaja sa prosjenim propusnim
opsegom za rezidencijalna domainstva i PlanetLab vorove, respektivno, to ukazuje na to
da postoji znaajan prostor za poboljanje.

Dodjeljivanje najboljeg CDN-a korisnicima je za 6% i 7% loije od teoretskog

optimalnog sluaja. Ovo ukazuje na to da ako je mogue procijeniti koji CDN e imati
najbolje dejstvo u narednih nekoliko sati, mogue je i postii prosjeni propusni opseg koji e
biti prilino blizu gornjoj granici prosjenog propusnog opsega kod optimalne strategije
selekcije CDN-a.

59
 2. Izbor CDN-a baziran na rezultatima mjerenja

Poto izbor najboljeg CDN-a za korisnike daje dobre rezultate, potrebno je pronai nain
kako efikasno identificirati najbolji CDN. Prijedlog je da player vie puta na poetku
sprovede mjerenja trenutnog propusnog opsega, te da dodijeli korisnicima, za ostatk filma,
CDN sa najboljim performansama. Slika 26 prikazuje uinak brojnih mjerenja performansi
CDN-a. Dvije prave linije prikazuju odnos izmeu prosjenog propusnog opsega CDN-a i
maksimalnog propsunog opsega na svim PlanetLab i rezidencijalnim vorovima, respektivno.

Slika 26. Selekcija CDN-a bazirana na rezultatima mjerenja: uinak veeg broja mjerenja

U oba sluaja izraunat je prosjeni propusni opseg za svaki CDN na svim lokacijama, u
razliitim vremenskim periodima i za sve CDN provajdere, tako da su oni odraavali
oekivane CDN performanse, pod pretpostavkom da postoji jednaka vjerovatnoa za izbor
svakog CDN-a u statikoj strategiji selekcije CDN-a. Druge dvije krive prikazuju odnos
izmeu prosjenog propusnog opsega dobivenog primjenom strategije selekcije CDN-a
bazirane na rezultatima mjerenja i selekcijom najboljeg CDN-a i za PlanetLab vorove i
rezidencijalna domainstva. Koristei mali broj mjerenja (2), strategija bazirana na
rezultatima mjerenja donosi poboljanja vea od 12% nad statikom strategijom selekcije
CDN-a. Iako je prosjeno poboljanje umjereno, za odreene korisnike poboljanje je
znaajno, npr. rezidencijalni korisnik 4 ima poboljanje vee od 100%. S obzirom da je ova
metoda vrlo jednostavna i laka za implementaciju, ona predstavlja povoljan pristup za
poboljanje dostave videa.

3. Istovremeno koritenje vie CDN-ova

U prethodnim poglavljima pretpostavka je bila da se u isto vrijeme moe koristiti samo

jedan CDN. Meutim, budui da Silverlight player preuzima video i audio sadraj u
komadiima, mogue je koristiti sva tri CDN-a istovremeno. Na primjer, player paralelno
moe preuzimati tri razliita komadia od tri razliita CDN-a, kako bi dobio veu propusnost.

Na slici 27 prikazano je poreenje prosjenog propusnog opsega dobijenog koritenjem

najboljeg CDN-a i prosjenog propusnog opsega dobijenog kombiniranjem sva tri CDN-a, za
rezidencijalne i PlanetLab vorove, respektivno. Moe se uoiti da se kombiniranjem sva tri

60
CDN-a znaajno poboljava prosjeni propusni opseg. Naime, ukupni propusni opseg dobijen
kombiniranjem sva tri CDN-a je vei od propusnog opsega jednog najboljeg CDN-a, za 54%
kod rezidencijalnih domainstava i za 70% kod PlanetLab vorova.

Slika 27. Propusni opseg najboljeg CDN i kombinacije sva tri CDN-a za rezidencijalne i PlanetLab vorove

6.2.Hulu

Hulu je amerika online kompanija i streaming servis koji nudi veliki izbor TV emisija,
spotova, filmova, te dodatne usluge na besplatnom servisu Hulu.com i Hulu pretplatnikom
servisu. Hulu pretplatnici mogu pristupiti epizodama, u HD-u (kada su dostupne), velikih
televizijskih kua kao to su ABC, Fox, NBC i CW, dan kasnije nakon to su emitirane,
putem televizora sa Internet konekcijom, pametnih telefona, igraih konzola, set top box i
drugih ureaja, uz odreenu mjesenu naknadu.

Hulu je trenutno dostupan samo korisnicima u SAD-u i njegovim prekomorskim

teritorijama. Ostali regioni su blokirani na osnovu lokacije IP adrese. Hulu prua video u
Flash formatu, ukljuujui mnoge filmove i emisije koje su dostupne u 288p, 360p, 480p, a u
nekim sluajevima 720p ili 1080p rezoluciji.

