Strategija Zastite Okolisa FBiH

STRATEGIJA
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
F BIH
-Početni izvještaj-
Početni izvještaj - Strategija zaštite okoliša F BiH
1 UVOD .............................................................................................................................5
2 NAPREDAK NA IZRADI STRATEGIJE ........................................................................5
3 ORGANIZACIONA STRUKTURA PROJEKTA.............................................................8
3.1 SAVJETODAVNO UPRAVLJANJE I MEĐUENTITETSKA KOORDINACIJA ................................................... 8
3.2 NADZOR NAD IMPLEMENTACIJOM PROJEKTA ................................................................................... 8
3.3 KOORDINACIJA TIMOVA I IZRADE STRATEGIJA.................................................................................. 8
3.4 OSIGURANJE KVALITETA ................................................................................................................ 9
3.5 PODRŠKA PROJEKTU ..................................................................................................................... 9
3.6 STRUČNI RAD NA PROJEKTU .......................................................................................................... 9
4 UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA (MEĐUSEKTORSKA
KOORDINACIJA)................................................................................................................12
4.1 KOLABORACIJA ........................................................................................................................... 14
4.2 KONSULTACIJA ........................................................................................................................... 15
4.3 INFORMIRANJE JAVNOSTI ............................................................................................................. 16
4.4 POMOĆNA AKTIVNOST ................................................................................................................. 18
5 METODOLOGIJA I SMJERNICE ZA POSTIZANJE KOMPATIBILNOSTI.................18
5.1 ODREĐIVANJE VIZIJE ................................................................................................................... 24
5.2 POSTAVKA NAČELA I SMJERNICA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................ 25
5.3 SMJERNICE ZA OCJENU STANJA OKOLIŠA ...................................................................................... 25
5.4 POSTAVKA CILJEVA I MJERA ......................................................................................................... 28
6 VREMENSKI PLAN, ODGOVORNOSTI I SREDSTVA ZA IMPLEMENTACIJU
STRATEGIJE ......................................................................................................................30
6.1 AKCIONI PLAN I ROKOVI ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE .............................................................. 30
6.2 UPUTE ZA RANGIRANJE UZROK/POSLJEDICA MATRICA ................................................................... 30
6.3 RANGIRANJE PRIORITETNIH MJERA ............................................................................................... 32
7 PLAN ZA II I III FAZU ..................................................................................................37
8 NAČIN IZRADE POJEDINAČNIH STRATEGIJA........................................................42
8.1 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ................................................................................................ 42
8.2 STRATEGIJA ZA OTPAD ................................................................................................................ 45
8.3 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU ZRAKA .................................................................................................... 47
PRILOZI...............................................................................................................................49
PRILOG 1: POPIS ZAINTERESIRANIH STRANA ...................................................................................... 50
PRILOG 2: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 01.02.2007 ............................................................................ 76
PRILOG 3: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 19.02.2007 ............................................................................. 78
PRILOG 4: DINAMIČKI PLAN IMPLEMENTACIJE PROJEKTA ...................................................................... 80
3
Popis slika u tekstu:
Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje 14

Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta 23
Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije 23
Slika 4: Komponente radnih zadataka 24
Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice 24
Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja 26
Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera 28
Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama 29
Slika 9 Usaglašavanje oko priorirtea 36
Popis tabela u tekstu:
Tabela 1: Tabela stanja i posljedica ..................................................................................27

Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera .........................................................................................29
Tabela 3: Akcioni plan .......................................................................................................30
Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice.......................................................................31
Tabela 5: Tabela težinskih faktora.....................................................................................33
Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje .................................................................................34
Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera .....................................................................................34
Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera...........................35
Tabela 9 Tablice prioriteta .................................................................................................35
4
1 Uvod
U skladu sa Javnim pozivom za pred-kvalificiranje objavljenom u Službenom glasniku BiH

br. 60 od 7. augusta 2006. godine i Odlukom o rezultatima okončanog postupka odabira
najpovoljnijeg ponuđača od 18.12.2006. godine, zaključen je ugovor o „Izradi Federalne
strategije zaštite okoliša sa komponentama: Federalnom strategijom zaštite zraka;
Federalnom strategijom zaštite prirode i Federalnom strategijom upravljanja otpadom i
Akcionim planom (u daljem tekstu Federalna strategija). Ovaj Ugovor sklopljen je između
Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao Ugovornog organa i tri konzultantske
kompanije – „Bosna-S Oil“, „Institut za hidrotehniku GF“, i „IPSA Institut“ Sarajevo, koje će
kao „Konzultanta“ zastupati „Bosna-S Oil“. Period izvršenja Ugovora je 12 mjeseci od
dana potpisivanja (27.12.2006. – 27.12.2007.god.).
Na osnovu Aneksa I (Projektnog zadatka) gore navedenog Ugovora, Konsultant je dužan

pripremiti Izvještaj o napredovanju projekta (Početni izvještaj) koji obuhvata period od dva
mjeseca, počevši od dana stupanja na snagu Ugovora, odnosno period od 27.12.2006. do
27.02.2007. godine.
2 Napredak na izradi Strategije
U početnoj fazi projekta, a u skladu sa projektnim zadatkom, potrebno je bilo razraditi

metodologiju izrade Strategije, vodeći računa da su sektorske strategije sastavni dio
Federalne strategije zaštite okoliša.
U toku ove faze, realizirane su sljedeće aktivnosti:
1. Uspostavljanje uprave projekta
Održani su radno–konzultativni sastanci direktora poduzeća koji čine konzorcij, te

postignuti sporazumi oko organizacije rada, vođenja posla, te raspodjele.
2. Mobilizacija projektnog tima
Održani su uvodni radni sastanci sa članovima projektnih timova sa ciljem definiranja

zadaća koje je potrebno izvršiti u fazi izrade početnog izvještaja. Zadaću izrade izvještaja
preuzeo Tim za osiguranje kvaliteta.
3. Uspostava ureda projekta
Imenovana sekretarica projekta i uspostavljena kancelarija projekta.
• Sekretarica: Gđa. Nermina Tipura

• Adresa ureda: Institut za hidrotehniku, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo
• e-mail: strategija@heis.com.ba
4. Odabir članova radnih grupa
Tim za osiguranje kvaliteta, u suradnji sa stručnjacima za izradu pojedinih strategija, dao

je prijedlog članova Radnih grupa, za svaku od Strategija (poglavlje 3.6).
5
5. Identifikacija zainteresiranih strana
Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti je izradio liste zainteresiranih strana, te ih

grupirao po sljedećim kategorijama:
GRUPA 1: Državna i entitetske vlade

1.1 Nadležna ministarstva
1.2 Međuentitetski koordinacioni odbori
1.3 Predstavnici za EIONET – PCP
1.4 Nacionalni predstavnici konvencija
1.5 Komisije za koncesije
GRUPA 2: Kantonalne i općinske vlasti

2.1 Kantonalna ministarstva
2.2 Komunalne djelatnosti
GRUPA 3: Mjerodavne javne institucije

GRUPA 4: Naučna zajednica
5.1 Univerziteti
5.2 Instituti
GRUPA 5: Nevladin sektor
GRUPA 6: Komercijalni sektor
6.1 Industrija
6.2 Konzultantske firme u oblasti zaštite okoliša
6.3 Turizam
GRUPA 7: Međunarodna zajednica
Lista zainteresiranih strana dana je kao Prilog 1. ovog izvještaja
6. Izrada plana za komunikaciju sa i za uključivanje javnosti i obavještavanje javnosti
Na dan potpisivanja ugovora, upriličena je konferencija za štampu u organizaciji FMOIT, u

prostorijama Vlade F BiH. Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti izradio je
metodologiju i plan. Plan je dat u nastavku ovog izvještaja.
7. Izrada početnog izvještaja koji uključuje razradu metodologije
Zadaća projektnog tima u početnoj fazi projekta je bila razraditi metodologiju izrade
Strategije u skladu sa projektnim zadatkom i predložiti smjernice za dalju izradu
dokumenta na sljedeći način:
• Definirati metodologiju izrade Federalne strategije zaštite okoliša;

• Razraditi način izrade pojedinačnih strategija koje su sastavni dio Federalne
strategije zaštite okoliša;
• Dati smjernice za postizanje kompatibilnosti Federalne strategije zaštite okoliša i
pojedinačnih strategija;
6
• Definirati načine povezivanja Federalne strategije zaštite okoliša i drugih

sektorskih strategija;
• Uspostaviti odgovarajuću organizacionu strukturu;
• Identificirati partnera i dati prijedlog njihovog uključivanja u proces izrade;
• Dati smjernice za izradu analize stanja okoliša u Federaciji BiH i utvrditi
nedostatke;
• Uraditi radni plan za II. i III. fazu;
• Dati prijedlog organizacije okruglog stola.
Tim za osiguranje kvaliteta razradio je metodologiju u skladu sa zahtjevima. Metodologija

je prikazana u nastavku.
Definiranjem svih nabrojanih elemenata postignuto je sljedeće:
• motivirana organizacija za realizaciju projekta;

• javnost upoznata sa početkom realizacije projekta;
• konsenzus o daljim aktivnostima i očekivanim rezultatima;
• izrađen plan za realizaciju projekta.
U sklopu rada na izradi početnog izvještaja održani su sastanci sa Komisijom za

prihvaćanje Početnog izvještaja 01.02.2007., sastanak sa predstavnicima projekta
Strategija za biodiverzitet BiH, 19.02.2007. Zapisnici su dati u prilozima 2 i 3.
U skladu sa zaključcima sa sastanka održanog 01.02. član projektnog tima za izradu

Strategije, g-đa Anđa Kalem-Perić, održala je konzultativne sastanke sa službenicima
MOIT F BiH, koji su uključeni u „Progress Monitoring“ projekta, a oni su sljedeći:
• G-đa Maja Bevanda-Taubman

• G-đa Mirna Hasanbegović
• G-đa Almira Kapetanović
• G-đa Azra Korać
• G-đa Azra Bašić
• G-đa Mubera Bukovac
Predmet sastanka, održanog 02.02.2077 bilo je popunjavanje ToC-ova (Tables of

Concordance – Tabele usklađenosti legislative), gdje su iznesena sva relevantna pitanja,
a u skladu sa kojima je g-đa Kalem-Perić dala potrebne informacije.
Naredni sastanak je održan 22.02.2007. godine, na kojem je predmet diskusije bio SEA
direktiva, tabele usklađenosti legislative i upitnici koje službenici Ministarstva trebaju
popuniti. Osim gore navedenog, g-đa Kalem-Perić svakodnevno komunicira sa g-đom
Bevanda-Taubman putem e-maila i telefona, kako bi joj na taj način dostavila sve
potrebne instrukcije i odgovore.
G-đa Kalem-Perić je također uspostavila komunikaciju sa g-đom Mirnom Hasanbegović,

te joj dala potrebne instrukcije i konkretnu pomoć vezano za ToC za EIA i IPPC direktive,
a telefonski je također komunicirala sa g-đom Almirom Kapetanović po pitanju relevantnih
direktiva vezanih za kvalitetu zraka.
G-đa Jasmina Čomić je 01.02.2007. dostavila elektronski dokumentaciju koja se odnosi

na podzakonska akta Zakona o zaštiti zraka g-đi Almiri Kapetanović
7
3 Organizaciona struktura projekta
3.1 Savjetodavno upravljanje i međuentitetska koordinacija
U skladu sa zakonskim propisima nadležnost za ovu grupu poslova podijeljena je između

sljedeća dva tijela:
• Savjetodavno vijeće za okoliš; i

• Međuentitetski odbor za okoliš.
Savjetodavno vijeće ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga 13 predstavnika

zainteresiranih strana iz oblasti zaštite okoliša.
Međuentitetski odbor za okoliš bavi se pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevaju

usuglašen pristup entiteta, u ovom slučaju koordiniranja entitetskih akcionih planova i
drugih programa i planova iz oblasti okoliša, odnosno Strategije.
U skladu sa zakonom, nadležni ministar će Strategiju dostaviti Međuentitetskom odboru

za okoliš i Savjetodavnom vijeću i radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja.
Predlaže se da se oba tijela konsultiraju u svima fazama projekta koje podrazumijevaju

konsultacije sa javnošću.
U tom kontekstu se oba tijela prepoznaju kao zainteresirane strane, čiji se članovi
pozivaju na planirane radionice.
3.2 Nadzor nad implementacijom projekta
Ministarstvo za okoliš i turizam vrši nadzor nad implementacijom projekta putem

oformljene Komisije za praćenje izrade, pregleda i prihvata Početnog izvještaja. Komisija
konačno odobrava izvještaje projekta.
Pored toga Ministarstvo će:
• Zatražiti imenovanje predstavnika ključnih zainteresiranih strana u Međusektorski

koordinacioni odbor;
• Zatražiti dostavu podataka potrebnih za ocjenu stanja okoliša od imaoca istih
(javnih institucija, industrije i dr.).
3.3 Koordinacija timova i izrade Strategija
Poslove planiranja, koordinacije i nadzor aktivnosti na izradi strategija vrši Vodeći tim.
Članovi vodećeg tima će koordinirati aktivnosti i biti odgovorni za integraciju sektorskih
strategija u cjeloviti dokument. Voditelji izrade strategija će biti odgovorni za realizaciju
sveukupnih aktivnosti po usvojenoj metodologiji i dinamici rada. Za vođenje cjelokupnog
projekta i komunikaciju sa vanjskim subjektima je nadležan je Voditelj projekta. U slučaju
njegove spriječenosti, ove poslove preuzima Zamjenik voditelja projekta. Svu pismenu
korespondenciju potpisuje Voditelj projekta ili njegov zamjenik.
Članovi vodećeg tima su:
8
Tarik Kupusović voditelj izrade strategije zaštite okoliša, Voditelj projekta (HEIS)
Fethi Silajdžić voditelj izrade strategije za otpad, Zamjenik voditelja projekta (Bosna-S)
Aleksandar Knežević voditelj izrade strategije za zrak (IPSA)
Sulejman Redžić voditelj izrade strategije za zaštitu prirode (Bosna-S)
3.4 Osiguranje kvaliteta
Vodećem timu podršku u financijsko tehničkom izvještavanju i organizaciji aktivnosti, daje

Tim za osiguranje kvaliteta. Tim će usuglasiti procedure i format tehničkog i financijskog
izvještavanja, i izvještavati prema Ministarstvu okoliša i turizma F BiH.
Tim za osiguranje kvaliteta će Ministarstvu predložiti format službenog memoranduma

projekta. Memorandum se koristi za komunikaciju i slanje dokumenata van kruga
Projektnog tima i partnera.
Tim za osiguranje kvaliteta čine:
Sanda Midžić Kurtagić (HEIS)

Goran Krstović (Bosna S)
Jasmina Čomić (IPSA)
3.5 Podrška projektu
Uspješno izvršenje posla zahtijeva uključivanje tima za tehničku podršku koji će obaviti
poslove upravljanja financijama, sekretarske poslove i poslove umnožavanja i uvezivanja
izvještaja.
Obaveza sekretara projekta je da vodi projektni ured, priprema i šalje korespodencijski

materijal ispred voditelja izrade strategija, vodi komunikaciju sa zainteresiranim stranama,
vodi zapisnike sa sastanaka, arhivira i upravlja arhivom dokumentacije. Sva komunikacija
projekta sa vanjskim subjektima se održava preko ureda projekta, kojim upravlja sekretar
projekta. Pismena korespondencija se odvija na usvojenom memorandumu Projekta.
Financijsko upravljanje projektom, podrazumijeva planiranje financija potrebno za

izvršenje projektnih aktivnosti i izvještavanje o troškovima. Izvještaj se podnosi Voditelju
projekta. Financijski koordinatora će zajedno sa Voditeljima izrade strategija raditi na
detaljnom planiranju aktivnosti.
Nermina Tipura Sekretar projekta (HEIS)

Aldin Međedović Financijski koordinator (Bosna-S)
Računovodstvo (Bosna S, HEIS, IPSA)
Umnožavanje i uvezivanje (Bosna S, HEIS, IPSA)
3.6 Stručni rad na projektu
U skladu sa projektnim zadatkom za stručni rad na projektu formiraju se Stručni timovi

nadležni za stručni rad na svakoj od strategija. Stručni timovi obavljaju poslove definirane
projektnim zadatkom i odgovorni su Voditelju strategija. Stručnjaci su odabrani za sljedeće
pozicije:
9
Strategija okoliša
R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša
1 Anđa-Kalem Stručnjak za legislativu u oblasti okoliša
Perić
2 Ramiza Alić Stručnjak za ekonomske aspekte u oblasti okoliša i održivog
razvoja
3 Dalila Jabučar Stručnjak u oblasti upravljanja vodama
Strategija za prirodu
1 Sabaheta Abadžić Stručnjak u oblasti diverziteta flore
2 Rifat Škrijelj Stručnjak u oblasti diverziteta faune
3 Galiba Sijarić Stručnjak u oblasti geoloških nauka
Strategija za otpad
1 Sanda Midžić Kurtagić Stručnjak za upravljanje otpadom
2 Verner Huseljić Stručnjak za opasni otpad
Strategija za zrak
1 Jasmina Čomić Stručnjak iz oblasti monitoringa kvaliteta zraka
2 Merima Karabegović Stručnjak iz oblasti proračuna emisija u zrak
U cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa izradi Strategije, planira se

angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje tretiraju Strategije. U tu svrhu formiraju se radne
grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe surađuju sa stručnim timovima na
identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva, određivanju prioriteta i izradi plana.
Planirano je da se Radne grupe uključe u postupak izrade Strategija u svim njezinim
fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje
prioriteta).
Voditelji radnih grupa prezentiraju rezultate rada na radionicama i prenose članovima

smjernice za izvršenje zadataka koje daje Voditelj izrade strategije.
Institucionalna, pravna i ekonomska, su radne grupe koje sudjeluju u svim strategijama.
R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija

