Professional Documents
Culture Documents
Dragana uki
Duan Vasiljevi
Naslov:
Vodi kroz dozvole za izgradnju:
Od ideje do upotrebe objekta
Autori:
mr Dragana uki, dipl. in. gra.
mr Duan Vasiljevi, dipl. politik.
Izdava:
Predstavnitvo Cardno Emerging Markets USA Ltd, Francuska 6, 11000 Beograd
Za izdavaa:
Joe Lowther, direktor Predstavnitva Cardno Emerging Markets USA Ltd, koje sprovodi
USAID Projekat za bolje uslove poslovanja
tampa:
Asterix i Obelix
Tira:
500 primeraka
ISBN: 978-86-919327-1-8
Izrada ovog vodia omoguena je uz pomo amerikog naroda preko Amerike agencije
za meunarodni razvoj (USAID). Autor je u potpunosti odgovoran za sadraj vodia, koji ne
mora nuno odraavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.
Ovaj vodi je informativnog karaktera i uzima u obzir stanje propisa od 1. januara 2016. go-
dine. Korienje vodia ne oslobaa obaveze poznavanja propisa i postupanja u skladu sa
njima, i u tom smislu izdava i autori ne mogu snositi odgovornost za tetu koja bi mogla
nastati njegovim korienjem.
Pripremu Vodia podrala je Stalna konferencija gradova i optina - Savez gradova i opti-
na Srbije (SKGO) kroz projekat Institucionalna podrka SKGO - druga faza, koji sprovodi
SKGO, a finansira vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC).
PREDGOVOR
Potovani investitori, kolege u lokalnim samo- Izmene Zakona o planiranju i izgradnji su u jav-
upravama, teritorijalnoj autonomiji, dravnim nosti iroko prepoznate kao mehanizam da se
organima i javnim preduzeima, ubrza izdavanje graevinskih dozvola da bi se
Pred vama je Vodi koji treba da olaka izdava- unapredio investicioni ambijent u Srbiji.
nje dozvola za izgradnju. Namenjen je uesnici- Smatramo da novi zakon obezbeuje brojne
ma ovog procesa sa obe strane altera, altera pretpostavke da do toga i doe, ali i mnogo vie
koga elektronskim sistemom izdavanja dozvola od toga. On je usmeren na jaanje pravne si-
za izgradnju ukidamo kao omraeni simbol od- gurnosti, borbu protiv korupcije kroz ogroman
nosa izmeu graana i uprave. naglasak na transparentnosti, smanjenje pa-
Ovaj Vodi pripremio je veliki broj kolega koji su bili ra-fiskalnog optereenja investitora, ukidanje
ukljueni u sve faze pripreme reforme propisa u diskrecionog postupanja dravnih organa... Na
ovoj oblasti. Reforma je zapoeta izmenom Zako- kraju, ovaj zakon e najverovatnije biti zapam-
na o planiranju i izgradnji u decembru 2014. godine en po tome to je uveo objedinjenu procedu-
i nastavljena izmenama i donoenjem novih sek- ru u izdavanje graevinskih dozvola i predvideo
torskih zakona, podzakonskih akata i uputstava elektronsko izdavanje graevinskih dozvola.
koji su nastavili da intenzivno prate iskustva u pri- Izdavanje ovog Vodia je, uz podrku funkcioni-
meni reforme. Ovim Vodiem, oni su svoje znanje sanju Call Centra, pripremu podzakonskih akata
velikoduno stavili na raspolaganje svima koji ele itd. deo doprinosa USAID BEP-a naporima dra-
da postupaju efikasno, a u skladu sa propisima. ve i privrede da se obezbedi optimalno sprovo-
Samo znajte, ovaj Vodi ne moe biti zamena za enje reforme izdavanje graevinskih dozvola.
itanje i poznavanje propisa, naroito profesio- Znaemo da smo svi zajedno uspeli ako rezultat
nalnim uesnicima u procesima izgradnje. Ali i ovih napora bude vie kranova, gradilita i rad-
Vodi svakako moe znatno olakati snalaenje nika na njima u gradovima i optinama Srbije.
u primeni propisa kako profesionalcima, tako i
onima koji u ivotu podnesu samo jedan zahtev
za graevinsku dozvolu.
Svim gradovima trebaju nove investicije, inve-
stitorima treba jo bolja, bra i organizovanija
administracija u lokalnim samoupravama. Sve
to dovodi do novih radnih mesta, veih plata i bo-
lje budunosti za sve nae graane. To je i svrha
ovog Vodia.
5
ZAHVALNICA
Ovaj Vodi posveujemo svima koji su prethodnih godina, voljno ili nevoljno, akumu-
lirali mnogo iskustva u vezi sa dozvolama za izgradnju i, sa koje god strane altera se
nalazili, uinili napor da deo tog iskustva podele sa nama, bilo kroz pisane priloge, ili
komentarima na seminarima.
Zahvalnost za korisne komentare dugujemo i oru Vukotiu, oru Miliu, Jeleni Je-
ki, Duanki Janjui, Jeleni Bojovi, Klari Danilovi i Milanu uriu.
Autori
SADRAJ
7
IXD Izvoenje radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
IXE Struni nadzor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
X Zavrni koraci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
XA Prikljuenje objekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
XB Projekat izvedenog objekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
XC Tehniki pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
XD Kruna vaih napora: upotrebna dozvola i upis prava svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
XI Prilozi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
XIA Spisak relevantnih propisa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
XiB Vreme je novac: pregled rokova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
XiC Kada nema drugog leka: pravni lekovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
XID Korisni izvori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
8
SPISAK SKRAENICA KOJE SE KORISTE
U VODIU KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU
9
I UVOD
I UVOD
Udeo graevinske industrije u bruto domaem proizvodu u Srbiji je u 2014. godini bio za treinu ma-
nji u odnosu na zemlje lanice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Broj graevinskih
dozvola izdatih u 2014. godini je bio za 27% ispod nivoa iz 2008, i za samo 2% vei nego u 2013. godini.
Istraivanje USAID projekta za bolje uslove poslovanja iz 2014. godine pokazuje da bi se oko polovine
privrednika lake odluili na proirivanje svojih delatnosti, odnosno nova zapoljavanja, ako bi bilo lake
doi do graevinske dozvole. Ovi podaci su dobrim delom bili rezultat nefunkcionalnosti sistema izdava-
nja graevinskih dozvola i srodnih administrativnih akata.
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji donose brojne novine kojima se otvara mogunost za unapree-
nje naeg poslovnog okruenja, ali koje su u isto vreme i izazov za one koji taj zakon primenjuju.
11
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
ta su ciljevi reforme?
Poveanje konkurentnosti i olakavanje investicija uz obezbeenje pogodnog poslovnog ambijen-
ta u graevinarstvu;
Usklaivanje sa savremenim meunarodnim standardima i praksom, sa aspekta efikasne reali-
zacije graevinskih projekata i primene profesionalnih i etikih standarda;
Obezbeenje mehanizma transparentnosti kroz jasno i nedvosmisleno utvrivanje procedura, od-
nosno kroz postupak objedinjene procedure;
Skraenje vremena i smanjenje trokova izdavanja upravnih akata;
Omoguavanje primene FIDIC i drugih savremenih modela ugovaranja u oblasti izgradnje objeka-
ta;
Uvoenje elektronske uprave u oblasti izgradnje objekata;
Redefinisanje procesa protoka informacija, od dobijanja poetnih uslova za projektovanje, preko
izrade projekata, ishodovanja graevinskih dozvola do dobijanja upotrebne dozvole;
Precizna klasifikacija objekata radi prilagoavanja obima kontrole stepenu rizika koji ti objekti
nose;
Jasna raspodela odgovornosti izmeu administracije i profesija;
Uvoenje obaveze osiguranja od profesionalne odgovornosti radi potenciranja odgovornosti svih
uesnika u procesu izgradnje.
12
I UVOD
1. Zakon sa misijom
Misija novog Zakona o planiranju i izgradnji (u da-
ljem tekstu: ZPI) je da se u odnosu izmeu graani-
na (u ovom sluaju investitora) i javne uprave uspo-
stavi jedan novi princip: da dokaze koji su u posedu
jednog dravnog organa, u postupcima koji se vode
pred drugim organom, ne pribavlja graanin, ve da
se dokumenti razmenjuju izmeu samih organa, po
slubenoj dunosti. Ovaj koncept se u meunarod-
noj praksi naziva jedinstvenim alterom, a nai pro-
pisi ga nazivaju objedinjenom procedurom. U ovom
konceptu, podnosioci zahteva nisu kuriri za javni
sektor.
Sledea, ne manja revolucija, je sprovedena 1. januara 2016. godine, od kada se celokupna razmena do-
kumenata izmeu podnosilaca zahteva i javne uprave, kao i unutar javne uprave, vri iskljuivo elektron-
skim putem. Ovaj sistem je zasnovan na modelu koji je razvijen u Singapuru, koji ima vrhunski pristup
e-Upravi, a potvren je i u praksi Makedonije. Zahvaljujui sistemu elektronskih graevinskih dozvola,
Makedonija ima jedan od najboljih rezultata u irem regionu u ovoj kategoriji na Doing Business listi
Svetske banke.
13
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
3. Predvidljivost i transparentnost
Umesto da investitor neke bitne uslove za svoj projekat sazna tek nakon izdavanja graevinske dozvole
(kao to su uslovi i trokovi prikljuenja na mreu za snabdevanje elektrinom energijom), izmenama
ZPI je predvieno da sve informacije i uslovi koji su investitoru potrebni da bi sagradio objekat budu sa-
drani u lokacijskim uslovima.
Dalje, svi dokumenti koji se generiu u ovim procesima uslovi imalaca javnih ovlaenja, lokacijski
uslovi, graevinske i upotrebne dozvole itd. moraju biti objavljeni na sajtu organa koji ih donosi i na taj
nain se uiniti dostupnima. To omoguava da svako zainteresovano lice uporedi sadraj tih dokume-
nata, ime se podstie jednako postupanje organa uprave u istim ili slinim situacijama. Ovo je i mera
sa velikim anti-korupcijskim potencijalom. Pored toga, obaveza objavljivanja svih ovih dokumenata e
omoguiti pravovremeno obavetavanje svih zainteresovanih strana o objektima ije se graenje plani-
ra, to e unaprediti i zatitu susedskih prava.
Vie nije mogue na neogranieno vreme onemoguiti izgradnju u itavim urbanim zonama usvaja-
njem planova generalne regulacije (u daljem tekstu: PGR) u kojima se za te zone predvia zabrana
izgradnje do donoenja planova detaljne regulacije (u daljem tekstu: PDR). Ako se PDR ne donese
u roku od 12 meseci od donoenja PGR-a, postoji obaveza izdavanja graevinske dozvole na osnovu
PGR-a, ako za odreenu lokaciju postoji planom definisana regulacija.
14
I UVOD
Lokacijska dozvola se izdavala investitoru koji je imao odgovarajue pravo svojine, dok se sada
lokacijski uslovi izdaju svakom pravnom ili fizikom licu koje je spremno da ih plati. Ova novina e
podstai trite nekretnina. Lokacijski uslovi se mogu izdati i za vie katastarskih parcela, u poje-
dinim sluajevima i za delove katastarskih parcela. To znai da se lokacijski uslovi mogu izdati za
parcelu kakvu investitor zamisli da e je pre podnoenje zahteva za izdavanje graevinske dozvole
posedovati.
Glavni projekat je eliminisan kao pojam, a uveden je projekat za graevinsku dozvolu. Sadraj projekta
za graevinsku dozvolu je sutinski pojednostavljen u odnosu na sadrinu ranijeg glavnog projekta.
Time se znaajno smanjuju ulaganja potrebna da bi se dolo do graevinske dozvole.
Tehniki pregled je sada obaveza investitora, a ne organa uprave. Komisiju za tehniki pregled ine
inenjeri sa odgovarajuim licencama, koje imenuje investitor. Samo za objekte od najveeg stepena
rizika sa stanovita zatite od poara, predvieno je uee predstavnika Ministarstva unutranjih po-
slova (u daljem tekstu: MUP) u vrenju tehnikog pregleda i izradi izvetaja o tehnikom pregledu.
Upis prava svojine se takoe sprovodi u objedinjenoj proceduri, tako da e slube za katastar vriti
upis tog prava po slubenoj dunosti, na zahtev organa uprave, po izdavanju upotrebne dozvole. Da bi
se obezbedila aurnost katastra podzemnih vodova, uvedena je obaveza dostavljanja elaborata geo-
detskih radova za instalacije uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.
15
II POSTUPCI U VEZI SA IZGRADNJOM OBJEKATA: ODNOS ZPI SA DRUGIM PROPISIMA
II P
OSTUPCI U VEZI SA
IZGRADNJOM OBJEKATA:
ODNOS ZPI SA DRUGIM PROPISIMA
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji iz decembra 2014. godine uvode novine u odnos izmeu tog za-
kona i drugih zakona i ostalih propisa kojima se ureuju odnosi u vezi sa izgradnjom objekata. Naime, u
samostalnim odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, sada je pred-
vieno sledee: Odredbe drugih zakona kojima se na drugaiji nain ureuju pitanja koja su predmet
ureivanja ovog zakona nee se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se ureuje zatita ivotne
sredine. Cilj ove odredbe je da se razree dileme koje su postojale u prethodnom periodu u vezi sa tim
koji zakoni su opti, a koji posebni, odnosno koji zakon se primenjuje u sluaju kolizija (kojih je bilo vei
broj) izmeu ZPI i zakona kojima se ureuju, na primer, vode, energetika, javni putevi itd.
Nakon izmena ZPI iz decembra 2014. godine, dolo je i do izmena nekih sektorskih zakona, kojima su
u velikoj meri eliminisane kolizione norme koje su ranije postojale. To se najpre desilo sa novim Za-
konom o energetici (u daljem tekstu: ZE), a zatim i sa izmenama Zakona o zatiti od poara (u daljem
tekstu: ZZP) i Zakona o dravnom premeru i katastru (u daljem tekstu: ZDPK). U tim oblastima moemo
smatrati da je sadrina propisa kojima se ureuje izgradnja meusobno usklaena, pa se primenjuju
odredbe sva etiri navedena zakona. Tako je donoenjem novog ZE usklaen postupak prikljuenja na
elektro-energetsku i prenosnu mreu elektrine energije, izmenama ZZP je usklaen postupak utvr-
ivanja bezbednosti objekata za upotrebu sa stanovita zatite od poara, a izmenama ZDPK su usa-
glaeni rokovi za postupanje u objedinjenoj proceduri u vezi sa upisom prava svojine na objektima, uz
definisanje odredaba o odgovornosti dravnih slubenika katastra u sluaju da se u premetima iz objedi-
njene procedure ne odlui u propisanim rokovima. Oekuje se da se slino usaglaavanje desi i u vezi sa
propisima u oblasti ivotne sredine, javnih puteva, eleznice, poljoprivrednog zemljita i voda. Do tada,
17
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
kako je napomenuto, u sluaju kolizija se primenjuju odredbe ZPI, sem kada se radi o propisima kojima
se ureuje zatita ivotne sredine, koji se primenjuju kao i pre izmena ZPI.
Zakonom o planiranju i izgradnji predvieno je i donoenje posebnog zakona kojim e se urediti pre-
tvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine uz naknadu, dok je pravo pretvaranja
prava korienja u pravo svojine bez naknade regulisano odredbama ZPI. U julu 2015. godine Narodna
skuptina je usvojila Zakon o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu
uz naknadu.
Investitori koji su korisnici prava korienja koje se na osnovu ZPI ne moe pretvoriti u pravo svojine bez
naknade, mogu sa vlasnikom graevinskog zemljita zakljuiti ugovor o zakupu graevinskog zemlji-
ta, koje predstavlja odgovarajue pravo na zemljitu u smislu podnoenja zahteva za izdavanje grae-
vinske dozvole; alternativno, ti investitori mogu da ostvare pravo na graenje objekata na osnovu prava
korienja zemljita, do 28. jula 2016. godine.