Hulu predstavlja zajedniko korporacijsko drutvo NBC Universal Television Group

(Comcast), Fox Broadcasting Company (21st Century Fox) i Disney ABC Television Group
(The Walt Disney Company).

U ovom poglavlju kao i u prethodnom, u kojem je bilo rije o Netflix video servisu,
ponajvie e fokus biti na sistemu za dostavu video sadraja koji Hulu koristi. Poznato je da
za dostavu videa korisnicima Hulu koristi vie CDN-ova (ba kao i Netflix). Kljune stavke
na kojima e biti fokus su:

Kako Hulu odabire CDN?

Kako svaki CDN alocira odnosno izdvaja resurse (tj. servere) za posluivanje
korisnikih zahtjeva?

61
 Za ovu svrhu provedeno je opseno prikupljanje podataka, pailjva analiza kao i
sistematsko zakljuivanje i eksperimentisanje. Ustanovljeno je da Hulu distribuira zahtjeve
korisnika meu CDN-ovima u skladu sa odreenim predefinisanim odnosom. Prilikom izbor
preferiranog CDN-a za odreenog korisnika, ini se da se ne uzima u obzir trenutno stanje
mrenih performansi (izmeu korisnika i odbaranog CDN-a). Nadalje, Hulu esto mijenja
preferirani CDN za svakog korisnika. Meutim, jednom kada je CDN odabran, Hulu klijent
pokuava da ostane sa istim CDN-om tijekom cijele duine trajanja filma, ak i kada
performanse tog CDN-a opadaju. CDN se mijenja samo onda kada vie ne moe posluivati
ni najnii nivo kvaliteta videa. Kada su u pitanju CDN-ovi, oni za posluivanje Hulu sadraja
koriste razliit broj servera na razliitim lokacijama. CDN resursi (serveri) alocirani odnosno
dodijeljeni Hulu video servisu, takoer se koriste za druge online servise koji koriste isti video
streaming protokol, odnosno ne koriste se za druge online video servise bazirane na razliitoj
streaming tehnologiji od one koja se koristi za Hulu.

Najpoznatiji servis koji Hulu nudi desktop korisnicima jeste besplatno gledanje sadraja.
Osim toga, Hulu nudi pretplatniki orjentisan servis, HuluPlus, koji podrava dodatne
platforme kao to su set top box i mobilni ureaji, uz to podrava HD video kvalitetu. Video
oglaavanje je jo jedna vana komponenta Hulu video servisa. To su obino kratki video
zapisi dostavljeni korisnicima prije zahtijevanog (glavnog) video sadraja.

Za prouavanje Hulu servisa, vrena je reprodukcija vie video zapisa na razliitim web
preglednicima, sa razliitih lokacija i sa razliitih ISP (Internet Service Provider). Arhitektura
Hulu video servisa koja slui za dostavu sadraja desktop korisnicima je prikazana na slici 28.

Slika 28. Hulu arhitektura

Klijent dobiva HTML stranice za video sadraj sa Hulu front-end web servera na
www.hulu.com. Zatim uspostavlja kontakt sa s.hulu.com kako bi prikupio manifest datoteku u
kojoj je opisana lokacija servera, dostupni bitrate kao i drugi detalji. Klijent koristi instrukcije
u manifest datoteci kako bi kontaktirao video server te preuzeo video sadraj. On takoer
(klijent) povremeno alje izvjetaje na t.hulu.com.

62
 6.2.1. Osnovne znaajke Hulu video servisa

Zahtjevi za propusnim opsegom

Hulu video zapisi se prenose brzinom od 480 Kbps i 700 Kbps. Nekolicina video zapisa
se moe prenositi brzinom od 1000 Kbps. HuluPlus pretplatnici takoer mogu pristupiti HD
video zapisima, onda kada su dostupni. Klijenti se mogu prebacivati izmeu razliitih bitrate-
a, tijekom reprodukcije, na osnovu dostupnog propusnog opsega.

CDN (Content Distribution Network)

Hulu, ba kao i Netflix, koristi tri CDN-a za dostavu video sadraja korisnicima: Akamai,
Limelight i Level3. Na temelju manifest datoteke, Hulu klijentu je prvo dodijeljen preferirani
CDN, a zatim koristi DNS za odabir IP adrese servera.