1 Institucionalna Selma Čengić, Institut za hidrotehniku
2 Zijada Krvavac Ministarstvo okoliša Kanton Sarajevo
3 Anđa
Hadžiabdić
1 Pravna Selma Institut za hidrotehniku
Osmanagić-
Klico
2 Jovo Andrić Pravnik, Ministarstvo PUIO, Kanton Sarajevo
3 Milkica Milojević Direkcija za evropske integracije
1 Ekonomska Erna Ćorić Institut za hidrotehniku
2 Neđo Babić Turizam, pomoćnik
10
Strategija zaštite okoliša

1 Hidrosfera Aziz Čomor FMVPŠ, Sektor vodoprivrede
2 Damir Mrđen JP za vodno područje Jadranskog mora
3 Nada Galić FMVPŠ, Sektor vodoprivrede

1 Pedosfera Aleksabndra Poljoprivredni fakultet
Nikolić
2 Esad Bukalo Federalni zavod za Agropedologiju
3 Veljko Galić Zavod za prostorno planiranje KS
Strategija zaštite prirode

1. Biološka Suvad Lelo PMF Sarajevo
raznolikost
2 Ivan Buntić Ministarstvo građevinarstva, prostornog
planiranja i zaštite okoliša HNK
3 Sabina trakić PMF Sarajevo
1 Geološka Mevlida Operta Zemaljski muzej
raznolikost
2 Izet Kubat Univerzitet u Tuzli/ prof. emeritus
3 Jasminko Savez speleologa BiH
Mulaomerović
1 Prirodno Senka Koordinator izrade Strategije za bioraznolikost
naslijeđe Barudanović BiH
2 Stjepan Matić Park prirode Hutovo Blato
3 Dražen Zemaljski Muzej
Kotrošan
Strategija za zaštitu zraka
R. Naziv grupe Ime i prezime Institucija

b
1 Kvaliteta Andrea Marković Ceteor, Sarajevo
zraka
2 Fahrudin Duran Institut Kemal Kapetanović, Zenica
3 Abdulfetah Hodzic Kantonalni zavod za javno zdravstvo , Kanton
Sarajevo
4 Hilmo Šehović Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije
1 Emisije u Azrudin Husika Mašinski fakultet Sarajevo
zrak
2 Mediha Voloder Federalni meteorološki zavod
3 Kadira Močević Elektroprivreda BiH
1 Monitoring i Zahid Arnautalić Direkcija za zaštitu okolica
mjeriteljstvo
2 Vanja Ćurin Dvokut, Sarajevo
3 Željko Majstorović Federalni meteorološki zavod
11
Strategija za otpad

1 Industrijski Esma Kreso Bosna-S
otpad
2 Miroslav Mojsilović Udruženje „Reciklaža BiH“, Udruženje
„Reciklaža FBiH“
3 Nafija Šehić - Mulić Federalna privredna komora
1 Komunalni Amra Krajina Federalno ministarstvo prostornog uređenja
otpad
2 Blago Zelenika Duga Široki Brijeg
3 Emir Zukić Regionalna sanitarna deponija Zenica
1 Medicinski Irem Silajdžić Institut za hidrotehniku
otpad
2 Zlatko Vučina Zavod za javno zdravstvo FBiH
3 Slavenko Šehović Ministarstvo zdravlja F BiH
1 Otpad iz Dragana Institut za Hidrotehniku
poljoprivrede Selmanagić
i šumarstva
2 Azra Seratlić Federalni zavod za poljoprivredu
3 Nedzad Karic Poljoprivredni fakultet
Prijedlog sastava radnih grupa je podložan promjenama. U slučaju da neki od predloženih

članova ne pristanu da budu uključeni u radu radnih grupa, konzultant je pripremio
rezervnu listu mogućih članova sa koje je moguće izabrati njihove zamjene.
Radnu grupu vodi, odnosno koordinira njen rad, odgovarajući ključni ekspert ili lice iz tima
konzultanta, a kojeg odredi vodeći tim.
Pored formiranih stručnih timova i radnih grupa, formira se i tim za uključivanje i

komunikaciju sa javnošću. Zadaća tima je da odabere tehnike komuniciranja kojima se
mogu motivirati zainteresirane strane da učestvuju u izradi Strategije i donošenju odluka i
upravlja zadacima koji se odnose na uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima.
Tim treba motivirati sve aktere za učešće u radu, te dati doprinos dijalogu i kvaliteti.
Tim čine:
Aleksandra Hasečić (HEIS) odnosi sa javnošću

Dženan Hodžić (Bosna S) webmaster
Vasvija Ajanović (HEIS) tehnička organizacija radionica
4 Uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima (međusektorska

koordinacija)
Posebna pažnja u izradi Federalne strategije zaštite okoliša će biti posvećena realizaciji
participatornog procesa unutar implementacije strategije. Razlog tome leži u širokom
spektru interesa različitih zainteresiranih strana prema sektoru okoliša. Pojava konflikta po
specifičnim pitanjima uvjetuje različite pozicije na kojima se nalaze pojedinačne
zainteresirane strane. Uglavnom, kada je riječ o konfliktima u sektoru okoliša govori se o
konfliktima interesa pojedinih sektora. Industrija, energetika, šumarstvo, poljoprivreda
samo su neki od sektora čiji razvoj izaziva moguće konflikte sa sektorom zaštite okoliša.
Cilj nije ukloniti konflikt već adekvatno njime upravljati i smanjiti obim njegovih negativnih
12
posljedica za obje strane u konfliktu. S druge strane, Federalna strategije zaštite okoliša
će se u svojoj pripremi morati dotaći svih međusektorskih konflikta i ponuditi rješenje
identificiranih okolinskih problema na način da se prilikom njihove realizacije što više
smanji mogućnost pojave nerješivih pitanja koja u nekom narednom periodu mogu
spriječiti ostvarenje interesa obje strane u konfliktu. Upravljanje konfliktima je proces i
zahtijeva konstantnu pažnju odgovornih subjekata iz svih uključenih sektora. Upravljanje
konfliktima je u biti zasnovano na pravovremenoj razmjeni informacije posebno u fazi
planiranja aktivnosti, time ostavljajući vremena i prostora za što efikasnije ublažavanje
posljedica konflikta.
S tim u vezi, implementacija izrade Federalne strategije mora uzeti u obzir postojeće
konflikte koje ostali sektori imaju sa sektorom zaštite okoliša, blagovremeno upozoriti na
njihovo postojanje, a planiranje strateških zadataka bazirati na jednom potpuno
participatornom odnosu sa ostalim sektorima od interesa. Participatorni proces u izradi
Federalne strategije zaštite okoliša će biti proveden u dvije faze, i to:
Faza 1: Identifikacija zainteresiranih strana

Faza 2: Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije
Identifikacija zainteresiranih strana je obavljena u fazi pripreme Početnog izvještaja

projekta. Identificirane grupe i njihov sastav je prikazan u početnom izvještaju (Prilog 1).
Zainteresirane strane su svrstane u 7 osnovnih grupa, i to:
GRUPA 1: Državne i entitetske vlade

GRUPA 2: Kantonalne i općinske vlasti
GRUPA 3: Mjerodavne javne i institucije
GRUPA 4: Naučna zajednica
GRUPA 5: Nevladin sektor
GRUPA 6: Komercijalni sektor
GRUPA 7: Međunarodna zajednica
Identificirani su svi mogući zainteresirani partneri na čije interese bi se mogli odnositi

rezultati Strategije. Naravno, postoje grupe zainteresiranih strana sa različitim nivoima
utjecaja i važnosti za projekt. O ovim razlikama će se voditi računa na način da će pojedini
partneri biti uključeni u izradu Strategije.
Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije na način kako je

predstavljeno Početnim izvještajem prvenstveno osigurava potreban nivo međusektorske
koordinacije, osigurava dovoljan broj informacija za izradu i podiže javnu svijest širenjem
informacije o Strategiji. Učešće zainteresiranih strana će biti provedeno u tri oblika
participacije, i to:
Kolaboracija;
Konsultacija;
Pružanje informacija javnosti.
Različiti su mehanizmi provedbe navedenih oblika participacije. Na primjer, mogućim

konfliktima u interesima pojedinih sektora i zaštite okoliša (Strategija) će se upravljati
preko Međusektorskog koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika relevantnih
ministarstava nosilaca sektorskih interesa, gdje ovakav vid participacije spada u
kolaboraciju. Na sljedećoj slici su prikazani mehanizmi koji će se koristiti u provođenju
participatornog procesa u okviru izrade Strategije, i to prema vrstama participacije.
13
Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje
4.1 Kolaboracija
Kolaboracija podrazumijeva učešće ključnih zainteresiranih strana u donošenju odluka

vezanih za projekt. Ključna riječ u kolaboraciji je „donošenje odluka“. U okviru
identifikacije zainteresiranih strana provedena je i analiza njihove važnosti i utjecaja na
projekt, tako da su izdvojeni „kritični igrači“ koji mogu biti veoma važni i utjecajni za
rezultate Strategije. Uspješnost izrade Strategije i njezine kasnije implementacije bitno
ovisi o stupnju i načinima uključivanja ključnih zainteresiranih strana u proces izrade i
donošenja odluka. Uobičajena prepreka uspješnoj implementaciji nekog strateškog plana
je neuključivanje njezinih ciljeva i mjera u druge sektorske strategije. Zaštita okoliša
uveliko ovisi o aktivnostima u drugim sektorima, koji ako nisu usklađeni sa ciljevima
zaštite okoliša, mogu da doprinesu daljoj degradaciji. Jednako, zanemarivanje strateških
opredjeljenja drugih sektora, pri izradi Strategije, umanjuje mogućnosti uspješne
implementacije.
Dva su kolaborativna mehanizma koja će biti primijenjena u participatornom procesu

izrade Strategije, i to:
Međusektorski koordinacioni odbor; i

Pojedinačne konsultacije.
Međusektorski koordinacioni odbor je sastavljen od predstavnika zainteresiranih strana

identificiranih kao „ključni igrači“. Cilj rada odbora je upravljanje mogućim konfliktima
nastalim prilikom izrade. Grupa će biti proglašena od strane Federalnog ministarstva
okoliša i turizma, a članove će na zahtjev spomenutog ministarstva u članstvo delegirati
institucije zastupljene u odboru. Članovi odbora će svojim mišljenjima i odlukama
zastupati stavove institucija iz kojih dolaze. U odboru će biti zastupljeni sektori:
Energetike; Industrije; Rudarstva; Poljoprivrede; Šumarstva; Vodoprivrede; Koncesija;
Europskih integracija; Financija; Prostornog uređenja; Zdravstva; Prometa i komunikacija i
Turizma. Odbor će imati sljedeći sastav:
14
Pozicija Sektor Ministarstvo

1 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma
2 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma
3 Energetika Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
4 Industrija Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
5 Rudarstvo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
6 Poljoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum.
7 Šumarstvo Federalno ministarstvo polj., vod. i šum.
8 Vodoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum.
9 Koncesije Komisija za koncesije Federacije BiH
10 Europskih integracije Direkcija za Europske integracije
11 Financije Federalno ministarstvo financija
12 Prostorno uređenje Federalno ministarstvo prostornog uređenja
13 Zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva
14 Prom. i komunikacije Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
15 Turizam Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Međusektorski koordinacioni odbor će se sastati jednom, i to na odvojenom okruglom

stolu, koji će se organizirati deset dana nakon održavanja treće radionice na kojoj će se
prezentirati prijedlog ciljeva i mjera koje donosi Strategija. Svi članovi odbora će također
prisustvovati i trećoj radionici kako bi bili informirani o prijedlogu ciljeva i mjera, i pripremiti
se za okrugli sto. Okrugli sto će pokušati dati odgovor na ublažavanje posljedica konflikata
čije je pojavljivanje na površini bilo isprovocirano prijedlogom ciljeva i mjera.
Pojedinačne konsultacije u svrhu upravljanja konfliktima će biti organizirane u slučaju da

okrugli sto ne ponudi rješenje za ublažavanje posljedica konflikta. Na pojedinačne
konsultacije će biti pozvani samo predstavnici sektora koji su direktno u određenom
konfliktu sa zaštitom okoliša. Broj pojedinačnih konsultacija će zavisiti od nivoa
ublažavanja konflikata koji se već dostigao ranije spomenutim mehanizmima.
4.2 Konsultacija
Drugi vid participatornog procesa koje će biti implementiran u okviru izrade Strategije je
konsultacija, koja za razliku od kolaboracije sa sobom ne nosi mehanizme za donošenje
odluka već isključivo služi u svrhu razmjene informacija. Pri definiranju načela i smjernica,
ocjeni stanja okoliša, uspostavljanju ciljeva i mjera, kao i njihovom rangiranju vrlo važnu
ulogu će imati informacije dobivene od strane predstavnika šireg kruga zainteresiranih
strana koji su kako tehnički, tako i institucionalno uključeni u pojedine problematike bitne
za zaštitu okoliša. Konzultativni mehanizmi koji će biti primijenjeni u izradi Strategije su
sljedeći:
Radne grupe;
Radionice; i
Pojedinačne konsultacije.
Radne grupe će se uspostaviti u cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa

izradi Strategije, a preko kojih se planira angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje
tretiraju Strategije. Formirat će se radne grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe
surađuju sa stručnim timovima na identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva,
određivanju prioriteta i izradi plana. Planirano je da se radne grupe uključe u postupak
izrade Strategija u svim njezinim fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja
okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje prioriteta).
15
Radne grupe sačinjavaju stručnjaci iz oblasti od interesa Strategije, a koji dolaze iz

stručnih institucija osim Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Zadatak radnih grupa je da Stručne timove snabdijevaju potrebnim informacijama za

izradu Strategije. Komunikacija sa radnim grupama će se obavljati preko unaprijed
pripremljenih upitnika, koje će članovi radnih grupa ispuniti i poslati natrag stručnim
timovima. Na ovakav način se osigurava aktivno učešće šireg kruga relevantnih
zainteresiranih strana u izradi Strategije.
Predloženi sastav radnih grupa je prikazan ranije u Poglavlju 3.3 Stručni rad na projektu.
Radionice imaju jednu od ključnih uloga kako u stručnom dijelu izrade Strategije tako i u
procesu uključivanja javnosti u izradu. Preliminarne rezultate postignute implementacijom
specificiranih koraka u izradi strategije potrebno je diskutirati sa kako sa ključnim tako i sa
ostalim zainteresiranim stranama, i na taj način ih uključiti u proces izrade Strategije.
Jedan od mehanizama ovog pristupa su konsultacije sa zainteresiranim stranama tokom
radionica, koje će se upriličiti nakon završetka svakog koraka. Obaveza stručnog tima će
biti da opravdane primjedbe i sugestije uvaži i napravi izmjene na dokumentu koji je bio
ponuđen na diskusiju. Iako je projektnim zadatkom tražena organizacija javnih rasprava,
dva puta, ovom metodologijom planirano je održavanje četiri radionice, čiji su ciljevi
pojašnjeni u donjoj tabeli. Na dvije od četiri radionice, će biti predstavljen napredak na
projektu, kako je zahtijevano Projektnim zadatkom.
AKTIVNOST CILJ TERMIN

Prva radionica Predstavljanje napretka na projektu- 16/04
Početnog izvještaja
Diskusija o viziji, načelima i
smjernicama
Druga radionica Diskusija o stanju okoliša i 20/06
posljedicama
Treća radionica Predstavljanje napretka na projektu- 18/09
Naprednog izvještaja
Diskusija i ciljevima i mjerama,
rokovima i proračunu
Četvrta radionica Diskusija i prioritetima i cjelokupnom 12/11
dokumentu.
Metodologija radionica i način na koji će se diskutirati ključna pitanja po pojedinim fazama

izrade je prikazana u Poglavlju 5. Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti.
Pojedinačne konsultacije u sklopu konzultativnog dijela učešća javnosti u izradi