Kao rezultat izmena ZPI iz decembra 2014. godine donet je vei broj novih podzakonskih akata. Spisak
tih novih podzakonskih akata je u Prilogu XI-A. U skladu sa samostalnim odredbama Zakona o izmena-
ma i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja
iz tog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na osnovu prethodno vaeeg Zakona o planira-
nju i izgradnji koji nisu u suprotnosti sa izmenama iz decembra 2014. godine. Spisak prethodno vaeih
podzakonskih akata koji se i dalje primenjuju je takoe dat u Prilogu XI-A.
18
III OBJEDINJENA PROCEDURA - JEDNOALTERSKI SISTEM ZA INVESTITORE U IZGRADNJU
III O
BJEDINJENA PROCEDURA -
JEDNOALTERSKI SISTEM
ZA INVESTITORE U IZGRADNJU
T JE OBUHVENO OBJEDINJENOM
ta je objedinjena procedura?
PROCEDUROM?
U svojoj sutini, objedinjena procedura je raz- Pribvljnje uslov z projektovnje,
mena dokument u posedu imlc javnih odnosno prikljuenje objekt n in-
ovlaenja bez posredovanja od strane graa- frstrukturnu mreu;
na, odnosno investitora. Izdvnje lokcijskih uslov;
Izdvnje grevinske dozvole;
Jednoalterski sistem nije alter u uobiaje- Izmene lokacijskih uslova i graevinske
nom smislu te rei, sa iberom kroz koji al- dozvole;
terski slubenik komunicira sa strankom, ve Prijva rdov;
komunikaciono vorite, kroz koje organ Pribavljanje saglasnosti na projekat za izvo-
nadlean za izdavanje graevinske dozvole pri- enje u pogledu mera zatite od poara;
bavlja i distribuira akte u nadlenosti imalaca Prijava zavretka temelja i zavretka
javnih ovlaenja, u ime i za raun investitora. objekta u konstruktivnom smislu;
Distribuiranje informacija i akata (o gra-
Nadleni organi, kao i svi drugi imaoci javnih evinskoj dozvoli, prijavi radova, zavr-
ovlaenja, u sluaju bilo kakve nedoumice u etku temelja i sl.);
vezi sa normama koje se primenjuju u objedi- Prikljuenje n infrstrukturnu mreu;
njenoj proceduri, duni su da te norme prime- Izdvnje upotrebne dozvole;
njuju tako da postupe na nain koji je najbri, Upis prv svojine n izgrenom objektu.
19
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
najjeftiniji i najefikasniji za stranku, a pribegavajui ciljnom tumaenju odredaba koje ureuju objedinje-
nu proceduru.
20
IV KLASIFIKACIJA OBJEKATA
IV KLASIFIKACIJA OBJEKATA
KLASIFIKACIJA OBJEKATA IMA VANU SVRHU DA SLOENOST POSTUPKA
PRIBAVLJANJA ODGOVARAJUIH DOZVOLA I VRSTU KONTROLE U TOM POSTUPKU
PRILAGODI RIZICIMA KOJE NOSI IZGRADNJA, ODNOSNO KORIENJE OBJEKATA.
Osnovna podela objekata u ovim dokumentima izvrena je na zgrade i inenjerske (ostale) objekte.
U dokumentu RZS-a su preuzeti struktura i sadraj svih nivoa klasifikacije Evropske zajednice, ali su neki najnii
nivoi (klase) vie ralanjeni. Za potrebe PKO, dokument RZS-a je dodatno ralanjen u pojedinim delovima, uz
uvoenje dodatnih kriterijuma povrine, spratnosti i visine objekata, da bi se omoguilo pravljenje razlike prema
stepenu rizika koji nose razliiti objekti koji su u dokumentima Evropske zajednice i RZS-a grupisani u istu klasu.
Na primer, u Klasifikaciji RZS-a stambene zgrade su podeljene u samo 4 klase (stambene zgrade sa
jednim, dva i tri i vie stanova, kao i stambene zgrade za stanovanje zajednica), dok PKO uvodi i kriteri-
jume povrine i spratnosti, tako da razlikuje 17 klasa zgrada za stanovanje. Ovo je bilo potrebno da bi se
izbegla mogunost zloupotreba tako to bi se kao objekti sa jednim stanom, pa prema tome i sa niskim
stepenom rizika, vodile i zgrade velike kvadrature ili spratnosti. Otuda i posebna klasa za izdvojene kue
sa jednim stanom povrine preko 2.000m2, to samo po sebi moe da izgleda bespredmetno.
21
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Objekti se grupiu u kategorije prema stepenu rizika koji njihova izgradnja i korienje nose, a ne prema
srodnosti objekata. Tako su u istoj kategoriji (A) porodine kue povrine do 400m2 i garae i hangari do
600m2, ali su u razliitoj kategoriji stambene zgrade sa vie od tri stana sa P+4+Pk (PS) kategorija (B),
kao i ista takva zgrada sa est spratova kategorija (V).
Za zgrade koje se sastoje od vie delova razliite kategorije, odreuje se kategorija zgrade u celini, tako
da joj se dodeljuje kategorija vie zahtevnog dela.
Za objekte koji se sastoje od zgrade i inenjerskog objekta, odnosno dela objekta, svakom objektu, od-
nosno delu objekta, se odreuje posebna kategorija.
22
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
IZMENE U ZAKONU O PLANIRANJU I IZGRADNJI U POGLEDU IZRADE I KONTROLE
TEHNIKE DOKUMENTACIJE UVEDENE SU U CILJU JEDNOSTAVNIJEG I BREG
SAGLEDAVANJA OD STRANE NADLENIH SLUBI SVIH RELEVANTNIH PODATAKA
U VEZI OBJEKATA ILI RADOVA KOJI SE IZVODE, USKLAIVANJA SADRAJA
TEHNIKE DOKUMENTACIJE SA NJENOM NAMENOM, KAO I JASNE PODELE
ODGOVORNOSTI IZMEU UESNIKA U IZRADI TEHNIKE DOKUMENTACIJE.
Sadrina tehnike dokumentacije, koja je definisana prema PTD, u ovom Vodiu je predstavljena na sle-
dei nain:
Opta sadrina tehnike dokumentacije je prikazana u ovom poglavlju, na strani 29. ovog Vodia;
Detaljna sadrina po vrstama tehnike dokumentacije je prikazana u narednim poglavljima ovog
Vodia.
2. Najveu novinu predstavlja uvoenje projekta za graevinsku dozvolu (u daljem tekstu: PGD) i
projekta za izvoenje (u daljem tekstu: PZI), ime se ukidaju glavni projekat i izvoaki projekat
Sadrina PGD je prilagoena njegovoj osnovnoj nameni pribavljanju dozvole, tako da on obu-
23
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
hvata samo one elemente koje je neophodno definisati da bi se dokazala usklaenost sa lokacij-
skim uslovima i merama za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, to je osnovna razlika u od-
nosu na glavni projekat koji je definisao i sve detalje koji nisu relevantni za sam upravni postupak;
Sadrina PZI je prilagoena njegovoj osnovnoj nameni izvoenju radova. On predstavlja dalju
razradu PGD kroz definisanje detalja, koji su neophodni tek u fazi izvoenja radova.
24
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
25
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
26
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da dejstva kojima e objekat
NOSIVOST I biti izloen prilikom graenja i upotrebe ne prouzrokuju:
STABILNOST
ruenje celog ili dela objekta
deformacije iznad dozvoljenog nivoa
oteenje drugih delova objekta, instalacija ili ugraene opreme, usled znaajnijih deformacija
nosee konstrukcije
oteenja usled dogaaja, u meri koja je nesrazmerno vea u odnosu na uzrok
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da se u sluaju dejstva poara:
ZATITA
sauva potrebna nosivost konstrukcije objekta u odreenom vremenskom periodu
OD POARA
sprei irenje vatre i dima u objektu
sprei irenje vatre na susedne objekte
omogui sigurna i bezbedna evakuacija ljudi, odnosno njihovo spasavanje
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da se tokom izgradnje, upotrebe
HIGIJENA,
ZDRAVLJE I ili uklanjanja objekta ne ugroava higijena ili zdravlje i bezbednost radnika, korisnika ili suseda,
IVOTNA SREDINA i sprei prekoraenje dozvoljenih graninih vrednosti uticaja na ivotnu sredinu ili klimu, koje
nastaju:
isputanjem otrovnih gasova
emisijom opasnih materija, isparljivih organskih jedinjenja, gasova sa efektom staklene bate
ili opasnih estica u vazduh unutar objekta ili okolinu
emitovanjem opasnih zraenja
isputanjem opasnih supstanci u podzemne vode, povrinske vode ili zemljite
isputanjem opasnih supstanci u vodu za pie ili supstanci koje imaju neki drugi negativan
uticaj na vodu za pie
pogrenim isputanjem otpadnih voda, emisijom dimnih gasova ili pogrenim odlaganjem
vrstog ili tenog otpada
prisustvom vlage u delovima objekta ili na povrinama unutar objekta
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da prilikom upotrebe objekta
BEZBEDNOST I
ne doe do opasnosti od nezgoda ili oteenja pri radu ili upotrebi, kao to su klizanje, pad,
PRISTUPANOST
PRILIKOM UPOTREBE sudar, opekotine, strujni udari, povrede od eksplozija i provale, a naroito, da obezbede pris-
tupanost i omogue korienje osobama osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da obezbede da buka kojoj su izloeni kori-
ZATITA
snici ili susedi bude na nivou koji ne ugroava njihovo zdravlje i koja im omoguava spavanje,
OD BUKE
odmor i rad u odgovarajuim uslovima.
Mere za ispunjenje ovog osnovnog zahteva treba da, kroz odgovarajui izbor termike zatite,
EKONOMINO
KORIENJE
instalacija grejanja, ventilacije, osvetljenja i pripreme tople vode, obezbede to je mogue nii
ENERGIJE I nivo potronje energije, vodei rauna o korisnicima i klimatskim uslovima lokacije.
OUVANJE TOPLOTE Mere za energetsku efikasnost objekta treba da obezbede to je mogue nii nivo potronje
energije tokom graenja, upotrebe, odravanja i uklanjanja.
27
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
IDEJNO REENJE je prikaz planirane koncepcije objekta, sa prikazom i navoenjem svih podata-
ka neophodnih za utvrivanje lokacijskih uslova.
IDP za potrebe izrade studije opravdanosti (lan 114. ZPI) - podlee reviziji (strunoj kontroli)
projekta (lan 131. ZPI)
z a potrebe pribavljanja Reenja o odobrenju za izvoenje radova (lan 145. ZPI)
IDEJNI PROJEKAT je skup meusobno usaglaenih projekata kojima se odreuju: namena, polo-
aj, oblik, kapacitet, tehniko-tehnoloke i funkcionalne karakteristike i izgled objekta i okvirno
dokazuje ispunjenost osnovnih zahteva za objekat.
28
V TEHNIKA DOKUMENTACIJA
GLAVNA ELABORATI
PROJEKTI
SVESKA I STUDIJE
obaveznu sadrinu glavne sveske ini formular koji treba popuniti podacima iz projekata,
GLAVNA Prilog 1 PTD
SVESKA
za razliite vrste tehnike dokumentacije, PTD propisuje i druge obavezne priloge glavnoj
svesci
osim propisane obavezne sadrine, glavnoj svesci se mogu priloiti i drugi podaci i doku-
menti koji nisu deo obaveznog sadraja tehnike dokumentacije (projektni zadatak, kopija
lokacijskih uslova, kopija plana, overena katastarsko topografska podloga i dr.)
g lavna sveska se u tehnikoj dokumentaciji oznaava oznakom 0
1- ARHITEKTURA
2- KONSTRUKCIJA I DRUGI GRAEVINSKI PROJEKTI
3- HIDROTEHNIKE INSTALACIJE
4- ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE
5- TELEKOMUNIKACIONE I SIGNALNE INSTALACIJE
6- MAINSKE INSTALACIJE
7- TEHNOLOGIJA
8- SOBRAAJSAOBRAAJ I SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA
9- SPOLJNO UREENJE, PEJZANA ARHITEKURA I HORTIKULTURA
10- PRIPREMNI RADOVI
sadre mere za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, druga tehnika uputstva i podatke
ELABORATI od znaaja za graenje objekta, odnosno izvoenje radova, kada je to potrebno, zbog po-
I STUDIJE
sebnosti odreene vrste objekta ili lokacije na kojoj se objekat gradi ili ukoliko je to utvre-
no posebnim propisima
sadre tekstualne, numerike i grafike priloge i moraju biti potpisani i overeni od strane
ovlaenog lica
29
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
z avisno od vrste tehnike dokumentacije, sadri tehniki opis, tehnike uslove za izvoenje
TEKSTUALNA radova, podatke o ispunjenju osnovnih zahteva za objekat, rezultate prethodnih istraiva-
DOKUMENTACIJA
nja, empirijske podatke, kao i druge tekstualne priloge od znaaja za graenje objekta, od-
nosno izvoenje radova
sadri odgovarajue crtee i druge grafike prikaze, zavisno od vrste tehnike dokumentacije
GRAFIKA r azmera u kojoj se prikazuje grafika dokumentacija treba da bude u skladu sa vrstom teh-
DOKUMENTACIJA
nike dokumentacije, odnosno sa nivoom detalja koji se ele prikazati, a na nain da budu
jasni, pregledni i itljivi
c rtei i grafiki prilozi iste vrste moraju biti izraeni u istoj razmeri
svaki crte, odnosno grafiki prikaz, u donjem desnom uglu, sadri tablicu maksimalne i-
rine 18 cm, koja prikazuje:
n aziv investitora
n aziv objekta
n aziv preduzetnika odnosno privrednog drutva koje je izradilo predmetni projekat
o znaka vrste tehnike dokumentacije (IDR, IDP, PGD, PZI, PIO)
o znaku i naziv dela projekta (npr. 1 projekat arhitekture)
n aziv crtea ili grafikog prikaza (npr. osnova prizemlja, presek 1-1 i sl.)
r azmeru
ime, prezime i broj licence odgovornog projektanta
b roj crtea
d atum izrade crtea
S vaki crte osnove, koji prikazuje poloaj objekta u prostoru, mora da ima oznaku severa.
30
VI PLANSKA DOKUMENTACIJA I OSTVARIVANJE PRAVA NA IZGRADNJU
VI P
LANSKA DOKUMENTACIJA
I OSTVARIVANJE PRAVA
NA IZGRADNJU
REF: Z
akon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 10-28, 57. i 60-63.
Pravilnik o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (PPR)
Rokovi za donoenje prostornih planova jedinica lokalne samouprave i planova generalne regulacije
utvreni Zakonom o planiranju i izgradnji iz 2009. godine su davno istekli, a da ti planovi u znaajnom
broju sluajeva nisu doneti. Druga vrsta izazova u ovoj oblasti tie se sadrine planova. Iako je ta sadri-
na bila propisana tako da se na osnovu njih mogu odmah izdati lokacijske dozvole, u praksi, planovi su,
tamo gde postoje, i dalje takvi da za ishodovanje odgovarajuih odobrenja esto zahtevaju dalju plansku
razradu (npr. donoenje planova detaljne regulacije - PDR), odnosno, ak i u sluajevima da je PDR do-
net, pribavljanje posebnih uslova imalaca javnih ovlaenja.
Osnovni planski akt za ostvarivanje prava na izgradnju je plan generalne regulacije (u daljem tekstu:
PGR). Ipak, kao to emo videti u nastavku, njegovo postojanje nekada nije neophodno, a nekada nije
dovoljno.