Protokol

Hulu koristi ifrirani RTMP (Real Time Messaging Protocol) za dostavu filmova desktop
web pereglednicima. Hulu video zapisi mogu biti dostavljeni preko sirovog RTMP na portu
1935 ili RTMP-a tuneliranog preko HTTP (RTMPT). Eksperimenti pokazuju da CDN Level3
preferira sirovi RTMP, dok Akamai i Limelight preferiraju RTMPT. Sva tri CDN-a koriste
RTMPT kada je TCP port 1935 blokiran (npr. od strane vatrozida ili vatrene stijene
(firewall)). HuluPlus na desktop preglednicima primjenjuje istu tehnologiju i protokole.
Meutim, na mobilnim ureajima HuluPlus koristi prilagodljivi streaming preko HTTP. Na
primjer, na iPhone-u i iPad-u, HuluPlus sadraj je dostavljen preko HTTP Live Streaming
(HLS) tehnologije. Hulu oglasi su male .FLV datoteke (nekoliko MB), te se preuzimaju preko
jedne HTTP veze.

6.2.2. CDN strategija bazirana na iskoritenju resursa

Ono to se moe uoiti kod Hulu video servisa, a to je bilo prisutno i kod Netflix-a, jeste
da se koriste tri CDN-aza dostavljanje sadraja. Pitanje koje se prirodno namee jeste na koji
nain Hulu koristi sva tri CDN-a, da li se svi oni koriste tijekom jedne reprodukcije video
zapisa, ili se ipak koristi samo jedan CDN za jednu reprodukciju. Kako Hulu odluuje koji
CDN e odabrati da li je bazirano na performansama CDN-a za datog klijenta, ili ne
performansama CDN-a za sve korisnike koji se sa njega posluuju, ili se pak biraju
nasumino? U nastavku e se pokuati odgovoriti na ova pitanja.

63
 6.2.2.1.Stopa prijenosa i CDN adaptacija

Analizom tragova prikupljenih podataka, zakljueno je da u toku normalne reprodukcije,

kada je stanje mree relativno stabilno, Hulu koristi samo jedan CDN server tijekom trajanja
video zapisa. Meutim ono to je interesantno jeste da prilikom repordukcije novog video
zapisa, obino se mijenja i CDN srever. Kako bi se bolje razumjelo na koji nain mreni
uvjeti utiu na ponaanje player-a kao i na izbor CDN-a, proveden je eksperiment koristei
alat dummynet.

U poetku serverima svih CDN-ova je dozvoljeno da alju podatke brzinom od 1501

Kbps. Nakon svake minute, dostupni propusni opseg trenutno aktivnog CDN-a smanjivan je
za 100 Kbps, sve dok nije dostignuta prijenosna brzina od 1 Kbps. Prilikom smanjivanja
dostupnog propusnog opsega za dati CDN, ostala dva CDN-a su ostala netaknuta. Primijeeno
je da umjesto prebacivanja na drugi CDN, koji nije zaguen, klijent smanjuje bitrate i ostaje sa
prvotnim CDN-om. Ovo ukazuje na to da se Hulu prilagoava (adaptira) promjeni propusnog
opsega podeavanjem bitarate-a, te nastavlja da koristi isti CDN server to je due mogue.
Tek kada trenutni CDN server vie nije u stanju da podri ni najnii mogui bitarate, onda se
prebacuje na drugi CDN server.

Ukratko, Hulu preferira da ostane sa istim CDN serverom, nego da odrava maksimalnu
moguu propusnost i visok kvalitet videa za korisnike. Kao rezultat toga, ako je korisniku
dodijeljen CDN koji doivljava degradiranje performansi na samom poetku videa, taj
korisnik e najvjerovatnije ostati na istom CDN-u tijekom cjelokupnog vremena trajanja
videa.

6.2.2.2.Izvjetavanje o statusu

Nekoliko imbenika potencijalno moe utjecati na izbor CDN-a:25

propusni opseg izmeu klijenta i servera razlitih CDN-ova;

historija performansi razliitih CDN-ova;
i ne tehniki razlozi, koa to su cijena i poslovni ugovori.

Prvo je potrebno utvrditi koje su informacije dostupne Hulu video servisu, kako bi on
donio odreenu odluku. Na osnovu traga prijenosa paketa, ustanovljeno je da Hulu player
alje periodine izvjetaje serveru. Izvjetaj sadri detaljne informacije o statusu klijentske
maine u odreenom vremenskom trenutku, CDN server za vidoe sadraj i reklame, kao i sve
probleme na koje je naiao u nedavnoj prolosti. Ovi periodini izvjetaji se alju ka
t.hulu.com, koji se zapravo nalazi na jedinstvenoj IP adresi za sve lokacije u SAD-u.
Koritenjem WHOIS upita utvreno je da je IP adresa 208.91.157.68 dodijeljna Hulu video

[25] Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang: "A Thale of Three CDNs: An
Active Measurement Study of Hulu and Its CDNs"; University of Minnesota; Bell Labs/Alcatel-Lucent

64
servisu. Primjeri detaljnih informacija o performansama, sadranih u periodinim izvjetajima
ukljuuju: video bitrate, trenutni poloaj reprodukcije video zapisa, ukupnu koliinu memorije
koju klijent koristi, trenutni propusni opseg na klijentskoj maini i broj izgubljenih kratkih
slika (frames). Kada klijent prilagodi bitrate uslijed promjene uvjeta na mrei, periodini
izvjetaji takoer ukljuuju informacije o tome zato je promijenjen bitrate.