Strategije služe kao dodatni mehanizam za pribavljanje pojedinačnih informacija. U
slučaju da se do određenih tematskih podataka nije moglo doći putem gore navedenih
konzultativnih mehanizama, održat će se pojedinačne konsultacije sa relevantnim
zainteresiranim stranama i na taj način premostiti informativni nedostatak. Broj
pojedinačnih konsultacija je u ovom trenutnu nemoguće precizirati, a zavisit će od nivoa
prikupljenih informacija.
4.3 Informiranje javnosti
Ovaj vid participacije predstavlja jednosmjerni protok informacija od strane Tima

zaduženog za izradu Strategije ka široj javnosti. Mehanizmi za provođenje ove vrste
participacije su: web stranica projekta; sredstva javnog informiranja; posebno štampani
časopis; i sl. U nastavku se daje pregled tehnika koje će se koristiti.
16
CILJNA
CILJ TEHNIKA TERMIN
GRUPA
Tokom cijelog projekta,
ažuriranje stranice
najmanje jednom
Web
mjesečno na početku
stranica
mjeseca, i obavezno
Ministarstv
nakon održavanja
a
radionica odnosno
konačnog prihvaćanja
Upoznavanje javnosti sa napretkom
rezultata
na izradi strategije i rezultatima
Tokom cijelog projekta,
analize stanja okoliša i posljedica,
slanje informacija o
kao i mjera koje se u tom pogledu
Web događajima vezanim za
trebaju poduzeti
stranica izradu Strategija
mreže najmanje jednom
nevladinih mjesečno na početku
organizacij mjeseca, i obavezno
Šira javnost
a «Eko- nakon održavanja

Mreža» radionica odnosno
konačnog prihvaćanja
rezultata
Dostava rezultata
Mailing
analize o stanju okoliša
lista
i posljedicama, te
ciljevima i mjerama.
analize stanja okoliša i posljedica, Organizacija
kao i mjera koje se u tom pogledu konferencije za štampu
Konferencij
trebaju poduzeti - okolišni problemi
a za
Organizacija
štampu
konferencije za štampu-
ciljevi i mjere
Saopćenje će biti
pripremljeno i poslano
Informiranje medija o planiranim
medijima u pisanoj
aktivnostima i dinamici projekta, sa
Saopćenje formi, u roku od 7 dama
fokusom na dinamiku izrade
za medije od odobravanja
dokumenata i održavanja radionica
Početnog izvještaja .
na kojima mogu sudjelovati
Mediji
Preliminarni datum 15
mart.
Dostava rezultata
Mailing analize o stanju okoliša
analize stanja okoliša i posljedica,
lista i posljedicama, te
kao i mjera koje se u tom pogledu
ciljevima i mjerama.
Zainteresirane strane
trebaju poduzeti
Štampanje dva broja
časopisa „Vjesnik
Upoznavanje zainteresiranih strana održivosti -1. broj-
sa metodologijom izrade strategije, Časopis metodologija, uloga
ulogom zainteresiranih strana, te dinamika-priprema
stanjem okoliša i posljedicama mjesec mart, podjela
prva radionica
17
CILJNA
CILJ TEHNIKA TERMIN
GRUPA
2. broj- stanje okoliša i
posljedice, vizija,
priprema mjesec
oktobar, nakon
usvajanja Izvještaja o
stanju okoliša, i ciljeva i
mjera, podjela zadnja
radionica
Također, informacije o procesu izrade Strategije će se javnosti prenositi i putem radionica,

gdje će se u uvodnom dijelu tri od četiri radionice prezentirati aktualni progres na projektu.
4.4 Pomoćna aktivnost
Osposobljavanje zainteresiranih strana za učešće u izradi strategije će biti promatrano

kao pomoćna aktivnost uključenju javnosti u izradu Strategije. Postoje dvije podvrste
jačanja kao vida participacije: trening i jačanje kroz akciju. Trening će biti proveden
isključivo u svrhu efikasnog upoznavanja svih uključenih u izradu strategije sa pristupom
strateškom planiranju zaštite okoliša. U tu svrhu će se izvesti program obuke za sve
članove stručnih timova i službenike ministarstva, nakon odobrenja početnog izvještaja, a
prije početka rada radnih grupa.
Obuka će obuhvatiti sljedeće:
Metodologija na izradi strategije (Određivanje vizije, DPSIR i indikatori);

Organizacija i dinamika rada; i
Načini komunikacije sa javnošću.
Rad u radnim grupama i učešće na radionicama predstavlja vid jačanja kroz akciju.
5 Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti
Kod definiranja metodologije i smjernica za izradu strategije i postizanje kompatibilnosti

projektni tim se rukovodio sljedećim:
• Obaveznom sadržaju strategija propisanom kroz set zakona o okolišu, te projektni

zadatak;
• Zahtjevom iz projektnog zadatka, da se osigura integracija sektorskih strategija u
cjelovitu strategiju;
• Metodologijom danom u ponudi;
• Informacijama o sadašnjem nivou razvoja planske i druge referentne
dokumentacije;
• Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša - DPSIR1, te načinom korištenja
indikatora EEA (CSI indikatori), kao i drugih relevantnih indikatora; i
• Smjernicama za razvoj Strategija i strateškog promišljanja objavljenih od strane
Vlade Ujedinjenog kraljevstva, Ureda za strateško planiranje, Strategy Survival
Guide, 2004;
1
http://www.ceroi.net/reports/arendal/dpsir.htm
18
Iz navedenih dokumenata i uputa proizlazi nekoliko ključnih principa koje je projektni tim
slijedio:
• Strategije treba da definiraju: viziju, načela i smjernice, stanje okoliša i posljedice,

te ciljeve i mjere;
• Za ocjenu stanja okoliša treba koristiti DPSIR2 analizu, u okviru kojih se za opis
uzroka (Pressure), stanja (State) ili aktivnosti društva (response) koriste CSI
indikatori EEA ili neki drugi mjerodavni. Veza indikatora CSI i DPSIR se daje u
Prilogu br 5.;
• Ocjena stanja okoliša se daje za «pedosferu», «hidrosferu», «atmosferu» i
«biosferu»; i
• U sve faze razvoja strategije treba uključiti javnost i to informiranjem javnosti i
prikupljanjem povratnih informacija od javnosti.
Sadržaj strategija propisan zakonom i zahtijevani iz projektnog zadatka se može grupirati

na sljedeći način:
2
Driving forces of environmental change, Pressures on the environment, State of the environment Impacts on population,
economy, ecosystems, Response of the society
19
Federalna strategija Federalna strategija zaštite Federalna strategija

Federalna strategija zaštite okoliša
zaštite prirode zraka upravljanja otpadom:
Načela i Načela i smjernice zaštite okoliša - - -
smjernice:
Stanje i Obrazloženje o sadašnjem stanju Vrijednosti, stupanj očuvanja/ Kvaliteta zraka: Situacija i Količina, te načini postupanja
posljedice: okoliša ustanovljeno na osnovu ugroženosti, nivo zaštite: trendovi u skladu sa EEA, (prikupljanje, obrada i tretman),
naučnih iskustava i informacija; prihvaćenim direktivama i za industrijski otpad,
Stanje okoliša treba promatrati kroz -Biološke raznolikosti (flora, fauna, smjernicama Indikatori, komunalni otpad, medicinski
sljedeće komponente: hidrosferu, staništa, ekološke mreže i koridori) Praćenje stanja kvaliteta- otpad, otpad iz poljoprivrede i
pedosferu, biosferu i atmosferu. -Geološke raznolikosti 3 (geološke, monitoring šumarstva
geomorfološke, hidrogeološke
pojave) Emisije u zrak: (EEA
-Prirodno naslijeđe (prirodna metodologija): EEA i UNFCCC
područja, nacionalni parkovi, obaveze, Mogućnosti
spomenici prirode, pejzaži, okolišno udovoljavanja graničnim
osjetljiva područja (ESA)4 vrijednostima emisija
Za gore navedene oblasti opisati:

-Nivo monitoringa (Sistem za
promatranje, prikupljanje podataka,
registraciju i procjenu pejzaža, vrsta,
minerala i područja sa prirodnim ili
približno prirodnim karakteristikama)
Institucionalna, pravna i ekonomska
pitanja
-Istraživanje i obrazovanje
Ciljevi i Ciljeve koji se moraju ostvariti u Dugoročne i srednjoročne zadatke Ciljeve koji se moraju ostvariti Koncept upravljanja otpadom
mjere: planiranom periodu; na: u planiranom periodu; (prevencija, odvajanje,
Zadatke i dužnosti koje treba obaviti Zaštiti, očuvanju prirodnih područja, zadatke i dužnosti koje treba prikupljanje, transport, konačni
radi ostvarenja ciljeva, redoslijed pejzaža, zaštićenih vrsta, minerala, obaviti radi ostvarenja ciljeva, tretman), za sve kategorije
planiranih aktivnosti i krajnji rok za Uspostavljanju i održavanju ekološke redoslijed planiranih aktivnosti i otpada
3
Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža.
Geološka raznolikost je raznolikost geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla.
4
Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim, prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima.
20
Federalna strategija Federalna strategija zaštite Federalna strategija

Federalna strategija zaštite okoliša
zaštite prirode zraka upravljanja otpadom:
implementaciju; mreže i koridora, krajnji rok za implementaciju; Ciljevi i mjere u pogledu
Sredstva i metode za ostvarivanje Revitalizacije oštećenih područja, sredstva i metode za smanjenja pojedinih kategorija
postavljenih ciljeva sa naznačenim Istraživanju i obrazovanju, ostvarivanje postavljenih ciljeva otpada
planiranim izvorima financiranja, popularizaciji i obrazovanju, sa naznačenim planiranim Ciljevi i mjere u pogledu
Naznačena područja u kojima su Uspostavi sistemskog praćenja i izvorima financiranja, konačnog tretmana i zbrinjavanja
potrebni posebni instrumenti zaštite promatranja (Monitoringa) naznačena područja u kojima svih kategorija otpada
okoliša, kao i sadržaje takvih su potrebni posebni instrumenti Ciljevi i mjere za unaprjeđenje
instrumenata. zaštite zraka, kao i sadržaje planiranja u ovoj oblasti
takvih instrumenata. Ciljevi i mjere u pogledu
U okviru ciljeva, pored ostalih treba U mjerama minimalno stvaranja odgovornosti
posebno tretirati i skup ciljeva i mjera obuhvatiti : ciljeve i mjere za proizvođača i vlasnika otpada
koji će omogućiti F BiH sanaciju zagađenog zraka, Ciljevi i mjere u pogledu
prilagođavanje načelu održivog prijedlog mreže stanica, Stvaranje berze otpada
razvoja i procesu stabilizacije i institucionalne, i druge mjere. Ciljevi i mjere u pogledu
pridruživanja BiH EU. informiranja, edukacije i
Federalna strategija će između podizanja svijesti
ostalog dati i odgovor kako da se Ciljevi i mjere u pogledu razvoja
ukupni sistem sakupljanja i pravni i ekonomskih
sređivanja podataka i informacija instrumenata (sankcije, naknade
unaprijedi u cilju boljeg izvještavanja poticaji, i sl.)
o stanju okoliša. Za sve ciljeve i mjere treba
definirati odgovornost i moguće
izvore financiranja.
21
Sadržaji svake od strategija jasno upućuju na strukturu svake od njih.
Vizija je zajednička za sve strategije, te je sastavni dio cjelovitog dokumenta Strategija

zaštite okoliša.
Načela i smjernice, premda su specificirani samo u sadržaju Strategije za okoliš, oni

trebaju biti sastavni dio svake od strategija, jer su već setom zakona o okolišu prihvaćena
neka od načela.
Stanje okoliša, je sastavni dio svake strategije, čiji je očekivani sadržaj već gotovo
specificiran. U nekim Strategijama izostaje naglasak na institucionalna, pravna i pitanja
zakonskih instrumenta, pa i obrazovanja, dok je to u nekim specificirano. Prema
Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša, stanje okoliša treba sagledati kroz:
Stanje fizičkog okoliša (stanje vode, zraka, prirode i sl)

Stanje sektora (institucionalna pitanja, pravna, ekonomski instrumenti,
obrazovanje i sl.)
Oba aspekta treba sagledati u svim strategijama, dakle Stanje okoliša se određuje za
svaku od strategija posebno, primjenom iste metodologije i formi, što omogućava
jednostavnu integraciju u cjeloviti dokument.
Prema informacijama, dobivenim iz Ministarstva PVŠ, ministarstvo je u završnoj fazi

izrade projektnog zadatka za izradu Strategije za zaštitu voda. Imajući u vidu, da
Ministarstvo privodi kraju aktivnosti na izradi projektnog zadatka, za očekivati je skori
početak aktivnosti na izradi Strategije za zaštitu voda. Stoga je metodologijom rada na
izradi Strategije zaštite okoliša predviđeno da se postigne maksimalna koordinacija, kako
bi se informacije dobivene u procesu izrade Strategije za zaštitu voda, mogle integrirati u
Strategiju za zaštitu okoliša, i obrnuto. Koordinacija se planira ostvariti kroz rad
Međusektorskog koordinacionog odbora i radnih grupa. Predloženi članovi Radne grupe
za hidrosferu su predstavnici Ministarstva za PVŠ i JP za Slivove Jadranskog mora.
Za identifikaciju stanja i problema u oblasti «pedosfere», također se predlaže radna grupa

čiji su članovi bili uključeni u izradu Strategije za poljoprivredu, ili su stručnjaci za tu
oblast. Na taj način se želi postići kvalitetna obrada ove problematike, i maksimalna
integracija prethodno ostvarenih rezultata.
Ciljevi i mjere, su prema metodologiji DPSIR, «Response» ili odgovor društva na

problem identificiran u prethodnom koraku (Određivanju stanja). Stoga je moguće da broj
ciljeva i mjera bude veći od onog koji je specificiran kao obavezni dio sadržaja. Ciljevi i
mjere se također određuju za svaku strategiju posebno, ali primjenom iste metodologije.
Na ovaj način osigurana je integracija sektorskih strategija u cjelovitu strategiju i izdvojeni

su jasni i zajednički koraci u implementaciji projekta.
22
Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta
Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije
23
Svaki od navedenih koraka postaje jedan od zadataka koji treba riješiti. Metodološki svaki
od zadataka podrazumijeva: stručni rad na projektu, konsultacije sa javnošću i rad na
izradi pisanih dokumenata, kako je prikazano na sljedećoj slici.
Slika 4: Komponente radnih zadataka
5.1 Određivanje vizije
Ključni dio razvoja strategije i određivanja smjera je artikulacija vizije o željenom statusu
ubuduće. Vizija na sažeti način opisuje svijet kakav bismo željeli da postoji.
Određivanje vizije će se raditi u sklopu prve radionice. Stručni timovi će pripremiti nacrt
vizije, koji će biti predočen sudionicima radionice, odnosno zainteresiranim stranama.
Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice
24
5.2 Postavka načela i smjernica zaštite okoliša
Strateškim dokumentima svaka zemlja postavlja načela i smjernice, kojima će se

rukovoditi u razvoju planova, zakona i konkretnih akcija na njezinom provođenju. Imajući u
vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima održivog razvoja,
da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu zakona već ima odabran
set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH integracija u EU, napraviti će se analiza
svih principa i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza te razraditi ona koja su već
utemeljena u setu zakona o okolišu F BiH. Predstavljanje, diskusija i usvajanje na prvoj
radionici.
5.3 Smjernice za ocjenu stanja okoliša
Kako bi se definirali ciljevi i aktivnosti koje se trebaju provesti u okviru Strategije, potrebno
je izvršiti analizu uzroka i problema, odnosno stanja okoliša i posljedica. Analiza se odnosi
na stanje okoliša u fizičkom, institucionalnom i pravnom, te ekonomskom smislu.
Za ocjenu stanja, za sve sektorske strategije, koristiti će se DPSIR metoda. To je metoda

koji prikazuje interakciju između društva i okoliša, a radi se u dvije faze. Prva korak se
odnosi na definiranje stanja, dok drugi na ciljeve i aktivnosti.
Prva faza:
Okolnosti, koje ustvari predstavljaju društveno-ekonomske i društveno-kulturne okolnosti,

koje stimuliraju ljudske aktivnosti i mogu povećati ili ublažiti utjecaje na okoliš. Okolnosti
mogu biti sljedeće:
Stanovništvo;
Transport;
Privreda (Industrija, Rudarstvo, Energetika, Poljoprivreda (stočarstvo i ratarstvo),
Šumarstvo, Turizam); i drugo
Uslijed gore navedenih okolnosti nastaju Uzroci problema u okolišu. Ti uzroci mogu biti
emisije u tlo, emisije u vodu, emisije u zrak, otpad, iskorištavanje resursa, buka itd.
Posljedice gore navedenih uzroka se ogledaju u Stanju okoliša. Stanje okoliša

predstavlja kvaliteta voda (površinskih, podzemnih, morskih), kvaliteta zraka, kvaliteta tla
itd.
Na osnovu stanja okoliša nastaju određene Posljedice po stanovništvo, privredu,