Za planove ireg podruja koji su doneti pre 16. decembra 2014, a kojima je
predviena zabrana izgradnje na podruju za koje je predviena dalja planska
razrada, kao i za odluke o izradi urbanistikog plana koje su donete pre tog roka,
rok od 12 meseci tokom koga se primenjivala zabrana izgradnje do donoenja
planskog dokumenta kojim se vri dalja planska razrada, je istekao 16. decem-
bra 2015. godine.
31
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
donoenja te odluke. Nakon isteka tog roka, nadleni organ ima obavezu da izda lokacijske uslove
na osnovu Pravilnika o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (PPR) i na osnovu po-
stojeeg planskog dokumenta, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju). Takoe, ako je planskim
dokumentom ireg podruja predvieno donoenje detaljnijeg plana, zabrana izgradnje na tom po-
druju koja je eventualno sadrana u planu ireg podruja se ne moe primenjivati ukoliko nije doneta
odluka o izradi detaljnijeg plana.
Kada je planskim dokumentom ireg podruja predviena izrada PDR-a, taj planski dokument ireg podruja
mora da sadri pravila regulacije, parcelacije i graenja koja e se primenjivati prilikom izdavanja lokacijskih
uslova i sprovoenja postupaka parcelacije i preparcelacije do donoenja plana detaljne regulacije.
A. PGR postoji
a) PGR za datu parcelu ne predvia donoenje PDR-a niti UP-a: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu
PGR-a.
b) PGR za datu parcelu predvia donoenje PDR-a i ne utvruje zabranu izgradnje na tom podruju:
a. PGR sadri regulacionu liniju (regulaciju) za datu parcelu: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu
PGR-a i PPR;
b. PGR ne sadri regulacionu liniju (regulaciju) za datu parcelu: nije mogue izdati lokacijske uslove.
c) PGR za datu parcelu predvia donoenje PDR-a i utvruje zabranu izgradnje na tom podruju:
a. PDR je donet i ne predvia dalju razradu kroz urbanistiki projekat (u daljem tekstu: UP): lokacij-
ski uslovi e biti izdati na osnovu PDR-a;
b. PDR je donet i predvia dalju razradu kroz UP: lokacijski uslovi se mogu izdati po potvrivanju
UP-a;
c. PDR nije donet:
i. Ako je prolo manje od 12 meseci od donoenja odluke o izradi PDR-a: nije mogue izdati
lokacijske uslove.
ii. Ako je prolo vie od 12 meseci od donoenja odluke o izradi PDR-a:
1. Ako PGR sadri regulacionu liniju: lokacijski uslovi e biti izdati na osnovu PPR-a i
PGR-a;
2. Ako postojei planski dokument ne sadri regulacionu liniju: nije mogue izdati lokacij-
ske uslove.
32
VI PLANSKA DOKUMENTACIJA I OSTVARIVANJE PRAVA NA IZGRADNJU
d) PGR za datu parcelu predvia obaveznu izradu UP-a: lokacijski uslovi se mogu izdati po potvrivanju
UP-a.
A. PGR ne postoji:
a. Ako za podruje na kojoj je data parcela nije predvieno donoenje urbanistikog plana: lokacij-
ski uslovi e se izdati na osnovu prostornog plana (podruja posebne namene ili jedinice lokalne
samouprave), odnosno ureajnih osnova za selo, ako se data parcela nalazi na podruju za koje
je izraena ureajna osnova za selo. Izuzetno do donoenja ureajne osnove za selo, lokacijski
uslovi se za objekte koji po svojoj nameni, veliini i kapacitetima ne menjaju namenu i izgled
prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno podruje (naroito za izgradnju novih objekata
u neposrednoj blizini postojeih ili sruenih objekata i rekonstrukciju postojeih objekata ili nove
izgradnje na istoj katastarskoj parceli), mogu izdati na osnovu optih pravila ureenja i graenja
u skladu sa PPR;
b. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanisti-
kog plana, ali nije doneta odluka o njegovoj izradi, lokacijski uslovi e se izdati na osnovu PPR-a i
na osnovu prostornog plana, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju).
c. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanisti-
kog plana, i doneta je odluka o njegovoj izradi sa zabranom izgradnje na tom podruju pre manje
od 12 meseci, nije mogue izdati lokacijske uslove.
d. Ako je za podruje na kojoj je data parcela prostornim planom predvieno donoenje urbanisti-
kog plana, i doneta je odluka o njegovoj izradi pre vie od 12 meseci, lokacijski uslovi e se izdati
na osnovu PPR-a i na osnovu prostornog plana, ako on sadri regulacionu liniju (regulaciju). Uko-
liko prostorni plan ne sadri regulacionu liniju (regulaciju), nije mogue izdati lokacijske uslove.
33
VI OSNOVNI KORACI OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
VI O
SNOVNI KORACI OD IDEJE
DO UPOTREBE OBJEKTA
35
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
1
Osim u sluajevima definisanim Uredbom o lokacijskim uslovima
2
Videti ZPI za izuzetke od pravila navedenih u tabeli
3
Videti PJO za izuzetke
4
Videti PJO za izuzetke
5
Videti PJO za izuzetke
6
Obavezna je samo potvrda ovlaenog lica da je objekat izveden u skladu sa graevinskom dozvolom i
da je prikljuen ili podoban da bude prikljuen na infrastrukturnu mreu, u skladu sa PJO
36
VII UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
VII U
TVRIVANJE USLOVA ZA
GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
Po pravilu, informacija o lokaciji sadri podatke o tome da li predmetna parcela, odnosno parcele, ispunja-
vaju uslov za graevinsku parcelu, podatke o osnovnim urbanistikim parametrima (maksimalni indeksi
izgraenosti i zauzetosti, minimalni procenat zelenila, namena, maksimalna visina ili spratnost, poloaj
regulacionih i graevinskih linija i sl.), podatke o postojeoj, odnosno planiranoj infrastrukturi i moguno-
stima prikljuenja na tu infrastrukturu, podatke o nainu sprovoenja (potreba izrade plana nieg reda ili
urbanistikog projekta) i sl., odnosno sve one podatke koji se mogu utvrditi uvidom u planski dokument.
Informacija o lokaciji izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva, uz naknadu stvarnih
trokova izdavanja te informacije.
37
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Idejnim reenjem se prikazuje planirana koncepcija objekta, sa prikazom i navoenjem svih podataka
neophodnih za utvrivanje lokacijskih uslova, u zavisnosti od klase i namene objekta.
38
VII UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
izrade projekta za graevinsku dozvolu, a koje ne prouzrokuju promenu navedenih podataka, odno-
sno koje nisu od znaaja za sadrinu lokacijskih uslova, nije potrebno pristupiti izmeni lokacijskih
uslova.
39
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
za zgrade sadri:
GRAFIKA situacioni plan sa poloajem objekta na lokaciji, prikazanim gabari-
DOKUMENTACIJA tom, dimenzijama, karakteristinim visinskim kotama, udaljenosti
od susednih parcela i susednih objekata (1:10001:200);
osnove, karakteristine preseke i izglede objekta (1:5001:100).
za linijske infrastrukturne objekte sadri :
situacioni plan i poduni profil trase, sa prikazom karakteristinih
prelomnih taaka (1:25000-1:2500)
generalne dispozicije veih objekata
karakteristine popreni profile (1:100-1:25)
Grafiki prilozi IDR se izradjuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Grafiki prilozi IDR se izrauju na geodetskoj podlozi, za koju nije neophodno pribavljati overu, a koja sadri topograf-
ski prikaz terena, sa ucrtanim granicama parcela
40
VII UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
Takoe, ako je imalac javnih ovlaenja i investitor radova na prikljuku na komunalnu i drugu in-
frastrukturu za koje se izdaje reenje o odobrenju (lan 145. ZPI), onda on nije obavezan da pribavi
lokacijske uslove, ukoliko bi, za taj prikljuak, bilo potrebno pribavljanje samo uslova za projektovanje i
prikljuenje iz njegove nadlenosti.
Osim toga, kada je imalac javnih ovlaenja i investitor radova na rekonstrukciji, sanaciji i adaptaciji po-
stojee infrastrukture, ili izgradnji prikljuaka na postojeu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mreu,
tipskih toplovodnih prikljuaka, privoda za elektronske komunikacije i dela elektrodistributivne mree
od transformatorske stanice do mesta prikljuka na objektu kupca, za koje se izdaje reenje o odobre-
nju radova (lan 145. ZPI), tada imalac javnih ovlaenja nema obavezu da pribavlja lokacijske uslove,
41
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
u kom sluaju uz zahtev za izdavanje reenja mora priloiti uslove za ukrtanje i paralelno voenje od
svih upravljaa instalacija vodova na predmetnoj trasi, koje prethodno moe pribaviti van objedinjene
procedure.
Jo jedan poseban sluaj predstavlja izgradnja prikljuka na komunalnu i drugu infrastrukturu, koja se
vri na osnovu reenja o odobrenju (lan 145. ZPI), objekta za iju izgradnju su ve prethodno izdati lo-
kacijski uslovi i koji se gradi na osnovu izdate graevinske dozvole. Ukoliko ti lokacijski uslovi za objekat
sadre i uslove za izvoenje predmetnog prikljuka, u tom sluaju se ne pribavljaju posebni uslovi za
sam prikljuak, ve se reenje o odobrenju za izgradnju prikljuka moe izdati na osnovu lokacijskih
uslova izdatih za objekat koji se prikljuuje.
Ako je podnosilac zahteva za izdavanje lokacijskih uslova istovremeno i imalac javnih ovlaenja, u postup-
ku izrade lokacijskih uslova ne pribavljaju se uslovi za projektovanje i prikljuenje iz njegove nadlenosti.
Uslove u pogledu mera zatite od poara i eksplozija, kada se radi o rekonstrukciji postojee infrastruk-
turne mree sa zapaljivim i gorivim tenostima, kao i o zapaljivim gasovima, odnosno izgradnji priklju-
ka na ove mree, imalac javnih ovlaenja koji je i investitor radova moe pribaviti i van objedinjene
procedure. Istu mogunosti ima podnosilac zahteva koji je i imalac javnih ovlaenja u pogledu uslova
za preduzimanje mera tehnike zatite i drugih radova za nepokretna kulturna dobra i dobra pod pret-
hodnom zatitom za koje se izdaje reenje iz lana 145.
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od podnoenja zahteva, odnosno od dana pribav-
ljanja svih potrebnih uslova i drugih podataka od imaoca javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Koje uslove moraju ispunjavati katastarske parcele da bi se za njih mogli izdati lokacijski uslovi?
Lokacijski uslovi se izdaju za jednu ili vise katastarskih parcela koje zajedno ispunjavaju uslove za gra-
evinsku parcelu, koje ne moraju biti spojene u jednu parcelu u trenutku izdavanja lokacijskih uslova,
ve investitor ima obavezu da izvri njihovo spajanje pre izdavanja upotrebne dozvole.
42
VII UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
Za jednu parcelu, za razliita idejna reenja, moe biti izdato vise razliitih lokacijskih uslova, odnosno
uslova za prikljuenje i projektovanje.
Lokacijski uslovi se izdaju za predmetnu lokaciju i izgradnju, odnosno radove predviene idejnim ree-
njem, oni ne glase na ime podnosioca zahteva, pa ih kasnije u postupku pribavljanja graevinske dozvo-
le moe upotrebiti drugo lice koje ispunjava uslove za izdavanje graevinske dozvole.
43
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Faktikog stanja u regulaciji postojee saobraajnice ili druge javne povrine, do donoenja urba-
nistikog plana u skladu sa ZPI, u sluaju dogradnje postojee komunalne infrastrukture.
Ukoliko ni planski dokument ni separat ne sadre sve uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu
i ostalu infrastrukturu, kao i za klase objekata, odnosno podruja za koje je separatom utvrena potreba
pribavljanja uslova imaoca javnih ovlaenja, nadleni organ ih pribavlja od imaoca javnih ovlaenja po
slubenoj dunosti, o troku investitora.
Ukoliko traena izgradnja, odnosno radovi, nisu u skladu sa vaeim planskim dokumentom, odnosno
separatom, kao i ako imaoci javnih ovlaenja izdaju uslove za projektovanje i prikljuenje kojima se
konstatuje da nije mogua traena izgradnja, odnosno radovi, izdaju se lokacijski uslovi koji sadre sle-
dee informacije:
44
VII UTVRIVANJE USLOVA ZA GRAENJE I IZVOENJE RADOVA
Kome se dostavljaju izdati lokacijski uslovi osim podnosiocu zahteva i da li se kapaciteti koji su
utvreni lokacijskim uslovima rezerviu za period vaenja lokacijskih uslova?
Nadleni organ ima obavezu da kroz CIS lokacijske uslove objavi u elektronskom obliku i prosledi ih
imaocima javnih ovlaenja radi informisanja i rezervacije kapaciteta.
Kada nadleni organ moe da odbaci zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, i kako se postupa u
sluaju odbacivanja?
Nadleni organ moe da odbaci podneti zahtev u sluaju da nisu ispunjeni formalni uslovi, odnosno uko-
liko:
Organ kome je podnet zahtev nije nadlean za izdavanje lokacijskih uslova za koje je podnet zah-
tev;
Zahtev nije podnet u propisanoj formi i/ili ne sadri sve propisane podatke;
Uz zahtev nije priloeno idejno reenje;
Nije priloen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse.
Nadleni organ moe da odbaci zahtev i ako za predmetnu izgradnju ili izvoenje radova nije potrebno
pribavljanje lokacijskih uslova, ili ako lokacijske uslove ne moe da izda jer idejno reenje ne sadri sve
podatke potrebne za izdavanje lokacijskih uslova, ne uputajui se u ocenu tehnike dokumentacije (u
okvirima granica ovlaenja prema lanu 8 ZPI) .
Nadleni organ odbacuje zahtev zakljukom u kome mora navesti sve nedostatke zbog kojih je zahtev
odbaen.
Ako podnosilac zahteva u roku od 10 dana od prijema zakljuka o odbacivanju, a najkasnije 30 dana
od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadlenog organa otkloni sve utvrene nedostatke i
podnese usaglaeni zahtev, nema obavezu da ponovo dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji
je odbaen, niti ponovo plaa taksu i naknadu. Ovo pravo podnosilac zahteva moe iskoristiti samo jed-
nom.
45
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
POSTUPAK
Izdavanja lokacijskih uslova
Idejno reenje
46
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
VIII P
RIBAVLJANJE AKTA
KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE
ILI IZVOENJE RADOVA
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 111. - 115, 117, 131, 132.
Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nainu vrenja kontrole tehnike doku-
mentacije prema klasi i nameni objekta (PTD), lanovi 14. i 34.
Pravilnik o sadrini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije
opravdanosti
Prethodna studija opravdanosti, iji je sastavni deo generalni projekat, izrauje se obavezno samo za
objekte koji se finansiraju sredstvima iz budeta.
Za graenje objekata iz lana 133. ZPI, za koje se na osnovu planskog dokumenta mogu izdati lokacijski
uslovi, ne izrauje se prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom.
Prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom (ili studija opravdanosti sa idejnim projektom)
izrauju se i za potrebe pribavljanja energetske dozvole, za objekte za koje je to propisano zakonom o
energetici.
47
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U sluaju da je u toku izrade generalnog projekta analizirano vie varijantnih reenja, vri se izbor op-
timalne varijante na osnovu prirodnih, tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, funkcionalnih, ekolokih i
drugih uslova.
48
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Grafika dokumentacija generalnog projekta prikazuje se u razmeri koja omoguava kvalitetno pred-
stavljanje i sagledavanje relevantnih podataka za konkretni objekat, to za linijske infrastrukturne
objekte uobiajeno podrazumeva razmeru 1:25000-1:10000, a za ostale objekte prigodnu razmeru, koju
odreuju projektanti, prema pravilima struke.