Moe se zakljuiti da Hulu ima i vie nego dovoljno podataka o performansama, za izbor
CDN-a, ukoliko je izbor temeljen na iskustvu korisnika.

6.2.2.3.Strategija izbora CDN-a

Hulu klijenti slijede manifest datoteke koje dobivaju od servera, kako bi odluili sa kojeg
CDN servera da zahtijevaju video sadraj. Poto Hulu ifrira manifest datoteku koju alje
klijentu, teko je proitati sadraj manifest datoteka na osnovu tragova na mrei. Za
priikupljanje i itanje manifest datoteka koriten je alat get-flash-videos. Mali dio sadraja
prikazan je u primjeru Hulu manifest datoteke na slici 29. Posljednja linija u manifest datoteci
prikazuje preferirane CDN-ove. Ispitivanjem je uoeno da je preferirani CDN server ukljuen
u manifest datoteku, ini se vrlo dinamian. Na primjer, kada se upute dva istovremena
zahtjeva, (ili u razmaku od nekoliko sekundi), za isti video, preferirani CDN-ovi za ta dva
zahtjeva mogu biti razliiti.

Slika 29. Dio Hulu manifest datoteke

65
 Kako bi se bolje razumjela strategija izbora CDN-a koju primjenjuje Hulu, uraen je mali
eksperiment. Svake sekunde zahtijevana je jedna manifest datoteka za isti video sa istog
raunara, ukupno 100 sekundi. Na slici 30 je prikazano kako se preferirani CDN vrlo esto
mijenja. X osa predstavlja vrijeme a Y osa predstavlja sva tri CDN-a. Poto su mreni uvjeti
testiranig Hulu klijenta bili prilino stabilni, rezultat ukazuje na to da Hulu CDN selekcija nije
bazirana na trenutnim uvjetima na mrei.

Slika 30. Mijenjanje preferiranog CDN-a u kratkim intervalima

Da bi se to bolje razumio utjecaj razliitih imbenika kao to su lokacija klijenta, video i

vrijeme selekcije CDN-a, koriten je alat get-flash-videos za prikupljanje manifest podataka
za 61 video zapis razliitih anrova, duine trajanja, popularnosti i dostupne ocjene na Hulu,
sa 13 razliitih lokacija irom SAD-a. Klijentske maine na ovim lokacijama su spojene na
iroko pojasne mree ili na brzi poslovni Internet.

Za odreeni film na odreenoj lokaciji i vremenu, manifest datoteka je preuzeta 100 puta,
sa razmakom od 1 sekunde izmeu preuzimanja. Ovih 100 preuzimanja e se ubudue
nazivati eksperiment. Svaka preuzeta manifest datoteka odreuje jedan CDN kao preferirani
CDN. Za svaki eksperiment izbrojano je koliko je puta odreeni CDN bio preferiran. Na
osnovu brojanja se moe odrediti postotak koji oznaava koliko je puta odreeni CDN bio
preferiran tokom eksperimenta. Ovaj postotak u sutini odraava vjerovatnou da odreeni
CDN bude izabran od strane klijenta.

Slika 31. Ukupna raspodjela preferiranosti CDN-ova

66
 Ukupna preferiranost CDN-ova, slika 31, prikazuje raspodjelu postotaka preferiranosti za
sva tri CDN-a na temelju rezultata za sve video zapise, lokacije i vrijeme. Tri krivulje koje
predstavljaju tri CDN-a su vrlo sline Gausovoj raspodjeli. Postoci preferiranosti za
LimeLight, Akami i Level3 su 25, 28 i 47%, respektivno. Level3 je perferirani CDN 47%
vremena, to je mnog vie nego druga dva CDN-a.

Na slici 32 je prikazana preferiranost CDN-ova na razliitim geografskim lokacijama.

Ovih 13 lokacija ukljuuje razliite gradove irom 8 drava SAD-a. Za ovu analizu
kombinrani su podaci prikupljeni za sve video zapise na istoj lokaciji, te je izraunat prosjeni
postotak preferiranosti za svaku lokaciju. Uoeno je da razliiti CDN-ovi imaju razliitu
popularnost, ali se popularnost ne mijenja prilikom promjene lokacije.

Preferiranost CDN-ova za razliite video zapise prikazana je na slici 33. Ovdje su

sumirani eksperimenti za svaki video zapis na svim lokacijama i tijekom vremena, te je
izraunat prosjeni postotak preferiranosti. Mala varijacija u postotku preferiranosti za
razliite video zapise ukazuje na to da je preferiranost CDN-a nezavisna od toga koji video se
slui.