ekosisteme i druge funkcije okoliša. Na primjer, ukoliko voda nije pogodna za piće, može
doći do negativnih posljedica po ljudsko zdravlje.
Ova struktura dakle povezuje sve elemente procesa donošenja odluka, i omogućava
sagledavanje šire slike stanja. Na primjer, moguće je sagledati da li postoje okolnosti čiji
su rezultat isti uzroci problema u okolišu? Da li postoje okolnosti koje rezultiraju u
različitim uzrocima, ali imaju iste posljedice? Itd.
Strategija će dakle pratiti ovu strukturu i koristiti jednostavan jezik, te će krajnji rezultat biti
dokument koji je lako razumljiv od strane svih njegovih korisnika.
25
Ocjena stanja će predstavljati osnovu za definiranje ciljeva i bit će predstavljena na drugoj

radionici.
Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja
26
STANJE OKOLIŠA I POSLJEDICE
RB. OKOLNOSTI UZROCI STANJE OKOLIŠA POSLJEDICE
Tabela 1: Tabela stanja i posljedica
27
5.4 Postavka ciljeva i mjera
Za dostizanje željenog stanja opisanog u viziji, potrebni su strateški ciljevi i mjere koje
treba ispuniti da bi se vizija ostvarila. Nakon finalizacije prvog koraka, odnosno nakon što
se odredi stanje okoliša i posljedice koje su rezultat tog stanja, započinje drugi korak.
Drugi korak će imati sljedeću strukturu:
Na prvom mjestu, na osnovu vizije koja se treba postići, definiraju se Ciljevi koje je
potrebno ispuniti da bi se ta vizija ostvarila. U fazi određivanja ciljeva se treba više
fokusirati na traženje odgovora na pitanje «šta ?» nego «kako?».
Na drugom mjestu, definiraju se Mjere koje je potrebno poduzeti da bi se ranije
identificirani ciljevi postigli, te da bi se definirano stanje okoliša poboljšalo, ukoliko
je loše, ili očuvalo, ukoliko je dobro.
Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te ratifikacijom međunarodnih

konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka izvršit će se njihova
analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. Također, posmatrat će se i ciljevi
definirani konvencijama koje su stupile na snagu a BiH ih nije ratificirala. Ovakav opći
pristup će se primijeniti kod svih sektorskih strategija što će omogućiti laku integraciju
definiranih ciljeva u cjeloviti dokument, odnosno Strategiju zaštite okoliša.
Postupak koji vodi do iznalaženja mjera za rješavanje okolišnih problema prikazan je na

slici 7 i bit će prezentiran na trećoj radionici (slika 8).
Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera
28
Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama
RB. CILJ MJERE
1.
Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera
29
6 Vremenski plan, odgovornosti i sredstva za implementaciju strategije
6.1 Akcioni plan i rokovi za implementaciju strategije
Za ostvarenje svakog pojedinačnog cilja iz skupa postavljenih ciljeva određen je skup

mjera za koje treba dati opis, vrijeme realizacije, odgovornost za provođenje i procjenu
iznosa potrebnog za realizaciju. Također će se odrediti niz mjera kratkoročne,
srednjoročne i dugoročne naravi.
VRIJEME POTREBNA ODGOVORNOST

RB. CILJ MJERE
IZVRŠENJA SREDSTVA
1.
Tabela 3: Akcioni plan
Mjere treba da sadrže odgovore na sljedeća pitanja:
Šta ćemo učiniti?;

Kada?; i
Kojim sredstvima?
Mjere trebaju biti:
Prigodne - rješavaju ključne probleme i daju očekivani rezultat;

Ostvarive - u odnosu na raspoložive potencijale; i
Prihvatljive – podržavaju ih nadležne institucije koje ih trebaju provesti u djelo.
U cilju ispunjavanja ovih uvjeta u nastavku se obrazlaže postupak odabira prioritetnih

problema koje treba rješavati, te rangiranja mjera koje su planiranje za rješavanje tih
problema.
6.2 Upute za rangiranje Uzrok/Posljedica matrica
U prvom koraku DPSIR analize definirano je stanje okoliša i posljedice, te su prepoznati

uzroci toga stanja. S obzirom da postoje mnogobrojni uzroci problema u okolišu,
potrebno ih je ocijeniti/rangirati kako bi se dobila lista uzroka problema poredanih po
njihovom značaju, tj. po težini posljedica koje imaju na okoliš, privredu, stanovništvo i sl.
Na taj način, prema dobivenoj rang listi uzroka problema, moći će se izdvojiti oni uzroci
koji su prioritetni u odnosu na ostale uzroke.
30
Prema tome, nakon što smo definirali uzroke problema u okolišu (na osnovu DPSIR
indikatora), potrebno ih je ocijeniti prema značaju/težini njihovih posljedica.
Ocjenjivanje uzroka problema u okolišu vrši se u odnosu na četiri kriterija/posljedice, i

to posljedice po: ljudsko zdravlje, biodiverzitet, socio-ekonomski gubitak i opće okruženje.
Svakom od te četiri ključne posljedice je dodijeljen težinski faktor:
1) LJUDSKO ZDRAVLJE (težinski faktor 4)

2) BIODIVERZITET, (težinski faktor 3)
3) SOCIO-EKONOMSKI GUBITAK i (težinski faktor 2)
4) OPĆE OKRUŽENJE- prekogranični utjecaj (težinski faktor 1)
KORACI prilikom rangiranja:
KORAK 1)
Značaj svakog pojedinačnog uzroka ocijenjen je (ocjena od 1- 4)* u odnosu na svaku od gore
navedene četiri osnovne posljedice.
*Ocjena 1 - Nema problema (nepoznat problem)

*Ocjena 2 - Slabiji problem
*Ocjena 3 - Umjereni problem
*Ocjena 4 - Značajniji problem
KORAK 2) Ocjene su pomnožene za relevantnim težinskim faktorima posljedica (npr. ocjena 4 x

težinski faktor 4 = 16)
KORAK 3) Suma ovih umnožaka za svaki pojedinačni uzrok problema predstavlja kvantificiran
ZNAČAJ pojedinačnog uzroka.
(ovdje navesti naziv oblasti koja se tretira, npr. Voda)
Posljedica
Uzrok* Značaj
LJUDSKO SOCIO-EKONOMSKI OPĆE
BIODIVERZITET
ZDRAVLJE GUBITAK OKRUŽENJE
Uzrok I 34 4x4 3x3 2x3 1x3
Uzrok II 24 4x3 3x2 2x2 1x2
Uzrok III 26 4x3 3x3 2x3 1x2
Uzrok IV 30 4x3 3x3 2x3 1x3
Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice
* U ovoj koloni navesti uzroke problema tj. Zagađenja, definirane u prethodnom koraku odnosno DPSIR
analizi
U prethodno danom primjeru rang lista uzoraka problema u okolišu bi bila sljedeća:
31
1. Uzrok I – 34 boda
2. Uzrok IV – 30 bodova
3. Uzrok III – 26 bodova
4. Uzrok II – 24 boda
To praktično znači da je Uzrok I, taj kojeg prioritetno treba rješavati.
6.3 Rangiranje prioritetnih mjera
Analizom okolnosti, uzroka, stanja okoliša i posljedica (eng. Driving Force-Pressure-State-

Impact ili DPSI, vidi poglavlje 4.3.) dolazi se do saznanja o ključnim problemima u okolišu.
Identificiranih okolišnih problema i njima odgovarajućih posljedica će vjerojatno biti veliki
broj, te se oni moraju rješavati putem različitih mjera koje dovode do određenog cilja.
Obzirom na mogućnost postojanja širokog dijapazona mjera potrebno je koncentrirati se

na mjere koje rješavaju prioritetne probleme (uzroke) definirane kroz višekriterijalni
postupak (vidi Tabelu 4 – poglavlje 6.2). Međutim, treba se koncentrirati na one probleme
(uzroke) za koje je bitno urgentno rješavanje.
Rješavanje tih problema (uzroka) predstavljat će ujedno i ciljeve kojima će se postići

ostvarenje vizije o zaštiti okoliša u FBiH. Postizanje ciljeva je odgovornost zajednice,
putem definiranja adekvatnih mjera za poboljšanje stanja okoliša ili sprečavanja daljeg
pogoršavanja okoliša (eng. Response analysis ili R).
Mjere su načini za postizanje konkretnih ciljeva (prioritetnih ciljeva) u kratkoročnom

srednjoročnom i dugoročnom periodu. One su instrumenti za korištenje resursa kako bi se
postigao konkretan cilj. Mjera za rješavanje konkretnih ciljeva može biti više.
Najzahtjevnije je određivanje prioriteta i odabir mjera koje će se sprovesti. Odluke o
određivanju prioritetnih mjera koje će biti predmet investicija treba da se temelje na
eksplicitnim kriterijima ocjenjivanja.
KORACI prilikom rangiranja mjera su sljedeći:
1. Definiranje kriterija;
2. Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij;
3. Bodovanje predloženih mjera;
4. Određivanja značaja (prioriteta) pojedinih mjera putem investicione matrice; i
5. Rangiranje mjera i izrada liste mjera po redu prioriteta.
Korak 1: Definiranje kriterija
Postupak rangiranja mjera i utvrđivanja prioriteta bit će objektivniji i racionalniji kroz izradu
unaprijed određenih i jasno definiranih investicionih kriterija. Investiciono-orijentirani
kriteriji razmatraju se radi odabira prioritetnih mjera čiji je osnovni cilj najefikasnije
rješenje okolišnih probleme u okviru ograničenih financijskih resursa. Iznimno je važno da
izbor mjera podrže vjerodostojni, tačni i relevantni podaci.
U svrhu rangiranja prioritetnih mjera korišten je višekriterijalni pristup. Definirano je pet

kriterija, i to:
Korist po stanovništvo i okoliš;

Ekonomski razvoj;
Financijska održivost;
32
Izvodljivost; i
Način finansiranja.
Korak 2: Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij
Svakom od ovih 5 kriterija je dodijeljen težinski faktor, tako da sada imamo:
Težinski
Kriterij faktor
1) KORIST PO STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ 5
2) EKONOMSKI RAZVOJ 4
3) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 3
4) IZVODLJIVOST 2
5) NAČIN FINANSIRANJA 1
Tabela 5: Tabela težinskih faktora
Dodjela ovakvih težinskih faktora pojedinim kriterijima izvršeno je prema njihovom značaju
što je opisano u donjoj tabeli.
Kriterij Opis
• Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost korigira opasne uvjete koji

utječu na zdravlje, život ili imovinu stanovništva
• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost poboljšava zajednicu
estetski i kulturno, na primjer kroz zaštićene pejzaže
• Utjecaj ili korist (u odnosu na kvalitet okoliša) koja se očekuje od
Koristi po realizacije aktivnosti / projekta
stanovništvo i Dva su pod-kriterija:
okoliš - Gruba ocjena postojećih ili očekivanih gubitaka po okoliš koji se
(težinski faktor 5) mogu spriječiti realizacijom predloženih mjera; ova informacija je
vezana za matrice «problem/utjecaj» kojima je definiran okolišni
prioritet projekta.
- Gruba ocjena poboljšanja vrijednosti okolišnih resursa koje se
mogu postići projektom, kao što su: dodatno povećanje
produktivnosti, mogućnost rekreacije, ili jednostavno, poboljšanje
okoliša koji služi zajednici.
• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost koristi cijeloj zajednici,
odnosno zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih, starijih,
manjina ili osoba s invaliditetom, te doprinosi stabilizaciji i revitalizaciji;
• Obuhvata raspon podrške ili protivljenja zajednice;
Ekonomski razvoj • Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost potiče ekonomski razvoj i
(težinski faktor 4) otvaranje novih radnih mjesta:
Ocjena doprinosa mjera na privredna područja i na sektore koji je
čine (npr. turizam, rekreacija, ribarstvo, itd.). Naglasak treba staviti
na grupe stanovništva koje najviše dobivaju projektom te grubo
ocijeniti direktnu korist za populaciju sa niskim prihodima.
• Raspoloživost financijskih resursa za realizaciju i ocjena kapaciteta
mjera projekta / aktivnosti za ostvarivanje prihoda iz naknada. Ocjena
interakcije mjera projekta / aktivnosti sa tržištem, tj.
Financijska
- da li bi realizacija projekta osigurala tržištu potrebne i
održivost
(težinski faktor 3)
prihvatljive usluge,
- da li bi se povećali prihodi koji doprinose povratu troškova ili
bar pokriću godišnjih tekućih troškova,
- te da li projekt / aktivnost može privući privatni sektor.
33
Kriterij Opis
• Obuhva raspona rizika i nesigurnosti u vezi s mjerom/aktivnošću, kao

što su utjecaj nove tehnologije, neizvjesne koristi ili problemi u izradi
Izvodljivost • Lakoća sa kojom se mjera / aktivnost može realizirati u okviru

postojećeg pravnog i administrativnog okvira u zemlji ili regiji, ili je
(težinski faktor 2)
potrebno izvršiti promjene koje odgađaju realizaciju.
Način financiranja • Obuhvata kapitalne, operativne i troškove održavanja, povrat na
(težinski faktor 1) ulaganje, izvore financiranja, povećanja ili smanjenja prihoda, povrat
troškova, uštede troškova i utjecaj na poreznu osnovicu itd.
Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje
KORAK 3: Bodovanje predloženih mjera
Unutar svakog kriterija mjere su numerički bodovane prema njihovom utjecaju na pojedine
aspekte, kao što se može vidjeti iz naredne tabele.
• Veći utjecaj 4
• Srednji utjecaj 3
• Mali utjecaj 2
• Nema utjecaja 1
Koristi od realizacije mjera na zdravlje populacije, a posebno za

Koristi po stanovništvo i grupacije populacije u nepovoljnom položaju (npr. stanovništvo
okoliš sa niskim prihodima ili druge grupacije = 4
Koristi od realizacije mjera za kvaliteta okoliša) = 3
Opće koristi od realizacije mjera (nespecificirane) = 2
Doprinos realizacije projekta / aktivnosti cijeloj zajednici, odnosno

zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih = 4
Doprinos realizacije mjera vodećem privrednom sektoru (npr.
Ekonomski razvoj
poljoprivreda, turizam, industrija...) u oblasti = 3
Doprinos realizacije projekta / aktivnosti manje važnom privrednom
sektoru u oblasti = 2
Prilika/mogućnost za primjenu ekonomskih instrumenata

(financijska održivost visoka) = 4
Potencijalna primjena ekonomskih instrumenata (financijska održivost
Financijska održivost
srednja) = 3
Teško primjenjivi ekonomski instrumenti (financijska održivost mala)
=2
Laka implementacija = 4
Izvodljivost Sa minimalnim izmjenama = 3
Sa velikim izmjenama = 2
1-5 M EUR = 4
Način financiranja 5-10 M EUR = 3
PREKO 10 M EUR = 2
Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera
34
KORAK 4: Određivanja prioritetnih mjera putem investicione matrice
Investicione matrice služe za ocjenjivanje definiranih mjera koje treba poduzeti da bi se

postigli ciljevi Strategije, tj. mjera za poboljšanje stanja okoliša. Predložene mjere će se
rangirati s ciljem uspostavljanja prioriteta prilikom njihove implementacije. Osnovni cilj
Investicijskih matrica je da se uspostavi rang lista mjera, tako da će se vrhu rang liste naći
one mjere koje najefikasnije rješavaju okolišne probleme u okviru ograničenih
financijskih resursa. U primjeru investicione matrice (Tabela 8) može se vidjeti da
bodovi koje smo dodijelili svakoj mjeri se množe s težinskim faktorom pojedinih kriterija,
da bi se dobio ukupni broj bodova pojedinih mjera. Suma ovih umnožaka za svaku
pojedinačnu mjeru predstavlja kvantificiran značaj predložene mjere ( Tabela 8., kolona 2)
koji će poslužiti za rangiranje prioritetnih mjera odnosno izradu liste prioritetnih mjera.
1 2 3 4 6
MJERA ZNAČAJ Vrijeme Nivo

izvršenja rješavanja
(kratkoročno, (Federalni,
KRITERIJI srednjeročno, kantonalni,
dugoročno) lokalni)
Koristi po Ekonomski Financijska Način