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), l. 111. - 115, 118, 131, 132.
Pravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nainu vrenja kontrole tehnike dokumen-
tacije prema klasi i nameni objekta (PTD), lanovi 16. i 42.
Pravilnik o sadrini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije
opravdanosti
49
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Studija opravdanosti, iji je sastavni deo idejni projekat, izrauje se obavezno samo za objekte koji se
finansiraju sredstvima iz budeta.
Studija opravdanosti sa idejnim projektom (ili prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom)
izrauju se i za potrebe pribavljanja energetske dozvole, za objekte za koje je to propisano zakonom o
energetici.
50
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
lavni projektant odreuje koje e sve projekte po oblastima sadrati idejni projekat, u zavisnosti od
G
klase i namene objekta.
Na osnovu studije opravdanosti se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte koji se finansiraju
sredstvima iz budeta.
51
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
sadri sve projekte koji su, zavisno od vrste radova koji se izvode, potrebni, a obavezno
PROJEKTI
projekat kojim se odreuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.)
svaki od delova projekta sadri:
Grafiki prilozi IDP se izrauju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu IDP ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izraen od strane registrovane geodetsk e organizacije sa odgovarajuom licencom
52
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Projekat za graevinsku dozvolu se izrauje na osnovu izdatih lokacijskih uslova, propisa iz relevantne
oblasti, mera za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat utvrenih elaboratima i studijama (ukoliko se
izrauju) i pravila struke.
Za objekte iz lana 133. stav 2. ZPI, projektom za graevinsku dozvolu vri se dalja razrada reenja utvr-
enih idejnim projektom.
53
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Za objekte kategorije V: projekat arhitekture i projekat konstrukcije, projekte instalacija, kao i pro-
jekte svih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i ispunjenje osnovnih zahteva za objekat;
Za objekte kategorije G: projekti odgovarajuih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i
ispunjenje osnovnih zahteva za objekat.
Tako na primer, projekat pripremnih radova se izrauje se samo u sluaju kada za to postoji potreba,
npr. u sluaju obezbeenja temeljne jame, projekat klimatizacije ili projekat stabilne instalacije za gae-
nje poara (sprinklera) e se izraivati ukoliko je takva instalacija predviena u objektu i sl.
Glavni projektant odreuje koji e se projekti izraivati u okviru projekta za graevinsku dozvolu i sadr-
aj projekta navodi u glavnoj svesci projekta za graevinsku dozvolu.
Tehnika kontrola elaborata i studija koji se prilau projektu za graevinsku dozvolu se ne vri, ve se
samo proverava sprovedenost mera za ispunjenje osnovnih zahteva u projektu za graevinsku dozvolu,
koje su tim elaboratima i studijama utvrene.
Da li se glavna sveska projekta za graevinsku dozvolu prilae i u izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu?
Da. Projekat za graevinsku dozvolu sadri jednu, jedinstvenu glavnu svesku i ona se obavezno prilae
izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu predmetnog objekta.
54
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
55
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Grafiki prilozi PGD se izrauju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu PGD ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izraen od strane registrovane geodetske organizacije sa odgovarajuom licencom
56
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Projekat za graevinsku dozvolu izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli kojom
se proverava usklaenost te dokumentacije sa ZPI i drugim propisima, standardima, tehnikim norma-
tivima i normama kvaliteta, vaeim u Republici Srbiji, i vri se na primerku projekta koji je preveden na
srpski.
Tehniku kontrolu moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji ispunja-
vaju propisane uslove za izradu tehnike dokumentacije.
Tehniku kontrolu ne moe da vri odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zapo-
slen u privrednom drutvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeu koje je investitor.
57
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Da li su u projektu za graevinsku dozvolu ispravno primenjeni rezultati svih prethodnih i istranih
radova izvrenih za potrebe izrade projekta za graevinsku dozvolu, kao i da li su u projektu sadr-
ane sve opte i posebne tehnike, tehnoloke i druge podloge i podaci;
Da li su projektom za graevinsku dozvolu obezbeene tehnike mere za ispunjenje osnovnih
zahteva za predmetni objekat i dr.
Za objekte iz lana 133. ZPI, tehnika kontrola obuhvata i proveru da li je postupljeno po zahtevima ko-
misije koja je izvrila strunu kontrolu generalnog i idejnog projekta (reviziona komisija).
Ako je reviziona komisija, iji se izvetaj o izvrenoj strunoj kontroli Idejnog projekta prilae uz proje-
kat za graevinsku dozvolu, ukazala na odreene nedostatke u idejnom projektu i utvrdila zahteve po
kojima je projektant obavezan da postupi u projektu za graevinsku dozvolu, vrilac tehnike kontrole u
svom izvetaju, koji dostavlja investitoru, posebno konstatuje da li je postupljeno po zahtevima komisije.
58
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
59
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Izvodu se prilae izjava vrioca tehnike kontrole, sa rezimeom izvetaja tehnike kontrole
TEHNIKA
forma ove izjave data je u Prilogu 5 PTD
KONTROLA
Zavisno od vrste i klase objekta sadre situacione planove u odgovarajuoj razmeri sa prika-
GRAFIKI
zanim poloajem i gabaritom objekta, koji sadre broj katastarske parcele na kojoj se objekat
PRILOZI
nalazi i brojeve susednih katastarskih parcela, graevinske linije ili granice graenja, regula-
cione linije, dimenzije gabarita objekta, udaljenost od susednih parcela i susednih objekata,
karakteristine apsolutne i relativne visinske kote i to u formi sledeih prikaza (za zgrade):
SITUACIONI PLAN SA SINHRON- prikljuaka na javnu komunalnu i drugu infrastrukturu uz navoenje kapaciteta, odnosno
PLANOM INSTALACIJA NA PARCELI
dimenzija prikljuka
OSNOVA ETAE NA KOJOJ JE samo u sluaju da taj pristup nije obezbeen iz zajednikog prostora u prizemlju
OBEZBEEN PRISTUP SVETLARNIKU
Sadraji navedenih prikaza se mogu kombinovati i prikazati na manjem broju grafikih priloga, iskljuivo na nain koji
omoguava pregledan prikaz i sagledavanje svih navedenih sadraja.
60
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Izmene i dopune ZPI iz decembra 2014. donele su nekoliko sutinskih izmena i u sferi imovinsko-prav-
nih odnosa:
Pre izmena ZPI, bilo je potrebno obezbediti odgovarajue pravo na zemljitu, odnosno objektu,
pre podnoenja zahteva za lokacijsku dozvolu. Sada se lokacijski uslovi za bilo koju parcelu mogu
izdati svakom podnosiocu zahteva, a obaveza reavanja imovinsko-pravnih odnosa je pomerena
za fazu podnoenja zahteva za izdavanje graevinske dozvole;
Pravo korienja graevinskog zemljita kvalifikuje investitora da dobije graevinsku dozvolu, pri
emu je to donoenjem Zakona o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom
zemljitu uz naknadu ogranieno do 28. jula 2016. godine;
Uvodi se naelo jedinstva nepokretnosti radi objedinjavanja prava svojine na zemljitu i na objektu.
61
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
62
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu na kome je uspostavljeno pravo zakupa u
skladu sa zakonom o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu uz na-
knadu, uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole podnosi se ugovor o zakupu iz lana 18. tog zakona.
Izuzetno, kada je kao nosilac prava korienja upisano lice koje nema pravo na pretvaranje prava ko-
rienja u pravo svojine bez naknade, do 28. jula 2016. godine, uz zahtev za izdavanje graevinske do-
zvole moe se priloiti izvod iz lista nepokretnosti sa upisanim pravom korienja u korist podnosioca
zahteva, budui da u navedenom periodu pravo korienja predstavlja odgovarajue pravo na zemljitu
za izdavanje graevinske dozvole.
Napomene
Prava na zemljitu, odnosno objektu, koja su uslov za izdavanje Reenja o odobrenju izvoenja
radova iz lana 145. ZPI su ista ona prava koja su predviana u okviru naslova Koja prava se pri-
znaju pri podnoenju zahteva za izdavanje graevinske dozvole?, odnosno koja su previena
u lanu 135. ZPI;
Pravo zakupa vie nije tipian imovinsko-pravni osnov za graenje na javnom zemljitu. Zemlji-
te u svojini e se, po pravilu, pre izgradnje otuivati privatnim vlasnicima, umesto da im se daje
u dugoroan zakup. Izuzetno, vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe graevinsko
zemljite dati u zakup u sledeim sluajevima:
Radi izgradnje objekta za koji se izdaje privremena graevinska dozvola,
U sluaju realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju,
U sluajevima davanja koncesije ili poveravanja komunalnih delatnosti i ostvarivanja jav-
no-privatnog partnerstva;
Kada se kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu prilae ugovor o usta-
novljavanju prava slubenosti ili saglasnost vlasnika ili korisnika zemljita, organ nadlean za
poslove dravnog premera i katastra upisuje pravo svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno
saglasnost vlasnika, se upisuje u list nepokretnosti koji vodi organ nadlean za poslove dravnog
premera i katastra.
63
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan 2. stav 1. taka 43, l. 92, 135. i 135a.
Uredba o lokacijskim uslovima (ULU), l. 2. i 26.
Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure elektronskim putem (POP), l.
16, 22, 28, 31. i 33.
Postupak u sluaju graenja na nepotpuno opremljenim lokacijama emo najbolje predstaviti na prime-
ru sluaja kada za izgradnju i prikljuenje objekta, koji je predvien idejnim reenjem, nedostaje odree-
na infrastruktura, a investitor je spreman da uloi u njenu izgradnju.
U ovom sluaju, u pogledu uslova koji se odnose na pristup javnoj saobraajnoj povrini, direkcija e u
uslovima za projektovanje i prikljuenje:
Konstatovati da predmetna parcela ima pristup na saobraajnicu koja nije izvedena, te da u mo-
mentu izdavanja lokacijskih uslova nema faktikih uslova za izgradnju objekta u skladu sa pod-
netim idejnim reenjem, odnosno da je zakljuenje ugovora o izgradnji nedostajue infrastrukture
sa odgovarajuim imaocem javnih ovlaenja prethodni uslov za izdavanje graevinske dozvole;
Navesti razloge zbog kojih se objekat za koji je podnet zahtev ne moe realizovati bez izgradnje ili
dogradnje komunalne ili druge infrastrukture, odnosno dodatnog pripremanja ili opremanja gra-
evinskog zemljita, kao i predvienu dinamiku realizacije nedostajue infrastrukture, u skladu sa
programom ureivanja graevinskog zemljita;
Dati okvirne uslove za zakljuenje ugovora o zajednikom pripremanju, odnosno opremanju gra-
evinskog zemljita, u cilju dovoenja postojee infrastrukture na nivo neophodan za prikljuenje
objekta iz idejnog reenja;
Navesti alternativne naine obezbeivanja nedostajuih uslova, ako postoje.
64
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Isti ovi elementi e biti sadrani u uslovima za projektovanje i prikljuenje koji se odnose na sistem da-
ljinskog grejanja koje izdaje direkcija, kao i uslova za projektovanje i prikljuenje koje izrauje preduzee
za distribuciju elektrine energije.
Svi gore navedeni elementi uslova za projektovanje i prikljuenje e biti i sastavni deo lokacijskih uslova.
65
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Nadleni organ je duan da odgovori na taj predlog u roku od 15 dana od dana prijema predloga. Taj od-
govor moe biti i kontrapredlog, kojim se praktino otvaraju pregovori izmeu jedinice lokalne samou-
prave i investitora. Nadleni organ, odnosno direkcija, nema obavezu da zakljui ugovor sa investitorom
o obezbeivanju nedostajue infrastrukture, a naroito ne pod uslovima za koje proceni da su za lokalnu
samoupravu nepovoljni. S druge strane, nadleni organ taj ugovor moe zakljuiti i bez znaajnijeg su-
finansiranja od strane investitora, u sluajevima kada se radi o investiciji znaajnoj za lokalnu samo-
upravu i kada pomeranje opremanja graevinskog zemljita za ranije ima ekonomsko ili neko drugo
opravdanje.
U oba scenarija, u sluaju da investitor i imalac javnih ovlaenja zakljue ugovor o obezbeivanju
nedostajue infrastrukture, kojim se imalac javnih ovlaenja obavee da obezbedi nedostajuu in-
frastrukturu najkasnije do isteka roka za zavretak radova na objektu za koji se trai graevinska
dozvola, taj ugovor je jedan od dokaza koje investitor podnosi uz zahtev za izdavanje graevinske
dozvole.
66
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Finansijer
Sporazumom o izgradnji nedostajue infrastrukture se licu koje gradi na parceli koja nije odgovarajue
opremljena moe dati status finansijera. Davanjem ovog statusa privatnom partneru na zajednikom
ureivanju graevinskog zemljita, imalac javnih ovlaenja na njega prenosi sva, ili neka od ovlaenja
koja ima investitor na zajednikom opremanju graevinskog zemljita, osim prava da stekne svojinu na
objektu koji se gradi na osnovu ugovora o finansiranju. Ovako se moe ugovoriti i pravo privatnog par-
tnera da podnese zahtev za odgovarajue dozvole za opremanje graevinskog zemljita (i u javnoj svo-
jini), da angauje izvoaa radova, nadzor tokom izgradnje itd. Takoe, ako je to predvieno ugovorom,
graevinska dozvola se, pored investitora (u ovom sluaju preduzee za distribuciju elektrine energije),
izdaje i na finansijera (investitora koji gradi na zemljitu koje nije odgovarajue opremljeno). Zbog irine
moguih ovlaenja finansijera, zakonom je predvieno da finansijer solidarno sa investitorom odgovara
za sve obaveze prema treim licima, koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlaenjima
koja su mu preneta ugovorom kojim je stekao taj status.
Mogunost zakljuivanja ugovora izmeu investitora i finansijera nije ograniena na odnose iz-
meu javnog i privatnog sektora u vezi sa izgradnjom nedostajue infrastrukture. Ista pravila u
pogledu statusa finansijera i pravima i obavezama koje iz tog statusa proizilaze vae i ako se ugovor o
finansiranju zakljuuje izmeu dva privatnopravna subjekta. Institut finansijera je uveden izmenama ZPI
i da bi se omoguilo da finansijske institucije, odnosno donatorske organizacije, mogu stei odreena
prava vezi sa graenjem objekta koja su do sada bila rezervisana za investitora, kao i da bi se olakalo
sklapanje ugovora o graenju u skladu sa meunarodno priznatim standardima (na primer uti FIDIC).
67
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Doprinos se plaa jednokratno, pre prijave radova, ili na rate, u kom sluaju se pre prijave radova plaa
prva rata, a prilikom prijave radova dostavlja sredstvo obezbeenja.
68
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Iznos doprinosa utvruje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, u reenju o graevinskoj
dozvoli. Graevinskom dozvolom se utvruje i nain plaanja (jednokratno ili na rate, broj rata i sredstvo
obezbeenja, kao i pravo na umanjenje na osnovu ugovora sa imaocima javnih ovlaenja o ulaganju
u opremanje graevinskog zemljita). Obraun iznosa emo predstaviti na osnovu sledee formule i
konkretnih iznosa prosenih cena i koeficijenata koji su dati na primeru jednog grada iz zapadne Srbije:
Po: ukupna neto povrina objekta koji se gradi pretpostaviemo da se radi o objektu od 180m2;
Pr: povrina ranijeg objekta na istoj lokaciji koji se uklanja. Ovde je vano napomenuti dve stvari - mora
se raditi o legalnom objektu koji se uklanja i nije neophodno da se horizontalna projekcija objekta koji se
uklanja poklapa sa horizontalnom projekcijom budueg objekta, ve je potrebno da se oba objekta na-
laze na istoj parceli. U naem sluaju, pretpostaviemo da je povrina objekta koji se uklanja 80m2, tako
da je efektivna povrina na koju se plaa doprinos 100m2.