Slika 32. Preferiranost CDN-ova posmatrana sa razliitih geografskih lokacija

67
 Slika 33. Preferiranost CDN-ova za razliite video zapise

Slika 34 prikazuje promjenu preferiranosti CDN-ova tijekom vremena, kroz nekoliko

dana na istoj lokaciji. Ovaj rezultat je baziran na 24 dnevnom eksperimentu na jednoj lokaciji.
Svaka taka predstavlja prosjeni postotak preferiranosti za sve video zapise, za svaki dan i za
dati CDN. Rezultati za druge lokacije su vrlo slini tako da ne postoji potreba da budu
prikazani. Uoeno je da se preferiranost CDN-ova takoer ne mijenja ni tijekom vremena.

Slika 34. Preferiranost CDN-ova tijekom vremena

Ukratko, moe se zakljuiti da Hulu bira eljeni CDN nasumino, pratei fiksnu latentnu
distribuciju za svaki zahtjev za reprodukcijom video zapisa. U prosjeku, jedan CDN (Level3)

68
je vie preferiran od ostalih, ali takav izbor preferiranosti ini se ne ovisi o trenutnim uvjetima
na mrei. Takoer je evidentno da na selekciju CDN-a ne utie lokacija klijenta na kojoj se
video reprodukuje, te se izbor CDN-a nije mijenjao tokom 24 dana trajanja mjerenja.
Pretpostavka je da je takva CDN preferiranost najvjerovatnije bazirana na cijenama i
poslovnim aranmanima, i ne zavisi od trenutne propusnosti ili historije performansi CDN-
ova.

6.2.3. Distribucija CDN servera

Izbor servera na Hulu servisu se sastoji iz dva koraka:

izbor CDN provajdera

odabir odreenog CDN servera koji e posluivati video sadraj.

U ovom dijelu e biti rije o tome kako tri CDN-a koriste svoje resurse za posluivanje
razliitih vrsta klijenata (desktop klijenti vs mobilni klijenti) kao i za posluivanje Hulu
oglaavanja. Uoeno je da se sva tri CDN-a koriste za posluivanje desktop klijenata, dok se
za posluivanje mobilnih klijenata i Hulu oglaavanja koriste samo dva CDN-a. Takoer je
btno napomenuti da razliiti CDN-ovi koriste razliit broj servera na razliitim lokacijama.
Serveri namijenjeni za posluivanje Hulu desktop klijenata, mobilnih klijenata, kao i za
oglaavanje su razliiti i ne preklapaju se, to ukazuje na to da CDN-ovi moda koriste
pojedinane posveene servere za razliite usluge.

Tabela 7. Hulu CDN serveri26

CDN Host ime/na Broj IP adresa Grupe

Akami cp39466.edgefcs.net (Desktop) 1178 40
httpls.hulu.com (Mobile) 450 38
ads.hulu.com (Advertisement) 454 39
Limelight hulu-{000-999}.fcod.llnwd.net (Desktop) 868 9
ll.a.hulu.com (Advertisement) 18 9
Level3 hulufs.fplive.net (Desktop) 48 10
httpls-1.hulu.com (Mobile) 125 10

[26] Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang: "A Thale of Three CDNs: An
Active Measurement Study of Hulu and Its CDNs"; University of Minnesota; Bell Labs/Alcatel-Lucent

69
 6.2.3.1.CDN serveri za Hulu desktop klijente

Kroz eksperimente uoeno je da Akamai i Level3 koriste samo po jedno host ime, dok
Limelight koristi 1000 razliitih host imena za dostavu video sadraja desktop klijentima
(tabela 5). Limelight koristi samo zadnje tri cifre internog ID-a videa kako bi odluio koje
host ime e biti odgovorno za posluivanje tog videa. Na primjer, video sa ID brojem
50061220 se odnosi na host hulu-220.fcod.llnwd.net. takvo mapiranje daje ograniena
sredstva za balansiranje optereenja izmeu razliitih servera zato to svako od 1000 host
imena oekuje da e biti odgovorno za jednak broj video zapisa. Meutim, poto razliiti
video zapisi imaju razliitu popularnost, ne moe se oekivati da e oni biti jedanko
raspodijljeni izmeu razliitih servera.

Nakon to je prikupljen set jedinstveni IP adresa za svaki CDN, izmjerena je ping

latencija ka svim IP adresama. Level3 IP adresa koja posluuju Hulu sadraj ne odgovara na
pingovanje. Stoga je izmjerena latencija ka okolnim IP adresama, pod pretpostavkom da e IP
adrese sa subnet maskom /26 vjerovatno biti u blizini. Na temelju ping latencija ka svim IP
adresama, sa vie stotina PlanetLab vorova, ove IP adrese su grupirane u razliite grupe.