Izvodljivost
stanovništvo razvoj održivost finansiranja
i okoliš
Mjera 1 5x4 4x4 3x3 2x4 1x3
56
Mjera 2 5x3 4x2 3x2 2x2 1x4
37
Mjera 3 5x2 4x2 3x3 2x3 1x2
35
Mjera 5x4 4x4 3x2 2x4 1x3
4 53
Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera
KORAK 5: Rangiranje prioritetnih mjera
U primjeru (Tabela 5) su navedene 4 mjere kao odgovor zajednice za rješavanje uočenih

problema. Na osnovu proračunatih suma bodova za svaku mjeru lako je uočiti koja mjera
ima najviše bodova i prema tome će biti proglašena kao prioritetna za investiranje. Dakle,
na osnovu ukupnih bodova rangiramo mjere, odnosno, pravimo listu prioriteta kako je
prikazano u tabeli koja slijedi.
I Prioritet Mjera 1
Mjera 4
Mjera 2
Mjera 3
Tabela 9 Tablice prioriteta
Razvoj prioriteta zahtijeva konsenzus svih aktera u postupku strateškog planiranja.
35
OKOLNOSTI ZA SVAKU PREDLOŽENU MJERU
KRITERIJI
ODREĐIVANJE
PRIORITETA
KONSENZUS
PRIORITETNE MJERE
Slika 9 Usaglašavanje oko prioriteta
36
7 Plan za II i III fazu
Tim odgovoran
Br. Komponenta/zadatak Aktivnost Početak Kraj Izlaz
za realizaciju
1. Određivanje vizije, načela i 1.1 Stručni rad

smjernica Popis načela i smjernica Pravni ekspert
grupiranih kao «načela Ekonomski
Prikupljanje i analiza načela i smjernica zaštitu zraka, biosfere, ekspert
okoliša iz važećih zakona, i međunarodno hidrosfere i pedosfere» Voditelji
01/03/07 03/04/07
preuzetih dokumenata i smjernica, izrada strategija
plana za pojedinačne konsultacije Plan posjeta za
pojedinačne konsultacije
Tim za
Izrada dokumenta koji sadrži Viziju, načela i Prvi dio dokumenta
05/04/07 20/04/07 osiguranje
smjernice «Strategija» - korak 1
kvalitete
1.2 Konsultacije sa javnošću
Završen program obuke za Tim za
Jačanje zainteresiranih strana: Program
10/04/07 članove radnih grupa i osiguranje
obuke
zaposlenike ministarstva kvalitete
Sastanci sa zainteresiranim Stručni timovi
stranama, izvršene
Pojedinačne konsultacije 21/03/07 03/04/07 konsultacije o načelima i
smjernicama iz referentnih
dokumenata
Tim za
Prezentiran napredak na komunikaciju sa
Konsultacije sa zainteresiranim stranama: projektu javnošću-
16/04/07
Radionica 1.- Vizija, načela i smjernice Usvojena vizija, načela i organizacija
smjernice zaštite okoliša Stručni timovi-
stručni dio
Tim za
Pružanje informacija javnosti 15/03/07-30/03/07 Saopćenje za medije – komunikaciju sa
nakon odobravanja
37
Tim odgovoran
za realizaciju
početnog izvještaja javnošću

Priprema i postavljanje
informacija na web stranice
ministarstva i eko-mreze
Informiranje medija i
zainteresiranih strana
putem mail-ing liste
Priprema i štampa prvog
broja časopisa
1.3 Izvještavanje
Izvještaj sa radionice Vizija, Sekretar projekta
Priprema izvještaja sa Radionice 17/04/07 20/04/07
načela i smjernice
2. Identifikacija stanja okoliša 2.1 Stručni rad
Odabir indikatora CSI i drugih, prikupljanje Voditelji
postojećih podataka i podataka mjerodavnih strategija i
Pripremljeni upitnici
za izračun indikatora za ocjenu stanja stručni timovi
01/03/07 27/04/07 Plan posjeta
okoliša po svim aspektima iz relevantne
Izračunati indikatori
dokumentacije, priprema upitnika i plana
posjeta za pojedinačne konsultacije
Tim za
Izrada dokumenta koji sadrži opis stanja Drugi dio dokumenta
02/07/07 08/08/07 osiguranje
okoliša- odnosno Izvještaja o stanju okoliša «Strategija» - korak 2
kvalitete
Prikupljeni podaci Stručni timovi
Pojedinačne konsultacije 01/04/07 20/04/07 neophodni za izračun
indikatora
Dopunjene i usuglašene Stručni timovi
Konsultacije sa radnim grupama na ocjeni tabele «Ocjena stanja i
23/04/07 15/06/07
stanja okoliša-popunjavanje tabela posljedica» po svim
aspektima
Konsultacije sa zainteresiranim stranama: Tim za odnose
Usvojena ocjena stanja
Radionica 2: Identifikacija stanja okoliša u 20/06/07 sa javnošću
okoliša u FBiH
FBiH Stručni timovi
Tim za
Pružanje informacija javnosti 06/06/07-29/06/07 Priprema i postavljanje
38
Tim odgovoran
za realizaciju
informacija na web stranice komunikaciju sa

ministarstva i eko-mreze javnošću
Informiranje medija i
zainteresiranih strana
Konferencija za štampu
2.3 Izvještavanje
Izvještaj sa radionice Sekretar projekta
Priprema izvještaja sa Radionice 20/06/07 02/07/07 Identifikacija stanja okoliša
u FBiH
3. Definiranje ciljeva i mjera 3.1 Stručni rad
Plan posjeta Stručni timovi
Napravljeni upitnici
Priprema prijedloga ciljeva i mjera 06/07/07 30/08/07
Lista ciljeva, mjera, sa
procjenom sredstava
Tim za
Izrada dokumenta koji sadrži pregled ciljeva Treći dio dokumenta
01/09/07 17/09/07 osiguranje
i mjera «Strategija» - korak 3
kvalitete
Prikupljeni podaci o Stručni timovi
ciljevima i mjerama iz
Pojedinačne konsultacije 16/07/07 30/08/07
drugih strateških
dokumenata
Dopunjene i usuglašene Stručni timovi
Konsultacije sa radnim grupama 01/08/07 22/08/07 tabele «ciljeva i mjera» po
svim aspektima
Tim za
Prezentiran napredni
Konsultacije sa stakeholderima osiguranje
izvještaj5
Radionica 3: Definiranje ciljeva i mjera 18/09/07 kvalitete
Usvojeni ciljevi i mjere
zaštite okoliša u FBiH Stručni timovi
zaštite okoliša u FBiH
5
Napredni izvještaj će pokrivati period od šest mjeseci, odnosno 24.02-24.08. Bit će predat na razmatranje 25.08, kako bi se mogao prezentirati na Radionici 03- 18/09/2007. Tim za osiguranje kvaliteta
i sekretar projekta, zaduženi su za izvještavanje o napretku projekta.
39
Tim odgovoran
za realizaciju
Okrugli sto: Međusektorski koordinacioni Ublažavanje posljedica

28/09/07
odbor postojećih konflikata
Postavljane informacija na
web stranice ministarstva i
eko-mreze
Informirani mediji i
Pružanje informacija javnosti 18/09/07-25/09/07
zainteresirane strane
Konferencija za štampu-
ciljevi i mjere
3.3 Izvještavanje
Priprema izvještaja sa Radionice 3 18/09/07 25/09/07 Izvještaj sa Radionice 3 Sekretar projekta
4. Rangiranje prioriteta 4.1 Stručni rad
Priprema prijedloga liste prioriteta u svim Stručni timovi
19/09/07 09/11/07 Preliminarna lista prioriteta
oblastima
Tim za
Izrada dokumenta koji sadrži pregled Četvrti dio dokumenta
15/11/07 26/11/08 osiguranje
prioriteta «Strategija» - korak 4
kvalitete
Lista prioriteta
Konsultacije sa radnim grupama 01/10/07 09/11/07 prodiskutirana i
upotpunjena
Konsultacije sa zainteresiranim stranama:
Usvojena lista prioriteta
Radionica 4: Rangiranje prioriteta zaštite 12/11/07
zaštite okoliša u FBiH
okoliša u FBiH
Postavljane informacije na
web stranice ministarstva i
eko-mreze
Informirani mediji i
Pružanje informacija javnosti 12/11/07-20/11/07 zainteresirane strane
Drugi broj časopisa
«Vjesnik održivosti»- Vizija,
Načela, ciljevi i mjere.
40
Tim odgovoran
za realizaciju
4.3 Izvještavanje
Izvještaj sa radionice Sekretar projekta
Priprema izvještaja sa Radionice 11/11/07 20/11/07
Rangiranje prioriteta zaštite
5.1 Stručni rad
Federalna strategija zaštite Voditelji izrade
Izrada dokumenta
prirode strategija
Federalne strategije zaštite Integracija prethodno urađenih i usvojenih
5. Federalna strategija zaštite Stručni timovi
okoliša i njenih sektorskih dijelova strategija u dokumente sektorskih i 25/11/07 15/12/07
zraka
strategija cjelovite Strategije.
Federalna strategija
upravljanja otpadom
Dinamika implementacije aktivnosti je data u prilogu (Prilog 4).
41
8 Način izrade pojedinačnih strategija
8.1 Strategija za zaštitu prirode
Federalna strategija zaštite prirode
Načela i Stručni tim identificiraće primjenjiva načela i smjernice propisane:

smjernice:
Načela na kojima se bazira Strategija zaštite prirode su izvorno vodilje
Konvencije o biodiverzitetu – Rio de Janeiro, koja predstavlja jedan od
najbitnijih dokumenata u ovoj oblasti, te koji je BiH potpisala 2002 godine,
preuzimajući na sebe sve obaveze koje ova konvencija nalaže. Načela
ekosistemskog pristupa koja će se koristiti u izradi ove podstrategije su slijedeća:
1.) Ciljevi upravljanja zemljištem, vodom i živim resursima su stvar društvenih

odluka, jer različiti nivoi i grupe ljudi gledaju i valorizuju svoje resurse na
drugačije načine. Bitno je uvažiti osjetljive grupe ljudi, dok se ciljevi
trebaju jasno definisati.
2.) Upravljanje resursima treba da bude decentralizirano na najniži mogući
nivo, jer bi se na taj način osigurala veća efikasnost upravljanja radi
osjećaja vlasti nad sistemom, pogotovo ako sistem upravljanja uključuje
zainteresirane strane i zastupa lokalne interese.
3.) Upravitelji ekosistemima treba da razmotre stvarne i moguće uticaje
njihovih aktivnosti na druge ekosisteme.
4.) U cilju ostvarivanja ekonomske dobiti (glavni cilj upravljanja) potrebno je
rukovoditi ekosistemom u ekonomskom kontekstu, uzimajući u obzir
slijedeće:
a. Smanjiti tržišne zahtjeve koji negativno utiču na biološku
raznolikost
b. Uskladiti i balansirati mjere zaštite biodiverziteta i održivog
korištenja
c. Nastojati troškove i dobiti držati interno tj. lokalno.
5.) Konzervacija ekosistemske strukture i načina funkcioniranja u cilju
održavanja ekosistemskih servisa, treba da bude ciljani pristup
upravljanja.
6.) Upravljanje ekosistemima mora se vršiti unutar granica njihovog
funkcioniranja obraćajući pažnju na okolnosti koje ograničavaju
ekosistem.
7.) Upravljanje ekosistemima treba da bude u odgovarajućim prostornim i
vremenskim okvirima, uz promovisanje povezivanja različitih zona.
8.) Prepoznavanjem različitih uticaja koji karakteriziraju ekosistemske
procese, postavljaju se dugoročni ciljevi za upravljanje ekosistemima.
9.) Upravljanje ekosistemima mora se fokusirati na činjenicu da je promjena
neminovna.
10.) Ekosistemski pristup treba da pronalazi odgovarajući balans i integraciju
između konzervacije i biološke raznolikosti.
11.) Ekosistemski pristup treba da obuhvati sve vrste relevantnih podataka,
uključujući naučna saznanja i znanje lokalnih stanovnika, ali i inovacije i
praksu.
12.) Ekosistemski pristup treba da uključi sve relevantne sektore unutar
društvene i naučne zajednice.
U izradi Strategije zaštite prirode uzet će se u obzir i osnovna načela Zakona o

zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List FBiH 33/03):
1. Sve pravna ili fizička lica kao i druge organizacije dužne su štititi prirodu
na način da sarađuju u sprječavanju aktivnosti koje mogu ugroziti ili
oštetiti prirodu, ublažiti svaku takvu štetu, eleminisati posljedice takve
42
štete i obnoviti oštećenu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je bila prije

pojave štete.
2. Eksploatacija divljih vrsta, minerala i područja sa prirodnim ili približno
prirodnim karakteristikama može se vršiti samo do stepena na kojem se
njihova biloška raznolikost, ispravno funkcioniranje osnovnih prirodnih
sistema i procesa u tim sistemima može održavati.
3. U slučaju pojave štete ili oštećenja prirode prioritet će biti otklanjanje
takve štete ili oštećenja na izvoru.
4. Interesi očuvanja prirode bit će uzeti u obzir pri utvrđivanju strategije
ekonomskog razvoja, dokumenata prostornog uređenja i prilikom
preduzimanja mjera od nadležnih organa.
5. Zagađivači i korisnici su dužni platiti troškove, poreze, takse i dr. za
zagađivanje ili korišćenje prirode ili prirodnih resursa (ili drugih
komponenti) za izvođenje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili će
vjerovatno prozrokovati štetu po prirodu.
6. Svako korišćenje prirode i njeno opterećenje vrši se na način koji
najmanje zagađuje ili oštećuje prirodu .
7. Podizanje javne svijesti o poštovanju Zakona i drugih propisa o zaštiti
prirode se postiže putem obrazovanja i obuke javnosti.
8. Ako aktivnosti koje mogu imati značajan uticaj na prirodu ili predstavljaju
veliku opasnost ili nepopravljivu štetu, nedostatak naučne podloge neće
se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomskih mjera da bi se spriječila
šteta po prirodu.
9. Organi uprave, javnost, privredna društva i druga pravna lica dužna su
obratiti posebnu pažnju na održivi razvoj dok provode aktivnosti u
korišćenju obnovljivih i neobnovljivih izvora, u sprečavanju štete i
opasnosti po zdravlje ljudi i smanjenju štete, opasnosti i opterećenju
prirode.
Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj

će se zatim o njima provesti diskusija.
Stanje i Stručni tim će prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o tematskim cjelinama
posljedice: zaštite prirode:
-Biološke raznolikosti (flora, fauna, staništa, ekološke mreže i koridori)

-Geološke raznolikosti 6 (geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave)
-Prirodno naslijeđe (prirodna područja, nacionalni parkovi, spomenici prirode,
pejzaži, okolišno osjetljiva područja (ESA)7
Stanje i posljedice će definirat po sljedećim koracima:
Pregled biodiverziteta FBiH. Pregled sadašnjeg stanja se zasniva na rezultatima

dosadašnjih istraživanja, postojećim dokumentima, iskustvima i znanju pojedinih
eksperata. Uključuje procjene pojedinih grupa organizama, konzervacijskog
statusa, razvojnih tačaka biodiverziteta i endemnih centara, procjenu «vrućih
tačaka», postojećeg monitoringa, i sl.
Stanje biodiverziteta FBiH. Stanje biodiverziteta je usko povezano sa

pregledom, ali se radi tek nakon izvršenog pregleda biodiverziteta. Ovaj segment
je u stvari State of Environment izvještaj, koji se zasniva na DPSIR matrici, koji su
već definisani u ovom dokumentu.
Razvijanje indikatora za dublje proučavanje biodiverziteta, koji su rezultat

utvrđenog stanja biodiverziteta FBiH. Indikatori koji su definisani u početku su
6
Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke,
hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža. Geološka raznolikost je raznolikost
geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla.
7
Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim,
prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima.
43
generalni, dok će se detaljni indikatori razviti nakon utvrđenog stanja

biodiverziteta i omogućiti dublje praćenje biodiverziteta u FBIH.
Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima

bioraznolikosti
Ciljevi i Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni slijedeći ciljevi i korektivne
mjere: mjere sa definiranim odgovornostima i mogućim izvorima finansiranja. Ciljevi i
mjere će slijediti smjernice date Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List
FBiH 33/03) na način da sadrže sljedeće:
- opće zahtjeve kao i resorne i međuresorne zadatke za zaštitu i očuvanje
prirodnih područja, pejzaža i drugih vrijednosti (vrsta, staništa, minerala,
fosila);
- dugoročne i srednjoročne zadatke zaštite i očuvanja zaštićenih vrsta, minerala
i područja i određivanje novih zaštićenih područja;
- dugoročne i srednjoročne zadatke za uspostavljanje i održavanja ekološke
mreže i ekoloških (zelenih) koridora;
- dugoročne i srednjoročne zadatke održavanja okolinski osjetljivih područja
(ESA) i sistema;
- dugoročne i srednjoročne zadatke revitalizacije oštećenih područja;
- sistem uvjeta i principa najvažnijih mjera iz tač. od 1. do 6.ovog stava;
- dugoročne i srednjoročne programe za istraživanja, razvoj, obrazovne i
demonstrativne zadatke i popularizaciju zaštite i očuvanja prirode;
- planirane izvore finansiranja;
- principe za uspostavljanje i funkcioniranje sistema za posmatranje, prikupljanje
podataka, registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, minerala i područja sa
prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama.
Baš kao i načela, ciljevi su također preuzeti i iz Konvencije o biodiverzitetu, te

spadaju pod «cilj biodiverziteta 2010». Ovaj cilj glasi:
strane potpisnice se obavezuju da će do 2010 postići značajno smanjenje trenda

gubitka biodiverziteta na globalnom, regionalnom i državnom nivou kao jedan od
doprinosa smanjenju siromaštva, te u cilju koristi cjelokupnog života na zemlji.
Preneseno u FBiH, može se reći da Strategija zaštite prirode ima za cilj

identifikaciju sredstava i ekološki prihvatljivih mjera za dugoročno očuvanje
biodiverziteta FBiH na postojećem nivou i njegovo stavljanje u funkciju razvoja
lokalne zajednice, a na principima održivosti, etičnosti i trajne koegzistencije.
44
8.2 Strategija za otpad
Federalna strategija upravljanja otpadom
Načela i Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima

smjernice: održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu
zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH
integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz
ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom
zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog
zakonodavstva, analizirat će se sljedeće:
- Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, koji rezimira ključna načela i smjernice

proistekle iz EU direktiva na osnovu kojih je Zakon izrađen
- Pojedinačnim primjenjivim EU direktivama o upravljanju otpadom, a naročito