Pc: prosena cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno grad-
skoj optini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadlenog za poslove statistike. U sluaju
da za datu jedinicu lokalne samouprave ne postoje objavljeni podaci, kao Pc e se koristiti prosena
cena kvadratnog metra stanova novogradnje u svim jedinicama lokalne samouprave istog stepena ra-
zvijenosti. Ove podatke prema grupama jedinica lokalne samouprave objavljuje Republiki zavod za sta-
tistiku. U naem primeru, Pc iznosi 82,088 dinara. Da podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra stanova
novogradnje za grad iz primera nisu objavljeni, koristili bi se podaci za drugu grupu razvijenosti u koju je
taj grad svrstan, prema kojima u ovom trenutku prosena cena u toj grupi iznosi 78.194 dinara.
Kz: koeficijent zone utvruje ga jedinica lokalne samouprave prema zonama koje takoe samostalno
utvruje. Ne moe biti vei od 0,1 i predstavlja kljuno ogranienje visine doprinosa. U naem primeru,
objekat se nalazi u treoj zoni, za koju je grad utvrdio koeficijent od 0,054.
Kn: koeficijent namene - predstavlja osnov za razlikovanje visine doprinosa izmeu razliitih namena
objekata (pre svega stambene, poslovne, proizvodne i druge). Ne moe biti vei od 1,5. U naem primeru
radi se o stambenom objektu za koji je grad utvrdio koeficijent od 1,2.
Ko: koeficijent opremljenosti se odnosi na pravo jedinice lokalne samouprave da utvrdi umanjenje izno-
sa doprinosa za izgradnju na parcelama koje nisu kompletno komunalno opremljene. U naem sluaju,
grad je za sluaj nemogunosti prikljuenja na kanalizacionu mreu predvideo umanjenje iznosa dopri-
nosa od 15%, to se prevodi u koeficijent opremljenosti za nedostajuu kanalizaciju od 0,85. Ovaj koefici-
jent ne moe biti vei od 1.
69
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Ui: ulaganje u infrastrukturu - predstavlja iznos ulaganja investitora u pripremanje i opremanje grae-
vinskog zemljita sopstvenim sredstvima koji se utvruje ugovorom sa jedinicom lokalne samouprave,
u skladu sa lanom 92. ZPI, kao i iznos vrednosti zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samo-
uprave za izgradnju infrastrukturnih objekata. Pretpostavimo da e u skladu sa ugovorom sa jedinicom
lokalne samouprave investitor uloiti 100.000 dinara u proirenje kanalizacione mree, da bi omoguio
prikljuenje svog objekta na tu mreu. Napominjemo da nije mogue da se iznos doprinosa umanji po
dva osnova za istu nedostajuu infrastrukturu i prema koeficijentu opremljenosti i po osnovu ulaganja
u opremanje graevinskog zemljita. Investitor koji ulae u nedostajuu infrastrukturu ima pravo da se
opredeli za umanjenje koje e mu biti obraunato. Budui da bi u navedenom sluaju iznos doprinosa
bez umanjenja iznosio 531.930, umanjenje na osnovu koeficijenta nedostajue kanalizacione mree od
15% bi iznosilo 79.790 dinara. To znai da se investitoru vie isplati da mu iznos doprinosa bude umanjen
za iznos ulaganja (100.000 dinara).
70
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Ako je predvieno plaanje doprinosa na rate, po prijavi radova, nadleni organ bez odlaganja proverava
da li su uz prijavu podneti odgovarajue sredstvo obezbeenja za plaanje doprinosa i dokaz o uplati
prve rate. Ako podnosilac zahteva nije podneo odgovarajue sredstvo obezbeenja za plaanje doprino-
sa i dokaz o plaenoj prvoj rati, nadleni organ, bez odlaganja, obavetava podnosioca da nisu ispunjeni
uslovi za prijavu radova, odnosno izvoenje radova.
POP predvia mogunost i da se zahtev za izmenu graevinske dozvole podnese zbog promene naina
plaanja doprinosa na primer, u sluaju da se investitor najpre izjasnio da eli da plati u celosti, a na-
kon toga eli da se opredeli za plaanje doprinosa u ratama.
71
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
nainu plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, kao i sredstvima obezbeenja u sluaju
plaanja na rate. Nadleni organ e u reenju o odobrenju izvoenja radova utvrditi iznos i nain plaanja
doprinosa, sredstvo obezbeenja u sluaju plaanja na rate, kao i obavezu investitora da pre poetka
izvoenja radova izvri plaanje doprinosa u celosti, odnosno da u sluaju plaanja na rate dostavi sred-
stvo obezbeenja i uplati prvu ratu.
Izuzetno, u sluajevima kada su lokacijski uslovi izdati za parcele za koje je (sve ili samo neke) potrebno
sprovoenje parcelacije radi izdvajanja zemljita za izgradnju objekata javne namene ili javnih povrina,
u skladu sa planskim dokumentom, preparcelacija mora biti za te parcele sprovedena pre podnoenja
zahteva za graevinsku dozvolu, odnosno reenja o odobrenju izvoenja radova, ali obaveza formiranja
graevinske parcele svakako dospeva pre izdavanja upotrebe dozvole.
72
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
tora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio
da nosilac prava i obaveze iz graevinske dozvole bude i finansijer.
Da li lice koje podnosi zahtev za graevinsku dozvolu mora biti isto lice kome su izdati lokacijski
uslovi za predmetne katastarske parcele?
Ne. To moe biti bilo koje lice koje podnese zahtev i priloi odgovarajuu dokumentaciju, propisanu pre-
ma ZPI i POP, pri emu planirana izgradnja mora biti u potpunosti u skladu sa izdatim lokacijskim uslovi-
ma i idejnim reenjem koje ini njihov sastavni deo.
73
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
skog zemljita, u graevinsko zemljite, ako se radi o zemljitu za koje je propisano plaanje ove
naknade pre izdavanja graevinske dozvole;
Geodetski snimak postojeeg stanja na katastarskoj podlozi, izraen od strane ovlaenog lica
upisanog u odgovarajui registar u skladu sa zakonom, u sluaju izgradnje komunalne infrastruk-
ture u regulaciji postojee saobraajnice;
Izjanjenje podnosioca zahteva o nainu plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita,
kao i sredstvima obezbeenja u sluaju plaanja na rate, koje e dostaviti prilikom prijave radova.
Ukoliko nadleni organ utvrdi da su ispunjeni formalni uslovi, nadleni organ pristupa utvrivanju po-
stojanja odgovarajueg prava na zemljitu, odnosno objektu, u skladu sa ZPI, uvidom u izvod iz lista
nepokretnosti, koji, bez odlaganja, pribavlja od organa nadlenog za poslove premera i katastra. Ukoliko
utvrdi da nema odgovarajueg prva na zemljitu, nadleni organ graevinsku dozvolu odbija reenjem.
Utvrivanje postojanja odgovarajueg prava se vri za katastarske parcele koje su predmet zahteva. Izu-
zetno, utvrivanje postojanja odgovarajueg prava se ne vri za parcele za koje prema ZPI to pravo nije
potrebno ostvariti (videti poglavlje VIII/I-F), odnosno za:
Parcele ispod kojih se grade podzemni delovi linijskih infrastrukturnih objekata, odnosno podze-
mni delovi komunalne infrastrukture;
74
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Parcele iznad kojih se grade visokonaponski dalekovodi, odnosno iznad kojih e se nai elise ve-
troturbina koje se grade;
Parcele na kojima se gradi komunalna infrastruktura, ako se gradi u regulaciji postojee saobra-
ajnice;
U drugim sluajevima u kojima je pravo graenja uspostavljeno zakonom, odnosno propisano u
ZPI, bez obaveze prethodnog ureenja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnikom parcele.
75
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Kada nadleni organ odbacuje zahtev za izdavanje graevinske dozvole, i kako se postupa u sluaju
odbacivanja?
Nadleni organ odbacuje podneti zahtev u sluaju da nisu ispunjeni formalni uslovi, zakljukom u kome
mora navesti sve nedostatke zbog kojih je zahtev odbaen.
Podnosilac zahteva moe samo jednom iskoristiti pravo da otkloni sve utvrene nedostatke i podnese
nov, usaglaeni zahtev, bez obaveze ponovnog dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je
odbaen i ponovnog plaanja administrativne takse, odnosno naknade, i to u roku od 10 dana od prijema
zakljuka o odbacivanju, a najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadle-
nog organa.
76
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
POSTUPAK
Izdavanja graevinske dozvole
Dokumentacija neophodna
Popunjen obrazac Druga dokumentacija
za izdavanje graevinske
zahteva kroz CIS za posebne sluajeve
dozvole
DA ROK: 5
radnih dana
NE DA
ROK: 5 ROK: 5
radnih dana radnih dana
Nadleni organ donosi Nadleni organ donosi
reenje kojim se zahtev reenje o graevinskoj
odbija dozvoli
77
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U sluaju promene investitora, novi investitor je duan da, u roku od 15 dana od nastanka promene, pod-
nese nadlenom organu zahtev za izmenu.
U drugim sluajevima, izmeni graevinske dozvole se moe pristupiti bilo kada nakon njenog izdavanja,
a ukoliko je do odstupanja u projektu dolo u toku izvoenja radova investitor je duan da obustavi izvo-
enje radova i podnese zahtev za izmenu.
U sluaju izmene usled odstupanja od izdate graevinske dozvole, investitor prilae novi projekat za gra-
evinsku dozvolu, ili separat izmena projekta za graevinsku dozvolu.
Kako se postupa ukoliko predviene izmene nisu u skladu sa planskim dokumentom, separatom ili
izdatim lokacijskim uslovima?
Ukoliko izmene, odnosno podaci koji se navode u izvodu iz projekta koji je sastavni deo zahteva za izme-
nu graevinske dozvole, nisu u skladu sa planskim dokumentom, odnosno separatom, nadleni organ
78
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
e reenjem odbiti zahtev, uz navoenje zabrana i ogranienja sadranih u planskom dokumentu, odno-
sno separatu.
Ukoliko izmene, odnosno podaci koji se navode u izvodu iz projekta koji je sastavni deo zahteva za iz-
menu graevinske dozvole, nisu u skladu sa vaeim lokacijskim uslovima, nadleni organ e odbaciti
zahtev, a investitora uputiti da pribavi nove lokacijske uslove, pri emu se pribavljaju samo oni uslovi za
projektovanje i prikljuenje koji nisu u skladu sa traenom izmenom.
Glavna sveska separata izmena projekta za graevinsku dozvolu, osim sadraja koji su propisani za
projekat za graevinsku dozvolu, sadri i opis predvienih izmena, kao i navode listova pojedinih delova
projekta za graevinsku dozvolu koji se menjaju.
Separat izmena projekta za graevinsku dozvolu sadri tekstualnu, numeriku i grafiku dokumentaciju,
u skladu sa odredbama PTD za projekat za graevinsku dozvolu, ali se izrauju samo za predviene iz-
mene u odnosu na projekat za graevinsku dozvolu.
I u sluaju izrade separata izmena projekta za graevinsku dozvolu, kao i u sluaju izmenjenog projekta
za graevinsku dozvolu:
Vri se overa peatom i potpisom glavnog i odgovornih projektanata;
Izrauje se izvod iz projekta, u skladu sa odredbama PTD.
79
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U sluaju rekonstrukcije, odnosno sanacije postojeeg objekta, ili u sluaju promene namene, idejni pro-
jekat sadri i arhivski projekat ili snimak postojeeg stanja ukoliko arhivski projekat ne postoji.
Idejni projekat, odnosno delovi idejnog projekta za inenjerske objekte su sadraja i obima, prema pravi-
lima struke, na nivou koji je odgovarajui idejnom projektu za zgrade.
Za linijske infrastrukturne objekte, pored prethodno navedenog, idejnim projektom se prikazuje izabrana
optimalna trasa.
Na osnovu ega se izrauje idejni projekat za radove koji se vre na osnovu reenja o odobrenju?
Idejni projekat se izrauje na osnovu prethodno pribavljenih lokacijskih uslova (ukoliko je za te radove
propisano njihovo pribavljanje), propisa i pravila struke, kao i projekata ili snimaka postojeeg stanja.
U kojim sluajevima se idejni projekat moe izraditi bez prethodno izdatih lokacijskih uslova?
U pojedinim sluajevima, u skladu sa Uredbom o lokacijskim uslovima (ULU), koji su navedeni u delu
VII/C ovog Vodia.
Da li se vri tehnika kontrola idejnog projekta za radove koji se vre na osnovu reenja o odobrenju?
Ne, tehnika kontrola se vri iskljuivo za projekat za graevinsku dozvolu.
80
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
sadri sve projekte koji su, zavisno od vrste radova koji se izvode, potrebni, a obavezno
PROJEKTI
projekat kojim se odreuje objekat u prostoru (arhitektura ili dr.)
svaki od delova projekta sadri:
81
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Grafiki prilozi IDP se izradjuju u razmeri koja je navedena u zagradama, odnosno u drugoj prigodnoj razmeri koja
omoguava pregledan prikaz, u zavisnosti od klase i namene objekta
Geodetsku podlogu IDP ini topografski snimak predmetne lokacije integrisan sa katastarskim planom i izvodom iz
katastra vodova, izradjen od strane registrovane geodetske organizacije sa odgovarajuom licencom
82
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
U sluaju izvoenja radova za koje je potrebno pribaviti uslove za projektovanje i prikljuenje od strane
imaoca javnih ovlaenja, pre podnoenja zahteva za izdavanje reenja o odobrenju, investitor podnosi
zahtev za izdavanje lokacijskih uslova nadlenom organu. Izuzetak je kada se zahtev za reenje o odo-
brenju odnosi na prikljuenje objekta na infrastrukturu, a lokacijski uslovi izdati za objekat koji se pri-
kljuuje sadre uslove za projektovanje tog prikljuka.
83
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
84
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Kada je to propisano zakonom, nadleni organ utvruje postojanje odgovarajueg prava na zemljitu,
odnosno objektu.
Podnosilac zahteva moe samo jednom iskoristiti pravo da otkloni sve utvrene nedostatke i podnese
nov, usaglaeni zahtev, bez obaveze ponovnog dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je
odbaen i ponovnog plaanja administrativne takse, odnosno naknade, i to u roku od 10 dana od prijema
zakljuka o odbacivanju, a najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadle-
nog organa.
85
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
86
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
RADOVI
koji se izvode na osnovu reenja o odobrenju
Objekti koji su u funkciji glavnog objekta, a grade se na istoj parceli na kojoj jeste ili moe biti
POMONI OBJEKTI
sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae, ostave, septike jame,
bunari, cisterne za vodu i sl.)
Objekti za gajenje ivotinja, njihovi pratei objekti (ispusti za stoku, betonske piste za odla-
EKONOMSKI ganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje osoke), objekti za skladitenje stone hrane,
OBJEKTI za skladitenje poljoprivrednih proizvoda i drugi slini objekti na poljoprivrednom gazdinstvu
(za maine i vozila, punice, suionice i sl.)
Izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utie
REKONSTRUKCIJA na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnoloki pro-
ces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica, vri zamena ureaja, postro-
jenja, opreme i instalacija sa poveanjem kapaciteta, a odnosi se i na rekonsrukciju linijskih infrastruk-
turnih objekata u zatitnom pojasu, kojima se moe promeniti gabarit, volumen, poloaj ili oprema
Izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri promena organizacije
ADAPTACIJA prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima
se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni
izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine
Izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka urea-
SANACIJA ja, postrojenja i opreme i zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni
izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine, zatitu prirodnog i
nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zatiene okoline, osim restauratorskih, konzer-
vatorskih i radova na revitalizaciji, a odnosi se i na sanaciju klizita, odnosno sve radove kojima se
vri saniranje klizita nastalih na graevinskom, umskom, poljoprivrednom, putnom ili drugoj
vrsti zemljita, ukljuujui raiavanje i otklanjanje nanosa nastalih kao posledica klizanja tla
Izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju po-
INVESTICIONO
boljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije
ODRAVANJE
87
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
POSTUPAK
Izdavanja reenja o odobrenju
Dokumentacija neophodna
Popunjen obrazac Druga dokumentacija
za izdavanje reenja o
zahteva kroz CIS za posebne sluajeve
odobrenju
DA NE
88
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Vano je napomenuti, da bez obzira to nije potrebno pribaviti bilo kakav akt za izvoenje radova, oni ne
smeju biti u suprotnosti sa planskim dokumentom (na primer, ako se postavlja ograda to ne sme biti za-
branjeno planom). Takoe, podrazumeva se da se ovi radovi mogu izvoditi samo u skladu sa propisima,
tehnikim normativima i pravilima struke.
Koji objekti spadaju u ovu grupu i ko je nadlean da ureuje njihovo postavljanje i uklanjanje?
Pod montanim objektima privremenog karaktera smatraju se:
Manji montani objekti privremenog karaktera na javnim i drugim povrinama (kiosci, bate ugo-
stiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar);
Balon hale sportske namene;
Nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu;
Objekti za deponovanje i separaciju renih agregata i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu.
Njihovo postavljanje i uklanjanje obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave, a ukoliko se ovi
objekti nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zatienoj okolini nepokretnog kulturnog dobra,
njihovo postavljanje se vri uz uslove nadlenog zavoda za zatitu spomenika kulture.
89
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Izgradnju i postavljanje spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene obezbeuje i ure-
uje jedinica lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za po-
slove kulture. Zabranjena je izgradnja spomenika i spomen obeleja izvan povrina javne namene.
90
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Na zahtev investitora, reenje o privremenoj graevinskoj dozvoli moe se jednom produiti za jo tri
godine.
Nakon isteka roka, investitor ima obavezu da sam ukloni privremeni objekat, a ukoliko to ne uini, organ
koji je doneo privremenu graevinsku dozvolu, po slubenoj dunosti dostavlja zahtev graevinskoj in-
spekciji za uklanjanje.
91
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
RADOVI
koji se mogu vriti bez akta
Tekue odraavanje objekta Predstavlja izvoenje radova koji se preduzimaju radi spreavanja oteenja koja
ili stana nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od pre-
gleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi radovi
kojima se obezbeuje odravanje objekta na zadovoljavajuem nivou upotre-
bljivosti, a radovi na tekuem odravanju stana jesu kreenje, farbanje, zamena
obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slini radovi
92
VIII PRIBAVLJANJE AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAENJE ILI IZVOENJE RADOVA
Kada se uklanjanje objekta, ili njegovog dela, vri po slubenoj dunosti zbog dotrajalosti i oteenja,
ono se izvodi na osnovu reenja o uklanjanju objekta, koje izdaje nadleni organ, ukoliko je:
Graevinski inspektor prethodno doneo reenje o zabrani korienja, odnosno upotrebe objekta;
Ako su prethodno reena pitanja smetaja korisnika objekta (nuni smetaj), osim u sluaju kada
se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi.
Kada se uklanjanje objekta, ili njegovog dela, vri na zahtev vlasnika objekta, uklanjanje objekta se vri
na osnovu dozvole za uklanjanje objekta, koja se izdaje reenjem u roku od 8 dana od dana podnoenja
zahteva, uz koji se dostavlja sledea dokumentacija:
Projekat ruenja sa tehnikom kontrolom;
Dokaz o svojini na objektu;
Uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee komu-
nalne i druge infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.).
Da li se na izdato reenje o uklanjaju objekta ili dozvolu o uklanjanju objekta moe aliti?
Protiv izdatog reenja o uklanjanju objekta, kada se ono donosi po slubenoj dunosti, se moe izjaviti
alba, ali ona ne zadrava izvrenje.
Protiv reenja o dozvoli za uklanjanje objekta, se moe izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostav-
ljanja reenja, osim u sluaju kada je dozvolu za uklanjanje objekta izdalo nadleno ministarstvo, odno-
93
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
sno nadleni organ autonomne pokrajine, kada se ne moe izjaviti alba, ve se tubom moe pokrenuti
upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
Ovim reenjem se utvruje rok za radove na rekonstrukciji, pa ukoliko vlasnik objekta ne izvri rekon-
strukciju u predvienom roku, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, nadleni organ e
doneti reenje o uklanjanju objekta.
94
IX IZVOENJE RADOVA
IX IZVOENJE RADOVA
ta je projekat za izvoenje?
Projekat za izvoenje je skup meusobno usaglaenih projekata kojim se utvruje sledee:
Graevinsko-tehnike, tehnoloke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama;
Tehniko-tehnoloka i organizaciona reenja za izgradnju objekta;
Investiciona vrednost objekta i uslovi odravanja objekta.
U zavisnosti od vrste i klase objekta, projekat za izvoenje sadri i druge delove projekta koji nisu bili
predmet projekta za graevinsku dozvolu, a neophodni su za izvoenje radova.
95
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Za linijske infrastrukturne objekte, pored prethodno navedenog, u projektu za izvoenje vri se razrada detalja
i tehnolokih reenja u granicama prostora za izgradnju, odreenih projektom za graevinsku dozvolu.
U projektima, odnosno delovima projekta za izvoenje po oblastima, koriste se elementi projekta za grae-
vinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta za rekonstrukciju objekta, kao to su crtei, prorauni, analize i sl, ili
se na njih samo poziva, u kom sluaju se oznaava u kom delu projekta se ti elementi nalaze.
Projekat za izvoenje moe sadrati i tehnoloke eme, kataloke i radionike crtee i sl. ukoliko je to potrebno za
izvoenje radova, ali ih mora verifikovati (potpisom i peatom) odgovorni projektant predmetnog dela projekta.
U sluaju izvoenja radova u fazama, mogu se izvoditi samo radovi za onu fazu za koju je projekat za
izvoenje izraen i potvren od strane glavnog projektanta i odgovornog projektanta. Prilikom izvoenja
radova za odreenu fazu obavezno je da se na gradilitu nalazi primerak projekta za izvoenje za tu fazu.
Tako na primer, dok se izvode radovi na konstrukciji objekta, neophodno je da bude izraen projekat arhi-
tekture i projekat konstrukcije, dok se projekti instalacija mogu izraivati do trenutka kada pone izvoenje
radova na ugradnji tih instalacija. Ili na primer, ukoliko se objekat sastoji iz vie lamela, ili deonica, mogue
je sukcesivno izraivati odgovarajue projekte za njih, u skladu sa dinamikom graenja.
Da li je potrebno predavati projekat za izvoenje nadlenom organu uprave prilikom prijave radova ?
Ne. Projekat za izvoenje se izrauje za potrebe izvoenja radova, ali nije ga potrebno predavati nadle-
nom organu prilikom prijave radova i nije potrebno pribaviti posebnu potvrdu od strane nadlenog orga-
na uprave u vezi projekta za izvoenje.
Uvid u projekat za izvoenje, kao i kontrolu usklaenosti radova koji se izvode sa tim projektom i grae-
vinskom dozvolom, odnosno projektom za graevinsku dozvolu vri graevinski inspektor na gradilitu,
prilikom redovnih i vanrednih obilazaka gradilita.
96
IX IZVOENJE RADOVA
97
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
98
IX IZVOENJE RADOVA
Ne postoji obaveza pribavljanja saglasnosti u pogledu mera zatite kulturnih dobara, ali ako se radi o
objektu iz lana 133. stav 2. taka 9) ZPI za koji su predviene mere zatite kulturnih dobara, u skladu
sa zakonom kojim se ureuje zatita nepokretnog kulturnog dobra, investitor ima obavezu dostavljanja
projekta za izvoenje nadlenom organu, najkasnije pre otpoinjanja izvoenja radova, u elektronskoj
formi, koji nadleni organ bez odlaganja dostavlja organu, odnosno organizaciji, nadlenoj za zatitu ne-
pokretnih kulturnih dobara.
Usklaivanje zakona o vodama sa ZPI nije jo uvek izvreno do izdavanja ovog Vodia, ali je u cilju po-
janjenja u vezi sprovoenja odredbi ova dva zakona izdato zajedniko uputstvo nadlenih ministarstava
u pogledu vodnih akata u postupcima ostvarivanja prava na izgradnju. Ovim uputstvom je precizirano
da vodna saglasnost na tehniku dokumentaciju ne predstavlja uslov kako za izdavanje graevinske
dozvole, tako ni za izdavanje upotrebne dozvole, a usklaenost tehnike dokumentacije sa vodnim uslo-
vima, koji predstavljaju sastavni deo lokacijskih uslova, proverava i potvruje vrilac tehnike kontrole,
u skladu sa PTD.
Takoe je, u vezi sa prikljuenjem na javni put, MGSI izdalo uputstvo kojim je precizirano da se, u po-
stupku izdavanja graevinske i upotrebne dozvole, ne pribavlja saglasnost imaoca javnih ovlaenja na
tehniku dokumentaciju.
99
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Nadleni organ, po prijemu dokumentacije, bez odlaganja, u ime i za raun investitora, podnosi organu
nadlenom za poslove zatite od poara zahtev za davanje saglasnosti na projekat za izvoenje.
Organ nadlean za poslove zatite od poara, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahteva nadlenom
organu, odnosno 30 dana u sluaju da se radi o objektu iz lana 133. ZPI, odluuje o zahtevu i pismeni
otpravak odluke, sa obavetenjem o visini naknade trokova izdavanja saglasnosti, dostavlja nadle-
nom organu, koji ga dostavlja investitoru po dostavljanju dokaza o uplati.
Prijava radova se podnosi nadlenom organu koji je prethodno izdao graevinsku dozvolu, odnosno re-
enje o odobrenju, odnosno privremenu graevinsku dozvolu. O podnetoj prijavi radova, nadleni organ
obavetava graevinsku inspekciju. Rok za zavretak graenja poinje da tee od dana podnoenja pri-
jave radova.
100
IX IZVOENJE RADOVA
Ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni formalin uslovi, nadleni organ bez odlaganja obavetava podnosioca da
nisu ispunjeni uslovi za prijavu radova.
101
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
POSTUPAK
Prijave radova
DA ROK: bez
odlaganja
ROK: 5 DA
radnih dana
102
IX IZVOENJE RADOVA
103
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U svim ostalim sluajevima izvoa moe biti bilo koje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, ili
preduzetnik.
U posebnim sluajevima najjednostavnijih objekata i radova, navedenim u lanu 2 PJO, izvoa radova
moe biti i fiziko lice, odnosno investitor sam. Ovo vai u sledeim sluajevima:
Klase 111011, 112111, 112211, samo za objekte povrine do 200 m2 ;
Klasa 124220;
Klase, 127111, 127121, 127141, samo za objekte povrine do 200 m2 ;
Klasa 127230;
Izgradnja objekata i izvoenje radova za koje se ne izdaje graevinska dozvola, niti reenje o
odobrenju, navedenih u lanovima 144. i 146. ZPI;
Izgradnja objekata i izvoenje radova na pomonim i ekonomskim objektima (lan 2. take 24) i
24a) ZPI);
Radovi na investicionom odravanju objekata i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom,
adaptacija, promena namene objekata bez izvoenja graevinskih radova, promena namene obje-
kata uz izvoenje graevinskih radova i graenje zidanih ograda.
104
IX IZVOENJE RADOVA
U posebnim sluajevima najjednostavnijih objekata i radova iz lana 2. PJO, ako investitor obavlja poslo-
ve izvoaa radova, na njega se ne primenjuju odredbe ZPI u pogledu uslova i obaveza koje mora ispu-
njavati izvoa radova, osim to ima obavezu da obezbedi preventivne mere za bezbedan i zdrav rad, u
skladu sa zakonom, kao i da podnese organu koji je izdao graevinsku dozvolu izjavu o zavretku izrade
temelja i o zavretku objekta u konstruktivnom smislu.
Koju fazu radova izvoa radova mora obavezno prijaviti nadlenom organu?
Izvoa radova, kroz CIS, obavezno podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu:
Izjavu o zavretku izrade temelja, odmah po zavretku njihove izgradnje, sa geodetskim snimkom
izgraenih temelja, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova;
Izjavu o zavretku objekta u konstruktivnom smislu, odmah po zavretku te faze izgradnje.
Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema predmetnih prijava, obavetava nadlenu graevin-
sku inspekciju, koja ima obavezu da u roku od tri radna dana izvri inspekcijski nadzor izgraenih teme-
lja, odnosno izgraenog objekta u konstruktivnom smislu i da o rezultatima nadzora obavesti nadleni
organ.
Ukoliko u prijavi izvoa ne dostavi potrebnu dokumentaciju, ili ukoliko podaci iz prijave nisu u skladu sa
graevinskom dozvolom ili reenjem o odobrenju, smatrae se da nije izvrena uredna prijava, a nad-
leni organ e o tome obavestiti inspekciju.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave moe rukovoditi i
lice koje ima zavrene specijalistike strukovne studije, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen
struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
Graenjem jednostavnijih objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave i
izvoenjem odreenih radova moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog
stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog isku-
stva i sa vaeom licencom, u sledeim sluajevima:
Objekti spratnosti PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2bruto povrine;
Objekti manje sloenih graevinskih konstrukcija raspona do 12 metara;
Lokalni i nekategorisani putevi i ulice;
105
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Odgovorni izvoa radova moe biti lice koje ima licencu izdatu od strane druge drave ali se ista mora
nostrifikovati u Republici Srbiji. Organ nadlean za nostrifikaciju jeste Inenjerska komora Srbije. Uslovi
za priznanje licence sadrani su u Odluci o izmenama i dopunama Odluke o uslovima i postupku za utvr-
ivanje usklaenosti licence koju izdaju druge zemlje sa pravilima Inenjerske komore Srbije.
U sluaju jednostavnih objekata i radova, navedenih u lanu 3. PJO, koje ine: svi objekti kategorije A;
izgradnja objekata i izvoenje radova iz lana 2. ta. 24) i 24a) i l. 144. i 146. ZPI; radovi na investicio-
nom odravanju objekata i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom; adaptacija; promena namene
objekata bez izvoenja graevinskih radova; promena namene objekata uz izvoenje i graenje zidanih
ograda, odgovorni izvoa ne mora ispunjavati prethodno navedene uslove. Za najjednostavnije objekte i
radove (iz lana 2. PJO) on ne mora biti ni imenovan, u kom sluaju obaveze odgovornog izvoaa preu-
zima odgovorno lice izvoaa radova, ili sam investitor, ukoliko nije odredio izvoaa.
U sluaju jednostavnih objekata i radova iz lana 3. PJO odgovorni izvoa radova, odnosno lice koje je
preuzelo njegovu ulogu, nije u obavezi da na gradilitu obezbedi ugovor o graenju i reenje o odreiva-
nju odgovornog izvoaa radova.
106
IX IZVOENJE RADOVA
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode se na gradilitima na kojima se izvode radovi za koje je pro-
pisana izrada projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, odnosno na kojima se:
Grade objekti za koje je propisano pribavljanje graevinske dozvole;
Izvode radovi na rekonstrukciji za koje je propisano pribavljanje reenja o odobrenju.
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode se od dana poetka izvoenja radova, do dana zavretka
izgradnje objekta, odnosno radova i predaje objekta investitoru.
Voenje knjige inspekcije i graevinskog dnevnika zakljuuje se danom izvrene primopredaje svih
objekata i radova izmeu izvoaa radova i investitora.