Moe se rei da ove grupe predstavljaju lokacije servera sa kojih CDN-ovi posluuju
Hulu sadraj. Brojevi takvih grupa su takoer prikazani u tabeli 5. Akami koristi najvei broj
IP adresa (1178) koa i najvei broj grupa (40), dok je broj grupa kod Limelight i Level3
znatno manji, 9 i 10 grupa, respektivno. Zanimljivo je da broj IP adresa koje koristi Limelight
je priblian broju IP adresa koje koristi Akamai, te je mnogo vei od broja IP adresa koji
koristi Level3.

6.2.3.2.CDN serveri za mobilne klijente (HuluPlus)

Za posluivanje HuluPlus pretplatnika na iOS ureajima koriste se samo dva CDN-a:

Akamai i Level3. Ova dva CDN-a koriste svaki po jedno host ime: httpls.hulu.com za Akamai
i httpls-1.hulu.com za Level3. Ova kanonska imena su mapirana na druga host imena i IP
adrese. Uoeno je da Akamai i Level3 imaju 450 i 125 jedinstvenih IP adresa, respektivno.
27
Meutim ove Ip adrese se razlikuju od IP adresa koje posluuju Hulu sadraj desktop
klijentima. S druge strane, broj grupa je otprilike isti kao kod Hulu desktop CDN servera.

[27] Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang: "A Thale of Three CDNs: An
Active Measurement Study of Hulu and Its CDNs"; University of Minnesota; Bell Labs/Alcatel-Lucent

70
 6.2.3.3.CDN serveri za Hulu oglaavanje

CDN-ovi i serveri koji se koriste za Hulu oglaavanje kao i za redovan video sadraj
dodjeljuju se samostalno. Hulu reklame se slue samo sa Akamai i Limelight CDN-ova.
Koriste se dva host imena: ads.hulu.com za Akamai i ll.a.hulu.com za Limelight.
ll.a.hulu.com je mapiran na dvije IP adrese, dok je ads.hulu.com mapiran na otpirlike 450 IP
adresa. Ponovo ne postoji preklapanja izmeu servera za oglaavanje i za regularan video
sadraj. Broj grupa je oprilike isti kao i kod regularnog sadraja. U poreenju sa Level3 i
Limelight, Akamai ima mnogo vie razliitih IP adresa i lokacija servera. Treba imati na umu
da ovo ne znai vei broj servera ili bolje preformanse, poto moe biti vie fizikih servera
iza jedne IP adrese, kao i da performanse video dostave uglavnom ovise o dostupnom
propusnom opsegu.

71
 ZAKLJUAK

Zamisliti sadanjost bez video sadraja izgleda pa skoro nemogue, ali da e dostava
videa, pa i ne samo videa, ve veliki dio drutveno socijalnog sistema prei na Internet, prije
samo jednog desetljea djelovalo je nadrealno. Internet televizija se izdefinisala kao siguran
nasljednik onoga to smo dosada zvali klasinom (linearnom) televizijom.

Internet televizija jeste nasljednik dosadanjeg naina prijenosa i konzumiranja TV

sadraja, ali se ona ipak razlikuje i predstavlja bolje rjeenje za korisnika. Ukoliko se to nije
moglo zakljuiti iz rada, glavna i osnovna prednost Internet (OTT) televizije jeste mogunost
gledanja video sadraja po elji korisnika, na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Razvoj Internet televizije u stopu prati i razvoj krajnjih korisnikih ureaja, video formati
koji donose mnogo bolje kvalitete slike, a sve ovo na odreeni nain tjera operatore, odnosno
Internet provajdere na irenje infrastrukture, to pridonosi poveanju propusnog opsega.
Dostupni propusni opseg predstavlja jedan od kljunih faktora daljnjeg napredovanja OTT
televizije. Iako je OTT servis privukao znaajan broj korisnika, jo uvijek je limitiran
kvalitetom i ponudom video sadraja, pa se moe rei da za sada predstavlja komplementarnu
uslugu klasinoj televiziji.

Prilagodljivi streaming (adaptive bitrate ABR) predstavlja kljuni faktor u borbi sa best
effort karakteristikom Interneta, jer se na osnovu ABR diktira nain i kvalitet preuzimanja
video komadia (chunks). Kod ABR glavnu ulogu igra klijent koji odreuje koje e video
komadie preuzimati, te se nakon svakog preuzetog komadia vri provjera uslova na mrei
kako bi se odredilo koju kvalitetu komadia e preuzeti u narednom koraku.

Najvei iskorak na ovom polju je napravila MPEG-LA organizacija sa svojim MPEG

DASH OTT protokolom koji je inkorporirao sve dobre strane ostalih OTT protokola. MPEG
DASH bi u budunosti mogao postati industrijski standard za OTT video kako za telekom
operatore tako i za davaoce medijskih sadraja.