Direktivom 2006/12/EC o otpadu, koja je zamijenila u određenim
aspektima višestruko korigiranu 75/442/EEC
Direktivom 91/689EEC o opasnom otpadu
Direktivom 99/31/EC o deponijima otpada
Direktivom 2000/76/EC o spaljivanju otpada
Direktivom 94/62/EC o ambalažnom otpadu
Direktivom 2002/96/EC o električnom i elektronskom otpadu
Direktivom 75/439/EEC o zbrinjavanju otpadnih ulja
Direktivom 94/55/EC drumskom transportu opasnih supstanci
- Bazelskom konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovog zbrinjavanja
Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj

će se zatim o njima provesti diskusija.
Stanje i Radna grupa prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o količinama i načinu
posljedice: postupanja sa:
- industrijskim otpadom
- komunalnim otpadom
- medicinskim otpadom
- otpadom iz poljoprivrede i šumarstva
Ova aktivnost će biti zasnovana na analizi već raspoloživih informacija za ove

kategorije otpada, što će biti praćeno prikupljanjem dodatnih podataka za
slučajeve gdje su dostupni podaci nezadovoljavajućeg kvaliteta. Dodatni podaci
će biti prikupljani prvenstveno distribucijom posebno koncipiranih upitnika ključnim
subjektima za dotičnu kategoriju otpada, kao i dodatnim konsultacijama sa ovim
subjektima. Svi podaci dobiveni na ovaj način će od strane Radne grupe biti
sortirani i analizirani u kontekstu slijedećih Indikatora:
• EEA CSI 016 – Stvaranje (generiranje) komunalnog otpada

• EEA CSI 017 – Stvaranje i reciklaža ambalažnog otpada
• Ukupno stvaranje otpada
• Stvaranje i zbrinjavanje industrijskog otpada
• Stvaranje i zbrinjavanje medicinskog otpada
• Stvaranje i zbrinjavanje otpada u poljoprivredi i šumarstvu
• Stvaranje i zbrinjavanje opasnog otpada
Na osnovu provedenih analiza će zatim biti okarakterizirano stanje u sektoru

upravljanja otpadom, te rezultirajuće stanje okoliša (S) i okolišni utjecaji odnosno
«impacts« (I). Naime, navedeni indikatori za DPSIR metodologiju predstavljaju P
45
Federalna strategija upravljanja otpadom
indikatore, koje uzrokuju različiti uzroci, odnosno D- driving forces. Zadaća tima
je razvrstati stanje prema oblastima o kojima će se izvještavati u «Stanju okoliša»,
odnosno njezinim poglavljima: «Hidrosfera»; Biosfera»; «Pedosfera» i
«Atmosfera».
Ciljevi i Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni sljedeći ciljevi i korektivne
mjere: mjere: :
Koncept upravljanja otpadom (prevencija, odvajanje, prikupljanje, transport,
konačni tretman) za sve kategorije otpada
• Ciljevi i mjere u pogledu smanjenja stvaranja pojedinih kategorija otpada
• Ciljevi i mjere u pogledu konačnog tretmana i zbrinjavanja svih kategorija
otpada
• Ciljevi i mjere za unaprjeđenje planiranja u ovoj oblasti
• Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja odgovornosti proizvođača i vlasnika
otpada
• Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja berze otpada
• Ciljevi i mjere u pogledu informiranja, edukacije i podizanja javne svijesti
• Ciljevi i mjere u pogledu razvoja pravnih i ekonomskih instrumenata
(sankcije, naknade poticaji, i sl.)
Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u
međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka
izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera.
Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te
izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6.
46
8.3 Strategija za zaštitu zraka
Federalna strategija zaštite zraka
Načela i Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima

smjernice: održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu
zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH
integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz
ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom
zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog
zakonodavstva, analizirat će se sljedeće:
Konvencije
• LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola
• Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom
• Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota
Direktive
• Direktiva Vijeća 99/30/EC koja se odnosi na granične vrijednosti u zraku
za sumporni dioksid, NOx i NO2, čvrste čestice i olovo. OJ, L1643/41,
29/6/1999.
• Direktiva 2000/69/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na
granične vrijednosti u vazduhu benzena i ugljičnog monoksida. OJ,
L313/12, 13/12/2000.
ozon u zraku. OJ, L67/14, 9/3/2002.
arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u zraku.
• Direktiva Vijeća 96/62/EC koja se odnosi na procjenu i upravljanje
kvalitetom zraka. OJ, L296/55, 21/11/1996.
• Odluka Vijeća od 27. januara 1997. uspostavlja međusobnu razmjenu
informacija i baza podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje
kvalitete zraka unutar država članica Evropske Unije (97/101/EC).
• Odluka Komisije od 17. oktobra 2001., koja nadopunjava anekse Odluke
Vijeća 97/101/EC, uspostavlja međusobnu razmjenu informacija i baza
podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje kvaliteti zraka
unutar država članica Evropske Unije (2001/752/EC).
Načela i smjernice će se pripremiti za prvu radionicu gdje će se prezentirati i

raspravljati o njima.
Stanje i Radne grupa će do 20.06.07. prema DPSIR metodologiji pripremiti sljedeće:
posljedice:
• Kvalitet zraka: Situacija i trendovi u skladu sa CSI Indikatorima
• Emisije u zrak: Mogućnosti udovoljavanja graničnim vrijednostima
emisija; Obaveze prema direktivama i konvencijama
• Monitoring: stanje trenutne mreže mjernih stanica na području FBiH,
analiza koja ukazuje na nedostatke koji predstavljaju problem za
izračunavanje indikatora. Ova radna grupa će razmotriti i direktive koje
određuju minimalne uvjete koje zemlje članice moraju ispunjavati da bi
vršile monitoring, a to znači da moraju ispunjavati nekoliko kriterija
lokacije koji su bitni jer neispunjenje istih može ugroziti kvalitetu mjerenja.
Indikatori koji će se uzeti u razmatranje su sljedeći:

• Zagađivanje zraka i oštećenje ozonskog omotača
• EEA CSI 001 - Analiza emisija spojeva uzročnika nastanka kiselina u
atmosferi (acidificirajuće supstance).
• EEA CSI 002 - Analiza emisija ozonskih prekursora
47
Federalna strategija zaštite zraka
• EEA CSI 003 - Analiza emisija primarnih čvrstih čestica i sekundarnih

prekursora čvrstih čestica
• EEA CSI 004 - Analiza nivoa prekoračenja graničnih vrijednosti
parametara kvalitete zraka u urbanim područjima
• EEA CSI 005 - Analiza izloženosti ekosistema acidifikaciji atmosfere,
eutrofikaciji i ozonu
• EEA CSI 006 - Analiza proizvodnje i potrošnje spojeva uzročnika
pražnjenja ozonskog omotača
• Klimatske promjene
• EA CSI 010 – Emisija stakleničkih gasova i ponor
• EEA CSI 011 – Projekcije emisije i ponora stakleničkih gasova
• EEA CSI 012 – Globalna i Evropska temperatura
• EEA CSI 013 – Atmosferske koncentracije stakleničkih gasova
• Energija
• EEA CSI 027 - Finalna potrošnja energije po sektorima
• EEA CSI 031 - Električna energija iz obnovljivih izvora
• EEA CSI 030 - potrošnja obnovljive energije
• EEA CSI 029 - Ukupna potrošnja goriva po vrstama
• EEA CSI 028 - Ukupna energijska intenzivnost
Za svaki od indikatora koji nije moguće izračunati identificirat će se razlozi, kao i

prijedlog sistema za prikupljanje potrebnih informacija.
Ciljevi i Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica potrebno je utvrditi ciljeve i korektivne
mjere: mjere. Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u
međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka
izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera.
Pri definiranju ciljeva i mjera uzeće se u obzir:

- LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola
- Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom
- Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota
- Direktive EU koje se odnose na ograničenje emisije; reguliranje kvaliteta
zraka; primjena međunarodnih sporazuma,
U skladu sa direktivama predložit će se mreže stanica za monitoring zraka po

nivoima i ciljevima praćenja; definirati polutanati koji će se pratiti, te
utvrditi dinamiku praćenja (kontinuirano, povremeno, indikativno)
Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te

izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6.
48
PRILOZI
Prilog 1: Popis zainteresiranih strana
GRUPA 1: DRŽAVNA I ENTITETSKE VLADE

Nadležna ministarstva
Br. Ime i prezime Naziv institucije Mjesto Tel/fax
Reuf Hadžibegić Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova Sarajevo 033 552 365
Senad Oprašić 033 211 852
Osman Topčagić Direkcija za evropske integracije Sarajevo 033 220 157
033 221 993
Suada Ćatović Vlada Brčko Distrikta Brčko 049 218 247
Odjel za javne poslove 049 218 177
Mehmed Cero Federalno ministarstvo turizma i okoliša Sarajevo 033 215 529
Pomoćnik ministra u sektoru okoliša 033 445 034
Ministar Dr.Ferid Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo 033 473 124
Otajagić 663 548
Muris Hadžić
Mahira Filipović –Đikić Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo 033 663 699
Pomoćnik ministra za upotrebu zemljišta na federalnom nivou
Hazima Hadžović Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo 033 663 659
Čomor Aziz Sektor vodoprivrede 033 205 620
Predstavnik Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo 033 663 659
Sektor poljoprivrede 033 205 620
Ministar Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Sarajevo 033 663 779
Ministar Federalno ministarstvo zdravstva Sarajevo 033 664 245
Zlatko Vučina Federalni zavod za javno zdravstvo Sarajevo 033 663 941
Ministar Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Mostar 036 550 025
036 550 024
Ljubo Pravdić Federalna Direkcija za ceste - JP Direkcija cesta Sarajevo 033 250 399
50
033 250 400

Enes Sarač Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701
Esena Kupusović 033 276 710
Faruk Alajbegović Federalna uprava za inspekcijske poslove / okolišni inspektor Sarajevo 033 216 544
Azra Gackić 033 563 361
Nada Galić Federalna uprava za inspekcijske poslove / vodoprivredni Sarajevo 033 216 544
inspektor 033 563 361
Međuentitetski koordinacioni odbori
1. Mehmed Cero Federalno ministarstvo turizma i okoliša Sarajevo 033 215 529
Pomoćnik ministra u sektoru okoliša
2. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša Sarajevo 033 445 146
Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole
3. Martin Tajs Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701
4. Hazima Hadžović Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo 033 663 659
Pomoćnik ministra u oblasti voda 033 205 620
5. Zdravko Begović Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka 051 316 174
RS
6. Radmila Kostić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka 051 346 110
RS
7. Boro Mandić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka 051 316 161
RS 051 348 611
8. Mihajlo Stevanović Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bijeljina 055 201 783
055 331 634
Savjetodavno vijeće za okoliš FBiH
51
1. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša Sarajevo 033 445 146
Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole
2. Rijad Tikveša Eko Tim Sarajevo 033 640 447
3. Ljubomir Berberović ANUBIH Sarajevo 033 206 033
4. Dragan Šafradin Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Travnik 030 511 215
Srednjo bosanskog kantona 030 540 291
5. Denis Zvizdić Kanton Sarajevo Sarajevo 033 562 000
5. Sead Čizmić Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i Zenica 032 244 786
zaštitu okoline Zeničko dobojskog kantona
6. Mirzeta Čizmić Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Odžak 031 762 701
Posavskog kantona
7. Predrag Naletilić Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite Široki Brijeg 039 682 162
okoliša Zapadno hercegovačke županije
8. Muhamed Ibrahimpašić Služba prostornog uređenja i zaštitu okoliša Bihać 037 222 144
9. Zahid Arnautalić Ministarstvo prostornog uređenja i Tuzla 035 251 292

zaštitu okoliša Kantona Tuzla 035 251 293
10. Vejsil Kodžaga Ministarstvo privredu - poljprivreda Bosansko podrinjskog Goražde 038 222 070
kantona
11. Marinko Mostarac Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i Livno 034 200 472
okoliša Kantona 10
Predstavnici za Eionet – PCP
1. Cero Mehmed Federalno ministarstvo turizma i okoliša Sarajevo 033 215 529
Pomoćnik ministra u sektoru okoliša
2. Senka Barudanović PMF Sarajevo 033 649 196
52
3. Esena Kupusović Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 710
4. Martin Tajs Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701
5. Fethi Silajdžić Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756
6. Hamid Čustović Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033
Nacionalni predstavnici konvencija
1. Zdravko Begović UNFCCC - Konvencija o klimatskim promjenama Banja Luka 051 316 174
2. Mihajlo Marković Konvenciju UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim Banja Luka 065 547 707
jakim susama, posebno u Africi., 1996
3. Mehmed Cero Konvencija UN o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992 Sarajevo 033 215 529
4. Mladen Rudež Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i Sarajevo 033 445 146
njegovom odlaganju, 1989, Bazelska konvencija
5. Azra Korać Konvencija o biodiverziteu Sarajevo 033 443 336
6. Reuf Hadžibegić ICPDR - Konvencija o zaštiti rijeke Dunav/ FBiH, Sofija, 1994 Sarajevo 033 206 141
7. Tarik Kupusović Konvencija o zaštiti sredozemnog mora od zagađivanja , 1978 Sarajevo 033 207 949
Barcelonska konvencija
8. Jaroslav Vego Konvencija o zaštiti močvara, Ramsar, 1971 Sarajevo 036 324 324
Ramsarska konvencija
9. Aleksandar Knežević Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim Sarajevo 033 449 429
udaljenostima, Ženeva, 1979
53
Koncesije
1. Predsjednik Državna Komisija za koncesije Banja Luka 051 458 946
2. Predsjednik Komisija za koncesije u RS Banja Luka 051 450 292
3. Predsjednik Komisija za koncesije u Federaciji Sarajevo 033 721 740

033 645 195
54
GRUPA 2: KANTONALNE I OPŠTINSKE VLASTI
Kantonalna ministarstva, komunalne djelatnosti
Prezime i ime Naziv institucije Mjesto Tel/fax
Ministar Abid Šarić Ministarstvo privrede, poljoprivrede Kantona Sarajevo Sarajevo 033 562 226
033 562 260
Pomoćnik ministra za Ministarstvo prostornog uređenja i Sarajevo 033 562 177
sektor okoliša Zijada zaštitu okoliša Kantona Sarajevo
Krvavac
Ministar Mustafa Ministarstvo zdravlja kantona Sarajevo Sarajevo 033 562 000
Cuplov
Ministar Mihajlo Ministarstvo prometa i komunikacija KS Sarajevo 033 562 056 033 562
Krmpotić Direkcija za ceste KS 057
Jadranka Miraščić Ministarstvo prostornog uređenja i Tuzla 035 251 292

zaštitu okoliša Kantona Tuzla 035 251 293
Ševal Suljkanović Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona Tuzla 035 270 495
Tuzla 035 270 507
Muradif Šarić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Kantona Tuzla Tuzla 035 2862 466
Mustafa Burgić Ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo Tuzla 035 281 068
Ministar Ministarstvo saobraćaja Tuzla 035 270-013
Slobodan Petković Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Bihać 037 227 795
uređenja i Unsko-sanskog kantona 037 227 784
Haris Terzimehić Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bihać 037 223 265
Unsko-sanskog kantona 037 223 107
55
Osman Čehajić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog Bihać 037 226 082
kantona 037 223 107
Senad Hajrudinović Ministarstvo privrede Unsko sanskog kantona Bihać 037 227 783
Ministar Direkcija za ceste Unsko sanskog kantona Bihać 037 223 451
Hikmet Hodžić Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i Livno 034 200 472
Marinko Mostarac okoliša Kantona 10
Ministar Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Livno 034 200 364
Kantona 10
Ministar Ministarstvo zdravstva Kantona 10 Livno 034 352 914
Ministar Ministarstvo gospodarstva Kantona 10 Livno 034 200 901