Graevinska knjiga se vodi samo ukoliko je to predvieno Ugovorom o izvoenju radova, odnosno uko-
liko je predvien nain obrauna koji se vri na osnovu podataka o stvarno izvedenim koliinama radova
koje se odreuju na osnovu graevinske knjige.
U sluaju jednostavnih objekata i radova iz lana 3. PJO odgovorni izvoa radova, odnosno lice koje je
preuzelo njegovu ulogu, nije u obavezi da vodi knjigu inspekcije i graevinski dnevnik.
Obavezno osmatranje tla poinje pre ili za vreme pripremnih radova, a obavezno osmatranje objekta u
toku izrade temelja, uz uporedo osmatranje klimatskih, hidrolokih, geolokih i drugih faktora u zoni
objekta, u skladu sa predvienim metodama i programom osmatranja.
Odgovorni izvoa radova utvruje predmet i koncepciju osmatranja, program kao i metode i obim
osmatranja tla i objekta.
Odgovorni izvoa radova duan je da vodi evidenciju o rezultatima predvienih geodetskih osmatranja
i tome saini izvetaj, koji po zavrenoj izgradnji objekta, ili njegovog dela koji ini tehniko tehnoloku
celinu, dostavlja Komisiji za tehniki pregled.
Uz izvetaj, odgovorni izvoa radova dostavlja i izjavu da su geodetska osmatranja ponaanja tla i
objekta u toku graenja vrena u skladu sa odredbama PTP, propisima i pravilima struke, kao i da su re-
zultati izvrenih osmatranja u okvirima dozvoljenih graninih vrednosti utvrenih tehnikom dokumen-
tacijom na osnovu koje je objekat izgraen.
107
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U sluaju jednostavnih objekata i radova iz lana 3. PJO odgovorni izvoa radova, odnosno lice koje je
preuzelo njegovu ulogu, nije u obavezi da obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla.
U skladu sa PJO, od obaveze vrenja strunog nadzora izuzeti su pojedini objekti, u skladu lanom 4.
PJO, odnosno objekti kategorije A i objekti sledeih klasa:
Klasa 122011: poslovne zgrade, do 400 m2 i P+2;
Klasa 123001: zgrade za trgovinu na veliko i malo, do 400 m2 i P+1;
Klasa 125101: radionice povrine do 400 m2;
Klasa 125221: specijalizovana skladita, zatvorena s najmanje tri strane zidovima ili pregradama
do 1.500 m2 i P+1;
Zidane ograde i pomone objekte koji nisu posebno navedeni u PKO.
108
IX IZVOENJE RADOVA
109
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Kako postupa struni nadzor u sluaju odstupanja od izdatog akta kojim se odobrava izvoenje
radova ili tehnike dokumentacije?
Struni nadzor ima obavezu da bez odlaganja obavesti investitora i izvoaa radova, ukoliko u toku vre-
nja strunog nadzora ustanovi da izvoa radova:
Odstupa od izdate graevinske dozvole, odnosno reenja o odobrenju, projekta za graevinsku
dozvolu, odnosno idejnog projekta, kao i projekta za izvoenje;
Odstupa od predvienog kvaliteta materijala i opreme koja se ugrauje u objekat;
Odstupa od drugih elemenata koji bi uticali na kvalitet radova, utvrenu vrednost objekta ili na
produenje rokova izgradnje.
Struni nadzor ima obavezu da bez odlaganja obavesti investitora, radi preduzimanja odgovarajuih
mera, ako u toku graenja nastupe okolnosti zbog kojih je neophodno odstupiti od projekta za graevin-
sku dozvolu, odnosno idejnog projekta, kao i projekta za izvoenje.
Ukoliko u toku graenja nastupe okolnosti koje ne trpe odlaganje, struni nadzor ima obavezu da bez
odlaganja o tome obavesti i nadlenog graevinskog inspektora, radi preduzimanja potrebnih mera, kao
to su:
Izdavanje naloga izvoau radova za preduzimanje neophodnih mera za spreavanje i otklanjanje
tetnih posledica;
Obustavljanje radova u svim sluajevima kada doe do zakljuka da se pri izvoenju radova odstu-
pa od tehnike dokumentacije i kada konkretna odstupanja mogu da budu od uticaja na nosivost,
trajnost i projektovanu koncepciju objekta ili mogu dovesti do materijalne tete, odnosno do ugro-
avanja ivota i zdravlja ljudi i dr.
110
X ZAVRNI KORACI
X ZAVRNI KORACI
XA PRIKLJUENJE OBJEKTA
REF: Zakon o planiranju i izgradnji (ZPI), lan (8, 8b, 8d, 160)
Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure (POP), l. 40-41.
Uz zahtev se prilae separat iz projekta izvedenog objekta, odnosno iz projekta za izvoenje ako u toku
graenja nije odstupljeno od projekta za izvoenje, sa tehnikim opisom i grafikim prilozima, kojim se
prikazuje predmetni prikljuak i sinhron plan svih prikljuaka, kao i dokaz o uplati naknade za priklju-
enje objekta na odgovarajuu infrastrukturu, ako je ta naknada plaena u iznosu navedenom u lokacij-
skim uslovima.
Ako investitor eli da naknadu za prikljuenje plati tek nakon prijema konanog obrauna, u skladu sa
separatom iz projekta izvedenog objekta, potrebno je da to posebno navede u zahtevu.
Nadleni organ, u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva, upuuje taj zahtev imaocu javnih
ovlaenja da izvri prikljuenje.
Ako iznos naknade za prikljuenje objekta na infrastrukturu nije naveden u uslovima za projektovanje i
prikljuenje tog objekta, imalac javnih ovlaenja prikljuuje objekt na infrastrukturu u roku od 15 dana
od dana prijema zahteva, bez obzira da li je konaan obraun naknade za prikljuenje objekta u meu-
vremenu dostavljen investitoru i da li je plaanje po tom obraunu izvreno.
111
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Ako je investitor u zahtevu naveo da e plaanje naknade izvriti tek nakon to mu se dostavi konaan
obraun naknade za prikljuenje objekta na odgovarajuu infrastrukturu, rok od 15 dana za prikljuenje
poinje da tee narednog dana od dostavljanja dokaza o uplati te naknade kroz CIS.
Ako je lokacijskim uslovima predvieno ispunjenje dodatnih uslova za prikljuenje tog objekta na infra-
strukturu, prikljuenje e se izvriti ako su ispunjeni ti uslovi.
Na primer, ukoliko je u lokacijskim uslovima bilo predvieno da je neophodno izgraditi nedostajuu in-
frastrukturu ili izmestiti postojeu, na primer izgraditi javnu saobraajnicu sa kanalizacionom, vodovod-
nom i toplovodnom mreom, na koju je prema urbanistikom planu predvieno prikljuenje objekta,
investitor je kao uslov za izdavanje graevinske dozvole morao zakljuiti ugovor u vezi sa dodatnim
pripremanjem i opremanjem zemljita.
Da bi se predmetni objekat prikljuio, neophodno je da ta infrastruktura bude izgraena pre samog prikljuenja
objekta, u svemu u skladu sa ZPI, odnosno za nju mora biti sproveden celokupan proces projektovanja, pribav-
ljanja dozvola i saglasnosti i izgradnje zakljuno sa pribavljanjem upotrebne dozvole, to se moe realizovati i
uporedo sa projektovanjem, pribavljanjem dozvola i saglasnosti i izgradnjom objekta koji se prikljuuje.
112
X ZAVRNI KORACI
ta sadri projekat izvedenog objekta ukoliko NIJE dolo do odstupanja od projekta za izvoenje?
U sluaju da prilikom graenja objekta, odnosno izvoenja radova, nije dolo do odstupanja od projekta
za izvoenje, investitor, vrilac strunog nadzora i izvoa radova overavaju, peatom i potpisom odgo-
vornog lica, naslovne strane delova projekta za izvoenje, ime se potvruje da je izvedeno stanje jedna-
ko projektovanom stanju, a projekat za izvoenje se smatra projektom izvedenog objekta.
U tom sluaju se ne izrauje glavna sveska projekta izvedenog objekta, ve se glavnoj svesci projekta za
izvoenje prilae izjava investitora, vrioca strunog nadzora i izvoaa radova, kojom se potvruje da je
izvedeno stanje jednako projektovanom stanju, data u Prilogu 7 PTD.
ta sadri projekat izvedenog objekta ukoliko JESTE dolo do odstupanja od projekta za izvoenje?
U sluaju da je prilikom graenja objekta, odnosno izvoenja radova, dolo do odstupanja od projekta za
izvoenje, koje nisu u suprotnosti sa lokacijskim uslovima i graevinskom dozvolom, projekti, odnosno
delovi projekta izvedenog objekta se izrauje kao novi, ili kao dopunjeni projekat za izvoenje, sa izme-
nama ili dopunama do kojih je dolo tokom graenja.
Iz projekata izvedenog objekta se moraju jasno videti sva eventualna odstupanja izvedenih radova od
projekta za izvoenje.
U tom sluaju se izrauje se glavna sveska projekta izvedenog objekta koja, osim sadraja iz glavne
sveske projekta za izvoenje, sadri i detaljan opis svih nastalih izmena tokom graenja objekta.
113
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
XC TEHNIKI PREGLED
U sluaju objekata kategorije A, kada se vrenje tehnikog pregleda nije obavezno, u skladu sa lanom
5. PJO, umesto izvetaja o tehnikom pregledu kojim se potvruje podobnost objekta za upotrebu, inve-
stitor pribavlja samo potvrdu izdatu od strane lica koje ispunjava uslove propisane prema ZPI za odgo-
vornog projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata, o tome da je:
Izgradnja objekta zavrena i objekat izveden u skladu sa tehnikom dokumentacijom na osnovu
koje je izdata graevinska dozvola;
Objekat prikljuen ili je podoban da bude prikljuen na infrastrukturnu mreu, za prikljuke koji su
predvieni graevinskom dozvolom.
114
X ZAVRNI KORACI
U vrenju tehnikog pregleda moe da uestvuje lice koje ispunjava uslove propisane ZPI za odgovornog
projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata koje:
Moe, ali ne mora biti zaposleno u privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu kome je
investitor poverio vrenje tehnikog pregleda;
Nije zaposleno u privrednom drutvu, odnosno, drugom pravnom licu koje je izradilo tehniku
dokumentaciju ili je bilo izvoa radova;
Nije uestvovalo u izradi tehnike dokumentacije i studije procene uticaja na ivotnu sredinu ili u
izvoenju radova;
Nije vrilo struni nadzor;
Ne vri inspekcijski nadzor, odnosno ne radi na poslovima izdavanja graevinske dozvole.
115
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
U sluaju kada su za objekat, fazu ili deo objekta utvrene posebne mere zatite od poara, lan komisi-
je koji utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite od poara je i lice odreeno
u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje zatita od poara (ZZP), i to:
Lice koje poseduje odgovarajuu licencu prema propisima iz oblasti zatite od poara, za sve
objekte navedene u lanu 33. ZZP, osim za objekte navedene u lanu 36. ZZP;
Lice sa licencom zaposleno u organu dravne uprave nadlenom za poslove zatite od poara
ovlaeno za donoenje reenja u delokrugu rada, za sve objekte navedene u lanu 34. i 36. ZZP.
U sluaju kada je za objekat, fazu ili deo objekta utvrena obaveza procene uticaja na ivotnu sredinu,
lan komisije koji utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom o
proceni uticaja na ivotnu sredinu je i lice koje je struno iz oblasti koja je predmet studije, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu (ZPUS).
Investitor sa lanovima komisije, odnosno privrednim drutvom ili drugim pravnim licem, zakljuuje
ugovor, iji sastavni deo je odluka o imenovanju.
Imenovanje lana komisije koje utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom
o proceni uticaja na ivotnu sredinu vri u skladu sa zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu.
Imenovanje lana Komisije koje utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite
od poara, ukoliko je to lice zaposleno u organu nadlenom za poslove zatite od poara, vri se na
osnovu akta o imenovanju donetog od strane tog nadlenog organa.
Putanje u probni rad moe se vriti i za faze, odnosno delove objekta koji predstavljaju tehniko-tehno-
loke celine i mogu se kao takvi samostalno koristiti.
116
X ZAVRNI KORACI
Ako su utvreni bitni nedostaci i nepravilnosti na izvedenom objektu, predsednik komisije za tehniki
pregled objekta duan je da Inenjerskoj komori Srbije dostavi spisak utvrenih nepravilnosti i nedosta-
taka sa podacima o odgovornom izvoau radova.
Komisija na osnovu utvrene podobnosti za upotrebu donosi predlog da se moe ili ne moe izdati upo-
trebna dozvola, u skladu sa Prilogom 2 PTP.
Zapisnik o tehnikom pregledu i predlog o podobnosti za upotrebu potpisuju svi lanovi komisije i pred-
sednik komisije.
Ukoliko je lan komisije koji utvruje podobnost za upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite od
poara lice zaposleno u organu nadlenom za poslove zatite od poara, to lice ne potpisuje zapisnik o
tehnikom pregledu, niti predlog o podobnosti za upotrebu, ve to lice izdaje reenje, u skladu sa odred-
bama zakona kojim se ureuje zatita od poara, koje se prilae zapisniku o tehnikom pregledu i ini
njegov sastavni deo.
Zapisnik o tehnikom pregledu i predlog o podobnosti za upotrebu zajedno ine izvetaj komisije, koji
predstavlja sastavni deo dokumentacije koja se predaje nadlenom organu uz zahtev za izdavanje upo-
trebne dozvole.
Ukoliko se tehniki pregled vri uporedo sa izvoenjem radova, odnosno po fazama ili za delove objekta
koji prema miljenju komisije ili u skladu sa tehnikom dokumentacijom predstavljaju tehniko-tehno-
loke celine i mogu se kao takvi samostalno koristiti, komisija moe izdati:
Delimini izvetaj za tu fazu, odnosno deo objekta, a po izgradnji celog objekta konani Izvetaj, za
ceo objekat, ukoliko se izdaje jedinstvena upotrebna dozvola za ceo objekat;
Konani izvetaj po zavretku tehnikog pregleda za svaku fazu, odnosno deo objekta, ukoliko se
za njih izdaju posebne upotrebne dozvole.
117
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
DOKUMENTACIJA
ZA TEHNIKI PREGLED
Graevinska dozvola, odnosno reenje o odobrenju izvoenja radova
Projekat za graevinsku dozvolu, odnosno idejni projekat ukoliko je za
objekat ili za izvoenje radova izdato reenje o odobrenju izvoenja radova
Projekat izvedenog objekta ili projekat za izvoenje potvren i overen od
strane investitora, lica koje vri struni nadzor i izvoaa radova da je izve-
deno stanje jednako projektovanom stanju
Pojedinani sertifikati kojima se dokazuje kvalitet ugraenog materijala i
opreme (deklaracije proizvoaa), odnosno izvrenih radova (probne kocke,
provere kvaliteta nasutih podloga, izvetaji o ispitivanju instalacija i opreme
i dr.)
Posebni sertifikati koje izdaju specijalizovane ovlaene institucije, a odno-
se se na ispravnost odgovarajuih sistema instalacija i opreme (liftovi, uze-
mljenje instalacija, emisija buke i dr.)