Iz primjera koji se odnose na Netflix i Hulu moe se uoiti da su mogua dodatna

poboljanja, pogotovo na polju selekcije odnosno izbora CDN, te mogunosti posluivanja
klijenta sa sva tri CDN-a istovremeno, to bi moglo predstavljati glavnu orjentacijsku taku
prema kojoj se moraju usmjeriti ova dva ali i svi ostali OTT provajderi video sadraja.

Da OTT predstavlja trend potvruje i borba najveih tehnolokih giganata na polju

komunikacijskih tehnologija, Apple, Microsoft, Google, koji su se na OTT trite ukljuili sa
svojim OTT formatima koji su opisani u radu. Takoer OTT predstavlja i prijetnju
operatorima, tako da se od njih oekuje kvalitetan odgovor.

Meutim ako se sve to sagleda sa strane, moe se vidjeti da oni trebaju jedni druge, zato
to je kola dovoljno velik da se zadovolje obje strane, samo je potrebno pronai nain na
koji e se to uraditi, a to ve prelazi u neto to nije domena ovog rada.

72
 U principu sve novine, sve nove tehnologije vode ka poboljanju korisnikog doivljaja,
odnosno konanom zadovoljenju krajnjeg korisnika.

73
LITERATURA

1. Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan, Appleby, Steve, Nillson Mike 2011, A
Unified Arhitecture for Video Delivery Over the Internet", Faculty of Computing and
Engineering, University of Ulster, Coleraine
2. Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory framework for Over the top (OTT)
services", Telecom Regulatory Authority of India, New Delhi
3. Bringueri, Lionel 2011, "OTT Streaming 2nd edition", Anevia
4. Hawley, Steven 2012, "OTT Technologies and strategies for broadcaster", GIGAOM
PRO
5. Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang, "A Thale of
Three CDNs: An Active Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
6. Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo Varvello, Moritz Steiner, Volker
Hilt i Zhi-Li Zhang, "Understanding and Improving Multi-CDN Movie Delivery",
University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent

INTERNET IZVORI:

7. https://bs.wikipedia.org/wiki/Internet
8. www.iis.fraunhofer.de/audio
9. http://www.cnet.com/news/facebooks-whatsapp-messaging-service-tallies-700-
million-monthly- activeusers/
10. http://en.wikipedia.org/wiki/Trick_mode
11. http://www.boost.org/doc/libs/1_58_0/doc/html/circular_buffer.html
12. http://searchsoa.techtarget.com/definition/parser
13. addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/tamper-data
14. http://info.iet.unipi.it/luigi/dummynet/

74
POPIS SKRAENICA

ABR Adaptive Bitrate Prilagodljivi brzina prijenosa

Aplikacije sa specifinim integrisanim
ASIC Application Specific Integrated Circuit
spojem
CDN Content Distribution Network Mrea za dostavu sadraja
CPU Central Processing Unit Centralna procesorska jedinica
CRM Customer Relationship Management Odnosi sa korisnicima
DRM Digital Rights Management Zatita autorskih prava
DVB Digital Video Broadcasting Emitiranje digitalnog video sadraja
EPG Electronic Program Guide Elektronski programski vodi
ICT Environmental Protection Agency Agencija za zatitu okolia
IP Internet Protocol Internet protokol
IPTV Internet Protocol Television Internet protokol televizija
ISP Internet Service Provider Davaoc Internet usluga
LTE Long Term Evolution Mree sljedee genracije
OTT Over the Top Preko vrha
PC Personal Computer Personalni raunar
Protokol za slanje poruka u realnom
RTMP Real Time Messaging Protocol
vremenu
RTSP Real Time Streaming Protocol Protokol za prijenos u realnom vremenu
SLA Service Level Agreement Ugovor o nivou usluge
STB Set top Box Korisniki ureaji za prijem videa
Protokol za kontrolu prijenosa putem
TCP Transmission Control Protocol
Interneta
TS Transport Stream Transportni stream
VoIP Voice over Internet Protcol Glas preko Internet protkola
VoD Video on Demand Video na zahtjev

75
POPIS SLIKA
R. br. Podnatpis Izvor
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
1 Kategorizacija usluga na Internetu
framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
2 Kako funkcionie Internet? framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
OTT preko TSPs (Telecommunications
3 framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Service Providers)
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
OTT preko Wi-Fi i Cable TV (Other
4 framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Service Providers)
Regulatory Authority of India, New Delhi
"Bojno polje" OTT komunikacijskih A.T. Kearney Analysis
5
usluga
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
6 Porast Skype saobraaja framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
Meunarodni pozivi 1993-2013, i
7 framework for Over the top (OTT) services", Telecom
stope rasta
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
8 Globalni OTT servisi za slanje poruka framework for Over the top (OTT) services", Telecom
Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
Prognozirani rast OTT medijskih
9 framework for Over the top (OTT) services", Telecom
prihoda
Regulatory Authority of India, New Delhi
Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan, Appleby, Steve,
Trenutne tehnike dostave
Nillson Mike 2011, A Unified Arhitecture for Video
multimedijskog sadraja preko
10 Delivery Over the Internet", Faculty of Computing and
upravljanih i neupravljanih IP mrea
Engineering, University of Ulster, Coleraine

Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan, Appleby, Steve,

Nillson Mike 2011, A Unified Arhitecture for Video
11 Predloena jedinstvena arhitektura Delivery Over the Internet", Faculty of Computing and
Engineering, University of Ulster, Coleraine

http://www.boost.org/doc/libs/1_58_0/doc/html/circular_buf
12 Circular buffer fer.html

Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo

Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
13 Netflix arhitektura
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Vremenska linija posluivanja Netflix
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
14
klijenta "Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Lista CDN-ova u okviru manifest
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
15
datoteke "Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Jedan nivo kvaliteta video sadraja Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
16
koji je spreman za preuzimanje "Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent

76

Mijenjanje CDN-ova
17
18 Najbolji CDN za svaku mjernu taku
CDF krivulje prosjene propusnosti za
19 sva tri CDN-a, izmjerena na 83
PlanetLab vora
Prosjeni propusni opseg za sva tri
CDN-a na razliitim PlanetLab
20 vorovima i rezidencijalnim
domainstvima, tokom cijelog perioda
mjerenja
Koeficijent varijacije prosjenog
21 jednodnevnog propusnog opsega na
razliitim PlanetLab vorovima
Prosjeni jednodnevni propusni opseg
na PlanetLab vorovima i
22
rezidencijalnim domainstvima, tokom
vremena
Trenutna propusnost za sva tri CDN-a
23 na PlanetLab voru i rezidencijalnom
domainstvu 7
Trenutna propusnost za sva tri vora
24
na rezidencijalnom domainstvu 9
Prosjena propusnost za sva tri CDN-
25 a i gronja granica na rezidencijalnim i
PlanetLab vorovima
Selekcija CDN-a bazirana na
26 rezultatima mjerenja: uinak veeg
broja mjerenja
Propusni opseg najboljeg CDN i
27 kombinacije sva tri CDN-a za
rezidencijalne i PlanetLab vorove
Hulu arhitektura
28
29 Dio Hulu manifest datoteke
Mijenjanje preferiranog CDN-a u
30
kratkim intervalima
Ukupna raspodjela preferiranosti
31
CDN-ova
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Mateo
Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-Li Zhang,
"Understanding and Improving Multi-CDN Movie
Delivery", University of Minesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
77
 Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Preferiranost CDN-ova posmatrana Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
32
sa razliitih geografskih lokacija Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Preferiranost CDN-ova za razliite Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
33
video zapise Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent
Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao, Volker Hilt i
Preferiranost CDN-ova tijekom Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three CDNs: An Active
34
vremena Measurement Study of Hulu and Its CDNs", University of
Minnesota, Bell Labs/Alcatel-Lucent

POPIS TABELA

R. Br. Podnatpis Izvor

Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
1 Tipovi OTT usluga framework for Over the top (OTT) services",
Telecom Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
2 Primjena OTT-a framework for Over the top (OTT) services",
Telecom Regulatory Authority of India, New Delhi
Mahangar Doorsanchar Bhawan 2015, "Regulatory
3 Poslovni modeli OTT igraa framework for Over the top (OTT) services",
Telecom Regulatory Authority of India, New Delhi
Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan,
Vrste videa, spremnika, naina transporta i Appleby, Steve, Nillson Mike 2011, A Unified
zatite prema specifinim korisnikim Arhitecture for Video Delivery Over the Internet",
4
Faculty of Computing and Engineering, University
ureajima of Ulster, Coleraine

Blair, Alistair, Parr, Gerard, Scotney, Bryan,

Appleby, Steve, Nillson Mike 2011, A Unified
Poreenje CPU, GPU i ASIC baziranih
Arhitecture for Video Delivery Over the Internet",
5
kodera Faculty of Computing and Engineering, University
of Ulster, Coleraine

Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao,

Mateo Varvello, Moritz Steiner, Volker Hilt i Zhi-
Najvanija host imena Li Zhang, "Understanding and Improving Multi-
6
CDN Movie Delivery", University of Minesota,
Bell Labs/Alcatel-Lucent

Vijay Kumar Adhikari, Yang Guo, Fang Hao,

Volker Hilt i Zhi-Li Zhang, "A Thale of Three
7 Hulu CDN serveri CDNs: An Active Measurement Study of Hulu and
Its CDNs", University of Minnesota, Bell
Labs/Alcatel-Lucent

78