034 200 904
Vladimir Nedimović Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i Goražde 038 224 257
zaštitu okoliša - Bosansko podrinjskog kantona 038 240 400
Ministar Ministarstvo zdravstva Bosansko podrinjskog kantona Goražde
Muhamed Hadžić 038 221212
Načelnik Ministarstvo privrede - energetika Bosansko podrinjskog Goražde 038 227 857
Ibrahim Kulin kantona
Načelnik Ministarstvo privredu - poljprivreda bosansko podrinjskog Goražde 038 228 256
Rasim Sijarčić kantona
Esad Dželilović Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Mostar 036 324 324
Ivan Buntic HNK
Samir Sunagić Ministarstvo privrede - energetika, vodoprivrede, poljoprivrede Mostar 036 552 311
HNK 036 552 807
Dušan Racić Ministarstvo zdravstva HNK Mostar 036 326 355
Direktor Uprava za ceste ZHŽ Posušje 039 662 160

039 682 164
Marjan Babić Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i okoliša Posušje 039 662 160
Zdenko Mandić ZHŽ 039 682 164
56
Boris Grizelj Ministarstvo zdravstva ZHŽ Grude 039 661 675

039 661 676
Žarko Karačić Minstar gospodarstva ZHŽ Posušje 039 682 162
039 682 160
Nermin Mandra Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoline Ze - Do Zenica 032 244 906
kantona 032 244 786
Pomočnik ministra Ministarstvo za promet i komunikacije Ze - Do kantona Zenica 032 244 906
Direkcija za ceste 032 244 786
Josip Martić Ministarstvo poljoprivrede, vododprivrede i šumarstva Zenica 032 200 460
Ze - Do kantona
Miloš Kuzmanović Ministarstvo zdravstva Ze - Do kantona Zenica 032 244 931
Mirsad Šaranović Ministarstvo za privrede Ze Do Kantona Zenica 032 404 506
Josip Vidiović Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Odžak 031 710 391
Posavskog kantona 031 762 701
Anto Petrić Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Orašje 031 714 412
Posavskog kantona 031 713 327
Blaž Župarić Ministarstvo zdravstvo Posavskog kantona Orašje 031 713 345
Tončo Bavrka Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Travnik 030 511 215
Srednjo bosanskog kantona 030 540 291
Semir Ždralović Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjo Travnik 030 511 218
bosanskog kantona 030 518 335
Boško Bariš Ministarstvo gospodarstva Srednjo bosanskog kantona Travnik 030 511 217
030 511 729
Nurudin Šatrović Ministarstvo zdravstva Srednjo bosanskog kantona Travnik 030 511 536
030 518 661
Gradonačelnica Gradska uprava Sarajeva Sarajevo 033 202 883
Semiha Borovac
Načelnik Gradska uprava Mostara Mostar 036 550 600
Načelnik Gradska uprava Tuzla Tuzla 035 252 564
57
Načelnik Gradska uprava Zenica Zenica 032 200 570
Načelnik Gradska uprava Bihać Bihać 037 227 793
Načelnik Gradska uprava Goražde Goražde 038 221 002

038 221 332
Načelnik Gradska uprava Travnik Travnik 030 511 388
Načelnik Gradska uprava Livno Livno 034 202 222
Načelnik Gradska uprava Široki Brijeg Široko Brijeg 039 706 370s
Načelnik Gradska uprava Orašje Orašje 031 712 222
Selim Babić KJKP «Rad» Sarajevo Sarajevo 033 658 038

033 654 480
Direktor Adnan Čehajić Regionalna deponija Bihać Bihać 037 228 310
Direktor Regionalna deponija Tuzla Tuzla 035 555 479

Lejla Ibrahimagić 035 550 850
Direktor Regionalna deponija Zenica Zenica 032 403 858
Zukić Emir
Direktor ALBA Zenica d.o.o. Zenica 032 442-851
032 440-611
Abdurahman Bečirović Savremena deponija Uborak Mostar 036 574 767
Mufid Kajtaz Komunalno preduzeće Mostar „KOMOS“ Mostar 036 555 100
Direktor JKP Komunalac Tuzla Tuzla 035 398 101
Direktor Komunalno preduzeće (Čistoća) Orašje 031 761 032
Direktor JKP Čistoća Cazin 037 514 273
58
Direktor JKP » 6 Mart« Goražde 038 221 126

038 221 358
Direktor JP »Komrad« Posušje 039 681 014
Direktor Komunalno preduzeće Livno 034 201 778
59
GRUPA 3: MJERODAVNE JAVNE INSTITUCIJE

Muhamed Buturović JP za “Vodno područje slivova rijeke Save” Sarajevo 033 209 993
Enes Alagić 033 209 831
Damir Mrđen JP za “Vodno područje slivova Jadranskog mora” Mostar 036 397 883
Direktor Zavod za vodoprivredu Sarajevo 033 220 955

033 664 540
Sabaheta Čutuk Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja Sarajevo 033 668 672
Nafija Šehić Mušić Privredna komora Federacije Sarajevo 033 220 956
Zvonimir Bedeljak Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160

032 242 590
Viladana Pašalić Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160
032 242 590
Predsjednik Privredna komora regije Tuzla Tuzla 035 258 260
Hasić Muhamed Udruženje za komunalnu djelatnost Tuzla 035 644 214

Esad Arnatuović 035 258 260
Miroslav Mojsilović Udruženje reciklaže FBiH pri PK FBiH Sarajevo 033 66 79 38 (PK)
033 466 401 (Trgosirovina)
Ismet Pašalić Privredna komora Unsko sanskog kantona Bihać Bihać 037 227 762
Ljilja Jušić Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada Bihać 037 227 762
Predsjednik Zvonko Privredna/Gospodarska komora ZHK/Županije Posušje 063 362 188

Landeka 039 682 246,7,8
Marinko Ramljak
Predsjednik Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada Posušje 063 362 188
ZHK/Županije 039 682 246
60
Predsjednik Perica Privredna/Gospodarska komora HNK/Županije Mostar 036 397 354

Jurković
Grupacija za otpad i reciklažu otpada HNK/Županije Mostar 036 580 591
Šefkija Okerić SERDA Sarajevo 033 652 935

033 663 923
Enes Drljevic NERDA Tuzla 035 245 630
035 274 385
Goran Grbešić REDAH Mostar 036 557 210
036 557 211
Direktor REZ Zenica 032 462 161
032 441 230
Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo Sarajevo 033 627 889
033 624 470
Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona USK Bihać 037 222 214
Direktor Zavod za javno zdravstvo Ze Do kantona Zenica 032 403 898
Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona HNK Mostar 036 551 479
Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona ZHŽ Mostar 036 342 841
Direktor Zavod za javno zdravstvo Posavske županije Odžak 031 711 906
Direktor Zavod za javno zdravstvo Bosansko podrinjski Goražde 038 220 060
kantona
Bukalo Esad Zavod za agropedologiju Sarajevo 033 268 261
Sekretar Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i Sarajevo 033 475 020

prirodnog naslijeđa Sarajevo
Šuhra Šehagić Fond za zaštitu okoliša u FBiH Sarajevo 033 667 801
61
Mevlida Operta Zemaljski Muzej Sarajevo 033 668 027

Dražen Kotrošan
62
GRUPA 4: NAUČNA ZAJEDNICA
Univerziteti, instituti
Ljubomir Berberović ANU BIH Sarajevo 033 206 033

033 206 032
Rektor prof. dr. Faruk Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 033 663 393
Čaklovica
Dekan Prof. dr .Vjekoslav Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033
Selak 033 613 024
Aleksandra Nikolić
Nedžad Karić
Amela Peljto
Dekan Prof. dr. Faruk Šumarski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 663 932
Mekić 033 611 349
Sulejman Redžić Prirodno matematički fakultet Sarajevo Sarajevo 033 649 196
Senka Barudanović 033 250 431
Sabaheta Abadžić 033 649 342
Rifat Škrijelj
Galiba Sijarić
Dubravka Šoljan
Lelo Suvad
Sadbera Borovac
Dekan prof. dr. Faruk Visoko zdravstvena škola Sarajevo Sarajevo 033 264 890
Dalagija - Begović
Dekan prof.dr. Ivo Čolak Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Mostar 036 355 001
036 355 000
Dekan Prof. dr. Mehmed Građevinski fakultet Univerziteta Dž. Bijedić u Mostar 036 570 730
Sarić Mostaru 036 570 032
63
Dekan prof.dr Fuad Fakultet za metalurgiju i metale Univerziteta u Zenici Zenica 032 406 903
Begovac
Rektor prof.dr Refik Univerzitet u Bihaću Bihać 037 222 022
Šahinović
Rektor prof.dr Džemo Univerzitet u Tuzli Tuzla 035 300 547
Tufekčić
Dekan dr. sc. Mirjana Tehnološki fakultet Tuzla Tuzla 035 255 368
Radić
Prof. dr Snježana PMF Tuzla Tuzla 035 320 566
Mičević
Dekan prof.dr Abdulah Rudarsko geološki fakultet Tuzla Tuzla 035 300 547
Bašić 033 300 500
Direktor Ešref Gačanin IPSA Institut Sarajevo 033 276 355
033 276 322
Direktor prof.dr Tarik Institut za hidrotehniku Sarajevo 033 207 949
Kupusović
Sulejman Redžić CEPRES - Institut na PMF Sarajevo 033 649 342
Prof.dr Jakov Pehar Federalni agromediteranski zavod Mostar 036 314 393
Direktor prof. dr Kemal Ekonomski Institut Sarajevo 033 275 900

Hrelja
64
GRUPA 5 : NEVLADIN
SEKTOR
Srđan Vrdoljak OUG Centar mladih Livno Livno 034 204 046
Muhamed Skopljak EKO BIH ZDK Zenica 032 402 012
Mirnes Hasanspahić Eko Tim Sarajevo 033 640 447
Meliha Šubara EKO Neretva Jablanica 036 753 656
Sanjin Džajić Zeleni-Neretva Konjic 036 728 470
Nermin Softić Eco Nova Zenica 061 400 464
Vladet Peštalić Društvo za edukaciju, ekologiju i ekonomiju -3E Tuzla 035 282 296
Edin Abadžić Fondeko Sarajevo Sarajevo 033 211 354
Sonja Karačić Izvor Mostar Mostar 036 326 953
Dražen Rosić Buna, Mostar Mostar 063 427 238
Marinko Dalmatin Lijepa naša Čapljina Čapljina 036 810 320
Adel Amidžić Tutto Completo Zenica 032 775 382
Jasmina Mujezinovic Fondacija lokalne demokratije Sarajevo 033 236 899
Stojanovic Zoran DAR- Hrvatska udruga Demokratske alternative Rame Prozor 036 770 690
Danijela Petrović Moja Neretva Jablanica 036 325 018
Zdenka Jelčić Udruga prijatelja prirode «Močvara» Čapljina Čapljina 036 806 2 14
65
Milka Markota Ekološko udruženje «Lijepa Naša Neretva» Mostar 063 317 0 80
Karić Suada Eko-društvo «ZELENI» Sarajevo 033 612 971
Obradović Zarema OAZA Mostar 036 551 479
Azahari Omer-Softic EKO-MAGLAJ Maglaj 032 600 581
Idriz Čilić Eko Jablanica Jablanica 036 753 656
Džemila Agić UG Centar za ekologiju i energiju Tuzla Tuzla 035 249 310
Vildana Alibabić SANUS – Udruženje eko sekcija USK Tuzla 035 258 270
Tim Clancy Green Visions Sarajevo 033 717 290
Slavka Sufi- Mičić Agencija BIOS trend Q Tuzla 035 260 589
Vildana Dautović Ekološki pokret Travnik 030 813 339
Majda Behrem -Stojanov Centri civilnih inicijativa Mostar 036 580553
Jasna Draganić REC Sarajevo 033 209 130
66
GRUPA 6: KOMERCIJALNI SEKTOR
Industrija

Energetska industrija
Direktor TE Tuzla Tuzla 035 305 006
Dr Fadil Nadarević 035 305 002
Direktor TE Kakanj Kakanj 032 771 111
Grneralni direktor JP Elekrtoprivreda Federacije BiH Sarajevo 033 751 000
Čosić Himzo HE na Neretvi Jablanica 036 758 168
Hodžić Hasan HE Jablanica Jablanica 036 758 410
Halilhodžić Nijaz HE Grabovica Jablanica 036 758 515
Dervišbegović Muharem HE Salakovac Jablanica 036 758 615
Malović Rešad Male hidroelektrane Jablanica 036 758 165
Ured izvršnoga direktora JP Elektroprivreda HZHB, d.d. Mostar 036 314 282
036 312 516
Direktor HE Rama Prozor 036 771 450
Direktor Sarajevogas Sarajevo 033 4451 20

Hemijska industrija
Direktor Tvornica deterdženata Dita Tuzla Tuzla 035 281 223
67
Direktor Helios Banovići Banovići 035 880 500

035 880 300
Direktor Polihem Tuzla Tuzla 035 282 572
035 280 717
Direktor Bosnalijek Sarajevo Sarajevo 033 212 920
033 664 971
Direktor Azot Unis Goražde Vitkovići Goražde 038 221 208
Direktor TDI Izocijatna hemija d.d. Tuzla Tuzla 035 282 179
Metaloprerađivačka industrija
Direktor Tvornica dalekovoda Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 543 019
Direktor Tvornica armatura Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 541 061
Direktor Aluminijum Mostar Mostar 036 375 500
Direktor Mittal Zenica Zenica 032 244 853
Direktor FEAL doo Široki Brijeg Široki Brijeg 039 704 269
Direktor BNT Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik 030 525 576
Rudarstvo
Direktor Rudnik mrkog uglja Banovići Banovići 035 875 811
035 875 166
Direktor Rudmont Živinice Živinice 035 772 596
Direktor Rudnici Kreka u Tuzli Tuzla 035 553 112
Direktor Rudnici Boksita Jajce 030 656 660
68
Direktor Rudnik mrkog uglja Zenica Zenica 032 21 000, 35

901
Direktor Rudnici ugljena Tušnica Livno 034 201 117
Ostala industrija
Direktor Fabrika cementa Lukavac Lukavac 035 553 215
Direktor Tvornica cementa Kakanj Kakanj 032 557 519
Direktor Energopetrol Sarajevo 033 664 132
Direktor Holdina Sarajevo 033 276 460
Direktor Žica Sarajevo 033 454 211
Direktor GRAS Sarajevo 033 234 954
Direktor TMD AI Gradačac 0535 822 888
Direktor Asfaltgradnja Visoko 032 735 721
Prehrambena industrija
Direktor Sarajevska pivara Sarajevo Sarajevo 033 491 100
033 446 444
Direktor Pivara Tuzla Tuzla 035 300 107
Direktor Bihaćka pivovara d.d. Bihać Bihać 037 318 506

035 311 250
Direktor Pivara Grude Grude 039 661 670
039 662 700
Direktor Vegafruit Donja Brijesnica Doboj Istok 035 727 004
Direktor Coca-Cola Sarajevo 033 284 100
Direktor Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak Sarajevo 033 469 521
Direktor Teloptic-Sinalco Sarajevo Sarajevo 033 629 580
Direktor Bosnaprodukt Gradačac Gradačac 035 817 300
69
035 817 180

Direktor Bobita d.d. - Čitluk Čitluk 036 643 120
Direktor Vinarije d.d. - Čitluk Čitluk 036 642 040
Direktor Klas Sarajevo Sarajevo 033 655 255
Direktor Sprind d.d. Sarajevo 033 453 288

033 546 787
Nevresa Hasanbegović Tvornica soli Tuzla Tuzla 035 282 407
035 282 144
Direktor Sarajevska mljekara «Milkos» Sarajevo 033 453 288
033 546 787
Direktor Mljekara Tuzla Tuzla 035 398 088
035 398 085
Direktor Inmer Gradačac Gradačac 035 818 127
Direktor Mljekara Megle Bihać Bihać 037 313 212

037 319 115
Direktor Sappit d.o.o. Posušje Posušje 039 682 156
Direktor DD ZIM Zenica Zenica 032 457 358
Direktor Vlašić Milk Karaula Turbe Turbe 030 516 697
Direktor Lura-Mljekara d.o.o. Livno Livno 034 201 295
Direktor Mesopromet Tuzla Tuzla 035 393 773
Direktor Akova Group Hadžići 033 639 911

033 639 867
Direktor Brajlović Sarajevo Sarajevo 033 628 321
033 628 320
70
Direktor Lijanovići d.d. Široki brijeg Široki brijeg 039 384 000
039 704 920
Direktor Klaonica Šahbaz Semizovac 033 202 598
Direktor Šišović Posušje Posušje 039 692 011

039 692 391
Direktor Stanić Group Industry Kreševo 030 807 080
030 807 077
Direktor Fabrika duhana Mostar Mostar 036 577 479
Direktor FDS Sarajevo Sarajevo 033 278 800

033 523 499
Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
Direktor KTK (kožarsko tekstilni kombinat) Visoko Visoko 032 738 239
032 735 440s
Direktor Proizvodnja kože Bugojno Bugojno 030 252 416
Direktor Natron Maglaj Maglaj 032 603 355
Direktor Fortuna dd Gračanica Gračanica 035 704 805
Direktor Prevent Sarajevo Visoko Visoko 032 730 600
Direktor Konjuh Živinice 035 774 114