Izvetaj o izvrenim geodetskim osmatranjima, sa izjavom odgovornog
izvoaa radova, u skladu sa PTP
Saglasnost organa nadlenog za poslove zatite od poara na projekat za
izvoenje, ako se radi o objektu za koji se utvruju posebne mere zatite od
poara, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara
Saglasnost nadlenog organa na studiju o proceni uticaja na ivotnu sredi-
nu, ukoliko je utvrena obaveza pribavljanja saglasnosti na procenu uticaja,
u skladu sa zakonom kojim se ureuje procena uticaja na ivotnu sredinu
Elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta
Elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije
Sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana
obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima
Graevinski dnevnik i druga gradilina dokumentacija koja je, u pojedinim
sluajevima, predviena ugovorom o graenju, kao i knjiga inspekcije
118
X ZAVRNI KORACI
SADRINA ZAPISNIKA
O TEHNIKOM PREGLEDU
Datum obrazovanja komisije
Imena lanova i predsednika komisije, kao i odluka o njihovom imenovanju
Naziv investitora i izvoaa radova i imena njihovih predstavnika koji su
uestvovali u radu komisije, kao i imena drugih lica koja su uestvovala u
radu komisije ili prisustvovala njenom radu
Mesto, vreme i nain rada komisije
Predmet tehnikog pregleda
Spisak dokumentacije stavljene na raspolaganje komisiji
Opis izmena do kojih je dolo tokom izvoenja radova, odnosno izgradnje
objekta, ukoliko postoje, u odnosu na graevinsku dozvolu, odnosno proje-
kat za izvoenje
Osnovni podaci o prikljucima objekta na infrastrukturu
Podaci o specifikaciji posebnih delova objekta, ako postoje (njihovo oznae-
nje, poloaj u objektu i povrina)
Konana obraunata vrednost izvedenih radova
Konstatacija da je objekat izveden skladu sa graevinskom dozvolom, od-
nosno reenjem o odobrenju izvoenja radova, prema projektu za izvoe-
nje, odnosno projektu izvedenog objekta ili njihovim delovima ukoliko se
vri tehniki pregled faze ili dela objekta koji predstavlja tehniko-tehnolo-
ku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti
Konstatacija da je objekat, faza ili deo objekta koji predstavlja tehni-
ko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti, podoban za
upotrebu u pogledu sprovedenosti mera zatite od poara, ukoliko su za
objekat utvrene posebne mere zatite od poara
Konstatacija da je objekat, faza ili deo objekta koji predstavlja tehniko-teh-
noloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti, podoban za upo-
trebu u pogledu sprovedenosti mera propisanih studijom o proceni uticaja
na ivotnu sredinu, ukoliko je za objekat utvrena obaveza izrade studije o
proceni uticaja na ivotnu sredinu
Miljenje i predlozi komisije, kao i izdvojena miljenja pojedinih lanova ko-
misije, ukoliko postoje
Potvrda o odobrenju za putanje u probni rad, ukoliko je komisija, radi utvr-
ivanja podobnosti objekta, faze ili dela objekta, za upotrebu, utvrdila po-
trebu vrenja probnog rada
ZAPISNIK O
TEHNIKOM
PREGLEDU + POTVRDA O
PODOBNOSTI
ZA UPOTREBU = IZVETAJ O
TEHNIKOM
PREGLEDU
119
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Svu navedenu dokumentaciju, organu koji je izdao graevinsku dozvolu dostavlja investitor, jer se ne
radi o aktima koji su u posedu dravnih organa.
120
X ZAVRNI KORACI
Ukoliko je graevinska dozvola izdata za vie katastarskih parcela, odnosno delova katastarskih par-
cela, uz obavezu investitora da pre izdavanja upotrebne dozvole izvri spajanje tih parcela u skladu sa
zakonom, nadleni organ pre izdavanja upotrebne dozvole, po slubenoj dunosti proverava kod organa
nadlenog za poslove dravnog premera i katastra da li je izvreno spajanje tih katastarskih parcela.
Ukoliko nadleni organ utvrdi da su ispunjeni formalni uslovi, nadleni organ izdaje reenjem upotrebnu
dozvolu, a ako formalni uslovi nisu ispunjeni, nadleni organ zahtev odbacuje zakljukom, u oba sluaja
u roku od pet radnih dana od podnoenja zahteva.
U potrebna dozvola se moe izdati i za deo objekta koji se moe samostalno koristiti;
Upotrebna dozvola sadri naroito:
podatke o investitoru, odnosno vlasniku objekta,
osnovne podatke o objektu, sa podacima o prikljucima tog objekta na infra-
strukturu, kao i specifikaciju posebnih delova objekta, ako postoje, koji se
unose na osnovu elaborata geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne
delove objekta i elaborata geodetskih radova za podzemne instalacije,
podatke o katastarskoj parceli, odnosno parcelama na kojima je izgraen objekat,
podatke o dokumentaciji na osnovu koje se upotrebna dozvola izdaje,
propisane garantne rokove za objekat, odnosno pojedine vrste radova kada
je to utvreno posebnim propisom,
konani obraun doprinosa;
O bjekat se moe koristiti i bez izdate upotrebne dozvole, ako u roku od pet
radnih dana od dana podnoenja zahteva uz koji je priloen nalaz komisije za
tehniki pregled kojim se utvruje da je objekat podoban za upotrebu, nadleni
organ nije zakljukom odbacio izdavanje upotrebne dozvole;
N adleni organ koji je izdao upotrebnu dozvolu je po slubnoj dunosti dostavlja
investitoru i finansijeru (ako i na njega glasi graevinska dozvola), kao i nad-
lenoj graevinskoj inspekciji, a radi informisanja i imaocima javnih ovlaenja.
121
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Podnosilac zahteva moe samo jednom iskoristiti pravo da otkloni sve utvrene nedostatke i podnese
nov, usaglaeni zahtev, bez obaveze ponovnog dostavljanja dokumentacije podnete uz zahtev koji je od-
baen i ponovnog plaanja takse i naknade, i to u roku od 10 dana od prijema zakljuka o odbacivanju, a
najkasnije 30 dana od dana njegovog objavljivanja na internet stranici nadlenog organa.
122
X ZAVRNI KORACI
POSTUPAK
izdavanja upotrebne dozvole
Propisana dokumentacija
Nadleni organ NE
ustanovljava da li su
ispunjeni formalni uslovi
DA ROK: 5
ROK: 5
radnih dana
radnih dana
123
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
POSTUPAK
upisa prava svojine objekta nakon
izdavanja upotrebne dozvole
Nadleni organ po
slubenoj slubenoj
dunosti vri dostavljanje
Investitoru
Nadlenom organu
124
XI PRILOZI
XI PRILOZI
2016. godina
Pravilnik o katastarskom premeru i katastru nepokretnosti (Sl. glasnik RS, br. 7/2016)
2015. godina
Zakon o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr, 64/2010 - odluka US, 24/2011,
121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)
1. Pravilnik o izgledu, sadrini i mestu postavljanja gradiline table (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
2. Pravilnik o klasifikaciji objekata (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
3. Pravilnik o legitimaciji i opremi urbanistikog i graevinskog inspektora (Sl. glasnik RS, br.
30/2015)
4. Pravilnik o nainu razmene dokumenata i podnesaka elektronskim putem i formi u kojoj se
dostavljaju akta u vezi sa objedinjenom procedurom (Sl. glasnik RS, br. 113/2015)
5. Pravilnik o nainu zatvaranja i obeleavanju zatvorenog gradilita (Sl. glasnik RS, br.
22/2015)
6. Pravilnik o nainu i postupku za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko-arhitektonskog kon-
kursa (Sl. glasnik RS, br. 31/2015)
7. Pravilnik o nainu, postupku i sadrini podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdava-
nje licence za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevin-
sku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i o uslovima za oduzima-
nje tih licenci (Sl. glasnik RS, br. 24/2015)
8. Pravilnik o objektima na koje se ne primenjuju pojedine odredbe zakona o planiranju i izgrad-
nji (Sl. glasnik RS, br. 85/2015)
9. Pravilnik o optim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
10. Pravilnik o polaganju strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, izrade
tehnike dokumentacije, graenja i energetske efikasnosti i o izdavanju i oduzimanju licence
za odgovornog urbanistu, projektanta, izvoaa radova i odgovornog planera (Sl. glasnik RS,
br. 27/2015 i 92/2015)
11. Pravilnik o postupku donoenja i sadrini programa uklanjanja objekata (Sl. glasnik RS, br.
27/2015)
12. Pravilnik o postupku sprovoenja objedinjene procedure elektronskim putem (Sl. glasnik
125
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
126
XI PRILOZI
32. Uredba o uslovima, nainu i postupku pod kojima se graevinsko zemljite u javnoj svojini
moe otuiti ili dati u zakup po ceni manjoj od trine cene, odnosno zakupnine ili bez na-
knade, kao i uslove, nain i postupak razmene nepokretnosti (Sl. glasnik RS, br. 61/2015 i
88/2015)
2014
33. Pravilnik o kvalitetu cementa (Sl. glasnik RS, br. 34/2013 i 44/2014)
34. Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za ventilaciju ili klimatizaciju (Sl. list SFRJ, br.
38/89 i Sl. glasnik RS, br. 118/2014)
35. Pravilnik o utvrivanju visine trokova strune kontrole tehnike dokumentacije (Sl. glasnik
RS, br. 137/2014)
2013
36. Pravilnik o sadrini i nainu izdavanja graevinske dozvole (Sl. glasnik RS, br. 93/2011 i
103/2013 - odluka US)
2012
37. Pravilnik o metodologiji i proceduri realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju (Sl.
glasnik RS, br. 1/2012)
38. Pravilnik o nainu rada, postupku, sastavu, nainu izbora i razreenja sudija Suda asti Ine-
njerske komore Srbije (Sl. glasnik RS, br. 16/2012)
39. Pravilnik o sadrini i obimu prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije oprav-
danosti (Sl. glasnik RS, br. 1/2012)
40. Pravilnik o uslovima, sadrini i nainu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada
(Sl. glasnik RS, br. 69/2012)
2011
41. Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada (Sl. glasnik RS, br. 61/2011)
42. Uredba o utvrivanju programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije od 2010. do
2020. godine, za period od 2011. do 2015. godine (Sl. glasnik RS, br. 102/2011)
2010
43. Pravilnik o sadrini informacije o lokaciji i o sadrini lokacijske dozvole (Sl. glasnik RS, br.
3/2010)
44. Pravilnik o uslovima, nainu voenja i pristupa, kao i o sadrini registra investitora (Sl. glasnik
RS, br. 55/2010)
127
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
2009
45. Uredba o utvrivanju prostornog plana podruja infrastrukturnog koridora Ni - granica Bu-
garske (Sl. glasnik RS, br. 86/2009)
46. Uredba o utvrivanju prostornog plana podruja posebne namene Nacionalnog parka Kopao-
nik (Sl. glasnik RS, br. 95/2009)
Zakon o pretvaranju prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu uz naknadu (Sl. gla-
snik RS, br. 64/2015)
Zakon o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 135/2004 i 88/2010)
Uredba o utvrivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje
se moe zahtevati procena uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 114/2008)
Zakon o zatiti ivotne sredine (Sl. glasnik RS, br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 - dr. zakon, 72/2009 -
dr. zakon i 43/2011 - odluka US)
Uredba o odreivanju aktivnosti ije obavljanje utie na ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br.
109/2009 i 8/2010)
Pravilnik o postupku obavetavanja, odnosno razmene podataka o seveso postrojenju, odnosno
kompleksu ije aktivnosti mogu dovesti do nastanka hemijskog udesa sa prekograninim efekti-
ma (Sl. glasnik RS, br. 26/2013)
Zakon o javnim putevima (Sl. glasnik RS, br. 101/2005, 123/2007, 101/2011, 93/2012 i 104/2013)
Uredba o kategorizaciji dravnih puteva (Sl. glasnik RS, br. 105/2013, 119/2013 i 93/2015)
Pravilnik o osnovnim uslovima koje tunel na javnom putu mora da ispunjava sa gledita bezbed-
nosti saobraaja i podobnosti puta za odvijanje saobraaja (Sl. glasnik RS, br. 121/2012)
128
XI PRILOZI
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Sl. glasnik RS, br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon, 41/2009 i
112/2015)
Zakon o odravanju stambenih zgrada (Sl. glasnik RS, br. 44/95, 46/98, 1/2001 - odluka USRS,
101/2005 - dr. zakon, 27/2011 - odluka US i 88/2011)
Zakon o stanovanju (Sl. glasnik RS, br. 50/92, 76/92, 84/92 - ispr., 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 -
ispr., 48/94, 44/95 - dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/2001, 101/2005 - dr. zakon i 99/2011)
Zakon tehnikim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglaenosti (Sl. glasnik RS, br. 36/2009)
Zakon o dravnom premeru i katastru (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015 - odlu-
ka US i 96/2015)
Zakon o eksproprijaciji (Sl. glasnik RS, br. 53/95, Sl. list SRJ, br. 16/2001 - odluka SUS i (Sl. glasnik
RS, br. 20/2009 i 55/2013 - odluka US)
Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa (Sl. glasnik RS, br. 6/80 i 36/90, Sl. glasnik RS, br.
29/96 i Sl. glasnik RS, br. 115/2005 - dr. zakon)
Zakon o obligacionim odnosima (Sl. glasnik RS, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, Sl. list
SRJ, br. 31/93 i Sl. list SCG, br. 1/2003 - Ustavna povelja)
Zakon o vraanju oduzete imovine i obeteenju, (Sl. glasnik RS, br.72/2011, 108/2013 i 142/2014.
Zakon o porezima na imovinu (Sl. glasnik RS, br. 26/2001, Sl. list SRJ, br. 42/2002 - odluka SUS i Sl.
glasnik RS, br. 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011,
57/2012 - odluka US, 47/2013 i 68/2014 - dr. zakon)
129
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine (Sl. glasnik RS, br. 88/2010)
Zakon o optem upravnom postupku (Sl. glasnik RS, br.33/97i 31/2001i Sl. glasnik RS, br.30/2010)
Zakon o dravnoj upravi (Sl. glasnik RS, br. 79/2005, 101/2007, 95/2010 i 99/2014)
Zakon o privrednim prestupima (Sl. list SFRJ, br. 4/77, 36/77 - ispr., 14/85, 10/86 (preien tekst),
74/87, 57/89 i 3/90 i Sl. list SRJ, br. 27/92, 16/93, 31/93, 41/93, 50/93, 24/94, 28/96 i 64/2001 i Sl.
glasnik RS, br. 101/2005 - dr. zakon)
Krivini zakonik (Sl. glasnik RS, br.85/2005, 88/2005, 107/2005, 72/2009, 111/2009,121/2012 (pogle-
daj i l. 45), 104/2013 i 108/2014)
Zakon o republikim administrativnim taksama (Sl. glasnik RS, br. 43/2003, 51/2003 - ispr., 61/2005,
101/2005 - dr. zakon, 5/2009, 54/2009, 50/2011, 70/2011 - usklaeni din. izn., 55/2012 - usklaeni din.
izn., 93/2012, 47/2013 - usklaeni din. izn., 65/2013 - dr. zakon, 57/2014 - usklaeni din. izn., 45/2015 -
usklaeni din. izn., 83/2015 i 112/2015)
Zakon o lokalnoj samoupravi (Sl. glasnik RS,br.129/2007. Vidi:l. 145. ta. 2)Zakona - 83/2014-22)
130
XI PRILOZI
131
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
132
XI PRILOZI
133
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
134
XI PRILOZI
135
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
136
XI PRILOZI
137
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
138
XI PRILOZI
139
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
140
XI PRILOZI
141
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
142
XI PRILOZI
143
VODI KROZ DOZVOLE ZA IZGRADNJU: OD IDEJE DO UPOTREBE OBJEKTA
Za vie informacija, upuujemo vas na zvanine Internet stranice jedinice lokalne samouprave na kojoj
se nalazi parcela, koje esto imaju sopstvene vodie, odnosno posebne delove sajta, posveene izdava-
nju dozvola u oblasti gradnje sa korisnim informacijama: adresama i brojevima telefona, iznosima taksi
i naknada, brojevima uplatnih rauna i sl.
144