Farme
Direktor Farme krava Butmir Sarajevo 033 621 286
Direktor Farma pilića Brovis Visoko 032 749 208

032 749 207
Direktor Koko-Džada Gračanica Gračanica 035 706 406
Ribogojilišta
71
Direktor Ribogojilište Norfish Blagaj 036 500 811

036 500 823
Direktor Riba Nertva Konjic 036 726 756
Direktor Ribogojilište Hadžići Hadžići 033 420 104
Konsultantske firme u oblasti zaštite okoliša

1 Tarik Kupusović Institut za hidrotehniku Sarajevo Sarajevo 033 207 949
2 Silajdžić Fethi Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756

033 200 075
3 Aleksandar Knežević Ceteor Sarajevo Sarajevo 033 449 429
Jasmina Čomić 033 447 722
Merima Karabegović
4 Čurin Vanja Dvokut Sarajevo Sarajevo 033 447 881
033 210 049
6 Dekan Građevinski fakultet Univerziteta u Mostaru Mostar 036 570 727
036 570 032
8 Direktor IPSA Institut Sarajevo Sarajevo 033 276 320
9 Dekan Mašinski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 055
10 Dekan Mašinski fakultet Univerzitet u Zenici Zenica 032 449 420
11 Direktor Metalurški institut «Kemal Kapetanović» u Zenici Zenica 032 247 999
72
12 Direktor Rudarski Institut u Tuzla Tuzla 035 281 073
Turizam
Direktor Turistička zajednice Federacije BiH Sarajevo 033 252 900
Direktor Turistička zajednice kantona Sarajevo Sarajevo 033 220 724
Direktor Turistička zajednice Zeničko dobojskog kantona Zenica 032 441 050
032 441 051
Direktor Kantonalno ministarstvo turizma Tuzlanske Tuzla 035 270 013
regije 035 270 014
Direktor Turistička zajednice Tuzlanskog kantona Tuzla 035 253 204
Direktor Turistička zajednice Srednjebosanskog kantona Travnik 030 511 588
Direktor Turistička zajednice Unsko sanskog kantona Bihać 037 222 777
Direktor Turistička zajednica Hercegovačko Mostar 036 580 275

neretvanskog kantona
Direktor Turistička zajednice Zapadno hercegovačke Posušje 039 831 276
županije
Direktor Turistička zajednice Bosansko podrinjskog Goražde 038 228 680

kantona
Direktor Turistička zajednice Livanjskog kantona Livno 034 274 966
73
GRUPA 7: MEĐUNARODNA ZAJEDNICA
Vesna Grković ECD BiH Sarajevo 033 254 710

033 666 037
Voditelj ureda OSCE Sarajevo 033 752 100
Voditelj ureda UNDP Sarajevo 033 563 800

033 552 330
Voditelj ureda WHO Sarajevo 033 201 815
Voditelj ureda OHR Sarajevo 033 283 500
Jasna Draganić REC BiH Sarajevo 033 209 130

033 263 050
Mirjana Karahasanović WB Sarajevo 033 251 502
033 440 108
Katica Hajrulahović SIDA /Swedish International Development Agency Sarajevo 033 276 030
033 276 060
Maria Esposito Cooperazione Italiana Sarajevo 033 258 690
208 415
208 416
Linkeš Renato GTZ Sarajevo 033 260 920
033 668 433
Rudolf Schoch Swiss Development Cooperation (SDC) Sarajevo 033 233 408
Michael Weiner Tehnički ured za koordinaciju ambasade Austrije Sarajevo 033 668 217
033 667 951
Selma Sijerčić USAID Sarajevo 033 702 300
033 611 973
74
Esad Đukanović Spanish Agency for International Cooperation Sarajevo 033 278 560
033 208 758
Meliha Kozarić EU RED Sarajevo 033 267 101
Olaf Zymelka kFW Sarajevo 033 266 610

Gabriela Huskic
Alma Mašić, SEE Ambasada Danske Sarajevo 033 665 901,
koordinator 033 665 902
Josip Polić EBRD Sarajevo 033 667 945
Giulio Moreno 033 667 950
75
Prilog 2: Zapisnik sa sastanka od 01.02.2007
PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA
Izvještaj sa sastanka
Mjesto: Prostorije Federalnog ministarstva okoliša i turizma

Datum i vrijeme: 01.02.2007. godine, 12:00 h
Prisutni:
Projektni tim za izradu strategije:

G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku
G-đa Sanda Midžić-Kurtagić, Institut za hidrotehniku
G-đa Anđa Kalem-Perić, Institut za hidrotehniku
G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil
G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil
G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil
G-đa Esma Kreso, Bosna –S Oil
G-din Aleksandar Knežević, IPSA
G-đa Jasmina Čomić, IPSA
Komisija za praćenje izrade, pregled i prihvatanje Početnog izvještaja:
G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

G-din Martin Tais, Federalni meteorološki zavod
G-din Mladen Rudež, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
G-đa Kasema Ćatović, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
G-din Viktor Simončić, neovisni ekspert za okolišne strategije
G-đa Sanela Popović, stručno lice Komisije
Službenici Ministarstva okoliša i turizma uključeni u „Progress Monitoring“ projekat:
G-đa Maja Bevanda-Taubman

G-đa Mirna Hasanbegović
G-đa Almira Kapetanović
G-đa Azra Bašić
Dnevni red:
1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja

2. Mogućnost i način suradnje između službenika Federalnog ministarstva okoliša i
turizma koji rade na izradi izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative
Evropske unije u propisima Federacije BiH i eksperata iz tima za izradu Federalne
strategije zaštite okoliša
76
1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja
U prvom dijelu sastanka razmotreni su trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja za

Projekt izrade Federalne strategije zaštite okoliša. G-đa Sanda Midžić-Kurtagić
prezentirala je aktivnosti koje su do sada provedene na projektu a odnose se na
mobilizaciju projektnog tima, uspostavu kancelarije projekta, imenovanje i uspostavu
radnih grupa, uspostavu uprave projekta i zasnivanje vlasništva nad projektom, te
aktivnosti na analizi i identifikaciji partnera na projektu, izradi plana za komunikaciju i
uključivanje javnosti i izradi prijedloga sadržaja programa obuke.
2. Saradnja između službenika Federalnog ministarstva i projektnog tima za izradu

Strategije
Kako je i predviđeno, u drugom dijelu sastanka diskutovano je o mogućnostima i načinu

saradnje između službenika Federalnog ministarstva koji rade na „Progress Monitoring“
projektu čiji je krajnji cilj izrada izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative
Evropske unije u propisima Federacije BiH, a za sljedeće oblasti: horizontalna legislativa,
upravljanje otpadom, zaštita prirode i kontrola industrijskog zagađivanja. U tom smislu
dogovoreno je da će svi eksperti projetknog tima zaduženi za pojedine oblasti pomoći
zaposlenima u Ministarstvu kako bi gore navedeni izvještaj na vrijeme bio izrađen.
G-din Cero je zamolio g-đu Anđu Kalem-Perić da pomogne Maji Bevanda i Mirni
Hasanbegović vezano za horizontalne direktive i direktive iz oblasti industrijskog
zagađenja. Što se tiče zraka, otpada i prirode, dogovoreno je da relevantni eksperti tima
za izradu strategije daju svoj doprinos za odgovarajuće direktive. G-din Kupusović je kao
Kooridnator izrade Federalne strategije obećao da će organizirati sastanak za članovima
vodećeg tima gdje će pokušati iznaći odgovarajuće rješenje kako bi službenici
Ministarstva dobili adekvatnu pomoć.
Potrebno je napomenuti da je već na predmetnom sastanku g-đa Anđa Kalem-Perić

dogovorila sastanak sa svim članovima Ministarstva koji su uključeni u „Progress
Monitoring“ projekat za 02.02.2007. godine.
77
Prilog 3: Zapisnik sa sastanka od 19.02.2007
PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA
Bilješka sa sastanka
Mjesto: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Datum i vrijeme: 19.02.2007. godine, 12:00 – 13:45 h
Prisutni:
G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku
G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil
G-đa Senka Barudanović, koordinator za izradu Državne strategija za biodiverzitet
G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma
G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil
G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil
G-đa Nermina Tipura-Dervišić, Institut za hidrotehniku
G-din Cero je otvorio sastanak, prilikom čega je govorio o vezi između Državne strategije
za biodiverzitet koja je trenutno u izradi, i Federalne strategije zaštite okoliša. Naglasio je
da nema potrebe ponovo istraživati nešto što je već istraženo, te u tom smislu Državna
strategija za biodiverzitet može biti od velike koristi. Također je istaknuo vezu između
prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koji je sada također u izradi, odnosno
da je vrlo bitno da Prostorni plan i predmetna Strategija budu usklađeni, te da Prostorni
plan ne može biti izrađen bez strategije za okoliš.
G-din Fethi Silajdžić se složio sa g-dinom Cerom po pitanju veze između Federalne
strategije zaštite okoliša i prostornog plana, i osim toga je naglasio da Strategija treba da
predloži mjere i aktivnosti za postizanje vizije, a kroz interdisciplinarnu analizu i
uključivanje što većeg broja zainteresiranih strana. Naglasio je da Strategija treba da
identificira probleme i opiše stanje okoliša, a na osnovu postojećih podataka iz NEAP-a i
drugih relevantnih dokumenata. Istakao je da Strategija treba biti koncizna i eksplicitna,
odnosno u njoj treba primijeniti naučni prstup gdje će sve biti prezentirano na što je
moguće jasniji način.
Na pitanje koje se odnosi na vezu između Državne strategije za biodiverzitet i Federalne

strategije zaštite okoliša – komponenta priroda, g-đa Senka Barudanović je naglasila da
Državna strategija daje jedan globalni pregled, dok Federalna strategija treba biti
konkretna i puno detaljnija od državne. Federalna strategija treba dati konkretne mjere i
mehanizme za svaki prostor, te identificirati tipove staništa na području Federacije Bosne i
Hercegovine, a na osnovu rada eksperata. Međutim, ona je također naglasila da su
globalni podaci iz Državne strategije iskoristivi, te da će ovaj dokument biti dat na
raspolaganje projektu čim bude završen.
G-din Fethi Silajdžić je naglasio problem nepostojanja podataka relevantnih za izradu

strategije, te se stoga dolazi do pitanja koliko detaljno treba ići sa istraživanjima imajući u
vidu vrijeme i resurse kojima se raspolaže. G-din Redžić se složio sa konstatacijom da
nema dovoljno relevantnih podataka jer naprimjer kada je riječ o prirodi Bosna i
Hercegovina je u jako teškoj situaciji jer nema čak ni kartu vegetacije. On je također
78
naglasio da ono što Strategija treba da uradi jeste da napravi inventuru – faune itd., da
opis stanja ekosistema, te također da procjenu „kapaciteta prihvata“ tih ekosistema. Sve
dosadašnje procjene rađene su samo za teritorij BiH. Osim toga je naglasio i problem
nepostojanja adekvatnog kadra.
G-din Kupusović je dao zaključak da je potrebno naći mjeru između DPSIR analize,
postojećih podataka i naučne procjene. G-din Cero ovu konstataciju potkrepljuje
činjenicom da je u samoj ponudi rečeno da će se Strategija oslanjati na postojeće
podatke. Tamo gdje nema podataka dat će se određena procjena sa određenim
intervalom povjerenja.
Na samom kraju sastanka rečeno je da će Početni izvještaj, koji je trenutno u fazi

finaliziranja, dati tačnu metodologiju (DPSIR analiza, indikatori) po kojoj će se raditi i
predložiti radne grupe, na koji klijent treba dati svoje primjedbe u skladu sa kojima će ovaj
izvještaj biti prepravljen i/ili dopunjen, te nakon toga prezentiran i usvojen.
Zaključci:
1. Vrlo je važno povezati Strategiju sa Prostornim planom Federacije BiH koji je

trenutno u izradi.
2. Podaci iz Državne strategije o biodiverzitetu su iskoristivi, međutim Federalna
strategija – komponenta priroda, se odnosi na prostor federacije, te stoga treba
identificirati tipove staništa za na prostorima Federacije.
3. Tamo gdje nema dovoljan broj konkretnih podataka, dat će se procjena sa
određenim intervalom povjerenja.
Sarajevo, 20.02.2007. godine
79
Prilog 4: Dinamički plan implementacije projekta
80

Strategija Zastite Okolisa FBiH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Zastite Okolisa FBiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRATEGIJA

Popis slika u tekstu:

Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje 14

Popis tabela u tekstu:

Tabela 1: Tabela stanja i posljedica ..................................................................................27

U skladu sa Javnim pozivom za pred-kvalificiranje objavljenom u Službenom glasniku BiH

Na osnovu Aneksa I (Projektnog zadatka) gore navedenog Ugovora, Konsultant je dužan

2 Napredak na izradi Strategije

U početnoj fazi projekta, a u skladu sa projektnim zadatkom, potrebno je bilo razraditi

U toku ove faze, realizirane su sljedeće aktivnosti:

1. Uspostavljanje uprave projekta

Održani su radno–konzultativni sastanci direktora poduzeća koji čine konzorcij, te

2. Mobilizacija projektnog tima

Održani su uvodni radni sastanci sa članovima projektnih timova sa ciljem definiranja

3. Uspostava ureda projekta

Imenovana sekretarica projekta i uspostavljena kancelarija projekta.

• Sekretarica: Gđa. Nermina Tipura

4. Odabir članova radnih grupa

Tim za osiguranje kvaliteta, u suradnji sa stručnjacima za izradu pojedinih strategija, dao

5. Identifikacija zainteresiranih strana

Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti je izradio liste zainteresiranih strana, te ih

GRUPA 1: Državna i entitetske vlade

GRUPA 2: Kantonalne i općinske vlasti

GRUPA 3: Mjerodavne javne institucije

GRUPA 6: Komercijalni sektor

Lista zainteresiranih strana dana je kao Prilog 1. ovog izvještaja

6. Izrada plana za komunikaciju sa i za uključivanje javnosti i obavještavanje javnosti

Na dan potpisivanja ugovora, upriličena je konferencija za štampu u organizaciji FMOIT, u

7. Izrada početnog izvještaja koji uključuje razradu metodologije

• Definirati metodologiju izrade Federalne strategije zaštite okoliša;

• Definirati načine povezivanja Federalne strategije zaštite okoliša i drugih

Tim za osiguranje kvaliteta razradio je metodologiju u skladu sa zahtjevima. Metodologija

Definiranjem svih nabrojanih elemenata postignuto je sljedeće:

• motivirana organizacija za realizaciju projekta;

U sklopu rada na izradi početnog izvještaja održani su sastanci sa Komisijom za

U skladu sa zaključcima sa sastanka održanog 01.02. član projektnog tima za izradu

• G-đa Maja Bevanda-Taubman

Predmet sastanka, održanog 02.02.2077 bilo je popunjavanje ToC-ova (Tables of

G-đa Kalem-Perić je također uspostavila komunikaciju sa g-đom Mirnom Hasanbegović,

G-đa Jasmina Čomić je 01.02.2007. dostavila elektronski dokumentaciju koja se odnosi

3 Organizaciona struktura projekta

3.1 Savjetodavno upravljanje i međuentitetska koordinacija

U skladu sa zakonskim propisima nadležnost za ovu grupu poslova podijeljena je između

• Savjetodavno vijeće za okoliš; i

Savjetodavno vijeće ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga 13 predstavnika

Međuentitetski odbor za okoliš bavi se pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevaju

U skladu sa zakonom, nadležni ministar će Strategiju dostaviti Međuentitetskom odboru

Predlaže se da se oba tijela konsultiraju u svima fazama projekta koje podrazumijevaju

3.2 Nadzor nad implementacijom projekta

Ministarstvo za okoliš i turizam vrši nadzor nad implementacijom projekta putem

Pored toga Ministarstvo će:

• Zatražiti imenovanje predstavnika ključnih zainteresiranih strana u Međusektorski

3.3 Koordinacija timova i izrade Strategija

Članovi vodećeg tima su:

3.4 Osiguranje kvaliteta

Vodećem timu podršku u financijsko tehničkom izvještavanju i organizaciji aktivnosti, daje

Tim za osiguranje kvaliteta će Ministarstvu predložiti format službenog memoranduma

Tim za osiguranje kvaliteta čine:

Sanda Midžić Kurtagić (HEIS)

3.5 Podrška projektu

Obaveza sekretara projekta je da vodi projektni ured, priprema i šalje korespodencijski

Financijsko upravljanje projektom, podrazumijeva planiranje financija potrebno za

Nermina Tipura Sekretar projekta (HEIS)

3.6 Stručni rad na projektu

Međusektorski koordinacioni odbor; i

Metodologija na izradi strategije (Određivanje vizije, DPSIR i indikatori);

Stanje fizičkog okoliša (stanje vode, zraka, prirode i sl)